Program Vlade RH Za Mandat 2011. - 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
za mandat 2011. 2015.
Prosinac 2011
PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.
Sadraj:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
TEMELJNI CILJEVI I PROGRAMSKI OKVIR GOSPODARSKA POLITIKA REGIONALNI RAZVOJ I KORITENJE FONDOVA EUROPSKE UNIJE POLJOPRIVREDNA POLITIKA I POLITIKA RIBARSTVA TURIZAM POLITIKA ZATITE OKOLIA, PRIRODE I PROSTORA OBRAZOVANJE, ZNANOST I SPORT KULTURA ZDRAVSTVENA POLITIKA RAD I RADNITVO MIROVINSKI SUSTAV I SOCIJALNA POLITIKA POLITIKE ZA MLADE
3 4 13 16 20 22 23 27 30 33 35 38
13.
HRVATSKI BRANITELJI DOMOVINSKOGA RATA
40
14.
LANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI I VANJSKA POLITIKA
42
15.
OBRANA I NACIONALNA SIGURNOST
46
16.
ULOGA DRAVE
48
17.
PRAVOSUE
49
18.
DRUTVO BEZ KORUPCIJE
52
19.
LJUDSKA PRAVA I GRAANSKE SLOBODE
54
20.
NOVA JAVNA UPRAVA
57
21.
POLITIKA DECENTRALIZACIJE
60
1.
TEMELJNI CILJEVI I PROGRAMSKI OKVIR
Sigurnost, solidarnost, ravnopravnost, pravednost i napredak svih hrvatskih graana temeljni su ciljevi i naela na kojima e Vlada graditi svoju politiku i rjeenja za novu zaposlenost i gospodarski rast u pravednijem drutvu. Ta rjeenja temeljit emo na tri osnovna stupa: - snanom gospodarskom rastu temeljenom na stvaranju novih vrijednosti - manjoj i uinkovitijoj dravnoj potronji - mijenjanju sustava drutvenih vrijednosti. Sve politike i programe istodobno emo provoditi u tri faze: 1. sanacijom naslijeenih problema 2. pokretanjem novoga stvaralakog ciklusa 3. koritenjem novostvorenih vrijednosti prema novim naelima. Vladin model i nai programi gospodarskog razvoja temelje se na sljedeim osnovnim tokama: - rast BDP-a i zapoljavanje na temelju novoga investicijskoga ciklusa, rasta proizvodnje i konkurentnosti, nove industrijalizacije, izvoza i domae potranje - odrivi rast proraunskih prihoda, uz dovoenje proraunskih rashoda u skladu s fiskalnim kapacitetima i razvojnim potrebama, posebno trokova javne uprave, materijalnih trokova, subvencija i transfera ra lokalnoj samoupravi - snano ulaganje u znanje i obrazovanje, bitne imbenike gospodarskoga i drutvenoga razvoja zemlje - uklanjanje korupcije iz svih tijela javne vlasti i konana uspostava djelotvornoga i pravednoga pravosua, uinkovite dravne uprave i odgovornoga upravljanja javnim poduzeima i dravnom imovinom, - reforma poreznoga sustava u smjeru poreznoga rastereivanja na ulaznoj strani proizvodnje radi poticanja investiranja, reinvestiranja i trokovne konkurentnosti te pomicanja poreznoga tereta od rada prema kapitalu, radi vee socijalne pravednosti poreznoga sustava;
3
- konsolidacija javnih financija, uz osiguranje uvjeta za smanjivanje nelikvidnosti i uredan platni promet; - decentralizacija financijskih prihoda i poveanje ovlasti lokalne i regionalne samouprave te uravnoteenje regionalnoga razvitka - usklaivanje osnovnih poluga razvoja, kao to su energetika, prometna infrastruktura, zatita okolia, proizvodnja hrane, turizam i obrazovanje, s uinkovitim koritenjem fondova EU-a koji nam stoje na raspolaganju upravo u tim podrujima - zatita radnikih prava i prava na potenu plau za poten rad, poveanje konkurentnosti trita rada te odravanje sustava socijalne skrbi u funkciji osiguranja jednakih ansi za najosjetljivije drutvene skupine; - unapreenje mirovinskoga sustava uklanjanjem nedostataka i nepravdi te uvoenje dugorono odrivih kriterija za stjecanje i ostvarivanje mirovinskih prava uspostava i odravanje solidarnoga, uinkovitog i svima dostupnog zdravstvenog sustava. U novim povijesnim okolnostima globalne svjetske utakmice, lanstvo u Europskoj uniji omoguava Hrvatskoj politiku, gospodarsku i drutvenu stabilnost. U tom globaliziranom svijetu mi emo se zauzimati za Hrvatsku koja e biti ravnopravna lanica Europske unije i jamac mira i stabilnosti u naem dijelu Europe. Jamimo da emo u europskoj obitelji Hrvatsku uiniti gospodarski razvijenom i pripremljenom za konkurenciju. Tako emo na najbolji nain osigurati ravnopravan i razmjeran utjecaj Hrvatske u institucijama Europske unije, uz istodobno ouvanje temeljnih odrednica hrvatskoga nacionalnoga identiteta, tradicije, kulture, jezika i prirodnih i drutvenih vrijednosti na kojima je hrvatsko drutvo odravalo samostojnost tijekom povijesti. Vlada e biti odluna u obrani ljudskih i nacionalnih interesa novog doba socijalne osjetljivosti, solidarnosti, sigurnosti, drutvene odgovornosti, demokracije, istinskoga suvereniteta, ljudskoga dostojanstva, pravde, napretka i opega dobra.
2. GOSPODARSKA POLITIKA Temeljne postavke i ciljevi U tekoj gospodarskoj krizi s kojom je Hrvatska suoena, nuno je pokrenuti gospodarski oporavak i rast, osigurati nova radna mjesta i novo zapoljavanje, pravednije raspodijeliti teret krize i stvoriti temelj za vea primanja i rast ivotnog standarda graana. Cilj je gospodarske politike Vlade uspostaviti konkurentno, drutveno i ekoloki odgovorno, na znanju utemeljeno i izvozno usmjereno trino gospodarstvo koje osigurava rast dodane vrijednosti, nova i dobro plaena radna mjesta te bolje i pravednije drutvo u kojemu se tite naela socijalne kohezije, solidarnosti, ravnopravnosti i napretka za sve graane. Taj e cilj Vlada ostvariti kombinacijom mjera gospodarske, strukturne (reformske) te razvojne i socijalne politike kroz tri strateka podruja: gospodarski rast i novo zapoljavanje, uinkovitu dravu te bolje i pravednije drutvo.
4
Gospodarski rast i novo zapoljavanje Gospodarski oporavak i ponovno zapoljavanje ljudi koji su zbog krize izgubili radno mjesto prioritet je gospodarske politike Vlade. Cilj Vlade je do kraja mandata postupno poveavati stopu rasta gospodarstva kako bi se do 2015. godine kretala na razini od oko 5%. U istom razdoblju znatno emo smanjiti stopu nezaposlenosti, odnosno poveati stopu zaposlenosti. U srednjem i duem roku stabilizirat emo gospodarski rast, poveati konkurentnost gospodarstva te otvoriti prostor za kreiranje novih industrijskih proizvoda i usluga s veom dodanom vrijednosti, a u skladu s tim i novih, visokovrijednih radnih mjesta. Krajnji uinak mjerit e se poveanjem proizvodnje i BDP-a, izvoza i zaposlenosti. Vlada e svim raspoloivim mjerama potaknuti obnovu hrvatske industrije s ciljem poveanja udjela industrijske proizvodnje u BDP-u te usmjeravanja barem 50% industrijske proizvodnje prema izvozu. Gospodarski oporavak i razvoj poduzetnitva U kratkom roku gospodarska politika e se usmjeriti prema stvaranju povoljnijih uvjeta za rast investicija i poveanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Vlada e smanjiti nelikvidnost u sustavu doprinosom drave i financijskih institucija. Nelikvidnost i neplaanje su kljuno kratkorono ogranienje za odvijanje poslovnih procesa te iskoritavanje potencijala za nove investicije i rast potronje. Vlada e sustavno podrati sve tvrtke u tekoama koje imaju realnu mogunost za oporavak. Ondje gdje se drava javlja kao vjerovnik, preuzet e odgovornost kljunog vjerovnika i ukljuiti se u rjeavanje problema, ukljuujui i kroz ulazak u vlasniku strukturu poduzea-dunika u trino opravdanim sluajevima. - Provest emo zakonsko usklaivanje rokova plaanja s regulativom EU, hitnu primjenu rjeenja iz novoga Ovrnoga zakona te jaanje mehanizama za provedbu multilateralnih kompenzacija. - u nesolventnim tvrtkama, u kojima obveze ve dulje nadmauju vrijednost imovine, pokrenut e se steaj po skraenom postupku, a vlasnicima onemoguiti osnivanje novih tvrtki dok se ne rijee status i dubioze postojeih. Pri tome, e se primarno zatititi prava radnika. Zakonom e se onemoguiti da se imovina i druge vrijednosti prenose na nova poduzea, a da obveze prema radnicima i drugim vjerovnicima, koje se nikad nee podmiriti, ostaju na poduzeima istog vlasnika koja su pred steajem. - poreznim rastereenjem gospodarstva, poreznim olakicama i izravnim poticajima poveat e se potencijal za nove investicije te posebno poveati stupanj samofinanciranja poduzea kako bi se izbjegli visoki financijski trokovi.
5
- smanjenje doprinosa na plae, olakice za reinvestiranu dobit te izravni poticaji novom zapoljavanju privremenim oslobaanjem plaanja doprinosa za svako novo radno mjesto kljune su poluge te politike Vlade. - porezno i na druge naine rasteretit emo i smanjiti trokove gospodarstva, posebno smanjenjem cijena proizvodnih inputa (smanjenje doprinosa na plae, smanjenje parafiskalnih nameta, poticajne cijene energenata za industriju kao i cijena specifinih sirovina i materijala, smanjenje administrativnih trokova, koncesijskih naknada i slino) ime e se poveati trokovna konkurentnost hrvatskog gospodarstva. - jaat emo mjere financijske politike kako bi se smanjile kamate na kredite poduzetnikom sektoru. Utjecat emo na transparentno formiranje kamatnih stopa na domaem financijskom tritu i izbjegavanje pekulacija i stvaranja ekstra-profita banaka na raun graana i poduzetnikoga sektora. U tom smislu, posebnu ulogu imat e jaanje HBOR-a, ali i koritenje povoljnih inozemnih izvora financiranja poput strukturnih fondova EU-a i jeftinijih kredita Svjetske banke, EIB-a ili EBRD-a. - jaat emo poloaj i ulogu maloga i srednjega poduzetnitva te obrtnitva kroz nove mjere potpore sektoru, osobito jaanjem jamstvenih fondova za kreditiranje maloga i srednjega poduzetnitva na dravnoj i lokalnoj razini, subvencijama trokova financiranja, ali i poreznim poticajima samofinanciranju i poveanoj kapitalizaciji. Osnait emo programe horizontalnih potpora poduzetnitvu i povoljno davati poduzetnicima na koritenje nekoritenu dravnu imovinu za pokretanje izglednih razvojnih i inovacijskih projekata, posebno u tehnolokim parkovima i inovacijskim centrima. - mjerama porezne, obiteljske, obrazovne i socijalne politike stvarat emo okruenje poticajno osobito obrtnicama i poduzetnicama, a uz pomo Fonda za ekonomsko i socijalno osnaivanje ena izdvajati vie sredstava za ene poduzetnice. - Vlada e poduprijeti razvoj uspostavljenih industrijskih klastera te poticati nastanak i razvoj novih. Jednostavnijim poreznim rjeenjima i prilagodbom osnovica za prelazak u sustav PDV-a stimulirat e se razvoj obrtnitva. - Vlada e insistirati na snanijoj koordinaciji fiskalne i monetarne politike, kako u dovoljnoj likvidnosti u sustavu i prihvatljivim, niim kamatnim stopama, tako i u ukupnoj monetarnoj stabilnosti, s naglaskom na stabilnosti teaja kune u uvjetima vrlo izraenoga valutnoga rizika. Aktivne mjere zapoljavanja Vlada e aktivno poticati novo zapoljavanje, a glavna interventna mjera bit e privremeno oslobaanje plaanja doprinosa za svakoga novoga zaposlenoga. Aktivirat emo posebne programe za zapoljavanje mladih i visokoobrazovanih ljudi te radno aktivnih koji se zbog srednje ivotne dobi teko vraaju na trite rada. Aktivne mjere ukljuivat e i potpore za obrazovanje. Posebno emo poticati
6
zapoljavanje ena, s naglaskom na tzv. tee zapoljivim skupinama, i izraditi strategiju zapoljavanja ena. Aktivne mjere ukljuivat e i potpore za izobrazbu, samozapoljavanje, mjere za otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom te fleksibilniji pristup tritu rada mlaih umirovljenika. Industrijska politika Hrvatska treba novu industrijsku politiku te su stoga sve mjere Vladine gospodarske politike sadrane u ovom programu posebno usmjerene na proizvodne i izvozno usmjerene poduzetnike projekte. Vlada e potaknuti izradu sektorskih strategija, kao i oblikovanje snanijeg sustava horizontalnih mjera industrijske politike (potpore za istraivanje i razvoj, za implementaciju novih tehnologija, za zapoljavanje, za zatitu okolia, za struno usavravanje). Osim sreivanja stanja u brodogradnji i eljeznicama te rastereenja dravnoga prorauna, Vlada e u to kraem roku razraditi jasnu politiku razvoja suvremenih industrijskih sektora (poput biotehnologije, posebno farmaceutike i nanotehnologije), te odrediti pravce daljnjeg razvoja tradicionalnih industrija poput prehrambene industrije, metalne industrije, petrokemije i prerade nafte, tekstilne industrije, drvne industrije, proizvodnje elektrine opreme, strojeva i ureaja te kemijske industrije. Vlada e posebnu pozornost posvetiti traenju rjeenja za opstanak i ouvanje zaposlenosti u industrijama koje su u najteem poloaju poput tekstilne, koarske i obuarske industrije. Nova industrijska politika posebno e voditi rauna i o regionalnim potencijalima i specifinim uvjetima za razvoj pojedinih industrijskih grana, ali i drugih kljunih sektora na kojima poiva razvoj hrvatskih regija. Industrijska politika obuhvatit e i druge mjere usmjerene prema stvaranju to povoljnijega poslovnoga okruenja, smanjenju birokratskih zapreka razvoju poduzetnitva prema novim instrumentima potpore financiranju sektora maloga i srednjega poduzetnitva te prema fiskalnim poticajima za vee ulaganje privatnog sektora u razvoj. Unapreenje poslovnoga okruenja, razvoj institucija i poticanje novih investicija Vlada e poboljati okruenje za razvoj poduzetnitva kroz poveanje uinkovitosti dravne administracije osobito pravosudnog sustava, razvoj institucija za promociju i potporu razvoja poduzetnitva te koritenje obrazovnih i znanstveno-istraivakih institucija u funkciji jaanja konkurentnosti hrvatskih gospodarskih subjekata. Prioritet e biti radikalno uklanjanje barijera za nova ulaganja. Vlada e, izmeu ostalog, posebno potaknuti nova ulaganja u etiri podruja:
7
turizam gradnja hotelskih kapaciteta i to, izmeu ostalog, na lokacijama Brijuni Riviera, Duilovo, Kupari, Peljeac, Sveti Juraj na Lastovu ili Prevlaka, razvoj nautikoga turizma te pokretanje projekta integrirane turistike ponude prostora Dalmatinske zagore od Zadra do Konavala, uz revitalizaciju arhitektonskoga, klimatskog, kulturolokog, gastronomskog, poljoprivrednog i drugog naslijea te regije i poticanje regionalnoga i ruralnoga razvoja i prekogranine suradnje. energetika gradnja novih elektrana, i to etiri HE na Savi, dvije HE na Dravi, HE Senj, HE Kosinj, TE Plomin 3, TE Ploe, novi blokovi plinskih TE Zagreb i TE Sisak, nove plinske TE u Slavoniji i Dalmaciji, te ulaganja u prijenos i distribuciju, elektrine energije. Poticat emo ulaganja u postrojenja iz obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, solarne elektrane, male HE i elektrane na biomasu). Ulagat e se u gradnju plinovoda i skladita plina, istraivanje i eksploataciju nafte i plina, osuvremenjivanje rafinerija u Rijeci i Sisku te LNG terminal Omialj i naftovode Druba Adria i dio Junoga toka infrastruktura rekonstrukcija i gradnja ravniarske eljeznike pruge (Krk)-RijekaZagreb, novi kapaciteti Luke Rijeka, modernizacija eljeznikih koridora X i Vb navodnjavanje i okoli projekti navodnjavanja poljoprivrednih povrina, uz promjenu strukture poljoprivredne proizvodnje, te projekti gospodarenja otpadom, sanacije, prikupljanja i pretvaranja u energiju te zatita od voda i vodoopskrba, odvodnja i proiavanje voda. Samo ta etiri razvojna investicijska stupa u prosjeku podiu BDP od 2 do 4% na godinjoj razini, uz odgovarajue novo zapoljavanje. Financiranje projekata osigurat e se iz vie izvora sredstava zainteresiranih domaih i inozemnih privatnih ulagaa, fondova EU-a i vlastitoga sufinanciranja, kredita meunarodnih financijskih organizacija (izravno ili preko HBOR-a), javnoprivatnoga partnerstva, kapitala investicijskih fondova, reguliranoga ulaganja mirovinskih fondova, ulaganja graana u vrijednosne papire i drugih. S obzirom na rok pripreme od jedne do dvije godine i rok realizacije od dvije do etiri godine, Vlada i druga dravna tijela ukljuit e se u definiranje ciljeva, rokova i nositelja potrebnih investicijskih aktivnosti. Uspostavit e se vertikala odluivanja s dravne razine za projekte u vrijednosti vie od 20 milijuna eura. Javno-privatno partnerstvo i koncesije poticat emo kao obavezan ravnopravan model u kapitalnim investicijama, od obrazovanja do energetike. Uspostavit emo i trite stanova za najam na razini od 7000 do 10.000 stanova, koristei postojei zastoj na tritu nekretnina i model javnoprivatnoga partnerstva. Radi privlaenja ulagaa iz inozemstva aktivno emo nastupati na investicijskom tritu te maksimalno koristiti instrument gospodarske diplomacije. Tehnoloki razvoj i jaanje konkurentnosti Hrvatskom gospodarstvu nuna je intenzivna tehnoloka obnova kako bi se u srednjem i dugom roku poveala njegova produktivnost i konkurentnost na domaem
8
tritu, ali i na meunarodnom, te osigurao rast izvoza i poveala dodana vrijednost po jedinici proizvoda. To emo postii: - sustavnim pristupom poticanju istraivanja i razvoja, kreativnosti te inovacijskih aktivnosti, odnosno razvoju novih proizvoda i usluga srednje i visoke tehnoloke razine, koji su temelj za ostvarivanje vee dodane vrijednosti - uspostavom i jaanjem institucionalne i financijske infrastrukture, odnosno veza izmeu istraivakoga i poduzetnikoga sektora. Ta e mjera ukljuiti i viu razinu izravnoga ulaganja iz prorauna u istraivako razvojne aktivnosti poduzea, bolju usmjerenost sredstava namijenjenih akademskoj zajednici na temelju kriterija izvrsnosti i aplikativnosti rezultata te odgovarajue porezne olakice i poticaje investicijama u istraivanje i razvoj iz sredstava poduzea. - integriranjem u istraivake procese u Europskoj uniji. U sklopu reforme i reorganizacije dravne uprave uspostavit emo posebnu instituciju, koja e biti sredinje nacionalno savjetodavno tijelo za stvaranje i preispitivanje razvojne i tehnoloke politike i sinkronizaciju djelovanja svih institucija u podruju poduzetnitva i primijenjene znanosti, tehnologije i inovacija. Uinkovita drava Vlada e: - smanjiti udjel javne potronje i ukupnoga poreznoga optereenja u BDP-u do razine koja osigurava ouvanje potrebne razine i kvalitete javnih usluga (uz pretpostavljenu veu uinkovitost javnoga sektora) te istovremeno pridonosi veoj konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva - reformirati, racionalizirati i uiniti uinkovitijim sustav javne uprave - provesti strukturne reforme koje e dugorono osigurati odrivost mirovinskoga i zdravstvenog sustava te poveati usmjerenost socijalnoga sustava prema najugroenijim skupinama stanovnitva. - konsolidirati javne financije, poveati fiskalnu odgovornost i transparentnost troenja javnog novca - restrukturirati javnu potronju prema produktivnim namjenama i u skladu s programskim pristupom, a kapitalna ulaganja prioritetno usmjeriti prema projektima u energetici, transportu i logistici preferirajui modele javno-privatnog partnerstva i (su)financiranja iz fondova Europske unije
- obaviti korekcije u poreznom sustavu u skladu s planiranim mjerama proaktivne gospodarske politike (prema stimulativnijem poreznom sustavu) te korekcije koje e osigurati veu pravednost u oporezivanju. Fiskalna konsolidacija Vlada e pripremiti plan cjelovite fiskalne konsolidacije u kratkom i srednjem roku s ciljem: - smanjenja deficita konsolidirane drave na manje od 3% BDP-a i primarnoga deficita na nulu - smanjenja udjela proraunskih rashoda u BDP-u za oko 4,5 postotnih poena do kraja mandata, - zaustavljanja rasta i preokretanja trenda udjela javnoga duga, uveanoga za dravna jamstva, u BDP-u na razinama manje od 60%. Konsolidacija e se u kratkom roku temeljiti na realnom smanjenju javne potronje, odnosno rashodne strane prorauna. Pri tome, zadnja linija obrane bit e mirovine, plae i socijalna davanja za najugroenije skupine stanovnitva. U srednjem roku, proraunski rashodi moraju rasti sporije od BDP-a kako bi se smanjio udjel javne potronje u BDP-u. Uz utede na rashodnoj strani prorauna, promijenit e se struktura javne potronje, s pomakom od neproduktivne prema produktivnoj potronji. Na taj nain poveat e se uinkovitost javnih izdataka te njihov utjecaj na oporavak gospodarstva. U uvjetima znatno smanjene ukupne potronje (posebno investicijske i osobne), utede u proraunu ne mogu biti same sebi svrha. Te utede, kao i promjena strukture javne potronje znae stvaranje prostora u proraunu za oblikovanje i financiranje paketa proaktivnih mjera ekonomske politike, sadranih u ovom Programu, to e osigurati bri gospodarski oporavak, rast i novo zapoljavanje. Samo provedba proaktivnog dravnog utjecaja u gospodarstvu jami stabilizaciju prihodne strane prorauna i fiskalnu konsolidaciju u srednjem roku. Kako bi se postiglo optimalno dimenzioniranje javne potronje i fiskalna stabilizacija u dugom roku provest e se temeljita reforma javne uprave te strukturne reforme u socijalnom, mirovinskom i zdravstvenom sektoru. Reforma javne uprave Cilj reforme javne uprave je postii veu uinkovitost i kvalitetu pruanja usluga javne uprave. To e se postii reorganizacijom i racionalizacijom postojeeg sustava (smanjenje broja ureda, zavoda i agencija, unaprjeenje procesa, redefiniranje standarda usluga, informatizaciju), te podizanjem razine kvalitete i uinkovitosti
