Tekst uz prezentaciju spolne razlike u mozgu (Uvod u psihologiju, 13.11.2006.

) Na nizu zadataka iz testova koji ispituju razliite kognitivne sposobnosti (zadaci perceptivne brzine, mentalne rotacije objekata u prostoru, odreivanja lokacije objekata u prostoru, vizualizacije, verbalne fluentnosti, fine motorne koordinacije, raunanja, matematikog rezoniranja i sl.) dobivaju se znaajne spolne razlike glavne spolne razlike u kognitivnom funkcioniranju se oituju kroz razlike u pojedinim intelektualnim sposobnostima, a ne kroz razlike u inteligenciji openito (Kimura, 2002). Spolne razlike u nainima rjeavanja problema su pronaene u velikom broju istraivanja i u razliitim kulturama treba imati na umu da se radi o razlikama IZMEU PROSJENIH VRIJEDNOSTI i da su preklapanja izmeu skupina velika pravilo: to je preklapanje rezultata M i vee, to su razlike izmeu skupina manje! Predvianje neijeg uratka na odreenom testu samo na temelju spola je nepouzdano. Razlike obuhvaaju: 1. Spacijalne (prostorne) sposobnosti vizuospacijalna kognicija - spolne razlike na testovima (papir-olovka) mentalne rotacije sloenih likova su najjae (mukarci postiu znaajno bolje rezultate); uradak na testu mentalne rotacije je povezan s uratkom na zadacima pronalaenja puta i kompjutoriziranom labirintu povezano s navigacijom; potpuno razliit prostorni zadatak u kojem su ene, u prosjeku, bolje je zadatak pronalaenja koji su predmeti zamijenili mjesta (iz pamenja) ene ee od mukaraca koriste kljueve u navigaciji (upadljiv predmet ili prirodnu znaajku u nekom kraju), dok mukarci ee koriste geometrijske kljueve. 2. Matematike sposobnosti kolske ocjene na testovima iz matematike ne upuuju na spolne razlike, odnosno djevojice pokazuju bolje rezultate meutim kada se zada zadatak koji nije jednostavna varijacija prije nauenih pravila i problema (matematiko rezoniranje) javljaju se konzistentne spolne razlike u korist mukaraca; na zadacima raunanja ene su bolje. Prednost mukaraca raste s rastom sloenosti problemskih zadataka mukarci se u znaajno veem broju javljaju gornjem dijelu distribucije gdje je omjer ak 13:1, prema podacima Benbow. 3. Verbalne sposobnosti Iako je popularno miljenje da su ene bolje u veini verbalnih zadataka, to nije u potpunosti tono; naime, razlike se pokazuju primarno na testovima verbalnog pamenja (dosjeanja materijala koji ukljuuje rijei) i verbalne fluentnosti, ali ne i na testovima rjenika ili verbalnog rezoniranja; najvei se efekt pokazuje upravo na testovima verbalnog pamenja. 4. Perceptivne sposobnosti ene u prosjeku postiu bolje rezultate na zadacima brzog povezivanja ili identifikacije odreenih podraaja, to se naziva perceptivnom brzinom meutim, razlike izmeu mukaraca i ena su u prosjeku male (manje od 0.5) 5. Motorne vjetine Prednost mukaraca u zadacima nalik pikadu ta prednost mukaraca ne ovisi samo o njihovoj veoj snazi ili veoj sportskoj aktivnosti, ve ovisi o tonoj koordinaciji prostornih ciljeva s pokretima ruku velike amplitude dakle radi se o posebnim kognitivnim sposobnostima, a ne o pukoj tjelesnoj snazi. ene su, s druge strane, bolje na zadacima koji zahtjevaju fine motorike vjetine (pokreti ruku male amplitude). Anatomske razlike mozgova mukaraca i ena Omjer sive i bijele tvari u M i mozgu (Gur i sur., 1999) su pokazali da mozgovi mukaraca imaju vei volumen cerebrospinalne tekuine i bijele tvari, a mozak ena vei volumen sive tvari. Dijelovi mozga koji su razliite veliine i razliito organizirani u M i mozgu: frontalni, temporalni i parijetalni reanj Objanjenje: znanstvenici s John Hopkins Sveuilita su otkrili razliku u veliini jednog dijela mozga izmeu M i koje se naziva: INFERIORNI PARIJETALNI LOBUL lijevi IPL je vei od desnog u mukaraca, dok je kod ena obrnuto iako je razlika izmeu lijevog i desnog dijela manja nego kod mukaraca pretpostavlja se da je taj dio mozga u znaajnoj visokoj korelaciji s mentalnim matematikim sposobnostima; skupina istih znanstvenika predvoena Pearlsonom je pokazala da dva podruja u frontalnim i temporalnim renjevima povezanih s jezikom (Brokino i Wernickeovo podruje) su znaajno vea u ena, pruajui