DR. NORMAN W.

WALKER

SVAKODNEVNO SVJEE SALATE ODRAVAJU VAE ZDRAVLJE

Naziv njemakog izdanja TAGLICH FRISCHE SALATE ERHALTEN IHRE GESUNDHEIT

SADRAJ
Njemaki izdava NATURA VIVA VERLAG GmbH WEIL DER STADT, 7. AUFLAGE 2000.

PREDGOVOR
(Harey i Marilyn Diamond)

Pri svim postignuima uvijek postoji velik broj ljudi koji svoje znanje i svoje spoznaje dijele s drugima, da se svijet i ivot moe poboljati. Katkad takvi ljudi postiu irom svijeta veliinu i priznanje za svoja ostvarenja i postaju jo za svog ivota znamenite osobnosti. Drugi ostvaruju svoj doprinos u tiini i ostaju relativno nepoznati tijekom svog ivota. No tada oni esto postaju na temelju velikog znaenja svojih zasluga znameniti za ovjeanstvo u kasnijim vremenima, nakon to su otili iz ovog ivota. Takav ovjek je bio Dr. Norman W. Walker. Vie od tri etvrtine stoljea izlagao je Dr. Walker istraivanja o tome kako se moe provoditi dug, zdrav, djelotvoran ivot. Njegova sposobnost, da tu ponekad neto zamrenu temu izloi na jednostavan ivotan nain, koji mogu razumjeti i izvriti milijuni ljudi, donijela je njemu i njegovim knjigama svjetsku slavu. Mi smo imali veliku sreu da se s Dr. Walkerom dopisujemo. Njegove su rijei uvijek bile pune ljubavi, razumijevanja i istog, jednostavnog stava u odnosu na brigu za zdravlje te su uvijek pobuivale pouzdanje. 6
7

Njegove su knjige trajni i cesto upotrebljavani prirunici u naoj knjinici. Ve mnogo ranije nego je zdrava prehrana postala omiljelom temom za raspravu, Dr Walker je savjetovao svojim itateljima hranu koja, koliko je mogue, manje sadri mesne i mlijene proizvode i polae glavno teite na punovrijedne, svjee ivene namirnice iz biljnog carstva. Danas je potronja sokova od voa i povra, posebno u Americi, "posljednji krik". Ve prije 50 godina ukazivao je Dr. Walker na mnoge prednosti koje donosi redovita potronja takvih sokova. Uspjeh ostavlja za sobom tragove! O tom nema sumnje. Svatko moe poluiti uspjeh ako je svjestan snage koja se skriva u njemu. Dr. Walker koji je sam kao najbolji primjer ivio za svoj jednostavni i slobodni ivotni stav, bio je cijelog svog ivota aktivan i zanesen. Tako je svakodnevno radio sve do svoje smrti, kad je mirno i bez bolova u snu preminuo. Bio je star 116 godina! Doista, uspjeh ostavlja za sobom stvarno tragove. Harwcy i Marilyn Diamond

UVOD

ovjek je isto tvrdokoran, svojeglav, okorjel. On se ustruava priznati injenice, i veinom se ne brine za iskustva i neupolrebljava svoj zdravi ljudski razum. ini se neshvatljivim da razumni ljudi postaju rtvom tvrdnji i objanjenja koja nemaju za cilj nita drugo nego lano obavijestiti i zavesti. Priroda je ovjeka svime opskrbila, da od roenja do visoke starosti odrava svoje tijelo, to ukljuuje radost, energiju, snagu, ivotnost i sretan, dug ivot. Za to se samo malo trai. Ono najvanije jesu naravne ivene namirnice. Tajna ispunjenog ivota lei u ipsravnoj prehrani, povezanoj s dostatnim mirom i prevladavanjem osjeaja. To doista nije nikakva tajna! Dvadeseto je stoljee je mnogo doprinijelo na organiziranju istraivanja, proizvodnje i trita, iji je jedini cilj dobitak, kojeg se stie time to se prirodne ivene namirnice obraduju, prerauju, "oplemenjuju", jeftino proizvode i prodaju po najvioj cijeni koja je dostina na tritu. Neobavijetena, lakovjerna javnost, koja uope vie ne zna iz ega se sastoji izvorna, prirodna, prava hrana,

prihvaa utjecaj i kriva obavjetenja kroz reklamiranje i naslijepo kupuje svoju hranu. Da takva hrana moe izazvati lananu reakciju nastanaka bolesti, potpuno se isputa iz vida. To je dovelo do toga da su civilizirani narodi najbolje hranjeni, a ipak pothranjeni, najslabiji i najbolesniji narodi, koje je svijet ikad vidio. Ali konano se sad pokazuje ipak jedno slabo svjetlo. Dananja mlade prozire to vjeto obmanjivanje i pokuava mu se suprotstaviti. Ljudi koji su cio svoj ivot slijedili krive pauke i vjeruju da su lijekovi, tablete i potkone injekcije sveopa ljekovita sredstva; ljudi, koji su uobiajeno - esto godinama bez prekida nepotrebno posjeivali lijenike, u koje su uzalud polagali svoje pouzdanije i vjeru, ti ljudi danas ispostavljaju na svoje iznenaenje i uenje da su jednostavne metode prirode Stvoriteljevi lijekovi, koji nas lijee kad smo bolesni.

ANATOMIJA OVJEKA

Po mom je miljenju anatomija najvaniji predmet, ali kojise ne pouava u osnovnim kolama. Ovoj knjizi predlaem skicu kao naputak i pripomo. Brojevi pokazuju gdje se nalaze razliiti organi. 1. eona upljina iza ela iznad oiju, gdje se skuplja sluz kad jedemo prekomjerne koliine koncentrirane krobne hrane i pijemo suvie mlijeka. 2. Modana privjesna lijezda (hipofiza) nalazi se neposredno iza i malo ispod ulegnua nosa. 3. Modana lijezda (epifiza) - u velikom mozgu, iza modane privjesne lijezde, neto iznad nje. 4. Jezik - jedan od "najloijih" organa ljudskog tijela. 5. "Medula oblongata", "telefonska centrala" ivaca, nalazi se u nutarnjem srednjem dijelu glave izmeu gornje usne i baze lubanje, tono iznad prvog vratnog kralj eka. 6. Pljuvana lijezda, koja nabubri i prouzrokuje mumps (zaunjaci), prije svega onda kad djeca i odrasli prekomjerno jedu krobnu hranu i poslastice. 7. Podjezina lijezda 8. lijezda donje eljusti 11

10

9. Poklopac grkljana 10. drijelo 11. titnjaa, jedna od najvanijih lijezda u tijelu. Ona potrcbuje hranu koja sadri jod, da moe ispravno raditi. Pri nedovoljnoj prehrani nastaje gua. 12. Grkljan 13. Slezena se nalazi iza br. 19. Na tom su mjestu iza rebara plua; iza plua nalaze se eludac, lijevi luk debelog crijeva, slezena, guterae i lijevi bubreg. 14. uni mjehur - veoma vana, a ipak vilo zloupotrebljavana lijezda. Jetra (br. 15) je na toj slici podignuta, da se moe vidjeti uni mjehur. Njezin izlazni tok vodi u dvanaesnik (br. 24), da crijeva opskrbi ui. Odstranjivanje unog mjehura (umjesto da se organizam isti na prirodan nain) liava osobu prirodnog ureaja koji moe temeljito opskrbiti crijevo. 15. Jetra - najudesniji laboratorij stvorenja. Stvoren od prirode, da pretrpi prosjeno oko 40 do 50 godina zloporabe od roenja, prije nego nastupi osjetno i obino neugodno raspadanje. 16. eludac - organ koji ovladava ovjekom tako dugo dok ovjek ne naui njime ovladavati. 17. Vratar eluca izmeu eluca i dvanaesnika. 18. Guteraa - lijezda koja omoguuje tijelu da upotrijebi prirodni eer (kakav se nalazi u sirovu vou i povru), a koja stradava ako se prekomjerno troi izdvojeni eer i krobna hrana - tada nastaje eerna bolest. 12 13

19. Lijevi luk debelog crijeva ili zavoj debelog crijeva koji vodi od poprenog debelog crijeva (br 22 i 23) do silaznog debelog crijeva (br. 31). 20. Poloaj (dalje straga) bubrega. 21. Desni luk debelog crijeva koji vodi od uzlaznog debelog crijeva (br. 32) do poprenog debelog crijeva (br. 22 i 23). 22./23. Popreno debelo crijevo postaje esto balon napuhan plinom, kad napeti ivci ili zaepljenja s otpadnim tvarima spreavaju da se plin u lukovima crijeva proiri i ispusti. Uslijed posljedice krive prehrane taj dio debelog crijeva lako gubi svoj tonus i mlohavo se presavije, iz ega nastaje ono to se slikovito oznaava kao ispuenje. 24. Dvanaesnik ili "drugi eludac" gdje se esto ometa probavljanje zbog kiselih ili kiselotvornih ivenih namirnica s koncentriranim krobom i koncentriranim eerom, to esto dovodi do ireva na sluznici, o kojima neki ponosno govore kao o svojem "iru na dvanaesniku". 25. Podruje solarplexus (sunani splet). 26. Tanko crijevo - oko 5 metara stalnih tegoba, prije ili kasnije, za one koji jedu to god hoe i kad god hoe. 27. Appendix (crvuljak), ta udesna sigurnosna lijezda, ija izluevina sprjeava plinotvorne bakterije i druge tetne gljivice da iz tankog crijeva dospiju u debelo crijevo. Neko poznat kao tema razgovora u drutvu i nositelj dividenda za lijenike, a sad mu se u zadnje vrijeme dozvoljava da radi normalnije otkad se ee sprovode klistiranja i struna ispiranja crijeva. 14

28. Mjehur je u tom podruju. 29. Srdobolja luka debelog crijeva (sigma), koja vodi od silaznog debelog crijeva (br. 31) do mara (br. 30). 30. Debelo crijevo, ureaj za taloenje i ienje tjelesnog otpada, koje bi se po potrebi trebalo isprati klistiranjem i ienjem crijeva. 31. Silazno debelo crijevo. 32. Uzlazno debelo crijevo.

15

ivene namirnice koje su bogate enzimima i rasle su na ispranom tlu jesu organska hrana. Hrana iji su enzimi na visokoj temperaturi uniteni jest anorganska.

ORGANSKA HRANA I ENZIMI

to ovjek cijeni iznad svega drugoga? Svoj ivot! ivot je neto to nijedan znanstvenik, kemiar, pronalaza ili inae ovjek nije nikada mogao stvoriti. ivot je jedina i iskljuiva povlastica svemogueg Boga, naeg Stvoritelja. Bog je ipak dao ljudima povlasticu, da imaju slobodnu volju. Samoodranje je cilj mukarca, ene i djeteta. Dapae dijete moe shvatiti da se ne moe istovremeno biti iv i mrtav. ivot raa ivot, i ni na koji drugi nain ne moe se proizvesti ivot! Nije li na temelju tih injenica pametno, razumno, razborito i mudro misliti da i obnova ivota u vaem tijelu mora doi iz ivoga, dakle iz ive hrane? Nije li jasno da ivot u hrani ima vlastitosti i sposobnosti da svakodnevno obnavlja i osvjeava ivot u stanicama i tkivima naeg tijela? Kako se moe jesti ivot? Prirodne ivene namirnice sadre ivot u svom prirodnom, sirovom stanju.
16

Dopustite mi da pojasnim znaenje: organski i anorganski. Sluim se pojmom "organski" za hranu koja je iz nepreraenog sjemena izrasla na tlu koje je, na temelju ispravne gnojidbe te odricanja od kemijskih sredstava i kodljivih zatitnih sredstava, bogato kinim glistama. Naravno, svaka je sirova hrana organska; ali nije svaka sirova ivena namirnica organski zasijana i uzgajana! Organski proizvedena hrana je puno vrjednija. Traje godinama da se opet kultivira neko iscrpljeno ili kemijski zatrovano tlo. Stanje mnogih povrina odreuje broj godina koje su potrebne da ga se prirodnim gnojivom i organskom obradom opet povrati u stanje prirodne plodnosti. Samo tada je tlo doista prikladno da se zasije sjemenjem, da donese lijepe i zdrave biljke koje su zatiene od tetoina, bakterija i bolesti - upravo tako kao to je zdravo tijelo zatieno od bolesti. Razlog to danas imamo tako mnogo bolesti ne moe se svoditi samo na suvremeni sustav trita, koje proizvodi toliko obilje manje vrijedne hrane, nego i na to stoje nae tlo bolesno, jer mu manjkaju ispravna njega i hrana.

17

Zdravo tlo = zdrava hrana = zdravo tijelo Budui da enzimi tvore temelj nae prehrane, trebali bismo pri izboru svoje hrane najprije na njih misliti. To nisu substance koje ovjek moe sam praviti, niti se mogu umjetno proizvesti. Enzimi su ivotno poelo u svim ivim, organskim stanicama, bilo da su one sastavni dijelovi biljaka ili ljudskih i ivotinjskih tjelesa. Samo Bog moe stvoriti ivot. I zato samo Bog moe stvoriti enzime. Enzimi u tijelu daju svakoj stanici i svakom tkivu kao i njihovim djelovanjima aktivirajue djelovanje sve dok tijelo ivi. U trenutku kad tijelo umre gasi se ivot, kojeg simboliziraju njegovi enzimi, i od tada nadalje stanice i tkivo, iz kojih se organizam sastoji, nisu vie podloni obnovi i zapoinju se raspadati. Enzimi su u vaoj hrani ivot u molekulama iz kojih se sastoji hrana. atomima i elim otvoreno i iskreno rei: nitko ne zna sve odgovore. Unato tomu ne moe najbolja prehrana biti bolja od najgore ako se sustav odstranjivanja otpada organi za izluivanje u vaem tijelu - zatvori uslijed gomilanja otpada i razgraenih tvari. To je veoma vaan vid problema prehrane, koji se obino previa. Govorim o izluivanju otpadnih tvari iz tijela kroz debelo crijevo. Ako uzimamo u se dva, tri ili vie obroka dnevno, nemogue je da se u debelom crijevu ne sakupljaju nikakvi ostaci od neprobavljenih dijelova hrane kao i od konanih proizvoda iz probavljene hrane. Osim toga skuplja se u debelom crijevu ne samo otpad iz hrane, nego isto tako milijuni mrtvih stanica i dijelova tkiva, koji su ispunili svoju svrhu i obnovili se. Te stanice i tkivo su bjelanevinske tvari nadasve otrovne naravi kad vriju i gnjiju. Vi sigurno poznajete nametljiv zadah koji izlazi iz tijela neke ivotinje koja je 18 19

ZNATE LI DA VASE TIJELO POSJEDUJE UREAJ ZA TALOENJE I IENJE TJELESNOG OTPADA?

uginula i ija se leina raspada. Stanice i tkivo ljudskog tijela doivljavaju pod "odgovarajuim" uvjetima isto raspadanje. To se zbiva ako im se omogui da se zadravaju due nego je potrebno u debelom crijevu. Svojstvena je svrha debelog crijeva kao organa za izluivanje da prihvaa cjelokupni otpad, koji vrije i gnjije, iz svakog dijela tijela i da uzbibanim pokretima miia (peristaltika) otpremi sav vrsti i poluvrsti otpad iz tijela. Jednostavno reeno: debelo je crijevo ureaj za taloenje i ienja tog otpadaorganizma. Prirodni zakoni zahtijevaju da se taj ureaj za taloenje i ienje otpada redovito isti. Pri suprotnom postupku prijete bezbrojni nedostaci i bolesti kao kazna, koji nastaju tako sigurno kao to nakon dana dolazi no, ako se otpadnim tvarima dopusti da se gomilaju. Poznajete li inoj prikaz terapije debelog crijeva?

To je grafiki prikaz koji je velik 42/32 cm, koji moete uramiti i objesiti na zid svoje kue ili ureda, da vaa obitelj, vai prijatelji i vai posjetitelji zaponu razmiljati o svom tijelu. Dio tog grafikog prikaza je ovdje prikazan. Pokazuje oblik koji bi trebalo imati normalno debelo crijevo. To je samo polovina grafikog prikaza. Na drugoj polovini, pokraj "savrenog" debelog crijeva, pokazujem est skica koje su uzete iz rentgenskih snimaka debelog crijeva mojih est pacijenata. Zaista je strano njih promatrati - ali one su poune i obavjetajne. Prvo oitovanje, koje dolazi od ljudi koji su vidjeli te skice, jest: "O, moj Boe! Je li to mogue da i moje debelo crijevo tako izgleda?" ienje moete vi sami djelotvorno poduzeti kod kue, ukoliko se posluite klistirom (trcaljka za ienje crijeva) od gume i 75 cm dugom rcktalnom (za debelo crijevo) cijevi. Toan opis tog postupka nalazi se u mojoj knjizi "/ vi moete postati puno mlai" i u knjizi "Sokovi od svjee g voa i povra". Iz tih knjiga moete osim toga saznati kako se obavljaju ienja crijeva i koja je korist od njih. Ne istiti debelo crijevo je upravo tako kao kad bi sluba za odvonju smea u vaem gradu trajkala danima bez prekida! Gomilanje otpada na ulicama dovodi do nezdravih plinova koji zaudaraju po gnjiloi i ire se van. Vrenje i gnjilenje sakupljenih otpadnih i raspadnih proizvoda stvaraju otrovne plinove.

20

21

sustava, tada ete smatrati pounima priloene skice i temeljito promisliti o sljedeim stavcima.

IVCI DEBELOG CRIJEVA UTJEU NA SVAKI DIO TIJELA

Poznavao sam veoma dobro jednog "ovjeka s problemima". On je bio inteligentan i obrazovan kemiar. Bio mu je smijean svaki prijedlog koji sam mu savjetovao, da isti svoje tijelo i promijeni svoju prehranu. "Ne", kae on. "Bog je stvorio sve ivene namirnice da ih ovjek jede, i ja u i dalje jesti sve to mi prija dok god ivim." No, on je umro u starosti od 45 godina. Taj sam sluaj potanje opisao u svojoj knjizi "/ vi moete postati puno mlai". On pokazuje to se tono s njim dogodilo i zato se dogodilo.

Kada spoznate da je svaki dep debelog crijeva opskrbljen sa zavrecima ivaca koji izlaze iz svakog dijela tijela, s vezama, prema svakom dijelu lijezdnog

Tko zapusti svoje debelo crijevo, imat e ozbiljne potekoe! 22 23

Za neupuenog zvui to moda smijenim kad ja tvrdim da postoji izmjenini odnos izmeu ivaca u jednom dijelu tijela i u drugom udaljenom dijelu tijela. Ali upravo to je injenica. Grafiki prikaz o pritiscima na stopalo jasno pokazuje veze izmeu noge - posebno stopala - i drugih dijelova tijela od glave do nogu preko ivanog sustava. Postupak uz pomo refleksnih zona stopala, kojim se mogu ublaiti mnoge tjelesne smetnje ukoliko se pritisne prstima na zone stopala, postao je priznata terapija.

OD EGA SE SASTOJI PREHRANA?

Velik je problem svijeta bez sumnje pothranjenost Civilizirani su narodi pogoeni isto tako mnogo pothranjenou kao i najbjedniji narodi koji vegetiraju u stanju gladovanja ili na rubu gladovanja. Te civilizacijske pojave postoje unato preobilnoj ponudi hrane. Problem dolazi odatle to ljudi daju prednost hrani koja "dobro" prija i posebno djelotvorno se nudi. Mnoge ivene namirnice, koje se danas jedu, manje su vrijedne u odnosu na najvanije i najpotrebnije tvari. Najvanije si. prehrambene tvari enzimi. Enzimi ne postoje samo u sirovim biljkama nego i u ljudskom tijelu i sudjeluju u svim aktivnostima i funkcijama. Enzimi su osjetljivi na visoke temperature. Najdjelotvorniji su do 50C, a postaju neaktivni pri temperaturama od -45C do -50 C. Izloe li se temperaturi od preko +55C, ugibaju. Mrtva materija ne moe ispuniti zadae ivih organizama. Zato hrana izloena temperaturama preko 55C gubi svoju hranjivu vrijednost. Takva hrana moe

24

25

dodue odravati ivot u ljudskom tijelu, i ona to ini, ali to se dogaa na raun rastueg naruavanja zdravlja, energije i ivotnosti. To stanje postaje jasno kad koji seljak hrani svoje tele pasteriziranim mlijekom. Pasterizirano je mlijeko zagrijavano na temperaturi od oko 80C, da se unite bakterije. Ali i svi su enzimi u mlijeku ubijeni. Telad, koja se hrane pasteriziranim mlijekom, ugibaju tijekom est mjeseci. Svaka biljka, svako povre, svako voe, svaki orah i sve sjemenje sastoje se u svom sirovom, prirodnom stanju od atoma i molekula, i oni su bez izuzetka zasieni enzimima. Atomi i molekule, koje tvore ljudsko tijelo, odgovaraju atomima i molekulama u hrani koju jedemo, i oni su s njima u sinergistikoj vezi. Zadaa i svrha prehrane jest da dopuni i obnovi atome i molekule od kojih se sastoje stanice i tkivo tijela. Uslijed svjesnih i nesvjesnih aktivnosti naeg tijela troimo prilino mnogo energije. Tu energiju dopremaju enzimi u molekulama stanica i tkiva. Kad enzimi u tom postupku ispune svoju zadau, izluuju se stanice koje su na lom sudjelovale, automatski dospijevaju u krvotok i pomou limfe se otpremaju u debelo crijevo te se izbacuju kao otpad. im su te stanice potroene, zamjenjuju ih nove stanice koje se izgrauju iz potroene hrane, ime se podrava krvotok. Ovisi o kakvoi te izmjene, zasnivamo li zdravlje, energiju i vitalnost - ili protivno. S obzirom na tu injenicu oito je da su bolesti i prijevremeno starenje posljedica naih propusta, tj. ako 26

svoje tijelo ne opskrbljujemo hranom kojom se obnavljaju stanice i tkivo nae krvi i naeg nervnog i miinog sustava. Djelovanje naeg probavnog sustava zbiva se zahvaljujui enzimima, koji postoje u svakom ivuem atomu i molekuli, od kojih se sastoje stanice i tkivo nae krvi i naeg nervnog i miinog sustava. Djelovanje naeg probavnog sustava zbiva se zahvaljujui enzimima, koji postoje u svakom ivuem atomu i molekuli, od kojih se sastoje stanice i tkivo naeg tijela, i koji prema tomu sudjeluju na svim izvrenjima i djelovanjima ljudskog organizma. Enzimi su molekule koje pokraj drugih molekula postoje u stanici. Unutar ljudskog tijela postoje sloeni "laboratoriji" u kojima nastaju ivotno vane substance. Ti "laboratoriji" tvore sustav endokrinih lijezda. Te ivotno vane substance poznajemo kao hormone koji osmozom neposredno dospijevaju u krv. Postojanje enzima u svakoj lijezdi omoguuje taj prijelaz. Najvanija sastojnica tih hormona jest uz njihove enzime mnotvo elemenata u tragovima koji nisu ni primjetivi ni utvrdivi a nevidljivi, osim pomou krajnje uinkovitih mikroskopa ili drugih znanstvenih naprava. Sve do novijeg vremena nije se poznavalo te elemente u tragovima. Danas znamo da ima barem 43 tih elemenata u tragovima, dodatno uz onih 16 elemenata od kojih se uglavnom sastoji materija. 27

Danas znamo da barem 59 elemenata tvore ljudsko tijelo, njegova djelovanja i djelatnosti, a znamo i da svako pomanjkanje bilo kojeg ili vie tih elemenata ili svaka neravnotea neposredno utjee na zdravlje ovjeka. Popis tih elemenata u tragovima nalazi se u mojoj knjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra" te ih ne trebam ovdje ponavljati. Ipak je za ivot vano da se ti elementi u tijelu stalno dopunjuju i uravnoteeno dre. Prema tomu trebali bismo svaki dan jesti dovoljno svjeih i sirovih veznih namirnica koje su bogate tim elementima, da si odrimo uravnoteeno i zdravo tijelo. U mojoj obitelji nastojimo svakodnevno jesti dvije ili tri od sljedeih ivenih namirnica koje praktiki sadre svih 59 tvari: alfalta, cikla, kelj, paprika, mrkva, kukuruz, krastavac, crvena alga, ljenjak, artioka, alga, mango, maslina, pinijin orah, bunde vsko sjeme, draguac i papaja. Moram svakako napomenuti da su hibridne biljke (kriane biljke) najee siromane elementima u tragovima, prije svega kukuruz. Mi izbjegavamo, koliko je mogue, jesti hibridno raslinje. Naravno, i druge ivene namirnice koje ovdje nisu navedene sadre elemente u tragovima, ali obino u manjim koliinama tako da, jedemo li mnogo svjeeg sirovog povra kao i salate i voa, moemo biti prilino sigurni da dobivamo itavu paletu elemenata u tragovima i drugih tvari koje potrebuje organizam. Neto to smatram veoma vanim jest morska voda. Mi upotrebljavamo "morsku vodu - Catalina" koju
2S

dobivamo u trgovinama prirodnih ivenih namirnica. Dolazi iz Tihog oceana, mnogo kilometara zapadno od kalifornijske obale u blizini Catalina - otoja. Utvrdili smo daje to voda koja sadri svih 59 tvari. Svakodnevno uzimamo od nje samo A ajne lice u neki napitak, a dodajemo je i svojim salatama.
l

Potrebno je ipak upozorenje: nemojte uzimati vodu koja potjee iz nekog slanog jezera iz unutranjosti. Utvrdili smo da ta voda nije korisna. Naprotiv, ona moe izazvati smetnje u organizmu.