10
upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi (integralno upravljanje ljudskim resursima, obrazovanje, stimulativno nagraivanje). Reorganizacija sustava javne uprave treba rezultirati postupnim smanjenjem ukupnih trokova. Strukturne reforme u zdravstvenom, mirovinskom i socijalnom sektoru Strukturne reforme u zdravstvenom, mirovinskom i socijalnom sektoru uvjet su za dugoronu stabilizaciju javnih financija. Reformirat emo sustav socijalnih pomoi i naknada s ciljem bolje pomoi najugroenijim skupinama stanovnitva te uklanjanja mogueg preklapanja i multipliciranja socijalnih programa i transfera na razliitim razinama, od lokalne do dravne. Provest emo mjere za stabilizaciju mirovinskoga sustava te definiranje strategije za dugoronu odrivost mirovinskoga sustava u odnosu na demografske i gospodarske trendove, te stanje i razvoj javnih financija,a prema naelu sigurna starost za sve. Provest emo reformu zdravstvenoga sustava u smjeru poveanja stvarne dostupnosti zdravstvenih usluga, poveanja uinkovitosti u pruanju zdravstvenih usluga, uz potivanje naela zdravlje za sve. Pravedniji, uinkovitiji i stimulativniji porezni sustav Provest emo korekcije poreznog sustava, iji je cilj: : - osigurati za poduzetnitvo stimulativniji porezni sustav koji nagrauje aktivnost i mobilizaciju proizvodnoga potencijala i izravno pridonosi poveanju cjenovne konkurentnosti gospodarstva. To ukljuuje porezno rastereenje bruto cijene rada, smanjenje parafiskalnih nameta te porezno stimuliranje reinvestiranja dobiti. S druge strane, emo porezno penalizirati izvlaenje i imobiliziranje dobiti iz poduzea te posebno izvlaenje dobiti iz zemlje, od ega hrvatsko gospodarstvo nema nikakve koristi. - osigurati uravnoteen i pravedan porezni sustav koji priblino jednako tretira dohotke i dobitke od rada i od kapitala. - Uspostavit emo pravedan porezni sustav koji uzima u obzir stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika. U sadanjem trenutku krize oni koji imaju vie trebaju snositi vei teret. Pri tome, se vee oporezivanje dohodaka od kapitala i ekstraimovine nee odnositi na uvoenje ili poveanje poreza na stambene nekretnine. - smanjiti prostor za pekulativno ponaanje i izbjegavanje plaanja poreznih obveza. U tu svrhu emo informatizirati porezni sustav, s posebnim naglaskom na kontroli najosjetljivijih segmenata sive ekonomije i s njom povezane porezne evazije. Pri tome emo osigurati visoki stupanj fiskalne neutralnosti planiranih korekcija u poreznom sustavu da se ne bi povealo ukupno porezno optereenje
11
Uinkovito upravljanje dravnom imovinom Temeljni cilj je uinkovito upravljati svim oblicima dravne imovine prema naelu dobroga gospodara, meu ostalim i kao doprinos broj fiskalnoj konsolidaciji i dugoronoj stabilnosti javnih financija i pruanja javnih usluga. Stroga emo restrukturirati poslovanje javnih poduzea s ciljem poveanja njihove uinkovitosti u pruanju javnih usluga i osiguranja neto doprinosa dravnom proraunu. Strateki vane tvrtke koje pruaju javne usluge, posebno u elektroprivredi, energetici, prometu, gospodarenju vodama, gospodarenju umama, eljeznikoj infrastrukturi ostat e u vlasnitvu Republike Hrvatske. Optimizirat emo vlasniki portfelj drave te aktivirati nekretnine u dravnom vlasnitvu i staviti ih u funkciju gospodarskoga razvoja. Radi uinkovitijeg upravljanja dravnom imovinom, uspostavit e se Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom. Restrukturiranje javne potronje Temeljni cilj Vlade je restrukturiranje javne potronje prema produktivnim namjenama koje donose oekivane izravne i neizravne uinke u kraem vremenskom roku. To emo postii promjenom u prioritetima infrastrukturne politike, i to prema projektima u energetici, zelenim tehnologijama, transportu i logistici. U provedbi restrukturiranja javne potronje koristit emo programski pristup, uz vee oslanjanje na model javnoprivatnoga partnerstva te sufinanciranje programa i projekata iz sredstava fondova Unije, gdje god je to mogue. Bolje i pravednije drutvo Pogrena gospodarska politika, pojaana negativnim uincima krize, ozbiljno je dovela u pitanje ispunjenje ciljeva i temeljnih naela pravednosti, socijalne sigurnosti i prosperiteta svih hrvatskih graana. Vlada e u mandatnom razdoblju aktivnim mjerama osigurati da se makroekonomskom politikom osiguraju pozitivni ekonomski uinci, izmeu ostalog poreznim rastereenjem te reformom i utedama u javnom sektoru, ali na nain da se zatite i osiguraju temeljna naela pravednosti i socijalne sigurnosti. U donoenju i provoenju mjera gospodarske politike, Vlada e se voditi ciljevima zatite prava radnika, a na prvom mjestu prava na posao, sigurne i dostojanstvene starosti za sve graane, sveobuhvatnim, solidarnim i svima dostupnim zdravstvom te jednakim e mogunostima i pristupom obrazovanju. Posebna zadaa Vlade je vratiti dostojanstvo radnicima da rad vrednovan i nagraen. bude pravedno
12
Smanjenje regionalnih razvojnih razlika i nova faza decentralizacije Regionalni razvoj Regionalna politika Vlade bit e usmjerena na smanjenje golemih regionalnih razvojnih razlika u Hrvatskoj uz provoenje procesa decentralizacije, te pripremu za kvalitetno koritenja fondova Europske unije. Decentralizacija Vlada e provesti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju. Cilj je do kraja mandata znatno poveati udjel lokalne i regionalne samouprave u ukupnim prihodima javnog sektora. Reformom postojeeg sustava lokalne i regionalne samouprave redefinirat e se nadlenosti razliitih razina lokalne i regionalne samouprave u skladu s njihovom ekonomskom i administrativnom snagom, odnosno fiskalnim kapacitetom. Redefinirat e se sustav dodjele tekuih i kapitalnih potpora jedinicama lokalne i regionalne samouprave iz dravnog prorauna, uz uvoenje kriterija Europske unije koji e se primjenjivati i za voenje svih projekata pri dodjeli tekuih i kapitalnih potpora.
3. REGIONALNI RAZVOJ I KORITENJE FONDOVA EUROPSKE UNIJE Ciljevi vladine regionalne razvojne politike su: - smanjiti krupne socijalne i ekonomske regionalne razvojne razlike - poveati konkurentnost gospodarskih sustava u svim hrvatskim regijama - osposobiti Hrvatsku za uinkovito koritenje pretpristupnih, odnosno strukturnih fondova EU-a. Pritom e se regionalizacijom nacionalnih sektorskih politika i razvojnih programa vodei rauna o naelima supsidijarnosti, partnerstvu svih relevantnih sudionika u razvoju, koncentraciji potpore prema najmanje razvijenim regijama te sufinanciranju razvojnih programa regionalnih i lokalnih jedinica, podii stupanj njihove odgovornosti za vlastiti razvoj. Uravnoteit emo prioritete regionalne razvojne politike tako to emo dosadanje prevladavajue ulaganje u lokalnu infrastrukturu preusmjeriti u jaanje regionalne konkurentnosti (poticanje maloga i srednjega poduzetnitva, inovacije, istraivanje i razvoj, regionalno umreavanje), te u novo zapoljavanje (aktivne mjere zapoljavanja, edukaciju i trening, cjeloivotno obrazovanje). Poveanim ulaganjem u podizanje kvalitete javnih usluga (stanovanje, kolstvo, zdravstvo, socijala, komunalna opremljenost, i sl.) potaknut emo privlanost ivota u slabije razvijenim regijama. Paralelno emo jaati regionalno gospodarstvo i otvarati nova radna mjesta, zaustaviti iseljavanje mladih iz tih podruja, to je temeljni
13
preduvjet za bilo kakav razvitak. Poticat emo razvoj ruralnoga prostora i prihvatiti minimalan standard socijalnih usluga, komunalne opremljenosti, prometne infrastrukture, posebno za ene. U okviru poticajnih mjera razmotriti e se omoguavanje povoljnijeg zakupa za manja poljoprivredna gospodarstva, sniavanje naknadi i pristojbi za legalizaciju objekata te osigurati adekvatna pokrivenost potpomognutih podruja savjetodavnom poljoprivrednom slubom. U cilju stvarnog razvoja manje razvijenih podruja, no i zbog potpunog ispunjavanja obveza koje je Hrvatska preuzela donoenjem novog Zakona o regionalnom razvoju, Vlada e predloiti donoenje posebnog Zakona o potpomognutim podrujima, koji e zamijeniti sada postojei Zakon o PPDS, Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara, Zakon o brdsko-planinskim podrujima i Zakon o otocima. Sukladno ovome unutar nadlenog ministarstva ustrojiti e se i Uprava za potpomognuta podruja. Posebna pozornost posvetit e se dovretku zapoetih projekata obnove i izgradnje infrastrukture na ratom stradalim podrujima. Nerazvrstane, lokalne i upanijske ceste, lokalni vodovodi i komunalna infrastruktura sa podruja povratka, a na prijedlog jedinica lokalne samouprave, Vlada e staviti u kategoriju prioritetnih ulaganja. Takoer, nastaviti e se izgradnja i socijalne infrastrukture (domovi zdravlja, domovi za starije, kolske ustanove) na podrujima povratka, u skladu s odgovarajuim razvojnim programima. Kombinacijom mjera gospodarske politike, provest emo tri posebna projekta regionalnoga razvoja restrukturiranje i veu profitabilnost poljoprivrede i prehrambene industrije, kao pokretaa razvoja Slavonije i kontinentalne Hrvatske, trino i proizvodno povezivanje turizma i poljoprivrede, kao pokretaa razvojne integracije kontinentalne i priobalne Hrvatske te jaanje pomorske orijentacije, kao pokretaa razvoja priobalne Hrvatske. U okviru pomorske politike, poveat emo ulaganja u osposobljavanje i modernizaciju lukih kapaciteta i transportne infrastrukture te uslunih pomorskih djelatnosti kao to su pedicija, pomorske agencije, opskrba brodova, remont brodova, odgovarajui sustav gradnje brodova za domae brodare, unapreivanje obalnoga putnikoga prijevoza i linijskoga prijevoza izmeu obale i otoka uz konkurentsko jaanje domaih brodara. Dodatno emo potaknuti razvoj nautikoga turizma, ekoloki odriv i prihvatljiv razvoj turizma na obali i otocima, odriv i snaniji razvoj otoka, ali i zatititi bioloki i reproduktivni potencijal i marikulturnu raznolikost Jadranskoga mora, zatititi Jadran od zagaenja s obale i brodova i u dogovoru s ostalim jadranskim dravama proglasiti ga posebno osjetljivim morskim podrujem. Unaprijedit emo sigurnost plovidbe, jaati ribarstvo, osigurati odgovarajui sustav gradnje ribarske flote, graditi ribarske luke i veletrnice ribe, osigurati poticaje za ulov ribe, valoriziranje i sustavno koritenje i zatitu pomorskoga dobra. Osnovat e se meunarodna pomorska akademija za obrazovanje pomorskog kadra domaih i inozemnih brodara, posebno za zemlje u razvoju, uspostaviti obalna straa i
14
odgovarajua primjena prava i obveza Meunarodne konvencije o pravu mora, Pomorskoga zakonika i drugih propisa. Rast BDP-a i zapoljavanje na temelju novoga investicijskoga ciklusa, rasta proizvodnje i konkurentnosti,nove industrijalizacije te snanog ulaganja u znanje i obrazovanje podupirat emo i uinkovitim koritenjem fondova Europske unije. Razvoj energetike, prometne infrastrukture, zatite okolia, proizvodnje hrane, turizma i obrazovanja u najveoj emo mjeri povezati s fondovima Unije koji su nam na raspolaganju upravo u tim podrujima. Poboljat emo prometnu povezanost, gradnju infrastrukture i mogunost zapoljavanja na otocima te zatitu otonoga prostora. Dravnim mjerama olakat emo poslovanje gospodarskim subjektima na otocima kako bi bili ravnopravni u trinoj utakmici. Hrvatski graani imaju pravo odabrati gdje ele ivjeti, a onima koji odaberu otok, osigurat emo uvjete kakve imaju graani na kopnu. Unaprijedit emo organizacijsku i institucionalnu sposobnost za definiranje, izradu i koritenje projekata financiranja iz fondova Europske unije kako bismo godinje koristili to vei iznos sredstava iz programa Europske unije. Prema uzoru na najuspjenije zemlje lanice Europske unije u koritenju europskih programa, reorganizirat emo dravnu upravu na svim razinama radi uinkovitijeg koritenja sredstva iz fondova Unije. Sustav za uinkovitu apsorpciju sredstava EU-a imat e jasno definirane nadlenosti od donoenja stratekih dokumenata, programiranja operativnih programa, upravljanja operativnim programima do kandidiranja i implementiranja projekta, odnosno do krajnjih korisnika europskih sredstva. Ojaat emo i potpomoi razvojno planiranje na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Uspostavit emo mehanizme suradnje, povezivanja i zajednikog razvojnog planiranja na razini upanija obuhvaenih statistikim (razvojnim) regijama, kako bi se gospodarsko-socijalna razvojna funkcija jedinica regionalne samouprave obavljala u zajednikim tijelima statistikih (razvojnih) regija zaduenim za planiranje razvoja, definiranje razvojnih programa i koritenje razvojnih sredstava iz fondova Europske unije. U planiranje i provoenje razvojnih programa financiranih iz fondova Europske unije, posebno prekograninih, meuregionalnih i transnacionalnih projekata, ukljuit e se i institucije i udruge nacionalnih manjina. U okviru nove financijske perspektive Europske unije od 2014. godine zatrait emo dogovor s Europskom unijom o novom preustroju statistikih (razvojnih) regija u Hrvatskoj, kako bismo u punoj mjeri osigurali uvjete za ravnomjeran i brz regionalni razvoj na temelju koritenja fondova Europske unije. Po uzoru na mnoge zemlje lanice Europske unije, decentralizirat emo upravljanje regionalnim operativnim programima tako to emo upravljanje operativnim programima za regionalnu konkurentnost prenijeti na NUTS 2 regionalnu razinu. Ve od 2012. intenzivno emo jaati kapacitete regionalnih razina vlasti kako bi bile spremne za preuzimanje upravljanja operativnim programima za regionalni razvoj.
15
Uspostavit emo novu i uinkovitiju organizaciju rada radi kvalitetnijeg koritenja fondova Unije na dravnoj razini, s Ministarstvom regionalnog razvoja kao sredinjim tijelom.
4. POLJOPRIVREDNA POLITIKA I POLITIKA RIBARSTVA Poljoprivreda Potreba za promjenom dosadanje poljoprivredne politike je oita. Njene su posljedice pad poljoprivredne proizvodnje ispod razine vlastitih potreba, smanjenje zaposlenosti u poljoprivredi, tehnoloko zaostajanje, poveanje zaduenosti i nelikvidnosti poljoprivrednih proizvoaa, enormni porast uvoza i pad izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, rast cijena proizvodnje i nekonkurentnosti, te zaputanja ruralnih podruja. U narednom mandatnom razdoblju poljoprivreda kao strateka gospodarska grana, mora ostvariti nekoliko bitnih funkcija: proizvesti dovoljnu koliinu kvalitetne hrane za prehranu vlastitoga stanovnitva proizvoditi sirovine za prehrambenu industriju u zadovoljavajuoj koliini proizvoditi repromaterijal za vlastitu reprodukciju u dovoljnoj koliini proizvoditi za izvoz doprinijeti odrivom razvoju ruralnoga prostora.
Problemi s hranom u svijetu i trend rasta cijena hrane, s jedne strane, te s druge nedovoljno iskoriteni zemljini, poljoprivredni i prehrambeno-preraivaki potencijali u Hrvatskoj, otvaraju perspektivu veeg rasta udjela poljoprivrede i prehrambene industrije u hrvatskom gospodarstvu i BDP-u. lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji i nae sudjelovanje u zajednikoj poljoprivrednoj politici Unije stvara dodatne uvjete i poticaje za promjene u strukturi poljoprivrednih kultura i proizvodnji hrane od tradicionalnih prema profitabilnijim proizvodima. Vlada e poljoprivrednu politiku voditi temeljem: odreivanja prioriteta poljoprivrednoga sektora u skladu s raspoloivim resursima (znatne, jo nedovoljno iskoritene poljoprivredne povrine i vodni resursi, te povoljni agro-klimatski uvjeti), prilagodbe politike mogunostima i potrebama odreene regije, odabira modela potpore, osobito za podruja s teim uvjetima gospodarenja i za ouvanje prirodnih resursa, intenziviranja edukacije, obrazovanja i istraivakoga rada, iskoritavanje vlastitih posebnosti u povezivanju poljoprivrede i turizma, kao izrazite komparativne prednosti za razvoj poljoprivrede, definiranje i provedba strukturnih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji
16
prema posebnim trinim niama profitabilnijih proizvoda, radi jaanja regionalnoga i ruralnoga razvoja i popravljanja poloaja u odnosu na izravne konkurente u EU, poveanje dohotka i zaposlenosti u ruralnom prostoru, osiguranje potpore dohotku nekomercijalnih gospodarstava, te osiguranje socijalne mirovine starakim domainstvima. Uz poticanje odrivosti tih osnovnih funkcija nae poljoprivredne politike, Vlada e aktivnim mjerama podravati stabilnost i rast dohotka poljoprivrednih proizvoaa, olakanje plasmana njihovih proizvoda, ureenje trita poljoprivrednih proizvoda i valorizaciju i zatitu tipinih autohtonih proizvoda. Program razvoja poljoprivrede uskladit e se ukupnom gospodarskom politikom, uz osiguranje financijskih izvora za kapitalna ulaganja, te emo jasno razlikovati socijalnu od gospodarske politike u poljoprivredi. Poljoprivredno zemljite, ume i vode imovina je od posebnog nacionalnoga znaaja. Dravno poljoprivredno zemljite se nee privatizirati, nego e se davati u dugogodinje koncesije pod povoljnim financijskim uvjetima. U sklopu politike boljega gospodarenja poljoprivrednim zemljitem, zadrat emo u vlasnitvu Republike Hrvatske i sve funkcije gospodarenja vodama i umama, te emo unaprijediti sustav navodnjavanja i odvodnje poljoprivrednih povrina. Poticati emo interesno povezivanje i udruivanje malih obiteljskih poljoprivrednih proizvoaa radi zajednikog nastupa na tritu i razvoja suvremenog proizvoda prema marketinkim naelima. Mjerama poljoprivredne politike poticat emo dugorono interesno povezivanje poljoprivrednih proizvoaa i prehrambene industrije, ureenje trita i stabilnoga sustava otkupa poljoprivrednih proizvoda. U skladu s najboljom praksom organiziranja poljoprivrednika u Europskoj uniji, podupirat emo preustroj u zadruni oblik povezivanja i unapreivati sustav zadrugarstva. Time e poljoprivrednici stvoriti uvjete za razvoj profitne proizvodnje, prelazak na vie faze prerade i razvoj proizvodnje tipinih autohtonih i ekolokih proizvoda te za ukljuivanje malih poljoprivrednika (zadrugara) u sustav PDV-a. Poticajne mjere ukljuivat e i financijska sredstva za gradnju infrastrukture i realizaciju pilot-projekata koji e imati konkretan efekt u poljoprivredi (gradnja zadrunih mini mljekara, javnih klaonica, preradbenih kapaciteta za voe i povre, hladnjaa, skladita i dr.). Vlada e provesti slijedee mjere poljoprivredne politike: vea ulaganja u zemljite, kao osnovni proizvodni potencijal, i to za okrupnjavanje i ureenje, navodnjavanje i odvodnju, te ubrzano razminiranje miniranoga prostora, definiranje optimalnoga odnosa izmeu farmerske (industrijske) poljoprivrede, koja osigurava cjenovnu konkurentnost na globalnom tritu, i seljake poljoprivrede (mala gospodarstva), koja odrava multifunkcionalnost i diverzifikaciju poljoprivrede, ostvaruje zaposlenje i dohodak brojnim poduzetnicima u poljoprivredi, ublaava siromatvo na selu, koristi okoliu i ruralnom razvoju.
