GRAA I FUNKCIJA OVJEKOVOG TIJELA

Sistematika homo sapiensa (apiensa): Carstvo: ivotinje Koljeno: Svitkovci -> kraljenjaci Razred: Sisavci Red: Primati Porodica: Hominidi Rod: ovjek (homo) Vrsta: ovjek (homo sapiens)

Stanica - temeljna graevna jedinica

Ljudsko tijelo oblikuje velik broj stanica okupljenih u pojedina tkiva, organe i organske sustave. Stanice su temeljne graevne jedinice ljudskog tijela i ostalih mnogostaninih organizama. Meusobno se razlikuju po veliini, obliku, grai i funkciji. Po obliku mogu biti okrugle (krvne), vretenaste (miine), trepetljikave (miine), trepetljikave (dini epitel), razgranate (ivane), ploaste (epitel), vraste (unjii), tapiaste (tapii), s dugim repom (spermiji) i nepravilne. Specijalizirane stanice organiziraju se u skupine ili slokeve kako bi inile tkiva koja su usavrena za razliite uloge u tijelu. Za stalnu proizvodnju energije veini stanica je potreban kisik - veina biokemijskih reakcija u tijelu su oksidacijske. Graa i funkcija stanica: Stanice se sastoje od tri osnovna dijela:

stanine membrane citoplazme sa staninim organelima jezgre Stanina membrana:

obavija povrinu stanice sastoji se od dva sloja molekula fosfolipida i jednog sloja molekula bjelanevina polupropusna ili selektivno propusna te proputa samo neke tvari kroz membranu procesima difuzije (ioni), osmoze (voda), difuzije protiv koncentracijskog gradijenta (jod) i aktivnog transporta (glukoza) specijalizirani ionski kanali koji omoguuju prijenos iona u oba smjera mikrovili - izboeni kratki resiasti izdanci citoplazme na povrini membrane - molekule polisaharida, preteina i glikoproteina Citoplazma sa staninim organelima:

stanina tekuina , sastoji se od vode i otopljenih iona glavni kation je kalij (K ), a glavni anioni su hidrogenkarbonatni (HCO ) i sulfatni (SO ) bjelanevine: proteinski hormoni, enzimi, globulini, albumini -> imaju vanu ulogu u transportnim mehanizmima izmeu stanice i izvanstanine tekuine u citoplazmi su brojni stanini organeli:mitohondriji, endoplazmatska mreica, Golgijev aparat, lizosomi), strukture (centrosom, ribosomi) i jezgra
+ 3 24

STANINA TEKUINA:
o o o

25 litara kationi kalija, anioni hidrogenkarbonata i dihidrogen fostata pH = 7,0

IZVANSTANINA TEKUINA
o o o

15 litara i od toga 3l plazme, a 12l meustanine tekuine kationi natrija i kalcija, klorida i hidrogenkarbonata pH = 7,4

Homeostaza: odravanje nepromijenjenih, odnosno stalnih ivotnih uvjeta u tijelu (tako pie u knjizi, ali ona je to definirala neto kao stanje kada su stalni ti odreeni pH indeksi tjelesnih tekuina) Puferi:

H PO / H PO stanina 7,0 HCO / CO izvanstanina 7,4 Omoguuju primanje podraaja, transport otopljenih tvari, metabolita i vode, odravanje stalnog indeksa pH tjelesnih tekuina
2 24 2 4 3 23

STARENJE I SMRT STANICA

veina stanica gubi spodobnost diobe nakon izvrenih 60ak dioba manjak kisika u tkivu i smanjen dotok hranidbenih tvari krvlju u tkiva uzrokuje smrt stanica pod utjecajem brojnih fizikalnih i kemijskih imbenika iz okolia (zraenja, teki metali, pesticidi..) smrtno oteene stanice ine nekrozu, a djelovanjem specifinih enzima dolazi do razgradnje mrtvih stanica u ienju ostataka mrtvih stanica sudjeluju i nakupljeni vei broj stanica fagocita (makrofaga)

TKIVA

Skup stanica jednakog oblika i grae istog porijekla i jednakih funckija histologija - prouava strukture i svojstva tkiva etiri temeljne vrste tkiva: pokrovno, potporno, miino i ivano