29

SJEMENJE

dobro slagati s drugim ivenim namirnicama, ako ga se pusti isklijati. Sve se sjemenje i njegove klice ubrajaju u najbogatije izvore bjelanevine, a osim toga bogato je kalcijem i magnezijem. Hibridno sjemenje trebali biste izbjegavati jer je poremeena njegova usklaenost i prema lome umanjena njegova hranjiva vrijednost. Bolje je orae i sjemenje kupiti u trgovini s prirodnom hranom ili izravno od proizvoaa koji se bavi organskim uzgojem.

Sjemenje pripada osnovnim ivenim namirnicama. Kad bismo si mogli predstaviti kozmiko poelo, dobili bismo sliku sjemena. Sjeme sadri u embrionalnom stanju cjelokupni plan atoma, molekula, stanica i tkiva, koji e se pojaviti kao biljka. U svom prirodnom, neobraenom, nepreraenom obliku sjemenje je bogato enzimima. Sastoji se od bjelanevine, ugljikohidrata i masnoa. Relativno je lako probavljivo, ako ga se ispravno pripremi. (Omoguiti mu da proklija ili ga fino samljeti.) Ako sjemenje proklija, to je dokaz da je ispunjeno kozmikim ivotom. Sve se ivotonosne tvari, koje su potrebne za odranje i irenje ivota, nalaze u siunom sjemenju. Svaka tvar i svaki mineral koji sadri povre, jedna biljka ili stablo postojalo je u svojoj itavoj stvarnosti u sjemenu. Sjemenje je ivotno vano za puno valjanost prehrane, tako da bismo trebali pokuati uvijek neko sjeme jesti u jednom ili drugom obliku. Sjemenje je ipak koncentrirana ivena namirnica i trebalo bi od njega samo male koliine jesti najednom. Sjemenje daje vie stvarne, tvorne hrane nego meso, a ono se moe posebno 30

Proklijalo

sjemenje

Mi nastojimo svakog dana servirati svjee proklijalo sjemenje kod jednog ili vie obroka. Alfalta, mungo i ponekad lee jesu klice koje mi izmjenino troimo. Vi pak moete sami isprobati i pronai to vam najvie prija i tako mnogostruko urediti svoj jelovnik i obogatiti dodatnom hranjivom vrijednou. Prodaju se mnoge naprave za klijanje, pomou kojih se mogu iz sjemenja dobiti klicu. Ako elite pustiti samo malo sjemenja da proklija, moete se posluiti litrenom staklenkom. Trgovine s prirodnom hranom nude razne naprave za klijanje od keramike, stakla, plastike i nehrajueg elika. Ja preporuujem naprave za klijanje od stakla ili keramike. Za klice alfalte i munga upotrebljavamo dvije lice za jelo sjemenja iz trgovine s prirodnom hranom ija se klijavost jami. Pripravite sjemenje tako da ga rasporedite po velikom tanjuru. Udaljite sve oteeno 31

sjemenje, jer to nee niknuti, i sve kamenie koji se eventualno nau u njemu. Tada uspite sjemenje u cijedilo za aj i temeljito ga operite pod tekuom hladnom vodom iz vodovodne mree. Uspite dvije lice za jelo zrnja munga u litrenu au i dvije lice sjemenja alfalte u drugu au, dodajte u svaku pola litre mlake vode, pokrijte ae i ostavite sjemenje tako preko noi da omeka. Slijedeeg jutra izlijte vodu, isperite hladnom vodom, izlijte svu vodu van. jednom

istom kuhinjskom krpom, da sprijei prekomjerno svjetlo. Tako se ubrzava rast klica. im se dospjele klice spreme u hladnjak, moete poeti s drugim sjemenjem i na taj nain ete se stalno Opskrbljivati svjeim zelenim klicama. Trebalo bi ih troiti koliko je mogue bre. Ako ih se ostavi predugo u hladnjaku, one gube svoj okus. Mi ih nastojimo potroiti za eetiri-pet dana. Iskustvo e vas pouiti koliko mnogo troi vaa obitelj i kako esto morate staviti novo sjemenje tla klija. Klice su ukusne kad ih se pomijea sa salatom, kad ih se jede same ili kad ih fino usitnjene imamo u salati. Mogu se upotrijebiti i kao lijepa garnitura na salatu. Te klice daju svakom sirovom obroku mnogo substanci i dodatne hranjive tvari a posebno su dobre za obitelj s djecom. Sjemenje i orahovo mlijeko Mi koristimo sjemenje i orahovo mlijeko umjesto vrhnja i mlijeka. Na je omiljeli recept: 2 lice sirovih, oienih suncokretovih kotica 12 cijelih sirovih neoguljenih badema, 1 lica sezamova sjemenja. Stavite sve u mali elektrini mlin za orae i sjemenje, melji te to sve do vrlo finog praha, ubacite to s pola litre tople vode i licom meda u mikser i miksajte to dvije ili 33

Pazite na to da ne osuite sjemenje - ono mora ostati vlano, da moe proklijati. Obino je dovoljno da ga dnevno dvaput isperite, ali na vruem vremenu i vruoj klimi moe to biti potrebno etiri ili pet puta. Gdje ozraje sadri obilje vlage, moe sjeme lako popljesnivili. Malom sjemenju treba due vremena da proklija. Zato moe trajati etiri ili pet dana dok klice alfalte budu za potronju, dok klice od munga mogu biti gotove za dva ili tri dana. Kad dosegnu veliinu koja vam je najdraa, stavite ae, ako je mogue, na puno sunano svjetlo pred prozor i redovito ih okreite dok se na svakoj strani ne pokau mali zeleni listovi na klicama. Tada ih moete dva-tri puta oprati u hladnoj vodi, brino osuiti, vrsto pokriti i zadrati ih u hladnjaku dok ne budu vrste - tada su ukusne. Smatram da sjemenje treba neto svjeeg zraka dok klija, zato ga nemojmo staviti u kakav taman ormar nego ga ostavimo da stoji u kuhinji i pokrijemo posudu samo papirnatim rupcem ili 32

tri minute temeljito pri veoj brzini. Tada je smjesa gotova, i vi je moete razdijeliti za svoj doruak. To je osnovni recept, a vi ga moete prema svom ukusu mijenjati. Ako to elite imati vre i vie kao debelo vrhnje, uzmite manje vode. A moete vie ili manje meda upotrijebiti, ve prema tome, kako to najvie volite. Ako to elite imati tanje i meke, dodajte tomu vie vode. Ta smjesa je ukusna za doruak od kriaka banane, nakvaenih smokava i nakvaenih groica bez kotica, svjee naribanih mrkava i mungovih klica. Preko loga se moe posuti mjeavina od suncokretovih i bundevskih kotica sirovim bademima, koji su samljeveni u malom elektrinom mlinu za orahe i sjemenje. Velika aa mrkvina soka uz to jelo prua hranjiv doruak, koji zadovoljava i ovjeka koji teko radi.

KAKO DA ISPRAVNO JEDETE?

Vama se moe initi da podiem preveliku buku oko gubljenja hranjive vrijednosti kod kuhanog povra i voa. Poticaji u ovoj knjizi nemaju cilj zagovarati troenje iskljuivo sirove hrane a ni bezuvjetno odricanje od hrane koju najvie volite. Oni ele mnogo vie svakoga, koji to eli initi, dovesti u poloaj da pokua taj nain prehrane, da odagna umor i ponovo dobije energiju, snagu i vitalnost. Objavljujem te prijedloge na elju tisua ljudi koji su me sluali na mojim predavanjima. Oni su me zamolili da objavim osnovne crte hrane i jelovnika kojih sam se ja pridravao godinama i kojima zahvaljujem svoju neiscrpnu energiju. Ja ne preporuam kao openito pravilo da se navike prehrane mijenjaju potpuno i najedanput. Reakcije bi na to bile dodue korisne i istilo bi se tijelo, ali one mogu privremeno prouzrouiti neugodnosti. Ako je snaga volje i unutarnja jakost dovoljno velika, kao posljedak bit e iznenaujui i zadovoljavajui rezultati.

vi

35

Po nesrei mi smo se razvijali u jednom pravcu koji, bez obzira na posljedice od lijekova protiv bolova, trai brzo olakanje, umjesto da se odluimo za metode kojima moemo odstraniti uzroke tjelesnih potekoa, naime za polaganje i dosadnije, ali uistinu djelotvornije i ustrajnije postupke koji pomau da tijelo oistimo, ponovo gradimo i obnovimo, da svoj ivot produimo, vitaliziramo i uinimo vrjednijim. Nesanica je svakodnevna patnja mnogih ljudi. Posljedica je da se svaki dan poveava potranja za sredstvima za smirenje i tabletama za spavanje svih vrsta - koje bezuvjetno sadre droge. Svaki lijek koji prouzrokuje spavanje vodi prema navikavanju, bez obzira na reklamu koja tvrdi protivno. Jer ako privikavanje nije tjelesno, tada je ono duevno. Nesanicu treba povezati s manjkavom prehranom i zatrovanim stanjem u tijelu, koje utjee na nervni sustav, tako je takav ovjek nesposoban rijeiti spavanje tako dugo dok postoji to stanje. Mnogi su, koji su ovisni o tabletama za spavanje, utvrdili da vr svjeeg soka od grejpfruta uveer prije polaska na spavanje i kojom prilikom klistir za ienje donjeg podruja crijeva pomae zaspati bez tableta i praka. Drugi su ustanovili da aa soka od celera ili salate isto je tako uinkovita, kad se ti sokovi ispravno iscijede i popiju svjei i sirovi. Najbolje je promjene prehrane, to jest da se prekrii koncentrirana, zaslaena i krobna hrana.

ISPRAVNA KOMBINACIJA IVENIH NAMIRNICA

Utvrdio sam da se sirovo voe i povre s malim iznimkama dobro slau kad ih se jede zajedno, bilo pomijeane u salati ili pojedinano za vrijeme istog objeda. Ali lubenice svih vrsta trebale bi se uvijek jesti posebno, cio bi se objed dakle imao sastajati od nieg drugog osim lubenica. Voe je ista tijela. Njihova vea sadrina ugljika je neto tako kao spaljivanje smea u tijelu, jer ono sadri vei dio bjelanevine a neto manji dio ugljika (ili ugljikohidrata). Voe bi trebalo jesti samo ako je zrelo, jer dok nije zrelo nije se jo potpuno stvorio eer i stoga ono prouzrokuje kiselu reakciju u organizmu. Zrelo voe, pa makar bilo po okusu kiselo, prouzrokuje u tijelu alkalijsku reakciju. Krajnje je vano da se nikad ne zaboravi sljedee: kad se jede bilo koja vrst rafiniranog eera ili bilo kojeg branenog proizvoda, i uvijek bilo koje vrsti i u bilo kojem obliku, za vrijeme istog obroka s voem (osim 37

Mi

banana, datulja, smokava ili groica), bilo zajedno bilo unutar jednog ili dva sata, eer i krobna hrana naginju k tome da vriju u probavnom traktu, te prije ili kasnije nastaje kemijska reakcija zvana acidoza, ili kiselo stanje u elucu moe biti kao posljedica.

KAKO BISTE TREBALI JESTI I IVJETI

Cilj jedenja je da popunimo kemijske elemente od kojih se sastoje stanice i tkivo naeg tijela. Regeneracija je jedan od najosnovnijih prirodnih zakona u podruju organske kemije, a nae je tijelo "laboratorij" koji radi na temelju organsko-kemijskih naela. Hrana koju jedemo treba prehranjivati stanice i tkivo. Priroda je dala ovjeku tako prilagodljivo tijelo, to se tie podnoenja optereenja, da ono moe godinama preivjeti s hranom koja kodi tijelu, pa i kad ona godi njegovu apetitu i njegovu nepcu. Zato ovjek ugaa svom apetitu tako dugo dok ne pone degeneracija, kako duhovna tako i tjelesna. Tijelo je nositelj duha, a duh je nositelj razuma. Razum je dio duha kojim se sluimo da promatramo i razumno mislimo. Dozvolite li svom tijelu da degenerira, ne moete oekivati da va razum radi ispravno ili se konstruktivno razvija, jer duhovne i duevne sposobnosti ovjeka rastu i proiruju se u neposrednoj ovisnosti o razvitku, regeneraciji i istoi psihikog tijela. 38 39

Bolesti promatramo kao neto zagonetno i strano i za njih smatramo odgovornima gljivice, bakterije i viruse. Uistinu su gljivice i bakterije derai prirode i svagdje ih ima. Kad udiemo, unosimo milijune tih malih prirodnih deraa. Njihova je zadaa da otpad u naem tijelu neutraliziraju i tako ga priprave da se moe izluiti iz tijela. Ipak je vano da svoje tijelo odravamo u takvom stanju da se to izluivanje moe izvoditi bez zapreke. Zbog prekomjernog obilja anorganske hrane koju jedemo - hrana u kojoj je uniteno ivotno poelo kuhanjem, konzerviranjem i drugim postupcima skuplja se taj otpad, konani proizvod probave te hrane, u tijelu bre nego ga mi i ti prirodni derai moemo odstraniti. Posljedica je da bacili i bakterije nalaze u nama plodno tlo, u kojem se mogu mnoiti. Tijekom njihova mnoenja dolazi metabolizamski otpad njihovih naseobina na smee, i posljedica je to to mi nazivamo boleu. Kad bacili i bakterije dospiju u koje tijelo, koje je isto i zdravo, iznutra kao i izvana, ne nalaze plodnog tla na kojem se mogu nastaniti i opet naputaju organizam. To je isto kao kad se sve otpadne tvari i sve skupljene bolesne substance odstrane iz bolesnog tijela - to je tada samo prvi korak u pravcu na povratak k normalnoj ravnotei. Kako dolaze otpadne tvari i bolesne substance u tijelo? Dvama razliitim putovima. Prije svega hranom koja se jede prekomjerno u anorganskom obliku - na primjer kuhana - i tu tijelo niti 40

moe preuzeti niti ispravno izluiti, a potom nenaravnim tvarima kao serumi, cijepljenja, injekcije itd. Te prouzrokuju taloge koje tijelo ne moe otpremiti van svojim normalnim putevima, ako su oteeni kanali za izluivanje. Nadalje stanicama i tkivom tijela koji su za vrijeme naih aktivnosti stalno troe i preostaju kao mrtva materija, nakon to su dopremili tjelesnu i duevnu energiju. Te potroene stanice trebaju stoje mogue bre napustiti tijelo, nakon to su ispunile svoju zadau, ali pri manjkavu izluivanju zaostaju nepotrebno dugo u organizmu. Ovdje mogu samo kratko razloiti zato je ispravna prehrana od tako ivotnog znaenja. Uzmimo npr. ovjeka u dobi od 40 godina. Bez sumnje on ima, kao i veina njegovih blinjih, naviku da jede barem tri obroka dnevno. To je vie od 1000 obroka godinje ili do 40.000 obroka za vrijeme svoga dosadanjeg ivota. Pretpostavimo nadalje da su gotovo sve ivene namirnice, koje je on jeo, bile skuhane, peene, konzervirane i drukije preraene i da on samo rijetko, ako uope, jede sirovu hranu ili obrok koji se iskljuivo sastoji od sirovih salata, povra i voa. Posljedica je dakle da je u tom vremenskom razdoblju kroz njegov organizam prolo 40.000 obroka, koji se sastoje uglavnom od mrtve hrane (ili anorganskih kemijskih elemenata). Tijelu je nemogue organske stanice stvarati anorganskom (ili mrtvom) materijom. Mi vidimo da je dodue 40.000 obroka ispunilo cilj, da odre ivot, ali da 41

se nije jela nikakva hrana u organskom stanju da obnovi stanice i tkivo njegova tijela ili da dopremi kemijske elemente od kojih se sastoje stanice i tkivo. Moramo spoznati da se granica preoptereenosti dosee obino s 40 ili 50 godina, dob u kojoj su postignuti zrelost i iskustvo, odsjeak u ivotu kad bismo trebali znati to e nam ivot donijeti, istinski cvat ivota. Ali to je dob u kojoj veina mukaraca i ena utvruje da imaju slabije tijelo, degenerirano, neuporabivo, koje se kree prema prijevremenoj starosti. Mi znamo da tijelo treba teretne tvari (vlaknaste tvari). Ali o djelovanjima tih teretnih tvari veina nije upuena. Teretne tvari u naoj hrani moraju se sloiti iz sirove celuloze (vlakana) od sirovog povra, salata i voa, koji se koliko je mogue trebaju jesti u svom prirodnom stanju. Kad ih tako jedemo i temeljito savaemo, mogu se mnoge substance sadrane u vlaknima izvui van pri probavi. Preostala vlaknasta kaa prolazi crijevima i postaje, slikovito govorei, miinim mijeanjem njihova visokomagnetina peristaltika. Na taj nain izvlai vlaknasta kaa iz svakog dijela tijela istroene stanice i dijelove tkiva u crijeva i prihvaa ih isto kao druge otpadne tvari. Vlaknaste tvari djeluju pri probavi kao crijevna metla ili i kao "usisava za prainu". Ako je hrana ipak bila peena, kuhana ili preraena, vlaknaste su se tvari ili celuloza pretvorili u anorgansku substancu, to jest bio je uniten svaki trag ivota. Vlaknaste su tvari beivotne i vie ne mogu djelovati 42

kao metla ili usisava. One umjesto toga djeluju kao (obino zasluzit) brisa i bivaju kroz crijevo istisnute bez ikakva udjela u ienju. Mrtve vlaknaste tvari nisu vie sposobne da prihvate istroene stanice ili druge otrovne substance. Promotrite te obe slike. S jedne strane preobilje sirovih vlaknastih tvari koje prolaze probavnim i izluujuim traktom, kao metla za ienje i usisiva praine aktivne su - nakon svakog obroka, triput dnevno koje ne samo da svaki put ostave iza sebe isto crijevo nego i skupljene otpadne tvari otpremaju iz tijela. S druge strane teretne ili vlaknaste tvari u kuhanom ili neprirodnom obliku koje (gotovo uvijek u velikim koliinama) prolaze crijevima i izlunim organima triput dnevno, 40.000 puta ili ee u 40 godina ostavljajui svaki put sluzne taloge. 40.000 sluznili taloga ostavlja iza sebe nuno svoje tragove, i kad bi oni j o bili tako neznatni (vidi i Prof. Arnold Ehret "Lijekovita hrana slobodna od sluzi"). ovjek je jedino bie u ivotinjskom carstvu koje bez obzira na svoju viu inteligenciju pretjerano ugaa svom apetitu na raun svoga tijela i svjesno njeguje svoj apetit a da se ne poslui svojim zdravim ljudskim razumom ili svojom dobrom moi rasuivanja. On radije prislukuje zavodljiv glas koji ga uvjerava da hrana nema nikakve veze sa slanjem njegova tijela. Nije udno da se mi, bez sluenja svojom inteligencijom upravo tada kad smo dosegli dob, u kojoj je nae znanje i nae iskustvo za nas od velike koristi te bismo doista mogli konano ivjeti, nalazimo u jednom 43

tjelesnom stanju koje je za staraki dom ako nije ve pripravno za grob. Naa je potekoa da znamo kako moramo promijeniti svoje prehrambene navike, da svoje tijelo regeneriramo bez mnogo neugodnosti i bez reakcija koje su optereujue za nau psihu ili za obrate svakodnevnog ivota. To nam omoguuje da postignemo zdravo tijelo puno ivotnosti i bez bolesti. Moemo potvrditi da javnost i mediji sad malopomalo uviaju vrijednost "preventivne medicine" i o tom mnogo priaju - tema koju sam na temelju svoj ili praktinih iskustava propovijedao ve prije vie od pol stoljea. Prvi korak je nutarnja istoa. Temeljito i stalno svakodnevno izluivanje je bezuvjetno potrebno. Pri neredovitoj stolici dragocjen je klistir. To se opisuje u poglavlju o ienju od otrova u mojoj knjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra" i u mojoj knjizi "I vi moete postati puno mladi". elite li brze rezultate, moete postii bolje i temeljitije nutarnje ienje ispiranjem crijeva, pod pretpostavkom, da se ispravno obave. (Postoje ustanove koje preduzimaju takva pranja crijeva. Adrese moete traiti kod: Geselschaft fur natiiiiische Lebenskunde e. V. in 2862 Worpswede, Heinrich-Vogeler-Weg 8). Ja sam utvrdio da se postiu najbolji rezultati kad se u vie uzastopnih dana obavi etiri ili pet ispiranja, svaki dan jedno.Tada su potrebna samo j o jedno, dva ili tri ispiranja tjedno.

Kad se ta ispiranja obavljaju struno, ona prema mojim saznanjima imaju prednost i ne uzrokuju nikakve tekoe. Tko nikad nije primio ispiranje crijeva, ne moe o tom oitovati svoje miljenje. Opomene u odnosu na struno provedena ispiranja crijeva dolaze samo od nekoga koji ima potpuno neznanje o tjelesnoj istoi. Ako se navede kao razlog ili prigovor da ispiranja oslabljuju tijelo i da su stoga tetna, to je posvemanji besmisao. Pozadina toga dokazivanja je posve jednostavno manjkavo znanje i manjkavo iskustvo. Debelo je crijevo ureaj za prikupljanje i ienje tjelesnog otpada. Kako moe tijelo povratiti svoju snagu i svoju pravu kemijsku ravnoteu, ako se prije svega ne oisti taj ureaj?

