MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA

3293 Na temelju lanka 15. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, 76/07) ministrica zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva donosi

PRAVILNIK
O ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA
I. OPE ODREDBE lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se: zgrade za koje je potrebno izdati energetski certifikat, te izuzea od energetskog certificiranja, energetski razredi zgrada, sadraj i izgled energetskog certifikata, izdavanje i rok vaenja, energetsko certificiranje novih zgrada i postojeih zgrada koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata, nain izlaganja i energetsko certificiranje, obveze investitora odnosno vlasnika zgrade, postupak energetskog certificiranja, registar izdanih energetskih certifikata zgrada. lanak 2. Ovim Pravilnikom implementira se Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta od 16. prosinca 2002. o energetskim svojstvima zgrada u dijelu koji se odnosi na: obvezu vlasnika zgrade da prilikom izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja zgrade predoi buduem vlasniku odnosno potencijalnom kupcu ili najmoprimcu certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljenjem tekstu: energetski certifikat) kojemu rok valjanosti nije dui od deset godina, obvezu izdavanja i izlaganja energetskog certifikata ne starijeg od 10 godina na jasno vidljivom mjestu, za zgrade javne namjene ukupne korisne povrine vee od 1000 m koje koriste tijela javne vlasti i zgrade institucija koje pruaju javne usluge velikom broju ljudi (zgrade s velikim prometom ljudi). Energetski certifikat zgrade iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati referentne vrijednosti kako bi se potroaima omoguila usporedba i procjena energetskih svojstava zgrade, te preporuke za ekonomski povoljno poboljanje energetskih svojstava zgrade. Znaenje pojedinih pojmova u ovom Pravilniku lanak 3. Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju u smislu ovoga Pravilnika slijedee znaenje: 1. zgrada jest graevina s krovom i zidovima u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja odreenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugraene opreme i prostora zgrade; 2. nova zgrada jest izgraena zgrada prije nego je putena u pogon, odnosno prije poetka koritenja; 3. postojea zgrada jest izgraena zgrada na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka zgrada koja je prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji s njom izjednaena a koja je u uporabi i koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing; 4. stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je vie od 90% bruto podne povrine

namijenjeno za stanovanje, odnosno koja nema vie od 50 m neto podne povrine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima u turistikom podruju; 5. nestambena zgrada jest zgrada koja nije stambena; 6. nestambena zgrada gospodarske namjene jest zgrada namijenjena za obavljanje gospodarske proizvodne i poljoprivredne djelatnosti (npr. to su: proizvodne hale u industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice, skladita, zgrade namijenjene poljoprivrednom gospodarstvu i sl.); 7. zgrada mjeovite namjene jest zgrada koja ima vie do 10% neto podne povrine u drugoj namjeni od osnovne (stambene, nestambene ili ostale namjene) kada je plotina te neto podne povrine u drugoj namjeni vea od od 50 m i zbog ega je potrebno zgradu podijeliti na zone koje se posebno certificiraju u skladu s temeljnom klasifikacijom zgrada (npr. stambena, uredska i trgovaka namjena u jednoj zgradi); 8. zgrada s vie zona jest zgrada koja ima vie dijelova za koje je potrebno izraditi zasebne energetske certifikate. Zgrada s vie zona jest zgrada: koja se sastoji od dijelova koji ine zaokruene funkcionalne cjeline koje imaju razliitu namjenu te imaju mogunost odvojenih sustava grijanja i hlaenja (stambeni dio u nestambenoj zgradi), ili se razlikuju po unutarnjoj projektnoj temperaturi za vie od 4C, kod koje je 10% i vie neto podne povrine prostora zgrade u kojem se odrava kontrolirana temperatura u drugoj namjeni od osnovne namjene kada je plotina te neto podne povrine u drugoj namjeni vea od 50 m, kod koje dijelovi zgrade koji su zaokruene funkcionalne cjeline imaju razliiti termotehniki sustav i/ili bitno razliite reime koritenja termotehnikih sustava; 9. plotina neto podne povrine zgrade jest ukupna plotina zgrade izmeu elemenata koji ga omeuju i rauna se prema toki 5.1.5. HRN EN ISO 9836:2002; 10. plotina bruto podne povrine zgrade jest zbroj plotina poda za sve razine zgrade i rauna se prema toki 5.1.3. HRN EN ISO 9836:2002; 11. plotina ukupne korisne povrine zgrade jest ukupna neto podna plotina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade i rauna se prema toki 5.1.7. HRN EN ISO 9836:2002; 12. tehniki sustav zgrade jest tehnika oprema ugraena u zgradu koja slui za njezino grijanje, hlaenje, ventilaciju, klimatizaciju, pripremu tople vode, osvjetljenje i proizvodnju elektrine energije; 13. termotehniki sustav zgrade jest tehniki sustav u koji nije ukljueno osvjetljenje i proizvodnja elektrine energije; 14. pomoni sustav jest tehnika oprema koja doprinosi pretvorbi energije za pokrivanje energetskih potreba zgrade; 15. ovlatena osoba jest osoba koja ima ovlatenje ministarstva za provoenje energetskh pregleda i/ili izdavanje energetskog certifikata zgrade prema posebnom propisu; 16. energetski pregled zgrade (energijski audit) jest dokumentirani postupak koji se provodi u cilju utvrivanja energetskih svojstava zgrade i stupnja ispunjenosti tih svojstava u odnosu na zahtjeve propisane posebnim propisima i sadri prijedlog mjera za ekonomski povoljno poboljanje energetskih svojstava zgrade, a provodi ga ovlatena osoba; 17. energetski certifikat zgrade jest dokument koji predouje energetska svojstva zgrade i koji ima propisani sadraj i izgled prema ovome pravilniku, a izdaje ga ovlatena osoba. Vrijednosti koje su istaknute na energetskom certifikatu odraavaju energetska svojstva zgrade i potronju energije izraunatu na temelju pretpostavljenog reima koritenja zgrade i ne moraju nuno izraavati realnu potronju u zgradi ili njezinoj samostalnoj uporabnoj jedinici jer ona ukljuuje i ponaanje korisnika; 18. energetsko certificiranje zgrade jest skup radnji i postupaka koji ukljuuje: energetski pregled zgrade, vrednovanje radnji energetskog pregleda zgrade i izdavanje energetskog certifikata s preporukama za ekonomski povoljno poboljanje energetskih svojstava zgrade, a provodi ga ovlatena osoba; 19. energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade; a izraen je preko godinje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke svedene na jedinicu plotine korisne plotine zgrade AK; 20. referentne vrijednosti su vaeim propisima odreene vrijednosti u odnosu na koje se vri usporedba izraunatih vrijednosti energetskih svojstava zgrada; 21. referentni klimatski podaci jesu skup odabranih klimatskih parametara koji su karakteristini za neko geografsko podruje; 22. stvarni klimatski podaci jesu klimatski podaci dobiveni statistikom obradom prema meteorolokoj postaji najblioj lokaciji zgrade;

