NASILJE MEÐU

DJECOM U ŠKOLI
 nasilje u školi je problem koji je
prisutan u cijelome svijetu

 u današnje su vrijeme roditelji i

učitelji vrlo zabrinuti učestalim
nasilnim ponašanjima kojima su
izložena njihova djeca ili u njima
sudjeluju
 nasilje u školi narušava
sigurnost djeteta i njegov
psihofizički život

 djelatnici škole , roditelji i

zdravstveni djelatnici mogu
pomoći u sprječavanju i
zaustavljanju nasilja u
školama, štoviše, bez njihove
aktivnosti nije moguće smanjiti
udio nasilja u školama
Nasilje u školi je...
... nasilje u kojem je učenik trajno i
učestalo izložen negativnim
postupcima od strane jednog ili više
učenika koji ga namjerno žele
povrijediti, poniziti ili izložiti
neugodnostima
(Olweus, 1988. i 1991.)

Termini koji se koriste za označavanje nasilja u

školi su: mobbing i bullying.
Nasilje u školi nije...
 jednokratni incident koji
se neće ponoviti

 prijateljska razmirica,
svađa ili nesporazum

 nenamjerno nanošenje
boli

 prijateljsko zadirkivanje

 nasilno rješavanje
sukoba između prijatelja
iste moći
VRSTE NASILJA
U ŠKOLI
1. FIZIČKO
(naguravanja, udaranje, grebanje, i sl.)

2. VERBALNO
(nazivanje pogrdnim imenima,prijetnje i sl.)

3. SOCIJALNO
(ogovaranje, ignoriranje, pokušaji da se drugu
osobu izbaci iz skupine i sl.)

4. PSIHOLOŠKO
(prijeteći pogledi i sl.)
Seksualno nasilje

 svaki seksualni čin počinjen protiv volje druge

osobe, bilo da žrtva nije dala pristanak ili ga
nasilnik i nije mogao dobiti jer se radi o djetetu
ili nemoćnoj osobi

 dobacivanje uvredljivih komentara seksualnog sadržaja

 bilo koji oblik seksualne aktivnosti bez pristanka druge osobe
 incest
 prisila na stupanje u seksualni odnos bez upotrebe kondoma;
 silovanje
 V

UCESTALOST NASILJA
 svako četvrto dijete izloženo je nasilju

 svake je sedme minute jedno dijete u

školi izloženo nasilju

 15% učenika je uključeno u nasilje -bilo

da su žrtve, bilo da su nasilnici

 u 4% slučajeva nasilje pokuša spriječiti

odrasla osoba; u 11% slučajeva pokuša
ga spriječiti suučenik; u 85% slučajeva
djetetu - žrtvi nasilja ne pomogne nitko
 V

RAZLIKE IZMEÐU
V
DJECAKA I
DJEVOJCICA
DJEČACI
 više su izloženi nasilju
 općenito, više sudjeluju u
zlostavljanju
 češće se služe tjelesnim nasiljem
 češće su izloženi nasilju pojedinca

DJEVOJČICE
 među djevojčicama su uobičajene
suptilnije metode nasilja
(ogovaranje, ignoriranje, širenje
glasina i sl.)
 nasilje se među djevojčicama zbog
toga teže otkriva
 češće su Olweus,
izložene
1998.
nasilju grupe
 V
V

OBILJEŽJA TIPICNE ŽRTVE

NASILJA U ŠKOLI
 nesigurna
 oprezna
 mirna
 povučena
 niskog
samopoštovanja
 usamljena
 utučena
 plačljiva
 ima malo prijatelja
 fizički slabija od
nasilnika (nije uvjet)
KAKO PREPOZNATI DIJETE-
ŽRTVU
 nasilje se u školi obično događa daleko od očiju
odraslih, na dvorištu izvan škole, u wc-u i sl.

 djeca koja su žrtve nasilja često nikom ne govore

o problemu s kojim su suočeni, jer ih je sram
vlastite slabosti i nemogućnosti da se obrane ili se
boje prijetnji nasilnika; ponekad se boje da će
umiješanost odrasle osobe u ovaj problem
izazvati još više nevolja
ŠTO SU PROVOKATIVNE ŽRTVE?