45 44

Ljudsko tijelo sastoji se od sljedeih elemenata:

IVOTONOSNE TVARI ZA TIJELO

Ljudsko tijelo nije tako jednostavno kao neki kemijski laboratorij. Ono je ivi kemijski laboratorij i sastoji se praktiki od svih elemenata mineralnog carstva, ali u organskom, ivom obliku. Najvaniji su elementi navedeni na sljedeem popisu prema svom priblinom udjelu.

46

47

Sljedee ivene namirnice itd. bogate su u prvom stupcu poredanim kemijskim elementima i redom se nabrajaju u odnosu na sadrinu tih tvari. kisik Udahnitc duboko da primite slobodan kisik i pijte sirove sokove od voa i povra da se domognete organskog kisika. Orasi, prije svega nezasoljeni bademi, ali ne kikiriki (tvore kiseline). - Orahov maslac je veoma dobar ako je sirov, ali ne ako je podvrgnut visokoj temperaturi. Masline i avokado su odlini izvori ugljika. Maslac (nezasoljen) i vrhnje isto su tako bogati iz vori ukoliko nisu pasterizirani. Mrkva, celer, pinat, kelj, salata, rajica, groe, borovnica i malina. Duboko i ritmiki udahnite, po mogunosti vani na otvorenom. Alfalta i zeleno lisnato povre. Bademi (nezasoljeni), mrkva, maslaak, rotkva, pinat, narana, kozje (sirovo) mli jeko za djecu, cvjetaa, rajica, enjak, pastrnak, jagode, orasi, jabuke, krumpir (si rov), kajsija.

fosfor

Zeleni kelj, rotkva (velika bijela) paroga, kiselica, draguac, brokula, enjak, mrkva, cvjetaa, krastavci, bundeva, poriluk, sala ta, repa, orasi, jagode, trenje, smokve, na rane, limuni. Mrkva, celer, pinat, repa, cvjetaa, poriluk, enjak, sirov krumpir, kiselica, bundeva, rajica, rotkva, narane, limuni, kajsije, bajiane, trenje, datulje, smokve, jagode, groe, kruke, breskve, ljive, lubenice, i pak, masline. Kelj. draguac, rotkva, cvjetaa, poriluk. enjak, kiselica, jagode, ananas, jabuke, orasi. Celer, mrkva, pinat, rajica, jagode, rot kva, bundeva, salata, poriluk, krastavci, repa, jabuke, marelice, lubenice, kruke, narane, grejpfrut, limun, datulje, trenje, groe. Repa, kelj, celer, enjak, rotkva, slatki krumpir, rajica, avokado, datulje, ipak, kokosov orah. Bademi (neposoljeni), mrkva, listovi repe, pinat, listovi celera, kozje mlijeko (siro vo), cvjetaa, kelj, draguac, krastavac. Mrkva, celer, krastavci, datulje (neposoljene), enjak, poriluk, kelj, salata, rajica, pinat, limun, narana, jabuke, jagode, ba nane, smokve, ananas, orasi.

kalij

ugljik

sumpor

vodik duik

natrij

kalcij

klor

fluor

M i n e m o e m o primiti n i k a k a v ( a n o r g a n s k i ) ugljik, ali potrebni atomi ugljika sadrani su u svakom s a s t a v n o m dijelu h r a n e , u g l j i k o h i d r a t i , m a s n o e , b j e l a n e v i n e , vitamini, enzimi svi su velikim d i j e l o m svojih m o l e k u l a izgraeni i z ugljikovih a t o m a , isto t a k o svi oni s a d r e v o d i k i neto d u i k a p o s e b n o sve a m i n o k i s e l i n e ( k a o sastavni dio bjelanevine).

magnezij

48

eljezo

Mrkva, krastavci, salata, rotkva, paroga, rajica, bademi (nezasoljeni), avokado, ja gode, groice, smokve, lubenice, kaj sije, trenje, jagode, orasi, jabuke, groe, ana nas, narane. Mrkva, celer, repa, krastavci, poriluk, bade mi (neposoljeni), jabuke, marelice, orasi. Krastavci, salata, paroga, listovi repe, rot kva, poriluk, zelena paprika, pinat, jagode, trenje, marelice, jabuke, lubenice, smokve. Morske alge, irska mahovina, ananas. (Ne mojte troiti nikakav medicinski ili tekui jod kao ivenu namirnicu ili kao pie.)

da jedemo sirovo povre, salatu i voce kao i da pyemo svjee sirove sokove. Ako vi mnogo pijete svjeih, spravno iscijeenih sirovih sokova od voa i povra^ nee biti prema mom iskustvu nikakve opasnosti od pomanjkanja vitamina.

mangan silicij

jod

Vitamini. Tako dugo dok se laik igra s tajanstvenim stvarima, openito su beskorisna obavjetenja o vitaminima, sve dok se on ne upozna s fiziologijom prehrane svoga tijela. Uzajamno djelovanje vitamina u spoju s kemijskim elementima u naim ivenim namirnicama je veoma sloena tema koja ljude zbunjuje u veini sluajeva. Mnoge ivene namirnice sadre sve elemente koje tijelo potrebuje - npr. zob i druge vrste itarica. Elementi su ipak u takvom sklopu da oni imaju za ljudsku probavu gledajui na dugi rok tetno djelovanje. Ipak, kad se itom hrani stoka, odlino napreduje, jer je u stanju da potpuno probavi krob i bjelanevine. Iz tog razloga ja ne preporuujem da vitaminima poklanjamo preveliku panju, nego da vie pazimo na to 51 50

Kad mi tu vodu izvuemo kao sok, nalazimo u njoj i sve druge tvari koje su bile u vou ili povru. U tom prirodnom stanju one su organske.

VODA

Probavni procesi su ivotonosni procesi pri kojima voda igra vanu ulogu. Probavni sokovi tijela sastoje se vie od 9 8 % od vode. Ta se voda mora stalno obnavljati. ovjek openito izgubi u 24 sata oko etiri litre vode. Voda se sastoji iz kemijskih elemenata, i jedini put da joj se dade ivotna snaga vodi preko biljnog carstva. Kemijske tvari mineralnog carstva jesu mrtve i anorganske, ali ako ih uzmemo iz prirode i apsorbiramo iz biljaka, one postaju oivljene i tako postaju postaju organske. Obrada voa i povra uz visoku temperaturu ili industrijskim postupcima pretvara organske tvari opet u njihovo anorgansko, beivotno stanje. To jednako vrijedi za vodu. Dolazila ona iz slavine, iz kakvog izvora ili od kie s neba, ili bila destilirana - voda je uvijek anorganska. (Pogledaj moju knjigu "Voda moe razoriti vae zdravlje".) Kad se njom polijevaju biljke, one ju prihvaaju u se i pretvaraju u organsku. Elementi iz kojih se sastoji prirodna voda tada se rascijepljuju i skupljaju se u vlaknima biljke. Zato je sirovi sok svega voa i povra najbolja voda kojom raspolaemo. 53 52

UGLJIKOHIDRATI I BJELANEVINA

Sirovo povre i voe sadre velike koliine vode. Zato ih moemo, ako elimo, jesti zajedno i u svakoj kombinaciji, pod pretpostavkom da ne dodajemo nikakav tvorniki eer. Med je naprotiv prirodni ugljikohidrat i moemo ga u maloj koliina uzeti zajedno s kojom hranom, ukoliko med dolazi svje od pelara, a ne - kao pretoen med u velikim trgovinama obraen pri visokoj temperaturi. Kad se tijelo temeljito oisti i navikne na takvu prehranu tijekom vie mjeseci ili godina, ovjek - prema mom iskustvu - vie nee poznavati umora, raspolagat e istom neiscrpivom zalihom energije, snage i vitalnosti i isto tako zadivljujuom mjerom jaine i izdrivosti. Govorim iz vlastitog iskustva. Jer ja sam vie puta utvrdio da se pri takvoj prehrani odmah obnavljaju stanice i tkivo tijela, kad god se od njih zahtijeva da dopremaju energiju, tako da umor praktiki ne moe nikad nastati. Konano, umor je posljedica nesposobnosti tijela da brzo zamijeni i obnovi svoje stanice, da one spontano dopremaju energiju koja se trai. Tako je umor prvi znak da stanice "gladuju" i da se ne mogu dosta brzo obnoviti, iako se moda dnevno jede obilje kuhane hrane. Umor je prvi znak da se tijelo kree prema bolesti i konano prema prijevremenoj starosti. Kad se hrana kuha, konzervira ili kako drugaije preradi, eer se pretvara u krob. Tijelo ne moe krob kao takav uporabiti, nego ga mora tek ponovo pretvoriti u eer, da ga moe iskoristiti. To je dodatan posao za 55

Ljudsko je tijelo ivi organizam, u probava i uzimanje hrane zbiva se ivotnim procesima. Vrenje i truljenje nastaju u tijelu kad vi kombinirate ivene namirnice koje sadre eer i krute ugljikohidrate sa ivenim namirnicama koje sadre koncentrirane bjelanevine ili s kiselim voem. (Vidi i "Popis kombinacija ivenih namirnica " i "Krepak za ivot" od Harvey i Marilyn Diamond.) Sve vrste povra i voa sadre sve ugljikohidrate na osnovi eera, koje tijelo potrebuje, ukoliko su oni sirovi. Gotovo sve povre, salate i voe sadre, ako su svjei i sirovi, 5 0 % do 9 5 % vode. Sadrina ugljikohidrata i bjelanevina njie se izmeu djelia od 1% i, u nekim sluajevima, udjela od 10%. Tko svoju hranu sloi ispravno, moe svoje tijelo odlino prehraniti, pretpostavi li se, da jede iskljuivo sirovo povre, salate, voe i orae te to dopunjava svjeim i ispravno iscijeenim sirovim sokovima od povra i voa. 54

probavne organe. Tvrdnja, da tijelo potrebuje koncentriran krob kao stalnu hranu, potpuno je kriva. Ugljikohidrati kroba i eera trae alkalijsku probavu. Ako ih troimo u koncentriranom obliku (kao branenim proizvodima svake vrste, kruh, itna hrana, eer, bomboni itd.), ne bismo ih smjeli nikad jesti zajedno s koncentriranim bjelanevinama (kao meso, jaja, mlijeko itd.). To ima za posljedicu nespojive kemijske kombinacije, to vrenje ugljikohidrata i truljenje bjelanevina nosi sa sobom, i iz toga rezultira prezakiseljenje. Koncentrirani ugljikohidrati ne bi se smjeli nikad troiti ni s voem, jer voe djeluje na vrenje ugljikohidrata. Pri tom ono tada vie nema nikakvo alkalijsko djelovanje u tijelu, nego bi naprotiv pojaalo kiselo stanje. Popis kombinacija ivenih namirnica pokazuje kako ete najbolje sloiti svoje ivene namirnice. Veini ljudi nije preporuivo da odmah i radikalno promijeni svoje prehrambene navike i prijee iskljuivo na sirovu hranu. Bolje je promjenu postupno ali ipak kt>liko je mogue bre provesti. Potrajat e samo malo vremena dok se priviknete na promjenu. Jedite jedan, dva ili tri dana tjedno samo sirovu hranu i odrecite se svih kuhanih i preraenih ivenih namirnica. Planirajte briljivo za vrijeme ostalih dana u tjednu svoje obroke, da sastav bude podnosiv i pijte osim toga, ako je mogue, na poetku svakog obroka jednu ili dvije ae svjeeg sirovog soka od povra. 56

SOKOVI OD POVRA I VOA

Sokovi se moraju pripraviti sirovi i svjei, najbolje satiranjem i preanjem s kakvom preom za sok. Duga su me iskustva uvjerila daje to najbolja i praktiki jedina metoda, da se izvuku svi vitamini, enzimi i minerali iz voa i povra. Moe se svakodnevno piti vie aa svjeeg sirovog soka od voa i/ili povra, ako se sok ispravno pripravlja. Izgleda da je najbolje pola litre dnevno. Svaka

Prea za sok od povra i voa

Sokovnik - Champion

57

neugodnost nakon pijenja sokova obino se ima svesti na stanja u tijelu koja priroda nastoji odstraniti. I kad su odstranjena to jest eventualno izluene otrovne tvari, slijedi obino silni porast snage i energije. Bez iznimke je da svatko tko otklanja ili odbija svjee sirove sokove ne zna nita iz vlastitog iskustva o njihovom psiholokom djelovanju na stanice i tkivo i na probavni sustav tijela. Nema na svijetu nikakvih tableta koje mogu nau krv opskrbiti potrebnom hranom. Lijekovi su u najboljem sluaju prikladni privremeno kao take. Sirovi sokovi naprotiv nisu nikakvi lijekovi. Ako su svjee i ispravno iscijeeni, oni su najbolje ive i regenatorne ivene namirnice koje se tijelu moe dati. Njima se tijelo moe najbre opet dovesti u normalno skladno stanje. Uzimanje sirovih sokova iz voa i povra je najpouzdanija i najsigurnija kao i najbra metoda da obnovimo stanice u tijelu. Alije neophodno potrebno da se sokovi sirovi-svjei pripreme i ispravno na higijenski nain iscijede. Pasterizirani ili sterilizirani sokovi su bez ikakve vrijednosti. Obradom (zagrijavanjem na visokoj temperaturi, zraenjem itd.) oni gube svoju ivotnu snagu.

KRUH, ITO, PECIVO I DRUGE KROBNE IVENE NAMIRNICE

Ve puno desetljea zastupam miljenje da ljudski asimilatorski probavni postupak ne podnosi nikakvu

koncentriranu krobnu hranu.

Osobito ukazujem na to da to vrijedi za sve ivene namirnice i proizvode koji sadre krob, koje su bile izloene obradi na temperaturi vioj od 50 C. Visoka temperatura unitava enzime, bez kojih se ne mogu hraniti i regenerirati stanice i tkivo. To vrijedi za sve ivene namirnice a posebno za krobnu hranu. Ali paradoksalno je daje krobna hrana postala glavnim sastavnim dijelom prehrane veine ljudi. Bez obzira na sve suprotstavljene tvrdnje postoje odluni dokazi tisua ljudi koji su izmijenili svoju prehranu, dakle drastino reducirali sve kuhane, krobne ivene namirnice i proizvode ili ih se posve odrekli i time su bitno poboljali svoje zdravlje i dobro osjeanje. Rastvaranje krobnih molekula zapoinje s pljuvakom u ustima. Taj se postupak nastavlja uz pomo jetre i guterae. Stvarni problemi zapoinju kad

58

59

razgraeni krob dopre do sitnih krvnih kapi hira, da stanicama dopremi konani proizvod rastvorenih krobnih molekula. Kuhani su proizvodi mrtvi. Oni zacpljuju mikroskopski siune kapilare te stanice i tkivo pate od gladi. (Vidi Helmut Wandinaker"Willstdu geund sein? VergiB den Kochtopf!") Postoje mnogi procesi koji se stalno zbivaju u tijelu i svi su bez iznimke podvrgnuti nepromjenjivim prirodnim zakonima. Oni ne mogu istovremeno ivjeli i biti mrtvi. Oni se ne mogu zbivati u mrtvom tijelu - bilo da se radi o mrtvoj molekuli ili o mrtvom ljudskom biu, da se djelatnosti mogu odvijati, trai se za njihov tijek ivotna snaga. Vi moete kao samo po sebi razumljivo smatrati daje kuhana krobna hrana dodue probavljiva, kako to zagovornici krobne hrane oglauju, ali to je samo teoretska poluistina. Hrana koja je samo probavljena j o za dugo nije ispunila svoj cilj. Mora se s njom vie toga zbiti. ive, aktivne stanice tijela moraju biti u stanju da hranu asimiliraju. Samo ive ivene namirnice, dakle sredstva za ivot, koje su od poetka do kraja opskrbljene enzimima, mogu se na svretku probavnog procesa asimilirati. Samo jer je priroda ljudsko tijelo opskrbila silnom otpornom snagom protiv mrtve hrane, koja ne moe prehraniti ive stanice i jer osim toga u organizmu postoji tako astronomski broj stanica, atoma i molekula, ljudsko je tijelo u stanju tako dugo ivjeti kako ono 60

obino ivi - ili bih bolje trebao rei: u stanju da egzistira - unato krivim kodljivim navikama prehrane veine ljudi. Krv je prijenosno sredstvo kojim hrana dospijeva do stanica i tkiva tijela. Krv je ipak vie nego neko isto prometno sredstvo koje doprema tijelu hranu. Ne zaboravite da svaka kap krvi u organizmu naini svakih 24 sata 3000 do 5000 krunih putovanja kroz cijelo tijelo. Budui da se cjelokupna priuva krvi svodi samo na 4,5 litre a od toga se samo 80% ili 3,5 litre nalazi u stalnom krvotoku, moete dokuiti nunost da tono pripazite na to kojoj vrsti molekula vi dozvoljavate da prispije u vae tijelo. Prerada hrane u elucu i u dvanaesniku jesu samo prvi koraci. Od dvanaesnika nadalje krv sakuplja probavljene molekule. Krvna tjeleca, od kojih se u vaem tijelu nalazi oko 25.000.000.000 (25 milijardi), nemaju nikakve sposobnosti izbora. Ona se previe zaposlena da gube vrijeme na to da izabiru bilo koju vrst molekula koje ste vi priveli svomu tijelu. Krvna tjeleca uzimaju jednostavno sve to im dopadne i zagonetni zakoni magnetske snage privlanosti djeluju tako da se molekule razliitim postajama obrade dovode k svom zadnjem odreenju popravka i regeneracije stanica i tkiva u tijelu. Ta magnetska privlanost u svrhu regeneracije postoji samo u ivim molekulama. Postoje trenuci i prilike kad se neto naopako dogaa s nekom stanicom ili skupinom stanica, kad treba neka tvar da se sredi stvar. Takvo je stanje obino vjesnik, prethodnik nekog
(.1

nedostatka ili bolesti. Pod takvim okolnostima potreban je katalizator koji ne mora nuno biti "ivua" tvar, ali on mora biti raspoloiv u posve malom molekularnom obliku. ito moe takve ive tvari dati i uiniti dostupnima, ako je ono sirovo i nije bilo prskano otrovom. Molekule u kuhanom itu i u branu su ipak mrtve. Molekule sirovog ita su bogato opremljene enzimima. Probavni postupci sa svojim vlastitim enzimima ostvruju da sirove molekule itnog kroba pomau obnovi stanica ili da one postanu samo katalizatori ako su za to potrebne. Vi moete izvui korist iz sirovog ita. U svom prirodnom sirovom stanju itno je zrnje vrlo tvrdo; zato ga smekajte preko noi u toploj vodi (ne iznad 50C). Ujutro e tvrde ljuske biti dovoljno smekane, tako da se ito moe lako vakati i dalje preraditi u probavnom sustavu. Sorte ita iju upotrebu ja preporuam jesu zob, ra i penica, ako pripazite na to da troite samo organski posijana, nepreraena zrna, a izbjegavate "industrijski" preraena, ija prerada ima cilj sprijeiti i unititi uzronike biljnih bolesti. Na poetku troite samo malu koliinu, dupkom punu ajnu licu. Mislite na to da probava kroba poinje u ustima. Zadrite zrnje u ustima dok se temeljito ne zaslini, dobro ga savaite dok ne bude tekue, prije nego ga progutate. Osigurajte si vrijeme.

Kad se priviknete na tu hranu, vi ete se vjerojatno veseliti da s tom hranom zaponete ili dopunite svoj svakodnevni doruak. Prema mom iskustvu iz mnogih desetljea i prema iskustvu velikog broja drugih istraivaa prehrane mogu kruh, pecivo, itna hrana i druga kuhana krobna hrana biti odgovorni za mnotvo nedostataka koji spopadaju danas civilizirane ljude. Ne mogu dovoljno snano naglasiti da je najbolji dokaz kojeg se moe zamisliti pokuaj da takve ivene namirnice izbjegavamo nekoliko tjedana, da tijelu damo priliku da samo sebe lijei i da doivimo neoekivano ako ne nevjerojatno poboljanje zdravlja.

63 62

MLIJEKO

Kravlje je mlijeko znatno gue nego majino mlijeko i ono sadri 300% vie kazeina od majinog mlijeka. Kravlje mlijeko treba teinu tcleta udvostruiti u est do osam tjedana, dok tijelo djeteta potrebuje est do sedam mjeseci da udvostrui svoju teinu. Kravlje mlijeko gradi tijelo teleta tako da ono u odraslom stanju postigne teinu od 450 do 900 kg. Koji mukarac ili koja ena tei da postigne teinu od 110 ili 140 kilograma? Drugi vaan vid, koji se obino previa, sadrina fosfora u mlijeku. Fdsforje element koji stvara kiselinu, a kravlje mlijeko sadri gotovo 50% vie fosfora nego majino mlijeko. Osim toga odnos je izmeu sarine fosfora i sumpora razliit u tih dvaju vrsta mlijeka. Ljudsko tijelo mora upotrijebiti silno mnogo napora da probavi kravlje mlijeko, a posljedica toga naprezanja, zajedno s visokom sadrinom kazeina u kravljem mlijeku, jesu stvaranjem patnje pristigle tetne sline. Ve sirovo kravlje mlijeko je dosta loe. Mlijeko pasterizirati te ga propisivati djeci i bolesnicima je ipak po mom miljenju i iskustvu nevjerojatna glupost.