(A) Pokrovno ili epitelno tkivo

o o o o o

pokriva povrinu tijela i sve povrine u unutranjosti tijela epitel moe biti jednoslojni (unutarnji organi) i vieslojni (povrina) prema obliku: ploasti (na povrini koe), cilindrini i trepetljikavi unutranje povrine npr. srca, krvnih i limfnih ila oblau endotelne stanice lijezdani epitel - prekriva unutranjost eluca i crijeva (izluuje probavne enzime, hormone)

(B) Potporno tkivo zajedniki naziv za sva tkiva koja imaju u organizmu mehaniku ulogu: vezivno, hrskavino i kotano o osnovnu grau potpornog tkiva ine dvije sastavnice: specifine stanice i meustanina tvar Vezivno tkivo o najmeka vrsta potpornog tkiva o povezuje pojedine kosti u zglobovima svezama (ligamenti) o ligamenti - graeni od elastinih i gipkih snopova koji su razapeti izmeu kostiju ili izmeu hrskavica na mjestima na kojima se udruuju u zglob o - mogu biti razliito debeli (od 1mm do nekoliko cm) i razliito dugaki o - omoguuju pokretljivost zglobova i kontrakciju pripadajuih miia o tetive - veza izmeu miia i kosti Hrskavino tkivo o savitljivo i meko zbog povezanosti hrskavinih stanica s elastinim elastinom i hijalinom o u ovjeka postoje 3 vrste hrskavinog tkiva: hijalina (zglobna hrskavica), elastina (una koljka) i vezivna ili vlaknata (meniskus u koljenom zglobu) o hrskavino tkivo umnaa se djelovanjem stanica hondroblasta, a razara pomou stanica hondroklasta Kotano tkivo o najtvri oblik potpornog tkiva o izgrauje kosti odnosno kostur koji daje temeljnu vrstu osnovu grae tijela o organski dio: vlakna kolagena, proteoglikani i hijaluronska kiselina o anorganski dio: meustanina tvar 70% hidroksiapatit Ca (PO ) (OH) o za izgradnju i odravanje kotanog tkiva vanu ulogu imaju stanice: osteoblasti i osteoklasti
o
10 4 2 2

 Miino tkivo
o o o o

vano u pokretanju organizma oko 40% tjelesne mase popreno prugasti miii kostura - pokreu se naom voljom i slue za kretanje glatki miii koji se pokreu neovisno o naoj volji - pod djelovanjem ivanog sustava, reguliraju pokrete probavila, dinog, mokraospolnog i krvoilnog sustava srani mii (miokard) - sastoji se od popreno prugastih meusobno spojenih vlakana koji se steu prosjeno 70 puta u minuti tijekom itavog ivota miii kostura podijeljeni su na: miie glave, miie trupa i miie gornjih i donjih udova

(D) ivano tkivo

o o o o o

periferni i sredinji ivani sustav prima podraaje, provodi ih i pretvara u osjete ili u motorne reakcije sastoji se od ivanih stanica (neurona) sa ivanim vlaknima i stanica neuroglija ivana stanica (neuron) osnovna je graevna jedinica ivanog tkiva -sastoji se od tijela neurona (soma) s kojeg se prua vei broj kraih ivanih vlakana dendrita i po jedno due ivano vlakno akson ili neurit -pomou zavrnih noica stvara se meuneuronska veza sinapsa ivano miina veza - neuroni se prikljuuju na miina vlakna - oteenje some neurona uzrokuje trajni nedostatak tog neurona - oteena ivana vlakna mogu se regenerirati - neurone moemo podijeliti na osjetilne (receptorske, senzorine), prijenosne i pokretane (motorike) osim neurona mozak igrauju pomonike stanice neuroglije ili glija stanice - male stanice, njihov broj je promjenjiv - one pomau u radu aktivnim neuronima, jer obavljaju zajedno dio metabolizma

o o o o o o o o

ORGANI - samostalni dijelovi sa zadanom funkcijom ORGANSKI SUSTAV - meusobno povezani organi koji ine anatomsko i funkcionalno jedinstvo