23. godinja emisija ugljinog dioksida, CO2 [kg/a], jest masa emitiranog ugljinog dioksida u vanjski okoli tijekom jedne godine koja je posljedica energetskih potreba zgrade; 24. godinja isporuena energija, Edel [kWh/a], jest energija dovedena tehnikim sustavima zgrade tijekom jedne godine za pokrivanje energetskih potreba za grijanje, hlaenje, ventilaciju, potronu toplu vodu, rasvjetu i pogon pomonih sustava; 25. godinja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd [kWh/a], jest raunski odreena koliina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade; 26. godinja potrebna toplinska energija za hlaenje, QC,nd [kWh/a], jest raunski odreena koliina topline koju sustavom hlaenja treba tijekom jedne godine odvesti iz zgrade za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja hlaenja zgrade; 27. godinja potrebna energija za ventilaciju, QVe [kWh/a], jest raunski odreena koliina energije za pripremu zraka sustavom prisilne ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije tijekom jedne godine za odravanje stupnja ugodnosti prostora u zgradi; 28. godinja potrebna energija za rasvjetu, El [kWh/a], jest raunski odreena koliina energije koju treba dovesti zgradi tijekom jedne godine za rasvjetu za hlaenje i godinjih gubitaka sustava hlaenja u zgradi; 29. godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode, QW [kWh/a], jest raunski odreena koliina topline koju sustavom pripreme potrone tople vode treba dovesti tijekom jedne godine za zagrijavanje vode; 30. godinja potrebna toplinska energija, QH [kWh/a], jest zbroj godinje potrebne topline i godinjih toplinskih gubitaka sustava za grijanje i zagrijavanje potrone tople vode u zgradi; 31. godinja primarna energija, Eprim [kWh/a], jest raunski odreena koliina energije za potrebe zgrade tijekom jedne godine koja nije podvrgnuta nijednom postupku pretvorbe; 32. godinji toplinski gubici sustava grijanja, QH,ls [kWh/a], jesu energetski gubici sustava grijanja tijekom jedne godine koji se ne mogu iskoristiti za odravanje unutarnje temperature u zgradi; 33. godinji gubici sustava hlaenja, QC,ls [kWh/a], jesu energetski gubici sustava hlaenja tijekom jedne godine koji se ne mogu iskoristiti za odravanje unutarnje temperature u zgradi; 34. godinji toplinski gubici sustava za zagrijavanje potrone tople vode, QW,ls [kWh/a], jesu energetski gubici sustava pripreme potrone tople vode tijekom jedne godine koji se ne mogu iskoristiti za zagrijavanje vode; 35. koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,ad [W/K], jest kolinik izmeu toplinskog toka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature; 36. prostori zgrade u kojima se odrava kontrolirana temperatura jesu prostori zgrade koji se griju i/ili hlade; 37. prostori zgrade u kojima se ne odrava kontrolirana temperatura jesu prostori zgrade koji su negrijani odnosno nehlaeni prostori zgrade; 38. obujam grijanog dijela zgrade, Ve [m], jest bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oploje A; 39. oploje grijanog dijela zgrade, A (m), jest ukupna plotina graevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (omota grijanog dijela zgrade), odreena prema HRN EN ISO 13789:20XX; 40. plotina korisne povrine zgrade, AK (m), jest ukupna plotina netto podne plotine grijanog dijela zgrade. Kod stambenih zgrada se moe odrediti prema priblinom izrazu AK = 0,32Ve 41. faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), jest kolinik oploja, A (m), i obujma, Ve (m), grijanog dijela zgrade; 42. srednja vanjska temperatura, e [C], jest osrednjena vrijednost temperature vanjskog zraka u promatranom vremenskom periodu prema meteorolokoj postaji najblioj lokaciji zgrade; 43. unutarnja projektna temperatura, i [C], jest projektom predviena temperatura unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela zgrade;