 djeca koja, osim što su bojažljiva, nesigurna i

imaju negativno mišljenje o sebi, ponekad i sama
pokušavaju uzvratiti nasilniku

 najčešće u tome nemaju uspjeha

 budući da su provokativnog ponašanja (nemirni

su, provociraju, nezreli su i sl.) u zlostavljanje je
uključena cijela skupina ili razred

 zbog njihova ponašanja i odrasli pokazuju svoju

nesklonost prema njima
KAKO PREPOZNATI DIJETE-
NASILNIKA?
 ima snažnu potrebu za moći i kontrolom
 često je tjelesno jače od svojih žrtava
 nema suosjećanja za bol svoje žrtve
 uživa u tuđoj boli i patnji
 smatra da ga je žrtva izazvala svojim ponašanjem
 razdražljivo je
 impulsivno je
 relativno je visokog samopoštovanja
 nije bojažljivo
 teško podnosi neuspjeh
 u njegovoj/njezinoj su obitelji česte fizičke kazne
 agresivno je i prema odraslima
 ne pridržava se školskih pravila
POSELJDICE NASILJA U
ŠKOLI
 čak 7% djece ostaje kod kuće,
barem jednom mjesečno, zbog
zlostavljanja u školi
 žrtve nasilja trpe izoliranost od
vršnjaka, jer se njihovi
suučenici ne žele družiti s
onima koji su neomiljeni i
zlostavljani, zbog straha da bi
se isto moglo dogoditi i njima
 izloženost nasilju u školi vodi
do niskog samopoštovanja i
depresije, a ti se problemi
mogu nastaviti i u odrasloj dobi
 čak 60% onih koji su u
školskog dobi procijenjeni kao
nasilnici do 24. godine imalo
barem jedno kriminalno djelo
Olweus, 1993; Batsche & Knoff, 199
4; prema: www. kidsource.com
 v

Što uciniti ako je

Vaše dijete
izloženo nasilju
u školi?
 ostanite smireni i strpljivi; vjerujte
djetetu i slušajte ga; otvoreno
razgovarajte o tome što se dogodilo;
postavljajte pitanja, ali činite to oprezno

 pokažite djetetu da Vam je stalo do njega

i do toga da uspješno riješi problem; ne
govorite ništa što bi moglo povećati
osjećaj straha ili usamljenosti kod
djeteta; važno je da dijete zna da ima
pravo na zaštitu te da se ima kome
obratiti

 ohrabrite dijete i recite mu da je

postupilo dobro kada se obratilo Vama za
pomoć
 ne poduzimajte nikakve
‘korake’ prije nego što ste
o tome razgovarali s
djetetom; roditelji
ponekad zbog
uzbuđenosti reagiraju
emotivno i naglo, na način
koji još više pogorša
stanje kod djeteta (Npr.
roditelj se obračuna sa
zlostavljačem koji je
omiljen u razredu. Druga
se djeca zbog toga više ne
žele družiti sa
zlostavljanim djetetom.)
 ne obećavajte ništa što ne možete ispuniti; (Npr.
ne obećavajte djetetu da nikome nećete reći za
problem.)

 o događaju obavijestite razrednicu i/ili osobu iz

stručnog tima škole; ispričajte detaljno što se
dogodilo i koliko je trajalo; pitajte što će škola
poduzeti i dogovorite ponovni sastanak –
SURAĐUJTE SA ŠKOLOM!!!

 ako ste primijetili da je Vaše dijete češće izloženo

nasilju, pokušajte dogovoriti s razrednicom da
dijete ciljano smjesti u klupu s djetetom koje je
dobar prijatelj, ali je i vješto u socijalnim
situacijama, kako bi Vaše dijete naučilo kako se
družiti s drugima, ali i kako se zauzeti za sebe i
pri tom nikoga ne povrijediti (=asertivnost)
 pomozite djetetu da shvati
zašto je nasilnik to činio;
ono treba shvatiti da nije
krivo za ono što mu se
događalo; ako je Vaše
dijete bilo čime izazvalo
agresiju nasilnika,
upozorite ga na to

 ako dijete pati od

ozbiljnijih problema nakon
što je bilo izloženo nasilju,
potražite pomoć
stručnjaka

 ne potičite dijete na fizičko

osvećivanje (Samo ti njega
udari! Vrati mu!)
 v

Što uciniti ako je Vaše dijete nasilno?

Ako ste primijetili da je

vaše dijete nasilno prema
suučenicima, mlađoj djeci i
drugima, važno je odmah
reagirati i dijete poučiti
nenasilnim metodama
rješavanja sukoba,
zadobivanja pažnje,
sklapanja prijateljstava i
dr.

Sjetite se da su nasilna
djeca u starijoj dobi češće
počinitelji kaznenih djela.
 Ne tražite opravdanje za djetetovo nasilno
ponašanje.

 Tražite od djeteta da vam detaljno ispriča što se

dogodilo.

 Pitajte ga što je svojim

ponašanjem željelo postići.

 Pitajte da Vam kaže

što je bilo loše u tom
ponašanju.