Openito se smatra da je kravlje mlijeko jedna od najpotpunijih ivenih namirnica. Poluistina je zavodljivija nego svjesna la. Mlijeko je ivena namirnica u ljudskoj prehrani koja stvara najvie sline. Od djetinjstva sve do starosti ono je napodmukliji uzrok prehlada, gripe, bronhijalnih tegoba, astme, peludne hunjavice, upale plua, tuberkuloze, konih bolesti i problema eone upljine. Mlijeko je zamiljena ivena namirnica za djecu od njihova roenja tako dugo dok se miii i cijelo tijelo dovoljno razviju da primaju prirodne ivene namirnice. Kravlje mlijeko nije nikad bilo odreeno za ljudsko dijete! Priroda g a j e predvidjela za tele! Hrana za dijete je prirodna kad mu se ona od mlijeka njegove majke stavlja na raspolaganje. To mlijeko sadri prirodne vrste eera, soli, aminokiseline, hormone, vitamine i elemente koji se trae za rasi malog tijela. Jedna od najvanijih tvari u mlijeku je supstanca koja se zove kazein. Ona doprema velik broja aminokiselina za tvorbu bjelanevinskih molekula koje izgrauju djeje tijelo. Kazein se nalazi samo u mlijeku i jajima. 64

Pasteriziranje mlijeka j e bilo uvedeno kad je mlijeko poslalo velikim "biznisom". Praktiki je nemogue imati pri ruci velike koliine mlijeka i mlijenih proizvoda a da se ne pokvare prevoziti ih na velike udaljenosti. To kvarenje donosi naravno sa sobom financijske gubitke. Pitanje hranjive vrijednosti podredilo se zaradi. Doneseni su zakoni da tite te dobiti bez osvrtanja na gubitak hranjive vrijednosti ivene namirnice.
65

Na nesreu politika se mainerija sve vie vodi milju o dobiti nego etikom cjelovitou. Kad bi cjelovitost bila pravilo, vie bi se poklanjalo panje i obzira pasteriziranju ivenih namirnica i unitavanju ivotnih elemenata u naoj hrani. To bi pak zahtijevalo obrazovne metode koje nadilaze sposobnost poimanja dananjih politiara. Dovoljno je dokazati da pasteriziranje mlijeka nipoto ne predstavlja zatitu za zdravlje pojedinca ili zajednice i da ono samo titi mlijeko od kiseljenja. Tvrdnja da sirovo mlijeko prouzrouuje bolesti, koje su sprijeene ako se pasterizira mlijeko, posve je i potpuno neistinita. Pasteriziranje ne ubija ni bakterije tifusa ni bakterije tuberkuloze. Da se ubiju bakterije koje izazivaju bolesti, moralo bi se mlijeko zagrijati na temperaturi izmeu 90C i 11() C. To bi sprijeilo stvaranje vrhnja u flairanom mlijeku velika teta s trgovakog stajalita.
(I

D a j e pasterizirano mlijeko opasno i neprikladno za ljudsku potronju, bilo je dokazano s dvanaest smrtnih sluajeva u .San Franciscu 1928. godine, koje se pripisuje neposredno pasteriziranom mlijeku. U Montreal u je bilo 5002 sluaja tifusa s 533 mrtva, koje se isto tako moglo svesti na pasterizirano mlijeko. Ako se osvrnem na svoje vlastite zapise, mogao bih utvrditi da se kod djece u svakoj dobi i odraslih bezuvjetno dolazi do nevjerojatnih zdravstvenih napredaka, kad se kravlje mlijeko izostavi u njihovoj prehrani. Djeca koja su stalno trpjela od prehlada postala

su zdravija i jaa kad je mlijeko bilo zamijenjeno sirovim sokovima od mrkve i drugim sokovima i njihove su prehlade nestale. Odrasli koji pate od astme, peludne hunjavice i drugih zaslinitih stanja govore odmah o troenju mlijeka u svojoj prehrani, nadasve tada, kad se isto tako izbjegavaju krobni proizvodi. To je ista reklama d a j e mlijeko nuan sastaavn dio ljudske prehrane. Ako bilo koji pripadnik lijenikog poziva preporua njegovu potronju, to je znak da on ne poznaje jednostavne zakone psihologije prehrane i da on nije spoznao temeljni uzrok za postojanje prekomjerne sline u organizmu. Nema lana ivotinjskog carstva koji uzima mlijeko kao hranu, kad je prestao dojili. Samo ovjek je tako glup da previa kako je uivanje mlijeka uzrok mnogih njegovih patnji. Priroda je mlijeko svake ivotinjske vrste opskrbila s nunim sastojcima koji su najbolje prilagoeni za rast njezina potomstva. injenica, da mlijeko sadri ivot, kad se troi kao hrana nakon dojenja nije sporna. Nije sporno ni to da mi u rijetkim sluajevima vidimo da neko tele sisa kozu, mae kuju, psi kobilu. Imamo zapise dapae i o tomu daje gorila podojila ljudsko dijete. To su ipak sluajevi nevolje prirode a nikakve uobiajene prakse. Uvijek sam zastupao miljenje da bi odgoj trebao zapoeti od djejeg vrtia i naglaeno se sprovoditi kroz sve kolske razrede: uenjem ljudske anatomije i psihologije prehrane. To se odnosi na znanost o ivotu i 67

naim ivenim namirnicama i na znaenje ivota u povru i vou za prehranu ljudskog tijela i regeneraciju njegovih stanica i tkiva. Zastupam nadalje miljenje da bi se ena, prije nego zatrudni ili odmah nakon stoje ispostavila d a j e trudna, trebala pozabaviti tom tematikom da predusretne probleme koji stoje pred njom. Sto se tie njezine vlastite prehrane, ona sada ima dvostruku zadau. Ona mora hraniti ne samo svoje vlastito tijelo, da se hrana uzima cjelovito i da se njezini procesi izluivanja djelotvorno odvijaju, nego ona mora uz to raspolagati dostatnom hranom ispravne vrste da ispravno raste tijelo djeteta. Tono je da mlijeko sadri veliku koliinu kalcija element koji je bezuvjetno nuan - ali drugi elementi od kojih se sastoji mlijeko ipak su neskladni u odnosu potrebe ljudskog tijela da oni praktiki unitavaju prednosti koje inae mogu proizlaziti iz kalcija. Ako je mlijeko pasterizirano, to je dovoljan razlog da ga se izbjegava. Pasterizirano mlijeko, koje majke piju za vrijeme trudnoe, moda je glavni uzrok gubitka njezinih zubi, ako si uzima malo ili nimalo sirovih ivenih namirnica i sokova od povra. U sirovom povru, salati i vou nalazi se toliko kalcija kao i svih drugih vanih tvari, koje potrebuju majka i neroeno dijete. Ali da se oni dobiju u dostatnoj koliini, moraju se dopunjavati svjeim sirovim sokovima, npr. sokovima od mrkve ili pomijeanim sokom od mrkve i pinata. (itajte uz ovo moju knjigu "Sokovi od svjeeg voa i povra".) 68

Novoroeno dijete treba majino mlijeko. Ako toga nema, onda je kozje mlijeko vrsta mlijeka koje je po kemijskom sastavu najblie majinu mlijeku. No ono ne smije biti pasterizirano i ne bi se smjelo zagrijavati na temperaturi preko 36 C, Nakon prve tri ili etiri sedmice moe mu se dodavati svjee pripravljen sok od mrkve. Zapoinje se s jednom etvrtinom soka od mrkve na tri etvrtine kozjeg mlijeka i postepeno se poveava udio mrkvina soka. To se je dokazalo kao veoma

djelotvorno.
Soj ino mlijeko i sve druge vrste biljaka s mlijekom doli su odnedavno u modu. Budui da one nisu ivotinjski proizvodi, misle ljudi, one bi mogle biti dobra zamjena za ivotinjsko mlijeko. Ali proizvodi od zrnja soje imaju djelovanje koje tvori kiselinu u ljudskom probavnom traktu, bez obzira na injenicu, da se pri laboratorijskim pokusima moe postii alkalijska reakcija. Usporedba sojinog mlijeka s majinim i kravljim mlijekom moe biti pouna. Majino se mlijeko sastoji oko 8 7 % od vode, kravlje mlijeko gotovo isto tako, dok sojino mlijeko sadri samo neto vie od 10% vode. Dodavanje vode pri spravljanju sojina mlijeka ne pretvara tu vodu u organski spojenu vodu. Majino mlijeko sadri oko 1,5% bjelanevina, kravlje mlijeko oko 3,5%, dok se sojino mlijeko sastoji vie od 33%> od bjelanevina. Majino mlijeko sadri oko 6% ugljikohidrata u obliku prirodnog eera, kravlje mlijeko priblino 5 % , dok se sojino mlijeko sastoji od vie nego 3 3 % od krobnih ugljikohidrata. Majino mlijeko sadri oko 4% masnoe, kravlje 69

mlijeko 3 do 4%, dok sojino mlijeko sadri priblino 17% masnoe. Kad usporedimo kemijski sastav majina mlijeka sa sojinim mlijekom, moemo utvrditi da posljednje sadri oko 170% vie fosfora i oko 400% vie sumpora nego kravlje mlijeko. Oba elementa stvaraju kiselinu. S druge strane majino mlijeko sadri otprilike 3500% vie klora - element za ienje - nego sojino mlijeko. Ti faktori su od velike vanosti ako priznamo da se mnogi sluajevi duevne bolesti, neurastenije, sklonost abnormalnom seksu i druge smetnje ivanog sustava uglavnom svode na neusklaeni odnos tih elemenata u hrani. Pomanjkanje klora u sojinu mlijeku ima veoma velik utjecaj na eluani sok i moe dovesti do pomanjkanja solne kiseline. To pomanjkanje moe nadalje dovesti do smetnji u sustavu i aktivnosti krvi. Osim toga ti elementi u sojinu mlijeku nisu vie organski, ako su sojin prah ili mlijeko bili izloeni prekomjernoj vruini. Zakljuno moemo rei d a j e najbolje (ako dijete ne eli ili ne moe piti nikakvo mlijeko) ako djetetu dajemo svjee sirove sokove od voa i povra u dovoljnoj raznolikosti da njegovo tijelo opskrbimo svim mineralima i kemijskim elementima, vitaminima, hormonima, kalorijama i aminokiselinama koje ono treba. Ako se sokovi ispravno priprave - svjee iscijede iz svjeeg voa i povra dobre kakvoe - dijete e dobiti snano, zdravo, vitalno tijelo koje je dalekoseno zatieno protiv bolesti. Kad dijete naraste, sokovi se mogu i dopuniti sitno izrezanim svjeim povrem i

voem. Kuhana i konzervirana hrana, itna hrana, proizvodi od zrnja i brana ne mogu sagraditi zdravo tijelo. Po prirodi tijelo trai sredstva i puteve - u pojavi vruice, konog osipa i bolesti - da se oslobodi otpadnih tvari, koje su posljedica devitaliziranih ivenih namirnica.

71 70

VRHNJE I DRUGE MASNOE

DUBOKO ZAMRZNUTE IVENE NAMIRNICE

Mlijeko j e koncentrirana bjelanevina, vrhnje j e posve jednostavno masnoa. I vrhnje je neto to stvara slinavost, ali ono je ipak dobra masnoa, pretpostavi li se da ga se jede samo u ogranienim koliinama. Vrhnje ne bi smjelo biti pasterizirano. ivotinjske masnoe stvaraju kiselinu, a ako su kuhane ili peene mogu lako prouzroiti jetrene i une smetnje, a i smetnje guterae. Najbolje ele masnoe nai u avokadu i maslini.

Sir to god je sir jai tim vee je njegovo kiselo djelovanje na tijelo i lim vie stvara slinavost. Ako ga se uope jede, treba se posluiti jedino onim od nepasteriziranog i nekuhanog mlijeka i to u malim koliinama kao i vrhnje.

Dok ega pri kuhanju ili pri preradi' uniti ivoini element u povru, vou, orasima i drugim ivenim namirnicama, to se ne dogaa pri zamrzavanju. Brzo zamrznute ivene namirnice, koje su svjee i sazrele na drvetu, zadravaju ivotno poelo u privremeno obustavljenom obliku a da se ne umanjuje i ne unitava hranbena vrijednost hrane. No duboko smrznuto ugiba nakon otopljenja ipak mnogo bre nego svjee povre i voe iz vrta ili s trnice. Zadrite takve ivene namirnice nakon otopljenja na temperaturi pri 1-3 C, pretpostavi li se da one nisu bile zatopljavane due od 10-15 minuta na sobnoj temperaturi. Brzo zamrzavanje ima velike prednosti u odnosu na druge metode konzerviranja ivenih namirnica. ivene se namirnice mogu tijekom mnogo mjeseci sauvati u smrznutom stanju, a da ne izgube na hranidbenoj vrijednosti ili ne propadnu, ukoliko se brzo i temeljito zamrznu. Mnogi se plodovi zasladuju a povre zasoli kad ih tvornice ivenih namirnica zamrzavaju. Pripazite na to, jer eer uzrokuje gubljenje hranidbene vrijednosti kod voa i dovodi do kisele reakcije u tijelu, dok sol ometa probavni postupak. 73

72

BJELANEVINA

Molekule nisu kao ivotinje ija se ivost izraava i oituje njihovim aktivnostim. Usprkos tome ivotno poelo postoji ili ne postoji u nekoj molekuli. Ako ono postoji, molekula je ivi organizam koji moe dopremati ivotnu snagu i energiju. Ako u njoj nema ivota, molekula je anorganska i tako pripada carstvu minerala. Nita u prirodi nikad ne miruje. Stvari ili idu naprijed, napreduju, razvijaju se ili se degeneriraju i propadaju. Mineralno carstvo sadri u anorganskom obliku sve molekule od kojih se sastoji ovaj svijet. Svaka od tih molekula, dok god se nalazi u mineralnom carstvu, ima svoju odreenu, utvrenu razinu titranja, ali nema ivota. Moe se rei da njezin napredak i njezin razvoj tee obrnuto. Kao anorganski graevinski elementi ne mogu se sami od sebe dalje razvijati. One se mogu svakako rastaviti, i biljke ih uzimaju u rastavljenom stanju, i na taj im se nain daje ivot. Samo na putu biljnog razvoja mogu molekule oivjeti. Prava je svrha stvaranja biljnog carstva bila da se dade ivot molekulama, to jest da se mineralne, anorganske molekule pretvore u ive organizme. Kad se biljni ivot uniti vatrom, molekule od kojih se sastoje biljke, vraaju se same po sebi natrag u mineralno stanje, jer nigdje ne moe u isto vrijeme biti ivot i smrt. Istraimo li aktivnosti aminokiselina, utvrdit emo da su one ivotno vane pri rastu krvnih tjelaaca za nesmetano djelovanje lijezda, za zdravlje koe, kose i zglobnih hrskavica, za nesmetani rad jetre i za mnotvo drugih funkcija. 75

Bjelanevina se sastoji iz aminokiselina. Aminokiseline nisu samo atomski lanci koji slue samo kao cigle za izgradnju bjelanevine nego imaju osim toga i aktivnu zadau. Drugim rijeima: aminokiseline nisu samo cigle koje tvore bjelanevinu nego - ako ih se usporedi sa zgradom - predstavljaju, slikovito reeno, sve aktivnosti koje se odigravaju u takvoj zgradi. U zgradi ima cigle, drveta, eljeza itd., dizalo, vrua i hladna voda, klimatizacijski ureaj, odvodnja prljave vode, svjetlo, telefon itd. Tako su i aminokiseline ovjeka ili ivotinje nositelji mnotva djelatnosti. Bez njih je nemogue bilo kakvo tjelesno djelovanje. Znaenje vitalnosti aminokiselina najbolje ete razumjeti, kad si posvijestite da molekule u tijelu prestaju biti ive organske molekule za est minuta nakon to je nastupila smrt, jer su prema tome prestale njihove funkcije i aktivnosti. Dok je u tijelu ivot, molekule imaju iskru ivota koja im omoguuje da nastave svoj rad.
/i

Bjelanevina od koje se sastoji tijelo ivotinja, riba i peradi izgraena je od ivih, organskih atoma ivotinjske hrane. To meso je punovrijedna bjelan evina. Prije nego nae tijelo moe probaviti ivotinjsku bjelanevinu, ono ju mora rastaviti u izvorne aminokiseline, da iz tih aminokiselina izgrauje svoju vlastitu bjelanevinu. Veina ljudi smatra da ljudsko tijelo potrebuje meso kao neizostavan sastojak prehrane. Pnje svega meso je zatrovano kad se zakolje ivotinja. Uslijed stranog straha od klanja nadbubrena lijezda prosipa otrove u krv ivotinje. Drugo, to je tijelo mrtav proizvod koji se odmah nakon smrti ivotinje poinje raspadati. Osim toga meso i aminokiseline jo se dalje unitavaju kuhanjem i peenjem. Budui da veina ljudi jede denaturirane ivene namirnice i unato tomu dalje ivi, teko ih je stoga uvjeriti da molekule u naoj hrani moraju biti ive, organske molekule, da moemo izgraivati vitalno tijelo, slobodno od bolesti. Bezivotne, anorganske molekule u kuhanim i preraenim ivenim namirnicama vode degeneraciji i raspadanju tijela. Isto tako kao to je ivot dinamian, magnetian, organski, smrt je statina, nemagnetina, anorganska. ivot raa ivot, a to vrijedi i za molekule u naoj hrani. Ako su molekule u aminokiselinama ive, organske molekule, one ispunjavaju svoju zadau. Ako ih se klanjem ivotinje ili kuhanjem hrane uniti, gube vitalna svojstva kojima molekule potpomau djelatnost aminokiselina. 76

Sve povre i voe sadri potrebne ive molekule, od kojih se u organizmu tvore aminokiseline. ovjeje tijelo ne moe mesne proizvode svake vrsti u obliku "punovrijedne bjelanevine" iskoristi na svoju korist. Ali ono moe dobiti od svjeeg povra i njegovih sokova najbolje molekule i time proizvesti vlastite ivotonosne aminokiseline i bjelanevine. Troenje mesa ili drugih mesnih proizvoda ili mesnih sukusa dovodi do skupljanja prekomjernih kiselina, pri emu je najtelnija mokrana kiselina. Nju prihvaaju miii, kao to spuva upija vodu. im skupljanje te mokrane kiseline dosegne zasienje, kiselina se kristalizira, i tvore se kristali mokrane kiseline koji su tako bolni kod reume, neuritisa i iijasa. ivotinje tvore od aminokiselina, koje dobivaju iz biljaka, mnogo vea, snanija i zdravija tjelesa nego ovjek troenjem mesa. Ako bi trebalo jo vie dokaza da se suprotstavimo krivim tvrdnjama u prilog troenja mesa, trebali bismo se potraiti ivotinje koje jedu meso a da su prikladne kao teglee ivotinje - ali ne nalazimo ni jedne. Njima manjka kako snaga tako i izdrivost. Naprotiv, sve ivotinje koje jedu biljke, od konja preko volova do slona, imaju silnu snagu i izdrivost, koju odravaju troenjem sirovih biljaka. to su to aminokiseline? One su sastavljene od atoma ugljika, vodika, kisika i duika, koji se svrstavaju u odreenim uzorcima i odreenom poretku. Dva od tih sadravaju atome sumpora, dva daljnja atome joda.
77

Da ne dajemo znanstveni opis aminokiselina, moemo se posluiti kao primjerom oblikom, uzorkom i bojama cvjetnih listova rua. Kao to oni odreuju razne vrste rua, skupine atoma odreuju uzorak aminokiselina. Aminokiseline se sa svoje strane grupiraju u uzorke koji tvore razne vrste bjelanevina. U sljedeim odlomcima nabrojit emo glavne aminokiseline, njihov sastav i njihove najvanije funkcije i svojstva. Alanin Sastoji se od 40% ugljika, 8% vodika, 36% kisika, 16% duika. Njegova molekularna teina iznosi oko 89. On je sastavni dio kalcijeva pantotenata (jedan vitamin) i vaan je za zdravu kou, posebno kou na glavi, i za zdravu kosu. Nadalje je vaan za zdravu funkciju nadbubrene lijez de. Alanin sadri sljedee ivene namir nice: alfaita, sirovi nezasoljeni bademi, avokado, masline, vrhnje, mrkva, celer, maslaak, salata, dragu ac, jabuke, marelice, groe, na rane, jagode, rajice. Sastoji se od 41,5% ugljika, 8% vodi ka, 18,5% kisika, 32% duika. Mole kularna teina oko 174. Vaan je za kontrakciju miia. Vaan je sastojak hrskavice, tkiva iz kojeg se naravnim

zakreenjem tvore kosti. ivotno je vaan za ustrojstvo i djelovanje spol nih organa. On doprinosi da zadrava pod kontrolom degeneraciju tjelesnih stanica i titi tkivo od priteva i raka. Argin sadre sljedee ivene namir nice: alfaita, zeleno povre i salate, mrkva, rotkva, celer, poriluk, sirovi krumpir, pastrnjak. Asparaginska kiselina Sastoji se od 36% ugljika, 5,5% vodika, 4 8 % kisika, 10,5% duika. Molekularna teina oko 133. Pomae usporavati razaranje kostiju i zubi i potpomae mijeanje kalcija iz krvi u stanice. Vana je za funkciju plua i dinih puteva kao i srca i krvnih ila. Izvori za asparaginsku kiselinu jesu sljedee ivene namirnice: limuni, grejpfrut, nezasoljeni bademi, jabu ke, marelice, mrkva, celer, krastavci, perin, ananas, rotkva, pinat, rajica, listovi repe, draguac i lubenice. Cistin Sastoji se od 30% ugljika, 5% vodika, 26,5% kisika, 11,5% duika, 2 7 % sumpora. Molekularna teina 240. Jedan od najvanijih sastojaka kose. Vana supstanca pri tvorbi crvenih krvnih zrnaca. Podrava zdravlje tki va i osposobljuje ga da se suprotstavi otrovima i zarazama. Znaajan je za
79

Arginin

78

djelovanja mlijenih lijezda, prije svega za vrijeme mirovanja. Izvori za cistin jesu sljedee ivene namirnice: alfaita, mrkva, repa, kelj, cvjetaa, poriluk, luk, enjak, alge, jabuke, jagode, ananas, orasi. Dijodtrosin Sastoji se od 2 5 % ugljika, 2% vodika, 11% kisika, 3% duika, 5 9 % joda. Molekulama teina 433. Sudjeluje na djelovanjima svih lijezda u tijelu, prije svega titnjae, hipofize, nadbu brene lijezde i limfnih lijezda (vidi grafiki prikaz endokrinih li jezda). Sadre ga sljedee ivene namirni ce: crvene alge, mrkva, celer, pinat, rajica, ananas. Sastoji se od 41 % ugljika, 6% vodika,
4

Sljedee ivene namirnice dopre maju elemente potrebne za glutaminsku kiselinu: zelene mahune, prokulica, mrkva, kelj, celer, listovi od repe, maslaak, perin, salata, pi nat. Glicin Sastoji se od 32% ugljika, 7,5% vodi ka, 42,5% kisika, 18,5% duika. Mo lekularna teina 75. Sudjeluje na tvorbi hrskavica i miinih vlakana. Izvrava umjeren utjecaj na prekom jernu proizvodnju spolnih hormona. Izvori glicina jesu sljedee ivene namirnice: mrkva, maslaak, repa, celer, perin, pinat svjei neposoljeni bademi, alfaita, enjak, smokve, narane, limuni, jagode, ipak, lube nice. Sastoji se od 46% ugljika, 6% vodi ka, 2 1 % kisika, 2 7 % duika. Moleku larna teina 155. Potpomae jetru pri tvorbi glikogena. Sudjeluje na sprjeavanju patogene sline u orga nizmu. Vaan sastojak hemoglobina u krvi spermija koji pri oploivanju prodiru u jajace. Stoga je veoma mnogo povezan s trudnikim kompli kacijama, npr. s pometnuem i prera nim roenjem, sterilnou itd. Izvori histidina jesu sljedee ivene namir81

Glutaminska kiselina

' " larna teina 147. Daje petinu sastoja ka inzulinske molekule. Doprinosi izluivanju probavnih sokova u tijelu i stvaranju glikogena. Vana je pri pretvaranju glikogena u eer, koji daje energiju, u jetri uz pomo amilolitijskih enzima. Djeluje veoma dezinficirajue. Vana je pri spre avanju anemije i sprijeava ili uspo rava uklanjanje djelovanja C vitami na.

k i s i k a

'

5 %

d u i k a

M o l e k l 1

Histidin

80

nice: hren, rolkva, mrkva, repa, celer, krastavci, cikorija, poriluk, enjak, luk, maslaak, ipak. Hidroksiglutaminska kiselina Sastoji se od 3 7 % ugljika, 5% vodika, 4 9 % kisika, 9% duika. Molekularna teina 163. U svojim djelovanjima veoma slina glutaminskoj kiselini, ali s veim utjecajem na eluani sok. Izvori za pokrivanje potreba jesu slje dee ivene namirnice: mrkva, ce ler, perin, salata, pinat, rajica, vino od groa, jagode, ljive. Hidroksiprolin Sastoji se od 4 6 % ugljikohidrata, 7% vodika, 36,5% kisika, 10,5% duika. Molekularna teina 131. Sudjeluje na aktivnostima jetre i unog mjehura pri raspravanju masnoa i u borbi protiv njihova starenja. Osim toga sudjeluje na tvorbi hematina i globu lina u crvenim krvnim zrncima. Za pokrivanje potrebe dobri su izvori sljedee ivene namirnice su dobri izvori: mrkva, repa, salata, maslaak, krastavci, nezasoljeni bademi, koko sov orah, avokado, masline, mareli ce, trenje, orasi, smokve, groice, groe, narane, ananas.