Prilozi Pravilniku lanak 4. Ovaj Pravilnik sadri sljedee priloge: Prilog 1. u kojemu je dan slikovni prikaz energetskog certifikata stambenih zgrada; Prilog 2. u kojemu je dan slikovni prikaz energetskog certifikata nestambenih zgrada; Prilog 3. u kojemu je dan slikovni prikaz energetskog certifikata za ostale zgrade koje troe energiju; Prilog 4. u kojemu je dan pregled dijela moguih preporuka za poveanje energetske uinkovitosti zgrada, a koje su obvezni dio energetskog certifikata postojeih zgrada; Prilog 5. u kojemu je dan prikaz registra izdanih energetskih certifikata koji se vodi u Ministarstvu; Prilog 6.A. u kojemu je dana metodologija energetskog certificiranja stambenih zgrada; Prilog 6.B. u kojemu je dana metodologija energetskog certificiranja nestambenih zgrada; Prilog 7.A. u kojemu su dani referentni klimatski podaci za kontinentalnu Hrvatsku; Prilog 7.B. u kojemu su dani referentni klimatski podaci za primorsku Hrvatsku. II. ZGRADE ZA KOJE JE POTREBNO IZDATI ENERGETSKI CERTIFIKAT lanak 5. Energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada, te postojea zgrada koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing, osim zgrada koje su prema ovome Pravilniku izuzete od obveze energetskog certificiranja. Vrste zgrada za koje se izdaje (meusobno usporedivi) energetski certifikat odreene su prema preteitoj namjeni koritenja i dijele se na: A stambene zgrade: 1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojee stambene kue s jednim stanom, kue s jednim stanom u nizu ili drugaije povezane zgrade s jednim stanom, kue do tri stana i kue u nizu s vie stanova po lameli zgrade kod kojih se izrauje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu), 2. s vie stanova (stambene zgrade s tri i vie stanova, stambeni blokovi zgrade kod kojih se moe izraditi zajedniki certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu). B nestambene zgrade: 1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade sline preteite namjene, 2. kolske i fakultetske zgrade, vrtii i druge odgojne i obrazovne ustanove, 3. zgrade za kulturno umjetniku djelatnost i zabavu, muzeji i knjinice, 4. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zatitu i zgrade za institucionalnu skrb, 5. hoteli i sline zgrade za kratkotrajni boravak, zgrade ugostiteljske namjene (gostionice, restorani i sl.), 6. zgrade za stanovanje zajednica (domovi aki, studentski, umirovljeniki, radniki, djeji domovi, zatvori, vojarne i sl. zgrade za stanovanje), 7. zgrade za promet i komunikacije (terminali, postaje, zgrade za promet, pote, telekomunikacijske zgrade), 8. sportske dvorane, 9. zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovaki centri, zgrade s duanima), 10. ostale vrste zgrada koje troe energiju radi ostvarivanja odreenih mikroklimatskih uvjeta u unutarnjem prostoru. Izuzee od obveznosti energetskog certificiranja lanak 6. Energetski certifikat nije potreban za: 1. nove zgrade i postojee zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, koje imaju uporabnu korisnu povrinu manju od 50 m2; 2. zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i manje; 3. privremene zgrade izgraene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilita; 4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju drati otvorenima vie od polovice radnog vremena ako nemaju ugraene zrane zavjese;

5. zgrade namijenjene za odravanje vjerskih obreda; 6. jednostavne graevine utvrene posebnim propisom; 7. postojee zgrade koje se prodaju ili se pravo vlasnitva prenosi u steajnom postupku u sluaju prisilne prodaje ili ovrhe; 8. postojee zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju branom drugu ili lanovima ue obitelji; 9. zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske uinkovitosti znailo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predvienom spomenikom zatitom zgrade. 10. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 C III. ENERGETSKI RAZREDI ZGRADA lanak 7. Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ oznaava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke. Referentni klimatski podaci iz stavka 2. ovoga lanka odreeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja. Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i vie stupanj dana grijanja godinje, proraun energetskih potreba se vri prema referentnim klimatskim podacima za kontinentalnu Hrvatsku. Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godinje, proraun energetskih potreba se vri prema referentnim klimatskim podacima za primorsku Hrvatsku. Referentni broj stupanj dana grijanja iz stavka 3. ovoga lanka utvren je uz uvjet da je unutarnja temperatura u zgradi 20 C i da sezona grijanja zapoinje s padom vanjske temperature u tri uzastopna dana ispod 12 C te da sezona grijanja zavrava s porastom vanjske temperature u tri uzastopna dana iznad 12 C i iznosi: 2900 za kontinentalnu Hrvatsku i 1600 za primorsku Hrvatsku. Energetski razredi zgrada lanak 8. Energetski razredi zgrada iz lanka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika utvreni su prema sljedeoj tablici:
Energetski razred QH,nd,ref specifina godinja potrebna toplinska energija za grijanje u kWh/(ma) 15 25 50 100 150 200 250 > 250

A+ A B C D E F G

Energetski razred grafiki se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifinoj

godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraenoj u kWh/(ma) na sljedei nain:

Energetski razred zgrade odreuje se prema metodologiji danoj u Prilozima 6.A. i 6.B. ovoga Pravilnika. IV. SADRAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA ZGRADE, IZDAVANJE I ROK VAENJA Sadraj energetskog certifikata lanak 9. Energetski certifikat zgrade ukljuuje odreivanje energetskog razreda zgrade prema njezinim energetskim svojstvima odreenim na osnovu izraunate potrebne godinje specifine toplinske energije za grijanje ze referentne klimatske podatke i omoguuje usporedbu zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, uinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstava ovojnice zgrade. Energetski certifikat zgrade sadri ope podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehnikim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji i referentne vrijednosti, objanjenja tehnikih pojmova, opis primijenjenih propisa i normi, te preporuke za ekonomski povoljno poboljanje energetskih svojstava zgrade, ako ovim propisom nije to drugo odreeno. Nove zgrade koje se certificiraju ne sadre preporuke za ekonomski povoljno poboljanje energetskih svojstava zgrade. Za zgrade koje su odreene kao ostale vrste zgrada koje troe energiju iz lanka 5. stavka 2. podstavka B toka 10. ovoga Pravilnika ne odreuje se energetski razred, ve se u energetskom certifikatu navode koeficijenti prolaska topline za odreene graevne dijelove zgrade i usporeuju se s doputenim vrijednostima. Energetski certifikat ovih zgrada ne sadri podatke o potrebnoj energiji kao niti preporuke za ekonomski povoljno poboljanje energetskih svojstava zgrade. lanak 10. Energetski certifikat zgrade izrauje se unoenjem potrebnih podataka na slikovnim prikazima danim u prilozima 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika iskljuivo elektronskim putem, osim potpisa ovlatene osobe. Energetski certifikat stambenih zgrada lanak 11. Energetski certifikat stambenih zgrada sadri pet stranica sljedeeg sadraja: 1. Prva stranica energetskog certifikata zgrade sadri: 1.1. ope podatke o zgradi: 1.1.1. vrsta zgrade (prema podjeli iz lanka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika), 1.1.2. lokacija zgrade (katastarska estica, ulica, kuni broj, mjesto s potanskim brojem),