17
provoenje komasacije kao mjere kompleksnoga ureenja prostora, primjenu ekonomskih kriterija u provoenju poljoprivredne politike. Sustav poticaja bit e u funkciji poveanja i promjene strukture proizvodnje. Sustav poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj provodit e se kao i u zemljama EU-a putem mjera politike u tri osnovna podruja izravna plaanja (potpora dohotku), interventne mjere za ureenje trita i mjere potpore ruralnom razvoju. U nadolazeim raspravama o reformi zajednike poljoprivredne politike Europske unije zauzimat emo se za uspostavu bolje ravnotee izmeu izravnih plaanja po povrini i proizvedenoj koliini, kako bi se vie poticao rast produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. podupiranje razvoja stoarstva kao temelja za veu proizvodnju i preradu mesa i mlijeka, razvoj ratarstva, voarstva i povrtlarstva i podizanje novih dugogodinjih nasada radi utjecaja na promjenu strukture proizvodnje prema dohodovno viim kulturama, kapitalna ulaganja u nova znanja i tehnologije u svrhu podizanja konkurentnosti, za izgradnju gospodarske infrastrukture putem osnivanja agencija, financijskih fondova, zadrunog i drugog organiziranja poljoprivrednika, a ureenjem trita (burza, veletrnice i trnice) osigurat e se efikasnost proizvodnje i prometa poljoprivrednih proizvoda, osnivanje razvojnih poljoprivrednih centara u jedinicama regionalne i lokalne samouprave i na otocima radi pokretanja razvojnih projekata u ruralnim podrujima i izrade projektne dokumentacije za financiranje otkupnih, skladinih i preradbenih kapaciteta iz fondova Europske unije, javnoprivatnoga partnerstava i regionalnih razvojnih i kreditnih fondova za poljoprivredu, gradnja odgovarajue komunalne i ostale infrastrukture na selu kako bi se osigurali dobri proizvodni i ivotni uvjeti, prilagodba obrazovnih programa u poljoprivredi novim potrebama (licenciranje), za programe srednjega obrazovanja usmjerene na potrebe obiteljskoga gospodarstva, te za stalno obrazovanje poljoprivrednika za usvajanje novih znanja i tehnologija, poticanje proizvodnje i dopunskih djelatnosti kao mjera zadravanja stanovnitva u manje naseljenim predjelima Hrvatske, poticanje odrivoga razvoja seoskoga prostora, za osiguranje primjerenih radnih uvjeta i ouvanje prirodnoga i kulturnoga naslijea, poveanje dohotka i zaposlenosti u ruralnom prostoru. To ukljuuje posebne programe zapoljavanja ena na selu i stvaranje preduvjeta za snaan razvoj enskog zadrugarstva. Doprinos ena socioekonomskom razvoju i odrivosti
18
ruralnoga prostora izrazit emo odgovarajuom financijskom potporom, putem Fonda za ekonomsko i socijalno osnaivanje ena. potpora ulaganju u seoski turizam, tradicionalne obrte, male proizvodne pogone i obnovljive izvore energije kao dopunske izvore sredstava za seoska domainstva
U lokalnim i regionalnim zajednicama poticat emo izradu programa razvoja seoskog prostora i seoskog turizma. Izradit emo i sufinancirati programe edukacije i savjetovanja za poljoprivrednike. Osnivat emo centre za informiranje poljoprivrednika o raspoloivim nacionalnim i fondovima Europske unije. Proraunskom politikom utvrdit emo potpore poljoprivredi ponajprije za dugogodinje nasade, tehnoloko unapreenje, gradnju malih preraivakih pogona, okrupnjavanje zemljita i udruivanje poljoprivrednika. Ribarstvo Osnovni cilj politike Vlade u ribarstvu je poveati konkurentnost i osposobiti hrvatsko ribarstvo za ravnopravno sudjelovanje u zajednikoj ribolovnoj politici Europske unije, te za puno koritenje i zatitu ribolovnih i gospodarskih potencijala Jadranskoga mora. Vlada e posebnu pozornost posvetiti razvoju ribarstva i industrije prerade ribe. Revidirat emo ribarske propise te ih uskladiti s regulativom Europske unije kako bismo ribarima olakali bavljenje tom djelatnou uz to bru administraciju. S obzirom na stanje resursa, donijet emo planove upravljanja, posebno za ribolovne zone s osjetljivim biolokim resursima. To su mjere gospodarenja, a odnose se na lovostaj, vremenske i prostorne zabrane ribolova, reguliranje ribolovnog napora te propisivanje primjerenih konstrukcijsko-tehnikih karakteristika ribolovnih alata, opreme i plovila. Jadranske morske resurse zatitit emo od izlovljavanja, a u cilju odrivoga gospodarenja morskim resursima provodit emo mjere zatite mora od zagaenja. Radi zatite podruja mrestilita u Zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu odmah emo planirati i provoditi mjere zatite, samostalno i u dogovoru s Italijom. Sustav poticaja revidirat emo na nain da se poticaji pravilnije preusmjere prema primarnoj djelatnosti. Pokrenut emo razvoj marikulture, a jedan od glavnih ciljeva je zavriti proces dobivanja potrebnih dozvola za izvoz koljkaa u Europsku uniju. U suradnji s jedinicama regionalne i lokalne samouprave i uz odgovarajuu prilagodbu u prostornome planiranju, poticat emo uinkovito funkcioniranje trita ribe i gradnju primjerene ribarske infrastrukture. To se prije svega odnosi na gradnju ribarskih luka, iskrcajnih mjesta te otkupnih, rashladnih i prodajnih centara oslonjenih na postojee i nove veletrnice ribe obalnih upanija. Unaprijedit emo i ojaati djelatnost veletrnica ribe, poticat emo ulaganja u industriju prerade ribe te uspostavu povoljne opskrbe dizelskim gorivom du jadranske obale. Podupirat emo
19
osnivanja ribarskih zadruga koje e omoguiti organiziran nastup ribara na sve zahtjevnijem tritu. Poticat emo interesno povezivanje i udruivanje ribara i ribopreraivake industrije, ime e se stvoriti preduvjeti za gradnju infrastrukture u ribarstvu koja nedostaje i stvoriti pretpostavke za plasman robe na domaem tritu i tritu Europske unije. Za ostvarivanje navedenih ciljeva Vlade, osposobit emo ribarsku administraciju koja e odgovornim radom pridonositi boljem koritenju dostupnih fondova Europske unije za ribarstvo. Financijska sredstva usmjerit e se i za projekte obeteenja ribara koji se potpuno povlae iz ribarstva ili izlaze iz ribolova prevelikog ribolovnog napora. Restrukturirat emo funkcioniranje ministarstva nadlenog za ribarstvo prema daljnjoj decentralizaciji i jaanju nadlenosti jedinica regionalne i lokalne samouprave, koje e dobiti odgovorniju i vaniju ulogu u gospodarenju ivim bogatstvom Jadrana.
5. TURIZAM Turizam je strateki hrvatski razvojni sektor i znaajan instrument gospodarske i kulturne integracije u Europsku uniju. Cilj je Vlade u nadolazeem razdoblju prvenstveno podii konkurentski kapacitet turizma i sposobnost za proizvodnju dodane vrijednosti, koristei najbolja iskustva, preporuke, strukturne fondove i odrive poslovne modele uobiajene u Europskoj uniji. Promjene e ukljuivati ne samo nune pomake u stvaranju uvjeta za investiranje (konkurentski porezi, poticaji, uklanjanje barijera ulaska i sl.) ve i promjene u nainu upravljanja naim turistikim destinacijama sukladno njihovim specifinostima, te usklaenim interesima kapitala, lokalnih zajednica i turista. Turistiku politiku i gradnju novoga poslovnoga okruenja, Vlada e temeljiti na novom upravljakom modelu te na naelima odrivosti i izvrsnosti jer Hrvatska samo tako moe raunati na rast dodane vrijednosti i povrat investicija u novu turistiku ponudu. U proces gradnje novoga poslovnoga okruenja za turizam ukljuit emo poslovni sektor, turistike regije i vodea odredita. Radi ostvarivanja potencijala za nove investicije, stavit emo u funkciju do sada neaktiviranu imovinu u turizmu s kojom Hrvatska raspolae. Poticat emo turistike investicije u etiri osnovna podruja u modernizaciju postojeih turistikih kapaciteta, u hotele koji su u vlasnitvu drave, u aktiviranje nekoritene dravne imovine i u nove privatne hotelske kapacitete. Za postojee turistike tvrtke u veinskom dravnom vlasnitvu procijenit emo trini potencijal i za njega predloiti poslovnu strategiju koja moe ukljuivati i prodaju, steaj ili likvidaciju. U svrhu uklanjanja prepreka za nova ulaganja u turizmu koje proizlaze iz imovinskopravnih odnosa, ukupne upravne tromosti i tekoa usklaivanja postupaka na lokalnim razinama, obavit emo sredinje vrednovanje projekata, a za odrive projekte iznad odreenoga iznosa investicije uvest emo urnu i prioritetnu proceduru
20
urbanistikih i imovinsko-pravnih rjeenja. Za gradnju hotela sa etiri i pet zvjezdica omoguit emo posebne pakete poticaja. Vlada e: objektivirati makroekonomsku poziciju turizma na razini zemlje i njezinih kljunih turistikih regija s ciljem da se ujednai s naim najveim konkurentima utvrditi strateki okvir za novi razvoj u svim kljunim turistikim regijama, a uz sudjelovanje javnog i privatnog sektora aktivirati novi model trita turistikih nekretnina, s ciljem poticanja investiranja i smanjenja rizika investiranja u projekte velike vrijednosti; formulirati novi model upravljanja naim turistikim destinacijama; omoguiti razvoj desetak resorta visoke vrijednosti, unutar i izvan postojeih turistikih naselja, uz ouvanje kulturne i prirodne vrijednosti zemlje, a posebno povijesne urbane jezgre i tradicionalnoga sadraja primorskih i kontinentalnih mjesta, aktivirati novi model trita turistikih nekretnina kako bi se poticalo investiranje i smanjio rizik investiranja u projekte velike vrijednosti formulira novi model upravljanja naim turistikim odreditima. provesti dogovoreni razvojni okvir u skladu s regionalnim i lokalnim prostornourbanistikim planovima provesti nune institucionalne prilagodbe i regulaciju hrvatskog turizma sukladno praksi Europske unije s posebnim naglaskom na inteligentno poticanje novoga razvoja i investicija u razvoj kvalitete i izvrsnosti hrvatskoga turizma formulirati koncept gradnje kapaciteta institucija, kadrova, menadmenta, kvalitete i nedostajue turistike infrastrukture, sa snanim osloncem na strukturne i ostale fondove Europske unije definirati novi sustav i marketinke sadraje hrvatskoga turizma sukladno konkurentskom pozicioniranju hrvatskoga turizma koji tei europskoj izvrsnosti.
Cilj Vlade je da prihodi i dohodak od turizma i s njim povezanim djelatnostima rastu bre od rasta broja turista i turistikih noenja.
21
6. POLITIKA ZATITE OKOLIA, PRIRODE I PROSTORA Zatita okolia, prirodnih dobara i prostora u Republici Hrvatskoj iznimno je vano politiko i razvojno pitanje Vlada e u gospodarsku i razvojnu politiku unijeti proaktivan pristup politici zatite okolia kao prioritetnoj, razvojnoj i europskoj politici Hrvatske. U skladu s praksom vodeih svjetskih drava i Europske unije, prilagoavat emo hrvatsko gospodarstvo konceptu Novoga zelenoga dogovora. Sredstvima dravnog prorauna i fondovima Europske unije poticat emo razvoj obnovljivih izvora energije, iji bi udio bio i vei od 20% ukupne potronje energije, to je zacrtani cilj Europske unije. Pristupit emo promptnoj realizaciji sustava gospodarenja komunalnim otpadom, uspostavi sustava kontrole i zbrinjavanja opasnog, toksinog i radioaktivnog otpada, realizaciji projekata proiavanja otpadnih voda, gradnji kanalizacijske mree i sustava odvodnje u gradovima i opinama, borbi protiv klimatskih promjena realizacijom projekata obnovljivih izvora energije i provedbom projekata energetske uinkovitosti te odrivom koritenju prirodnih dobara. Potaknut emo ubrzanu realizaciju odrivih gospodarskih projekata ekoloke poljoprivrede, ekolokog turizma, energetske uinkovitosti, obnovljivih izvora energije, prometa te zelene industrije proizvodnje tehnologije i opreme radi unapreenja stanja u okoliu. Uvest emo reda i objektivnosti u proces izrade i ocjene studija utjecaja na okoli. Prevencija ekolokih nesrea i uinkovito postupanje u sluaju ekolokih akcidenata bit e kljune sastavnice Vladine ekoloke politike. Vlada e promiljeno i transparentno koristiti sredstava Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost za zelene razvojne projekte i rjeavanje kljunih ekolokih problema otpada, otpadnih voda te tetne emisije iz energetike, industrije i prometa. U koordinaciji s industrijskom politikom, politikom poticanja ulaganja i uz koritenje sredstava iz fondova Europske unije, potaknut emo tehnoloki razvoj i proizvodnie za zatitu okolia, ime bi se otvorio prostor za razvoj te posebne industrije. Time emo doprinijeti brem i racionalnijem usklaivanju s ekolokim standardima Europske unije, te omoguiti i regionalno pozicioniranje hrvatskih tvrtki na tritima zemalja jugo-istone Europe u njihovim prilagodbama europskim ekolokim standardima. Zatitu prostora unaprijedit emo uinkovitijim zakonskim rjeenjima i provedbenom praksom na podruju sustava i propisa o prostornom planiranju, ime emo bitno pridonijeti olakanju i atraktivnosti ulaganja te jaanju ukupne gospodarske aktivnosti i pravne sigurnosti. Ustrojit emo posebno ministarstvo koje e biti nadleno za ukupno reguliranje i nadzor prostornoga ureenja, uvjeta gradnje i inspekcijskih poslova u podruju graditeljstva.
22
7. OBRAZOVANJE, ZNANOST I SPORT Obrazovanje i znanost kljune su pretpostavke razvoja gospodarstva i ukupnoga drutva, temelj za boljitak pojedinca i zajednice Obrazovnu i znanstvenu politiku usklaivat emo s projekcijama razvoja drutvenih i osobnih potreba, kao i trita. Vaan preduvjet za uspjeh toga usklaivanja je modularnost, fleksibilnost, kurikularnost te horizontalna i vertikalna prohodnost obrazovanja na svim razinama, uz mogunost da se kvalifikacije stjeu svladavanjem propisanih modula, kako u redovitom obrazovanju, tako i u akreditiranim programima cjeloivotnog uenja. Svoje strategijsko odreenje prema predkolskom, osnovnokolskom srednjokolskom obrazovanju Vlada e ostvarivati sljedeim temeljnim mjerama: i
sadrajnom i metodskom promjenom paradigme hrvatskog obrazovanja, koja e poivati na prijedlozima obrazovnih strunjaka i irokoj javnoj raspravi odlukom o mrei obrazovnih programa, a ne samo kola gradnjom novih kola, kako bi se u cijeloj zemlji, u srednjoronom razdoblju, uvela jednosmjenska nastava obveznim jednogodinjim predkolskim obrazovanjem te osnovnokolskim i srednjokolskim obrazovanjem do stjecanja prve kvalifikacije posebnom brigom o strukovnom obrazovanju i uvoenjem strukovne mature, nakon koje e biti mogu nastavak obrazovanja ostvarivanjem spolne ravnopravnosti u obrazovanju, posebno poticanjem obrazovanja djevojaka za netradicionalna enska zanimanja ostvarivanjem spolne ravnopravnosti u obrazovanju, posebno poticanjem obrazovanja djevojaka za netradicionalna enska zanimanja uvoenjem posebnoga nastavnog programa o demokraciji i ljudskim pravima poboljanjem drutvenog i materijalnog poloaja nastavnika, opremljenosti kola i uvjeta rada stimuliranjem nastavnika za napredovanje u etiri stupnja zvanja, temeljeno na postignuima u radu i strunom usavravanju veim ovlastima lokalne uprave u radu kola i upravljanju, u sklopu mjera decentralizacije pretvaranjem kola u manjim mjestima u sredita cjeloivotnog uenja, kulture i sporta pojednostavljenjem tehnologije, postupka upisa u kole koritenjem informatike
poticanjem kreativnosti i individualnoga sudjelovanja uenika u nastavnom programu, uz vee koritenje elektronikih programa i alata u nastavnim programima te smanjivanje broja kolskih udbenika
23
uvoenjem posebnoga nastavnog programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja u osnovne kole koji bi, meu ostalim, obuhvaao i seksualni odgoj, obrazovanje o spolno prenosivim bolestima, o tetnosti alkoholizma i droga te o nasilju u drutvu i meu mladima dunom pozornou posveenoj uenicima s tekoama u razvoju, kako bi se maksimalno ukljuili u redoviti odgojno-obrazovni proces veim zapoljavanjem strunjaka za mentalno i psihiko zdravlje, radi prevencije moguih poremeaja u ponaanju uenika dodatnim nastavnim i izvannastavnim sadrajima posveenim darovitim i zainteresiranim uenicima kojima se potiu uenici i rastereuju roditelji, a nastavnicima omoguuje kreativno djelovanje.
Predanost visokom obrazovanju i znanstvenom istraivanju, koja e biti u skladu s potrebama trita rada i jaanja konkurentnosti hrvatske materijalne i nematerijalne proizvodnje, provodit emo sljedeim mjerama i sredstvima: uvoenjem hrvatskoga prostora znanstvenih istraivanja i visokog obrazovanja tj. cjelovitom strategijom policentrinog razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, kao i strategijama razvoja hrvatskih sveuilita, polazei od naela autonomije sveuilita, akademskih sloboda i tijesne suradnje s gospodarstvom poticanjem suradnje sveuilita, znanstvenih instituta i istraivakih zavoda s gospodarstvom i transferima tehnologije te redefiniranjem i osnaivanjem poslovno inovacijskog centra i instituta za tehnologiju suradnjom s gospodarstvom, emu mogu pridonijeti znanstveno-tehnologijski parkovi, znanstveni i tehnologijski inkubatori povezani sa sveuilitima i fakultetima, sveuiline ili institutske start-up ili spin-off jedinice i tvrtke transparentnim financiranjem i objavljivanjem postignua visokih uilita i javnih instituta stimuliranjem integracije sveuilita, prije svega funkcionalne, uz zajamenu autonomiju i puno uvaavanje tradicije pojedinih visokoobrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj razvojem uinkovitoga modela financiranja javnih sveuilita cjelovitim proraunom nastojanjem da to skorije dostignemo razinu izdvajanja u Europskoj uniji za obrazovanje i znanstvena istraivanja maksimalnim ukljuivanjem hrvatskih sveuilita u europski prostor visokog obrazovanja; poticat emo akreditiranje hrvatskih studijskih programa u tom prostoru, posebno emo se zauzimati za meunarodne studijske programe, osobito na razini doktorskih studija
24
ukljuivanjem u europski istraivaki prostor, odnosno odobravanjem nove generacije znanstvenoistraivakih projekata i kolaborativnih programa, temeljenih na meunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti osnivanjem znanstvenoistraivakih centara izvrsnosti, s posebnim osjeajem za prioritetna znanstvenoistraivaka podruja kadrovskom obnovom sveuilita i javnih instituta, uz posebnu brigu za znanstvene novake, posebno najuspjenije racionalnim upravljanjem kapitalnom opremom sveuilita i javnih instituta strogim pridravanjem znanstvenike i akademike estitosti kontinuiranim praenjem i analizom uspjenosti Bolonjskog procesa te poduzimanjem mjera za njegovo unapreenje, posebno osiguranjem kvalitetne nastave i znanstvenih istraivanja zauzimanjem za krae, ali kvalitetnije studiranje poveanjem broja studenata tako da se do 2020. pribliimo cilju od 30% visokoobrazovanih zaposlenika poticanjem studiranja deficitarnih struka osposobljavanjem studenata za komunikaciju na barem jednom svjetskom jeziku obrazovanjem studenata za poduzetnitvo brigom o studentskom standardu i poveanjem kapaciteta smjetaja i prehrane projektnim, umjesto institucionalnim financiranjem studentskih aktivnosti osiguranjem unutarnje i vanjske, horizontalne i vertikalne mobilnosti, osobito meunarodne suradnje u svim oblicima i na svim razinama potpomaganjem hrvatske znanstvene publicistike, posebno meunarodnih asopisa s visokim impaktom, i poticanjem rada strunih drutava.
I srednje i visoko obrazovanje obogatit emo mreom akreditiranih programa cjeloivotnog uenja. Cilj je u kratkom roku u te programe ukljuiti to vie graana, pruiti im mogunost specijalizacije, dokolovanja, prekvalifikacije i u kratkom roku ih obogatiti novim znanjima i umijeem te ih osposobiti za bolji posao. Jedan od kljunih ciljeva Vlade dostupnim: je svakome u Hrvatskoj obrazovanje uiniti
25
u javnim ustanovama kolovanje e biti besplatno za uspjene i redovite uenike i studente financijski ugroenim redovitim i uspjenim uenicima i studentima osigurat emo financijsku potporu za kolovanje, osobito u vrijeme gospodarske krize. Posebnu skrb i pozornost zavreuju uenici s tekoama u razvoju, djeca bez odgovarajue roditeljske skrbi, ali i najdarovitiji uenici i studenti.