Isolencin

Sastoji se od 5 5 % ugljika, 10% vodi ka, 24% kisika, 11 % duika. Moleku larna teina 131. Sudjeluje u nadzoru lijezde timusa, za vrijeme dje tinjstva i mladenatva, kao i hipofize i slezene za vrijeme mladenatva u dozrijevanju, prije svega u odnosu na rast i obnovu tjelesnog tkiva. Vana tvar pri obnovi hemoglobina (u crve nim krvnim zrncima). Pomae pri re guliranju ope promjene tvari. Sljedee ivene namirnice sadre sastojke isolencina: orasi, kestenje, avokado, masline, kokosov orah, suncokretsko sjeme. Njegov sastav i njegova molekularna teina odgovaraju tono brojevima isolencina. Razlika se sastoji u poret ku atomskih lanaca koji djeluju d a j e lencin desni, dok atomski lanci iso lencina djeluju d a j e taj lijevi. Prema tomu lencin ima izravnavajui utjecaj na funkciju isolencina. ivotne namirnice, koje sadre sa stojke lencina, jesu iste koje sadre sastojke isolencina. Sastoji se od 4 9 % ugljika, 10% vodi ka, 2 2 % kisika, 19% duika. Moleku larna teina 146. Sudjeluje na funkciji jetre i ui, prije svega na 83

Lencin

Lisin

82

promjeni masne tvari. Neophodan je /a reguliranje i za zajedniko djelo vanje modane lijezde (epifize), mlijenih lijezda, utog tijela i jajni ka. Sprjeava degeneraciju stanica i tkiva u tijelu. Sljedee ivene namirnice dopre maju lisin: mrkva, repa, krastavci, ce ler, perin, pinat, maslaak, alfaita, jabuke, marelice, kruke, groe. Metionin Sastoji se od 40%, ugljika, 7,5% vo dika, 21,5% kisika, 9% duika, 2 2 % sumpora. Molekularna teina 149. Vaan sastojak hemoglobina u krvi, tkiva i seruma. Sudjeluje na funkcija ma slezene, guterae, limfnih lijez da. ivene namirnice koje dopremaju sastojke metionina jesu: prokulica, kelj, cvjetaa, kiselica, hren, poriluk, enjak, draguac, ananas, jabuke, orasi. Norlencin Pripada isto tako skupini lencina. Njegov je sastav i molekularna teina kao kod isolencina. Poznat i kao glikolencin. Doprinosi da uravnotei funkcije i aktivnosti lencinske skupi ne. 84

Feniialanin

Sastoji se od 65,5% ugljika, 7% vodi ka, 19% kisika, 8,5% duika. Mole kulama teina 165. Sudjeluje na odstranjivanju otpadnih tvari - otpad iz hrane kao i potroene stanice i tki va u tijelu. Sudjeluje na funkciji bu brega i mjehura. Gubi najvei dio svoje djelatnosti uslijed prisutnosti alkohola u tijelu. ivene namirnice, koje dopremaju potrebne sastojke fenialanina, jesu: mrkva, repa. salata, maslaak, kra stavci, nezasoljeni bademi, kokosov orah, avokado, masline, kajsije, tre nje, orasi, smokve, groice, groe, narane, ananas. Sastoji se od 34% ugljika, 7% vodika, 4 6 % kisika, 13% duika. Molekular na teina 105. Sudjeluje na ienju tkiva u tijelu, prije svega sluznica, plua i bronhija. Neuinkovit uz pri sutnost nikotina. Sljedee ivene namirnice sadre sastojke serina: hren, rotkva, poriluk, enjak, luk, mrkva, repa, celer, kra stavci, perin, pinat, kelj, alfaita, ja buke, ananas. Sastoji se od 4 8 % ugljika, 9% vodika, 24% kisika, 19% duika. Molekular na teina 119. Aktivan pri izmjeni
S3

Serin

Treonin

aminokiselinskih atoma u tijelu, uravnoteuje lananu strukturu ami nokiselina i njihovih odnosnih fun kcija. Treonin je sadran u mrkvi, alfalti i drugom zelenom lisnatom povru. Tiroksin Sastoji se od 2 3 % ugljika, 1,5% vodi ka, 8% kisika, 2% duika, 6 5 % joda. Molekularna teina 777. Sudjeluje u aktivnostima titnjae, modane li jezde (hipofize), nadbubrene lijez de i muke spolne lijezde. Pomae pri reguliranju ope promjene tvari i brzine hotiminih i nehotinih reak cija. ivene namirnice, koje sadre tirok sin, jesu: crvene alge, alge, mrkva, celer, salata, pinat, rajica, ananas. Triptofan Sastoji se od 6 5 % ugljika, 6% vodika, 15% kisika, 14% duika. Molekular na teina 204. Supstanca od temel jnog znaenja pri tvorbi slanica i tkiva u tijelu, od primarnih spolnih stanica sve do tkiva. Sudjeluje na stvaranju i funkcijama eluanih i guteranih sokova. Doprinosi radnoj sposobnosti osjetila vida. Za ravnomjerno odravanje uravno teenosti triptofana nuni su: mrkva, repa, celer, endivija, maslaak, ko-

mora, zelene mahune, prokulica, po riluk, pinat, alfalta. Tirosin Sastoji se od 59,5% ugljika, 6% vodi ka, 26,5% kisika, 8% duika. Mole kularna teina 181. Nuno potreban za tvorbu crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Sudjeluje na tvorbi i razvoju stanica i tkiva u tijelu. Podrava fun kcije nadbubrene lijezde, modane lijezde i titnjae. Aktivni sastojak pigmentnih stanica u kosi. Tirosin sadri ove ivene namirnice: alfalta, mrkva, repa, krastavci, salata, maslaak, paroga, poriluk, perin, zelena paprika, pinat, draguac, ja gode, kajsije, trenje, jabuke, lubeni ce, smokve. Sastoji se od 5 1 % ugljika, 9,5% vo dika, 27,5% kisika, 12% duika. Mo lekularna teina 73. Sudjeluje na funkcijama utog tijela, mlijenih li jezda i jajnika i na odnosnom zajed nikom djelovanju s drugim li jezdama. (Usporedi grafiki prikaz endokrinih lijezda.) ivene namirnice koje sadre valin jesu: mrkva, maslaak, bademi, sala ta, bundeva, celer, repa, perin, rajica, jabuke, ipak. 87

Valin

86

Da objasnimo kako su atomski lanci poredani u raznim aminokiselinama, dovoljno je kao primjer spomenuti one leucinske skupine: Leucin: ( C H ) C H C H C H ( N H ) COOH
3 2 2 2

nije neka prisilna nunost neophodnom bjelanevinom.

da

se

tijelo

opskrbi

(zbirna

formula: Q , H ( ) N)
i3 3 2 3 2 6 1 3 2

Izoleucin: C H C H CH C H ) C H ( N H ) COOH (zbirna formula: C H 0 N ) Norleuci.i: CH ( C H ) CH(NH ) COOH

3 2 3 2

(zbirna formula: Q , H n 0 N )
2

Zakljuno bih elio rei: znam iz vlastitog iskustva daje mesna bjelanevina kako nenuna tako i kodljiva za ljudsko tijelo. Teak miini rad moete izvoditi bolje i s manje umora, naviknete li se da potpuno ispustite iz jelovnika meso i da si nune bjelanevine priskrbite iz mnogostruko svjeeg voa, salate i povra kao i iz svjeih sokova, koji sadre sve tvari koje tijelo moe koristiti da izgradi svoje vlastite bjelanevine.

Te tri aminokiseline imaju dodue dvije Zbirne formule, ali vrsta i nain, kako se atomi spajaju, mijenja svojstva, djelovanja i funkcije svake aminokiseline. Ako promotrimo silnu mnogostrukost tih kom binacija atoma i posao koji oni imaju obaviti, moemo lako shvatiti vrijednost ivota u svakom atomu. Nadalje, moemo lake shvatiti zalo je za tijelo toliko jednostavnije izgraditi svoju vlastitu bjelanevinu nego razloiti mrtve, beivotne molekule iz kukavnog mesa od ivotinja. udan je paradoks da itava zajednica civiliziranih ljudi juri po oruje protiv ivotinje, ako je ona ubila ili ozlijedila kojeg ovjeka, ali se sabire u sveanom raspoloenju da lovi i ubije bespomonu pticu ili nenaoruanu ivotinju i tada jede njezine beivotne ostatke. Jo gore: oni gaje i njeguju ptice i druge domae ivotinje i tite ih od bolesti i opasnosti, samo da ih ubiju, skuhaju i s uitkom pojedu. Troenje mesa je jedino i samo pitanje osobnog ukusa, vlastite sklonosti i vlastite prosudbe. Ono uope 88

U estetskom i moralnom pogledu nije ubijanje

ivotinja, ptica i riba, kuhanje i troenje mesa ono to je priroda namijenila kao hranu ljudskom tijelu. Sam Stvoritelj je ivotinjama dao ivot, kao i nama. Nemamo pravo oteti ivot bilo kojoj ivotinji, a jo manje liiti ivota bilo kojeg ovjeka. ivotinje se ubijaju iz portskih razloga ili za trgovinu. No razlozi postaju jo nii kad se to ini radi jedenja ivotinjskog mesa. Na primjer nii su nagoni, kao sklonost za alkoholiziranje, puenje i ope nestajanje koenja, oito u vezi s obiljem mesa koje se jede. Naprotiv, odreknemo li se troenja mesa, prirodno e uslijediti vee razumijevanje, vie energije, snage i vitalnosti kao i snaniji intelekt. Psiholoki promatrano, jedenje mesa povisuje sadrine kiseline u tijelu. Pri probavnom postupku i rastvaranju mesa u njegove izvorne aminokiseline tvore se u tijelu velike koliine mokrane kiseline. Kad bi tijelo moglo to odmah izluiti, nastale bi moda samo male tete. Ali miii stvarno preuzimaju prekomjerne koliine te mokrane kiseline. Konano ta kiselina 89

tvori kisele kristale s otrim, iglastim picevima, koji prouzrokuju bolove i tegobe koje mi poznajemo kao reumu, neuritis, iijas, ulozi i neke bolesti jetre. Tijekom svojih istraivanja obavio sam tisue analiza urina i beziznimno sam utvrdio da je sadrina mokrane kiseline u urinu mesojeda samo desetina do petina onoga to se trebalo izluiti. To je znak da miii preuzimaju peterostruko do desetostruko onoga to je tijelo t-ebalo izluiti kroz bubrege. Ako nema nikakvih drugih razloga za odricanje od jedenja mesa, to bi trebali biti bolovi i tegobe, koje prije ili kasnije nastaju uslijed gomilanja mokrane kiseline u organizmu.

SIROVE SALATE

Gotovo sve sirove salate i povre mogu se kombinirati s voem u salatama. Prema pravilima "Prirodne nauke o zdravlju" voe se ne bi smjelo po mogunosti mijeati sa salatama i povrem (vidi i "Kombinacijska lista ivenih namirnica"). Ali nema pravila bez iznimke! U nekim su sluajevima plodovi kao jabuke, grejpfrut, limuni, narane itd. prikladni da se pomijeaju se zelenim salatama (vidi i Harvey i Marilyn Diamond "Fit za ivot", II. dio). Ako se one spomenute vrste u receptima ne mogu nabaviti u vaem mjestu, tada uzmite ono to moete dobiti. Prilagodite mnotvo svih sastojaka svom vlastitom ukusu i svom teku. Za normalnu salatu dovoljno vam je za stanovito vrijeme jedna ili dvije jedae lice pune naribanih ili narezanih sastojaka. Ako uzimate voe, salate i povre iz svog okolia i sluite se svojom vlastitom inicijativom i iznaaem, moete pripremiti zauujue ukusne salate. Sljedee recepte promatrajte kao pobudu i odatle uite kako se salate najbolje pripravlja i spravlja. Vi ete

90

91

se uskoro moi odrei recepata i zaudno utvrditi kako lako sami moete pripremiti originalne i veoma prijatne salate. Svrha je ovog poglavlja pokazati vam kako se razliite vrste salata mogu upotrijebiti same ili kao kombinacija. Ako iskuate originalne recepte salate, preporua se da ne spravljate vie od dvije ili tri vrste salate ili povra. Dodajte salati neto slatko da izbjegnete jednolinost. Luk je dobar dodatak salati, ali ga ne biste smjeli nikad sitno sjeckati. Ako se sitno isjecka, moe miris luka smanjili ukus i pokvariti itavu salatu. Bundeva, tikva je povre koje je najbolje ne sitniti previe ako se spravlja kao sastavni dio salate. To bi se trebalo izrezati u male kocke. Sitno naribana bundeva je veoma prijatan dodatak naribanim jabukama, npr. u jabunoj kai kojoj se dodaje malo meda da se osladi. Bundeva bi trebala biti svjea i mekana. Ako vi ne moete dobiti salatu glavaticu koja je prikladna za ukraavanje, uzmite kao dekoraciju orae, suho ili svjee voe. Ako ste pripravljali sljedee recepte, moi ete bez sumnje ii svojim vlastitim putevima.

NEKI RECEPTI ZA SPRAVLJANJE SALATE

Skraenice: J = jedaa lica = ajna lica G = glava = ipke KR = krike A = alica T = tanjur L = listovi P K 1 = peteljka = kolut = litra

Sljedee salate dostaju koliinski za jedan obrok. 1. 2 JZ mrkve 2 J salate Vi rajice 2 J celera 92 - ribane - narezane - izrezane u male komade - isjeenog 93

95

PRIJEDLOG ZA DORUAK

Odmah ujutro nakon ustajanja popiti sok cijelog limuna u pola litre tople vode (nikakvo zaslaenje). (Ako upotrijebite hladnu vodu, potie se peristaltika crijeva.) 15 do 30 minuta kasnije popijte au svjeeg naraninog soka.

1
15 do 30 minuta kasnije: blagujte doruak koji se moe sastojali od 1 ili 2 ae od etvrt litre svjeeg, sirovog soka od povra, ili mrkvina soka ili pomijeanog sirovog soka od mrkve, celera, perina i pinata. Ili soka od mrkve i pinata ako je tromo izluivanje. Ili sok od mrkve, rotkve i krastavaca. Za veinu je ljudi taj doruak od soka dovoljan. Drugi ele neto vie jesti - u tom sluaju jedite sljedee:

96

97

NEKOLIKO PRIJEDLOGA ZA RUAK

98

99

PRIJEDLOZI ZA VEERU

100

101

Ne smijemo zaboraviti da tijelo potrebuje manje koliine sirove hrane nego kuhane. Teorija o kalorijama, prema kojoj se obrok sastavlja prema kalorijskoj vrijednosti, jest besmisao. Sirova hrana sadri sve kalorije i sve tvari koje tijelo potrebuje, prije svega tada ako se ona nadopunjuje sokovima. Mi ne trebamo nikakve kalorije kao hranu. Mi trebamo kemijske elemente, minerale i soli u organskom, ivom obliku, vitamine i enzime.

102

103

LEKSIKON O SALATAMA, POVRU I VOU

Na sljedeoj listi naveo sam neke od vanih kemijskih tvari koje oni sadre. Gdje je navedena sadrina vode, bjelanevine, ugljika, i masti, odnosi se spomenuta procentualna postavka na cijelu sirovu ivenu namirnicu. Gdje se navode minerali, soli itd., procentualna se postavka odnosi na njihov udio na priblinoj cjelokupnoj koliini minerala itd. bez vode.

Prema mom iskustvu moete mnogo postii ako uvijek kupujete najbolje povre, najbolje salate i voe. Iako je to skuplje, bolje ga je nabaviti, j e r malena koliina najbolje kakvoe ima veu hranidbenu vrijednost nego vea koliina isuene ili inae manje vrjednije robe. Danas su velike mogunosti prijevoza i zahlaivanja biljne hrane. Stoga nema razloga da se svaki obrok ne sastoji od svjeeg, sirovog povra, salata i voa. Ako vie kotaju, i ako je neto u odreenim godinjim dobima rjee, moramo ipak misliti na to da male koliine sirovih ivenih namirnica imaju mnogo vie vrijednosti za hranjenje i izgraivanje nego velika koliina kuhane hrane. Sirove ivene namirnice obnavljaju stanice i tkivo i tijelu dopremaju ivot, dok one kuhane samo "napunjuju eludac" a nemaju izgradi te ljsku vrijednost. One dodue odravaju ivot, ali tijelo polako propada. Uz malo iznimaka moe se svako povre i svako voe, koje uobiajeno kuhamo, bolje jesti sirovo.
104 105

bi ih se smjelo troiti u veim koliinama od etvrt ajne lice dnevno, najbolje pomjeane s pola litre sirovog soka od povra.

SALATE I POVRE

Alfaita. Ta rije je izvedena od arapske rijei "najbolja stona hrana". Znaajno je da se prije nekoliko narataja mrkva uglavnom promatrala kao konjska hrana, dok je sad njezin sok postao jednim od najboljih napitaka u civiliziranom svijetu. Tako e alfaita, koja je u prolosti bila glavna stona hrana, u bliskoj budunosti kao sok biti jedna od najveih pomoi protiv ljudskih patnji i bolesti zbog nedovoljne prehrane. Samo se alfaltini listovi upotrebljavaju za sokove ili salate, jer su vlakna stabljike vrlo ilava. Sadrina vode svjee alfalte iznosi oko 80%. Ona je veoma bogata ugljikohidratima, kalcijumom, kalijem, fosforom i magnezijem. Kad se ne moe nabaviti nikakva svjea alfaita, moe se u salatama upotrebljavati njezin prah i to otprilike etvrt ajne lice po obroku ili u slinoj koliini u pola litre svjeeg soka od povra. Alge su morske biljke. One su najbogatiji izvor za organski jod. Obino ih se dobije u sitno samljevenu obliku ili kao prah. Zbog njihova snanog djelovanja ne
106

Kombinacija od mrkve, celera, perina i pinata kombinacija s najveom koliinom kalija - i dodatak od etvrt ajne lice algi, temeljito promjeano, je pomo i olakanje pri tegobama titnjae, npr. pri stvaranju gue. Ona osposobljuje tijelo da tu hranu lagano i vrlo brzo pi-mi kroz krv. Avokado (gmazovska kruka): vidi pod "plodovi". Cvjetaa veoma dobro prija kad ju se sirovu jede. Bogata je kalijem, a sadrina fosfora i sumpora isto je tako visoka. Ona sadri vie od 90% vode i prilino mnogo bjelanevine. Pripada obitelji kelja i kao drugi lanovi te obitelji ona moe nadraavati bubrege ako je se jede u velikim koliinama. Ona ipak ima dobru hranidbenu vrijednost, i ako je se umjereno troi, vrijedna je nadopuna salati. Kopriva nije obljubljena ivena namirnica zbog krutih, preih dlaica koje pokrivaju njezino lie. Ona je ipak vrijedna i hranjiva, i najbolje ju se pripravlja ukoliko ju se krupno isijee. Ona istie ukus i podie vrijednost svakoj salati kojoj se doda. Bogata je vitaminima i sadri obilje kalija, kalcija i natrija. Sadrina vode mlade biljke je oko 90%.
107

Brokoli je ivena namirnica bogata kalijem, fosforom i sumporom. Stabljike bi trebalo mljeti i troiti sa sirovo, sitno isjeckanim liem. Brokoli sadri oko 90% vode, vrlo malo ugljikohidrata i masti. Veoma je dobro sredstvo za ienje tijela i moe smanjiti prekomjernu teinu. Njegova sc vrlo visoka sadrina vitamina A poneto zasjenjuje njegovom visokom sadrinom sumpora i fosfora.

Sve endivije i druge vrste obitelji cikorije jesu punovrijedni sastojci u salatama. One su malo gorke i stoga mogu pobuivati luenje pljuvake. Budui da endivija trai i luenje ui, ona pomae istiti jetru. Ona podstie djelatnost slezene. Sadri oko 90% vode, ali vlakna su malo ilava i zato bi se morala temeljito savakali. Sok od endivije, na vlastito ako se doda soku od mrkve, celera i perina, veoma je koristan za organe vida. Bogata je kalijem, natrijem i fosforom. Poznavao sam mnoge sluajeve gdje su ljudi s onim potekoama nakon nekoliko mjeseci bili u stanju da odbace naoale, kad su te sokove redovito pili. tovie zapazio sam i sluaj jedne ene, ija se potpuna sljepoa, koja je postojala ve vie od dvije godine, poboljala toliko da je tijekom nekoliko mjeseci bila u stanju da s povealom ita novine - kao posljedak svakodnevnog pijenja te mjeavine sokova i drugih sirovih sokova kao i promjene njezine prehrane. Graak je u svjeem stanju izvrsno povre, ali osuen se ubraja u mahunarke. Svjei je graak od mnogo vee vrijednosti, kad ga se jede sirova u salati i ne kuha. Bogat je kalcijem i magnezijem. Mahune mladog, svjeeg graka moe se dobro upotrijebiti u salatama kad se izvue konce. Kao sok svjei graak sadri, ukljuujui mahune, sastojak koji potpomae guterau u njezinu djelovanju. Kad je svje, graak sadri gotovo 7 5 % vode i neto vie od 15% ugljikohidrata, dok suen graak sadri samo
109

Draguac (potoarka) je jedna od naih ivenih namirnica koja sadri najvie sumpora. Nadalje je draguac bogat kalijem, kalcijem, natrijem i magnezijem kao i fosforom i klorom. On je stoga uinkovito sredstvo za ienje. Sadrina mu je vode do 92%. Moemo ga troiti ili u njegovu prirodnu slanju ili sitno isjeckana, ili za posipanje ili kao sastavni dio salate. Sirov draguac, koji se svje pripravlja, obino je preotar da bi ga se moglo samog piti. Kad ga se mijea sa sokom od mrkve, pinata i repinih listova, dobiva se mjeavina koja se pokazala punovrijednim sredstvom za ienje krvi. Uspjeno se upotrebljava kao sredstvo za rastvaranje zgusnutih vlakana u krvnim ilama koji prouzrokuju hemoroide i stanovite druge tvorevine sline tumoru.

Cikorija, vidi Endivija. Bijeli sljez, vidi okra.

