Plod drveta znanja

OKSFORDSKA

HISTORIJA ISLAMA

OKSFORDSKA

H I S T O R I J A

I S L A M A

Bogato ilustrirana sa preko 250 slike, Oksfordska historija islama nudi najopirniji i najautoritativniji prikaz koji je danas mogue nai o drugoj najmnogoljudnijoj i najbre rastuoj religiji na svijetu. John L. Esposito, urednik etverotomne Oksfordske enciklopedije modernog islamskog svijeta, okupio je esnaest vodeih znanstvenika, muslimana i nemuslimana, da preispitaju korijene i historijski razvoj islama njegovog vjerovanja, zajednice, institucija, znanosti i umjetnosti. Poglavlja pokrivaju materiju koja se protee od predislamske Arabije i kazivanja o poslaniku Muhammedu i njegovim drugovima, preko razvoja islamskog uenja, islamske kulture i imperija koje su na njoj izrasle do uticaja islama na dananji svijet. Knjiga pokriva irok spektar tema osvjetljavajui pitanja kao to su historijski susret islama i kranstva, uloga islama u Mogulskoj i Osmanskoj dravi, rast islama u jugoistonoj Aziji, Kini i Africi, politiki, ekonomski i vjerski izazovi evropskog imperijalizma u 19. i 20. stoljeu, te muslimanske zajednice na modernom Zapadu danas. Uz to, knjiga nudi izvanredna poglavlja o islamu kao vjeri, islamskoj umjetnosti, arhitekturi i znanostima, kao i hronologiju i bibliografiju. Dogaaji u savremenom svijetu doveli su do eksplozije interesa i znanstvenih radova o islamu. Napisana za generalnog itatelja, ali i za strunjake, Oksfordska historija islama nudi najbolje do ega je recentna znanost o islamu dola u lahko itljivom stilu i uz veliki broj ilustracija koje ovu knjigu ine potpunom. John L. Esposito je profesor religije i meunarodnih odnosa te direktor Centra za muslimansko-kransko razumijevanje na Georgetown univerzitetu, SAD. Bivi predsjednik Asocijacije prouavalaca Bliskog istoka, autor je brojnih knjiga o muslimanskom svijetu ukljuujui Islam: Pravi put, Islamska prijetnja: Mit ili stvarnost? (ivinice Selsebil, 2001.) i to bi svatko trebao znati o islamu. ivi u Vaingtonu.

Plod drveta znanja

OKSFORDSKA

H I S T O R I J A

I S L A M A

Naslov originala: THE OXFORD HISTORY OF ISLAM JOHN L. ESPOSITO, editor

THE OXFORD HISTORY OF ISLAM

(New York: Oxford University Press, 2000.)

Prijevod: Ahmet Alibai Et Al. Urednik: Ahmet Alibai

Lektor: Lektor: Hurija Imamovi Korektor: Korektor: Meliha Softi-Alibai Tehniki Tehniki urednik i korica: korica: Suhejb Demaili, suhejb@yahoo.com

Copyright 2000 by Oxford University Press, Inc. Bosnian translation Ahmet Alibai This translation of THE OXFORD HISTORY OF ISLAM, originally published in English in 2000, is published by arrangement with Oxford University Press, Inc.

Copyright 2000 by Oxford University Press, Inc. Prijevod na bosanski Ahmet Alibai Ovaj prijevod OKSFORDSKE HISTORIJE ISLAMA, koja je originalno objavljena na engleskom 2000. godine, objavljen je u saradnji sa Oxford University Press, Inc.

Plod drveta znanja

H ASIBU S ABBAGHU
graditelju vrstih mostova uzajamnog razumijevanja

i
I SMA ILU R. AL -F ARUQIJU
znanstveniku i jednom od zaetnika muslimansko-kranskog dijaloga

OKSFORDSKA

H I S T O R I J A

I S L A M A

Sadraj

Uvod JOHN L. ESPOSITO I. Muhammed i hilafet POLITIKA HISTORIJA ISLAMSKE IMPERIJE DO MONGOLSKOG

OSVAJANJA

15

FRED M. DONNER II. Plod drveta znanja ODNOS VJERE I PRAKSE U ISLAMU VINCENT J. CORNELL III. Zakon i drutvo ODNOS OBJAVE I RAZUMA U ERIJATU MOHAMMAD HASHIM KAMALI IV. Nauka, medicina i tehnologija STVARANJE NAUNE KULTURE AHMAD DALLAL V. Umjetnost i arhitektura TEME I VARIJACIJE SHEILA S. BLAIR I JONATHAN M. BLOOM VI. Filozofija i teologija OD 8. STOLJEA DO DANAS MAJID FAKHRY VII. Islam i kranstvo HISTORIJSKI, KULTURNI I VJERSKI ODNOSI I UTICAJI OD 7. DO