1.1.3. ime i prezime vlasnika odnosno investitora zgrade, 1.1.4. naziv izvoaa radova, 1.1.5. godina zavretka izgradnje, 1.2. energetski razred zgrade na skali od A+ do G, 1.3. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat zgrade: 1.3.1. ime i prezime ovlatene fizike odnosno naziv ovlatene pravne osobe koja je izdala energetski certifikat zgrade, te ime i prezime imenovane osobe u ovlatenoj pravnoj osobi, 1.3.2. registarski broj ovlatene osobe 1.3.3. broj energetskog certifikata zgrade, 1.3.4. datum izdavanja energetskog certifikata zgrade i datum vaenja, 1.3.5. potpis ovlatene fizike osobe odnosno imenovane osobe u ovlatenoj pravnoj osobi, 1.4. podatke o zgradi: 1.4.1. plotina korisne povrine zgrade AK [m2], 1.4.2. obujam grijanog dijela zgrade Ve [m3], 1.4.3. faktor oblika f0 [m-1], 1.4.4. koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka (po jedinici oploja grijanog dijela zgrade) HT [W/ (m2K)]. 2. Druga stranica energetskog certifikata zgrade sadri: 2.1. klimatske podatke: 2.1.1. klimatski podaci (kontinentalna ili primorska Hrvatska), 2.1.2. broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a], 2.1.3. broj dana sezone grijanja Z [d], 2.1.4. srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja e [oC], 2.1.5. unutarnja projektna temperatura u sezoni grijanja i [oC], 2.2. podatke o termotehnikim sustavima zgrade: 2.2.1. nain grijanja (lokalno, etano, centralno, daljinski izvor), 2.2.2. izvori energije koji se koriste za grijanje i pripremu potrone tople vode, 2.2.3. nain hlaenja (lokalno, etano, centralno, daljinski izvor), 2.2.4. izvori energije koji se koriste za hlaenje, 2.2.5. vrsta ventilacije (prirodna, prisilna bez povrata topline, prisilna s povratom topline), 2.2.6. vrsta i namjena koritenja sustava s obnovljivim izvorima energije, 2.2.7. udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje [%], 2.3. podatke o potrebnoj energiji: 2.3.1. godinja potrebna toplinska energija za grijanje za definirani profil koritenja za referentne klimatske podatke, QH,nd,reff] i specifina, QH,nd,ref [kWh/(m2a)], 2.3.2. godinja potrebna toplinska energija za grijanje za definirani profil koritenja za stvarne klimatske podatke, QH,nd [kWh/a], specifina, QH,nd [kWh/(m2a)] i najvea doputena vrijednost QH,nd, [kWh/a], 2.3.3. godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode za stvarne klimatske podatke, QW u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.4. godinji toplinski gubici sustava grijanja za stvarne klimatske podatke QH,ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.5.godinji toplinski gubici sustava za zagrijavanje potrone tople vode za stvarne klimatske podatke QW,ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.6. godinja potrebna toplinska energija za stvarne klimatske podatke QH u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.7. godinja isporuena energija graevini za stvarne klimatske podatke Edel u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.8. godinja primarna energija za stvarne klimatske podatke Eprim u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.9. godinja emisija CO2 za stvarne klimatske podatke u [kg/a] i [kg/(m2a)], 2.4. podatke o koeficijentu prolaska topline za odreene graevne dijelove zgrade: 2.4.1. tablica (U) vrijednosti koeficijenata prolaska topline za pojedine graevne dijelove zgrade [W/(m2K)], 2.4.2. tablicu najveih doputenih (Umax) vrijednosti koeficijenata prolaska topline za pojedine graevne dijelove zgrade [W/(m2K)]. 3. Trea stranica energetskog certifikata zgrade sadri prijedlog mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane. 4. etvrta stranica energetskog certifikata zgrade sadri objanjenje tehnikih pojmova. 5. Peta stranica energetskog certifikata zgrade sadri detaljan opis propisa, normi i proraunskih

postupaka za odreivanje podataka navedenih u energetskom certifikatu. Izgled i sadraj energetskog certifikata stambenih zgrada dan je u.Prilogu 1. ovoga Pravilnika. Energetski certifikat nestambenih zgrada lanak 12. Energetski certifikat nestambenih zgrada sadri pet stranica slijedeeg sadraja: 1. Prva stranica energetskog certifikata zgrade sadri: 1.1. ope podatke o zgradi: 1.1.1. vrsta zgrade (prema podjeli iz. lanka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika), 1.1.2. lokacija zgrade (katastarska estica, ulica, kuni broj, mjesto s potanskim brojem), 1.1.3. ime i prezime vlasnika odnosno investitora zgrade, 1.1.4. naziv izvoaa radova, 1.1.5. godina zavretka izgradnje, 1.2. energetski razred zgrade na skali od A+ do G, 1.3. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat zgrade: 1.3.1. ime i prezime ovlatene fizike odnosno naziv ovlatene pravne osobe koja je izdala energetski certifikat zgrade, te ime i prezime imenovane osobe u ovlatenoj pravnoj osobi, 1.3.2. registarski broj ovlatene osobe, 1.3.3. broj energetskog certifikata zgrade, 1.3.4. datum izdavanja energetskog certifikata zgrade i vaenje, 1.3.5. potpis odgovorne osobe, 1.4. podatke o zgradi: 1.4.1. plotina korisne povrine zgrade AK [m2], 1.4.2. obujam grijanog dijela zgrade Ve [m3], 1.4.3. faktor oblika f0 [m-1], 1.4.4. koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka (po jedinici oploja grijanog dijela zgrade) HT [W/ (m2K)]. 2. Druga stranica energetskog certifikata sadri: 2.1. klimatske podatke: 2.1.1. klimatski podaci (kontinentalna ili primorska Hrvatska), 2.1.2. broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a], 2.1.3. broj dana sezone grijanja Z [d], 2.1.4. srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja e [oC], 2.1.5. unutarnja projektna temperatura u sezoni grijanja i [oC], 2.2. podatke o termotehnikim sustavima zgrade: 2.2.1. nain grijanja (lokalno, etano, centralno, daljinski izvor), 2.2.2. izvori energije koji se koriste za grijanje i pripremu potrone tople vode, 2.2.3. nain hlaenja (lokalno, etano, centralno, daljinski izvor), 2.2.4. izvori energije koji se koriste za hlaenje, 2.2.5. vrsta ventilacije (prirodna, prisilna bez povrata topline, prisilna s povratom topline), 2.2.6. vrsta i namjena koritenja sustava s obnovljivim izvorima energije, 2.2.7. udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje [%], 2.3. podatke o potrebnoj energiji: 2.3.1. godinja potrebna toplinska energija za grijanje za definirani profil koritenja za referentne klimatske podatke, QH,nd,ref [kWh/a] i specifina, QH,nd,ref [kWh/(m2a)], 2.3.2. godinja potrebna toplinska energija za grijanje za definirani profil koritenja za stvarne klimatske podatke, QH,nd [kWh/a], specifina, QH,nd [kWh/(m2a)] i najvea doputena vrijednost QH,nd, [kWh/a], 2.3.3. godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode za stvarne klimatske podatke i za definirani profil koritenja QW, u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.4. godinji toplinski gubici sustava grijanja za stvarne klimatske podatke za definirani profil koritenja QH,ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.5. godinji toplinski gubici sustava za zagrijavanje potrone tople vode za stvarne klimatske podatke za definirani profil koritenja QW,ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)],