bioloku potporu superiornosti ena u verbalnim sposobnostima; koristei MRI pokazali su da ene imaju 23% u Brokinom podruju i 13% u W. Podruju vie volumena (siva tvar) od mukaraca - druga grupa znanstvenika (Sveuilite u Sydneyu) je pokazala da je volumen W. Podruja za 18% vei u ena nego u mukaraca, a volumen B. Podruja 20% vei u ena nego u mukaraca. Razlike u veliini korpusa kalozuma - korpus kalozum je relativno vei u ena nego u mukaraca. Razlika u jezgrama hipotalamusa (preoptiko, suprahijazmatsko, anteriorno podruje hipotalamusa). Spolno dimorfijska jezgra (Gorski i sur., 1976). Funkcionalne spolne razlike Shaywitz je otkrio da mozak ena simultano procesira govor s obje strane (hemisfere), dok mozak mukaraca ini to samo na lijevoj strani (dijelovi frontalnih i temporalnih renjeva). Priroda spolnih razlika Socioloko objanjenje: prije su znanstvenici pripisivali spolne razlike iskljuivo razlikama u ivotnom iskustvu i razliitoj socijalizaciji ena i mukaraca, to se oituje i kroz razliite spolne uloge; meutim spolne razlike u odreenim kognitivnim spososbnostima su prisutne puno prije puberteta (ve kod trogodinjaka se primjeuju takve razlike) i meu razliitim kulturama; interakcija iskustva i biolokih faktora iskustvo djeluje na ve razliit ivani sustav ena i mukaraca. Evolucijsko objanjenje: mi smo produkt nae duge evolucijske povijesti lovaca i sakupljaa, u kojoj su uloge ena i mukaraca, a samim time i njihove sposobnosti rjeavanja problema, postale razliite i komplementarne takve su uloge na razliite naine utjecale na razvoj sposobnosti u oba spola mukarci su trebali imati dobro razvijene navigacijske sposobnosti (smjer i udaljenost) i motorne vjetine potrebne za lov (bacanje koplja na relativno velike udaljenosti), dok su se ene trebale dobro snalaziti u svom okruenju (koristei prirodna obiljeja kraja), te imati dobro razvijene motorne i perceptivne sposobnosti i vjetine primjerene aktivnostima u domainstvima i odgoju djece. Neuronski krugovi u naim mozgovima su rezultat prirodne selekcije nastali s ciljem rjeavanja problema s kojima su se nai preci susretali

Fizioloko objanjenje. Razliiti uzorci sposobnosti izmeu M i odraz su razliitih hormonskih utjecaja na njihove mozgove; jasno je da su se spolne razlike u kognitivnom funkcioniranju razvile kao pokazatelj njihove evolucijske prednosti. Spolna diferencijacija mozga ovisi o djelovanju spolnih hormona (androgena) ne samo na formiranje spolnih lijezda, unutarnjih i vanjskih spolnih organa, ve i na organizaciju ivanoga sustava; ove spoznaje proizlaze iz istraivanja na ivotinjama, ali i iz prouavanja ljudi s hormonskim anomalijama (CAH sindrom, sindrom neosjetljivosti na androgene, Turnerov sindrom); Prirodne fluktuacije u razini estrogena ene loije izvode zadatke koji favoriziraju mukarce kada je razina estrogena visoka, dok zadatke koji favoriziraju ene izvode bolje; dakle, varijacije u razini estrogena selektivno utjeu na kognitivne sposobnosti (funkcije vezane uz desnu hemisferu su potisnute za vrijeme visoke razine estrogena). Prirodne fluktuacije u razini androgena Razine testosterona su vie u jesen, a nie u proljee; vie su ujutro nego naveer. Na kompozitnim mjerama spacijalnih sposobnosti mukarci postiu bolje rezultate u proljee, nego u jesen, te naveer u usporedbi s jutrom; meutim nije bilo veze izmeu razine tetsosterona i uratka na zadacima matematikog rezoniranja i pikadu. Zakljuak. M i jesu razliiti: neemo poduprijeti jednake mogunosti tvrdei da nema razlika, kada je jasno da su ene bolje u jednome, a mukarci u drugom; bitno je identificirati spolne razlike u mozgu kako bi se razumijeli procesi razvoja mozga i ponaanja, kako bi se tretmani prilagodili M i . Vano je znati da rezultati o postojanju spolnih razlika ne govore da su SVE ene razliite od SVIH mukaraca uvijek postoje preklapanja bez obzira na koju se mjeru odnose ne smije se SPOL koristiti kao kriterij za selekciju, napredovanje, otputanje s posla, obrazovanje i sl. (diskriminacija) ve se kao kriterij trebaju uzeti neije osobine (snage, slabosti i dr.), jer individualne razlike nadilaze spolne razlike.