73

111

153

203

249

15. STOLJEA 283 JANE I. SMITH VIII. Sultanati i barutna carstva

Plod drveta znanja

323

373

SREDNJI ISTOK IRA M. LAPIDUS IX. irenje muslimanske vlasti na istok ISLAM U JUNOJ I JUGOISTONOJ AZIJI BRUCE B. LAWRENCE X. Centralna Azija i Kina TRANSNACIONALIZACIJA, ISLAMIZACIJA I ETNICIZACIJA DRU C. GLADNEY XI. Islam u Africi do 1800. TRGOVCI, POGLAVICE I SVECI NEHEMIA LEVTZION XII. Temelji za obnovu i reformu ISLAMSKI POKRETI U 18. I 19. STOLJEU JOHN OBERT VOLL

411

451

483

XIII. Evropski kolonijalizam i nastanak modernih muslimanskih drava 521 S. V. R. NASR XIV. Globalizacija islama POVRATAK MUSLIMANA NA ZAPAD YVONNE YAZBECK HADDAD XV. Savremeni islam REFORMACIJA ILI REVOLUCIJA? JOHN L. ESPOSITO Hronologija Bibliografija Autori

573

613 665 675 689

OKSFORDSKA

H I S T O R I J A

I S L A M A

UVOD

U ime Boga, Svemilosnog, Samilosnog!

Uvod

Uvod
JOHN L. ESPOSITO Iako najmlai meu velikim svjetskim religijama, islam je sa 1,2 milijarde sljedbenikadruga religija u svijetu po veliini i prva po brzini irenja. Danas se pri spomenu islama ne misli samo na zemlje koje se proteu od Sjeverne Afrike do jugoistone Azije ve i na manjinske zajednice muslimana irom svijeta. Islam je, naprimjer, druga religija po veliini u Evropi, odnosno trea na oba amerika kontinenta. Islam je uticao i utie na politiku, kulturu i demografiju kako muslimanskog svijeta tako i Zapada. Deavanja u savremenom svijetu doprinose naglom porastu interesovanja za njegovo prouavanje i upoznavanje sa islamom. Dobar dio tih prouavanja u oblasti religije, historije i drutvenih nauka doprinosi da se nadoknadi ranije zapostavljanje islama i promijene predrasude. Oksfordska historija islama dio je tog procesa. U drugoj polovini 20. stoljea saznajna, ideoloka, politika i demografska karta muslimanskog svijeta pretrpjela je velike promjene. Nakon viestoljetne evropske kolonijalizacije, na sceni su se pojavile nove nacionalne drave, esto kao ishod uspjenih pokreta za nezavisnost. Ali savremena muslimanska historija nije potvrdila oekivanja da e modernizacija dovesti do sve breg irenja zapadnjakog naina ivota i sekularizacije drutvenih zajednica. Ispostavilo se da sekularizacija drutva nije neophodan preduslov drutvenog, ekonomskog i politikog razvoja. Islam je danas najznaajnija simbolika i ideoloka sila unutar muslimanskog svijeta, i odluujue utie na njegove drutvene institucije (obrazovne ustanove, klinike, bolnice, socijalno osiguranje i banke) i politiku. Nasuprot oekivanjima od prije samo nekoliko decenija, islam (islamski simboli, ideologija, organizacije i ustanove) ponovo postaje znaajna sila u javnom ivotu. Snane islamske organizacije predstavljaju znaajne drutvene i politike inioce. Zahvaljujui ponovnom usponu islama dolo je do formiranja novih islamskih republika u Iranu, Sudanu i Afganistanu. Istovremeno, islamski pokreti postali su glavna opoziciona snaga u Aliru, Egiptu, Kuvajtu,

10

OKSFORDSKA

H I S T O R I J A

I S L A M A

Namaz kod Kabe.