2.3.6. godinja potrebna toplinska energija za stvarne klimatske podatke za definirani profil koritenja QH u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.7. godinja potrebna toplinska energija za hlaenje za definirani profil koritenja za stvarne klimatske podatke QC,nd u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.8. godinji gubici sustava hlaenja za stvarne klimatske podatke za definirani profil koritenja QC,ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.9. godinja potrebna energija za hlaenje za stvarne klimatske podatke za definirani profil koritenja QC u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.10. godinja potrebna energija za ventilaciju u sustavu prisilne ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije za stvarne klimatske podatke za definirani profil koritenja QVe u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.11. godinja potrebna energija za rasvjetu za stvarne klimatske podatke za definirani profil koritenja El u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.12. godinja isporuena energija za definirani profil koritenja Edel u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.13. godinja primarna energija za definirani profil koritenja Eprim u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 2.3.14. godinja emisija CO2 za definirani profil koritenja u [kg/a] i [kg/(m2a)], 2.4. podatke o koeficijentu prolaska topline za odreene graevne dijelove zgrade: 2.4.1. tablica (U) vrijednosti koeficijenata prolaska topline za pojedine graevne dijelove zgrade [W/(m2K)], 2.4.2. tablicu najveih doputenih (Umax) vrijednosti koeficijenata prolaska topline za pojedine graevne dijelove zgrade [W/(m K)]. 3. Trea stranica energetskog certifikata zgrade sadri prijedlog mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane. 4. etvrta stranica energetskog certifikata zgrade sadri objanjenje tehnikih pojmova. 5. Peta stranica enegijskog certifikata zgrade sadri detaljan opis propisa, normi i proraunskih postupaka za odreivanje podataka navedenih u enih u skom certifikatu. Izgled i sadraj energetskog certifikata nestambenih zgrada dan je u Prilogu 2. ovoga Pravilnika. Energetski certifikat ostalih zgrada koje troe energiju lanak 13. Energetski certifikat ostalih zgrada koje troe energiju sadri dvije stranice sljedeeg sadraja: 1. Prva stranica energetskog certifikata zgrade sadri: 1.1 ope podatke o zgradi: 1.1.1. naziv zgrade, 1.1.2. lokacija zgrade (katastarska estica, ulica, kuni broj, mjesto s potanskim brojem), 1.1.3. ime i prezime vlasnika odnosno investitora zgrade, 1.1.4. naziv izvoaa radova, 1.1.5. godina zavretka izgradnje, 1.2. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat zgrade: 1.2.1. ime i prezime ovlatene fizike osobe,odnosno naziv ovlatene pravne osobe koja je izdala energetski certifikat zgrade te ime i prezime imenovane osobe u ovlatenoj pravnoj osobi, 1.2.2. registarski broj ovlatene osobe, 1.2.3. broj energetskog certifikata zgrade, 1.2.4. datum izdavanja energetskog certifikata zgrade i rok vaenja, 1.2.5. potpis odgovorne osobe, 1.3. podatke o zgradi: 1.3.1. plotina korisne povrine graevine AK [m2], 1.3.2. obujam grijanog dijela graevine Ve [m3], 1.3.3. faktor oblika f0 [m-1], 1.3.4. koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka (po jedinici oploja grijanog dijela zgrade) HT [W/ (m2K)]. 2. Druga stranica energetskog certifikata zgrade sadri: 2.1. klimatske podatke: 2.1.1. klimatski podaci (kontinentalna ili primorska Hrvatska), 2.1.2. broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a],

2.1.3. broj dana sezone grijanja Z [d], 2.1.4. srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja e [oC], 2.1.5. unutarnja projektna temperatura u sezoni grijanja i [oC], 2.2.podatke o termotehnikim sustavima zgrade: 2.2.1. nain grijanja (lokalno, etano, centralno, daljinski izvor), 2.2.2. izvori energije koji se koriste za grijanje i pripremu potrone tople vode, 2.2.3. nain hlaenja (lokalno, etano, centralno, daljinski izvor), 2.2.4. izvori energije koji se koriste za hlaenje, 2.2.5. vrsta ventilacije (prirodna, prisilna bez povrata topline, prisilna s povratom topline), 2.2.6. vrsta i namjena koritenja sustava s obnovljivim izvorima energije, 2.2.7. udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje [%], 2.3. podatke o koeficijentu prolaska topline za odreene graevne dijelove zgrade: 2.3.1. tablica (U) vrijednosti koeficijenata prolaska topline za pojedine graevne dijelove zgrade [W/(m2K)], 2.3.2. tablicu najveih doputenih (Umax) vrijednosti koeficijenata prolaska topline za pojedine graevne dijelove zgrade [W/(m2K)]. Izgled i sadraj energetskog certifikata za ostale zgrade koje troe energiju dan je u Prilogu 3. ovoga Pravilnika. lanak 14. Unos navedenih podataka iz lanaka 11., 12. i 13. ovoga Pravilnika u energetske certifikate obvezan je: za stambene zgrade u tokama 1.1. do 2.2., 2.3.1. do 2.3.6., 2.4., 3., 4. i 5. lanka 11. ovoga Pravilnika; za nestambene zgrade u tokama 1.1. do 2.2., 2.3.1. do 2.3.6., 2.4., 3., 4. i 5. lanka 12. ovoga Pravilnika; za ostale zgrade koje troe energiju u svim tokama lanka 13. ovoga Pravilnika. Izdavanje i vaenje energetskog certifikata zgrade lanak 15. Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu. Iznimno od stavka 1. ovoga lanka energetski certifikat obvezno se izdaje za dijelove zgrade kada se radi o zgradi koja je prema ovome Pravilniku definirana kao zgrada s vie zona. Iznimno od stavka 1. ovoga lanka za postojee zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, energetski certifikat se moe izdati i za dio zgrade koji ini samostalnu uporabnu cjelinu zgrade kao to je na primjer ured, stan ili slino. Energetski certifikat se izrauje na osnovu izraunatih energetskih potreba i energetskog pregleda. Zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina moe imati samo jedan vaei energetski certifikat. Rok vaenja energetskog certifikata zgrade je 10 godina. V. CERTIFICIRANJE NOVIH ZGRADA I POSTOJEIH ZGRADA KOJE SE PRODAJU, IZNAJMLJUJU ILI DAJU NA LEASING Certificiranje novih zgrada lanak 16. Investitor nove zgrade duan je osigurati energetski certifikat zgrade prije obavljanja tehnikog pregleda. Energetski certifikat se prilae zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole. lanak 17. Kod zgrada ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrada za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2, a koje podlijeu obvezi energetskog certificiranja prema ovome Pravilniku, investitor je duan osigurati energetski certifikat zgrade prije izdavanja zavrnog izvjea nadzornog inenjera o izvedbi zgrade.

