Professional Documents
Culture Documents
www.najvaznijevesti.com
Bil Liversid
Bil Liversid
POBEDITI KROZ
HRISTA
Prihvatanje Njegove smrti i primanje
Njegovog pobednikog ivota
ta drugi kau...
Evo nekih povratnih informacija koje smo dobili iz ranijeg izdanja
Pobede u Hristu, za ovo proireno izdanje:
Preporuujem ovu novu knjigu o praktinom hrianskom ivotu od pastora i evaneliste Bila Liversida. Pobediti kroz Hrista Prihvatanje Njegove smrti i primanje Njegovog pobednikog ivota govori o pravednosti kroz veru, ali
Bilov cilj nije da secira teoloku doktrinu, ve da je primeni
na prosenog hrianina, koji eli prisniju linu zajednicu
sa Hristom. Bil ima dar, da ono to je komplikovano pojednostavi. itajui ovu knjigu, otkrio sam da je on otvorio za
mene novi prozor, kroz koji sam mogao da vidim istinu jasnije nego ikad. Ova knjiga govori direktno onima, koji ele
pomo u postavljanju temelja hrianskog ivota - uputstvo
kako da izgrade odnos sa Isusom.
- Ken Mc Farland, urednik
knjige i bivi potpredsednik urednitva Pacifik tampe
Ja bih podstakao ljude svih vera i one bez vere, da proitaju ovu knjigu; to je odlino predstavljanje opravdanja verom.
Smatram da ova knjiga- Pobeda u Hristu vraa ljudima pravu
sliku o Isusu Hristu, koju teolozi nisu razvodnili, niti joj ita
dodali. Izazvao bih sve, da proitaju Pobeda u Hristu, a da
ne dobiju jasniju sliku o sili blagodati, i blagosloveno uverenje
da Isus Hristos potpuno spasava svakoga, ko to eli. Preporuujem vam da proitate ovo blago. Tu ete pronai ohrabrenje
ba kada vam je najpotrebnije. Ova knjiga takoe sadri odline ideje za propovedi. I kao to Psalmista kae: Probaj i vidi.
- Brus V. Koh, Vaington
lan moje crkve je nedavno dobio dijagnozu poodmaklog stadijuma kancera. Tokom kratkih predaha od poslova u
ta drugi kau...
ta drugi kau...
Sadraj
ta drugi kau... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
1. Prava blagodat i falsifikat . . . . . . . . . . . . . . . . 17
2. Dva vienja spasenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
3. Granica izmeu vere i dela . . . . . . . . . . . . . . . . 27
4. Sredstvo ili plod? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
5. Izvor naeg mira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
6. Spasenje ostvarena injenica i proces koji je u toku 40
7. Istina koja potresa svet . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
8. Budui da jesmo... biemo . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
9. Najvanija svakodnevna navika . . . . . . . . . . . . . 59
10. Izjave vere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
11. Kakvo olakanje! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
12. Mnogo vie . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
13. Krtenje, smrt i ivot . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
14. Pridruiti se Hristovom telu . . . . . . . . . . . . . . 90
15. Radikalna unutranja promena . . . . . . . . . . . . 93
Predgovor
Da li se borite sa iskuenjem i grehom? Ima li stvari u vaem ivotu koje izgleda da ni Hrist nije mogao da nadvlada? Pitate li se, hoe
li se ikada desiti pobeda? Jeste li obeshrabreni, mislei da ste izgubljen
sluaj? Da li vam je vera slaba? Moda ste ak doli do take da ponete
da verujete da biste se mogli prepustiti grehu, ako ve izgleda da je pobeda nemogua! Ili moda samo oseate da ne moete da se merite sa
visokim standardom Boijeg karaktera. Plodovi Duha - ljubav, radost,
mir, strpljenje, dobrota, ljubaznost, vernost, nenost, samokontrola se
ne otkrivaju dosledno u vaem ivotu.
Molim vas, shvatite da niste sami. Mnogi hriani, ukljuujui i
mene, imaju isto iskustvo. Mi svi i dalje imamo potrebu da po veri
ivimo u Hristovoj pobedi i Njegovoj ljubavi za nas, da hodimo sa sigurnou u srcu i umu da nas On voli bezuslovnom ljubavlju, da je
sposoban, voljan i veran da prevazie sve grehe i nedostatke karaktera
u naim ivotima, ivei u nama kroz svog Duha!
Pobediti kroz Hrista je rezultat preureivanja knjige Pobeda u Hristu, da bi se proirio njen poziv svim hrianima. Tokom procesa poslednjeg ureivanja dodato je mnogo novog materijala, koji se ne moe
nai u Pobedi u Hristu. Ta knjiga je proizvod mnogih seminara Pobede
u Hristu, koje je pastor Bil Liversid drao na raznim mestima po svetu. Imala sam privilegiju da prisustvujem velikom broju ovih seminara
i da svaki put budem neizmerno blagoslovena tako jasno iznesenom
radosnom veu. Ono to ete itati, zasniva se na poslanici Rimljanima od petog do osmog poglavlja. Pastor Bil Liversid e vas u ovoj
knjizi voditi u jasno razumevanje radosne vesti. Isusova smrt je kamen
temeljac za razumevanje i primanje svega to Bog eli za vas. Spoznaete istinu o spasenju, pobedi i pravednosti kroz smrt i ivot Isusa Hrista
u vama, koji je reenje za problem greha. Na ovim stranicama dobiete
ne samo teoloko znanje o hrianskoj pobedi, nego i praktine korake
koje moete da preduzmete, a koji e ostvariti mone promene u vaem
ivotu. Vie neete imati potrebu da stalno iznova traite oprotaj za
iste stare grehe. Pastor Bil zaista iznosi veoma radosnu vest.
13
14
15
17
18
Svete tajne
Katolika crkva je poznata po sedam svetih tajni: krtenje, potvrda
(krizma), euharistija (misa), ispovest (pokora), pomazanje bolesnih,
sveti redovi i brak. (paragraf 1113 katolikog katehizma) Svete tajne
su osmiljene od strane crkve da bi se omoguilo da se milost izlije
na njene lanove. Katolika crkva ui da su to delotvorni znaci milosti... kojima se boanski ivot iri, a milost prenosi na njene lanove.
(paragrafi 1131 i 1127 katolikog katehizma) Pa na primer, ako biste
uestvovali u tajni pokore za priznate grehe, mogli biste da primite i
odgovarajue oprotenje.
Ali ta bi zaista trebalo da zauzme mesto svetih tajni? Postoji samo
jedan izvor milosti, a taj izvor je Isus. Postoji samo jedan posrednik izmeu Boga i oveka. Jer je jedan Bog i jedan posrednik izmeu Boga
i ljudi, ovek Isus Hristos. (1. Tim. 2:5). Jer nema drugog imena pod
nebom danog ljudima kojim bi se mi mogli spasti. (Dela 4:12).
Vidite, protestantski hriani veruju da je Isus otvorio vrata da se
milost Boija slobodno izliva na ljude. No, vano je shvatiti, da su u
katolikom sistemu ljudi oduvek INILI stvari, verujui da e zbog
toga Bog biti bolji prema njima. To je bio i jo uvek je, sistem zasnovan
na ljudskim delima.
Oni koji su roeni u legalistikom sistemu - spasenja delima imaju male izglede da prime svetlost, jer takvi sistemi imaju tendenciju
da sami sebe uvaju. Budimo iskreni, i neki protestanti imaju ovakvih
problema. Bez ustezanja vam govorim, ako biste danas propovedali
besplatnu milost, negde bi vas i kamenovali. Ozbiljan sam - ak i u
crkavama koje se smatraju hrianskim.
Neko, ko sedi tamo negde i slua radosnu vest o besplatnoj milosti, moe rei: O, hvala Ti Boe! Po prvi put oseam nadu! Po prvi
put u svom ivotu ja stvarno oseam nadu da bih mogao biti spasen.
Upravo sam video koliko je Bog milostiv. Ipak, u isto vreme dok neko
sedi u crkvenoj klupi i pada na svoja kolena da bi slavio Boga, drugi
kupe kamenje... Uzmimo za primer enu, koja je vikala na mene dok
sam naputao crkvu jednog jutra: Izostavio si najbitniji deo! Ali,
upravo sam proveo sat vremena otkrivajui znaaj smrti i vaskrsenja
19
Verni Valdenani
Neslaganje oko blagodati je postalo borba na ivot i smrt u ranoj
hrianskoj crkvi - i svetlost istine se gotovo ugasila. Male grupe ljudi
koji su shvatili da je Boija milost besplatni dar, kao npr. Valdenani,
krile su se po peinama, da bi izbegle progonstvo zbog svoje nepopustljive vere u besplatni dar Boije milosti. Pa ak su i ovi verni na kraju bili
naterani na kompromis. Bili su prevareni. Planinske visoravni na koje
su se Valdenani povukli, nalazile su se u severnoj Italiji i junoj Francuskoj. Lako su mogli da se odbrane zahvaljujui uskim ulazima u doline.
Ali jedan papin izaslanik im je poslao poruku da e dobiti versku slobodu, ukoliko prime papskog predstavnika. No, to se nije desilo. Dozvolili
su da izaslanik ue, ali su tako izgubili svoju slobodu. Tuna je to pria.
Svetlost istine je skoro iezla iz Evrope! I da nije bilo prosvetljenih vernika koji su otputovali preko u Novi svet, mislim da bi se
svetlost zaista i ugasila! Ali Bog nije bio spreman na tako neto. ak je
i nekolicina vernika koju je On poslao u Novi svet, bila dovoljna da se
svetlost istine nikad ne ugasi, da bi se u ovim poslednjim danima ponovo mogla shvatiti. Bez sumnje, reformacija je bila jedan od najznaajnijih dogaaja u istoriji hrianstva, nakon ivota, smrti i vaskrsenja
Isusa Hrista!
20
Isus je doao da donese svetlost svetu, koji je oko 4000 godina bio
obavijen neznaboakom tamom. Nije prolo dugo, a ljudi u svetu su
opet bili pouavani da moraju initi sve mogue stvari kako bi umirili
Boga i izazvali Njegovu blagonaklonost. Kakav gadni falsifikat istine!
Kakvo izopaenje istine o Boijoj besplatnoj blagodati.
Pregled poglavlja
1. Na koji nain je Katolika crkva pokuavala da kontrolie duhovni ivot ljudi u mranom srednjem veku?
2. Koji tip osobe je Bog u stanju da privue k sebi i iskoristi u
svoje svrhe?
3. Ko je pokrenuo protestantsku reformaciju?
4. Koja je to svetlost bila sakrivena tokom mnogih godina mranog srednjeg veka?
5. ta je izopaenje istine o Bojoj besplatnoj blagodati?
6. Koji je jedini izvor blagodati?
7. Koji je jedan od najznaajnijih dogaaja u istoriji hrianstva
posle Hristovog roenja, smrti i vaskrsenja?
Pitanja za razmiljanje
Ispitaj svoj ivot. Da li ini bilo ta da bi umirio Boga i da bi
zaradio Njegovu naklonost i pravednost? Da li zaista prima Njegovu
blagodat kao besplatni dar?
21
22
23
Bolji pogled
Drugi pogled je zauzeo mnogo vri stav. Ova strana je tvrdila
da Bog na krstu nije samo obezbedio sredstvo za spasenje, ve da je na
krstu zaista iskupio ljudski rod. Tako da ono to se odigralo na krstu
nije bilo samo pruanje mogunosti - ve je to zaista bilo iskupljenje.
Ali ak je i ovaj bolji pogled na spasenje imao svojih ogranienja,
jer su govorili da spasenje pre zavisi od ovekove sposobnosti da se
pokaje i prizna krivicu, nego od uzviene injenice da je Bog dopustio
da Njegov Sin, koji ne znadijae greha, nas radi bude uinjen grehom,
da mi budemo pravda Boija u Njemu (2. Kor. 5:21). Da li poinjete
neto da primeujete?