Uvod

11

Jemenu, Tunisu, Jordanu, Pakistanu, Palestini/Izraelu, Kamiru, Centralnoj Aziji i jo nekim dijelovima svijeta. Nastojei da destabilizuju i obore vlade, radikalni islamski pokreti koriste nasilje i napadaju muslimansku elitu kao i zapadne vlade i velike korporacije. Veoma je znaajna prisutnost velikih zajednica muslimana na Zapadu. Tokom pedesetih i ezdesetih godina dvadesetog stoljea veliki broj muslimana radnika, studenata i strunjaka emigrirao je u Evropu i Ameriku. U zapadnim sekularnim drutvenim zajednicama oni danas predstavljaju znaajno manjinsko stanovnitvo i pokreu pitanja sopstvenog identiteta (asimilacije ili integracije), drutvenih vrijednosti, uea u politikom i drutvenom ivotu kao i pluralizma. Oksfordska historija islama pisana je s namjerom da olaka pristup historiji ove religije. Namijenjena je irokoj italakoj publici, ali je zanimljiva i strunjacima. elja nam je bila da najstrunije tekstove uinimo lahko itljivim i da ih upotpunimo brojnim ilustracijama (Englesko izdanje ove knjige bogato je ilustrirano sa oko tri stotine fotografija. A. A.). Upotreba strunih izraza veoma je ograniena, a dijakritiki znaci su izostavljeni. Primijenjen je interdisciplinarni pristup poimanju islama i muslimanske historije i civilizacije, zasnovan na djelima velikih poznavalaca islamske religije, historije, umjetnosti i nauke, kao i drutvenih nauka. Autori tekstova u ovoj knjizi pripadaju razliitim pravcima u okviru svojih oblasti rada, i meu njima su znalci ponikli na razliitim nacionalnim i religijskim tradicijama. Kao i u sluaju Oksfordske enciklopedije savremenog islamskog svijeta, posebno se vodilo rauna o zastupljenosti kako muslimanskih tako i nemuslimanskih strunjaka. Iako ovu materiju nije mogue sveobuhvatno predstaviti u jednoj knjizi, Oksfordska historija islama joj pristupa sa aspekta cjelovitosti. U prvom dijelu knjige dat je pregled nastanka i razvoja klasinog islama njegove vjere, drutvene zajednice, institucija, nauke i umjetnosti. Nije izostavljen ni historijski susret islama i kranstva koji je od kljunog znaaja za svjetsku historiju i za odnose izmeu muslimanskog svijeta i Zapada. Izgledalo je da su invazija Mongola i unitenje Abbasijskog carstva u 13. stoljeu znaili kraj izuzetno snanog irenja islama kao vjere i kao imperije. Umjesto toga, period od 13. do 18. stoljea, kao to e se vidjeti u poglavljima koja slijede, bio je doba sultanata i carstava na prostoru od Timbuktua do Mindanaoa. Sultanati na teritorijama od Afrike do Kine i jugoistone Azije nastajali su uporedo sa velikim carstvima Osmanskim i Safevijskim na Srednjem istoku i Mogulskim u junoj Aziji. U svakom od njih, na razliite naine ispoljavan, islam je doivljavao procvat kao vjera i kao civilizacija. Ali poetkom 18. stoljea muslimanske zajednice u cijelom svijetu poele su da slabe. Daljih nekoliko poglavlja govori o lokalnim i meunarodnim izazovima s kojima su se islamske drutvene zajednice suoavale prije modernog doba i u njemu, prije svega o pokretima za obnovu i reforme islama. U 17. i 18. stoljeu reformistiki pokreti javljaju se od Afrike do jugoistone Azije, ukljuujui