KEMIJSKI SASTAV TIJELA

BIOGENI ELEMENTI:

makroelementi: kisik, ugljik, vodik, kalcij, duik, kalij - izgrauju 99% teine naeg tijela mikroelementi: fosor, magnezij, sumpor, klor, natrij, eljezo, mangan, aluminij 1% oligoelementi: titan, cink, selen, rutenij, radij i dr. - vani u izgradnji tijela i sudjeluju kaokatalizatori u mnogim biokemijskim reakcijama; ima ih u vrlo malim koliinama ali su neophodni

VODA:

koliinski najvaniji sastojak tijela udio se mijenja ovisno o ivotnoj dobi otapalo veine organskih i anorganskih spojeva u tijelu, medij u kojemu se odvijaju svi kemijski procesi, sudjeluje neposredno u pojedinim kemijskim reakcijama, ima znaajnu ulogu u transportu hranidbenih tvari i dinih plinova do svake stanice u tijelu regulacija - bubrezi vea koliina kod mukaraca nego ena (kod ena ima vie masti zbog trudnoe i za vrijeme dojenja) izluivanje vode: znojenjem, mokrenjem, izmetom, isparavanjem dinim putovima metabolina voda: oslobaa se u tijelu tijekom metaboline razgradnje hranidbenih tvari

ORGANSKI SPOJEVI:

bjelanevine ili proteini - dugi lanci graeni od aminokiselina - esencijalne aminokiseline - aminokiseline koje ovjek mora obvezno uzimati u hrani od organizama koji ih sami proizvode - glikoproteini i lipoproteini - sadre ugljikohidrate i/ili masti - bjelanevine su vane u izgradnji stanica tkiva i organa, a vanu ulogu imaju u izgradnji enzima i proteinskih hormona masti, ulja, voskovi, fosfolipidi i steroidi

KRV I TJELESNE TEKUINE

U vezi stanine i izvanstanine tekuine ve je bilo, a i ne znam ta tu treba znati jo, pa eto....nema toga puno u knjizi..str. 28.

KRV:

tjelesna tekuina koja protjee kroz sranoilni sustav naeg organizma sastoji se od tekueg dijela: krvne plazme, krvnih stanica i krvnih ploica uloge: o prijenos dinih plinova o prijenos hranjivih tvari o izluivanje tetnih stanica o odravanje tjelesne temperature, ionskog sastava, vode i pH o obrana tijela od infekcije o prijenos raznih tvari (vitamina, minerala, itd.) omoguuje dopremanje svih potrebnih tvari do svake tjelesne stanice o krvne kapilare

krvna plazma: o ukasta tekuina koja se dobije uklanjanjem krvnih tjeleaca o brzina sedimentacije krvi - brzina kojom se spontano taloe krvne stanice (2-10 mm/h) o poveana sedimentacija - upalni procesi i procesi koje prati propadanje tkiva i kod ena u trudnoi o smanjena sedimentacija - anemija, alergija, nakon zraenja i dr. i kod novoroenadi o hematokrit - volumni omjer vrstog (oko 45%) i tekueg (oko 55%) dijela krvi o albumini - sintetiziraju se u jetri i otputaju u krv o alfa, beta globulini - zajedno s albuminima imaju vanu ulogu u vezivanju pojedinih spojeva i njihovu prijenosu krvlju do pojedinih tkiva i organa o gama globulini - su specifine bjelanevine koje imaju vanu ulogu u obrani tijela od infekcije - imunoglobulini o fibrinogen - omoguuje zgruavanje krvi o krvni serum - ako se iz krvi odstrani fibrinogen (defibrinizirana plazma) eritrociti: o najbrojnije krvne stanice o nemaju jezgre o najvaniji bjelanevinasti sastojak u njihovoj citoplazmi- crveni krvni pigment hemoglobin o sintetiziraju se u kotanoj modini u stanicama prethodnicama eritrocita koje jo imaju jezgru o molekule hemoglobina veu na sebe kisik revezribilno te ga prenose iz plua u svaku tjelesnu stanicu - oksihemoglobin HbO - jarkocrvene boje o molekula hemoglobina uglavnom se sintetizira iz octene kiseline i glicina koji zajedno tvore pirolov prsten; udruivanjem etiriju pirolskih prstenova nastaje vea molekula protoporfirina; u sredite protoporfirina vee se eljezo u molekulu hema; etiri molekule hema spajaju se s etiri lanca
2