To to je Bog na krstu zaista otkupio ljudski rod, divno zvui za
poetak. On je platio cenu - sa tim svakako nemamo problema. Ali
ovaj bolji pogled nastavlja dalje i kae (i to nedvosmisleno), da spasenje u potpunosti zavisi od ovekove sposobnosti da se pokaje i prizna
krivicu. ta dakle, primeujete? ta to ujete? Ono to ovde vidimo je u
stvari katolicizam serviran u haljinama protestantizma. Vidimo suptilno preformulisanu teologiju: Ako uspem da uinim to... i to... zasluiu Boiju milost - Njegovo spasenje. Ali samo dotle dok inim ovo ili
ono. To je moje pokajanje. Moje priznavanje krivice. Moja dobra dela.
Uzgred, poznajem mnoge ljude, koji veruju da im nije oproteno,
ako neto ne mogu da priznaju. Nadam se da niste propustili da shvatite ovo. Poznajem mnoge ljude koji veruju, da ako neto ne mogu da
priznaju - ili ak sve - nikada im nee biti oproteno. To je drugi oblik
kljune greke arminijanizma. Na kraju krajeva, priznanje nije neto
to inite sa namerom da primite Boiju milost, ve je to zapravo dokaz
- plod - koji pokazuje da je Boija milost ula u va ivot. Fascinira
me to, to je prema Svetom pismu pokajanje dato Boijoj deci. Ovo24
25
Pregled poglavlja
1. ime se Martin Luter bavio dok se krio u zamku u Nemakoj? Kako je to uticalo na obian narod?
2. Koja je bila glavna tema reformacije?
3. Opii teoriju predestinacije, koja je bila povezana sa kalvinizmom.
4. Pregledaj tekstove nabrojane u ovom poglavlju, koji su predstavljali problem kalvinistima.
5. Kako je arminijanizam promaio istinu o Boijoj besplatnoj
milosti?
6. Objasni na koji nain su pokajanje i priznanje povezani sa
Boijim milostivim darom spasenja.
Pitanje za razmiljanje
Na koji nain moete pokazati da cenite Boiji besplatni dar milosti?
Za dalje prouavanje
Da li u Bibliji moete pronai druge tekstove, koji bi kalvinistima
predstavljali problem?
Upotrebite konkordans (npr. Strongs Exhaustive concordance) da
prouite upotrebu rei pokajati se i priznati, kao i varijacije ovih rei
(npr. pokajanje, priznanje) u Bibliji. Budite spremni da podelite ono
to saznate.
26
27
Pregled poglavlja
1. ta je tanka granica izmeu vere i dela?
2. ta moe uiniti kako bi zadrao ravnoteu izmeu vere i
dela u svom ivotu?
3. Zato je toliko teko initi ono to je po Boijoj volji?
28
Pitanje za razmiljanje
Moe li da se seti situacija u kojima si preao granicu iz vere u
dela?
29
30
Slobodni da pogreimo
Zamislite ovo! Pogreio sam, stoga zakljuujem da mi Bog vie
nije naklonjen. I kako da povratim Njegovu naklonost? Moram da
ispravim greku. Naalost, to se vie trudim da greku ispravim, to
je dublja jama koju sebi kopam. Jer ako moje srce nije nanovo roeno,
ja jednostavno ne mogu da ispravim svoje greke - jer to prosto nije u
meni. Psalmista kae: Gle, u bezakonju rodih se, i u grehu zatrudne
mati moja mnome. (Psa. 51:5). Roen sam u bezakonju, zaet u gre31
32
33
I kada jednom to shvatite, vie nikada niste isti. Nikada vie neete sebi pripisati zasluge za bilo ta dobro to se pokae u vaem ivotu,
jer ete znati da je to Boija blagodat, a ne vi! Bilo koji plemeniti impuls, velikoduno delo, ista misao, sve je to Bog u vama, a ne vi.
Pravednik e od vere iv biti. I samo od vere.
Pregled poglavlja
1. Zato vam je moda teko da iskusite sveti ivot?
2. Kako je Pavle izbegao zamku injenja dela kao sredstava za
primanje Boije blagodati?
3. Koji je tragini rezultat brkanja sredstva sa rodom? Koje su
verovatne posledice toga?
4. Kako Bog gleda na pogreke koje uini? Koje je Njegovo reenje za tebe?
5. ta je Luteru dalo sigurnost spasenja?
Pitanje za razmiljanje
Kako radosna vest prikazana u ovom poglavlju sada utie na vas?
34
35
delima zakona nikakvo telo nee opravdati. (Gal. 2:16). Kada Pavle
koristi izraz dela zakona, jasno je da misli na dela - stvari koje inite
u pokuaju da primite Boiju blagodat. Sa druge strane, dela vere su
stvari u vaem ivotu, koje su posledica primanja Boije blagodati.
ta mislite, zato je Martin Luter imao problema sa Jakovljevom
poslanicom? On ju je nazvao prava slamnata poslanica. Slamnata,
zar to ne zvui smeno? Ali tako je Luter opisao Jakovljevu poslanicu.
Hteo je da kae, da u njoj nema nieg vrstog. Koliko god da je bio
brilijantnog duha, Luter ipak nije shvatao da Jakov govori o delima
vere - Jer, kao to je telo bez duha mrtvo, tako je i vera bez dobrih
dela mrtva. Poto je Pavle imao obraun sa jevrejskim legalistima, on
je dela posmatrao u odnosu na zakon. Pavle je imao oko sebe itavu
jednu naciju, koja je pokuavala da dokae Bogu kako zasluuje Njegovu blagodat. Pripadnici te nacije su - bar kako su oni to videli - bili
pravedniji, svetiji i istiji od drugih. Ali u stvarnosti oni to nisu bili! I
tako je Luter pogreno razumeo Jakovljevu poslanicu. Dugo ak nije
hteo ni da je ita. A poto ju je proitao, odbacio ju je. ak ni sam veliki
reformator nije uspeo da uvidi, da Jakov jednostavno gleda na dela iz
drugog ugla. Jakov je govorio o delima, ali ne o delima kao sredstvu
kojim se spasavate, ve o delima kao manifestaciji vere koju imate.
Izbegavanje krajnosti
Od ivotnog je znaaja razumeti pravi odnos izmeu vere i dela.
Od ivotnog je znaaja razumeti besplatnu Boju blagodat. Od ivotnog je znaaja stei uravnoteeno razumevanje spasenja i opravdanja
verom, a izbei krajnosti.
U borbi za razumevanje velikih biblijskih istina vie protestantskih organizacija je po milosti Boijoj sauvano od zamki obe krajnosti
- kalvinizma i arminijanizma. Iako su otkrili da je arminijanizam vie
u skladu sa Boijom Rei, ipak nisu prihvatili da ovek moe da na
bilo koji nain zaslui Boiju blagodat. Naalost, tragino je to se jo i
danas mnogi hriani sapliu o zablude arminijanizma, pa rade stvari ak i dobre stvari - iz pogrenih motiva! A u tome nema slobode. Nema
radosti. Nema mira.
36
U devetnaestom veku je jedan broj iskrenih hriana u Novoj Engleskoj i drugim delovima sveta imao intenzivne borbe upravo sa pitanjima koja razmatramo u ovom poglavlju. Ponekad bi ostajali budni po
celu no pokuavajui da shvate opravdanje verom. Bog je na udesan
nain uspeo da okupi na jednom mestu vernike razliitih denominacija, kao to su baptisti, metodisti, luterani, katolici, anglikanci, prezviterijanci... Nakon to bi se svi zajedno molili i diskutovali, otkrivali bi
zamke arminijanizma. Uzimali su samo dobro iz njega, dok nisu doli
do velianstvenog razumevanja opravdanja verom.
Bog ne samo to je pojasnio njihovo razumevanje spasenja blagodau iskljuivo kroz veru - Jer, milou ste spaseni, kroz veru i to nije
od vas, dar je Boiji (Efe. 2:8) - nego im je na narednim okupljanjima,
sve vie skretao panju na drugi dolazak (advent) Isusa Hrista i na
proroke knjige Danila i Otkrivenja. Kako je ova grupa vernika poela
da se razvija i umnoava, neke kolege iz crkava u koje su nekada ili su
poeli da ih nazivaju adventistima. Ustvari, ovo je bio nastavak ranije
zapoete reformacije, jer je ovim vernicima u devetnaestom veku Bog
otkrio jo neke istine, koje su bile sakrivene za vreme mranog srednjeg veka.
Zapitajte se to upravo sada. Razmislite malo o svom ivotu - svom ivotnom stilu. Jer ako pokuavate da na bilo koji nain zaradite ili zasluite spasenje, poslanica Rimljanima e vam se smelo suprotstaviti. Da
li inite bilo ta iz elje da zadobijete Boiju ljubav, Njegovu blagodat,
Njegovo odobravanje, ili da na Njega ostavite utisak koliko ste uzrasli,
kako vam dobro ide, ili kako ste dostojni spasenja? Bilo ta? Ako to inite, spotakli ste se o vekovima staru filozofiju, koja je preteno vladala
umovima itelja ove planete kroz gotovo celu ljudsku istoriju. Pa, ako
vam se ve to i dogodilo, apostol Pavle eli da vam u Rim. 5:1 postavi
izazov. Iako e vam svet rei da se unutranji mir pronalazi na nekom
od seminara na kojima vas ue kako da pogledate u sebe, ili moda da
kontaktirate neke od svojih pokojnih predaka, ili da moda promenite
neto u svojim meuljudskim odnosima - ipak mir sa Bogom dolazi
samo kroz naeg Gospoda Isusa Hrista. Dakle, ako vam upravo sada
u ivotu nedostaje mir, to je stoga to Isus nije centar vaeg ivota. elim da vam ove rei odzvanjaju u uima: Opravdavi se dakle verom,
imamo mir s Bogom kroz Gospoda svojega Isusa Hrista. (Rim. 5:1).
Neki od vas znaju da se termin opravdanje (na engleskom justification) koristi pri radu u tampariji. Kada su i leva i desna strana
stupca savreno poravnate, kae se da su opravdane - dovedene su
pod savrenu vertikalu. A osnovno teoloko znaenje ove rei na grkom - originalnom jeziku Novog Zaveta, je opravdati ili proglasiti. Znai ne uiniti pravednim, nego proglasiti pravednim. I ako
se setimo prethodnog primera sa papirom u tampariji, moemo rei i
pravilno postaviti.
Neverovatno radosna vest je - zapazite vreme opravdavi se - da
je opravdanje ostvarena injenica. Da, poto smo opravdani ...dakle,
verom, imamo mir s Bogom kroz Gospoda svojega Isusa Hrista. Dakle, vera je povezana sa Isusom! Ona je kroz Isusa! Bog je uinio neto
u Isusu, to Mu je omoguilo da vas pravilno postavi. Vi ste stupci sloenih slova u tampariji. Kada se tako sloene rei prislone uz ravnu
ivicu - koja predstavlja standard Boije pravednosti - one dolaze u savreno poravnanje. One su opravdane! A tako ste i vi! I elim da vam
kaem da nikada, ali nikada, neete moi neto da dodate ili da pobolj-
38
ate taj standard. U Boijim oima ste sveti kao to je i sam Isus svet. U
Isusu Hristu vi ste potpuno usklaeni sa celim Boijim zakonom. Tako
vas Bog vidi. I to je na izvor mira po apostolu Pavlu.
Imati dovoljno novca u banci? To nije izvor pravog mira. Znam
ljude koji imaju puno novca u banci, ali nemaju mir. Imati sve stvari
koje ovaj svet moe da ponudi? Ni to uopte nije izvor mira. Mir znai
znati i verovati, da je ono to je Bog uinio kroz Isusa, Njemu omoguilo da uzme va stubac rei i prisloni ga uz svoj savreni lenjir - svoj
standard pravednosti - i proglasi vas savrenim kao to je i On savren.
Kada vidite taj standard, vi ponete da oajavate kako niste u mogunosti da se poravnate tj. opravdate. Ali Bog vam kae: U Isusu vi
ste ve opravdani! A kad saznate i poverujete da ste u Isusu ve opravdani, doiveete Njegov duboki oseaj mira, u kakvim god okolnostima da se nalazite. Boija ljubav prema nama je neverovatna! Zaista
neverovatna!
Pregled poglavlja
1. ta je osnova Boije ljubavi prema nama?