108

oko 15% vode, ali njegova sadrina ugljikohidrata je oko 5 5 % a sadrina bjelanevina oko 2 3 % . Komora je veoma vrijedno povre koje romanski narodi troe u velikim koliinama. Budui da njegova hranidbena vrijednost postaje poznatija, iz njega se spravlja pomalo popularniji prilog drugom sirovom povru, ili u salatama ili kao nuzobrok. Komora sadri gotovo 90% vode u gomoljastom dijelu biljke koji je jestivi dio. To se povre moe ili raetvoriti, izrezati u krike, isjeckati ili samljeti. Ono je vrlo alkalijski djelujua ivena namirnica koja pomae rastvoriti kodljivu slinu i podstai probavni postupak. Komora je dobro sredstvo za odstranjivanje mokrae. Ima visoku sadrinu natrija i bogalje kalijem i eljezom. Kelj sadri vie od 90% vode. Posebno je bogat sumporom, fosforom i klorom. 3 0 % cjelokupne koliine minerala jest kalij. Kelj je dragocjen ista, ali moe stvarati plin ako se tijelo nalazi u prekiseljenom stanju. Bogalje vitaminima. Biljku bi trebalo jesti dok je mlada. Jer kad ostari, vlakna oilave. Krastavci se troe u mnogim vruim zemljama Istoka kao u Turskoj, u Egiptu itd. kao sastavni dio gotovo svakog obroka. Promatra ih se kao dragocjenu ivenu namirnicu. Krastavci se troe kako cjeloviti tako kao i njihove kotice. Kad su svjei, slasni su i osvjeavajui.
110

Krastavci sadre vie od 9 5 % vode i bogati su kalijem, eljezom i magnezijem. Oni nadalje sadre relativno mnogo silicija i fluora. Stoga su vrlo dragocjena ivena namirnica i trebala bi se dodavati salatama kad god je mogue. Moe ih se rezati u lanke krike ili slrugati. Kao ivena namirnica od velike su koristi za uni mjehur, jetru i bubrege. Njihova visoka sadrina silicija i fluora ini ih osim toga vrijednom ivenom namirnicom za kosu, zube i nokte. Mrkva je bez sumnje jedna od naih najvrijednijih i najpotpunijih ivenih namirnica. Naribanu ju mnogi izdano koriste kao sredstvo za ienje, a prije su bili pod krivim dojmom, da oni ne mogu jesti sirovo povre. tovie, utvreno je da je kaa od mrkve jedno od najuinkovitijih i najkorisnijih sredstava da pomogne debelom crijevu da se opet povrati u normalno stanje. Sirova mrkva sadri sve elemente i sve vitamine koje potrebuje ljudsko tijelo. Njezina se vrijednost za tijelo ipak gubi ako se ona skuha, konzervira ili drugaije preradi. Mrkva koja je premlada jest nezrela. Minerali i vitamini nisu se tada jo potpuno oblikovali. Takva mrkva stoga nije tako hranjiva kao kad ju se ostavi da raste etiri do pet mjeseci u tlu prije nego ju se izvadi. Meu sokovima od povra stri mrkvin sok, uvijek s pretpostavkom, da je on apsolutno svjee i ispravno pripravljen. On je udesno sredstvo za ienje ui i Ili

otpadnih tvari, koje su se utvrdile u jetri kao posljedica dugogodinjih krivih navika prehrane. Gdjekad koa pouti nakon to se pilo mrkvin sok i druge sokove. Ja sam utvrdio daje to posljedica postojane ui u jetri koja se rastvara tako brzo da tromi bubrezi i crijeva ne mogu dovoljno brzo izluivati, to dovodi do toga da limfa nosi te prekomjerne otpadne tvari na povrinu, da se izbace van kroz kone pore. Obojenje-nestaje prije ili kasnije. To obojenje nije pigmentom mrkve. Ja bih u tom stanju radije podnio kratak ublaiva za svoju tatinu kao posljedicu tog ienja jetre, koje mi prua dui, zdraviji i aktivniji ivot, nego bih se odrekao tih ivotonosnih sokova i saznao da lijeniki nalaz uskoro govori o oboljenju jetre i vjerojatno o raku. Ne zaboravite da dugotrajan, pogrean nain ivljenja - a time mislim uglavnom na jedenje krive hrane - izaziva znakove raspadanja, ije potpuno odstranjivanje traje mjesecima ili godinama. Zato bi bilo ludo oekivati udesnu obnovu tijela, kad se samo od vremena na vrijeme popije pola litre soka. Bilo bi j o lue pridavati vanost neznanju koje tvrdi da su ispravno pripravljeni, svjei sirovi sokovi prouzrokovali bolesti, kad u stvari prolazne tegobe nisu obino nita drugo nego zbivanje "velikog ienja" u tijelu, koje se odvija na potpuno prirodan nain i kao posljedak tih sokova. Moramo suraivati s prirodom da otklonimo tetu koju smo si sami nanijeli. Moramo svom tijelu redovito i svakodnevno privoditi organske,
112

kemijske elemente u dostatnoj koliini, kojima moemo opet izgraditi stanice i tkivo tijela. Treba vremena da se to uini, a prema mom iskustvu najbri je i najbolji put da se svakodnevno pije sok, i to bez prekidanja ili iznimke mjesecima ili godinama. Karotin je sastavni dio mrkve koji u sirovom stanju sadri najbolji vitamin A, koji tijelo moe primiti. Ako se taj vitamin izloi egi ili kojoj drugoj vrsti prerade, ako se koncentrira ili se odvoji od drugih elemenata koji nam priroda stavlja na raspolaganje u mrkvi, tada se znatno smanjuje njegova vrijednost, premda se ne gubi posve. Kojom prilikom se moe iz koncentriranih sukusa privremeno izvui korist. Ali elite li imati jasne, praktine rezultate, nita nije nalik sirovu soku, ukoliko se pravilno iscijedi. Djeca bi trebala svaki dan piti Vi litre mrkvinog soka. Veinu tegoba od kojih djeca trpe smatra se posljedicom pomanjkanja vitamina A, kao npr. nona sljepoa. Pola litre mrkvinog soka popodne ili uveer jest neto najdjelotvornije, to poznajem, da pomogne oima i da smanji umor koji nastaje kad se vozi prema jakom svjetlu. Po mom miljenju trebali bi svi vozai autobusa, kamiona, aviona i drugi, o kojima ovisi ivot ljudi pri nonim vonjama, svaki dan popodne popiti barem pola litre iscijeenog sirovog soka od mrkve. Svjea mrkva sadri 87% vode. Oko 37% cjelokupne mineralne sadrine je kalij. Bogato su zastupljeni isto tako velika koliina natrija i kalcija kao i eljeza, sumpora i klora, a sadrina fosfora - hrane za mozak iznosi gotovo 13%.
113

Krumpir sadri u sirovom stanju vie od 7 5 % vode, oko 2 0 % ugljikohidrata i malu koliinu vrijedne bjelanevine. Bogat je kalijem koji iznosi 60% njegove cjelokupne mineralne sadrine. Bogat je vitaminom A, B i C. Samo malo ivenih namirnica sadri toliko C vitamina kao sirov krumpir. Trebalo bi ga jesti sirova s ljuskom, a moe ga se kao sastavni dio salate naribati ili izrezati u krike. Kad se krumpir kuha, gubi se vrijednost njegovih minerala i veine vitamina. Sadrina se vode svodi na priblino 10%, dok se sadrina ugljikohidrata penje na vie od 6 5 % . Sirov krumpir sadri sladak ugljikohidrat koji je lako probavljiv, no kuhanjem se pretvara u krobni ugljikohidrat, koji pri probavnom postupku ostavlja za sobom kisel konaan proizvod. To se dogaa prije svega tada kad se krumpir za vrijeme istog obroka jede zajedno s koncentriranom bjelanevinom. Krumpir koji se pee na masti ne samo da nije neprobavljiv, nego esto izaziva smetnje jetre i unog mjehura. Slatki krumpir sadri neto manje vode i oko 20% vie ugljikohidrata nego druge vrste. Njegova sadrina kalija je ipak nia, dok je sadrina natrija, kalcija, silicija i klora znatno via. To vrijedi za sirov slatki krumpir. Ako ga se skuha, oteuje ga se na slian nain kao drugi krumpir.

odstrani u dostatnoj mjeri taj otpad. On je sredstvo za ienje sluznice, prije svega plua, drijela i nosa. Stoga je on dragocjeno sredstvo pri tegobama dinih puteva, astme itd. lako enjak ponekad nadrauje malo bubrege, unato tomu dragocjen je za izluivanje mokrae. On je nadalje dobro sredstvo za ienje krvi i zato od pomoi pri visokom krvnom pritisku. On moe podsticati peristaltiku (rad debelog crijeva) i luenje probavnih sokova. Dodue miris enjaka obino se ne cijeni kao parfem, ali to se moe ublaiti jedenjem sirova perina, metvice ili drugog svjeeg zelenog korijenja sline vrste. Moe ih se jesti zajedno s njim ili neposredno nakon njega. enjak sadri priblino 6 5 % vode i postie se dobre rezultate ako ga se sirova i sitno isjeckanog upotrebljava u malim koliinama kao sastavni dio salate. Salata glavatica. Razliite salate glavatice pripadaju naim najvrijednijim ivenim namirnicama i to zbog svoje visoke sadrine organske vode - izmeu 92 i 9 5 % - i zbog bogate koliine kalija, natrija, kalcija i prije svega magnezija i eljeza koje one sadravaju. One su osim toga bogate vanim elementima kao silicij i fluor. Ako salatu jedemo sirovu, bez dodavanja zaina, salata svake vrste je jedna od najhranjivijih ivenih namirnica za stanice i tkivo nervnog i miinog sustava u tijelu. Gotovo sve potrebne vitamine nalazimo u salati
115

enjak povoljno djeluje na limfu i pomae pri izluivanju kodljivih otpadnih tvari koje se nalaze u tijelu. On moe pojaati tjelesni zadah sve dok se ne
114

glavatici. Ta salata zauzima tree mjesto u odnosu na svoju vrijednost (na prvom je mrkva, na drugom alfaita). Vanjski su listovi salate glavatice najvrjedniji jer sadre najvie hranjivih tvari. Salata glavatica bi trebala, ako je ikako mogue, biti zbog svog snanog poticajnog djelovanja na izmjenu tvari vaan sastojak u svakoj salati. Sirovi sok salate glavatice postaje skoro crn ako ga se odvoji od kae. Sa sokom od mrkve kao dodatak on je dragocjena pripomo pri probavi. Salata glavatica moe se u salatama upotrebljavati u velikim komadima ili po volji izrezati.

Poriluk je dobro sredstvo za ienje tijela. On pomae guterau i podstie izluivanje probavnih sokova. Cisti krv i potie djelatnost miia, kad su preoptereeni mokranom kiselinom zbog estog ili prekomjernog jedenja mesa. Ne bi trebalo poriluk upotrebljavati samo kao zain za salatu, nego ga u izdanijoj koliini, usvojiti kao vaan sastojak salate. Maslaak. Maslakovo lie sadri vie od 8 5 % vode. Veoma je bogato kalijem, kalcijem, natrijem i prije svega magnezijem. Neznatni su elementi koji tvore kiselinu. To prua sastavu te biljke usku vezu s ravnoteom kiseline i luine u ljudskom tijelu. Maslaak je veoma bogat veinom vitamina, posebno vitaminom A, B, C i D. Maslakov cvijet je vrlo bogat vitaminom D. Maslaak ima veoma podsticajno djelovanje na lijezde. Glavna mu je vrijednost u jaanju kostiju. On daje prije svega snagu i vrstinu zubima. Osim toga dragocjen je kao stimulator djelovanja limfe i tako pomae pri izluivanju kroz pore na koi. Moe se upotrebljavati cijela biljka, listovi, cvijetovi i korijenje, kako u salatama tako i kod pripravljanja soka. Zbog njegova gorka okusa preporua se da se njegov sok pije pomijean s mrkvinim sokom, pri emu se osim toga dodaju kao podloga dragocjene uinkovite tvari mrkve.

Bundeva sadri oko 9 0 % vode i relativno nizak udio ugljikohidrata. Bogata je natrijem, kalcijem, magne zijem i eljezom i isto je tako bogata klorom i fosforom. Ona djeluje na pranjenje crijeva, a njezine vlastitosti koje tjeraju mokrau ne nadrauju bubrege. Sirova je bundeva ukusna ako ju se vrlo sitno naree i s mrkvom, repom itd. posluuje kao podloga za salate. Ako se bundeva kuha, smanjuje se njezina vrijedna sadrina vode - snizuje se na oko 15% - a povisuje se sadrina ugljikohidrata na vie od 50%, pri emu se eer pretvara u krob. Poriluk pripada obitelji biljaka lukovica i sadri vie od 90%> vode. Bogat je kalijem i kalcijem i sadri nadalje estitu koliinu fosfora, klora i sumpora. Bogat je vitaminom B i C.
116

1 17

Hren jc jedna od naih najvrijednjih koncentriranih, prirodnih ivenih namirnica, jer sadri jedno od najdjelotvornijih sredstava za rastvaranje sline u tijelu, prije svega u ustima i nosnoj upljini, zahvaljujui visokovrijednom, snano prodiruem eteru goruiine uljne skupine, to vrijedi za korijen hrena ako ga se melje ili jo bolje riba i za jedan obrok uzme ne vie od pola ajne lice. On podstie apetit i pomae pri izluivanju probavnih sokova, ali on moe podraavati bubrege i mjehur ako ga se jede u veoj koliini. Hren sadri vie od 7 5 % vode i od njegove su sadrine minerala 30% kalij i 29% sumpor. Kiseli su sastojci u hrenu oko 10% vei nego alkalijski. Bijeli sljez (okra), troen sirov, ima prije svega vrijednost za sve one koji pate od upaljenja crijeva. Sam za sebe bijeli sljez je poneto sluzava ivena namirnica, kad ga jedemo sirova, ali jedna ili dvije biljke pomijeane sa pinatom, listovima goruice ili salate kao dodatak nekoj salati predstavljaju vrijedan sastojak koji podstie luenje probavnih sokova i ima ublaavajue djelovanje pri podraajima debelog crijeva, mjehura i bubrega. Sadrina vode je u bijelom sljezu vie od 90%. Sadrina kalcija ostvaruje vie od treine cjelokupne sadrine minerala, a sadrina natrija iznosi priblino 20%. Paprika. Zelena je paprika kao i crvena i uta posebno vrijedna jer sadri mnogo silicija i fluora koji
118

dopremaju nuno potrebnu hranu koi, noktima i kosi. Sadri vie od 9 0 % vode. Paprika se moe upotrebljavati izrezana na krike, sasjeckana ili naribana, a kad se njezin sok ispravno iscijedi, on predstavlja kao dodatak mrkvinu soku vrijedan, hranjiv napitak. Ljuta je paprika podraaj na tvar i prejako stimulira probavni trakt, prije svega crijeva, bubrege i mjehur. Pastrnak (pastrnjak) sadri vie od 80% vode i prilino je bogat ugljikohidratima. Kalij ostvaruje vie od 40% sadrine minerala, silicija skoro 10%>. Osim toga bogat je fosforom, sumporom i klorom. Podstie mokrane organe i pomae pri tegobama mjehura i bubrega. iljci su bogati mineralima, ali trebalo bi pripaziti da se izbjegava divlja vrsta, jer ta sadri otrov koji moe teko otetiti ljudsko tijelo. Cijela biljka kultivirane vrste moe se upotrebljavati razdrobljena, naribana ili usitnjena u salatama. Perin je jedna od najdjelotvornijih ivenih namirnica meu nadaleko proirenih biljaka. Nije preporuivo vie od 1/8 litre ispravno iscijeenog soka popiti dnevno, a da se ne pridodaju drugi sokovi od povra, inae se moe izazvati ozbiljna smetnja nervnog sustava. Sa sirovim sokom od mrkve i celera kao dodatkom on je veoma vrijedna hrana za organe vida, za ivce i za mjehur i pomo pri odstranjivanju zapaljenja urogenitalnih organa. On podstie luenje probavnih sokova i velika je pomo pri smetnjama jetre i slezene.
119

Sadrina vode u perinu iznosi do 85%, ali vlakna su tako ilava da se trai temeljito satiranje i izdaan napor na hidraulinoj cjediljki, da se izvuku sa sokom svi vitamini i minerali. Perin je bogat kalijem, kalcijem, magnezijem i klorom. U salatama bi ga se trebalo vrlo sitno sasjeckati i za pojedinani obrok moe se upotrijebiti jedna ili dvije ajne lice, ne samo za ukras. Jede li se mesa, moralo bi se istovremeno uvijek jesti sirov perin, jer on djeluje na mokrau tako da se izlui prekomjerna mokrana kiselina koja nastaje pri probavi mesa. Rotkva. Moraju se u opem oznaavanju razluiti "velike" i "male" rotkve. Prve sadre neto vie od 85% vode, ali 50% manje minerala nego male, dok posljednje sadre vie od 93% vode i bogate su kalijem, natrijem i kalcijem te imaju visoku sadrinu klora. One su osim toga bogate fosforom i sumporom, dok vea vrsta sadri posebno mnogo silicija. Rotkve sadre prolazan eter koji posebno djeluje na slinu koju rastvara. One osim toga imaju enzime koji podravaju luenje probavnih sokova. Zbog svog djelovanja na mokrau korisne su pri ienju bubrega i mjehura. Sok rotkve, pomijean s mrkvinim sokom, jest udesna pomo pri ienju i lijeenju sluznice probavnog sustava kao i dinih organa. Male rotkve (rotkvice) upotrebljavaju se cjelovito ili izrezane na krike za posipanje salata, dok se velike
120

rotkve moe upotrijebiti, naribane ili nastrugane, kao sastavni dio salate. Prokula sadri mnogo sumpora i fosfora i mnogo kalija. Sadrina vode iznosi priblino 85%. Zbog njezine vrlo visoke sadrine sumpora trebalo bi ju se umjereno jesti. Kuhamo li prokulu, pretvaraju se sumpor i svi drugi elementi u anorganske substance, koje vie kode nego koriste. Prokula bi se trebala sitno isjeckati ili mljeti i sirova mijeati u salate. Ona sadri triput vie sumpora nego kelj. Repe (iskljuivo cikla) sadre kalij, eljezo, natrij i mangan. Njihova je korist vea ako se jede kako lie tako i korijenje sirovo. Korijenje se moe sitno strugati, a lie isjeckati ili samljeli. One sadre vie od 87% vode. Sadrina ugljikohidrata je jedva via od 9%. Repno je lie naroito bogato manganom, to njihovu sadrinu eljeza ini vrijednom hranom za jetru i crvena krvna zrnca. Sirove se repe i njihovi ispravno pripravljeni sokovi uspjeno upotrebljavaju da reguliraju kako menstruacijske cikluse i prijevremenu menopauzu tako i za epljenje. Ipak je preporuivo da se dnevno ne pije vie od !4 litre istog repnog soka, sve dok tijelo nije u stanju podnositi vie od toga. Kiseli kupus se proizvodi iz spremljenog kupusa. Kupus se narezan na sitne komade naslae u slojevimas velikom koliinom soli, katkad se dodaju biber i drugi
121

zaini - i prepusti vrenju. On prua hranu koja moe biti prijatna za nepce, ali koja kodi probavnom sustavu, jer sadri neprirodne enzime i veliku koliinu anorganske soli. Sol moe smanjiti vitalnost krvnih ila i potpomagati druge degenerativne postupke u tijelu. Luk vlasac je ugodan dodatak salati. Pripada obitelji lukovi i sadri vie od 80% vode. Sadri prilino mnogo bjelanevine i ugljikohidrata te je bogat kalijem, kalcijem, fosforom i sumporom. Podstie probavni sustav. Dragocjen je kao ista krvi, ali jako djeluje na mokrau. Stoga bi ga se trebalo jesti umjereno, prije svega ako postoje bubrene tekoe. Ljudi, koji piju pivo, trebali bi po mom miljenju izbjegavati luk vlasac, jer pivo prema mojim iskustvima ima jako razarajue djelovanje na bubrege. Sredstvo koje tjera mokrau kao luk vlasac moe prouzroiti bubrene tegobe.

tegobe. Osim toga bogata sadrina magnezija i eljeza u celeru vrijedna je kao hrana za krvne stanice. Celer sadri gotovo 9 5 % vode. On je moda naa ivena namirnica najbogatija natrijevim kloridom. Pri vruem vremenu i u tropskoj klimi ne pate ljudi koji piju mnogo svjeeg sirovog celerovog soka od ege, nadasve tada kad je zadovoljavajue izluivanje otpadnih tvari iz tijela. Kuhinjska sol, anorganski natrijev klorid, kodi tijelu. Pri vruem vremenu pridajem veliku vrijednost tomu da svakodnevno popijem pola litre celerovog soka. Poznam ljude sa ivanim smetnjama i nesanicom koji su pili sirov celerov sok i na udesan se nain time okoristili. Vidio sam ih mirne i oputene, kad su samo jednu ili dvije ae popili popodne ili naveer i mogli su opet spavati. Neki su ljudi otkrili olrenjavajua svojstva sirova celerova soka (kao i mjeavine od mrkvina, celerova, perinova i pinatova soka) i zapoeli tvorniku proizvodnju, uglavnom da ga prodaju kao protusredstvo alkoholnom opijanju. Dopustimo li korijenu celerove biljke da se potpuno razvije, postaje i on vrijednim sastojkom salate i moe ga se upotrebljavati ili naribana ili samljevena. Sadrina vode korijena iznosi 84%. Sadrina je ugljikohidrata etiri puta visoka toliko koliko je u celerovih listova i sipki, a sadrina kalija iznosi manje od 50%. U usporedbi s liem i ipkama prisutan je samo trag natrija. I sadrina eljeza i silicija je oko 50% nia.
123

Celer. Trebalo bi zelene listove celera, ako je ikako mogue, isto tako esto upotrebljavati kao i ipke, jer one ne samo da sadre puno natrija nego i inzulina kao vrijednog sastojka. Celer sadri vie od etiri puta organskog natrija nego kalcija. Budui da prekomjerna potronja koncentrirane krobne hrane ima esto za posljedicu da se u organizmu odlae anorganski kalcij, veoma je korisno svakodnevno jesti puno celera. Organski natrij u celeru pomae drati anorganski kalcij u rastvorenom stanju, sve dok se bar dio od toga moe odstranili iz tijela, prije nego se nagomila i prouzroi
122