U skladu s vrijednostima multietninosti i multikulturalnosti, odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te relevantnih meunarodnih akata Vlada e reformirati osnovnokolske i srednjokolske obrazovne programe tako da u njih ukljui sadraje vane za identitet nacionalnih manjina u Hrvatskoj i za ukupni identitet Hrvatske. Ministarstvo obrazovanja u suradnji s institucijama manjinskih zajednica u prvoj polovici mandata izradit e program, a u drugoj pristupiti njegovoj primjeni u kolama. Vlada e osigurati dosljednu primjenu Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ukljuujui i dosljednu primjenu meunarodnih sporazuma i njihovih provedbenih akata. U tu svrhu, nadlena tijela dravne uprave utvrdit e i potrebne prilagodbe obvezatnih ispita Dravne mature i postupaka vanjskoga vrednovanja obrazovanja u srednjim i osnovnim kolama nacionalnih manjina, te e raditi na optimalizaciji mree predkolskih i kolskih ustanova na manjinskim jezicima. Vlada e takoer podrati registraciju manjinskih srpskih kola osnovanih na podruju istone Slavonije u razdoblju mirne reintegracije. U obrazovnoj i kulturnoj politici, Vlada e stvarati pretpostavke za participaciju i integraciju sadraja kojima e se afirmirati povijesni doprinosi nacionalnih manjina i njihovih pripadnika. Odluke o ishodima uenja temeljit emo na prijedlozima strunjaka i donositi ih tripartitno, u suradnji s predstavnicima trita (poslodavaca i sindikata), znanstvene i akademske zajednice te izvrne i zakonodavne vlasti. Sport je posebno vana djelatnost, kako za mlade, tako i za cijelo drutvo. Cilj je Vlade u predstojeem mandatnom razdoblju vie ukljuiti dravu u potporu razvoja sporta i bavljenja sportom te unaprijediti rekreativno, zdravstveno, kolsko, profesionalno i promotivno znaenje sporta i sportaa. Zbog toga emo raditi na formuliranju i donoenju zakonodavnih rjeenja o organizaciji i djelovanju sporta, sportskih saveza i sportskih klubova, financiranju sportskih programa i programa razvoja sporta, strunom dijalogu o pitanjima unapreenja sportskih djelatnosti, kategorizaciji sportova i sportaa, predlaganju i provoenju propisa o zdravstvenim, obrazovnim, radnim, mirovinskim i drugim oblicima potpore i priznanja vrhunskim sportaima, predlaganju Nacionalnoga programa sporta i ukupnoga upravnog nadzora sportskih djelatnosti.
26
8. KULTURA Kultura nas odreuje u nacionalnom smislu i povezuje s vrijednostima drugih u mozaiku univerzalne kreativnosti. Vlada e svojim mjerama kulturne politike, ne samo ouvati materijalnu i duhovnu kulturnu batinu, nego je koristiti i razvijati, ali i poticati svaku vrstu umjetnikog stvaralatva. Knjievnost, likovna, glazbena, scenska i filmska umjetnost trebaju novi zamah. Oivljavanjem kulturnog amaterizma osigurat emo ukljuivanje djece i odraslih u kulturnu aktivnost. Strategija kulturnoga razvitka, koju je Hrvatski sabor usvojio jo 2002. godine, a koja je kasnijom promjenom vlasti neobjanjivo naputena, a da nije donesena nova, obuhvaa temeljna pitanja poloaja kulture unutar opega drutvenoga razvitka. U njoj su jasno definirane i posebne kulturne politike u odnosu na pojedina podruja kulturnog sustava i kulturnoga stvaralatva, kao to su ouvanje, koritenje i razvijanje materijalne i duhovne kulturne batine, unapreivanje kulturnoga sustava sa sredinjim i drugim kulturnim ustanovama (kazalita, muzeji, arhivi, knjinice i dr.), poticanje umjetnikoga stvaralatva (knjievnosti, likovne, glazbene, scenske i druge umjetnosti), te razvitak i jaanje kulturnih industrija (izdavatvo, film, glazbena proizvodnja i dr.). Pri tome su sloboda i pluralizam kulturnoga stvaralatva, autonoman poloaj kulture u odnosu na politika odluivanja izvan kulture te ostvarivanje to nezavisnijega materijalnoga poloaja kulture bili i ostaju kljuan vrijednosni element nae orijentacije. Stoga je povratak na autonomno odluivanje kulturnih radnika, izmeu ostalog i vraanjem ovlasti kulturnim vijeima, vaan dio programa Vlade. Pokrenut emo izradu temeljnoga strategijskoga dokumenta kulturnoga razvoja, pri emu e se krenuti od pitanja financiranja i legislative, investicijskih prioriteta i organizacijskih modela, do problema edukacije u kulturi, regionalne prisutnosti, kulturnoga menadmenta i intersektorske suradnje. U svemu tome, vano je poimanje kulture kao razvojne djelatnosti i njezinih gospodarskih potencijala, koji bi pridonijeli razvitku lokalne zajednice i drave. U tom poslu strunjaci, graani, administracija, kulturnjaci i politiari ne smiju biti suprotstavljene i razjedinjene strane, ve partneri. Potaknut emo i javnu raspravu o najboljim rjeenjima za otklanjanje tri velika problema kulturne politike: kako izbjei izolaciju i marginalizaciju kulture njenim svoenjem na umjetniku proizvodnju, kako otkloniti strukturnu podfinanciranost kulture koja je posljedica logike ekonomskog rasta, koja kulturu i druga socijalna prava, smatra trokom, koji si je navodno mogue priutiti tek na nekoj vioj razini bogatstva,
27
kako izbjei ignoriranje relevantnih sudionika javnih rasprava o problemima kulture i nepostojanje koordinacije izmeu ministarstava i lokalnih samouprava u ovome podruju.
Zbog svih tih razloga, zagovaranje kulture je uvijek zagovaranje ravnotee izmeu javnoga dobra i individualne inicijative, javne funkcije i institucionalizacije te zatita autonomnih inicijativa u odnosu na opasnosti trita, kao jedinoga distributera kulturnih dobara Kulturna politika Vlade promicat e kulturalnu razliitost sa svrhom da se u irem prostoru promoviraju kulturne manjine i nezatiene subkulture, istovremeno sa zatitom batine i otvaranjem dijaloga batine i suvremene produkcije. Naelo kulturne politike e biti podupiranje koprodukcija i razmjena razliitih kulturnih iskustava, uz izbjegavanje bilo kakve monoloke hegemonistike pozicije. Odravanje kontinuiteta i razvoj regionalnih i lokalnih kultura, koje su nositelji povijesnoga naslijea, predstavljaju aktivan odnos prema batini svih graana, to je preduvjet da se napusti pristup kulturi kao manjinskoj aktivnosti, bilo s predznakom elitnoga ili marginalnoga, u ime iroke participacije graana u umjetnikoj kreaciji i recepciji kulturnih dobara. Nastavit emo decentralizaciju u kazalinim ustanovama zapoetu u mandatu od 2000. do 2003. godine,koja je u meuvremenu takoer bila prekinuta, to ukljuuje samostalnost predstavnikih tijela lokalne samouprave u imenovanju intendanata kazalita. Audiovizualne djelatnosti, posebno hrvatski film, trebaju novi zamah, to e se postii ponajprije rjeavanjem problema koji pritiu hrvatsku filmsku industriju, kao to su brojni odobreni, a nesnimljeni filmovi i trajna neizvjesnost zbog toga hoe li biti dovoljno novca za film u dravnom proraunu. Vlada e predloiti zakonsko rjeenje vezano uz financiranje hrvatskog filma. HRT kao javna ustanova mora ponovno postati strateki partner hrvatskom filmu, istinski koproducent koji e sa svojim strunjacima, tehnikom i novcem od pristojbe obogatiti hrvatsku filmsku produkciju na dobrobit hrvatskog filma i Hrvatske televizije. I komercijalni audiovizualni sektor u stvaranju hrvatskog filma mora pronai svoj interes, a Hrvatski audiovizualni centar vidimo kao dobrodoao servis bogatog filmskog stvaralatva. Podupiremo poticaje za inozemna filmska ulaganja, ne samo kao oekivanu dobrobit za gospodarstvo, nego prije svega kao mogunost zapoljavanja hrvatskih filmskih radnika i razvoja filmskih struka. Suvremena digitalna tehnologija radikalno je pojeftinila tehniki dio filmske proizvodnje, to je stvorilo uvjete za nezavisnu produkciju brojnim filmskim radnicima. Pobrinut emo se da se takav entuzijazam, stvaralatvo i izvrsnost potaknu i nagrade. Vlada e svojim djelovanjem i zakonskom regulativom urediti kinematografiju na naelima potenja i pravednosti, omoguujui filmskoj struci, zaposlenicima, autorima i svima onima koji sudjeluju u stvaranju filma uvjete u kojima e moi nastajati visokokvalitetna filmska djela u europskim profesionalnim i autorskim standardima. Kulturna batina je svojom raznolikou i brojnou, svojim vrijednostima i znaajem naklonjena razvoju poduzetnitva, pa se sve one djelatnosti ijim proizvodima i uslugama komercijalnu vrijednost daje kreativni rad, mogu nazvati poduzetnitvom utemeljenim na kulturnoj batini. To se odnosi na svu kulturnu industriju, posebno na
28
kreiranje i produkciju glazbe, kazalinih predstava, audiovizualne umjetnosti, kao i izlobe i festivale. Podupirat emo i poticati poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj, jer ono ne stvara samo vidljiv gospodarski efekt, nego pridonosi stvaranju duhovnih vrijednosti i ouvanju kulturnog identiteta. U sklopu suradnje s kulturama drugih naroda i zemalja, snano emo podrati meudravnu i meusektorsku suradnju kulturnih ustanova, posebice onih u regiji, ali se i aktivnije ukljuiti u europske projekte koji svojim fondovima potiu umjetniko stvaralatvo i kulturnu suradnju. Kulturna politika i politika sjeanja nee biti zatvorena za povijesni, drutveni i kulturni doprinos pripadnika nacionalnih manjina razvoju i identitetu Hrvatske. Znaajna imena, datumi i injenice hrvatske povijesti koje su vezane uz doprinos pripadnika manjinskih zajednica ukljuit e se u hrvatsku kulturnu, obrazovnu i identitetsku politiku. U tu svrhu Vlada e formirati komisiju sastavljenu od predstavnika Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, akademskih institucija i predstavnika institucija manjinskih zajednice koja e u prvoj polovici mandata valorizirati taj doprinos i predloiti nain njegova ukljuivanja u kulturnu politiku Hrvatske. Vlada e nastaviti sa obnovom unitenih ili oteenih vjerskih i svjetovnih spomenika, znaajne za identitet pripadnika manjina. U skladu s tim Vlada e u suradnji s institucijama manjinskih zajednica u prvih est mjeseci svog mandata napraviti popis takvih objekata i plan za njihovu obnovu u svome mandatu. Vlada e nastaviti obnovu unitenih ili oteenih obiljeja iz antifaistike borbe. Slobodu medija shvaamo kao pravo novinara da istrauje, propituje i komentira sva zbivanja u interesu javnosti da dobije brzu, tonu i objektivnu informaciju i na injenicama zasnovanu analizu drutvenih tokova. Shvaamo je i kao pravo novinara i urednika da budu osloboeni politikih pritisaka, ali i pritisaka nakladnika koje udnja za zaradom tjera u tabloidno novinarstvo lieno svake drutvene odgovornosti. Sloboda bez odgovornosti vodi u tiraniju, u politici kao i u medijima, ija je mo u suvremenom svijetu esto jaa od moi politike elite. Pravo na privatnost, na ouvanje ljudskog dostojanstva, asti i ugleda onih o kojima se pie, mora biti iznad izdavakog prava na zaradu. Posebno pravo na zatitu dostojanstva imaju djeca. Uklanjanje stereotipa prema spolu i etnikom porijeklu u medijima trajno je opredjeljenje kojemu treba posvetiti pozornost u okviru medijskog obrazovanja. Promjenom legislative, gdje to bude potrebno, borit emo se za takvo, slobodno i odgovorno novinarstvo. Vlada se opredjeljuje za medijsku politiku koja e u punom smislu promovirati participaciju pripadnika manjinskih zajednica u javnom i drutvenom ivotu, u opim i posebnim programima javnih medija ili javno podravanih medija. Vlada e uspostaviti efikasne mehanizme kojima e se primijeniti domai zakoni i meunarodne konvencije za sprjeavanje govora mrnje prema pripadnicima nacionalnih manjina u medijima i javnom prostoru.
29
U okviru svojih nadlenosti Vlada e se zaloiti za osnivanje redakcija za manjine u javnim medijima Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji. Takoer, Vlada e se zaloiti da se, putem Fonda za pluralizam medija, omogui institucionalna potpora manjinskim elektronskim medijima. Sve nune zakonske promjene pripremit emo ve u prvoj godini mandata. Borba za ureen medijski prostor koji odgovornim nakladnicima osigurava zaradu, a time i novo zapoljavanje u medijskoj industriji, kao i pravo graana na objektivno i kvalitetno informiranje, ostaje naa trajna zadaa. U suvremenom svijetu internet nije samo izvor informiranja, on uz pomo drutvenih mrea povezuje ljude, a predstavlja i nezaobilazno pomagalo u obrazovnim i radnim procesima na svim razinama. Besplatan internet dostupan svima zato nije samo cilj nae kulturne politike, nego i one obrazovne i gospodarske koje Hrvatsku i njezine graane moraju u kratkom vremenu osposobiti za globalnu konkurenciju. Na odnos prema kulturi i medijima odreuje nae uvjerenje da oba ova podruja shvaamo kao vaan drutveni odnos, kao stvaranje najboljih uvjeta za punu afirmaciju kreativnih potencijala koji na taj nain stvaraju nove vrijednosti i tako obogauju drutvo, ali i kao sredstvo razvitka ureene ljudske zajednice. Konani cilj nae kulturne politike je odrivi kulturni razvoj
9 . ZDRAVSTVENA POLITIKA Polazno naelo zdravstvene politike Vlade je kvalitetna zdravstvena zatita dostupna svima, prema naelu sveobuhvatnosti, dostupnosti i solidarnosti. Naalost, dosadanja pogrena zdravstvena politika rezultirala je prebacivanjem sve veeg dijela financijskih trokova s drave na graane, sa zdravih na bolesne i s mladih na stare. Upravo stoga danas u Hrvatskoj, naalost, pravo na zdravlje, kvalitetnu zdravstvenu skrb i lijekove najvie ovisi o financijskoj moi. Takvo je stanje u hrvatskom zdravstvenom sustavu neodrivo i zbog toga se zdravstvena politika mora promijeniti. Kvalitetan i sveobuhvatan skup zdravstvenih usluga, financiran iz doprinosa i prorauna, mora biti jednako dostupan svim hrvatskim graanima, a pacijent treba biti u sreditu zdravstvenoga sustava. Politika takvog zdravstva zasniva se na trostrukoj solidarnosti: solidarnosti zdravih s bolesnima, solidarnosti bogatih sa siromanima i solidarnosti mladih prema starijima. Vlada e, stoga u mandatnom razdoblju voditi zdravstvenu politiku kroz slijedee mjere: osigurati da su pacijent i njegova obitelj u sreditu zdravstvenog sustava. Stoga e se osnaiti ukljuivanje udruga pacijenata u donoenje odluka o kljunim zdravstvenim uslugama. Budui da graani (osiguranici) financiraju i odravaju zdravstveni sustav, njihovo je pravo dobiti najvie za svoj novac i istodobno imati potpuni uvid u nain troenja zdravstvenog prorauna
30
medicinskom osoblju omoguit e se obrazovanje i usavravanje putem razliitih oblika subvencioniranoga stipendiranja, a posebno e se poticati i odgovarajue valorizirati izvrsnost, marljivost i odgovornost. Osim na brizi o pacijentima, u naoj je strategiji razvoja zdravstva naglasak na sustavnoj brizi o ljudskim resursima, kojima valja omoguiti da postanu medicinski prepoznatljivi i da razviju znanje i talent ostajui u Hrvatskoj zdravstveno-regionalnu politiku razvoja institucionalno i sadrajno emo ojaati te uskladiti s gospodarskom politikom temelj reforme bit e javno zdravstvo prema konceptu doma zdravlja, uz promjenu standarda osiguranika po timu lijenika i uz znatno vee ulaganje u preventivu revitalizirat emo centre za kune posjete koji bi preuzeli dio poslova hitne medicinske pomoi. urno emo reorganizirati slubu hitne pomoi uvest emo regionalne centre za palijativnu skrb (hospiciji i/ili tzv. bolnice Btipa), uz osiguranje sredstava za njihovo funkcioniranje te emo energinije nastaviti programe upravne i fiskalne decentralizacije u zdravstvu ujednaeno emo razvijati sekundarnu zdravstvenu zatitu u svim upanijskim bolnicama prema modelu etiri ire kljune medicinske djelatnosti (pedijatrija, ginekologija, interna medicina i kirurgija te njihove subspecijalnosti), uz razvoj tzv. dnevnih bolnica, a na taj nain smanjit e se sadanje nejednakosti izmeu pojedinih hrvatskih regija ravnomjerno emo razvijati tercijarnu zdravstvenu zatitu u svim regijama, prema modelu etiri funkcionalna regionalna centra (KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek i zagrebake klinike bolnice), u kojima e se rjeavati najzahtjevniji i najsloeniji medicinski problemi koje upanijske ustanove ne mogu rijeiti za sve krae dijagnostiko-terapijske procedure prednost e se dati dnevnim bolnicama. Organizacija dnevnih bolnica omoguit e brzu i uinkovitu dijagnostiku na jednom mjestu, bez nepotrebnog viestrukog vraanja bolesnika u primarnu zdravstvenu zatitu radi pojedinih pretraga. Time emo stvoriti preduvjete za poveanje broja medicinskih postupaka, uz znatno smanjivanje predugih lista ekanja na pojedine dijagnostike i terapijske postupke takvom reorganizacijom primarne zdravstvene zatite, bolnikog sustava i specijalistiko-konzilijarne zatite hrvatski zdravstveni sustav postat e uinkovitiji, to e otkloniti, odnosno znatno smanjiti mogunost korupcije uspostavit emo cjelovitu informatizaciju zdravstvenog sustava. U zdravstvenom sustavu djeluju brojni subjekti, a svaka aktivnost i segment
31
procesa unosa, postupka i ishoda, vezan uz zdravstvenu zatitu, mora biti registriran, pohranjen i uvijek na raspolaganju onima koji su ovlateni za donoenje odluke. razvijat emo zdravstveni turizam i proiriti mreu telemedicinskih centara diljem Hrvatske. razvit emo sustav prevencije i enama svih dobnih skupina uiniti dostupnim preventivne javnozdravstvene akcije. Posebnu pozornost posvetit emo zdravlju ena iz ruralnih podruja, uvoenjem mobilnih zdravstvenih timova. razvit emo sustav usluga za trudnice, ukljuujui izbor naina poroda unaprijedit emo zdravstvenu zatitu ena starije dobi i ena s invaliditetom uspostavit emo kontinuirani preventivni rad s djecom i adolescentima (poput programa SIGURNOST koji obuhvaa kljune dijelove kompleksnog razdoblja odrastanja od obiteljskih odnosa preko zdravstvenog i seksualnog odgoja sve do sigurnosti u prometu) zadrat emo relativno visok udio izdvajanja za zdravstvo u BDP-u, posebno ulaganjem u medicinsko osoblje i zdravstvenu infrastrukturu, uz preteno dravno financiranje zdravstva i bez znatnijega poveanja financijskoga uea graana potpuno e se uspostaviti sustav kvalitete zdravstvene zatite koji se temelji na sintezi koncepata koji obuhvaaju orijentiranost prema bolesniku i bolesnikovu sigurnost. redefinirat emo liste lijekova i znatno proiriti osnovnu A listu lijekova. promijenit emo pravilnike i zakone sukladno recentnim znanstvenim spoznajama i medicini utemeljenoj na dokazima. Jedan od prvih koraka bit e urna izmjena Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji zdravstvo e biti dostupno svim hrvatskim graanima, bez obzira na to gdje ive.