2. Opii razliku izmeu dela zakona i dela vere.
3. Kako su vernici devetnaestog veka, koji su se sakupili iz razliitih denominacija, izbegli zamku arminijanizma? Zato su ti
vernici dobili etiketu - adventisti?
4. Kako moe doiveti mir u svom ivotu? (Vidi Rim. 5:1).
5. ta znai biti opravdan?
6. Kako su povezani mir i opravdanje?
7. Kako te Bog vidi?
39
40
Pregled poglavlja
1. Koje su dve faze spasenja?
2. ta se desi kada ljudi razumeju i prihvate ono to je Bog uinio u Isusu da bi ih spasao?
3. ta moe omesti hriane da u potpunosti iskuse ovaj tekui
proces rasta i pobede?
4. Koja svakodnevna navika ima presudni znaaj za pobedonosni hrianski ivot?
5. ta Pavle podrazumeva pod Boijom silom u 1. Kor. 1:18?
A ta je sa 1. Kor. 1:23,24?
41
42
44
nositi ime koje fino zvui kao metodista, prezviterijanac, luteran, pravoslavac, baptista, evanelista, fundamentalista ili rimokatolik. Ni jedno uenje ili propovedanje da milost zavisi od ovekove sposobnosti
da odgovori na nju, nije biblijska istina o spasenju.
Kako je samo znaajan bio istorijski trenutak kada je Luter jasno
sagledao ovu biblijsku istinu. Poto je bio deo tog sistema koji je vladao
svetom oko 1000 godina, prosto je neverovatno da je Luter uopte i
shvatio da je do tada bio posveen uenju o milosti koje nije biblijsko!
Naravno da Bogu pripada sva slava i za taj sutinski vaan momenat.
Kada je Luter otkrio i podelio sa drugima ovu istinu o besplatnom spasenju milou, to je potreslo itav religiozni svet. I danas, dok vi i ja to
ponovo otkrivamo, i na svet doivljava potres.
Mnoge crkve iz devetnaestog veka, koje su izrasle iz pokuaja da se
rasvetli pitanje spasenja, zakoraile su u radosno razumevanje besplatne milosti (spasenje kroz veru, koja deluje), iako neki njihovi lanovi
nisu iskusili pobedu nad grenim navikama u svakodnevnom ivotu.
Sa druge strane, izvestan broj crkava nije uspeo da shvati ta podrazumeva besplatna milost i njihovi lanovi su ostali zbunjeni meavinom
legalizma (spasavanja delima) i jeftine milosti (spasenja bez dela).
47
Pregled poglavlja
1. ta je gurnulo svet u duhovnu tamu mranog srednjeg veka?
2. ta je Bog otkrio Luteru, dok je pokuavao da zaradi Boiju
milost penjui se na kolenima uz stepenice u Rimu?
3. Koji je stav Luter zauzeo pred verskim i politikim voama
svoga vremena?
4. Po emu moe da zna da li si naseo na pogreno shvatanje,
po kome Boju blagodat moe zasluiti ili kupiti?
5. Zato nikada ne treba da trai priznanje za svoj duhovni
rast?
6. Koja je druga re za pravednost?
7. Koja je razlika izmeu uraunate i date pravednosti? ija je
to pravednost?
8. Za razjanjenje kog pitanja se sve do danas vode borbe u hrianstvu?
48
9. Zato se vodi takva borba oko opravdanja verom? Gde se nalazi koren te borbe?
10. ta je u redu da izjavi o sebi kao hrianin? Navedi starozavetnog i novozavetnog biblijskog pisca koji bi se sloili sa
tobom.
11. ta bi moglo biti uzrok najeih sotoninih napada na crkvu
ili grupu vernika, ak i od strane ljudi iz same te crkve?
Pitanje za razmiljanje
Trai od Boga da ispita tvoje srce, kako bi ti pokazao da li trai
ikakvo priznanje za svoje spasenje i napredovanje u pravdi.
49
50
Zapazite dva stiha, koji ovo istiu jasnije od ostalih Rim. 5:9,10:
Mnogo emo, dakle, vema biti kroza Nj spaseni od gneva, kad smo
se sad opravdali krvlju Njegovom. Jer kad smo se pomirili s Bogom
smru Sina Njegovog dok smo jo bili neprijatelji, mnogo emo se vema spasti u ivotu Njegovom kad smo se pomirili.
Prvi trag koji ovde pronalazimo je, da je opravdanje povezano sa
Isusovom krvlju. Ali zapazite takoe i ostatak devetog stiha - biemo...
spaseni. Kad smo se sada opravdali... biemo spaseni. Vidite li ovo? Ne
dozvolite da vam promakne. Budui da jesmo, biemo. Ovde moramo da
razumemo jezik apostola Pavla. Glagolska vremena koja on koristi su jako
bitna. Budui da smo opravdani Njegovom krvlju, biemo kroz Njega
spaseni od gneva. Nadam se da vidite ovo - poto jesmo... biemo.
Idemo sada na sledei stih: Jer kad smo se pomirili s Bogom smru Sina Njegovog dok smo jo bili neprijatelji... Zapazite ovu paralelu:
opravdali Njegovom krvlju i pomirili Njegovom smru. A sada zapazite ostatak desetog stiha: ... mnogo emo se vema.... I iznenada poinjemo da shvatamo, da se ovo poto smo odnosi na Isusovu smrt.
Poto smo se uvek odnosi na Isusovu smrt. Dok se biemo uvek
odnosi na Njegov ivot - Njegov vaskrsli ivot. Molim vas, nemojte
ovo prevideti - to je verovatno i najvea tema u spisima apostola Pavla.
Poto smo... biemo. Poto smo ovo... biemo ovo.
I zato toliko ljudi ima problem da razume pitanje opravdanja verom? ta njih brine - bar veinu ljudi koje ja sreem? Da li ono poto
smo ili ono biemo?
Usredsreeni na spoljanjost
Ono biemo. To njih brine. Oh, znate, u mom ivotu ima stvari
koje nisu kako treba. Ne snalazim se ba najbolje s njima. I dalje pravim greke. I dalje inim ovo ili ono. Oni su uvek usredsreeni na
spoljanjost - na svoje okolnosti i na svoja dela. Ali ako ja razumem
dobro apostola Pavla, on kae da - ono poto smo prethodi onome
biemo. Bog zapravo hoe da kae: Kad biste se samo vi dovoljno
izmakli da moete videti koliko sam vam Ja ve poklonio smru Isusa
Hrista - i kad biste videi to prihvatili i rekli: Hvala Ti Boe! - to bi
vam otvorilo vrata za sve to moete biti i biete.
51
Spasitelj i Gospod
Vidite, kad nas je opravdao svojom krvlju, koju je to ulogu Isus
uzeo na sebe? On je na Iskupitelj. Ali, dok Duhom boravi u nama, dajui nam svoj vaskrsli ivot, Isusova uloga je da bude Gospodar naih
ivota i da nas spase od naih greha. Bog nikada ne spaava svoj narod
u njegovim gresima. Spasenje je uvek izbavljenje od naih greha.
Bog nam neprestano pokazuje svoju ljubav i privlai nas k sebi.
Ali kada u jednom trenutku ugledamo krst, poinjemo da verujemo u
Isusa kao u svog Spasitelja. Tada Ga pozovemo da ue u na ivot i da
boravi u nama. Ovo nazivamo novoroenjem.
Da vas pitam sad - ko su ti sreni dobitnici besplatne Boije blagodati? U kakvom stanju su ljudi - i u kakvom moraju biti - da bi primili
ovu blagodat? Proeljajte Rim. 5 i videete. Hajde da nabrojimo neke
od opisa koje smo nali: Jer Hristos jo kad slabi (bespomoni) bejasmo umre u vreme svoje za bezbonike. (6. stih). Ali Bog pokazuje
svoju ljubav k nama to Hristos jo kad bejasmo grenici umre za nas.
(8. stih). Bespomoni... bezboni... grenici... I kakvo je to dobro dato
bespomonima, bezbonima, grenicima? Data im je Hristova smrt Njegova krv - i to besplatno!
Drugi opisi: Jer kad smo se pomirili s Bogom smru Sina Njegovog dok smo jo bili neprijatelji, mnogo emo se vema spasti u ivotu
Njegovom kada smo se pomirili. (10. stih). Zato, kao to kroz jednog
52
oveka doe na svet greh, i kroz greh smrt, i tako smrt ue u sve ljude,
jer svi sagreie. Zato, dakle, kao to za greh jednog doe osuenje na
sve ljude, tako i pravdom jednog doe na sve ljude opravdanje ivota.
(12. i 18. stih). Neprijatelji... svi ljudi... osueni na smrt... A kakva su to
dobra data ovim neprijateljima, svim ljudima, onima koji su osueni
na smrt? Pomirenje i opravdanje koje donosi ivot.
Sada obratite posebnu panju: lista koju smo sastavili - koja ukljuuje bespomone, bezbone, grenike, sve ljude, osuene - sainjena je
od onih koji su osueni na venu smrt. Ovo je veoma ozbiljno. Vidite
li sada zato greni ljudi nikada ne mogu ni da pomisle da zarade, zaslue, ili da pokau Bogu kako su dostojni? Bog to zna! Zato je i dao
svoga Sina, iji je savreni ivot ponuen kao rtva, i to je ono to je
omoguilo Bogu da proglasi pravednima sve ove ljude - bespomone,
bezbone, grenike, neprijatelje, sve ljude, osuene. Prema Boijoj zamisli svi grenici su proglaeni savreno pravednima pred Njim. Neverovatno! Bog je u svojoj bezgraninoj milosti prihvatio jednog oveka
u zamenu za ceo ovaj svet. I onog trenutka kada dozvolite sebi da kaete: Auu - pa to je neverovatno!, u kom ste vi stanju, po Pavlovim
reima? Vi ste pod blagodau!
I moete provesti svaki dan ostataka svog ivota jednostavno gledajui na krst i govorei - Zadivljen sam! Bog mi je dao najneverovatniju potvrdu svoje ljubavi! On me je proglasio pravednim! To je grko
znaenje rei opravdati - proglasiti pravednim. Dakle, moete rei:
On me je pomirio sa sobom. A ja nisam nita uradio da to zasluim nisam ni mogao.
Nemam nita ime bih se dokazao pred Bogom. Nema tu nieg
dobrog, nieg to zasluuje pohvalu. ta je Pavle rekao o sebi? Istinita
je re i svakog primanja dostojna da Hristos Isus doe na svet da spase
grenike, od kojih sam prvi ja. (1. Tim. 1:15). Pavle je rekao - Ja sam
najgori grenik. Ipak, to ga nije spreilo da hrabro radi za Boga. Upravo ga je ovakvo shvatanje i pokretalo da nastavi da radi za Boga uprkos
velikom otporu.
Vi biste zaista mogli provesti ostatak svog ivota pod blagodau
- shvatate li to? Jer po apostolu Pavlu, ako niste pod blagodau, onda
53
ste pod zakonom. A ako ste pod zakonom, imam vest za vas. Bolje bi
vam bilo da se spremite za svoju odbranu pred Bogom. I bolje bi vam
bilo da Mu pokaete da ste vi u stvari u stanju da nekako dovedete svoj
ivot u savreni sklad sa Njegovim savrenim merilima. Pa ako uspete
u tome, blago vama! Eto to znai biti pod zakonom. Znai verovati,
da svojim sopstvenim pokuajima, ak i velikoduno pripisujui Bogu
zasluge to vam pomae, moete da dovedete svoj ivot u sklad sa besprekornim Boijim standardom. elim vam sreu!
Tako da je ubedljivo najvei izazov za svakoga od nas, da svakoga
dana svoga ivota ostanemo pod blagodau. A inilac koji to omoguava je jedna neverovatno mala re - vera. Nije sluajno to Jovan u
svojoj poslanici kae: Koji prizna da je Isus Sin Boji, Bog u njemu
stoji i on u Bogu. (1. Jov. 4:15). Razmislite o tome. Neko ko priznaje
da je Isus Sin Boiji ulazi u veru svakoga dana svog ivota. Ubedljivo
najvei izazov sa kojim se svi suoavamo svakoga dana svoga ivota
jeste, da ostanemo pod blagodau ulaskom u veru. A to je mona stvar.