 Predložite djetetu da
se stavi u cipele svoje
žrtve. Kako se ona
osjećala?
Cyberbullying

 pojam za svaku komunikacijsku

aktivnost cyber tehnologijom koja se
može smatrati štetnom,
 nasilje vršnjačkog nasilja među
školskom populacijom (putem interneta
ili mobilnog telefona.
Zšto mladi toliko vole Internet ???

 pruža osjećaj samostalnosti,

neovisnosti,
 pruža mnoštvo kratkih, korisnih i brzih
usluga,
 zabavan je, jednostavan za uporabu i
lako dostupan,
 omogućava kreativnost, inovativnost,
komunikativnost...
 Opasnosti od interneta

 pornografija, pedofilija, prostitucija

 poticanje grupne mržnje, ksenofobija, homofobija,
rasizam …
 prodaja narkotika,
 poticanje na nasilje i prodaja oružja,
 krađa intelektualnog vlasništva (copywrong!),
 napad na privatnost, uznemiravanje, vrijeđanje,
prijetnje
 krađa identiteta (pharming).
 Metode i sredstva :
 masquerade - pretvaranje da smo netko drugi i slanje
različitog sadržaja
 hoax (engl. prijevara) - mail kojim nagovaramo
(zastrašimo) primatelja da poruku dalje širi,
 bystanders: forward (širi dalje) ružnih i grubih poruka;
pozivanje na cyberbullyng sajtove radi glasanje za najdeblju,
najružniju… osobu,
 P2P (peer-to-peer; izravna razmjena datoteka putem mreže),
 flaming - slanje ljutitih, grubih i vulgarnih poruka
 harassment - učestalo slanje napadačkih poruka,
 denigration - širenje lažnih ili grubih izjava, viceva i sl.,
 trickery - nečije tajne širiti on-line,
 exclusion – izbacivanje nekoga iz on-line grupe,
zajednice,
 keylogger - program koji bilježi korisničke aktivnosti
na tipkovnici i pohranjuju ih, te omogućuje neovlašteno
korištenje i napad na privatnost,
 sniffer - program koji analizira promet od jedne do
druge lokacije u mreži; program je namijenjen
sistemskim administratorima no, često se koristi i za
neovlašteno prikupljanje podataka,
 rootkit - skup alata koji omogućuje neovlašteno dobivanje
administratorskih ovlasti,
 botnet- mreža zaraženih računala koja primarno služi za
obavljanje ilegalnih mrežnih aktivnosti. Bot je program koji
omogućuje primanje i izvršavanje naredbi putem mreže,
 wardriving - način pronalaženja i pristup računalima
(korištenjem laptopa ili PDA uređaja s bežičnom karticom i
vožnjom kroz ciljano područje (+GPS uređaj),
 whois servis - služi za dobivanje podataka o vlasniku pojedine
IP adrese. whois servis dostupan na web-adresi http://
www.cyberabuse.org/whois.
 spyware, adware, dialer, virusi, trojanci…
CHAT/ INSTANT MESSINGER/FORUM I BLOG

 - Chat - oblik virtualne internetske komunikacije u

realnom vremenu,
 komunikacija se odvija između dvije ili više osoba,
 osobe u komunikaciji moraju se prethodno logirati,
 osobe u komunikaciji ne moraju se osobno poznavati.
 Blog – internetski “dnevnik” ; komunikacija se ne
odvija uvijek u realnom vremenu; moguće je logiranje
i komentiranje autorovog teksta.
   Nasilje na forumu

 Od svih oblika komunikacije na internetu, forumi su najčešće najbolje

organizirani. Na njima se nalaze administrator (jedan ili više njih) i
moderatori, zaduženi za posebne dijelove foruma. Oni čitaju sve
diskusije te paze da ne bude vrijeđanja, prijetnji, objavljivanja privatnih
podataka i kršenja prava.

 Nasilje putem bloga

 Nasilje putem blogova odnosi se ponajprije na "otimanje" blogova
drugim ljudima (žrtvama) te nadopunjavanje osobnim uvredama i/ili
seksualnim sadržajima.
 Komentari na blogu mogu biti zlostavljački (sliku djevojke
fotomontažom spojiti s tijelom pornoglumice).
PUBLIKA I PRILIKA

 Moderna tehnologija nudi mnoge prilike za zloupotrebu.

 Publika može odigrati ključnu ulogu u zlostavljanju.

 Vrlo često publika reagira na zlostavljanje smijehom i pažnjom,

podupirući tako nasilnika i ohrabrujući nasilje.

 Mnogi se ipak, unatoč tome što se smiju, u sebi osjećaju loše i teško
im je gledati zlostavljanje. No, kako se boje istupiti iz gomile i time
riskirati da i sami postanu žrtva, šute i igraju ulogu koju
procjenjuju da je sigurnija.