Energetski certifikat zgrade iz stavka 1. ovoga lanka uz zavrno izvjee nadzornog inenjera investitor dostavlja tijelu koje mu je izdalo akt na temelju kojega se je pristupilo graenju te zgrade prije poetka uporabe zgrade odnosno putanja u pogon. lanak 18. Ako se nova zgrada ili njezin dio koji ini samostalnu uporabnu cjelinu, prodaje u tijeku graenja, tada je vlasnik koji je kupio zgradu odnosno njezin uporabni dio (novi investitor), duan ishoditi energetski certifikat prije poetka uporabe odnosno putanja u pogon te zgrade odnosno njezinog dijela. Certificiranje postojeih zgrada koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing lanak 19. Vlasnik zgrade duan je prilikom prodaje ili iznajmljivanja zgrade u cjelini ili njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina (pojedini stan, pojedinani uredski prostor i sl.), odnosno leasinga, osigurati energetski certifikat zgrade odnosno njezinog dijela i dati ga na uvid potencijalnom kupcu ili unajmljivau zgrade. Kod prodaje zgrade ili njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina, energetski certifikat mora biti na uvidu prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji i sastavni je njegov dio. lanak 20. Za nove i postojee stambene zgrade energetski razredi odreuju se prema metodologiji danoj u prilogu 6.A. ovoga Pravilnika. Za nove i postojee nestambene zgrade energetski razredi odreuju se prema metodologiji danoj u prilogu 6.B. ovoga Pravilnika. Obveza uvanja energetskog certifikata lanak 21. Energetski certifikat zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline odnosno dijela zgrade, duan je uvati vlasnik (odnosno investitor) zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline odnosno dijela zgrade i tijelo koje je izdalo uporabnu dozvolu odnosno akt na temelju kojega se moe graditi najmanje u roku vaenja tog energetskog certifikata. VI. ZGRADE JAVNE NAMJENE ZA KOJE JE OBVEZNO JAVNO IZLAGANJE ENERGETSKOG CERTIFIKATA, NAIN IZLAGANJA I CERTIFICIRANJE Zgrade javne namjene lanak 22. Zgrade javne namjene odreene prema ovome Pravilniku jesu poglavito nestambene zgrade koje koriste tijela vlasti i zgrade institucija koje pruaju javne usluge, te zgrade drugih namjena koje pruaju usluge velikom broju ljudi. Zgrade iz stavka 1. ovoga lanka dijele se na: 1. poslovne zgrade za obavljanje administrativnih poslova pravnih i fizikih osoba, 2. zgrade dravnih upravn upravnugih tijela, tijela lokalne (podrune) uprave, 3. zgrade pravnih osoba s javnim ovlastima, 4. zgrade sudova, zatvora, vojarni, 5. zgrade meunarodnih institucija, komora, gospodarskih asocijacija, 6. zgrade banaka, tedionica i drugih financijskih organizacija, 7. zgrade trgovina, restorana, hotela,

8. putnikih agencija, marina, drugih uslunih i turistikih djelatnosti, 9. zgrade eljeznikog, cestovnog, zranog i vodenog prometa, zgrade pota, telekomunikacijskih centara i sl., 10. zgrade visokih uilita i sl., zgrade kola, vrtia, jaslica, studentskih i akih domova i sl., zgrade domova za starije osobe i sl, 11. zgrade sportskih udruga i organizacija, zgrade sportskih objekata, 12. zgrade kulturnih namjena: kina, kazalita, muzeja i sl., 13. zgrade bolnica i drugih ustanova namijenjenih zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj namjeni. Izlaganje energetskog certifikata lanak 23. Zgrade javne namjene iz lanka 22. ovoga Pravilnika koje imaju ukupnu korisnu povrinu veu od 1000 m2 moraju imati energetski certifikat izloen na mjestu jasno vidljivom posjetiteljima zgrade. Ukoliko zgrada javne namjene iz lanka 22. ovoga Pravilnika ima vie ulaza, tada se energetski certifikat izlae na jasno vidljivom mjestu uz glavni ulaz zgrade. Energetski certifikat se izrauje prema prilogu 2. ovoga Pravilnika, uvean na format A3, zatien od eventualnih oteenja i privren na siguran nain. Javno se izlae prva strana energetskog certifikata koja sadri osnovne podatke o zgradi i skalu energetskih razreda, te trea strana certifikata koja sadri preporuke za poboljanje energetskih svojstava zgrade. Certificiranje zgrada javne namjene lanak 24. Energetski razredi za postojee zgrade javne namjene odreuju se prema metodologiji danoj u Prilogu 6.B. ovoga Pravilnika. Energetski certifikat zgrada iz stavka 1. ovoga lanka sadri podatke iz lanka 12. ovoga Pravilnika i izdaje prema slikovnom prikazu iz Priloga 2. ovoga Pravilnika. Za odreivanje energetskog razreda zgrada iz stavka 1. ovoga lanka dodatno se mogu rabiti i podaci o energetskoj potronji zgrade. Za dodatno odreivanje energetskog razreda na osnovu energetske potronje iz stavka 3. ovoga lanka, vlasnik odnosno korisnik javne zgrade duan je osigurati raune o potronji energije prema namjeni potronje (grijanje, hlaenje, i sl.) i vrsti izvora energije za period od najmanje tri protekle uzastopne godine. Energetski certifikat zgrade iz stavka 3. ovoga lanka izdaje se prema slikovnom prikazu iz Priloga 2. ovoga Pravilnika i sadri energetski razred odreen na temelju izrauna prema metodologiji danoj u Prilogu 6.b. ovoga Pravilnika i energetski razred odreen na temelju energetske potronje. lanak 25. Za izradu i javno izlaganje energetskog certifikata zgrada javne namjene za koje je propisana obveza izlaganja energetskog certifikata odgovoran je vlasnik zgrade. Korisnik zgrade javne namjene za koju je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata duan je omoguiti izradu energetskog certifikata zgrade i njegovo javno izlaganje. VII. OBVEZE INVESTITORA ODNOSNO VLASNIKA ZGRADE KOD PROVOENJA ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA ZGRADE lanak 26. Investitor odnosno vlasnik zgrade duni su: osigurati energetski certifikat zgrade kada je prema ovome Pravilniku propisana obveza njegovog izdavanja, poslove provoenja energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrade povjeriti za to ovlatenim