Antihrist je re koja znai nemati veru u Isusa tj. smatrati da postoje alternativni naini da ispunite Boije zahteve. Sve to je Bog uinio za nas, bilo je bez naeg doprinosa. A ono to je uinio, pokriva sve
kategorije grenika.
Jednog dana jedan mladi homoseksualac je uao u moju kancelariju
i rekao - Imam jedno teko pitanje za vas, verovatno mi ni ne moete odgovoriti. Rekoh mu. Samo izvoli. Ima li u vaoj crkvi milosti
za homoseksualce? - pitao je. Pa,- odvratih mu. eli li teoretski ili
praktian odgovor? Teoretski ima, ali to se prakse tie, nisam siguran da
mogu da ti garantujem da e je pronai u ovoj zajednici. Ali rekao sam
mu i ovo: Ti moe imati blagodat jo danas, ako zadovoljava odreene
uslove. Koji su to uslovi?- pitao je. Morao bi da me ubedi,- rekoh:
da si bespomoan i bezboan... O, - ubaci se on: pa to nee biti tako
teko. ... i da si veliki grenik. To sam ja. - rekao je. ...da si Boiji neprijatelj, da se osea strano krivim i osuenim. Sve sam to ja. - ree
on. Dobro, onda imam vest za tebe. Boija blagodat je tvoja.
Ona jedino nije delotvorna za onoga ko misli da nema nita zajedniko sa ovim stvarima - da se na njega ove rei ne odnose - kao
54
nje na sve ljude, tako i pravdom jednoga doe na sve ljude opravdanje
ivota. Jer kao to neposlunou jednog oveka postae mnogi greni,
tako e i posluanjem jednoga biti mnogi pravedni. (Rim. 5:18,19).
Ako je grenicima obeano da e biti uinjeni pravednima, onda
oni mogu i da veruju da e biti uinjeni pravednima. Oni imaju ovu
nadu na osnovu injenice da im poslunost jednog oveka ne omoguava samo da budu proglaeni pravednima, ve i da budu uinjeni
pravednima. Upravo im poslunost jednog oveka garantuje da e i
oni biti uinjeni pravednima. ta sve samo svakoga dana svog ivota
mogu da izbegnu vernici koji sumnjaju u sebe i imaju oseaj krivice,
ako poveruju da im je kroz poslunost jednog oveka zagarantovana
privilegija da budu uinjeni pravednima! Ne bi morali da se oseaju
izgubljenima ili izvan blagodati, svaki put kada naine greku.
ak moete doi i do te take, do koje sam i ja doao, da moete da
kaete: Zapravo mi je slobodno i da napravim greku! Jer Bog zna da
ne mogu tako brzo da se menjam! Malo sam ogranien! Nisam usavren
preko noi. Zbog te blagodati mi ne moramo da provodimo svoj ivot
merei koliko nam dobro ide, usmereni na svoje ponaanje, brinui se
za svoj napredak i neprestano se pitajui: Da li sam dovoljno dobar?
Da li ste ikada uli da neko kae - a moda ste to bili i vi: Nikada
neu biti dovoljno dobar? Znate, jedna hrianka je napisala knjigu
pod nazivom Nikada dovoljno dobar. Previe njih, ak i dobrih hriana, se zaista tako oseaju. Ali kada shvatite da Boije potpuno spasenje ne ukljuuje samo biti proglaen pravednim, ve i biti uinjen
pravednim takoe, nikada neete morati ni da se zapitate: Da li sam
dovoljno dobar? A zato? Zato to vi ne zavisite od svoje poslunosti i
dobrote, nego ba kako je Pavle rekao - od poslunosti jednog oveka.
Do kakvog radikalnog zakljuka bismo mogli doi u ovom trenutku, to se tie poslunosti Isusa Hrista? Ako Bog prihvata samo poslunost jednog oveka kao sredstvo kojim smo uinjeni pravednima,
pitam se da li i vama u ovom trenutku pada na um ista radikalna misao
kao meni? A ona je: Nikad ja neu biti vlasnik poslunosti, ona e
uvek biti Isusovo vlasnitvo. Nita od poslunosti ne pripada meni,
niti dolazi od mene. Sve je od Isusa.
56
Pregled poglavlja
1. Na emu je zasnovan mir sa Bogom? A na emu nije zasnovan?
57
2. Opiite prelepu istinu do ijeg je ponovnog otkria Bog doveo tragaoce za istinom devetnaestog veka, kako im ne bi
promaklo da je spasenje i ostvarena injenica i tekui proces.
3. Razmotrite kako je Pavle izneo istinu u Rimljanima 5:9,10.
4. U kome ivi Isus?
5. Koga je Bog opravdao (proglasio pravednim) i sa kim se pomirio - kroz Isusovu smrt - kao in svoje besplatne blagodati?
6. Kako svakodnevno moete ostajati pod Boijom blagodau,
tako da ona bude delotvorna u vaem ivotu?
7. ta znai ui u spasenje?
8. Koju ulogu ima Isusov ivot poslunosti, u tome da vi budete
uinjeni pravednima?
9. ta to znai - obui Isusov ivot?
58
59
61
ete nikada vie morati da provedete ni jedan dan svog ivota bez
Svetoga Duha koji prebiva u vama - a to je Hristov um! Kakav je to
samo blagoslov!
Kada vidite koliko je Bog bio velikoduan prema vama, trebalo
bi da postoji momenat u kojem ete se jednostavno moi otvoriti
i rei Bogu: Ja sam oduevljen. Tako sam nedostojan. Znam da
nemam ta da Ti ponudim, ali sam Ti zahvalan to me toliko voli
da si dopustio da moja smrt i moj greh padnu na Isusa. elim da
traim i dobijem sve to si mi dao i to mi nudi.
Prijatelju, da li se raduje Boijem besplatnom spasenju?
Da li si Mu zahvalio za taj veliki dar?
I da li si odustao od SVIH svojih napora da ga zaradi ili zaslui?
Pregled poglavlja
1. Koja se velika istina o Boijoj blagodati nalazi u 2. Korinanima 5:19?
2. ta je to nada slave Boije?
3. Kako moe da ivi pravednim i poslunim ivotom, kojim je Isus iveo?
4. Razmotri biblijsko znaenje proslavljenja. Koji je bio Isusov posao na Zemlji? ta za Isusa znai da se proslavi kroz
svoje sledbenike? Zato je to toliko vano? Vidi Jovan
17:4,5,21,23.
5. Za kakvim vaim odgovorom Bog ezne, dok gledate na
krst i vidite besplatni dar, koji vam je dao u svom Sinu,
Isusu Hristu?
6. Zato je toliko vano da imate naviku dolaenja pred krst
svakoga dana?
Molba
Pronaite partnera, kako biste jedan drugome pomogli u uspostavljanju navike svakodnevnog dolaenja pred krst, usredsreivanja na Isusovu smrt i polaganja prava na sve to vam pripada.
63
Izjave vere
65
66
Izjave vere
vere. Jer ta smo malopre itali? Koji prizna da je Isus Sin Boiji, Bog
u njemu stoji i on u Bogu. (1. Jov. 4:15). Ako to budemo inili, Bog
e se nastaniti u nama svojim Svetim Duhom! Ispovedajte svoju veru
u smrt Hristovu, i Njegov ivot e doi u vas! Imaete Hrista u svom
umu. Zamislite samo kakva je to prednost.
E sad, ako nemate Hrista u umu, vi ete biti kao i mnogi drugi hriani. Biete kuani, i poeete oajniki da vapite Bogu da vas ojaa,
kako biste se oduprli iskuenju.
68
Izjave vere
Zato ne bismo umesto toga jednostavno bili slobodni da uivamo u zajednici ljubavi sa Bogom? I kada je to tako, pokazae se divna
uravnoteenost u naim ivotima. Umesto da radimo stvari kako bismo zadovoljili Boga i primili Njegovu blagodat, biemo slobodni da
Mu sluimo radosno i da Mu dragovoljno budemo posluni u svemu,
zato to smo ve besplatno primili Njegovu blagodat kroz Njegovog
Sina Isusa Hrista. A na ivotni stil e odraavati Njegov karakter, jer
e Njegova blagodat biti u nama.
Kada se oslonimo na ve utvrene injenice i kada verom prihvatimo ono to je Isus ostvario za nas na krstu, moemo zauvek odbaciti
svoje napore da zaradimo ili zasluimo neto, to je uostalom ve nae!
Pregled poglavlja
1. Zato je toliko vano da izraavamo svoju veru u, i zahvalnost
za, besplatni Boji dar - Njegovog Sina Isusa Hrista?
2. U emu je vera uvek ukorenjena?
3. Zato je Bog ukorio enu u Letoniji?
4. ta je klju za imanje Hrista u svom umu, razmiljanje kao to
Bog razmilja i gledanje na stvari kako ih On vidi?
5. Koja izjava vere izraena u ovom poglavlju je najvie uticala
na vas?
6. Koji je jedini nain da imate uravnoteen ivotni stil koji e
proslavljati Boga?
Pitanja za razmiljanje
Da li ste zaista zahvalni na daru Boije blagodati? Da li vam prija
da slobodno izraavate svoju zahvalnost sve otvorenije i ee?
69
70
Kakvo olakanje!
Dok Bog konano nije rekao: Ali, vidi, Ja sam to za tebe ve uradio! Otvori oi i prihvati ono to sam uinio u ljudskom telu! Veruj
u Isusa, ne mora ti da bude Isus!
72
Kakvo olakanje!
73
74
Kakvo olakanje!
75
76
Kakvo olakanje!
Pregled poglavlja
1. Koja je razlika izmeu verovanja u Isusa i pokuaja da budemo Isus?
2. Kako e to pravednik iveti? A kako nee iveti?
3. ta moete oekivati kada izrazite izjavu vere (biblijsku ispovest)?
4. ta o veri govori izvetaj o kapetanu iz Luke 7? Zato je Isus
rekao da nije video takvu veru, kao to je bila vera ovog kapetana?
5. ta ete to priznati, kada budete primili dar poniznosti?
6. Razmotrite, koje su sve prednosti koje proistiu iz Isusove
smrti navedene u ovom poglavlju.
7. Na osnovu ega Isus ui da pravi vernik i ne izlazi na sud?
8. Zato je Otac okrenuo svoje lice od Isusa na krstu?
Pitanje za razmiljanje
Da li vam predstavlja problem da slavite Boga za ono to vam je
dao u Svom Sinu Isusu, izostavljajui sebe iz prie?
Dodatak
Nemojte propustiti da napiete bar jednu izjavu vere i da je pred
nekime ustima ispovedite.
77
78
Mnogo vie
79
Mnogo vie
Pregled poglavlja
1. Kako moete biti osoba koja ima mir?
2. emu bi trebalo da pouavaju sve biblijske, pa samim tim i
sve crkvene doktrine?
81
82
83
Osloboeni
Spasenje znai biti osloboen od greha! Eto, to znai biti spaen! Ali, kada vas neko pita: Da li ste spaeni, na ta misli? Da idete na Nebo. Da ete iveti beskonano - bez obzira na to ta radili.
A opet, Isus je umro da bismo mi mogli da postanemo pravednost
Boija u Njemu. Cela svrha Njegove smrti je bila otvaranje vrata, da se u nama obnovi pravednost - pravednost koju nam je greh
oduzeo! To je znaenje spasenja. Ulazite u ivot, a taj ivot se nalazi
u Sinu. I ovo je svedoanstvo da nam je Bog dao ivot veni; i ovaj
ivot veni u Sinu je Njegovom. Ko ima Sina Boijeg ima ivot; ko
nema Sina Boijeg nema ivota. (1. Jov. 5:11,12). Ako je Hrist u
vama, onda imate Njegov ivot. Vie neete biti robovi greha. Bog
e vas obnoviti u pravednosti. To je Njegovo obeanje! Jedini problem je, to to nije trenutna promena - to je trajni proces u naim
ivotima.