 Odluči li publika da zlostavljanje nije "cool", zlostavljač će

najvjerojatnije prestati i povući se.
 Psihoscijalni razvoj zlostavljanog djeteta
RAZVOJNI FAKTORI
 Kronična rana trauma započinje
– kada se ličnost pojedinca formira
– Kada se oblikuju djetetove (kasnije adultne) percepcije i
vjerovanja o svemu
 Teška trauma može imati glavni utjecaj na tijek
života.
 Trauma tijekom djetinjstva može uzrokovati
nemogućnost dosezanja razvojnih ciljeva i
postizanja razvojnih zadataka.
 Važno vrijeme tijekom razvoja kada se dešava
traumatsko iskustvo.
 Trauma dječje dobi – uzrok deficita u
sposobnostima
 Deficiti sposobnosti:
– Osjećaj zadovoljstva sobom
– Doživljaja svijeta kao sigurnog mjesta
– Povjerenja u druge
– Organiziranje razmišljanja za donošenje
odluka
– Izbjegavanje iskorištavanja
 Trauma dječje dobi – stvaranje
adaptacijskog ponašanja
 Narušavanje dosezanja razvojnih zadataka i ciljeva tijekom
djetinjstva vodi u

 ADAPTACIJSKO PONAŠANJE koje se može interpretirati kao

“SIMPTOM”
 Narušavanje:
– Osjećaj zadovoljstva Agitacija
– Doživljaj svijeta kao sigurnog Paranoja
– Povjerenje u druge Paranoja
– Organiziranje razmišljanja za
donošenje odluka Psihoza
– Izbjegavanje eksploatacije Self-
sabotaža
Psihološka trauma

Fiziološke promjene
 Normalni fiziološki odgovori na ekstremni strah vode u
stanja FIZIOLOŠKE POBUĐENOSTI I ANKSIOZNOSTI
– Reakcija BORBE ILI BIJEGA
• Kateholamini
• Kortizol
– Ako se repetira proživljavanje traume, naša “tijela uče živjeti u
konstantnom stanju pripremljenosti za borbu.”
– Sva ponašanja provjeravanja, nepovjerenja, agresije,
nesanice, itd.
– Biološka istraživanja: pokazuju do kojeg stupnja trauma
djeluje na biološke promjene mozga i ukupno tijela; suočava
nas s činjenicom njihovog zbivanja i stvaranja biološke
podloge za psihološke i bihejvioralne promjene.
 PATRONAŽNA SESTRINSKA SKRB ŠKOLSKOG
DJETETA

1. PRUKUPLJANJE PODATAKA ZA UTVRĐIVANJE

POTREBA I PLANIRANJE ZDRAVSTEVENE NJEGE

 Sestrinska anamneza djeteta i obitelji

 Status
 Anamneza uzeta od nadležnih prosvjetnih djelatnika,
školskog i obiteljskog liječnika
 PATRONAŽNA SESTRINSKA SKRB ŠKOLSKOG
DJETETA

2. DEFINIRANJE PROBLEMA I CILJEVA

 Unaprjeđenje i očuvanje zdravlja, pomoć u ostvarenju

povoljnih uvjeta za rast i razvoj
 Prepoznavanje rizičnih čimbenika pomoć u njihovu uklanjanju
 Pomoć školskom djetetu i roditeljima u rješavanju postojećih
problema
 PATRONAŽNA SESTRINSKA SKRB ŠKOLSKOG
DJETETA

3. PROVOĐENJE INTERVENCIJE

INTERVENCIJE SESTRINSKE SKRBI:

Poduka djeteta i roditelja o:
 Normalnom rastu i razvoju i promjenama
 Zdravom načinu života, prehrani, kilogramima, sportu
 Prepoznavanju znakova poremećaja (fizičkog, psihičkog,
socijalnog)
 PATRONAŽNA SESTRINSKA SKRB ŠKOLSKOG
DJETETA

3. PROVOĐENJE INTERVENCIJE

INTERVENCIJE SESTRINSKE SKRBI:

 Prepoznavanje obiteljskih problema, znakova bolesti i
poremećaja

 Pomoć u rješavanju problema pružanjem podrške,

upućivanjem nadležnim službama, suradnjom s školom,
CZSS…
PATRONAŽNA SESTRINSKA SKRB ŠKOLSKOG
DJETETA

4. EVALUACIJA

5. DUKUMENTACIJA

MENICUS: “Čovjek je velik ako nije izgubio srce djeteta”

Na ovom svijetu smo svi jednaki svi
zaslužujemo biti prihvaćeni u društvu !