molekule bjelanevine globina u veliku molekulu hemoglobina Hb ; u

4

biljenici jo pie da se CO ne vee za Fe nego za lanac

2

bilirubin - nastaje razgradnjom hemoglobina u jetri i izluuje se iz krvi i iz jetre putem ui u crijevo - pomou bakterijskih enzima tamo se pretvara u smei sterkobilin B i uti urobilin B boja stolice

leukociti: o bijele krvne stanice - razlikuju se po obliku jezgre i po zrncima o citoplazmatska zrnca u leukocitima imaju razliit afinitet prema kiselim ili bazinim bojama prigodom vitalnog bojenja pa ih zovemo eozinofilnim, bazofilnim i neutrofilnim leukocitima segmentirani granulociti o agranulociti - monociti i limfociti koji imaju nesegmentiranu jezgru, a u citoplazmi nemaju zrnaca o diferencijalna krvna slika DKS - postotak razliitih vrsta leukocita u krvi o neutrofilni leukociti i monociti imaju sposobnost prodiranja i razaranja mikroorganizama tj. sposobnost fagocitoze obrana tijela od infekcije (takoer i specifina protutijela i imunizirani limfociti tj. stanice ubojice) trombociti o krvne ploice su citoplazmatski dijelovi megakariocita omeeni membranom o sadre enzime za zgruavanje o vana uloga u kontroli krvarenja(lijepe se za ozljedu i zajedno s fibrinskim nitima i krvnim stanicama zaepljuju otvor i sprjeavaju iskrvarenje) o ostarjeli se razlau u slezeni i jetri o izvorna stanica je megakarioblast i ona prelazi u promegakariocit pa u megakariocit,a pucanjem membrane izlaze iz megakariocita slobodni trombociti

LIMFNI SUSTAV Sastoji se od limfe,limfnih ila,limfnih lijezda i limfnih organa

Limfa:

Bezbojna tekuina koja je po sastavu slina krvnoj plazmi,a u sebi ima samo limfocite Ispunjava sve meustanine prostore Donosi hranjive tvari i kisik do stanica Odnosi produkte metabolizma i ugljikov dioksid

POREMEAJI U KRVI
Previe stanica u krvi uzrokuje guu krv pa ju srce uz tei napor cirkulira Moe doi do zaepljenja krvnih kapilara Manjak stanica u krvi djeluje razliito Manjak hemoglobina uzrokuje oteanu opskrbu tkiva kisikom i oteano odvode CO2 u plua -> organizam je u stanju manjka kisika hipoksije, i vika CO2 hiperkapnije o Manajk leukocita stanje leukopenije uzrokuje slabljenje imunoloke obrane tijela to dovodi to brzog razvoja bolesti i do nagle smrti o o o o

Anemija:

stanje organizma kada je ukupna koncentracija hemoglobina ispod normalne vrijednosti dovodi do smanjene opskrbe tijela kisikom simptomi: bljedoa,umor,slabost,nesvjestica,gubitak daha,lupanje srca nastaje tijekom sazrijevanja eritrocita,tijekom sinteze hemoglobina uzrok je nutritivni deficit (nedostatak nekih vanih tvari u hrani) Hipokromna ili Sideropenina anemija nedostatak eljeza Perniciozna (makrocitna i mikrocitna) anemija nedostatak vitamina B12 , B9 , B6 javlja se kod vegeterijanaca Srpasta anemija nasljedna bolest uzrokovana sintezom nenormalnog hemoglobina HbS, eritrociti su u obliku srpa i zato ima smanjenu sposobnost prijenosa kisika,neizljeiva Hemolitika anemija eritrociti se raspadaju bre nego to se stvaraju,uzrokuje kod nekih uticu,uzrok moe biti trovanje pesticidima,hematotoksinim otrovima,tekim metalima itd., pomae visinsko klimatsko lijeenje jer na visinama bubrezi lue eritropoetin koji stimulira kotanu modinu na poveanu proizvodnju eritrocita