Ni sam ne znam koliko ljudi se zapanji, kada shvati da spasenje
nije nekakva privilegija lebdenja po nebesima. U stvari to je veoma
realno, zemaljsko iskustvo. Veni ivot je ve sada stvarnost, zato
to se taj ivot nalazi u Sinu! Ko ima Sina, taj samim tim ima i veni
ivot! Zato treba da ivot provedemo traei Hrista! Nema potrebe
da pokuavamo da sebe usavrimo, jer jedini nain da se usavrimo,
jeste da imamo Hrista. Nema drugog naina. Nema druge sile ni
imena, koji su u stanju da nas usavre! Jer nema drugog imena pod
nebom danog ljudima, kojim bi se mi mogli spasti. (Dela 4:12).
Biti spaen znai biti preobraen, biti obnovljen u pravednosti, dobiti takav ivot koji zapravo moe da izdri ivljenje.
Zamislite ta bi bilo da nas Bog sada sve uzme na Nebo, gde
vlada apsolutna nesebinost - gde je sve podreeno istoj ljubavi.
Ali Bog je milostiv. Razbojnik na krstu e imati privilegiju da uzraste na Nebu, poto ovde nije imao vremena. Bog zna da je za veinu
od nas to proces koji traje itavog ivota. Pa ak i tada, kad pogledamo na sebe, shvatamo koliko nam jo nedostaje Njegove slave.
Jedna od najneverovatnijih stvari koje sam proitao u Bibliji je
izjava u Efescima. Stalno se vraam na to, i podseam sebe da je to
84
85
87
Pregled poglavlja
1. ta javno priznajete kada se krstite? Kako je to povezano sa
vaim iskustvom spasenja?
88
Pitanje za razmiljanje
Kako se vae razumevanje krtenja promenilo u svetlosti poslanice Rimljanima 6:3-6?
89
90
91
Pregled poglavlja
1. ta vam omoguava da imate mir, a da u isto vreme budete
otvoreni, poteni i iskreni sa Bogom?
2. ta znai obui se u Hrista?
3. Kako, po Bibliji, osoba pristupa duhovnom telu Hristovom?
(1. Kor. 12).
4. ta e biti rezultat biblijskog krtenja? (Dela 19).
5. Kada zapoinje spasenje kao proces koji je u toku?
6. Kakva veza postoji izmeu procesa spasenja i naeg krtenja?
7. Na koji nain nas Bog odgaja da Mu budemo korisni u slubi?
Pitanja za razmiljanje
Da li ste iskusili pomazanje Duhom za slubu? Da li ste se istinski
povezali sa Hristovim telom?
92
93
i dalje ima kao poslunog sina koji Te voli. Ozbiljno sam skrenuo panju Bogu: U opasnosti sam. Ne mogu vie da izaem sa tim na kraj.
95
96
Drski zahtevi
Prema Pavlu sada ste u poziciji - a to je ve svakodnevna stvar - da
postavljate Bogu neke naizgled drske zahteve, a sve to na osnovu vere.
Hajde sada da vidimo Rim. 6:6-11: Znajui ovo da se stari na ovek
razape s Njime, da bi se telo greno pokvarilo, da vie ne bismo sluili
grehu. Jer koji umre oprosti se od greha. A ako umresmo s Hristom,
verujemo da emo i iveti s Njim; znajui da Hristos usta iz mrtvih, ve
vie ne umire; smrt vie nee ovladati Njime. Jer to umre, grehu umre
jedanput; a to ivi, Bogu ivi. Tako i vi, dakle, drite sebe da ste mrtvi
grehu a ivi Bogu u Hristu Isusu Gospodu naem.
Ovo je tako znaajan odlomak. Ono to ovde itamo, treba sada
da postane sastavni deo vaeg svakodnevnog iskustva. Doli ste pred
krst. Ispovedili ste svoju veru u Isusovu smrt. Dobili ste pravo da budete
opravdani - proglaeni pravednima, da vam bude oproteno, da budete
pomireni sa Bogom - sve su to divne prednosti koje vam je Bog dao kroz
Isusovu smrt. A sada se vratite i razmotrite osmi stih (i uverite se da ovo
jasno razumete): A ako umresmo s Hristom, verujemo da emo i iveti
s Njim. Ovo nam je mogue zahvaljujui primanju Svetog Duha u svoj
ivot. I tako moete svakoga dana da zahtevate sa punim pravom ono
iz 11. stiha: Drite sebe da ste mrtvi grehu, a ivi Bogu u Hristu Isusu.
Vera i oseanja
Kada ste ve bili pred krstom i zahvalili Bogu za Njegovu velikodunost kroz Isusovu smrt, red je da napravite i sledei korak vere.
Sada imate privilegiju da, kako Pavle kae, raunate da ste mrtvi grehu.
A to nema nikakve veze sa vaim oseanjima. Vi zapravo moete imati
oseaj da ste u velikom iskuenju. Vi moete oseati kako vas neto
iznutra vue ka grehu. Ovo je korak vere - ne korak oseanja. Vi smatrate sebe mrtvima grehu.
Lino sam jako zahvalan Bogu na ovome. Poto sam video kako
Isus umire na krstu i zahvalio Bogu za to, preduzimam ovaj korak i
97
kaem: Hvala Ti, Boe, to danas smatram sebe mrtvim grehu, ali isto
tako i ivim Bogu. Danas sam ja Tvoje dete. I dok izlazim iz svoje kue,
ta je to to mi je potrebno? ta mi je potrebno, da bih mogao da funkcioniem kao Tvoje dete? Poto sam mrtav grehu, a iv Bogu, ta je
to to e mi biti potrebno u ovom novom danu? Bie mi potreban Sveti
Duh. Pa, iako se Bog ve nastanio u meni, ja elim da svakoga dana
ojaam ovaj odnos sa Bogom; jer meni je kao Boijem detetu koje vie
nije rob grehu - nego je umesto toga dete nebeskog Boga - potrebno da
se Sveti Duh nastani u meni, kako bih funkcionisao i iveo tog dana.
Sada bih hteo da vas podstaknem da razmiljate o biblijskom obeanju ili obeanjima - na koje moete da se oslonite, kako biste bili
sigurni da u ovom trenutku doputate Bogu da se svojim Duhom useli
u va um. Poto ste Boije dete, ne biste smeli da izlazite iz kue bez
Duha ivoga Boga u svom umu. I ne ograniavajte se na poslanicu Rimljanima, iako smo se mi ovde usredsredili na nju.
Radi ilustracije, evo nekoliko takvih obeanja koja su u Pismu
pronali polaznici mog seminara, kada sam ih to zamolio:
Jov. 14:16: I ja u umoliti Oca, i dae vam drugog Pomonika da bude s vama vavek. A taj pomonik je, naravno, Sveti
Duh.
Psa. 51:10: Uini mi, Boe, isto srce, i duh prav ponovi u
meni.
Jez. 11:19: I dau im jedno srce, i nov duh metnuu u njih, i
izvadiu iz tela njihovog kameno srce i dau im srce mesno.
Fil. 2:5: Jer ovo da se misli meu vama ta je i u Hristu Isusu. Ovo je traenje Duha samo drugim reima, jer je Duh
Onaj koji unosi Hrista u nas.
Dok o ovome budete razmiljali i vi ete otkrivati nova obeanja
Svetog Duha. A divno je stei naviku pozivanja na ovakva obeanja
svakog novog dana. Seate li se Isusovog susreta sa Nikodimom? Odgovori Isus i ree mu: Zaista, zaista ti kaem, ako se ko nanovo ne rodi,
ne moe videti carstvo Boije. (Jov. 3:3).
98
99
Pregled poglavlja
1. Na koji nain je spasenje dinamino?
2. Zato bi moglo biti opasno traiti da Bog ivi u vama?
3. ta je to molitva za nevolju?
4. ta Bog eli da uini uz vau dozvolu, kako biste mogli provesti venost sa Njim?
5. ta je krtenje Duhom? I na koji nain se ono razlikuje od
krtenja vodom?
6. ta to smete drsko da zahtevate, kada doete pred krst, prihvatajui Isusovu smrt kao svoju smrt za greh? Rimljanima
6:6-11.
7. Koja je vaa velika potreba, ako elite da ivite i funkcioniete
kao Boije dete? I ta to novo dobijate, kada vam Bog namiri ovu potrebu? ta se deava kada se nanovo rodite?
8. Kako i kada se deava promena karaktera?
100
Pitanja za razmiljanje
Koliko vas kota to to ste pozvali Boga da ivi u vama? I da li
ste to uopte iskusili? Kakvu radikalnu promenu je On uinio u vama?
Da li ste jo uvek rob greha? Kakvu ste novu nadu u pobedu otkrili u
ovom poglavlju? Jeste li i sami pronali neko posebno obeanje, na koje
se pozivate?
101
16. Hristov um
Hristov um u vama unosi Boiju volju u va um. Elen Vajt je to
tako lepo rekla u enji vekova (str. 668 originala): Istinska poslunost uvek dolazi iz srca. To je kad srce kuca sa Hristom. Ako na to
pristanemo, On e se toliko poistovetiti sa naim mislima i ciljevima,
toliko e uskladiti nae srce i um sa svojom voljom, da emo pokoravajui se Njemu, ustvari postupati u skladu sa sopstvenim podsticajima.
Primanje Hristovog uma je jedna od najuzvienijih - a verovatno
je i najuzvienija - privilegija ljudskih bia u grenom telu! Bog se u
vama utelovljava, ali kada ue, On nee sve raditi umesto vas. On ne
pravi sve one male korake, koje vi morate da preduzmete. Ono to On
radi jeste da menja onaj najvaniji deo vaeg bia, koji je do tada bio
zarobljen grehom. Vi zapravo niste ni bili u stanju za bilo ta drugo,
jer je vama upravljao va um. Ali, sada je taj um primio nove misli
i nova oseanja. Znam ljude, koji su zaista imali potekoa sa novim
oseanjima prema nekim osobama - ak do te mere da nisu mogli da
im oproste. Ali sa Hristovim umom u sebi, oseaete se drugaije, bez
obzira na to ta vam je uinjeno.
Govorili smo o krtenju. Dozvolite da vam kaem da u krtenju
nema nieg udesnog. Jovan je napisao: A koji Ga primie, dade im
vlast da budu sinovi Boiji, koji veruju u ime Njegovo. (Jov. 1:12). Ne
onima koji su krteni, nego onima koji su poverovali i primili Ga.
Ne ulazi se u veru inom krtenja - vera prethodi krtenju. Ali kada
ste dostigli zrelost za krtenje, postali ste spremni da ivite u skladu
sa svojim verovanjem i da se poveete sa Hristovim duhovnim telom.
Spremni ste da javno izrazite svoju veru, da se dobrovoljno stavite u
slubu i da radite u skladu sa svojim bogomdanim sposobnostima. Ne
moete prepoznati te posebne sposobnosti ili polje delovanja, dok se
ne poveete sa duhovnim telom. A tada ete znati. Prilikom krtenja
mi iznosimo u javnost svoja uverenja. Mi to tada radimo, ali to uverenje je ve trebalo da bude u nama odreeno vreme.
Ja ni u kom sluaju ne omalovaavam znaaj krtenja. Ali faktor
razumevanja i vere do tada ve treba da bude prisutan. Prilikom obre-
102
Hristov um
103
Telesni i duhovni
Postoji precizna granica izmeu telesnog i duhovnog. Kada se telesna osoba preda Isusu, priznajui svoje beznadeno stanje i nemo
da se promeni, tada se Bog u jednom trenu uliva u ljudski um i ponovo
se deava udo na Zemlji; i to veliko udo - duhovna osoba u mesnom
telu. Presudan je um, jer se u umu nalazi volja. I od sada pa nadalje sve,
ali ba sve, zavisi od pravilne upotrebe volje. Sada ulazimo u stvarnu
praksu onoga to se deava kada se neko nanovo rodi.
Bog nema nameru da nastava u vama i kae: Dobro, sad u da
prouzrokujem da uradi to i to. Bie kao mala marioneta. Ni u kom
sluaju. Bog obnavlja kontrolni centar itavog vaeg bia. I kad On ue
u va um, vi ete biti osnaeni novim mislima. Imaete nova oseanja.
Moi ete da oprostite i onima kojima je teko oprostiti.