osobama, na zahtjev ovlatene osobe dati na uvid bilo koji dokument nuan za provoenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrade, za potrebe provoenja energetskog pregleda ili energetskog certificiranja zgrade omoguiti pristup ovlatenoj osobi u sve dijelove zgrade koja je predmet energetskog pregleda ili energetskog certificiranja, na dobro vidljivom mjestu istaknuti energetski certifikat zgrade javne namjene za koju je izlaganje energetskog certifikata obvezno prema ovom Pravilniku. Za potrebe provoenja energetskog pregleda i/ili energetskog certificiranja dijela zgrade koji ini samostalnu uporabnu cjelinu, vlasnici odnosno korisnici drugih dijelova te zgrade duni su omoguiti ovlatenim osobama provoenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrade, te im omoguiti pristup u sve dijelove zgrade i dati na uvid dokumente potrebne za provoenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja tog dijela zgrade. Ministrica moe posebnom odlukom propisati najvee cijene kotanja provoenja energetskih pregleda i izdavanja energetskih certifikata za pojedine vrste zgrada. Odluka iz stavka 3. ovoga lanka objavljuje se na slubenim internetskim stranicama Ministarstva. VIII. POSTUPAK ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA ZGRADE lanak 27. Postupak energetskog certificiranja zgrade sastoji se od: energetskog pregleda zgrade, vrednovanja i/ili zavrnog ocjenjivanja radnji energetskog pregleda zgrade, izdavanja energetskog certifikata zgrade. Energetski pregled zgrade lanak 28. Energetski pregled zgrade obvezno ukljuuje: 1. analizu graevinskih karakteristika zgrade u smislu toplinske zatite (analizu toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade), 2. analizu energetskih svojstava sustava grijanja i hlaenja, 3. analizu energetskih svojstava sustava klimatizacije i ventilacije, 4. analizu energetskih svojstava sustava za pripremu potrone tople vode, 5. analizu energetskih svojstava sustava elektroinstalacija, rasvjete, kuanskih aparata i drugih potroaa energije, 6. analizu upravljanja svim tehnikim sustavima zgrade, 7. potrebna mjerenja gdje je to nuno za ustanovljavanje energetskog stanja i /ili svojstava, 8. analizu mogunosti promjene izvora energije, 9. analizu mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije i uinkovitih sustava, 10. prijedlog ekonomski povoljnih mjera poboljanja energetskih svojstava zgrade, ostvarive utede, procjenu investicije i period povrata, 11. izvjetaj s preporukama za optimalni zahvat i redoslijed prioritetnih mjera koje e se implementirati kroz jednu ili vie faza. Energetski pregled zgrade osim navedenog u stavku 1. ovoga lanka moe ukljuivati i druge radnje ovisno o vrsti zgrade. Energetski pregled zgrade provodi se u skladu s naelima iz metodologije za provoenje energetskih pregleda i pravilima struke. Metodologiju za provoenje energetskih pregleda iz stavka 3. ovoga lanka utvruje Ministrica posebnom Odlukom. Odluka i Metodologija iz stavka 4. ovoga lakna objavljuju se na slubenim internetskim stranicama ministarstva.

Izdavanje energetskog certifikata zgrade lanak 29. Izdavanje energetskog certifikata podrazumijeva: odreivanje energetskog razreda zgrade, izradu energetskog certifikata zgrade s popisom preporuka za ekonomski povoljno poboljanje energetskih svojstava zgrade i s izraunatim razdobljem povrata investicije. Izraunato razdoblje povrata investicija iz stavka 1. alineje 2 ovoga lanka izraava se u odnosu na cijene u trenutku izrauna i ne ukljuuje predviene promjene cijena u planiranom razdoblju povrata investicija. Pregled dijela moguih preporuka za ekonomski povoljno poboljanje energetskih svojstava zgrade naveden je Prilogu 4. ovoga Pravilnika. IX. REGISTAR IZDANIH ENERGETSKIH CERTIFIKATA ZGRADA lanak 30. Ministarstvo vodi registar izdanih energetskih certifikata zgrada. Podatke koji e koji e u registar izdanih energetskih certifikata zgrada dostavlja ovlatena osoba koja je izdala energetski certifikat. Ovlatena osoba duna je potrebne podatke unijeti u roku od najvie 8 dana od izdavanja energetskog certifikata. Ministrica posebnom Odlukom propisuje obrazac za dostavljanje podataka o izdanim energetskim certifikatima zgrada prema kojemu ovlatene osobe elektronskim putem dostavljaju propisane podatke. Odluka iz stavka 4. ovoga lanka objavljuju se na slubenim internetskim stranicama Ministarstva. X. NADZOR NAD PROVEDBOM PRAVILNIKA lanak 31. Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Pravilnika obavlja Ministarstvo. Ministarstvo u provedbi nadzora moe: provoditi povremene kontrole ispravnosti izdanih energetskih certifikata zgrada, zahtijevati da sve zgrade koje podlijeu obvezi certificiranja prema ovome Pravilniku imaju propisani energetski certifikat. XI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 32. Sve nove zgrade za koje se nakon 1. rujna 2009. godine podnosi zahtjev za izdavanje akta temeljem kojega se moe graditi (graevinske dozvole ili potvrde glavnog projekta) moraju imati energetski certifikat izdan na nain sukladno odredbama ovoga Pravilnika. Sve zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 i koje nisu izuzete od obveze energetskog certificiranja prema ovome Pravilniku, za koje je prijavljen poetak graenja nakon 1. rujna 2009. godine, moraju imati energetski certifikat izdan na nain sukladno odredbama ovoga Pravilnika. Sve zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata prema ovome Pravilniku moraju imati izraen i javno izloen energetski certifikat u roku od najdulje 36 mjeseci od donoenja metodologije za provoenje energetskih pregleda. Sve postojee zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing moraju imati energetski certifikat dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u lanstvo EU.