10. RAD I RADNITVO Hrvatskoj treba socijalno-odgovorno drutvo, drutvo u kojem radnik nije roba i u kojem su rad i solidarnost visoko na ljestvici drutvenih vrijednosti. Treba nam drutvo u kojem dominiraju socijalna solidarnost, osjeaj da svatko pridonosi zajednikom naporu za ope dobro, ogranienje socijalne i ekonomske nejednakosti, spolna ravnopravnost i jednaki ishodi, zatita ranjivih lanova drutva i suradnja socijalnih partnera. Takvo drutvo mi emo i graditi. Promjene koje globalizacija unosi u svijet rada donose potrebu novoga odreenja socijalne drave i radnitva. Suvremeno radnitvo danas ine svi koji ive od svoga
32
rada: radnici u proizvodnji i uslunim djelatnostima, strunjaci, znanstvenici, nastavnici, obrtnici, dravni slubenici i namjetenici, svi koji su samozaposleni. Svi ti radnici trae: kvalitetno radno mjesto, sigurnost i dostojanstvo rada, primjerenu plau, socijalnu zatitu i zatitu svojih radnih prava. Zahtjev je jasan potenaplaa za poteni rad i mi emo to i ostvariti. Najvea povreda prava radnika je nezaposlenost. Stoga drava radniku mora osigurati sigurnost rada. To je emo uiniti gospodarskim razvojem i novim radnim mjestima. Ponovno emo aktivirati mjere aktivne politike zapoljavanja. Uz to, poticanjem i financiranjem cjeloivotnog uenja radniku emo omoguiti da se prilagoava potrebama trita rada i tehnolokom razvoju, te jaa svoju kompetentnost. Hrvatski radnik ima pravo na posao dostojan ovjeka. Prihvaamo injenicu da trina konkurencija i razvoj novih tehnologija nameu fleksibilizaciju rada, ali istovremeno inzistiramo na sigurnosti rada, na mogunosti novoga zaposlenja. Samo visoki gospodarski rast omoguava visoku razinu prava radnika. Zato je za jaanje poloaja radnika, svih onih koji ive od svoga rad, kao i ranjivih lanova drutva, vano ostvarivati visoku stopu gospodarskoga rasta. Ali jo je vanije novostvorenu vrijednost usmjeriti prema obrazovanju, zdravlju, mirovinama i kvalitetnoj proizvodnji. Tako emo postii i nae glavne ciljeve obrazovanje, zdravlje, socijalnu sigurnost i posao za sve. Hrvatska e istinski postati pravna i socijalna drava, samo ako u potpunosti osigura provoenje radnikih prava. Vlada e sigurnost radnika i radnikih prava jamiti pravednim zakonima, brzim pravosuem, specijaliziranim radnim sudovima, neovisnom i uinkovitom inspekcijom rada, omoguavanjem besplatne pravne pomoi radnicima, potporom sindikalnoj podrci radniku te strogim kanjavanjem onih koji svjesno i sustavno kre radnika prava. Do sada su se prava radnika ignorirala i krila bez sankcija za prekritelje i bez zatite oteenih radnika. Mi emo to promijeniti. Radnika participacija i suodluivanje, kao oblik partnerstva rada i kapitala, jami pravinost uzajamnih odnosa, socijalni dijalog, sigurnost rada i motivaciju za rad. Vlada e podupirati nove forme radnike participacije i njihovo ozakonjenje, vodei se iskustvima zemalja koje su na tom planu postigle najvie. Potreba za pravednou, socijalnom solidarnou i dijalogom, radnikom participacijom i sindikalnim djelovanjem ostaje trajna. Pravo suodluivanja, sindikalnoga i poslodavakog organiziranja, pravo na trajk, pravo kolektivnog pregovaranja i ugovaranja, osiguravanje socijalnoga minimuma dohotka, pravo na sigurne uvjete rada i zdravo radno okruenje, pravo na profesionalni razvoj i obrazovanje na radu, pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje povezano s radom, sastavni su dijelovi naega odnosa prema radnikim pravima. Trend fleksibilizacije radnih odnosa bit e povezan sa sigurnou radnog mjesta kao prava na rad. injenica da se radni odnosi reformiraju i mijenjaju moe znaiti mijenjanje odreenih prava, no nikako nee doi u pitanje osnova same zatite koja se prua radnim odnosom Pravo na kolektivno pregovaranje, kao i pravo na brzi
33
postupak zatite pred nacionalnim pravosuem, te postupci mirenja i arbitrae uklopit e se u podruje radnog zakonodavstva. Snano emo afirmirati mehanizme sudjelovanja radnika u odluivanju razmjenom obavijesti, savjetovanja i suodluivanja. Radnim zakonodavstvom potaknut e se razvoj radnikih vijea, skupova radnika i predstavnika radnika u nadzornim odborima. Veu pokretljivost na tritu rada, kao poticaj brega i lakega ukljuivanja nezaposlenih na trite rada, mogue je provesti samo uz istodobno osiguranje visoke razine zapoljivosti i sigurnosti radnika za vrijeme traenja posla. Vlada e svojim mjerama utjecati na viu razinu ulaganja u aktivne mjere zapoljavanja, viu stopu sudjelovanja radnika u cjeloivotnom uenju, odgovarajui sustav naknada u HZZZ-u u sluaju nezaposlenosti u vrijeme traenja posla, povezan sa sustavom obveznih prekvalifikacija, razvijen sustav socijalne sigurnosti, a ne samo umjereniju zakonsku zatitu zaposlenja. To se posebno odnosi na vrijeme krize. Produljit emo trajanje naknade za vrijeme nezaposlenosti u sluaju posebne skupine nezaposlenih, koji su bez radnog mjesta ostali ne svojom voljom i izravno pod utjecajem krize. Ulagat emo u programe aktivnog zapoljavanja i socijalne usluge u najirem smislu te prekvalifikaciju, dokolovanje i cjeloivotno obrazovanje, kako bi ene ostvarile ravnopravnost na tritu rada. Promijenit emo ulogu Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje iz posrednika na tritu rada u sredinju dravnu agenciju za politiku zapoljavanja i prilagodbu radnika koji trai posao. Ta je institucija osobito duna pomagati posebno osjetljivoj kategoriji radnika da se zaposle (mladi, ene, invalidi, starije i slabije obrazovani radnici). Isto tako, osnovat emo posebnu znanstvenu instituciju za rad koja e analizirati promjene u svijetu rada, otkrivati relevantne injenice i plasirati ih donositeljima politikih i zakonodavnih odluka te pratiti njihov uinak. U kontekstu zatite zdravlja radnika, provest emo posebne mjere koje ukljuuju osnivanje Fonda za zatitu zdravlja na radu, jaanje inspekcije zatite na radu, vraanje prava invalidima rada i njihovo izjednaavanje s drugima, proirenje zakonske zatite na radu i na atipine oblike rada. Vlada e snano podrati i poticati jaanje socijalnoga dijaloga i partnerstva. Zaloit emo se za vie bipartitnog dijaloga u korist rada i radnika te poduzetnitva, a manje drave i njezina arbitriranja. Radi omoguavanja to boljeg usklaivanja te uravnoteenijeg sudjelovanja ena i mukaraca u radnom svijetu i u obiteljskom ivotu provest emo mjere vezane uz unapreenje javno financiranih s time povezanih usluga, koje ukljuuju i prednosti rodiljinoga odnosno roditeljskoga dopusta, kao i lepezu naknada nezaposlenim roditeljima.
34
11. MIROVINSKI SUSTAV I SOCIJALNA POLITIKA Mirovinski sustav Mirovinski sustav reformiran 2001. godine uvoenjem drugoga i treega stupa mirovinskoga osiguranja, predstavlja napredak u odnosu na stari mirovinski sustav koji se oslanjao iskljuivo na tekuu raspodjelu, ali smo danas suoeni s problemi u njegovom funkcioniranju. Na temelju javne rasprave koju emo provesti u prvoj godini mandata utvrdit emo smjernice za nastavak mirovinske reforme radi unapreenja mirovinskoga sustava u potpunosti i uklanjanja nedostataka i nepravdi. Treba otkloniti tri glavna problema za nove mirovine urediti odriv i pravedniji sustav ostvarivanja mirovinskih prava, za stare mirovine osigurati odriv sustav usklaivanja i optimalan odnos ostvarivanja mirovina iz prvoga stupa te jasno razlikovati mirovinska prava iz mirovinskoga sustava od prava utvrenih posebnim zakonima. Dinamika unapreenja mirovinskoga sustava bit e povezana s dinamikom ostvarivanja ukupnoga gospodarskoga programa, rastom gospodarskih aktivnosti i rastom zaposlenosti. U nastavku mirovinske reforme, Vlada e ukloniti uoene neusklaenosti u mirovinskom sustavu, pri emu emo ukinuti sadanji sustav povlatenih mirovina za saborske zastupnike, lanove vlade i suce Ustavnoga suda. Donijet emo rjeenja za pitanja povezanih s financiranjem mirovina, kao i za pitanja vezana uz sve izraenije zahtjeve prema individualizaciji mirovina, s jedne, te odranjem potrebne razine solidarnosti i primjerene visine mirovina, s druge strane. Postojea razina mirovina nee se smanjivati, a provodit e se odgovarajui odrivi sustav usklaivanja visine mirovina s inflacijom i trokovima ivota. Osobito paljivo razmotrit emo prilagodbe nekih parametara mirovinskoga sustava, u prvom redu mirovinske dobi i mirovinskoga staa, promiui vrijednost punoga radnog staa i za mukarce i za ene. Omoguit emo institucionalizaciju fleksibilnog odlaska u starosnu mirovinu, nagraujui dulji radni sta od punoga staa te primjerenije rjeavajui penalizaciju pri prijevremenom odlasku u mirovinu vezano uz puni radni sta. Mirovinski sustav mora biti pravedan i odriv, ali i osjetljiv na razlike prema spolu. Zato emo razmotriti mogunosti fleksibilnijeg odlaska u mirovinu posebno radno optereenih ena. Cilj nam je postupno poveavati iznos prosjene mirovine u odnosu na iznos prosjene plae. Provest emo uspostavu tzv. nultog potpornoga stupa iz kojega bi osiguranici, uz provjeru imovine i dohotka ili pak na naelima univerzalizma, dobivali temeljnu potporu financiranu porezima. Taj bi stup obuhvatio i stare poljoprivredne mirovine ostvarene do 1999. godine. Rijeit emo i problem mirovina graana Republike Hrvatske koji primaju nerazmjerne, niske mirovine iz drava nastalih nakon raspada bive SFRJ. Od posebnih pitanja provedbe mirovinskoga sustava usmjerit emo se na mjere kojima e se dodatak na mirovinu ukljuiti u mirovinu i o tome izdati rjeenja, utvrditi minimalnu osnovicu za uplatu doprinosa po kvalifikaciji osiguranika, odgovarajue
35
smanjivati zdravstveni doprinos umirovljenika te uvesti obvezu da nadlena institucija informira osiguranike o uplaenim mirovinskim doprinosima jednom na godinu. Preuzimamo obvezu stvaranja uvjeta za bolje mirovine iz drugoga stupa, sudjelovanjem radnika, poslodavaca i drave. Takoer, odgovarajuim olakicama stimulirat emo mirovinsku tednju u treem stupu. Rok za konvalidaciju radnog staa ostat e otvoren, pratit e se rjeavanja zahtjeva za konvalidaciju, uz obavezu otklanjanja uoenih prepreka i problema. Vlada e uzeti u obzir problem onih graana koji, iako su redovito uplaivali u mirovinske fondove, nisu dobivali mirovine odreeni vremenski period, te u dogovoru s oteenima razmotriti naine obeteenja. Socijalna politika Socijalna politika jedna je od kljunih javnih politika koja utjee na odrivi razvoj drutva. Njena osnovna zadaa je otklanjanje uzroka siromatva, beskunitva i gladi te osiguravanje, putem svoje intervencije, temeljne graanske jednakosti za sve, bez obzira na posebne potrebe ili bilo koji oblik oteane participacije u drutvu. U skladu s naom politikom i vrijednosnom orijentacijom, voenje socijalne politike smatramo jednim od najvanijih politikih ciljeva koji graanima treba vratiti socijalnu sigurnost, a drutvo graditi na naelima solidarnosti, socijalne kohezije i socijalne pravde. Socijalna politika jedna je od kljunih javnih politika koja utjee na odrivi razvoj drutva. Tako definirana socijalna politika nuno je usko povezana s razvojem i gospodarskim rastom. Socijalna politika Vlade obuhvatit e irok prostor razliitih mjera u podrujima demografske politike, politike ravnopravnosti spolova, obiteljske politike, obrazovanja od jaslike dobi, politike socijalnoga stanovanja i drugih, kao i posebne zatite socijalno ranjivih skupina poput djece, mladih, starijih, osoba s invaliditetom, nezaposlenih, beskunika uz izraenu svijest o spolnim razlikama koje u svim spomenutim i drugim skupinama treba prevladati. Kljune sastavnice Vladine socijalne politike su: - Sustav socijalne skrbi temeljit emo na etiri osnovne odrednice integracija svih regulatornih, institucionalnih i provedbenih postupaka i usluga iz raznih sustava i politika u sustav socijalne skrbi, decentralizacija sustava s dravnih institucija na jedinice lokalne i regionalne samouprave, deinstitucionalizacija sustava i partnerstvo dravnoga sustava i udruga civilnoga drutva u provedbi socijalne skrbi. - Sustav socijalne skrbi graanima e jamiti temeljnu sigurnost u smislu gradnje dovoljno vrste socijalno zatitne mree koja e biti osjetljiva na opasnosti koje mogu dovesti do socijalnoga, zdravstvenoga ili ekonomskoga propadanja. Reforme zapoete poetkom 2000. god. nisu dovrene, a velikim su dijelom izmijenjene na nain da su temeljne odrednice reforme veim dijelom ili sasvim ostale neostvarene. Na navedenim odrednicama emo u sljedeem mandatnom razdoblju,uz ukljuivanje civilnoga drutva i privatnoga sektora u socijalni sustav, sasvim provesti reformu ovog sustava.
36
To e, meu ostalim, ukljuiti: reorganizaciju i modernizaciju socijalnih slubi na temelju analize i revizije postojeih normativa u djelatnosti socijalne skrbi, kako bi se sustav bolje dimenzionirao prema stvarnim i specifinim lokalnim potrebama, transformaciju ustanova radi poveanja uinkovitosti njihova djelovanja i bolje i pravovremene identifikacije potencijalnih korisnika socijalnih naknada i drugih oblika socijalne skrbi, uspostavu instituta supervizije u sustavu socijalne skrbi, jaanje prevencije, rane procjene i rane dijagnostike radi ranog utvrivanja i intervencija prema potrebama korisnika. Poticat emo socijalno poduzetnitvo u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i udrugama civilnoga drutva, posebno u organiziranju mree prodavaonica s niskim cijenama. Osnivat emo regionalne centre specijalizirane za pruanje pomoi zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim roditeljima te provoditi programe edukacije, specijalizacije, profesionalizacije i nadzora udomiteljstva za djecu bez roditeljske skrbi radi poveanja omjera djece smjetene u udomiteljske obitelji u odnosu na djecu smjetenu u domove, uz istodobnu prenamjenu domova u one obiteljskoga tipa. Radit emo na olakavanju postupaka usvajanja i boljoj socijalnoj integraciji djece, razradi i primjeni modela stanovanja, kolovanja i zapoljavanja djece bez roditeljske skrbi nakon navrenih 18 godina. Posebno emo unaprijediti sustav pomoi i rad s djecom i mladima s poremeajima u ponaanju, te emo provoditi mjere za otklanjanje prosjaenja, beskunitva i trgovanja s djecom i mladima. Definirat emo mreu sklonita za ene rtve nasilja i osigurati odrivo financiranje iz dravnog i lokalnih prorauna. Razvit emo programe socijalne i ekonomske integracije ena i djece rtava nasilja nakon izlaska iz sigurnih kua. Vlada e intenzivno raditi na provedbi djelotvornoga sustava potpore samohranim roditeljima, poboljanju socijalnih usluga i skrbi za starije i nemone graane provoenju uinkovitijih mjera skrbi za osobe s invaliditetom, ukljuujui njihovo individualizirano financiranje, neovisno stanovanje, lake zapoljavanje i ukupnu socijalnu integraciju. Poticat emo i voenje socijalne stambene politike. Reformu sustava socijalne pomoi i naknada provodit emo uz zadravanje socijalnih prava najugroenijih skupina, njihovo bolje identificiranje te uz eliminaciju moguih preklapanja i multipliciranja socijalnih programa i transfera na razliitim razinama, od lokalne do dravne. Provest emo kompletnu informatizaciju i umreavanje sustava, uspostavu jedinstvenoga registra svih korisnika socijalnih naknada, izdavanje socijalnih iskaznica te uvoenje novoga i transparentnog sustava kriterija za dodjelu socijalnih prava i naknada. Cilj nam je sreivanje stanja u programima socijalne skrbi do kraja 2012. godine, nakon ega bi bila mogua funkcionalna i financijska decentralizacija sustava.
37
12. POLITIKE ZA MLADE U vrijeme ope gospodarske i drutvene krize i naruavanja sustava vrijednosti, posebno su ugroena a za razvoj drutva osobito vana skupina mladi. Drutvena marginalizacija mladih, kakva je danas na djelu, najgori je oblik troenja drutvenoga kapitala. Vlada e promijeniti pristup drave prema mladima. Otvarat emo prostor za drutveno sudjelovanje i politiko odluivanje mladih i to ne samo o njihovim sektorskim pitanjima u suodluivanju mladih za mlade, ve i o svim opim politikim i drutvenim pitanjima. Poticat emo prevladavanje spolno uvjetovanih razlika od najranije dobi putem obrazovnog sustava, odnosno iskorjenjivanje stereotipa, te emo otvoriti prostor za jednake obrazovne ishode za djecu i mlade oba spola i time korjenite promjene u ekonomskoj, socijalnoj i obiteljskoj politici na srednji i dugi rok. Stopa nezaposlenosti mladih dvostruko je via od prosjene, a oni koji rade, suoavaju se s jo izraenijim udarima koji dolaze iz nereguliranoga trita rada. Loa materijalna situacija mlade ini ekonomski sve ovisnijima, to kao posljedicu ima sve kasnije zasnivanje obitelji. Cilj je vlade da se do kraja mandatnog razdoblja ovako negativno stanje i trendovi preokrenu. Poseban naglasak stavit emo na one politike koje e mladima omoguiti kvalitetnije obrazovanje, laki ulazak u svijet rada i poetak samostalnog ivota te veu i odgovorniju ulogu u zajednici na lokalnoj i dravnoj razini. Predstojeim lanstvom u Europskoj uniji, naim se mladima otvaraju nove mogunosti sinergijom domaih politika s europskim politikama za mlade. To emo znati iskoristiti da bi naim mladima stvorili to bolje mogunosti obrazovanja, mobilnosti, zapoljavanja, poduzetnitva te stambenog zbrinjavanja. Bolje obrazovanje i laki ulazak u svijet znanja ukljuivat e provedbu ukupnoga obrazovnog sustava koji e u konanici osigurati kvalitetno, dostupno i cjeloivotno obrazovanje za mlade, uz povezivanje obrazovanja s gospodarskom strategijom i radnim mjestima. Kvalitetno obrazovanje podrazumijeva vee izdvajanje proraunskih sredstava za potrebe obrazovanja i bolju opremljenost hrvatskih kola te jednosmjensku nastavu, smanjivanje razreda i individualiziran pristup u nastavi uz odgovarajue dopunske i dodatne programe. Dostupnost kolovanja stvarat emo i besplatnim obveznim kolovanjem do stjecanja prve kvalifikacije, besplatnim upisom prve godine studija svima, omoguavanjem povoljnih studentskih kredita s obvezom otplaivanja tek nakon zaposlenja. Navedene ciljeve namjeravamo postii i stipendiranjem, kreditiranjem i stimuliranjem doktorskih studija, besplatnim prijevozom kolaraca ali i uvoenjem subvencioniranih menzi u sustav osnovnog i srednjeg kolstva, uz poticanje zdrave prehrane. Vlada e aktivnom politikom cjeloivotnog obrazovanja i programa profesionalnoga usavravanja, dokvalificiranja i prekvalificiranja biti oslonac mladim radnicima koji trae zaposlenje ili bolju ansu na tritu rada. Bolju povezanost obrazovanja s gospodarstvom radi mogunosti zaposlenja ostvarivat emo i izradom dravne i regionalne studije. U njoj e se stratekim pristupomodrediti znanja potrebna za
38
konkurentnost nacionalne ekonomije te prioritetni obrazovni programi koji bi se upisivali po stimulativnim kvotama. S ciljem podizanja konkurentnosti mlade radnoaktivne snage i pruanja veih mogunosti zapoljavanja mladih, u svrhu smanjenja stope nezaposlenosti mladih provodit emo i sljedee mjere: - bolju informiranost o mogunostima zaposlenja i samozapoljavanja nakon zavretka obrazovnog ciklusa - vre povezivanje trita rada s obrazovnim sustavom na strunoj praksi i pripravnikom stairanju - obvezivanje javnoga i poticanje privatnoga sektora na zapoljavanje mladih - priznati profesionalni volonterski rad i kvalifikacije iz iskustva - poticaji, porezne olakice i druge stimulacije za zapoljavanje mladih - daljnje poticanje razvoja maloga i srednjeg poduzetnitva - U skladu s europskim mjerama poticanja poduzetnitva mladih i samozapoljavanja mladih uvest emo posebne kredite i poticaje za mlade poduzetnike - maksimalno emo iskoristiti mogunosti Europskog regionalnog razvojnog fonda i Europskog socijalnog fonda za otvaranje novih radnih mjesta u slabije razvijenim podrujima Hrvatske Vlada e poticati decentralizirani model stambenoga zbrinjavanja za mlade, u kojem svaka opinska i gradska jedinica sukladno procijenjenim potrebama razvija svoj model. Sukladno mogunostima i potrebama lokalne sredine, takav stambeni model za mlade ostvarivat e se: - Poticanom stanogradnjom, - Raspodjelom graevinskoga zemljita, - Povoljnim najmom i otkupom stanova. Kao alternativa trinim cijenama stanova, mladima e se ponuditi prednosti poticajne stanogradnje, kao instrument za poetak samostalnoga ivota u stanovima po jeftinim cijenama najma, mogunost kasnijega otkupa stana, uz umanjenje cijene za iznos plaenoga najma te aktiviranje mirovinskih fondova i ivotnih osiguranja radi poboljanja realizacije programa stambenih tedionica, Poticat emo i lake ukljuivanje i djelovanje mladih u znanosti, kulturi, sportu i udrugama civilnoga drutva,radi olakanja njihove socijalne integriranosti i jaanja ukupne drutvene perspektive. Takoer emo uspostaviti poseban fond za sufinanciranje projekata mladih, kako bi se maksimalno iskoristili svi financijski instrumenti EU dostupni mladima i organizacijama mladih.