12

OKSFORDSKA

H I S T O R I J A

I S L A M A

vehabijski, mehdijski i senusijski, koji su bili reakcija na unutranje uzroke stagnacije i slabljenja islama. U 19. stoljeu, veliki dio muslimanskog svijeta suoio se sa prijetnjom izvana sa irenjem evropskog kolonijalizma. Kolonijalno naslijee i brojna muslimanska reagovanja na politike, ekonomske i religijske izazove evropskog imperijalizma u 19. i 20. stoljeu snano su uticali na muslimanska drutva i na odnose izmeu muslimanskog svijeta i Zapada. Posljednja poglavlja ove knjige bave se perspektivama sagledanim iz ugla dananjice. Oivljavanje islama krajem 20. stoljea dokaz je njegove vitalnosti. Na pragu 21. stoljea islam je prisutan doista u cijelom svijetu i stare razlike izmeu muslimanskog svijeta i Zapada blijede. Nema nikakve sumnje da je rije o velikoj religiji, te je sada neophodno govoriti kako o islamu i Zapadu tako i o islamu na Zapadu. Islam je prisutan u vie od 55 muslimanskih zemalja u svijetu; ali i u znaajnim manjinskim muslimanskim zajednicama u Evropi i Americi, kao i u tako razliitim zemljama kao to su Kina, Australija, Tajland i Filipini (Vidjeti kartu rasprostranjenosti muslimana, str. i). injenica je da su islam i muslimanska historija imali i jo uvijek imaju aktivnu i znaajnu ulogu u svjetskoj historiji. elim da odam posebno priznanje svojim kolegama, autorima tekstova u knjizi, koji su se odazvali mojim molbama da izvre revizije i dopune. Dejms Piskatori (James Piscatori, Oksfordski univerzitet), Tamara Son (Tamara Sonn, Koled Vilijama i Meri) i Don O. Vol (John O. Voll, Univerzitet u Dordtaunu) zaduili su me svojom neprocjenjivom pomoi. Natana DeLong-Bas, moj bivi saradnik za istraivanja, mnogo mi je pomogla u sastavljanju hronologije. Bilo je pravo zadovoljstvo raditi sa ilom Bler (Sheila Blair) i Donatanom Bloomom (Jonathan Bloom) kojima pripada zasluga za brojne ilustracije u ovoj knjizi. Savjeti i podsticaji Din Espozito (Jean Esposito) nisu ni ovog puta izostali.

Autori

689

Autori
UREDNIK
John L. Esposito (Don L. Espozito) profesor je religije i meunarodnih odnosa, direktor i jedan od osnivaa Centra za muslimansko-kransko razumijevanje (Center for Muslim-Christian Understanding) na Diplomatskoj koli Edmund Walsh na Georgetown univerzitetu. Glavni je urednik Okfordske enciklopedije savremenog islamskog svijeta, a meu ostalim njegovim knjigama su: Islam: pravi put, Islamska prijetnja: mit ili stvarnost? (prijevod na bosanski, ivinice: Selsebil, 2001), Islam i demokratija (zajedno sa Johnom Vollom), Islam i politika, Islam u Aziji, Poloaj ene u islamskom porodinom pravu, Islam i politika: radikalizam, revolucija ili reforma? i Muslimani na putu amerikanizacije (zajedno sa Yvonne Haddad).

AUTORI
Sheila Blair i Jonathan Bloom (ila Bler i Donatan Blum) su brani par naunika koji su zajedniki i pojedinano napisali veliki broj knjiga i lanaka o razliitim vidovima islamske umjetnosti i arhitekture. Zajedno su autori knjiga Islamska umjetnost i arhitektura: 1250.-1800. i Islamska umjetnost. ila Bler je napisala Islamske natpise, dok Donatan Blum radi na knjizi Papir prije tampe. Zajedno rade na knjizi koja ini dio projekta predstojee PBS serije o islamskoj civilizaciji. Vincent J. Cornell (Vinsent D. Kornel) vanredni je profesor religije i azijskih i afrikih jezika i knjievnosti na Duke univerzitetu. Napisao je knjigu Put Ebu Medjena i Carstvo sveca: mo i vlast u marokanskom sufizmu. Sada radi na biografiji sjevernoafrikog sufije Ebu l-Hasena e-azilija i sarauje sa profesorom Johnom Nikdisijem (Donom Nikdisijem), dekanom pravnog fakulteta na Univerzitetu Loyola u New Orleansu, na knjizi o primjerima iz islamskog prava. Ahmad Dallal (Ahmed Dellal) vanredni je profesor za arapski i islamski svijet na Stanford univerzitetu. Pie o historiji islamske nauke i o modernoj islamskoj misli. Autor je knjige Islamski odgovor grkoj astronomiji a objavljivao je lanke u asopisima Arapska nauka i filozofija, asopis amerikog orijentalnog drutva, Nacionalni asopis za srednjoistona istraivanja i drugim. Fred M. Donner (Fred M. Doner) je profesor historije Bliskog istoka na Institutu za orijentalistiku ikakog univerziteta, gdje takoer predaje historiju Bliskog istoka i ef je katedre za bliskoistone jezike i civilizacije. Autor je knjiga Rana islamska osvajanja i Prie o nastanku islama: poeci pisane historije islama, a objavio je i veliki broj lanaka o ranoj i srednjovjekovnoj historiji islama. Majid Fakhry (Madid Fahri) je penzionisani profesor filozofije na Amerikom univerzitetu u Bejrutu. Trenutno je gostujui istraiva-saradnik na Georgetown univerzitetu. Meu njegovim publikacijama na engleskom jeziku su Historija islamske filozofije, Etike teorije u islamu, Kratak uvod u islamsku filozofiju, teologiju i misticizam, Filozofija, dogma i uticaj grke misli u islamu i Kuran: moderna