Goruiini listovi imaju visoku sadrinu sumpora, fosfora i klora i doista veliku sadrinu drugih minerala, prije svega kalija. Sadrina vode iznosi vie od 85%, i stoga su dobra, istaa ivena namirnica, napose tada kad su listovi mladi.
Goruiini listovi izazivaju u nekih ljudi lako pranjenje crijeva. Kad ih jedemo sirove u razumnoj koliini, predstavljaju dragocjen sastojak za salatu. paroga je posebno bogata silicijem, ima visoku sadrinu fosfora i solidnu sadrinu kalija, natrija, mangana i eljeza. Sadri vie od 90% vode i trebalo bi ju jesti umjereno, jer ima veoma jaka istaa svojstva, napose u odnosu na bubrege i mjehur. Najbolje ju je jesti sirovu kao dio salata, pomijeanu s drugim povrem. Kuhana paroga ne gubi samo svoju hranidbenu vrijednost nego moe nadraivati bubrege. p i n a t je jedno od naih najvrjednijih lisnatih raslinja. On sadri vie od 8 8 % vode i naroito je bogat visokovrijednim eljezom. Osim toga bogat je natrijem, kalijem, kalcijem, a sadrina magnezija je vrlo visoka. Sirovi i svjei sok je jedna od najhranjivijih ivenih namirnica za sve probavne, a posebno za izluujue organe. Dok namirnice za ienje crijeva djeluju ienjem unutarnjih odlomaka crijeva, pinatov sok slijedi prirodni put i hrani stanice i tkivo kao i ivce i miie, tako da konano moe biti normalno izluivanje. Dodatak svjeeg sirovog mrkvinog soka pinatovu soku
124

posebno je dobra pomo da se postigne normalno stanje crijeva. pinat sadri oksalnu kiselinu. Kad je pinat sirov, takva je oksalna kiselina u svom prirodnom obliku organska i stimulira u suradnji s drugim prirodnim tvarima, koji postoje u pinatu, peristaltiku crijeva. Ako je pinat naprotiv kuhan, unitavaju se organske vlastitosti svih tvari, a to vrijedi u istoj mjeri za oksalnu kiselinu, koja se tada pretvara u anorgansku kiselinu i kao takva moe u bubrezima stvoriti kristale oksalne kiseline. pinat bi se trebao dodavati salatama kao vaan sastojak. Nakon to smo temeljito oprali listove, moemo ih ili sitno nasjeckati ili nekom napravom kao Champion-iscjediva usitniti. Poto smo se navikli da pinat na taj nain jedemo sirov, cijenit emo njegov okus i njegovu vrijednost obino vie nego onu kuhanog pinata. Rajica je plot' Opisuje se pod naslovom plodovi. Luk je bogat eterinim uljima koja imaju jako prodorno djelovanje i korisno za sluznice. Neke su vrste jae od drugih. Jae se upotrebljava uglavnom kao zain, dok se neki od veih vrsta iji okus nije posve tako snaan, ee upotrebljavaju kao sastavni dio salata. Luk je bogat ugljikohidratima. Kalij zauzima 2 5 %

sadrine minerala. Kalcij, silicij, fosfor i eljezo isto su

tako bogato zastupljeni. Sadrina vode iznosi do 85%.
125

PLODOVI (VOE)

Ananas sadri gotovo 90% vode i bogat je kalijem, kalcijem i natrijem. Zbog prilino velike koliine sumpora i klora, koji je takoer sadran, on je dragocjen ista. Ananas sadri veliku koliinu kiselina, prije svega linuinsku, malainsku i tartarinsku kiselinu, koje su u svom organskom obliku pomo za probavu i tjeraju mokrau. lako organski sastojci za vrijeme postupka konzerviranja gube svoja vitalna svojstva, ipak se moe iz uivanja toga ananasa izvui stanovite privremene prednosti, pretpostavi li se, da mu se-nije dodavao nikakav eer. Kao prvorazredan umak za salatu jest na krike izrezan ili zdrobljen ananas, navlastito sirov, vrlo ukusan i koristan dodatak, pretpostavi li se, da nije zaslaen eerom. Jabuka podstie rad unutarnjih dijelova crijeva, ukoliko se jede na prazan eludac. Bogata je magnezijem, eljezom i silicijem, a njezina sadrina kalija je vrlo visoka. Ona sadri u svom prirodnom stanju priblino 8 5 % vode i dragocjena je pomo za probavu, kako u svom prirodnom stanju tako i kao svje sok. Jabuka isti, to se zamjeuje crijeva zaepljena, i pri tom stanju neugodnosti za vrijeme postupka sluaj, moe se katkad utvrditi da vrste jabuka s manjim ili nikakvim prije svega kad su uzrokuje neke vrste ienja. Ako je to se moe jesti druge tegobama.
127

Plodovi su istai tijeia. Oni sadre vie od 90% vode. Sadrina bjelanevine je niska, ali sadrina ugljikohidrata je primjereno via. Sirovi plodovi ne sadre krob. Samo kad ili se kuha, u nekima se od njih eer pretvara u krobni ugljikohidrat. Tijekom probave moraju se ti krobni ugljikohidrati ponovo pretvoriti u prvotni eer, prije nego ih tijelo moe upotrijebiti. Pri tom se obino preoptereuju ti organi, npr. guteraa ija je zadaa da pomogne pri toj pretvorbi. Da su plodovi istai tijela, razlog je u njihovoj visokoj sadrini hidrata. Slikovito reeno, ugljikohidrat slui za to da spri otpadne tvari u tijelu, ali to se dogaa samo tada kad su plodovi svjei i sirovi i kad se osim toga za vrijeme obroka u kojem se jedu plodovi ne troi nikakav koncentriran eer i nikakav koncentrirani krob. Kad se koncentrirani proizvodi od kroba i eera jedu za vrijeme obroka koji sadri svjee sirove plodove (izuzev banane, datulje, smokve i groice), plodovi nemaju vie nikakvu alkalijsku (lusatu) reakciju u tijelu, nego naginju tomu da izazovu kiselo stanje i da istovremeno dovedu ugljikohidrate do vrenja.
126

Sok od svjeih jabuka od velike je koristi pri vruici i upalama, ako je sirov. Jabuno vino ima prijatno djelovanje na tijelo. Svje, sirov jabuni sok esto se naziva "slatkim jabunim vinom". Temu ocat opirno sam obradio u svojoj knjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra". Nuno je preporuiti da to poglavlje proitate i prouite prije nego upotrijebite ocat. To je vrlo vano. Jabuke u njihovom prirodnom stanju moemo jesti zajedno sa salatama i povrem i s drugim voem. Da nainimo odlian umak za salate, moemo jabuke naribati ili narezati. U tom obliku one predstavljaju ukusnu osnovu za svaki voni obrok. Jabukama se ne bi smjelo nikad dodavati eer u bilo kojem obliku. Ako elite zasladili, trebali biste upotrijebiti malo meda. Narana sadri gotovo 8 7 % vode i bogata je kalijem, kalcijem i magnezijem. Osim toga sadri silicija. Organske limunske kiseline i druge vone kiseline doprinose zajedno lomu da se narana ubraja u nae najvrijednije plodove. Ona je bogata vitaminom A, B i C. Samo je malo plodova ije alkalijsko (lunato) djelovanje nastupa tako brzo na prezakiseljenje tijela. Cesto je narana jedan od najvrijednijih plodova koje se moe jesti za vrijeme lijeenja postom, ime se prehrana naranama i sokom od narane tri do est dana, svaki
128

dan u veoj koliini i bez ikakve druge ivene namirnice iskazala izvanredno korisnom. Od djetinjstva sve do visoke starosti nema ploda koji bi imat) zamanija djelovanja od narani i njihova soka. Dok god se mogu nabaviti, trebalo bi ih svakodnevno jesti, ili za vrijeme obroka ili izmeu obroka. Narane bi se morale unutar petnaest minuta nakon rasta vijanja jesti jer brzo oksidiraju. U nikakvim okolnostima ne biste im smjeli dodavati eer. Ako elite zasladiti, uzmite malo meda. Kajsije pripadaju naim najomiljelijim plodovima, /.bog njihove lake pokvarljivosti teko ih je prevoziti. Tri zrele marelice su jedan od najboljih izvora za organsko eljezo za tvorbu crvenih krvnih zrnaca. Silicij je drugi vrlo vrijedan element koji se nalazi u kajsijama. Sadrina vode zrele kajsije iznosi priblino 8 5 % . Skuha li se taj plod, unitava se njegova ivotonosna snaga. Kad su marelice svjee i zrele, one su ukusan dodatak salati od voa ili povra. Avokado, poznat i kao aligatorska kruka, sadri vie od 70% vode. On je od naih najvrjednijih izvora za organsku mast koja ostvaruje 20% od njegovih sastojaka. Bogat je mineralnim tvarima, a smio bi se jesti tek kad je zrio. Tada je veoma prijatan, a njegovo meso ima meku gustou kao maslac. Moe ga se tovie sirova upotrijebiti umjesto maslaca.
129

Avokado je izvanredna ivena namirnica i trebalo bi ga jesti kad god ga se moe imati. Na salatama moe ga se prepoloviti, dijagonalno u krike ili kolutove izrezati i dodati bilo kao vaan sastojak salate ili za posipanje odozgo. Moe ga se stui u kremu i zainiti sa sokom od limuna, luka, enjaka itd. i upotrijebiti kao umak za salatu u svakoj salati od voa i povra. Banana bi se smjela jesti samo ako je potpuno zrela. U tom stanju ne primjeuju se nikakva zelena mjesta, pogotovo ne na krajevima. Kad je zrela, banana sadri vie od 7 5 % vode, dok sadrina eera iznosi 22%. Ali eer se potpuno ostvaruje tek kad je ona potpuno zrela. Ona je bogata kalijem isto kao natrijem i magnezijem. Kako hladnoa tako i prekomjerna vruina znatno sprjeavaju njezino zrijanje. Kad su banane zrele, one su posebno osjetljive na nie temperature. Kad ih se stavi u hladan hladnjak, pocrne i mogu izgubiti svoj okus. Da se sprijei propadanje, trebalo bi ih uvati na temperaturi od neto vie od 10C Ako istraite banane, utvrdit ete da pune i okruglaste openito imaju vie ukusa i finije su, iako neke vrste manje kakvoe upravo tada slabo prijaju ako su okruglaste. Banane su zrele kad imaju male smee mrlje. Banane su ugljikohidratski plodovi. Budui da je visoka sadrina eera prirodne vrste i sadrina vode visoka, lako se probavljaju kad su zrele i podnose se dobro s drugim plodovima.
130

Jagode, ukljuivo kupine, ogrozd, borovnice, maline i jagode kao i sve druge vrste jestivih bobica jesu vrijedne, hranjive ivene namirnice s istaim svojstvima. Sve one sadre velik udio vode, koji se kree od 80% do 90%. Sve bobiasto voe je bogato kalijem i drugim mineralima, a kad je zrelo sadri vrijedan, prirodan eer koji pomae pri ienju tijela. Ako elite zasladiti, mogli biste upotrijebiti malo meda. Ne zaslaujte nikad s tvornikim eerom, jer on tada u tijelu izaziva vrenje koje dovodi do kisele reakcije. To se dogaa i tada kad se jagode jedu sa itnim proizvodima ilrna kolaima, tortama i drugim krobnim ivenim namirnicama. Tada se u tijelu zbiva slina kisela reakcija. Sok od jagoda (bobiastog voa) posebno je koristan za tijelo ako je on sirov. Ta se korist ipak gubi ako su sokovi konzervirani. U tom je stanju unitena njihova ivotna snaga, a elementi su postali organskima. Kruka sadri oko 85% vode i bogata je alkalijskim substancama. Djeluje na izluivanje mokrae i vrijedan je kao opi ista tijela. Ako vi kuhate kruke, konzervirate ili preradite, gubi se najvei dio njihove vrijednosti, jer se pri tom organski elementi pretvaraju u anorganske tvari. Datulje se ubrajaju u plodove koji sadre najvie ugljikohidrata. Sadrina vode u datuljama je razmjerno
131

niska, dok je sadrina ugljikohidrata u obliku prirodnog eera oko 70%. One su bogate kalijem i klorom, a njihova prosjena sadrina alkalijskih substanci je visoka. Datulje pripadaju najboljim zamjenskim namir nicama za zasladivanje. Odrasli bi se morali ne manje nego djeca odvaiti da datulje jedu umjesto bombona koji silno stvaraju kiselinu. Pripazite na to da ne jedete nikakve konzervirane datulje obraene sumpornom kiselinom. Datulje se moe veoma dobro upotrijebiti umjesto kruha i drugih krobnih proizvoda. One su korisne a ne stvaraju kiselinu. Njihov ugljik se sastoji od prirodnog eera i zato se one dobro podnose s drugim plodovima. Datuljski je eer proizvod prirodne kristalizacije ugljikohidrata u datuljama. On je dobra zamjena za sirov eer ili druge vrste eera i moe ga se bez oklijevanja upotrebljavati kao dodatak salatama od povra i voa. Smokva. Svjee su smokve silno korisne. One su u stvari jedno od najboljih prirodnih sredstava za ienje crijeva. Sadre gotovo 80% vode i imaju vrlo visoku sadrinu kalija, kalcija i magnezija. Za vrijeme sezone trebalo bi obilato jesti svjee smokve, to vrijedi prije svega za djecu. Sipak sadri gotovo 7 7 % vode i izvanredno je bogat natrijem koji ostvaruje priblino 5 0 % svih minerala i
132

soli. On sadri neto vitamina A i bogat je vitaminom B i C. Ljuska i pregradne stjenke ipka imaju vrlo visoku sadrinu taninske kiseline i drugih gorkih sadrinskih tvari i on ima zaepljujue djelovanje. Hranjivi dijelovi ipak imaju openito istee i osvjeavajue djelovanje na tijelo i poneto iste crijeva. Grejpfrut je dokazivao jedan od najvrijednijh plodova pri odstranjivanju ili rastvaranju anorganskog kalcija koji se je - kao kod artritisa - nagomilao u hrskavicama zglobova kao posljedica prekomjernog jedenja neprirodnih proizvoda od bijelog brana. Svje grejpfrut sadri salicilsku kiselinu koja pomae rastvoriti anorganski kalcij u tijelu. On je bogat i drugim vonim kiselinama i eerom. On sadri gotovo 87% vode i bogat je kalijem i drugim alkalijskim (lunatim) elementima. Ne dodavajte nikad grejpfrutu eera, jer kiselina ostvaruje vrenje eera u tijelu i tada plod u tijelu reagira prije kiselo nego alkalijski. Ako vi grejpfrut ili njegov sok konzervirate ili na bilo koji nain koncentrirate, gubi se vrijednost organskih elemenata i kiseline se pretvaraju u anorganske kiseline koje su samo od male vrijednosti za tijelo. Ribiz. Najee su vrste crveni, bijeli i crni ribiz. Sadri oko 80% vode i bogat je kalijem. Njegova sadrina ugljikohidrata iznosi oko 11% kod crvenih,
133

13% kod utih i gotovo 19% kod crnih ribiza. Crveni imaju mnogo viu sadrinu kiseline. Ipak oni su svi korisni jer podstiu luenje razliitih lijezda. Svjei, sirovi sok od ribiza posebno je vrijedan za bubrege i pri stanjima upala u tijelu. Oni osim toga pomau ublaili krobljivu slinavost u probavnom traktu. Kad se ribiz kuha i prije svega kad se dodaje eer, propada njegovo korisno djelovanje. Kad ga se upotrebljava kao ele ili marmeladu u povezanosti s koncentriranim ugljikohidrat i ma ili krobnim proiz vodima, on jako stvara kiselinu. Trenja sadri skoro 80% vode i bogata je prirodnim vonim eerom kao i mineralima. Tamne su trenje za tijelo od vee koristi nego svijetle, jer one sadre veu koliinu magnezija i eljeza kao i mnogo silicija. Vrijedne su kao ista krvi, stimuliraju izluivanje probavnih sokova i urina. Djelotvorna su sredstva ienja za jetru i bubrege. Za vrijeme sezone moe se sastaviti cio obrok od dobrih zrelih treanja i to sve do 1 kg za obrok. Lubenica svake vrste je izvanredno korisna, naroito ako ona tvori itav obrok. Kad se jede lubenica, najbolje je za vrijeme tog obroka ne jesti nita drugo, nego jesti toliko lubenice koliko se eli. Sadrina vode u lubenici je izmeu 90 i 9 3 % , ve prema vrsti. Ona sadri malu koliinu celuloze koja se lako probavlja ukoliko nita drugo ne ometa njezinu probavu. Lubenica je bogata kalijem, a sadrina
134

alkalijskih elemenata stoji u odnosu tri naprama jedan prema kiselim elementima. Zbog svog poticajnog djelovanja na mokrau posebno je poeljna pri bubrenim smetnjama. U nekim je sluajevima dodatak male koliine limunova soka koristan, ali joj se ne bi smjelo dodavati ni eer ni sol. Nektarina (krianac ^reskve i ljive) sadri gotovo 8 3 % vode ako je zrela. Njezin je sastav nalik onom breskve, to znai bogata je kalijem i sadri dolinu koliinu kalcija i natrija. Ipak ima viu sadrinu ugljikohidrata od breskve. Dobar je proiiva i ima ukusan okus. Kad je zrela, lako se iz nje izdvaja kotica. Papaja je zbog svojih substanci koje probavljaju bjelanevinu od posebne vrijednosti. Stoga je prikladna da podstie apetit i potpomae luenje probavnih sokova. Postoje tropski plodovi bogati natrijem i magnezijem kao fosforom i sumporom i njihova sadrina vode iznosi sve do 87%. Kokos sadri vie od 6 6 % vode i mnoge ugljikohidrate. Jedite ga samo ako je posve zrio. Samo tada se je eer potpuno ostvario. Bogat je kalijem i magnezijem a sadri stanovitu koliinu fosfora, i to izdanije dok plod nije zrio. Zavrijeuje panju zbog svog uinkovitog ienja crijeva. Breskva sadri vie od 8 8 % vode i bogata je kalijem, kalcijem i natrijem. Lako se probavlja, snano djeluje
135

alkalijski (lunato) na tijelo i podstie luenje probavnih sokova. Djeluje na ienje crijeva i izluivanje mokrae i pomae pri ienju tijela pri tegobama bubrega i mjehura. Kuhamo li breskve ili konzerviramo, gube se njihove tvari. Ako im se dodaje eer, reakcija je u tijelu kisela. eer se ne bi smio jesti s breskvama. elite li malo osladiti, uzmite neto meda. ljiva sadri vie od 78% vode i bogata je kalijem, kalcijem, magnezijem i fosforom. Sadri vie vonih kiselina od kojih neke mogu nadraivati bubrege. Snano djeluje na ienje crijeva. Najbolje ju je jesti sirovu i zrelu. U tom je stanju slatka i sona i kotica joj se moe lako otkloniti. To vrijedi za sve vrste ljiva. Brusnica sadri gotovo 90% vode. Njezina je sadrina sumpora neobino visoka. Nadalje, ona sadri velike koliine odreenih kiselina, prije svega oksalne i taninske kiseline. Prema tomu njezina je reakcija u tijelu izrazito kisela, a to se jo znatno pogorava ako se kuha, posebno onda ako se dodaje eer. Uz odreene uvjete sirove su brusnice korisne, npr. pri bubrenim i jetrenim smetnjama, a katkad pri pretjeranom radu crijeva. Zbog svoje izvanredne sadrine kiseline one su ipak plod koji je najbolje upotrebljavali s krajnjim pridrajem, ukoliko se posve ne iskljue iz jelovnika.
136

Dunja je jestiva kad u toploj klimi sazrija na stablu. Tada je voni eer potpuno razvijen. Ako ih jedemo u zelenom, nezrelom stanju s dodatkom eera, ona e u tijelu snano poluiti kiselinu. R a b a r b a r a je zbog svoje krajnje visoke sadrine oksalne kiseline jedna od najkodljivijih ivenih namirnica. Dodavanje eera, ako ju se kuha, pogorava njezina svojstva zakiseljavanja. ini mi se da je ona zbog svog izrazitog kodljivog djelovanja nepotreban sastojak prehrane. (Proitajte o tom poglavlje o oksalnoj kiselini u knjizi: "Sokovi od svjeeg voa i povra".) Rajica je plod kisele vrste, ali ima jako alkalijsko djelovanje na organizam, pretpostavi li se, da za vrijeme njezina troenja ili za vrijeme probave nisu prisutni eerni ili krobni ugljikohidrati. Dodatak eera, kruha itd. dovodi do vrenja i tvori mnogo kiseline u probavnom sustavu. Rajica sadri 94% vode i neobino je bogat kalijem, magnezijem, natrijem i kalcijem. Osim toga sadri mnogo klora i fosfora kao i malu koliinu silicija. U svom je prirodnom slanju - svjea, zrela i sirova veoma korisna, jer u tijelu vrlo brzo alkalijski reagira. Moe ju se cjelovito, izrezanu na krike ili slino jesti u salatama, a njen svje i sirov sok posebno djeluje istei i osnaujui. Dodavanje zaina i konzerviranih tvari potpuno unitava prijatno djelovanje tog ploda i umjesto toga poluuje razdraivanja crijeva, bubrega itd.
137

Jedan od najeih uzroka priteva u crijevnom traktu kod latinoamerikih naroda pripisuje se pretjeranom troenju rajice zajedno s koncentriranim krobnim proizvodima, npr. makaronima svih vrsta, riom itd., i zanimljivo je znati da se ti irevi iste kad se dokinu te nepodnosive kombinacije u jelovniku. Kuhana, konzervirana ili na koji drugi nain preraena rajica gubi svoje vane organske tvari. Groe sadri prosjeno 80% vode. Sadrina mu je eera visoka, ali ga se ne ubraja u ugljikohidratske plodove. Veoma je bogato kalijem i eljezom i preteito svojim alkalijskim substancama. Svjee, zrelo groe u sezoni pripada naem najzdravijem vou. Ono je jedno od najboljih sredstava za izluivanje mokrane kiseline iz organizma. Ono je dragocjeno i stoga jer podstie luenje probavnih sokova. Obilnije troenje groa postalo je kao dijeta za izluivanje najomiljenijom i najuspjenijom metodom za ponovno uravnoteavanje kiseline - luine u tijelu. Groe svake vrste iskazalo se korisnim za tu svrhu. Obrok koji se sastoji posve od groa - oko 1 kg, ve prema osobnom ukusu i mogunosti primanja openito je vrlo zasiujui i hranjiv. Ako se tijekom triju ili etiriju dana troi oko etvrt kilograma zrelog groa svakih dva sata za vrijeme cijelog dana i izbjegava svaka druga hrana, moe se esto ispostaviti dobro, istee djelovanje na cio organizam.

Limun je bogat organskom limunskom kiselinom i iako je kiselog okusa, u tijelu ima jako alkalijsko djelovanje, pretpostavi li se, da nije dodan nikakav eer. On sadri gotovo 90% vode. Limunov je sok pri porezotinama itd. divan antiseptik. U poetku on moe malo pei. ali ne uistinu bolno. Limunov je sok bez dodavanja eera jedno od najvrjednijih pomagala koje imamo. Poznam npr. mnoge koji tijekom jednog ili dva dana svih jedan do dva sata piju sok dvaju limuna u toploj vodi i za vrijeme tog vremena izbjegavaju svaku drugu hranu. Na taj nain prevladavaju i odstranjuju lou prehladu. Na slian nain se limunov sok uspjeno upotrebljava kao ljekovito sredstvo kod vrlo mnogih drugih tjelesnih smetnji ili pri kemijskoj neusklaenosti.