39
13. HRVATSKI BRANITELJI IZ DOMOVINSKOGA RATA Hrvatskim braniteljima iz Domovinskoga rata drava, zbog njihova povijesnoga doprinosa obrani i stvaranju suverene i neovisne hrvatske drave, treba osigurati sustavnu i dobro organiziranu skrb i pomo u rjeavanju problema s kojima se susreu u poslijeratnim vremenima. Branitelji su raznolika drutvena skupina, u kojoj se pojedinci meusobno razlikuju po svom imovinskom i socijalnom poloaju, obrazovanju, dobi, spolu, interesima, zaposlenju i drutvenoj ukljuenosti, zdravstvenom i psihikom stanju. Zato Vlada polazi od toga da je nuno primijeniti individualizirani pristup svakom branitelju i potovati ga kao zasebnoga i vanoga pojedinca. Branitelje ne smatramo socijalnom kategorijom, niti posebnim krugom povlatenih graana, ve drutvenom skupinom heterogenih pojedinaca koji dijele zajedniko iskustvo sudjelovanja u Domovinskome ratu i zajednike probleme koji su posljedica ratnih zbivanja. Vlada se odreuje se prema Domovinskom ratu kao obrambenom i pravednom ratu, voenom radi obrane slobode graana Republike Hrvatske i njenoga teritorijalnoga integriteta. Imat emo poten, pravedan i transparentan odnos prema braniteljima. Zalagat emo se za trajno potivanje i zatitu povijesne istine, dostojanstva i znaaja Domovinskoga rata i samih branitelja. Neemo ukidati, niti smanjivati niti jedno pravo istinskim sudionicima i stradalnicima Domovinskoga rata. Polazei od injenice o potrebi zatite dostojanstva svih hrvatskih branitelja Domovinskoga rata, zauzimat emo se za potivanje osobnog dostojanstva branitelja i socijalnu osjetljivost prema braniteljima i lanovima njihovih obitelji. Bit emo odluni u razrjeavanju i konanom dobivanju svih podataka o hrvatskim braniteljima i civilnim stradalnicima koji se jo smatraju nestalima. Snaan osjeaj pravednosti, kao i odbacivanje teze o kolektivnoj odgovornosti za eventualno poinjena nedjela tijekom domovinskog rata nameu obavezu sankcioniranja pojedinanih sluajeva zloina. Ojaati e se nadleno tijelo za nestale kako bi se smanjili zaostaci u procesu ekshumacije i identifikacije rtava rata. Takoer e se sastaviti jedinstvena lista nestalih i jedinstvena lista poginulih, s potpunim podacima. U skladu s tim, ujednaiti e se procedura sahranjivanja i obiljeavanje mjesta stradavanja svih rtava rata. Vlada e utvrditi preciznu strategiju ostvarivanja prava branitelja i stradalnika Domovinskoga rata, kojom emo otkloniti probleme nastale tijekom dugogodinjeg pogrenog i tetnog odnosa u kojem je politika prisvajajui branitelje i njihove nesporne zasluge, kupovala i prisvajala zasluge za sebe. Promijenit emo pristup u rjeavanju problema branitelja i stradalnika Domovinskoga rata i polazit emo od nestranakoga i partnerskoga pristupa u radu sa svim braniteljskim i stradalnikim udrugama. Sustavnim djelovanjem radit emo na vraanju povjerenja javnosti u asni naziv hrvatski branitelj. Branitelje ne smatramo teretom koji ivi iznad drutvenoga standarda zajednice. Ustrajat emo na dosljednosti i pravednosti sustava prema onima koji su podnijeli rtvu, patnju i bol, kako bi s ponosom drutvo dalo, a oni
40
primili ono to im pripada. Sve ono to je dodijeljeno pravedno i zaslueno, asno je primiti kao priznanje zajednice. Ni jedan sustav ne smije dopustiti poniavanje onih koji su ga stvorili i bili moralni stup drutva u odreenom trenutku. Vladine politike za branitelje poticat e i omoguavat e punu socijalnu reintegraciju branitelja u svijet rada, lokalnu zajednicu i drutvo u cjelini, posebno putem sustava prekvalifikacija, kolovanja, podrke pri zapoljavanju i poduzetnitvu i ostalih naina njihova ukljuivanja u aktivni drutveni ivot. To se prvenstveno odnosi na nezaposlene branitelje, branitelje ije su obitelji teega imovinskoga statusa i branitelje koji zahtijevaju dodatnu zdravstvenu i socijalnu skrb. Vladine politike prema braniteljima temeljit e se na tri osnovna programa novom modelu zapoljavanja branitelja, izmijenjenom sustavu stambenoga zbrinjavanja branitelja i novom modelu zdravstvene skrbi za branitelje. Pojedinane mjere obuhvatit e, meu ostalim: izmjenu zakonske regulative kako bismo ukljuili vie kljunih resora (poljoprivreda, gospodarstvo, turizam) u zapoljavanje nezaposlenih branitelja, subvencioniranje privatnog sektora za zapoljavanje branitelja, podupiranje ukljuivanja branitelja u sustav zadrugarstva, poticanje radne aktivacije radi smanjenja preranoga odlaska u mirovinu. Radit emo na poveanju proraunskih sredstava za stambeno zbrinjavanje branitelja i sufinanciranje programa stambenoga zbrinjavanja u jedinicama lokalne samouprave, na liberalizaciji postupka sudjelovanja pravnih osoba (stambenih zadruga, graevinskih tvrtki) u gradnji braniteljskih stambenih jedinica, uvoenju paralelnoga modela povoljne gradnje stambenih objekata ili kupnje stanova za branitelje. Uvest emo podsustav zdravstvene skrbi za hrvatske branitelje koji e se stalno prilagoavati novonastalim potrebama korisnika, posebno radi prevencije bolesti rizinih skupina unutar braniteljske populacije te osigurati transparentan rada Fonda hrvatskih branitelja radi zatite vlasnika udjela od moguih zlouporaba i malverzacija. Uspostavit emo novo simboliko priznanje ratnim herojima i stradalnicima. Jedan od vanijih zadataka bit e daljnje sreivanje registra branitelja. Pravno emo razrijeiti, utvrditi i utemeljiti pojam, broj i sustav branitelja i branitelja dragovoljaca domovinskog rata, te kategorizirati borbeni od neborbenog sektora i utvrditi pripadajue administrativne razlike. Predloit emo nain i opseg objave registra branitelja te djelovati prema informacijama o pojedinanim zloporabama braniteljskog statusa. Meu najvanijim promjenama u nainu provoenja vladine politike za branitelje bit e decentralizacija cijeloga sustava. Poticat emo bolju koordinaciju i aktivnije sudjelovanje jedinica lokalne i regionalne samouprave u provoenju politike za branitelje. Vlada e poduprijeti osnivanje administrativnih tijela za braniteljska pitanja (ureda za branitelje) pri jedinicama lokalne samouprave. Podravat emo i na odgovarajui nain financijski pomagati lokalnu samoupravu u provoenju specifinih programa prekvalifikacija i zapoljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja. Uspostavit emo program dodatne zdravstvene skrbi za oboljele branitelje, osnovati regionalni socijalno-zdravstveni centri za branitelje i primijeniti kvalitetan model stambenog zbrinjavanja ratnih stradalnika.
41
14. LANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI I VANJSKA POLITIKA Europska unija Okonanjem pregovora o lanstvu u Europskoj uniji, Hrvatska je ula u novu fazu svoga razvoja i definiranja svoje vanjske politike. Ta nova faza odvijati e se u dva osnovna koraka: a) Ispunjavanje preuzetih obveza i provoenje neophodnih reformi pod nadzorom institucija Europske unije do punopravnog lanstva (oekivano 1. srpnja 2013.); b) Uspjeno politiko, gospodarsko i socijalno funkcioniranje Hrvatske kao punopravne lanice Europske unije (oekivano nakon 1. srpnja 2013.). Tim koracima hrvatska politika prema i unutar Europske unije postupno prerasta iz vanjske, u kombinaciju vanjske i unutarnje politike. Unato trenutnim problemima, poglavito unutar Eurozone, lanstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj omoguava dugoronu politiku i demokratsku stabilnost, odrivu gospodarsku konkurentnost i drutvenu i pravnu ureenost i sigurnost. Vlada e unutar Europske unije, osim klasinih nacionalnih interesa, braniti i nacionalne interese novoga doba interese ouvanja socijalno osjetljive Europe i odravanja ravnotee koju je Europa uspjela uspostaviti izmeu drave i trita, izmeu individualne i drutvene odgovornosti, izmeu konkurencije i solidarnosti, izmeu rada i kapitala i izmeu radnih prava i besutnosti profita. Zavretak pristupnih pregovora nije kraj, nego tek poetak velikoga i stalnoga posla na stvaranju boljega ivota u boljoj Hrvatskoj. lanstvo u Uniji nee samo po sebi donijeti rjeenje gospodarskih problema, to e uiniti hrvatska vlada u ovom mandatnom razdoblju koristei, izmeu ostalog, i sve prednosti zajednikih europskih politika. Najkasnije u veljai 2012. provest emo referendum o lanstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Vlada e nedvosmisleno pozvati hrvatske graane da izau na referendum i izjasne se za lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji, te tako potvrde i podre proeuropsku politiku i programe. Odnose izvrne i zakonodavne vlasti u definiranju stavova za djelovanje hrvatskih predstavnika u institucijama Europske unije uredit emo na nain koji e osiguravati ravnoteu izmeu odgovarajueg utjecaja Hrvatskoga sabora na definiranje mandata izvrnoj vlasti i potrebe odgovarajue fleksibilnosti i pravovremenosti djelovanja izvrne vlasti pri usuglaavanju u institucijama Europske unije. Jamimo da emo u europsku obitelj uvesti gospodarski razvijenu i konkurentski pripremljenu Hrvatsku. Tako emo na najbolji nain osigurati ravnopravni i razmjerni utjecaj Hrvatske u institucijama Europske unije, uz istovremeno ouvanje temeljnih odrednica hrvatskoga nacionalnoga identiteta, tradicije, kulture, jezika i prirodnih i drutvenih vrijednosti kojima je hrvatsko drutvo odravalo svoju samostojnost tijekom povijesti.
42
Vanjska politika Politika prema susjedima 1. Hrvatska ima vee i konkretnije interese od lanica Europske unije za ostvarivanje odrive politike i gospodarske stabilnosti u jugoistonoj Europi, naem neposrednom susjedstvu. Prednosti naeg lanstva u Europskoj uniji nee biti potpune sve dok i ostale drave u regiji ne postanu lanice Unije. 2. Kao Vlada na elu budue lanice Europske unije zauzimat emo se za regionalnu stabilnost, dobrosusjedske odnose i europsku budunost svih drava jugoistone Europe. Bit emo aktivan zagovornik regije u Europskoj uniji i Europske unije u regiji. Pomagat emo i podupirati drave u regiji na njihovu reformskom putu prema Uniji, kako u jaanju njihovih administrativno-pregovarakih kapaciteta, tako i u unapreenju meusobnih politikih, gospodarskih i kulturnih veza. 3. Trait emo naine za rjeavanje moguih novih otvorenih pitanja sa susjednim dravama kako bismo ih to prije i to uspjenije rijeili dogovorom ili posredovanjem, sustavno izbjegavajui praksu da se nerijeena bilateralna pitanja koriste kao razlog za blokiranje multilateralnih pregovora o pristupanju novih lanica. Rjeavanje veine bilateralnih problema olakat emo njihovim dovoenjem u vezu s koritenjem sredstava Unije za prekograninu suradnju sa susjednim dravama, pretvarajui tako probleme u razvojnu priliku. 4. S obzirom na vanost stabilnosti Bosne i Hercegovine za stabilnost cijele regije, osnovat emo posebnu radnu skupinu za Bosnu i Hercegovinu. To e biti prethodnica radnih grupa koje e postojati za ostale susjede i djelovat e sve dok se Bosna i Hercegovina formalno-institucionalno ne pridrui Europskoj uniji (statusom kandidata ili poetkom pregovora). 5. Radi prevladavanja otvorenih pitanja i razliitih pristupa odreenim temama, poboljanje odnosa sa Republikom Srbijom naroito je vano za obnovu povjerenja i partnerstva u regiji. U cilju poboljanja meusobnih odnosa i unapreenja manjinskih prava u obje drave, Vlada e zajedno s Vladom Republike Srbije, raditi na sklapanju novih i unapreenju postojeih meudravnih sporazuma. Politika prema Europskoj uniji i unutar Unije 1. Ulaskom u lanstvo EU Hrvatska postaje sukreator europske vanjske i sigurnosne politike i ukljuuje se u okvire globalnog djelovanja. U provoenju zajednike vanjske i sigurnosne politike Europske unije, Hrvatska se nee samo pasivno priklanjati definiranim vanjsko-politikim pozicijama, nego aktivno sudjelovati u usuglaavanju i definiranju vanjske politike Europske unije, unosei svoje interese i prioritete koliko to bude mogue. Hrvatska e aktivno sudjelovati i u definiranju i provoenju zajednikih horizontalnih i globalnih politika Europske unije, osobito na podruju energetike, prometa, zatite okolia, klimatskih promjena, odrivog razvoja i ljudskih prava. U tom e kontekstu Vlada odmah zapoeti pripreme za razmjerno sudjelovanje
43
hrvatske diplomacije, kadrovski i sadrajno, u djelovanju Europske diplomatske slube (EEAS). 2. Kao budua lanica, Hrvatska e se dodatno profilirati i promicanjem stvaranja Jadranske strategije EU-a po uzoru na Baltiku, odnosno Dunavsku strategiju s ciljem da se prometno, energetski i ekonomski povee i ojaa prostor srednjoeuropskih, istonih i junih lanica Europske unije te ih usmjeri na snanije koritenje zemljopisnih, politikih i gospodarskih prednosti koje proizlaze iz jadranske, odnosno sredozemne orijentacije. Hrvatskoj e inicijativa omoguiti jaanje pozicije u regiji, vee ulaganje u energetsku i prometnu infrastrukturu (luke, eljeznica) zahvaljujui sredstvima EU-a te laku kontrolu i financiranje trokova upravljanja i kontroliranja svojih granica, kao buduih vanjskih Unijinih schengenskih granica. Jadranska makroregija treba postati instrument bolje i uinkovitije apsorpcije dostupnih sredstva EU-a za realizaciju kvalitetnih projekata koji e jaati globalnu konkurentnost Hrvatske i jadranskoga bazena, a s druge strane biti instrument jaanja eurointegracijskih procesa na podruju jugoistoka Europe. 3. Od tri odrednice europskoga identiteta balkanske, mediteranske i srednjoeuropske hrvatska je vanjska politika do sada gotovo najvie zanemarila nau mediteransku dimenziju. Ni bilateralni odnosi, ni sudjelovanje u multilateralnim inicijativama na Mediteranu nisu do sada sustavno ukljuivani u vanjskopolitike prioritete. To emo to prije promijeniti u smjeru aktivnog sudjelovanja Hrvatske u projektu Europske unije za Mediteran i zajednikim mediteranskim projektima i bilateralnoj suradnji s mediteranskim zemljama. 4. Vlada e jaati suradnju i strateko partnerstvo sa susjednim i zemljopisno bliskim zemljama lanicama Europske unije na srednjoeuropskom, alpskom i jadranskom podruju, prije svega s Austrijom, Italijom, Slovenijom, Slovakom, ekom Republikom, Maarskom i Poljskom. Ciljevi suradnje su stvaranje uvjeta za jaanje prekogranine suradnje, zatite okolia, gospodarske, tehnoloke i znanstvene suradnje prometnog i infrastrukturnog povezivanja, artikuliranje zajednikih interesa na razini institucija EU-a te realizacija zajednikih projekata iz fondova Unije. Vaan instrument za realizaciju suradnje je nedavno prihvaena Dunavska strategija EU-a. Unutar Europske unije, posvetit emo se i razvijanju odnosa sa zemljama Viegradske skupine. 5. Vlada e aktivno pridonositi inicijativi za oivljavanje i novo osmiljavanje politike Europske unije prema susjednim zemljama EU-a. S obzirom na geopolitiki poloaj i hrvatske interese, to je podruje na kojem moemo aktivno pridonijeti razvijanju zajednike vanjske i sigurnosne politike EU-a. To se posebno odnosi na doprinos artikuliranju politike Europske unije prema Bliskom i Srednjem istoku i arapskom svijetu junog Mediterana. Migracije Zbog lanstva u Europskoj uniji, moe se oekivati da e u sljedeih pet godina Hrvatska od tradicionalno emigracijske zemlje postati imigracijska zemlja. Imigranti e dolaziti s obiteljima, to znai da e drutveni utjecaj imigracije biti iri od trita rada. Protezat e se i na obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav, a svakako e
44
utjecati na opu klimu u drutvu u vezi s ljudskim pravima i pitanjem razliitih oblika diskriminacije. Iskustva drugih drava lanica EU-a, pokazuju da takva situacija moe dovesti do prijetnje degradacijom razine ljudskih i graanskih prava, oivljavanjem ili jaanjem desnog politikog ekstremizma pa i mogunou veih drutvenih sukoba. Iz navedenih razloga Vlada e formulirati migracijsku politiku sa skupom mjera za suoavanje s fenomenom potencijalno znaajnije imigracije radnika i njihovih obitelji u Hrvatsku te institucionalna i socijalna prilagodba na nove okolnosti. U vanjskopolitikim aktivnostima posebnu pozornost emo posvetiti suradnji sa zemljama iz kojih e pristizati najvie migranata NATO, SAD, bilateralni odnosi s velikim svjetskim imbenicima i zemljama u razvoju Vlada e nastaviti i unaprijediti sustavno sudjelovanje u politikoj komponenti NATOa kao oblika suradnje s ostalim zemljama lanicama. Politika komponenta NATO-a ujedno je iznimno vaan, formalizirani kanal suradnje politike i sigurnosne suradnje sa SAD-om. S obzirom na globalno znaenje i ulogu SAD-a, oito je da e SAD i u budunosti imati interes u naoj uoj i iroj regiji. Na toj razini i tim temeljima Vlada e nastaviti razvijati partnerstvo sa SAD-om. Vlada e takoer raditi na izgraivanju dobrih odnosa uzajamne korisnosti s ostalim kljunim svjetskim imbenicima, poput Ruske Federacije, Japana, Kine, Indije i Brazila. Radit emo i na intenziviranju politikih odnosa i gospodarske razmjene sa zemljama u razvoju. Hrvatska e kroz nastavak sudjelovanja u mirovnim misijama i dalje doprinositi meunarodnom miru i sigurnosti. Gospodarska diplomacija S izuzetkom susjednih zemalja, Europske unije, nekolicine zemalja lanica EU-a i SAD-a, ukupan i dominantan naglasak vanjske politike stavit emo na gospodarske odnose Hrvatske s ostalim zemljama. To ne znai da gospodarski odnosi nemaju vanu ulogu i u odnosima s navedenim zemljama. Meutim, u odnosima s navedenim zemljama politiki odnosi prethode ili imaju prvenstvo pred gospodarskima u vanjskoj politici. U svim drugim sluajevima vanjska politika treba biti jedan od vanih kanala i u funkciji gospodarskih odnosa. U kontekstu ovih napora, osnovat emo banku portfelj hrvatskih tvrtki sposobnih za izlazak na trea trita Takoer emo ustanoviti godinje susrete s hrvatskim investitorima kako bi se ustanovile i otklonile tekoe koje imaju u poslovanju na stranim tritima. Multilateralna suradnja
45
lanstvo u meunarodnim organizacijama koristit emo kao instrument za osiguranje hrvatskih interesa u okviru podruja koja te organizacije pokrivaju. Odredit emo prioritete u multilateralnoj suradnji te za pojedine meunarodne organizacije postaviti dugorone ciljeve koji se lanstvom u organizacijama mogu ostvariti. Aktivnim sudjelovanjem u meunarodnim organizacijama, Hrvatska e postati aktivan protagonist i takvo djelovanje koristiti za jaanje meunarodnih partnerstava s drugim zemljama. Djelovanjem unutar meunarodnih organizacija jaat emo imid, promociju Hrvatske i hrvatskoga identiteta u meunarodnom okruenju te sluiti kao potpora gospodarskoj diplomaciji. Posebni projekti Kao dopunu klasinim vanjskopolitikim aktivnostima pokretat emo i posebne projekte, poput: - Posebne zaklade koja e se baviti medijskom, izdavakom, kulturnom, znanstvenom i obrazovnom suradnjom u regiji - HRT programa za regiju jugoistone Europe - Projekta regionalnoga razvoja Dalmatinske zagore na temelju integrirane turistike ponude, kombinirane s poljoprivredom i prehrambenom preraivakom manufakturom i oivljavanjem klimatskih, arhitektonskih, gastronomskih, sportskih i drugih tradicijskih potencijala; to je i primjer projekta prekogranine suradnje, u ovom sluaju s BiH - Vanjska politika putem visokog obrazovanja projekt sustava stipendiranja studenata iz inozemstva na hrvatskim sveuilitima.
15. OBRANA I NACIONALNA SIGURNOST U novim meunarodnim odnosima odreenim procesima globalizacije, prioriteti sigurnosti su usmjereni na ekonomsku, ekoloku i socijalnu sigurnost, a prioritetni elementi suvremene sigurnosne politike su politika stabilnost i upravljanje krizama. U zatiti vitalnih nacionalnih interesa i ostvarivanju stratekih ciljeva, lanstvo u NATO-u i budue lanstvo u Europskoj uniji je najbolji okvir koji daje dugorona jamstva za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa, ukljuujui izgradnju i razvoj drave koja slui svojim graanima. Uinkovitost politike sigurnosti pretpostavlja sinergijsko djelovanje svekolikih sposobnosti drutva u zatiti nacionalnih interesa. I to ne samo politikih, obrambenih i sigurnosnih kao tradicionalnih sposobnosti, nego i svih ostalih imbenike sigurnosti kao to su gospodarski, drutveni, upravni, zdravstveni, obrazovni, znanstveni, kulturni i ekoloki. a) Prijetnje sigurnosti - Vlada ocjenjuje da je smanjivanje napetosti u neposrednom sigurnosnom okruju rezultiralo rastom suradnje, to, uz veliko smanjenje brojanoga stanja oruanih snaga u susjednim zemljama i njihovu elju za ukljuivanje u
46
euroatlantske integracije, znaajno smanjuje mogunost ponovnog izbijanja izravnih oruanih sukoba. Meutim Vlada e voditi aktivnu kombinaciju politika kako bi Hrvatska bila sprema reagirati i na eventualne izvanredne promjene u svom neposrednom okruenju, ali i da bude sposobna odgovoriti na sigurnosne izazove novog doba poput pitanja energetske sigurnosti, klimatskih promjena, sigurnosti opskrbe hranom, kao i izazovi uzrokovani migracijama, regionalnim razlikama, diskriminacijom ili iskljuenou pojedinih drutvenih skupina, te izazovi koji proizlaze iz pograninog kriminala, posebice krijumarenja ljudi i droge. b) Sposobnost zatite nacionalne sigurnosti - Meunarodna situacija se procesima globalizacije neprekidno mijenja i utjee kako na svjetsku, tako i na sigurnost Hrvatske, iznutra i izvana. Bit tih globalizacijskih procesa je da su unutarnji i meunarodni oblici sigurnosti postali sve vie protkani sa znaajnim utjecajem na one koji odreuju politiku. Uz daljnje jaanje politikog i gospodarskog sustava u zemlji, Vlada e raditi proirenju suradnje sa susjednim zemljama i u iroj regiji jugoistone Europe na polju sigurnosti. c) Sposobnosti institucija obrane, unutarnjih poslova i sigurnosno- obavjetajnog sustava - Sukladno izazovima, Oruane snage Republike Hrvatske trebaju imati sposobnosti nacionalne i saveznike vojne obrane i odvraanja, sposobnosti za sudjelovanje u meunarodnim mirovnim operacijama i operacijama odgovora na krize, sposobnosti potpore ostalim institucijama u zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara, u borbi protiv terorizma i irenja oruja masovnog unitenja, te u nadzoru i zatiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru. U procesu njihova daljnjeg razvoja, prioritet Vlade bit e razvoj sposobnosti za provedbu operacija odgovora na krize i mirovnih operacija, uz istodobno suavanje raspona razliitosti preuzetih partnerskih ciljeva i usmjeravanje na specijalizaciju za samo odreena podruja djelovanja. Posao institucije unutarnjih poslova i javne sigurnosti e prvenstveno biti zatite temeljnih sloboda svojih graana. Dakako i dostatne sposobnosti suzbijanja organiziranog kriminala, ilegalnih migracija, trgovanja ljudima, drogama, terorizma, te sprjeavanja irenja oruja masovnog unitenja. U kontekstu nacionalne sigurnosti, ali i budueg ulaska u Shengenski sustav, prioritetno emo razvijati sposobnosti nadzora granice, ljudi i roba u prekograninom prometu i razvoj sposobnosti suzbijanja organiziranog kriminala uope. Ojaat emo sposobnost sigurnosno obavjetajnog sustava u pogledu poznaje dostatnih pravodobnih, pouzdanih i relevantnih informacija za donoenje odluka u domeni nacionalne sigurnosti. Primarno emo razvijati obavjetajni segment, to e po prirodi stvari poveati uinkovitost sigurnosti. d) Balansiranje dravnoga prorauna i zahtjeva nacionalne sigurnosti - Zbog kontinuirane tendencije smanjenja Izdvajanja za potrebe institucija u podruju obrane, unutarnjih poslova i sigurnosno-obavjetajnoga sustava, te s tim povezanog
47
rasta raskoraka izmeu predvienih trokova i buduih obveza, pogotovo u odnosu na planirano opremanje suvremenim tehnikim sustavima, provest emo analizu provedbe dugoronih planova razvoja institucija, s ciljem prosudbe na kojoj se razini moe uspostaviti ravnotea postavljenih ciljeva, mogunosti i sredstava. Takva e analiza Vladi omoguiti donoenje odluka u pogledu odgovora na pitanje moe li Hrvatska odrati niz tehnikih sigurnosnih sustava poveanjem izdvajanja iz prorauna ili treba poveati uinkovitost sustava putem specijalizacije samo za odreena podruja i uz veu integraciju sa svojim partnerima; je li primjerena do sada koritena metodologija odreenja veliine institucija (minimum snaga za svekolike zadae) ili bi to trebala biti metodologija odreenja snaga u skladu s veliinom BDP-a te nabavlja li Hrvatska odgovarajuu opremu i trebamo li to initi sami ili s naim saveznicima.