Imao sam priliku da vidim kako je neko oprostio neoprostivo,
kada je u sred jednog seminara neki ovek ustao i rekao: Ne mogu
vie da krijem. ta to? - pitao sam ga. Odgovorio je: Moram neto
da priznam. Pod snanim sam osvedoenjem i elim neto da otkrijem
svima, pa i vama pastore. Znam da ete kada ovo budem rekao, morati
da pozovete policiju i ja u verovatno provesti narednih dvadeset godina u zatvoru. Ali vie ne mogu da ivim sa tim. elim taj novi um.
Nemam mira. Stvarno dramatian momenat - i to u sred seminara.
Dakle, ovaj ovek je ustao i javno priznao, da je seksualno zlostavljao
kerku branog para prisutnog na ovom seminaru. Samo to se nisam
onesvestio. To je verovatno neto najdramatinije to sam ikada video
na jednom seminaru. A to je priznao plaui. Nisam siguran koliko je
devojica bila stara - moda je imala 12 ili 13 godina. ao mi je to u
to objaviti pred svima. - nastavio je. I tada je otkrio identitet roditelja:
Radi se o vaoj kerki.
104
Hristov um
105
gledajui ljubav i pratanje svojih roditelja bila osposobljena da prihvati Boiju ljubav i pratanje. Shvatila je, naravno, da je i sama napravila
par greaka. Jo jednom sam bio prijatno iznenaen.
Ponekad nai stavovi mogu da lie nau decu potpunog oporavka i hrabrosti da nastave dalje, uprkos stranim stvarima koje im se u
ivotu mogu dogoditi. Ako ste roditelj, ne znam kako ste vi podizali
(ili podiete) svoju decu... Ja sam bio u panici dokle god su moja deca
odrastala, da ni jedno od njih ne provede no van kue. Nijednu no!
Tako da me je srce zabolelo pri pomisli na ovaj brani par. Ipak, iz svega toga je proizilo najdublje isceljenje. I ta je bilo to to je ovaj neni i
ponizni par pokazao? Bio je to Hristov um. Oni su rekli: O da, mi patimo i veoma smo povreeni zbog onoga to je uinjeno naoj kerki,
ali to nam ne daje pravo da osudimo tog oveka.
Tada sam zapravo video Hristov um na delu. Razmiljao sam i koliko je samo Isus pokazao milosti, kada mu je prila Marija Magdalena.
Dopustio je ak da Mu opere noge i da ih osui svojom kosom. Kakvo
je to olakanje i ohrabrenje bilo za nju - da zna da je Isus ne tretira kao
prostitutku ili enu na loem glasu! Naprotiv, On je pokazao da ak
ona moe Njemu da pomogne. Isus nas toliko ui o pratanju, zar ne?
On je doputao i najveim grenicima da budu u Njegovoj slubi, zato
to ih je privlaila Njegova srdana ljubav.
Tek kada se obuete u Hristov um, shvatite koliko je veina od nas
duboko pala. Zato to mi danas nemamo opciju bezuslovnog opratanja za neke vrste greha. Mi to prosto nemamo. Drao sam propoved
na velikom skupu u Junom Pacifiku, gde je oko 5000 ljudi sedelo pod
ogromnim atorom. Na jednom kraju atora sedeo je jedan mladi.
Pet-est metara oko njega je bio prazan prostor, jer je kruio glas da
ima SIDU. Bilo je to vreme dok se jo samo nagaao pravi uzronik ove
bolesti. Sad zamislite tog momka - nije mogao imati vie od dvadeset i
jedne godine - kako sedi u velikom praznom krugu.
Propovedao sam o izgubljenom sinu iz Luke 15:11-32, kada mi je
Bog progovorio: Sad je prilika. Napustio sam govornicu, proao kroz
ator i seo pored ovog mladia, stavio ruku preko njegovog ramena
i pomolio se sa njim. Mislim da je to znailo vie nego sve to sam
106
Hristov um
mogao da ispropovedam. Jo priaju o tome. Onda sam se obratio ljudima: Znate, morao sam to da uradim, jer je meni Bog toliko mnogo
oprostio. Kako sada da ja sudim mladiu o kome nita ne znam - ne
poznajem ni okolnosti ni pritiske, koji su ga doveli u ovo stanje? Znam
samo da mu je ovog trenutka potrebna Boija milost. Zatim sam ih
zapitao: Da li je mogue da su neki od nas postali kao stariji brat (iz
Isusove prie)?
Bog mi je dao divnu ilustraciju - posebno za moju propoved o
izgubljenom sinu. Da li su neki meu nama ovde stariji brat? - pitao
sam. Da li nas pogaa to ovaj mladi nailazi na milost, uprkos svojoj svojeglavosti? Zato bi nas to vrealo? Trebalo bi da se radujemo.
Stariji brat iz prie je bio uvreen to je otac priredio slavlje za mlaeg
brata. To ga je uvredilo! Mislio je da njegov brat to ne zasluuje!
Znaenje posveenja
ujte ovu izjavu do kraja: ovek nije obdaren novim sposobnostima... Vidite li? Za razliku od onoga to veina ljudi misli, ovek
108
Hristov um
Formiranje navika
Mislim da smo dugo zanemarivali znaaj formiranja navika. Neki
ljudi, na primer, nikada nisu usvojili naviku dolaska pred krst. Dakle,
najpre ujem tihi glas Svetog Duha. Moda u vezi sa tim kako koristim
svoje oi. Dakle, Duh me navodi da delujem u novom pravcu. Ako
odluim da Mu popustim i radim kako sam odluio, biu osnaen da i
sledei put napravim isti izbor. Ali kada sledei put budem u iskuenju
da koristim oi na stari nain, ta ponovo moram da uradim? Treba
da se ponovo vratim u veru. Treba da priznam da ne mogu sam da se
promenim. Treba da zatraim od Boga Hristov um.
Usred seminara, koji sam nedavno drao, prila mi je jedna ena.
Pozvala me je da toga dana ruam sa njom i njenim muem. Prihvatio sam poziv. Poznavao sam ovaj brani par ve par godina. I dok
smo tako nas troje sedeli napolju na suncu, ona mi ree: Ne mogu da
oprostim svom muu. Ne bih da idem u detalje o emu se radi, ali jednostavno ne mogu da se nateram da mu oprostim. Grozna sam sama
sebi, ali mu neu oprostiti. Ne mogu. On je tu sedeo i sluao. Rekoh
joj: Dobro, a da li bi htela da mu oprosti u naredna dva minuta? Ali
toga nema u meni - uveravala me je. Nisam te to pitao, - rekao sam:
nego te pitam, da li bi htela da mu oprosti u naredna dva minuta?
Pogledala me je i zapitala: Misli da ja to mogu? Bio sam uporan: I
dalje ne odgovara na moje pitanje. Da li bi htela da mu oprosti u naredna dva minuta? Pa, da! - odgovorila je. Hvala! U redu, ponavljaj
onda za mnom ovu molitvu. Pognuli smo glave. Rekoh joj: Moliu se
u tvoje ime, i elim da ponovi svaku re.
109
Predaja, ne borba
Zato se borimo, kada samo treba da se predamo? Zato se jednostavno ne predamo i ne pozovemo Hristov um da ue u nas? Tada
110
Hristov um
bismo imali Njegovu ljubav, Njegovu radost, Njegov mir i Njegovo pratanje - sve to bi bilo nae. A mi to ne radimo iz jednog prostog razloga
- zapazite sad ovo - mi to ne radimo, jer nismo navikli da to radimo.
Kada smo pod pritiskom, kada smo rastrzani, kada smo kuani, kada
smo suoeni sa okolnostima koje nadmauju sposobnosti nae ljudske
prirode (posebno u duhovnoj oblasti), mi se uglavnom ne setimo da
potinimo svoj um Hristu, kako bi ga obnovio i dao nam Svoj um. Mi
se ne setimo da se vratimo pred krst i obnovimo svoju veru i poverenje
u ono to smo dobili kroz Njegovu smrt. Mi to ne radimo iz prostog
razloga to nemamo tu naviku. Radije emo se ritati, vritati, urlati i
drati se starih stavova, dok nas skoro ne ubiju. I tek kad doemo do
krajnjeg oaja, poinjemo da traimo pomo. Mi ne izgraujemo naviku oblaenja u Hrista, kako bi se boansko sjedinilo sa ljudskim i
donelo nam nove misli!
Za ovu enu je to bila nova misao! Izgledalo je skoro kao da mrzi
svog mua. A onda odjednom - i sam sam bio fasciniran, desetak sekunudi nakon to smo otvorili oi - ona ga je pogledala i u tom trenutku
sam na njenom licu video tu novu misao. Pomislio sam: Pa da, Bog
je uinio Svoje! Dao joj je nove misli! Ona voli svog mua. Trebalo bi
da mu oprosti! Eto nove misli. A onda joj je Bog dao i sledeu novu
misao, da bi moda trebalo da ona zamoli za oprotaj. To je bilo poslednje to bi pomislila. To je bila nova misao! Poto je predala svoju
volju Bogu i dala Mu dozvolu da joj promeni um, sinule su joj Boije
ideje. Kako bi se samo mnogi problemi po crkvama mogli brzo reiti!
Dve ene su se usred mog seminara posvaale i poele jedna drugu da
vuku za kosu! Stajao sam zapanjen i posmatrao ovaj prizor od koga se
die kosa na glavi. Tada sam prekinuo seminar. Slobodno moete da
izaete napolje, - rekao sam. Znate, ovde nema blagodati. Seo sam
sa ovim dvema enama. Znate, hajde sada da... Neu da razgovaram! - prekide me jedna. Neu da joj oprostim! A druga ena je
rekla: Molim te, reci to meni. Ne svia mi se ovo to radim.
Tako je jedna ena predala svoj um, pogledala u drugu i rekla:
Zna, ao mi je zbog ovog nesporazuma i mog udela u njemu. Molim
te, oprosti mi. Nikada neu zaboraviti taj trenutak. Ova druga ju je
111
Pregled poglavlja
1. ta se deava kada primite um Hristov?
2. Koji je znaaj krtenja?
3. Kako i kada postajete odgovorni pred Bojim zakonom ljubavi?
4. ta oznaava termin zli u Pismu?
5. Kako Bog ostvaruje va preobraaj iz telesnog stanja u duhovno? ta vam se tada deava da li postajete Njegove marionete?
6. Kako vas Bog moe upotrebiti u Svojoj slubi isceljivanja
kako povreenih tako i poinilaca najstranijih greha?
7. ta znai posveenje?
8. Koliko bi brzo i lako trebalo da moete reiti nesuglasice sa
drugima, posebno ako su hriani?
9. Opiite formiranje navika iz praktinog ugla.
Pitanja za razmiljanje
Da li vam se ini, da se esto vraate na stari nain razmiljanja,
stara oseanja i stare postupke? ta bi vam iz ovog poglavlja moglo
pomoi da to izbegnete i da poevi od danas imate iskustvo pobede?
112
Hristov um
Molba
Zatraite od Boga da vam pokae u kojoj situaciji bi dobro dola
sposobnost vaeg uma podstaknuta u novom pravcu. vrsto odluite
da postupite po uverenju Svetog Duha u vezi sa ovim pitanjem.
113
Znam da su me nekada reklamni plakati pokretali na akciju. Nekada sam iao da gledam filmove nepodesne za mlae od osamnaest
godina, i tu bi obino bili ti plakati. I ako bih proao pored bioskopa i
video plakat, stare staze u mom mozgu bi se aktivirale, i ja bih uao u
bioskop. A onda sam postao hrianin. Mislio sam: O, pa ja vie neu
imati problema sa time. Sada sam nov. I tako sam namerno proao
pored starog bioskopa, u koji sam nekada odlazio. Video sam plakat
i pogodite ta se desilo? Uao sam unutra! Nisam mogao da verujem!
Ceo film sam presedeo zatvorenih oiju, molei se da mi Bog da snage
da ustanem i napustim to mesto. Niko mi nije objasnio, da kada se nanovo rodite, stare staze su i dalje tu! Jo uvek se lako mogu aktivirati, i
lako se moete spotai. Zato treba da utabate novu stazu. I to je velika
lekcija, koju svi treba da nauimo.