690

OKSFORDSKA

H I S T O R I J A

I S L A M A

engleska verzija. Objavio je veliki broj djela na arapskom jeziku. Dru C. Gladney (Dru K. Gledni) je trenutno dekan Akademije Azijsko-pacifikog centra, dok mu je poloaj profesora za azijska istraivanja i antropologiju na Havajskom univerzitetu u Manoi u mirovanju. Napisao je nagraivanu knjigu Kineski muslimani: etniki nacionalizam u Narodnoj Republici Kini, a autor je i knjiga Etniki identitet u Kini: stvaranje manjinske muslimanske nacije i Premjetanje Kine: muslimani, manjine i drugi podanici. Urednik je knjige Stvaranje veine: sastavljanje nacije u Japanu, Kini, Koreji, Maleziji, Fidiju, Turskoj i SAD-u. Yvonne Yazbeck Haddad (Ivon Jazbek Hadad) profesor je historije islama i kranskomuslimanskih odnosa na Georgetown univerzitetu i bivi predsjednik Udruenja za bliskoistona istraivanja. Napisala je knjigu Savremeni islam i izazov historije, a koautor je knjiga Islamsko shvatanje smrti i proivljenja, Islamske vrijednosti u SAD-u: uporedna analiza i Misija u Americi: pet islamskih sektakih zajednica u Sjevernoj Americi. Priredila je knjigu Muslimani u Americi i saraivala na ureivanju knjiga Islam, spol i drutvene promjene, Uticaj islama, Muslimani na putu amerikanizacije? i Kransko-muslimanski susreti. Mohammad Hashim Kamali (Muhammed Haim Kemali) profesor je prava na Meunarodnom islamskom univerzitetu u Maleziji. Izuavao je i predavao islamsko pravo u Afganistanu, Engleskoj, Kanadi i SAD-u. Autor je knjiga Principi islamske jurisprudencije i Sloboda izraavanja u islamu, kao i brojnih drugih djela. Ira M. Lapidus (Ajra M. Lapidus) je penzionisani profesor historije i bivi predsjednik Centra za srednjoistona istraivanja na Kalifornijskom univerzitetu u Berkeleyu. Autor je knjiga Historija islamskih drutava, Muslimanski gradovi u kasnom srednjem vijeku i Srednjoistoni gradovi. Bruce B. Lawrence (Brus B. Lorens) profesor je historije religije i islama na Duke univerzitetu, gdje je ef odsjeka za religiju. Mnogo je pisao o predmodernoj i modernoj fazi institucionalnog islama. Specijalnosti su mu indo-perzijski tesavvuf i uporedno prouavanje vjerskih pokreta. Njegovo najnovije djelo je Ruenje mita: islam bez nasilja. Nehemia Levtzion (Nehemaja Levcion) je profesor historije muslimanskih naroda na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu. Bivi je predsjednik Otvorenog univerziteta u Izraelu, a trenutno je predsjedavajui Vijea za planiranje visokog obrazovanja i Odbora za budet u Izraelu. Meu njegovim objavljenim djelima su Muslimani i poglavice u zapadnoj Africi: islam u oblasti Srednje Volte u pretkolonijalnom periodu, Drevna Gana i Mali i Islam na zapadu: religija, drutvo i politika do 1800. Seyyed Vali Reza Nasr (Sejjid Vali Reza Nasr) vanredni je profesor politikih nauka na Univerzitetu u San Diegu. Napisao je knjige Prethodnica islamske revolucije: Demaat-i islami u Pakistanu i Mevdudi i oivljavanje islama. Specijalizirao je odnose izmeu drave i drutva u muslimanskim zemljama i za ulogu islama u politici. Jane I. Smith (Dejn I. Smit) profesor je islamskih studija na Hartford Seminary i kodirektor Macdonald centra za prouavanje islama i kransko-muslimanske odnose. Uestvuje u radu Nacionalnog i Svjetskog vijea crkava na meuvjerskom dijalogu. Njena najnovija knjiga je Islam u Americi. Urednica je asopisa Muslimanski svijet i sarauje na ureivanju Enciklopedije ena u muslimanskom svijetu, koja je u pripremi. John Obert Voll (Don Obert Vol) je profesor historije islama na Georgetown univerzitetu, kao i kodirektor Centra za muslimansko-kransko razumijevanje u tom gradu. Bivi je predsjednik Udruenja za srednjoistona istraivanja. Autor je, izmeu ostalog, knjige Islam: kontinuitet i promjene u savremenom svijetu, a koautor je s Johnom Espositom knjige Islam i demokratija.