16. ULOGA DRAVE Razvoj Republike Hrvatske u suvremenu dravu koja je na usluzi graanima u temelju je programa Vlade. Takva drava nuan je preduvjet dosljednoga i univerzalnoga ostvarivanja ljudskih i graanskih prava i sloboda. Ona je poetna toka i cilj politikog programa ove Vlade. Izgradit emo sustav i praksu potene vlasti i onemoguiti sve pokuaje djelovanja suprotno opem i javnom dobru. Puno potivanje, zatita i promicanje ljudskih prava, temeljnih sloboda, dijaloga, tolerancije i rodne ravnopravnosti, pretpostavka su i mjerilo demokracije i stabilnosti politikoga sustava. Naa vizija nove hijerarhije drutvenih vrijednosti poiva na zatiti pojedinca od svemoi vlasti i drave. Stvarno potovanje i zatita Ustavom zajamenih ljudskih prava i temeljnih sloboda vodit e nas prema stabilnome i odgovornome drutvu. Cilj nam je da u ovom mandatu Vlade novim konceptom zajednitva dravne vlasti s graanima i civilnim drutvom otvorimo novi prostor zajednikoga djelovanja u stvaranju, provoenju i nadzoru politika koje su od izravnoga interesa za graane. Time elimo potaknuti transparentnost i otvorenost rada tijela javne vlasti i ukljuivanje graana i civilnoga drutva u oblikovanje javnih politika. Provodei zajednitvo s graanima u voenju i nadzoru javnih politika, aktivno emo djelovati i u provedbi globalne meunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. U tom kontekstu posebno emo se posvetiti jaanju fiskalne transparentnosti, to e ukljuivati pravodobnu i trajnu javnu dostupnost temeljnih proraunskih dokumenata i transakcija na razini svih tijela dravne uprave, uinkovit sustav pristupa informacijama, javnost imovinskih kartica dunosnika te ukljuivanje graana i civilnoga drutva u procese donoenja i provedbe javnih politika, u zatitu graanskih sloboda. Donosit emo godinje akcijske planove unapreenje zajednikoga djelovanja tijela javne vlasti i graana u definiranju i provedbi mjera za rjeavanje temeljnih izazova djelovanja javne vlasti, kao to su poboljanje pruanja javnih usluga, jaanje integriteta javnih slubi, djelotvornije upravljanje javnim resursima, stvaranje sigurnijih zajednica i jaanje drutvene odgovornosti poduzetnika. U gospodarskoj politici, uloge drave polazi od stvaranja uvjeta za gospodarski rast, kao osnovnoga pokretaa rasta stope zaposlenosti i poveanja ivotnoga standarda
48
stanovnitva. Vlada e svojim mjerama i politikama provoditi koncept stvaranja bolje reguliranog trita, kao djelatnu alternativu neoliberalnoga koncepta i prakse trine slobode. Podruja djelovanja drave na gospodarstvo i trite bit e usmjerena na: uspostavu i provoenje uinkovitog zakonodavstva i sudstva, radikalno iskorjenjivanje korupcije, nadzor trinoga natjecanja, modernizaciju obrazovnoga sustava i podizanje ope razine obrazovanja, razvoj infrastrukture, socijalnu ulogu drave, uravnoteen regionalni razvoj te makroekonomske politike koje potiu razvoj poduzetnitva, uvijek vodei rauna o drutvenoj solidarnosti, ljudskim pravima i rodnoj ravnopravnosti. 17. PRAVOSUE Vlada smatra da je neovisno, nepristrano, struno, uinkovito i odgovorno pravosue pretpostavka za funkcioniranje Republike Hrvatske kao pravne drave. Takvo pravosue pretpostavka je gospodarskoga, drutvenoga i politikoga razvoja i prosperiteta Republike Hrvatske. Pravosue mora biti u slubi graana pruajui im pravnu sigurnost i uinkovitu zatitu njihovih prava i interesa, uz istovremeno potivanje i zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zato su ciljevi Vlade: - osigurati svim graanima i pravnim osobama, kako domaim, tako i stranim, pravnu sigurnost i uinkovitu pravnu zatitu njihovih prava i to u najkraem moguem roku, - zatititi javni interes i interese Republike Hrvatske, te ostvariti punu integraciju u pravni sustav Europske unije, kao i potivanje svih meunarodnih obveza Republike Hrvatske, unapreujui zakonodavni okvir za ljudska prava i rodnu ravnopravnost, a protiv diskriminacije - dovretkom reformi, te jaanjem postojeih institucija izgraditi neovisno, nepristrano, struno, uinkovito i odgovorno pravosue, te na taj nain ispuniti oekivanja graana i ojaati njihovo povjerenje u pravosue, - osnaiti pravosue na nain da u cijelosti bude dio sustava uzajamne kontrole zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Radi konane uspostave modernoga i djelotvornoga pravosua po mjeri europskih standarda, koje jami funkcioniranje vladavine prava i pravnu sigurnost koja graanima i pravnim osobama prua dobru i brzu pravnu zatitu, Vlada e mandatnom razdoblju provesti sljedee mjere i aktivnosti za dovretak reforme pravosua: 1) Poboljati radne i materijalne uvjete u pravosuu putem: - osiguranja sredstava za gradnju/preureenje kapitalnih objekata za smjetaj sudova i dravnih odvjetnitava; - nastavka izgradnje/rekonstrukcije objekata za smjetaj osuenih osoba;
49
- provoenja racionalizacije broja sudova te osiguranje ravnomjerne optereenosti svih sudaca; - stvaranja uvjeta za punu primjenu odredbi Zakona o kaznenom postupku, te omoguavanje funkcioniranja sustava probacije, kao i zamjene istranoga zatvora drugim mjerama; - omoguavanja predsjednicima sudova uinkovitije obavljanje poslova sudske uprave uz istovremeno poveanje njihove odgovornosti; - realizacije tzv. e-spisa. 2. Izmijeniti sustav drugostupanjskoga/albenoga odluivanja putem: - promjenu sustava dodjeljivanja predmeta drugostupanjskim sudovima i - aktivnija uloga drugostupanjskih sudova. 3. Izmijeniti procesne zakone na nain da se ubrzaju sudski postupci, izmeu ostaloga putem: - uvoenja vee discipline za stranke i svjedoke; - omoguavanja uinkovitije dostave; - jaanja autoriteta sudaca; - poticanja alternativnih naina rjeavanja sporova, posebice mirenjem i arbitraom. 4. Ojaati ulogu i autoritet Vrhovnoga suda u ujednaavanju sudske prakse i uvoenju pravne sigurnosti, 5. Srediti, digitalizirati i stvoriti jedinstven sustav registra nekretnina koji e objediniti podatke iz zemljinih knjiga i katastra, ime emo unaprijediti poduzetniku i ulagaku klimu i osigurati dostupnost relevantnih vlasnikih isprava graanima, 6. Omoguiti dostupnost svih javnih podataka vezanih uz trgovaka drutva putem interneta, kako bi se olakalo gospodarsko poslovanje, 7. Donijeti mjere radi uinkovitije primjene programa besplatne pravne pomoi graanima i uope dostupnosti pravosua uz istovremeno postroenje naplate sudskih pristojbi, 8. Omoguiti Dravnom odvjetnitvu djelotvornije poduzimanje radnji radi zatite imovine Republike Hrvatske, kao i osigurati suradnju drugih tijela dravne vlasti, 9. Ojaati autoritet i ulogu Pravosudne akademije, te dodatno objektivizirati i napraviti transparentnim kriterije za prijem i ocjenjivanje polaznika,
50
10. Osposobiti kvalitetne pravosudne dunosnike putem jedinstvenoga sustava usavravanja kroz cijelo razdoblje profesionalne karijere. Selekciju i odabir zapoeti ve tijekom studija, a potom kroz Pravosudnu akademiju. 11. Putem objektivnih pokazatelja jaati sustav izbora i napredovanja sudaca, uz mogunost rane eliminacije neuspjenih, budui da stalnost sudake funkcije ne moe biti garantirana onima koji ne ostvaruju niti donji prag potrebne kvalitete i kvantitete rada. 12. Ojaati sustav odgovornosti pravosudnih dunosnika i drugih djelatnika u pravosuu, kao i etinost njihovog postupanja. 13). Poduzeti mjere radi jaanja autoriteta sudaca kako izmjenom procesnih zakona, tako i dodatnom edukacijom. 14. Osnovati specijalizirane sudove za voenje radnih sporova, 15. Zakonskim i praktinim mjerama rijeiti preostale zaostatke i obeshrabriti nepotrebno parnienje, posebno od strane drave kao najveeg parniara. 16. Organizirati novi ustroj Trgovakih sudova, sukladno stvarnim potrebama, odnosno gospodarskoj razvijenosti podruja, kako bi se poveala uinkovitost sudovanja u drugostupanjskim postupcima. 17. Donijeti mjere radi unapreenja sustava izrade zakonskih propisa. 18. Donijeti odgovarajue mjere koje e osigurati provedbu obveza koje Republika Hrvatska stjee lanstvom u Europskoj uniji, ukljuujui i izravnu primjenu pravnih normi. 19. Intenzivirati suradnju s meunarodnim organizacijama, tijelima Europske unije, te ministarstvima pravosua drugih zemalja u svrhu uinkovitije zatite interesa graana, te ispunjavanja meunarodnih obveza Republike Hrvatske. 20. Donijeti mjere radi poboljanja komunikacije s graanima i transparentnijeg rada pravosua u cjelini, kao i uinkovitijega rjeavanja pritubi graana. 21. Dosljedno e se primjenjivati mehanizam aktivne revizije optunica za ratne zloine, pokretati kazneni postupci u sluajevima neprocesuiranih ratnih zloina, bez diskriminacije s obzirom na nacionalnu pripadnost rtve i poinitelja. 22. U cilju procesuiranja svih ratnih zloina Vlada e suraivati sa meunarodnim organizacijama i zemljama u regiji, te e otkloniti mogue zakonodavne i druge prepreke toj suradnji.
51
18. DRUTVO BEZ KORUPCIJE Korupcija izravno ugroava ljudska prava graana te razara moral i strukturu drutva. Sprjeava razvoj slobodnoga poduzetnitva i jednakost graana u ostvarivanju njihovih prava i interesa. Korupcija prodire u sve segmente drutva i predstavlja najveu ugrozu gospodarskoga, drutvenoga i politikoga razvoja i prosperiteta Republike Hrvatske. Vlada je odluna nastaviti graditi i dovriti politiki okvir i drutvenu atmosferu koja e omoguiti konanu uspostavu djelotvornoga i pravednoga pravosua, uinkovite dravne uprave i odgovornoga upravljanja javnim poduzeima. To e nadlenim institucijama omoguiti konani obraun i uklanjanje korupcije iz svih tijela javne vlasti. To emo initi bez obzira na koga e se korupcijske istrage i sudski postupci odnositi. Cilj Vlade je ostvarivati drutvo bez korupcije, ime emo: a) osigurati graanima ivot u drutvu bez korupcije, to znai da graani mogu ostvarivati sva svoja prava i obveze bez da budu izloeni koruptivnim zahtjevima, b) zatiti javni interes i interes Republike Hrvatske na nain da ne bude ugroen od koruptivnog postupanja, c) zatititi institucije od razarajueg uinka korupcije. U stvaranju drutva bez korupcije, mjere Vlade bit e: 1. Utvrivanje koja postojea regulativa i administrativna postupanja izravno potiu koruptivno postupanje i donijeti odgovarajue izmjene. S tim u svezi emo: - ubrzati rad na uspostavi e-uprave, koja e graanima omoguiti jednostavnije i bre ostvarivanje njihovih prava i interesa; - uvesti transparentnost i dostupnost na web stranicama svih postupanja tijela dravne uprave i lokalne samouprave, kao i pravosua; - napraviti javno dostupnim i u realnom vremenu svih podataka o svim plaanjima svih obveznika postupka javne nabave; - srediti, digitalizirati i stvoriti jedinstveni sustav zemljinih knjiga i katastra posebice s naglaskom na dostupnost svih relevantnih dokumenata koji se nalaze u zemljinoj knjizi; - gdje god je mogue, ukinuti postupanje tijela dravne uprave i lokalne samouprave po diskrecijskoj ovlasti; - identificirati i izmijeniti sva zakonska rjeenja koja uvode pravnu nesigurnost; identificirati i izmijeniti sva zakonska rjeenja koja oteavaju i usporavaju ostvarivanje prava i interesa graana;
52
- izmijeniti propise koji se odnose na davanje koncesija i javno-privatno partnerstvo; - uspostava uinkovitoga i transparentnoga sustava upravljanja dravnom imovinom; - nastavak jaanja kontrole u javnoj nabavi. 2. Donijeti posebne mjere koje se odnose na postupanje lokalne samouprave, te regulatornih tijela. 3. Razraditi poseban program nadzora nad radom javnih poduzea i poduzea u kojima drava ima vlasnitvo. 4. Donijeti odgovarajue mjere koje se odnose na suzbijanje sukoba interesa: - uinkoviti sustav imovinskih kartica; - adekvatni sustav nadzora nad provedbom propisa o suzbijanju sukoba interesa; 5. Donijeti mjere koje e omoguiti uinkovitiju borbu protiv korupcije: - omoguavanje funkcioniranje sustava OIB-a i imovinskih kartica za sve graane; - aktiviranje mehanizma poreznoga nadzora u otkrivanju razlike izmeu prihoda i imovine pojedinih osoba; - aktivnija meunarodna suradnja i razmjena podataka; - bolja suradnja represivnoga sustava; - stavljanje naglaska na uinkovitije otkrivanje i procesuiranje sluajeve korupcije, izmeu ostalog i stvaranjem uvjeta za punu primjenu novog Zakona o kaznenom postupku; - jaanja kapaciteta pravosudnih tijela koja su nadlena za procesuiranje korupcije; - interakcija Vlade i nadlenih tijela za procesuiranje korupcije bez zadiranja u njihovu neovisnost. 6. irenje i poticanje antikoruptivnoga ozraja od strane Vlade Republike Hrvatske: - edukacijski programi, posebno ukazivanje na tetnost korupcije, mogunost i dunosti prijavljivanja i sl; - u svim aktivnostima suradnja s nevladinim sektorom; jaanje komunikacije s graanima i poduzetnicima i uspostava suradnje u suzbijanju korupcije.
53
19. LJUDSKA PRAVA I GRAANSKE SLOBODE Graanska i politika prava i slobode Hrvatska je u proteklom razdoblju, prije svega u procesu pristupanja Europskoj uniji i ispunjavanju kriterija za lanstvo, postigla znaajan napredak u zatiti ljudskih prava i graanskih sloboda, u prvom redu u zatiti prava nacionalnih manjina. Meutim, u mnogim podrujima zatite ljudskih prava jo uvijek nije dosegnuta zadovoljavajua razina, te su pojedine drutvene skupine i dalje diskriminirane, a pojedinana prava i slobode esto se osporavaju. Pojedini zakonski akti, ali jo vie stvaranje javnoga mnijenja i javnoga pritiska, dovode do suavanja i ograniavanja slobode u obrazovanju, kulturnom stvaralatvu te do ograniavanja slobode izbora. Posebno je vano zavriti procese drutvene integracije nakon Domovinskoga rata, to ukljuuje i zavretak povratka izbjeglica, obnove i izgradnje stambenih objekata u vlasnitvu ili po osnovi stanarskih prava. 1. Prava nacionalnih manjina i povratak izbjeglica U skladu sa svojim opredjeljenjima i preuzetim obavezama u procesu pristupanja Europskoj uniji, Vlada Republike Hrvatske e unapreivati kulturu multietnike tolerancije i suzbijati svaki oblik etnike ili vjerske netolerancije, a posebno govora mrnje u javnom prostoru i medijima, sportskim natjecanjima ili drugim javnim manifestacijama. Vlada je u tu svrhu spremna formirati meuresorno tijelo koje e biti u nadlenosti potpredsjednika Vlade. Vlada e dosljedno provoditi zakonske odredbe o dvojezinosti u jedinicama lokalne samouprave, te u tijelima dravne, javne i sudbene vlasti u jedinicama lokalne samouprave iji statuti predviaju uporabu manjinskog jezika. Birako pravo nacionalnih manjina i izbor predstavnika za Hrvatski sabor potrebno je unaprijediti kako bi se izbjegla segregacija u popisu biraa, a time i na birakim mjestima. Takoer je potrebno pronai rjeenje kojim se nee naruavati tajnost birakog postupka i glasae pripadnike nacionalnih manjina diskriminirati u birakom pravu u birakom postupku. U tu svrhu e se promijeniti zakonodavstvo u dijelu koji ureuje biranje zastupnika nacionalnih manjina, kao i nain glasovanja pripadnika nacionalnih manjina, uz zadravanje neposrednoga biranja zastupnika nacionalnih manjina od strane pripadnika nacionalnih manjina i potivanje njihovih Ustavom i Ustavnim zakonom zajamenih prava, te prava temeljenih na meunarodnim sporazumima. Vlada e u potpunosti provoditi sklopljene bilateralne meunarodne sporazume o pravima manjina, te e odravati redoviti dijalog s predstavnicima, institucijama i udrugama nacionalnih manjina radi unapreenja provedbe manjinskih prava. U skladu s obavezama iz meudravnih sporazuma. Vlada e unapreivati suradnju s matinim dravama nacionalnih manjina, u cilju unapreenja vlastite manjinske politike i poloaja manjina, te u cilju unapreenja dobrosusjedskih i bilateralnih odnosa.