lanak 33. Slikovni prikazi energetskih certifikata namijenjeni za popunjavanje elektronikim putem i objavljuju se na slubenim internetskim stranicam Ministarstva. lanak 34. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama. Klasa: 360-01/08-04/6 Urbroj: 531-01-08-1 Zagreb, 30. rujna 2008. Ministrica Marina Matulovi Dropuli, dipl. ing. arh., v. r.

PRILOG 7.A.

REFERENTNI KLIMATSKI PODACI ZA KONTINENTALNU HRVATSKU

REFERENTNI KLIMATSKI PODACI ZA KONTINENTALNU HRVATSKU SIJEANJ PROSINAC (I. XII.)

I. Temperatura Ozraenost J I, Z S SD = 2900 0,3C

2

II. 3,2C
2

III. 7,5C
2

IV. 11,8C
2

V. 15,9C
2

VI. 19,2C VI.

31,94 kWh/m 48,61 kWh/m 94,44 kWh/m 128,06 kWh/m 170,00 kWh/m 181,11 kWh/m2 I. II. III. IV. V. 43,61 kWh/m2 57,78 kWh/m2 86,11 kWh/m2 83,61 kWh/m2 87,78 kWh/m2 83,61 kWh/m2 23,61 kWh/m2 35,56 kWh/m2 66,94 kWh/m2 86,39 kWh/m2 110,56 kWh/m2 116,11 kWh/m2 14,17 kWh/m2 20,00 kWh/m2 35,00 kWh/m2 45,28 kWh/m2 57,78 kWh/m2 59,44 kWh/m2 607 VII. 467 VIII. 20,1C 159,44 kWh/m2 VIII. 94,17 kWh/m2 106,94 kWh/m2 51,67 kWh/m2 0 385 234 X. 11,7C 74,44 kWh/m2 X. 88,06 kWh/m2 55,56 kWh/m2 26,67 kWh/m2 245 0 XI. 6,5C 34,72 kWh/m2 XI. 45,56 kWh/m2 25,56 kWh/m2 15,28 kWh/m2 401 0 XII. 1,8C 24,17 kWh/m2 XII. 32,22 kWh/m2 17,22 kWh/m2 11,39 kWh/m2 561

IX.
16,4C 118,61 kWh/m2 IX. 99,72 kWh/m2 84,72 kWh/m2 37,78 kWh/m2 0

Temperatur a Ozraenost

21,1C 187,78 kWh/m2 VII.

J I, Z S

90,28 kWh/m2 121,94 kWh/m2 59,44 kWh/m2 0

SD = 2900

Broj dana u sezoni grijanja: Z = 180 Unutarnja temperatura u zgradi (srednja): i=20C Temperatura poetka i zavretka sezone grijanja: eg=12C Vanjska projektna temperaturaeratura: e=-12C

PRILOG 7.B. font size="4">REFERENTNI KLIMATSKI PODACI ZA PRIMORSKU HRVATSKU REFERENTNI KLIMATSKI PODACI ZA PRIMORSKU HRVATSKU SIJEANJ PROSINAC (I. XII.)
I. Temperatura Ozraenost 7,2C
2

II. 8,1C
2

III. 10,6C
2

IV. 13,4C 156,39 kWh/m2 IV.

V. 18,0C 192,78 kWh/m2 V.

VI. 21,6C 206,94 kWh/m2 VI.

50,28 kWh/m 73,06 kWh/m 121,39 kWh/m I. II. III.

85,83 kWh/m2 103,06 kWh/m2 116,39 kWh/m2 100,28 kWh/m2 93,61 kWh/m2 87,78 kWh/m2

I, Z S SD = 1600

40,00 kWh/m2 88,06 kWh/m2 106,39 kWh/m2 125,56 kWh/m2 132,50 kWh/m2 17,78 kWh/m2 22,50 kWh/m2 36,94 kWh/m2 46,39 kWh/m2 57,78 kWh/m2 58,89 kWh/m2 393 VII. 330 VIII. 24,0C VIII. 286 IX. 20,5C IX. 0 X. 16,2C X. 0 XI.
11,8C

0 XII. 8,5C XII.

Temperatura Ozraenost J I, Z S

24,5C VII.

213,89 kWh/m2 183,61 kWh/m2 140,28 kWh/m2 103,33 kWh/m2 56,67 kWh/m2 43,33 kWh/m2 XI. 94,72 kWh/m2 104,44 kWh/m2 118,33 kWh/m2 134,72 kWh/m2 95,00 kWh/m2 80,28 kWh/m2 138,89 kWh/m2 123,33 kWh/m2 100,83 kWh/m2 79,72 kWh/m2 45,28 kWh/m2 35,00 kWh/m2 58,33 kWh/m2 51,67 kWh/m2 38,61 kWh/m2 28,61 kWh/m2 18,61 kWh/m2 15,56 kWh/m2

SD = 1600

239

352

Broj dana u sezoni grijanja: Z = 135 Unutarnja temperatura u zgradi (srednja): i = 20C Temperatura poetka i zavretka sezone grijanja: eg=12C Vanjska projektna temperatura: e = -4C