Takoe sam vodio borbu i sa plesom. Potiem iz velike porodice,
u kojoj se puno pijani, slavi i plee. Dokle pamtim, u svojoj mladosti
i adolescenciji sam iao na ples svakog petka uvee. Svako petak vee
sam provodio na podijumu za igru. Ali, desilo se da je jedna gospoa
dola kod nas i mi smo poeli da prouavamo Bibliju. Tako nas je jednoga dana nauila da subotom slavimo Boga kao svog Tvorca. To me je
pogodilo. O, ne! Moj ivot urki, pijanenja i plesa, ne slavi mog Tvorca! Tada sam poeo da razmiljam o toj svojoj navici. Bio sam osvedoen da treba da se odvojim od sveta, ali sam jo uvek bio pun svetovnih
navika. Bilo kako bilo, obino sam vozom iao u veernju kolu. Vraao
sam se oko osam uvee. Izaao bih iz voza i proao kroz staninu kapiju. Postojala su tri puta do moje kue. Mogao sam da krenem i levo i
desno i pravo. Imao sam da hodam do kue neto manje od kilometra.
No, navikao sam da petkom uvee uvek skreem levo, jer je taj put
iao pored sale za ples. I tako sam jednog petka putovao vozom u veernju kolu, a Bog je po svom provienju uredio da pored mene u vozu
bude jedan mladi metodistiki propovednik. Priao sam mu kako sam
se muio da se odvojim od sveta i promenim svoje navike, a on je izvukao Bibliju, otvorio Rim. 6 i proitao mi ovaj stih: Ne znate li da kome
dajete sebe za sluge u posluanje, sluge ste onog koga sluate, ili greha
za smrt, ili posluanja za pravdu? (Rim. 6:16) Tada sam se po prvi put
115
116
117
Pregled poglavlja
1. Kako moete izgubiti sposobnost da ujete Boiji glas?
2. ta se deava kada steknete nove duhovne navike?
3. Zato vam se i dalje moe dogoditi da odreagujete po staroj
navici, iako ste nanovo roeni? Kako promeniti stare ablone?
4. Zato je vano prepoznati navike koje treba menjati?
Pitanja za razmiljanje
Da li ste ikada osetili kako se Sveti Duh povlai iz vaeg uma? Da li
ste pokuali da zaobiete Boiju Re? Koliko je Bog bio milostiv prema
vama, dok vas je vodio da Mu se predate, da potraite Hristov um, i da
utabate nove staze u svom mozgu i nove navike u svom ivotu?
118
18. U Isusu je
sve to vam je potrebno
Shvatate li da se u Isusu nalazi sve to vam je potrebno za suoavanje sa problemom greha u vaem ivotu? Bez obzira ta vam je greh
uinio - bilo da vas je doveo u opasnost od smrti ili osude, bilo da vas
je toliko oslabio da ne moete da napravite pravi izbor, bilo da je uinio
da volite zle stvari umesto svetih - sve to nije bitno. Jer je reenje za sve
to u Isusu Hristu. I svako, ko se postara da svakoga dana svoga ivota
bude u Hristu, imae Njegova reenja, jer je Bog to ini u vama da
hoete i uinite kao to je Njemu ugodno. Uzdajui se u ovo isto, da
e Onaj koji je zapoeo dobro delo u vama, i dovriti ga do dana Isusa
Hrista. (Fil. 2:13; 1:6). Poto je On u vama zapoeo svoj posao, On e
ga i dovriti.
Mnogi hriani padaju, jer umesto da vide pomo u Hristu, oni
pokuavaju da budu Hrist. ele da lino savladaju avola. Znam ljude
ija je sluba da neprekidno izazivaju i pobeuju avola. ao mi ih je,
jer znam kako e proi. avo e ih prevariti. Vi ne moete pobediti
avola. Ali je zato on ve pobeen! Bogoovek - Isusa Hrist ga je uinio
nemonim.
Znam i druge koji posle dvadeset godina molitve - Boe, daj
mi snage da pobedim, jo uvek padaju u iste stare navike. Postojao je
samo jedan ovek, koji je imao snage da pobedi. Svi mi ostali nemamo
dovoljno snage! Jedno jedino ljudsko Bie je ivelo potpuno na slavu
Bogu, verom u Svog Oca. I neverovatno, poto je Bog Bog milosti, On
je prihvatio Isusov ivot kao da je to u potpunosti moj ivot, i stavio mi
taj ivot na raspolaganje svakoga dana; a to ja prihvatam verom.
elite li da danas imate vie ljubavi? Onda neete otii na seminar pod nazivom - Kako vie voleti. Umesto toga uete Isusa kako
govori: uli ste da je reeno: ljubi blinjeg svog, i mrzi na neprijatelja
svog. A ja vam kaem: ljubite neprijatelje svoje, blagosiljajte one koji
vas kunu, inite dobro onima koji na vas mrze i molite se Bogu za one
koji vas gone. (Mat. 5:43,44). Dajte priliku Onome koji voli ak i Svoje
119
120
nisu mogle da Mu oduzmu mir. Isus nikada nije urio; znate, nikada
nije bio u tolikoj stisci sa vremenom, da bi morao da donosi odluke u
deliu sekunde. Naprotiv! On je briljivo i staloeno traio volju Svoga
Oca i mogao je da se sa velikim unutranjim mirom suoi sa najneverovatnijim iskuenjima koja su ikada snala jedno ljudsko bie.
elite li da odolevate iskuenju? Nas avo nije odveo na vrh hrama i traio da se bacimo dole. avo to nama nije uinio. On ima druge
naine da nas vara i obmanjuje. Ali, Isus je 40 dana bio sa njim suoen
licem u lice: Isus pak pun Duha Svetog vrati se od Jordana, i odvede
Ga Duh u pustinju. I etrdeset dana Ga kua avo, i ne jede nita za to
dana; i kad se oni navrie, onda ogladne; i ree Mu avo: Ako si Sin
Boiji, reci ovom kamenu da postane hleb. I odgovori mu Isus govorei: U pismu stoji: Nee iveti ovek o samom hlebu, nego o svakoj
rei Boijoj. I izvedavi Ga avo na goru visoku pokaza Mu sva carstva
ovog sveta u trenuu oka. I ree Mu avo: Tebi u dati svu vlast ovu i
slavu njihovu, jer je meni predana, i kome ja hou dau je; Ti, dakle,
ako se pokloni preda mnom bie sve tvoje. I odgovarajui Isus ree
mu: Idi od mene, sotono; u Pismu stoji: Poklanjaj se Gospodu Bogu
svom i Njemu jedinom slui. I odvede Ga u Jerusalim, i postavi Ga na
vrh hrama, i ree Mu: Ako si Sin Boiji, skoi odavde dole; jer u pismu
stoji da e anelima svojim zapovediti za Tebe da Te sauvaju, i uzee
Te na ruke da gde ne zapne za kamen nogom svojom. I odgovarajui
Isus mu ree: reeno je: Ne kuaj Gospoda Boga svog. I kad svri avo
sve kuanje, otide od Njega za neko vreme. (Luka 4:1-13). Obucite se
u Onoga, koji je posle 40 dana provedenih u pustinji jednostavno rekao avolu: Pisano je. Isus je smireno odgovorio sotoni. Nije ulazio
u raspravu sa avolom. Jednostavno je citirao rei Svoga Oca i oslonio
se na njih.
elite li da bolje irite evanelje? Obucite se u Onoga, koji nije
mogao da ue ni u malo selo, a da ga ne okrene naglavake. Bilo je
tamo bolesnih, koji su ekali da ih izlei. I ue opet u Kapernaum posle nekoliko dana; i u se da je u kui. I odmah se skupie mnogi tako
da ne mogahu ni pred vratima da se zbiju; i kazivae im re. I dooe k
Njemu s oduzetim, koga su nosili etvoro. (Marko 2:1-3). Skeptici su
121
122
123
Pregled poglavlja
1. Zato je toliko vano, da se postarate da budete u Hristu
svakoga dana svog ivota?
2. Zato je opasno misliti da lino moete savladati avola?
3. Koji je jedini nain da pobedite greh i avola? Zato je to
tako?
124
Pitanje za razmiljanje
Setite se nekog aspekta svog ivota, koji nismo spomenuli u ovom
poglavlju, a u kojem moete pobediti, tako to ete se obui u Hrista.
Pronaite gde je u Evaneljima zapisano kako je Isus odneo pobedu u
toj oblasti.
125
126
Od borbe do vere
U veini bitaka pobeda dolazi kroz borbu za pobedu. Ali ne i u
naem duhovnom ivotu. Tu pobeda ne dolazi kroz borbu, nego kroz
predaju! A ta mi to predajemo? I samu pomisao da bismo ikako mogli imati pravo da se borimo sa avolom. I samu nadu da bismo imali
ikakve anse za uspeh protiv njega. Umesto toga, mi prepoznajemo da
nam je Bog obezbedio Jednoga, koji ne samo da se suprotstavio avolu, ve ga je uspeno i savladao u ljudskom telu. A kada se obuemo u
Isusa, Njegov uspeh i Njegova pobeda postaju nai.
Tako, da u susretu sa kuanjem, grehom i avolom, umesto da
se borimo - to smo svi godinama radili povremeno skoro do take
potpunog obeshrabrenja - mi prelazimo na veru i gledamo ono to je
Sin oveiji ve ostvario u ljudskom telu. Uglavnom nam je najtee da
prihvatimo, da je za reavanje problema greha - bilo da se radi o osudi
i smrti, bilo o grehu kao sili u naim ivotima - da je za reavanje tog
problema Bog odgovornost stavio na Isusa, a ne na nas.
Dakle, kada sam u iskuenju, ja prelazim na veru. Drugim reima
predajem svoje pravo da se borim sa grehom i avolom i doputam
127
128
je on. I ja sam. Ali ne plaem nad tobom zbog tvog problema. Nego
plaem, jer ti ne shvata ta je vera! Ti ne ispoveda svakoga dana da je
Isus Sin Boiji! Jer, da to ini, imao bi Hristov um i mogao bi da pogleda u prelepu enu bez poude. Mogao bi zapravo da je gleda i kae:
Hvala Ti, Boe, na ovom divnom stvorenju. Ne gledam je kao predmet
poude, ve kao prelepo stvorenje, koje je izalo iz Tvoje ruke. Kaem
vam, da sam kad mi se to prvi put desilo, samo rekao: Boe, Hvala
Ti! Odgovorio mi je: Samo ti zadri Moj um u sebi i moe imati ovaj
kvalitet misli svakoga dana svog ivota.
Ali, ovaj pastor je nastavio: Ah, molim te, pomozi mi! Ne proe
dan da ne gledam pornografiju. To me ubija. Rekao sam mu: Pa, i
mene bi ubijalo, kad bih time hranio svoj um! Da li si ikada pomislio
da bi, kada bi imao Hristov um, imao snage da stavi filter na svoj kompjuter - da bi mogao, kad bi samo priznao Isusa Hrista, da sa Hristovim
umom u sebi ode kui i narui taj filter? Gledao me je u udu. Nastavio sam: Eto, to ti je potrebno. A ja to neu uiniti umesto tebe. Ti
nisi u veri. Nisi u veri, kada mi dolazi sa takvom izjavom.
Na jednom od mojih seminara jedan drugi ovek je ustao i rekao:
Ja sam zavisnik od televizije. Ve dvadeset godina ja jednostavno doem s posla oko pet popodne i izvalim se ispred TV-a, a u krevet odem
u pono. Svo to vreme ne mrdam. Moglo bi se rei da i nemam neki
brak. Moja ena i ja smo stranci koji ive pod istim krovom. Ne znam
zato me ve nije napustila. Sreom, njegova ena nije bila prisutna.