54
Vlada e posebnu panju posvetiti rjeavanju preostalih izbjeglikih pitanja, kao to je nastavak realizacije programa obnove u ratu stradalih obiteljskih kua, programa stambenoga zbrinjavanja bivih nositelja stanarskoga prava i programa priznavanja steenih mirovinskih prava. U tom smislu Vlada e voditi aktivnu politiku, kako s predstavnicima izbjeglica i zemalja u kojima se oni nalaze, tako i s meunarodnim organizacijama. U skladu s do sada preuzetim obavezama, Vlada e aktivno sudjelovati u organiziranju donatorske konferencije s meunarodnim organizacijama i zainteresiranim zemljama. Vlada e osigurati rjeavanje zaostalih zahtjeva za obnovu i albi na negativna rjeenja te obustaviti postupke za povrat sredstava uloenih u obnovu kua protiv vlasnika koji ih nisu prodali. Pronai e se rjeenje za obnovu kua za koje postupak jo nije zavrio, a ve utvrena teta na njima je protokom vremena uveana. Vlada e nastaviti provoditi Program stambenog zbrinjavanja tako da e utvrditi mjerila za dodjelu stanova na PPDS-u i izvan njega u iduem etverogodinjem razdoblju, te potivati proceduru prema kojoj se veina dokumentacije pribavlja po slubenoj dunosti. Povjerenstvo koje prati rjeavanje albi u nadlenom ministarstvu nastavit e s radom. Proraunska sredstava za stambeno zbrinjavanje osigurat e se u skladu s preuzetim meunarodnim obavezama. Ubrzat e se i olakati dobivanje povratnikog statusa povratnicima izvan PPDS za koje ne postoje prepreke za njegovo dobivanje. Vlada e omoguiti promjenu zakonskog okvira kako bi onima ije su kue unitene u ratnom razdoblju na podruju izvan PPDS-a mogli dobili pravo na obnovu ili obeteenje, te e rijeiti preostale sluajeve neovlatenih ulaganja u imovinu manjinskih povratnika zbog kojih im se ometa posjed ili osporava vlasnitvo. Vlada e osigurati primjenjivanje Zakona o statusu prognanika i izbjeglica na povratnike koji su korisnici Programa stambenog zbrinjavanja izvan PPDS, uz sva prava koja idu uz primjenu navedenog Zakona. Vlada e takoer titi vlasnika prava i prava posjeda kako povratnika tako i onih koji se nalaze u izbjeglitvu. U sklopu programa uravnoteenoga regionalnoga razvoja, Vlada e stvarati uvjete za odrivost razvoja u povratnikim podrujima, za to e predlagati i potreban zakonodavni i materijalni okvir. U tu svrhu e se nastaviti obnova materijalne i socijalne infrastrukture, te provoditi programi obnove poljoprivrede, maloga poduzetnitva i turizma. Dovriti e se proces re-elektrifikacije povratnikih sredina. Stvoriti e se zakonski uvjeti koji e omoguiti efikasnije funkcioniranje vijea nacionalnih manjina na lokalnim i regionalnim razinama, subjektivitet na nacionalnoj razini, te njihovu veu povezanost u realizaciji programa. Vlada e potivati injenicu da su kljune institucije manjinskih samouprava ustanovljene ne samo temeljem Ustavnog zakona nego i meunarodnim sporazumima i njihovim provedbenim dokumentima. Stoga e Vlada nastaviti pruati financijsku podrku za rad tih institucija, kao i manjinskih udruga i nee smanjivati razinu tih financijskih potpora. Vlada e se zaloiti za zatitu i promoviranje kulturnog, etnikog i jezinog identiteta podruja na kojima prebivaju nacionalne manjine, u cilju ouvanja toponomastike i
55
nazivlja, te posebnosti arhitektonske, kulturne i umjetnike batine, kao dobara pod posebnom zatitom. Kako je pitanje ravnopravnog zapoljavanja pripadnika nacionalnih manjina od naroitog interesa za punu demokratizaciju hrvatskog drutva, poboljati e se i dopuniti postojei mehanizmi poput Akcijskog plana za primjenu Ustavnog zakona. Zbog zastoja u povratu imovine manjinskim vjerskim i svjetovnim institucijama, Vlada e s njihovim predstavnicima formirati radnu grupu koja e u prvih est mjeseci mandata sastaviti popis imovine za povrat, predloiti metodologiju i rokove povrata, te donijeti zakonski okvir koji e omoguiti pravedniji povrat oduzete imovine. Pravo na kolovanje na manjinskim jezicima i pismima te pravo na slubenu, dvojezinu upotrebu manjinskih jezika i pisama Vlada e dosljedno osiguravati u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave. 2. Rodna ravnopravnost - Pretpostavka je socijalnoga i ekonomskoga razvoja Hrvatske. Vladino je opredjeljenje jasno: bez paritetne zastupljenosti ena i mukaraca u politikom i ekonomskom prostoru u irem smislu, ne moe biti napretka prema drutvu socijalne pravde, slobode, sigurnosti i prosperiteta. Poticat emo snanu rodnu dimenziju svih politika na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini - od obrazovne i zdravstvene do politike europske integracije i nacionalne sigurnosti. Privremenim poticajnim mehanizmima, poput rodne kvote, utjecat emo na poveanje broja ena u politici, u ekonomiji, sustavu obrane i nacionalne sigurnosti. Uvoenjem drugih odgovarajuih mehanizama poveat emo zastupljenost i utjecaj ena u upravljanju javnim poduzeima. 3. Sloboda izbora ivotnog stila - Izbor ivotnoga stila, ukljuujui i slobodu izbora punoljetnoga suglasnoga partnera, mora biti preputen slobodnoj odluci pojedinca. U drutvu koje ne razvija kulturu graanskih sloboda postoji velika opasnost da se i one slobode koje su zajamene zakonima ogranie ili sasvim izgube zbog pritiska javnog miljenja koje moe prijei i u fiziko nasilje. Vlada ostaje otvorena za razgovor i javnu raspravu o nainu i opsegu zakonskoga reguliranja i provedbene zatite tog naeg temeljnoga o opredjeljenja o graanskim slobodama. 4. Sloboda zasnivanja obitelji i odluivanja o raanju djece - Ova sloboda trajno treba ostati u sferi slobodnoga odluivanja pojedinca. Zadaa drave je zakonski omoguiti svima koji ele imati dijete i imaju osnovne uvjete za odgoj djeteta, da to i ostvare. Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji emo u to kraem roku dodatno liberalizirati, tako da to pravo mogu ostvariti i neudane ene. Takoer zakonom emo dopustiti zamrzavanje i pohranjivanje veega broja neoploenih i oploenih jajnih stanica, kako bi se znatno poveala mogunost oplodnje. 5. Sloboda vjerovanja i uvjerenja Osigurat emo osigurati jednakost sviju vjerskih zajednica, kao i potpuno slobodu u izraavanju i prakticiranju vjerskih uvjerenja. Pojedinac mora imati punu slobodu svjetonazora, religijskog odreenja i pripadnosti te stoga zbog irine uvida i razumijevanja u kole treba uvesti religijsku kulturu.
56
Socio-ekonomska prava Uspjena drava koja ispunjava svoj smisao mora biti u stanju svim svojim graanima omoguiti jednake startne pozicije i eliminirati sve prepreke koje pojedinca stavljaju u neravnopravni poloaj u ostvarivanju njegovih prava i sloboda. 1. Pravo na rad i ivot od vlastitoga rada - Nezaposlenost nije samo pitanje egzistencije, nije samo pitanje ima li ovjek od ega ivjeti, ve i pitanje svaijega osobnoga dostojanstva, osjeaja da ga njegova sredina cijeni i treba i da sudjeluje kao ravnopravni graanin u svojoj zemlji. Zato je nezaposlenost izvor ne samo financijske, nego i svake druge nepravde. Mjerama gospodarske politike Vlada e osigurati uvjete za dinamino gospodarstvo koje jedino moe osigurati potivanje ovog prava. 2. Pravo na zdravstvenu zatitu - Svatko mora imati pravo na zdravlje. Kvalitetan i obuhvatan skup zdravstvenih usluga mora biti jednako dostupan svim naim graanima, a pacijent treba biti u sreditu zdravstvenog sustava. To emo postii provoenjem zdravstvene politike Vlade u ovom mandatu. 3. Pravo na obrazovanje - Kvaliteta obrazovanja ne smije biti razliita, ovisno o tome je li se netko rodio u gradu ili na selu, u siromanijem ili bogatijem dijelu Hrvatske. Dobro obrazovanje i cjeloivotno obrazovanje mora biti jednako dostupno svim graanima. Provoenjem obrazovne politike Vlada e svim graanima omoguiti ujednaene mogunosti i uvjete za obrazovanje. 4. Ujednaeni razvoj - Ogromne razlike u razvijenosti i bogatstvu hrvatskih regija stvaraju nepravedno drutvo, ali slabe i koheziju unutar hrvatskoga drutva. Svi hrvatski graani moraju imati jednake anse za sretan i uspjean ivot, neovisno o mjestu njihova roenja. Aktivna regionalna politika Vlade bit e na odgovor na ovaj ozbiljan problem
20. NOVA JAVNA UPRAVA Nova javna uprava bit e utemeljena ne pretpostavci funkcionalne drave koja je servis graana i slui zadovoljavanju njihovih potreba. Razvijena i efikasna javna uprava zamanjak je razvoja, privlaenja investicija i sudjelovanja u institucijama Europske unije. Program Vlade za reformu javne uprave ima za cilj uspostaviti novu javnu upravu koja e postati pravi servis graana, osigurati uinkovito obavljanje drutvenih poslova, pribavljanje javnih dobara i zadovoljenje bitnih, svakodnevnih potreba graana u skladu s javnim interesom i opim dobrom. Jedan od kljunih elemenata reforme vezan je uz promjenu shvaanja uloge i zadataka dravnih i posebice lokalnih slubenika. On obuhvaa i razvijanje sustava trajnog obrazovanja dravnih slubenika, kojim e se izgraivati ne samo strunost kadrova u dravnoj upravi, nego i poticati promjene u ponaanju i nainu obavljanja poslova dravnih slubenika. Razvijat emo svijest da je prvenstveni zadatak
57
dravnoga i lokalnog slubenika pruiti brzu i kvalitetnu uslugu korisniku, a ne upravljati ljudima i birokratizirati postupke komuniciranja s graanima. Izgradnja povjerenja u dravnu upravu i uvaavanja dravne uprave krajnji je cilj reforme ljudi zaposlenih u javnim slubama. Vlada e ustrajati na unapreenju rada i obveznim programima edukacije dravnih slubenika u Dravnoj koli za javnu upravu. Dravna uprava ne smije biti utoite neambicioznih i nesposobnih kadrova, nego rasadnik strunih i uinkovitih slubenika. Zato emo osnaiti sustav objektivnoga godinjega ocjenjivanja uinaka i strunosti dravnih slubenika, uz mogunost optimizacije broja zaposlenih u dravnoj upravi unutar skupine najslabije ocjenjenih slubenika. Temelji nove javne uprave su osnovna naela njezinoga rada usmjerenost na korisnika (graanina) i nekorumpiranost. Svrha javne uprave je pruanje usluga zbog ega korisnik tih usluga mora biti u aritu njezinog rada. Ciljevi koje emo ostvariti u konceptu nove javne uprave su: 1: uspostaviti proizvodni (usluni) pristup u pruanju usluga javne uprave 2. obrazovani i kompetentni dravni slubenici 3. osigurati transparentnost podataka o javnoj upravi i unutar nje 4. provesti vodoravnu i okomitu decentralizaciju i dekoncentraciju 5. osigurati otpornost prema politikim pritiscima 6. osnaiti informatizaciju javne uprave i izdavanje on-line dokumenata korisnicima. Takva reformirana i moderna dravna uprava morat e biti sposobna obaviti tri vana zadatka: - ravnopravno sudjelovati u administrativnom djelovanju u sklopu institucija Europske unije - pokazati veu sposobnost predlaganja, procjene uinaka i provedbe zakonodavnih rjeenja i upravnih postupaka na nacionalnoj razini - otvoreno, transparentno i pravodobno komunicirati s korisnicima administrativnih usluga. Razvoj informacijske tehnologije vaan je za gospodarski i industrijski razvoj, jednako kao i za reformu javne uprave. Uvoenje novih tehnologija u rad javne uprave donijet e utedu, ali i uinkovitiji i otvoreniji rad. Cilj nam je integrirati sustav povezivanjem IT otoka u dijelovima dravnog aparata te poveati dostupnost usluga graanima koritenjem informatizacijskih sustava koji su do sada bili iskljuivo unutar ureda dravnoga aparata. Vladinu IT politiku ostvarivat emo na sljedei nain:
58
- gradnjom optike mree u Hrvatskoj koritenjem ve postojeih sagraenih optikih mrea velikih dravnih tvrtki, koje ih jednim dijelom ne koriste. S obzirom na to da su tvrtke dravne, i sagraena optika infrastruktura je dravna. Tim projektom bi se integrirale ve sagraene optike mree, a dodatno bi se gradilo ono to nedostaje za potpunu integraciju, ime bi Hrvatska dobila dravnu optiku mreu na cijelom teritoriju u svom vlasnitvu. - analogno bi se javno-javnim partnerstvom drave i lokalnih zajednica gradile optike mree u gradovima, koje bi se jednostavno integrirale u dravnu mreu i koristile za sve potrebe. Pri tome je potrebno rijeiti pitanje DTK prema naelu da je DTK javno dobro i da pripada graanima i lokalnim samoupravama. - integracijom postojeih raunalnih mrea i baza podataka jedinica dravne uprave, javnih ustanova i dravnih poduzea te osiguranje jedinstvenog koritenja, odravanja, razvoja i financiranja ICT sustava. - sredinje dravno tijelo vodit e, nadgledati i koordinirati razvoj ICT mree i uspostavu sustava e-uprave. - provedbom projekata kojima e se realizirati ekspanzija irokopojasnoga Interneta u Hrvatskoj, to je osnovni preduvjet za IT razvoj neke zemlje - integracijom postojeih baza podataka u dravi, ime e se postii nesmetana komunikacija dravnog aparata u svim segmentima. To podrazumijeva gradnju novih baza i dogradnju postojeih kako bi se postiglo da tijela dravne uprave od graana ne trae donoenje ili prenoenje podataka koji ve postoje u sustavu dravne uprave. - unificiranjem web sadraja i slinih sadraja dravnog aparata uvoenjem informatikih sustava kako bi se smanjili trokovi njihovoga odravanja, a istodobno omoguio izravan rad na javnim sadrajima dravne uprave - uvoenjem programa i softvera otvorenoga koda u dravnu upravu za poetak ondje gdje je mogue. Ovo je veliki i sloen projekt koji e se raditi u segmentima s velikom pripremom. Cilj je u dravnoj upravi uvesti besplatan softver, ime bi se osigurala neovisnost dravne uprave o bilo kome, a time i potaknuo razvoj IT sektora koji bi sve to osiguravao i odravao. - uvoenjem elektronikog identiteta koji je jedinstven za svakoga graanina i kojim bi se u budunosti mogli organizirati popisi biraa ili realizirati javne usluge za graane - iskoritavanjem fondova EU-a za financiranje IT projekata pogotovo iz podruja edukacije (e-learning) i podruja infrastrukturnih projekata. - poticanjem visokog obrazovanja za ICT sektor poveanjem broja studenata na tim studijima, ali i ukljuivanjem Sveuilita u konkretne projekte, ime bi se gotovi strunjaci puno bre integrirali u realni sektor u gospodarstvu, kao i razmjenu znanja i iskustava Sveuilita i gospodarstva.
59
U reformu dravne uprave ne ulazimo s unaprijed odreenim brojanim ciljem njezina smanjenja. Za nas je kvaliteta dravne uprave ispred kvantitete. Optimalan broj zaposlenih proizai e kao rezultat zahtjeva kvalitete, ali i novih potreba sudjelovanja nae dravne uprave u radu institucija Europske unije. Stalni sustav obrazovanja i ocjenjivanja dravnih slubenika i njihove sposobnosti ispunjavanja zahtjeva europske kvalitete javne uprave postupno e dovesti do optimalnoga broja zaposlenih u dravnoj upravi. Financijski i politiki cilj je smanjiti relativni udio potronje dravne uprave u dravnome proraunu. Stoga e masa proraunskih izdataka za dravnu upravu u narednom etverogodinjem mandatu, rasti sporije od rasta BDP-a. Temeljni cilj reforme dravne uprave je promjena ponaanja i djelovanja dravnih slubenika i dravnih institucija na nain da se u mandatnom razdoblju Vlade stvori manja, strunija, uinkovitija, u cjelini jeftinija, ali bolje plaena hrvatska javna uprava koja je sposobna u tom roku prijei dugi put od vladanja i upravljanja graanima do sluenja graanima. 21. POLITIKA DECENTRALIZACIJE Veliki broj jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, sam po sebi ne jami i veliku razinu decentralizacije drave i javnih poslova. Dosadanja razina centralizacije u Hrvatskoj je znaajna i neodriva, jer vodi daljnjem rastu disproporcija i slabljenju ukupne gospodarske moi zemlje. Po udjelu lokalnih i regionalnih vlasti u javnim financijama od ispod 10%, Hrvatska je meu europskim zemljama bila i ostala pri samom dnu. Fiskalni kapacitet jedinica lokalne i regionalne samouprave vrlo je neujednaen u pogledu visine, ali i vrste prihoda, kao i vrste rashoda i njihova rasporeda u proraunima. Bruto domai proizvod po hrvatskim upanijama ukazuju na velike razlike u regionalnoj gospodarskoj razvijenosti Hrvatske i tendenciju poveavanja tih razlika na tetu slabije razvijenih i nerazvijenih hrvatskih regija, ubrajajui u slabije razvijene i nerazvijene hrvatske regije gotovo sve, osim Grada Zagreba. Cilj politike decentralizacije koju emo provesti u mandatnom razdoblju jest zadovoljiti javne potrebe stanovnika u skladu s njihovim sklonostima i potrebama za javnim dobrima i uslugama te poticati lokalni i regionalni razvoj. Odluni smo u gradnji novoga sustava koji se vrsto oslanja na eksplicitno i stabilno utvrena pravila, koja se odnose na jasnu podjelu snage i moi izmeu razina vlasti, na usklaenost interesa najvie razine vlasti s interesima niih razina vlasti, kao i na jasnu podjelu javnih funkcija i izvora sredstava za njihovo financiranje izmeu razina vlasti. Djelovat emo po naelu supsidijarnosti, tako da e se vioj razini prepustiti samo ono to se ne moe rijeiti na nioj, vodei rauna o uinkovitom pruanju javnih usluga i obavljanju javnih poslova. Za uspjenu realizaciju tako postavljenoga cilja naa koalicija provest emo iroku javnu raspravu svih zainteresiranih sudionika o moguim modelima decentralizacije, kako se u nekoliko moguih varijanti definirala tri aspekta decentralizacije administrativni (teritorijalni preustroj), funkcijski (podjela nadlenosti u obavljanju javnih poslova) i fiskalni (izvori financiranja) te postavili ciljevi za svaki od aspekata (oekivani rezultati i uinci, rokovi, resursi). Utvrdit e se
60
koordinator aktivnosti, nositelji aktivnosti i mjera za ostvarivanje ciljeva decentralizacije, te potrebno vrijeme i financijski i ostali resursi potrebni za provoenje cjelokupnoga procesa decentralizacije. Konaan cilj te javne rasprave je postizanje politikoga konsenzusa o odabiru optimalnoga modela decentralizacije i nainu i vremenu provoenja politike decentralizacije i potrebnih reformi javnoga sektora. U prvoj fazi potrebno je s institucijama Europske unije dogovoriti novi razvojni preustroj na razini NUTS 2 regija, kako bismo stvorili uvjete za to bolje koritenje EU fondova. Taj e proces zahtijevati i znatno bolju usklaenost i koordinaciju upanija obuhvaenih NUTS 2 regijom, pogotovo u suradnji u razvojnom planiranju, osnivanju zajednike razvojne agencije i uinkovitijem dogovaranju i provedbi prioritetnih projekata iz EU fondova. Novi regionalni i lokalni ustroj, koji e proizai iz javne rasprave, uzet e u obzir socijalne i ekonomske pretpostavke, odnosno uravnoteiti tri osnovna zahtjeva ekonomsku efikasnost, lokalnu demokraciju i identitet. Ekonomska efikasnost znai stvaranje takvih regionalnih i lokalnih administrativnih jedinica koje e imati dovoljno financijskih, ljudskih, upravljakih i drugih potencijala radi osiguranja kvalitetne javne usluge graanima po prihvatljivim uvjetima. Kriterij lokalne demokracije znai stvaranje takvoga administrativnoga ustroja koji e osigurati blizinu i suradnju izmeu politikih centara odluivanja i graana s ciljem omoguavanja njihovog aktivnoga sudjelovanja u demokratskim procesima donoenja odluka. Trei zahtjev identiteta predstavlja stvaranje takvoga administrativnoga ustroja gdje e regionalne i lokalne administrativne jedinice predstavljati zemljopisne, kulturne, povijesne cjeline s izgraenim zajednikim identitetom graana koji u njima ive. Poveanjem ovlasti niih razina samouprave (regija, gradova i opina) poveat e se i motiviranost graana da sudjeluju u kreiranju i provoenju lokalne i regionalne politike, pa tako i stvarni javni nadzor nad donoenjem i provoenjem javnih odluka i troenjem javnoga novca. Decentralizacija sadri snanu notu daljnje demokratizacije i liberalizacije. Na je cilj sustii razvijene zemlje Europske unije koje 20 do 25 posto svojih javnih financija raspodjeljuju na regionalne i lokalne zajednice. Decentralizacija proraunskih pozicija jedan je od realnih i izvedivih zahtjeva. Vlada e reformu postojeega sustava lokalne i regionalne samouprave usmjeriti ka redefiniranju nadlenosti razliitih razina lokalne i regionalne samouprave u skladu s ekonomskom i administrativnom snagom, odnosno fiskalnim kapacitetom. Samoupravi treba dodijeliti poslove vezane posebice uz zdravstvenu zatitu i socijalnu skrb, obrazovanje, te decentralizirati pojedine funkcije velikih javnih poduzea koje su od primarnog interesa za samoupravu i za ije obavljanje samouprava ima vlastite mogunosti i sposobnosti. Regionalna i lokalna samouprava imat e vee ovlasti u prostornom planiranju, upravljanju i gospodarenju prostorom, u mjerama za provedbu zatite okolia i provedbi naela odrivog razvoja, a upanije znaajno vea sredstva za uspjeno realiziranje svojih koordinativnih funkcija, za provedbu mjera ujednaavanja drutvenog standarda i za poticanje ravnomjernijega regionalnoga gospodarskoga razvoja.
61
Decentralizacija e obuhvatiti i decentralizirano upravljanje europskim fondovima iz kohezijske politike Europske unije. To podrazumijeva da e Vlada prilikom novoga administrativnoga ustroja novim regijama prepustiti upravljanje regionalnim operativnim programima s ciljem poveanja regionalne konkurentnosti. Nacionalna razina vlasti bi zadrala zadau izrade nacionalnih razvojnih stratekih i programskih dokumenta, upravljanje nacionalnim operativnim programima te koordinaciju, praenje i nadzor ukupnih aktivnosti na sredinjoj i regionalnoj razini koritenja EU fondova. U tom smislu, regije e decentralizacijom izgraditi kvalitetan organizacijski i ljudski potencijal za upravljanje provedbom europskih programa. Decentralizacija podrazumijeva i osiguranje potrebnoga financijskoga kapaciteta lokalne i regionalne samouprave za financiranje domaega uea u implementaciji projekata iz europskih fondova, te razvoj ljudskoga potencijala za rad na projektima.
62

Program Vlade RH Za Mandat 2011. - 2015.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Program Vlade RH Za Mandat 2011. - 2015.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

za mandat 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

HRVATSKI BRANITELJI DOMOVINSKOGA RATA

LANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI I VANJSKA POLITIKA

OBRANA I NACIONALNA SIGURNOST

DRUTVO BEZ KORUPCIJE

LJUDSKA PRAVA I GRAANSKE SLOBODE

NOVA JAVNA UPRAVA

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

TEMELJNI CILJEVI I PROGRAMSKI OKVIR

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA MANDAT 2011. 2015.