139 138

SUHO VOE

ORASI

Kad ne moemo doi do svjeih plodova, dobro je ako moemo dobiti na suncu suene plodove koji nisu sumporeni ili na koji drugi nain preraeni. Svrha sumporenja osuenih plodova je da se pobolja njihova izdrivost, a ponekad i njihov izgled. Pri takvom se postupku plod napaja anorganskim sumporom, kojeg se ne moe opet potpuno isprati iz ploda. Stoga je bolje da izaberemo osuene plodove koji nisu obraeni na taj nain. Openito moete izvui veliku korist iz osuenih plodova prije svega kad ne moete dobiti svjee plodove. Za vrijeme postupka suenja sadrina se vode smanji na priblino jednu petinu. Sadrina prirodnih eernih ugljikohidrata u obliku vonih eera die se na priblino peterostruku koliinu, koja je sadrana u svjeim plodovima. Najbolja metoda za troenje osuenih plodova jest da ih temeljito operemo, stavimo u duboki tanjur i da ih destiliranom vodom upravo ravno pokrijemo i da ih omekavamo tako dugo dok budu meki ali ne gnjecavi, prije nego ih jedemo. Ako plodovi nisu upili svu vodu, to je znak da ste vi upotrijebili previe vode. Potom bi trebalo plodove spremiti na hladno.
140

Orasi pripadaju naim najvrjednijim izvorima za koncentriranu bjelanevinu i mast. Ako vi tjedno potroite do etvrt kilograma nezasoljenih, sirovih orasa, meso je nepotrebno kao ivena namirnica, pa i kad teko tjelesno radite. To vrijedi prije svega onda kad se vi odriete i kroba i eera i umjesto toga obilno jedete sirove plodove i povre i pijete dostatnu koliinu sirovih sokova. Kaevnski orasi (rastu u Brazilu) ne mogu se lako probaviti kao drugi orasi. Pripadaju vie mahunarkama. Kikiriki (neki ih smatraju vrstom orasa) nisu u stvari orasi. Pripadaju mahunarkama, kodljivi su za ljudsko tijelo. Zbog svog krajnje kiselotvornog djelovanja kode ne samo probavnom sustavu nego i cijelom tijelu. Samo je malo stvari tako kodljivo kao kikiriki. Po kodljivosti zaostaju samo za kokicama. Orasi koji su kuhani, peeni ili na koji drugi nain sagani, kodljivi su zbog promjena koje su u tim okolnostima nastupile u masti. Tada je tetno djelovanje na jetru i uni mjehur, koji moe prije ili kasnije nauditi funkciji tih organa.
141

Maslac od oraha se katkad lake probavlja nego sami orasi, pretpostavi li se, da ni orasi ni maslac nisu bili izloeni vatri.

MAHUNARKE
Kestenje sadri obino 50 do 7 5 % ugljikohidrata. Bademi su u svjeem, sirovom i nezasoljenom stanju najalkalijski od svih orasa. Vrijedni su naroito kao hrana za kosti i prije svega za jaanje zubne cakline. Slijedei vrijedni orasi su pinije, bukov ir, ljenjak i slino. Krivo je jesti orahe na svretku nekog obroka naroito na svretku tekog obroka. Oni su veoma koncentrirani i sastoje se u visokom postotku od masnoe i bjelanevine. Zato oni trae slobodan probavili sustav da tijelo moe iz toga izvui korist. Ako orahe u malim koliinama jedete izmeu obroka, naroito ako poijete svje, sirov mrkvin sok, oni su veoma korisni.

Grah svake vrste, izuzev mahuna, kao i lea, graak i kukuruz u sasuenom su slanju jako kiselotvorne, jer sadre vrlo malo organske vode i mnogo koncentriranih bjelanevina. Ljudi dodue mogu dugo svladavati tu kombinaciju, ali oni nemaju istu "tehniku' kakvu nalazimo u probavnom sustavu goveda, za koje su mahunarke prirodna ivena namirnica. Dok goveda uz takvu hranu napreduju, ljudsko tijelo prije ili kasnije pati od kiselina uslijed prekomjernog vrenja i truljenja koje nastaje iz te nespojive kombinacije. To vrijedi i za branene proizvode iz mahunarki. Sojino brano nije nikakva iznimka od tog prirodnog zakona.
1

Kad su mahunarke sirove i svjee, njihova sadrina vode iznosi izmeu 6 5 % i 8 5 % , i sadrina bjelanevine i ugljikohidrata je slinija u odnosima onima u svjeem povru i vou. Moe ih se jesti sirove u salatama, za koje su one zanimljiv i slastan dodatak.

142

143

O AUTORU

Dobro zdravlje nije ovisno o starosti. Za vrijeme svoje djelatnosti tijekom vie od sedamdeset godina na podruju zdravlja i prehrane dokazao je Dr Norman Walker da zdravlje i dug ivot mogu ii zajedno. Tek danas otkrivaju neki napredni lijenici i strunjaci za prehranu istine koje je Dr Walker ve za vrijeme svog ivota poznavao i izlagao. Sam Dr. Walker bio je ivi dokaz da se pravilnom prehranom, duevnom uravnoteenou i higijenom moe postii dug, zdrav ivot. Programi prehrane i zdravlja Dr. Walkera mogu se lako i jednostavno sprovesti. Oni se ne zasnivaju na "udesnim dijetama" ili "revolucionarnim" otkriima! Ve poetkom dvadesetog stoljea zapoeo se Dr. Walker u Londonu zanimati za zdravije ivljenje. Kao mlad ovjek on se je preopteretio i ozbiljno razbolio. Budui da sva lijenika "umijea" nisu nita pomogla, krenuo je Dr. Walker novim putevima i ozdravio. Od tog trenutka troio je svoje vrijeme da istrai uzroke bolesti i zdravlja ljudi i da ljude povede zdravijem i duem ivotu. Godine 1910. utemeljio je Dr. Walker u New Yorku Norwalk - laboratorij za prehranu i istraivanje i poluio
145

je od tada vane doprinose za dui, aktivniji ivot. Njegov je najvei doprinos bio otkrie terapeutske vrijednosti sokova od voa i povra godine 1930. Od tog vremena nisu vie zamisliva domainstva u SAD i u mnogim drugim zemljama bez svjee-iscijcenih sokova. (Naalost danas se piju gotovo iskljuivo tvorniki sokovi, koji vie kode nego koriste.) Dr. Walker je nastavio svoja istraivanja gotovo do svoje smrti u 116. godini ivota i spisateljski se potvrdio. Svoju zadnju knjigu "Jednostavna kontrola teine" napisao je u 113. godini ivota. Dr. Walker se jamano moe oznaiti kao najiskusniji i najproduktivniji prehrambeni znanstvenik svijeta. Objavio je bezbrojne lanke u asopisima i napisao osam knjiga. (Sve e biti prevedene i na hrvatski jezik.) Jo u svojoj visokoj dobi je govorio Dr. Walker: "Mogu iskreno rei da ja uope nisam svjestan svoje starosti. Otkad sam odrastao, nisam nikad osjeao da sam stariji, i mogu bez sustezanja rei da se danas osjeam ivot nije nego u dobi od 30 godina. Ne mislim na roendane i ni ne slavim ih. Jo i danas mogu s punim uvjerenjem rei da uivam u sjajnom zdravlju. Nimalo se ne ustruavam ljudima kazati koliko sam star. Ja ne znam za starost!"

LITERATURA

Harvey und Marilyn Diamond "Fitfiir's Leben" (Fit za ivot) Prof. Arnlod Ehret "Die schleimfreie Heilkost" (Ljekovita hrana bez sline) Dr. Norman W. Walker "Auch Sie konnen wiederjiinger werden " (1 vi moete postati puno mladi) Dr. Norman W. Walker "Frische Gemiise und

Fruchtsdfte" (Sokovi od svjeeg voa i povra) Dr. Norman W. Walker "Wasserkanu Ilire Gesundheit" zerstoren" (Voda moe razoriti vae zdravlje) Helmut Wandmaker "Willst du gesundsein? Vergiji den Kochtopj!" (eli li biti zdrav? Zaboravi kuhinjski lo nac!")
147

146

KAZALO

borovnica 48 brano 143 alanin 78 breskva 135, 136 aligatorska kruka 129 aminokiseline 48, 64, 74, 76, brokoli 108 brusnica 136 77, 78, 88ananas 49, 50, bubrezi 112, 125 79, 80, 82, 84, 85, 86, bukov ir 142 102, 127anatomija 11 anorganski 17,41,48, bundeva 48, 87,92, 116 bundeva 49, 87,92, 116 75, 121, 123, 133, 140 analiza urina 90 celer 34, 48, 50, 70, 80-87, apetit 39,43, 118, 125 93,97-102, 109, 119, arginin 78 120, 122, 123 afalta 106 avokado 48, 49, 50, 78, 82, 83, 85 badem 33, 34, 48-50, 78-82, 85, 98, 101, 102, 142 banana 38, 130 bijeli sljez 118 biljno mlijeko 69 bjelanevina 48, 54, 56, 69, 72, 76, 89, 110, 143 celerov sok 123 ehampion-iscjeiva 57 cikla 8, 121 cikorija 108 cistin 80 cjediljka za sok od voa 57 crvuljak 14 cvjetaa 48, 49, 80, 84 eona upljina 11 149

fosfor 49 glad 25, 55, 60 glutaminska kiselina 80 gnojivo 17 grah 143 datula 38, 94, 98, 100. 102, graak 109, 143 131 grejpfrut 36, 49, 79, 91, 133 debelo crijevo 14, 15, 19, 21, grejpfrut 36,49, 79,91, 133 22, 26 grkljan 13 degeneracija 39 groe 48, 50, 102, 138 destilirana voda 52 guteraa 126 dojene 65 hidroglutaminska kiselina 82 doruak 34, 62, 97 histidin 81 doruak od soka 97 hormoni 70 draguac 28, 49, 78, 79, 84, hrana 9, 10, 13, 17, 18, 25, 94, 108 36,39,55,67, 68, 103, droge 36 123, 128, 138 duboko smrznuto 73 hranidbena vrijednost 73 duik 47,48, 77-87 hren 84, 85, 118 dvanaesterac 13, 14 iscjeiva (sokovnik) 125 endivija86, 109 ispiranje crijeva 45 endokrine lijezde 11 iijas 70, 90 enzimi 16, 17,25, 27, 30,48, izluivanje 19, 20,40, 41, 57, 60, 62 44, 97, 115, 117, 123, epifiza 11 124, 131, 124, 136, 138 fenilamin 47, 65,70, 106, jabuka 92, 94,95,98, 127, 107, 108, 113, 116. 119, 128 121, 124, 135, 137 jagode 48,49, 50,78, 80.81, fluor 47, 49, 111, 115, 118 82, 87, 101, 131
150

enjak 48,49, 80,81,84, 85, 115, 130 ir na dvanaesnik 14 istoa 44 emar 11

jagode 48, 49, 50, 78,81,82, 87, 131 jetra 11 jezik II, 146 kajsija 129 karotin 113 kazein 64, 65 kestenje 83, 142 kikiriki 141 kiselica 49, 84 kisik 47, 48, 77, 87 klice 31, 33.40 klice 31-33, 40 klistir 14, 15,21,36,49 klor 47, 49, 70, 108, 113, 114, 116, 119, 120, 123, 124, 127, 132, 137 kombinacije ivenih komora 110 kopriva 107 kozje mlijeko 49, 60 krastavac 28, 48, 97, 98 kravlje mlijeko 64, 65, 66, 69, 70 kriva prehrana 150 kruh 56, 63, 100, 132, 137 krumpir 48, 49, 79, 114 kruka 107, 129

krv 27,47,58,61,70, 76, 79,81,84, 107, 18, 115, 117, 122, 134 krvna zrnca 47, 121 kukuruz 28, 143 kupine 131 kupus 121 leucin 88 lijekovi 10,43, 58 limun 49, 79,81,91,97, 127, 130, 135, 139 limunov sok 139 lisin 83, 84 lisnato povre 48 lubenica 37, 134 luk 88, 92,94, 95, 122, 125 ljenjak 28, 142 magnezij 31,47,49, 106, 108, 109, 111, 115, 116, 117, 120, 123, 127, 130-136 mahunarke 109, 143 majino mlijeko 65, 69, 70 malina 48, 102 mangan 47, 50, 121, 124 maslaak 48, 78,81,82, 84, 85, 86, 87, 117 maslina 28, 94 masnoa 30, 72, 82
151

med 33, 3 5 , 9 2 , 97, 102, 128, nesanica 36 131, 136 neuritis 77, 90 medulla oblongata 11 mesni ekstrakti (sukusi) 74 meso 30, 47, 56, 76, 77, 89, 90, 129, 141 minerali 5 7 , 7 0 , 105, 111, 119, 120, 131, 134 mineralno carstvo 75 mjehur 13, 22, 82, 85, 111, 114, 18, 119, 120, 124, 136, 141 mlijeni proizvodi 65 mlijeko 26, 33, 48, 56, 64-72 mlijeko u boci modana lijezda 11 mokrana kiselina 77, 120 morska trava morska voda 28 mrkva 28, 48, 49, 50, 79-87, 106, 111, 113, 116 mrkvin sok 101, 111, 112, 142 namirnica 60 narana 48, 49, 128 narane 49, 50, 7 8 , 8 1 , 8 5 , 9 1 , 128, 128 naranin sok 129 natrij 47, 107-137 152 obrok 1 9 , 3 1 , 3 3 , 3 7 , 4 1 , 4 3 , 56, 9 3 , 9 8 , 100, 101, 103, 106, 118, 120, 126, 128, 134, 138 ocat 128 odstranjenje otrova 20 ogrozd 131 okra 108, 118 oksalna kiselina 125 orahov maslac 142 orahov maslac 48 orahovo mlijeko 33 orasi 48, 49, 50, 80, 82, 83, 84, 85, 141, 142 organski 17, 3 1 , 5 2 , 62, 69, 70, 76, 106, 122, 127, 131 osnovna ivena namirnica 59 otpadne tvari 4 0 , 4 2 , 4 3 , 112, 126 papaja28, 135 paprika 28, 50, 8 7 , 9 4 , 118, 119 pasteriziranje 65, 66 pastrnjak 79, 119 pecivo 59, 6 3 , 100

peristaltika 20, 42, 97 perin79, 8 1 , 8 2 , 84, 8 5 , 8 7 , 9 5 , 9 6 , 97, 100, 102, 107, 1 0 9 , 1 1 5 , 1 1 9 , 120 plodno tlo 40 plodnost 17 plodovi 7 3 , 9 1 , 107, 125, 126, 129, 130, 135, 140 pomanjkanje vitamina A poriluk 49, 50, 80, 84, 85, 87, 116,117 pothranjenost 25 povre 26, 30, 3 7 , 4 8 , 5 1 , 5 4 , 70,73,77,79,91,92, 102, 104, 109, 124, 141, 154 prehlada 64, 66 prehrambene navike 44, 56 prezakiseljenje 56, 128 pritisak na stopalo 23 probava 54, 62 probavni sokovi 52 promjena prehrane 44 protein 75 rabarbara 137 rajica 48-50, 79-82, 86, 87, 125,137,138 recepti 9 1 , 93 recepti za salatu 93

refeleksne zone na stopalu 23 reklamiranje 10 repa 49, 50, 8 0 , 8 1 , 8 2 , 84, 85,87 reuma 75 rotkva 48, 49, 50, 79, 85, 120 rotkvica 95 ruak 99, 100 sadrina mokrae 75 salata 29, 4 1 , 42, 4 8 , 4 9 , 78, 81, 8 5 , 9 1 , 101, 104, 106, 109, 115, 124 salata glavatica 115, 116 samoodranje 16 serin 85 silicij 47, 50, 111, 114, 115, 118, 120, 123, 125, 127, 128, 129, 134, 137 sir 72 sirova hrana 17, 103 sjemenje 17, 26, 30, 3 1 , 33 slatki krumpir 49, 114 slezena 13 slijepo crijevo 14 sluz 1 1 , 4 3 , 6 4 , 6 5 , 7 2 , 110, 120 sljepoa 109, 113 153

smokve 49, 50,81,82, 85, 87,97, 126, 132 snaga volje 35 sojino mlijeko 69, 70 sok od povra 57 sokovi 21, 28, 34, 49,52, 57, 58, 68, 70, 98, 101, 103, 111, 112, 119, 121, 137, 146

ljiva 136 paroga 49, 50, 87, 124 pinat 48, 49, 50, 78, 79, 80, 81, 84, 85, 86, 95, 100, 107,118,123-125 titnjaa 13, 47 tanko crijevo 22 terapija debelog crijeva 20 tifus 66 tiroksin 86 tirosin 87 treonin 85

sol 64, 73, 100, 105, 121, 123, 135 spoj 59 sredstvo za ienje krvi 115 trenje 49, 50, 82, 85, 87, starenje 26 102, 134 starost 9, 23,42, 55,64, 129, trule nje 43 145 tvorba sline 66 suhi plodovi 140 tvorniki eer 55 sumpor 47, 49, 65, 70, 77, tvornica ivenih namirnica 84, 107, 110, 113 60 sumporenje 116, 118, 120, ugljik 37, 47, 48, 78-87, 105, 124,135 132 sunano svjetlo 32 ugljikohidrati 48, 54, 56, eer 13, 14, 37, 54-56, 69, 106, 119, 125, 126, 134, 73, 80, 116, 126-141 137 ipak 49, 81, 87, 132 ukus 32, 33,34, 88,91,92, krob 55, 59, 60, 62, 63, 67, 107, 116, 127, 128, 129, 135, 138 116, 126, 141 ulozi 90 krobna hrana 60, 63 krobni proizvodi 67
154

valin 87 veera 101 vitamini 48, 50, 57, 70, 107, 110, 111 vlaknasta tkiva 42 vlaknaste tvari 42, 43 voe 26, 37,51,54, 55, 56, 70, 73,77,91,98, 101, 104, 128, 130 voni sok 57 voni sokovi 57 voda 29, 52, 65, 74 vodik 47, 48, 77, 78, 87 vrenje 21, 54, 56, 131, 133 vrste ita 50 zaini 122, 130 zamrznuti 73

zbirna formula 88 zraenje 58 eludac 13, 14, 104, 127 eljezo 47, 50, 110, 111, 116, 121, 124, 125, 127, 129, 138, 150 itni krob 59 ito 50, 62 ivena namirnica 17, 30, 64, 107, 108, 110, 118, 123, 124, 130, 141, 143 ivene namirnice 8, 16, 23, 28,41,48, 50, 60, 73, 80, 129 une smetnje 72 uni mjehur 13, 111, 141

umor 35, 55, 89, 99, 108 155

Svjedoenje o lijeenju i ozdravljenju

SA 75 GODINA TAKO MNOGO IVOTNE SNAGE KAO NIKAD RANIJE

Otkako se mogu sjeati imala sam uvi jek mnotvo zdravstve nih potekoa. Ve u djetinjstvu trpjela sam od tekih zaepljenja. Kasnije nakon poroda prvog od petero djece prije 48 godina dobila sam najednom razne zdravstvene potekoe od alergija na penicilin sve do munih elua nih tegoba, koje su potrajale sve do prelaska na sirovu hranu. Tako
157

sam se gotovo 50 godina lijeila zbog tekih upala i eluanih tegoba. Prije 5 godina bilo mije tako loe da cijele noi nisam mogla spavati a iz usta mije nadiralo eluana kiselina. Posvuda u automobilu imala sam ta blete za eludac, isto tako na nonom stoliu, u ku hinjskom ormaru. Od svoje 30. godine ivota nisam mogla zaspati bez tableta za ivce. Zbog njihova troen ja imala sam tegobe u kraljenici, jutrom sam se osjeala kao satrvena. Muio me i veoma visok krvni tlak, teka srana aritmija, osteoporoza i s 80 kg pre komjerna teina za moju visinu. Najgore je ipak bilo to sam bila potpuno bezvoljna i nisam vie znala zato jo upravo ivim. Moj kuni lijenik mije rekao da u sve do kraja svog ivota morati uzimati najrazliitije lijekove i da postoji opasnost da dobijem rak. On mije izriito zabranio da jedem svjee povre i voe. Budui da se moje zdravstveno stanje sve vie pogor avalo i nisam mogla oekivati nikakve pomoi od kol ske medicine, obratila sam se jednoj poznatoj bioenergetiarki, koja mi je predoila jednu drugaiju prehranu, koja se opisuje u knjizi "eli li ozdraviti? Za boravi kuhinjski lonac". Nije mi bilo teko to sam se trebala odrei mesa i mlijeka, ali kad je reeno da vie ne smijem jesti kruha, odbila sam takav nain prehrane, ta moj mu i ja smo ponekad pojeli cio kilogram svjeeg kruha. Kasnije, kad su tegobe postajale sve gore te sam strahovala da u umrijeti, ponovo sam zamolila enu da mi posudi knjigu. Kad sam proitala nekoliko stranica,
158

spoznala sam da je uzrok svih mojih tegoba u krivoj prehrani. Unato uputama svog kunog lijenika zapoela sam jesti svjee voe i povre. Moram rei da su me svi, koji me poznaju, naravno i svi roaci savjetovali i pokuava li objasniti to prema kolskoj medicini znai zdrava prehrana. Budui da sam vrlo brzo zapoela mravi ti, opominjali su me da u umrijeti te su pokuavali uvjeriti i moju djecu da me urazume. Kasnije, kad su vidjeli re zultate mojeg novog naina ivota, zapoeli su stvar promatrati s razumijevanjem. Iako sama sebe tako hra nim, kuham za one koji sa mnom ive kao prije i to me ni najmanje ne smeta. Pri svojoj ishrani ne sluim se nikak vim receptima, nego pokuavam hranu koliko mi je mogue prirodno uzimati, bez posebnog mijenjanja. Rezultat mog novog naina prehrane je tako dobar da ja uope ne mislim na to da se vratim nas staro. Mo ram rei da sam ve nakon nekoliko dana prehrane siro vom hranom osjeala poboljanje svog zdravlja i da nisam imala nikakve nuspojave, koje se opisuju pri pre lasku na sirovu hranu. Smravila sam za godinu dana 24 kg i to je bila jedina neugodna nuspojava to mije moja koa postala prevelika, no kasnije sam se opet udebljala za 10 kg i to opet popravila konim masaama. Otklonila sam sve lijekove i odnijela ih natrag u ljekarnu. Moje eluane tegobe su popustile, moja se probava normali zirala, bolovi u kraljenici i na ostalim dijelovima djela su nestali. Zapoela sam spavati kao aneo, duboko, bez neprestanog buenja. Ujutro ustajem puna elana, tako da se radujem svakom novom danu. Ranije sam povre159

me no ila sa tapom, sad tap stoji u kutu. I moja je osteoporoza nestala. Prije sam neprestano imala lomove, ak triput na jednoj nozi- Sada sam jednom nezgodno pala niz stepenice i izuzev malo bolova nisam imala dru gih ozljeda. I moje su krvne ile bile prije vrlo slabe te su pucale svaki put kad su mi uzimali krv. Danas su one ra stezljive i savitljive. Moram rei i to da sam ozdravila od svoje aritmije srca, zbog koje su mi predskazivali da neu dugo ivjeti. Ja sam potpuno izlijeila i boreliozu, visoki krvni tlak i razne psihike tekoe. Kau mi da sad sa 75 godina izgledam mnogo bolje nego s 50. Postala sam i otporna na razne bolesti. Od prelaska na sirovu hranu nisam u zadnjih 5 godina ni jednom bila bolesna i nikad se ne zaraavam, iako po sjeujem ljude s gripom i drugim virozama. Jedna mi je poznanica, koja se hrani tako kao i ja, priala da je ona za tri godine izlijeila svoju opasnu eernu bolest, iako je prije toga ve primala inzulinske injekcije. Jedan drugi poznanik mije priao da se tak vom prehranom moe lijeiti i multipla skleroza i druge ozbiljne bolesti. Mnogi patnici, bolesni ljudi, koji dolaze k meni po savjet, oalouju me budui da, im uju o mom nainu prehrane, nemaju povjerenja da se odvae na promjenu, jer lijenici predstavljaju prevelik autoritet, da rade drugaije nego su im oni savjetovali. Pavla Draksler

160