Indeks

743

Rije urednika
Objavljivanje Oksfordske historije islama na bosanskome jeziku nesumnjivo je znaajan Oksfordske historije isla doprinos izuavanju historije islama u nas. U poreenju sa drugim slinim historijama (Cambridge HistoryHistory of ,Islam, Cambridge Illustrated History of theIslamiv World, (Cambridge of Islam Cambridge Illustrated History of the Islamiv World, A History of Islamic Societies, da spomenemo samo neke) ova historija se izdvaja svojim A History of Islamic Societies uravnoteenim pristupom kada su u pitanju razliiti aspekti islama kao vjere i civilizacije, te razliiti geografski prostori i razdoblja historije islama. To ne znai da mnogi itaoci, posebno oni struni, nee imati zamjerki na sadraj: Da li je formativnom periodu islamske historije, s obzirom na njegov odreujui uticaj na kasniju povijest islama, trebalo posvetiti vie od desetak strana? Da li je Andaluzija zasluivala vie prostora? Da moda neki aspekti islamske civilizacije nisu prenaglaeni, a drugi zapostavljeni i marginalizirani? Ova i druga pitanja su legitimna za svaku, pa i ovu knjigu. No, i danas, kao i na poetku projekta prije dvije godine, vrsto smo uvjereni da je ovo jedna od boljih jednotomnih historija islama na tritu. To nas, meutim, ne sprjeava da itaoca upoznamo sa naim rezervama prema odreenim stavovima ili podacima iznesenim u ovom djelu. Neke propuste bi prosjeno informirani italac i sam primijetio, kao naprimjer podatak u originalnoj karti o rasporedu muslimana u svijetu da u Hrvatskoj ima 16-35% muslimana. Tu smo greku korigirali jer se oito radilo o propustu. Na drugim mjestima se ne moe govoriti o grekama, ali smatramo potrebnim izraziti svoje neslaganje. Naprimjer, Raid Gannui i Hurid Ahmed se mogu klasificirati i kao islamski modernisti, ali se ni po kojem osnovu ne mogu svrstati u istu skupinu sa indoneanskim Nuroli Madidom. Takoer, imamo rezerve prema upotrebi termina sveti ljudi za sufije i evlije, sveti rat u znaenju dihada ili Poslanik islama za Muhammeda, a.s.. Upitno je i koliko kineski jihevani zaista imaju zajednikog sa egipatskim Ihvanima. Nadalje, sigurno je da je Ebu Bekr od samog poetka nazivan halifom u smislu nasljednika Boijeg poslanika a da je Omer, drugi halifa, prozvan emiru l-mumininom, te stoga nije tano da je titula emiru l-muminin bila u upotrebi prije titule halife, kao to tvrdi autor prvog poglavlja. Tano je, pak, da je dolo do promjene u sadraju pojma halifa od nasljednika Poslanika do namjesnika Boijeg, pa ak i sjenke Boije na Zemlji. Muslimanskom itaocu posebno sporno moe biti prvo poglavlje. U tome nije usamljen, no smatrali smo da treba ostati vjeran originalu i dosljedno prevesti autorske tekstove bez intervencija. Nekoliko spornih sluajeva koje smo ovdje naveli samo su ilustracija naih drugih rezervi prema sadraju ove knjige. Englesko izdanje knjige bogato je ilustrirano sa dvije stotine crno-bijelih i oko stotinu ilustracija u boji. Kako izdavaka prava za te ilustracije nema Oxford University Press, ve tridesetak razliitih izvora do ijih odobrenja nismo mogli doi, mi smo bosansko izdanje ilustrirali sa oko dvije stotine pedeset ilustracija po vlastitom izboru. Komentari su negdje preuzimani iz izvora odakle su i slike, dok su drugdje izvorno nai. U nastojanju da se ispotuju vremenski rokovi preuzeti ugovorom sa Oxford University Pressom o pripremi bosanskog izdanja, neke faze u pripremi knjige su ubrzane, to je rezultiralo omakama u korekturi teksta, nekonzistentnostima u transliteraciji i slinim propustima. Zbog toga nam je jako ao i nadamo se da e ti propusti u narednom izdanju biti otklonjeni.