Tako sam slab i bedan - dodao je. Imate li za mene neki dobar savet? Naravno da imam - odgovorio sam - reenje je Hristov um. Ti
nisi u veri! Rve se i bori sa neim, sa ime Isus ne bi imao problema,
jer Njega nije privlailo nasilje, seks i sve te stvari kojih je pun TV
program. On je imao uravnoteen ivot. Voleo je On da bude u enskom drutvu. Naravno. ta misli, zato je provodio toliko vremena u
Martinoj i Marijinoj kui? Mislim da je tamo pronaao ljubav, koju nije
nalazio na drugim mestima. Ali Njegov pogled na te stvari nije bio izopaen, i ako bi ti primio Hristov um... Pa dobro - prekinuo me je - ta
e se desiti ako primim Hristov um? Kada bi pogledao u televizor sa
Hristovim umom - odgovorio sam - rekao bi: Pa ovo upravlja mojim
129
Ali se u nama nastavlja borba, da li da u to verujemo ili da u to ne verujemo - ve da nastavimo sa svojim samoporaavajuim putevima. Ova
dva pristupa su svetlost i tama. Jedno donosi pobedu, drugo poraz.
Pobeda u hrianskom ivotu dolazi kroz predaju naeg prava da
se borimo sa grehom i avolom, prihvatanje da je ta borba stavljena na
Isusa Hrista i priznanje da u to verujemo. Istog trenutka Duh ivoga
Boga uvodi Hrista u na um. I tako imamo Hristov um. A greh i zlo ne
privlae Hristov um. Njega privlae svete i iste stvari.
Previe ljudi radi na tome da se suprotstave grehu i avolu, trudei se da ne pokleknu pred iskuenjem, a preklinjui Boga za silu da
ne popuste. A onda, kada padnu, postaju vrlo obeshrabreni i dovode
u pitanje da li Bog zaista misli ono to kae ili ne. I na kraju oni uvek
okrivljuju Boga, ili zakljuuju da su preslabi i da nee uspeti. A znate li
ta sebi govore, kada dotle dou? Trudio se ja, ne trudio - svejedno je.
Zatim poinju dozvoljavati svim loim navikama da se vrate u njihov
ivot. Odustaju ak i od borbe. Poznajem mnoge koji su to iskusili, jer
nemogue je da budu dovoljno jaki da se odupru iskuenju i avolu, pa
ak i sa Boijom pomoi.
Tako konano jednoga dana po Boijoj milosti, u svom krajnjem
oaju, oni padaju u podnoje krsta. I tada shvataju: Bog je pozvao
Isusa da to uini, a ne mene. Moja prednost je da se drim Njega verom
i da Ga imam u sebi. To se Bog u meni opire zlu, a ne ja. Ako se neuspeno odupirem zlu, verovatno Bog nije u meni, jer to radim u svojoj
sili, umesto verom - doputajui Mu da se useli u mene.
Od petog do osmog poglavlja poslanice Rimljanima, Pavle se bavi
osobinama ljudi, koji tvrde da su vernici, ali su ipak jo uvek telesni.
Ali Pavle pravi razliku izmeu onih koji tvrde da veruju iako su i dalje
telesni - i istinskih, duhovnih vernika koji i dalje imaju neke zanimljive
osobine. Postoji velika zabuna o tome ta se stvarno deava kada osoba
postane duhovna. Neki ljudi na primer veruju, da vie nikada nee osetiti iskuenje. Drugi misle da nikada vie nee osetiti sklonost ka grehu.
Neki opet misle da ih vie nikad nee privui neto to im je trenutno
neprivlano. Oni su u oku ako primete da im se to deava i poinju da
misle: Mora da sam telesan.
132
Pregled poglavlja
1. Gde poiva sila i vlast da se ukori avo?
2. Zato ne treba da uete u borbu sa avolom, da biste pobedili
greh?
3. Opiite u par rei jedini nain na koji moete nadvladati svet,
greh i avola.
4. Koji nain je Bog izabrao da rei problem greha?
5. ta je evanelje?
6. Zato autor stalno naglaava vanost dolaenja pred krst svakog jutra?
7. Po emu moete prepoznati da je neko, ukljuujui i vas, izaao iz vere?
8. Zato toliko ljudi odustaje od borbe za pobedu?
9. U emu je razlika izmeu onih koji samo ispovedaju veru i
istinski duhovnih vernika?
10. ta znai biti pod blagodau? ta vam je slobodno da inite?
Pitanja za razmiljanje
Da li zaista verujete, da se Isus Hrist ve borio sa avolom i porazio ga? Da li istinski verujete, da je Isus Sin Boiji?
133
Oblasti uma
Na um ima mnogo razliitih sposobnosti, kao to jedan univerzitet
ima fakultete iz razliitih oblasti. Postoji oblast razuma, kao i oblast apetita. Neki ljudi misle da, ako su nanovo roeni, nikada vie ne bi trebalo
da osete iskuenje apetita. Postoji oblast svih ula - vida, sluha, mirisa,
ukusa i dodira. Jedna od sposobnosti naeg uma je i kontrola seksualne
oblasti naeg ivota. Tu je i oblast volje. I naravno, oblast oseanja.
Dakle, ta to novo primamo, kada je Hristov um u nama? Nove
misli, oseanja i motive. To je ono to Bog unosi u va um, kada u
vas stavlja Hristov um. Ne morate da se trudite da pronaete ispravne
134
135
137
da dobro ne ivi u meni, to jest u telu mom. Jer hteti imam u sebi, ali
uiniti dobro ne nalazim. Nadam se da ste zapazili rei: Znam da
dobro ne ivi u meni. Kakav ovek govori ove rei? Nikad neete uti
telesnog oveka da tako neto prizna. Naravno da neete. To su rei
duhovnog oveka.
Jedna od krupnih ideja, o kojima smo diskutovali u ovoj knjizi,
ticala se naeg prirodnog stanja - slabi, bespomoni, greni. I elim da
vam kaem, da je prepoznavanje i priznavanje tog stanja prvi korak u
ivotu osobe koja se okree Isusu Hristu. Takvi ljudi su osvedoeni o
svom pravom stanju. Znam da dobro ne ivi u meni. Ovo je taka
prosvetljenja koju velika veina ljudske rase nikada ne dostigne. Nieg
dobrog u meni. Ovo je tako vano.
Prvo, to primeujemo u Rim. 7, je Pavlovo duboko priznanje o
sebi. On je potpuno svestan ta je greh uinio njegovoj ljudskoj prirodi.
Jer znam da dobro ne ivi u meni, to jest u telu mom. Jer hteti imam
u sebi, ali uiniti dobro ne nalazim. (Rim. 7:18). Ako neko tvrdi da
je u njemu prisutna elja, ta time priznaje? Jer telesno mudrovanje
neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava zakonu Boijem niti moe.
(Rim. 8:7). Ali mi ovde imamo oveka koji eli da ini dobro. Sa jedne
strane priznaje istinu o svojoj grenosti, a sa druge strane priznaje da
eli da ini dobro. On se bori! Bori se da ini dobro. Da li nam ovo
zvui poznato?
O da, on se bori da ini dobro. Nema anse da je ovde re o nekome ko nije duhovan. On priznaje svoje pravo stanje, kao i injenicu da
se u njemu kao verniku i duhovnoj osobi odigrava borba. Dakle, ta je
tu novo? Ja nisam imao te borbe sve dok nisam postao vernik. Pre toga
sam se preputao grehu. Ustvari, nisam ni znao da je to greh! Mislio
sam da je to ivot. A zatim sam postao vernik, i ah, kako su se samo
stvari promenile! U duhovnim vernicima postoji borba. To moramo
da priznamo. I za nas je vano da prepoznamo te dve sukobljene strane
u ivotu pravog vernika.
Sada je pravo vreme da zumiramo kontekst Rimljanima poslanice
i dopustimo samom Pavlu da nam da pravilno objanjenje sedmog poglavlja, u kome opisuje svoju borbu sa zakonom Boijim i zakonom
138
139
Pregled poglavlja
1. Sa kojim delom vaeg bia Sveti Duh uspostavlja kontakt?
Zato?
2. Po emu je um slian jednom univerzitetu?
3. Kako se posveuju vae umne sposobnosti?
4. Kako se vae srce i um dovode u saglasnost sa Boijom voljom?
5. Zato istinski duhovna osoba moe da bude u iskuenju da
misli da je telesna?
6. ta telesna osoba nikada ne bi priznala? Za ime duhovna
osoba ezne? Pogledati Rim. 7:16-18.
7. Opii borbu iz ivota osobe, koja je nanovo roena za Boije
carstvo. Pogledati Rim. 7:21-8:2.
8. ta se moe dogoditi, ako se ova borba ne razrei?
140
141
Hoditi po Duhu
Vi ete poeti da hodite po Duhu. A ta e se dogoditi, ako vam
postane navika da hodite po Duhu? Koji e biti krajnji rezultat? Imaete Hristov um. Sposobnosti vaeg uma e biti posveene.
Pogledajmo sada Rim. 8:13: Jer ako ivite po telu, pomreete; ako
li duhom poslove telesne morite, iveete. Zapazite i u kom vremenu
je glagol u ovom stihu. Ne kae, da ste ve pomorili (prolo vreme)
sva telesna dela (poslove). Ne, radnja je trajna i u sadanjem je vremenu: poslove telesne morite.
Osvrnimo se za as i na Gal. 5:16-18: Velim pak: po duhu hodite,
i elja telesnih ne izvrujte. Jer telo eli protiv duha, a duh protiv tela;
a ovo se protivi jedno drugom, da ne inite ono ta hoete. Ako li vas
duh vodi, niste pod zakonom. Kakva divna izjava! To je rezime onoga,
to smo upravo proitali u Rimljanima.
Veina ljudi koje poznajem ne uspeva u svom duhovnom hodu,
zbog toga to ne razvija stalnu naviku hodanja po Duhu. Jedini nain
da se oduprete hodanju po telu, je da svakoga dana imate Hristov um
- da svakodnevno obnavljate svoj um. Ta obnova treba da se deava
svakodnevno - zapravo iz asa u as. Moda ete morati da konstantno
obnavljate svoj um tokom celog dana, pozivajui Hrista u svoj um kroz
Duha - primajui Hristov um. Zato to ete oseati, kako vas iznutra
privlae grene stvari. Ali to nije znak da ste telesni. Jer je i sama osetljivost na te stvari u vama dokaz da ste duhovni!
Ali od ivotnog je znaaja da odluite da razvijate nove i redovne
navike. Setite se oveka kojeg sam ve spomenuo, koji je presekao kabl
svog televizora. Rekao sam mu: Zato sada ne razvije naviku itanja
literature koja uzdie duh? I on je stvarno zapoeo sa navikom itanja. Nedavno sam ponovo uo njegovo svedoanstvo i samo sam hvalio
Boga. Razvio sam ljubav prema neverovatnoj literaturi - rekao je. Bio
sam zaboravio kako se ita. Obino sam sedeo pred ekranom. Sada itam i radujem se. Tako da ovaj ovek nije samo prestao sa loom navikom, nego je poeo i da nastalu prazninu ispunjava neim pozitivnim.
Razmotrite njegovu staru utabanu stazu u mozgu - njegovu staru
naviku. Ulazio je u kuu. Istog trenutka navika se aktivirala. Seo bi
142
Staro i novo
144
Staro i novo
Pregled poglavlja
1. Kada ete dostii taku, da nikada vie ne osetite sklonost ka
grehu?
2. Zato nema osude na one koji su u Isusu Hristu?
3. Kako se razreava borba, koja nastaje kad imate Hristov um, a
ipak niste u stanju da inite ono na ta vas Duh navodi?
4. Kako se moete odupreti hodanju po telu?
5. Na koji nain vas oslanjanje za Hristovu smrt oslobaa?
Pitanja za razmiljanje
Kako je vaa vera? Da li ste posle itanja ove knjige obnovili nadu
da ete iskusiti pobedu?
145
DODATAK
148
149
150
Dodatak
151
152
CIP
,
27-31-185 . 5
,
Pobediti kroz Hrista : prihvatanje Njegove smrti
primanje njegovog pobednikog ivota / Bil Liversid. - Novi
Sad : Eden kua knjige, 2015 ( Beograd : Planeta print ) . 155 str. ; 21 cm
Prevod dela : Overcoming Through Jesus / Bill Liversidge . Tira 1.000.
ISBN 978 86 89205 09 1
a) -
COBISS. SR-ID 293368583