Projekt posliježetvena tehnologija – grupa 3.

Zadruga se bavi proizvodnjom kukuruza koji je i glavna proizvodnja zadruge,

pšenice, soje i ječma. Zadruga ulaže u izgradnju silosnog postrojenja i sušare za
svoje proizvode. Raspolaže sa 15.000ha oraničnih površina na kojima se uzgajaju
navedene kulure u četvero-polju kako prikazuje tablica 1., u tablici je napravljena
i projekcija prinosa temeljena na prosječnim prinosima za svaku kulturu. U tablci
su navedeni i rokovi berbe/žetve da bi se moglo lakše izračunati potrebni
kapaciteti silosa i sušare. Zadruga zahtjeva da sušara radi na principu 2-faznog
sušenja.

Kultura Površina Prinos Ukupan Žetva/berba -

(ha) (t/ha) prinos rokovi
Kukuruz 6.000 8 48.000 4. 9/10mj
Pšenica 3.000 5 15.000 2. 6/7mj
Soja 4.000 2.5 10.000 3. 9mj
Ječam 2.000 3.5 7.000 1. 6mj
15.000 - 71.000 -
∑=

Prva kultura koju zaprimamo je ječam. Ječam je ozimi, 6-redni stočni ječam,
sušimo ga kroz nekoliko tjedana i odmah nakon sušenja transportiramo ga
industriji za proizvodnju stočne hrane. Odmah po završetku sušenja ječma,
doprema se pšenica koja mora proči fazu sušenja prije neko što bi se otpremila
ugovorenim kupcima u mlinsko-pekarskoj industriji. Ovdje treba navesti da su
kapaciteti dovoljni i sušara dovoljnog obujma, da odmah po završetku sušenja
ječma prihvatimo pšenicu. Silosi su dovoljno veliki da ječam i pšenica kao i soja
koja 3. ulazi u proces sušenja odstoje u silosima sve do početka sušenja
kukuruza. Sušenje kukuruza je 2-fazno i na njemu se temelji proizvodnja ove
zadruge, da bi se ispoštovali svi rokovi i obveze koja zadruga ima prema kupcima
količina od 48.000 tona kukuruza koju zapremamo mora biti osušena u što
moguće kračem roku. To je najvažnije kod projektiranja sušare, za ovu zadrugu
najbolja bi bila 40 tonska sušara, koja po danu (pošto radi 24h) osuši 960 tona
primljene mase, znači za sušenje kukuruza potrebno bi bilo 50 dana sušenja, što
je unutar zadanih rokova kojima je obvezana zadruga.