Sveuilite J. J.

Strossmayera u Osijeku Umjetnika akademija u Osijeku Odsjek za kazalinu umjetnost Dodiplomski studij glume i lutkarstva

Matej Safundi Tadashi Suzuki Seminarski rad

Kolegij: Osnove reije Nositelj kolegija: izv. prof. Robert Raponja Osijek, 2012./2013. ljetni semester

O TADASHIJU SUZUKIJU

Tadashi Suzuki (roen 20. lipnja 1939. Shimizu, Shizuoka) kazalini je redatelj, knjievnik i filozof. Suzuki je osniva i direktor Suzuki drutva Toga ( SCOT ), organizator japanskom prvom meunarodnom kazalinom festivalu (Toga Festival), zajedno s redateljicom Anne Bogart suosniva je Saratoga Meunarodnog kazalinog instituta u Saratoga Springsu, New York, i tvorac Suzuki Metoda, treninga za glumca. Suzuki je takoer bio umjetniki ravnatelj Ope Shizuoka Performing Arts Centera (SPAC) (1995 - 2007), lan meunarodnog komiteta kazalinih olimpijskih igara, osniva i lan BeSeTo Festivala (zajedniki organiziran s vodeim kazalinim umjetnicima iz Japana, Kine i Koreje). Neka od Suzukijevih djela su: "On the dramatic passion", "Trojanske ene", "Dioniz", "Kralj Lear", "Madame de Sade" , itd. Osim produkcije s vlastitom kompanijom, reirao je u nekoliko meunarodnih suradnji, kao to su The Tale of Lear, u koprodukciji i predstavljen s etiri vodea regionalna kazalita u SAD-u; "Kralj Lear, predstavljen s moskovskim kazalitem umjetnosti; Edipu, u koprodukciji kulturne olimpijade i Dsseldorf Schauspielhaus, itd. Suzuki je zapisao svoju teoriju u brojnim knjigama. Zbirka njegovih spisa na engleskom jeziku, The Way of Acting je objavljena od strane Theatre Communications Group (US) . On je poduavao svoj sustav treninga glumca u kolama i kazalitima irom svijeta, ukljuujui Juilliard School u New Yorku I Moskvovskim Art kazalitima. Suzuki je prebacio svoju tvrtku iz Tokija u udaljeno planinsko selo Toga u 1976. Trenutno. Toga Art park sastoji se od pet kazalita, dvorana za probe, ureda, smjetaja i restorana.

TEORIJA GLUME

I. Za glumu, ovjek mora imati toku gledita. "Gluma" je formalni akt ili eksperiment koji pokuava prenijeti odreenu toku gledita, proizala iz istrage o ljudskom ponaanju i odnosima. Takoer ju moemo vidjeti kao vrstu igre koja nas sutinski motivira - vizualno kroz ljudsko tijelo i auditivno kroz izgovorene rijei. Datira do prije 2500 godina do njegovih poetaka u staroj Grkoj. Pravila ove igre bitno se razlikuju ovisno o zemljopisu, povijesti i kulturi. Ipak je ovo "igra", nije neto to ljudi jednostavno koriste za rekreaciju i odmor . Gluma je oblik umjetnosti, kojim se kreativno istrauje kako ljudska bia ive unutar sustava i skupina koje odravaju drutveni ivot. Iz toga slijedi da je glumev nastup potaknut eljom da drugi ponovno procjenjuju svijet i percipiraju ga iznova, i kao pojedinci i kolektivno. Dakle, bilo zbog samih sebe ili u ime odreene grupe, glumac utjelovljuje pisane rijei preko fizikog i vokalnog istraivanja koja slijedi odreeni skup pravila. Ako to nastojanje uspijeva da mnogi ljudi dijele jedinstvenu toku gledita na pisani tekst, mi to zovemo gluma. Na ovaj nain, performans se temelji na prisutnosti "drugoga", a to je vea glumeva potreba ukljuiti druge u postizanju njegovog ili njezinog cilja, intenzivnija njegova svijest o njemu postaje. Drevne grke i No tradicije su dobri primjeri ove vrste evolucije, a ne razliito od onoga to dijete doivi kad raste i odvaja se od svojih roditelja, dobivajui dublji smisao sebe nailazei na suprotstavljene drutvene strukture i sustave vjerovanja . U konanici, gluma je izvedena iz slino razvijene procjene/svijesti o drutvu koje je kako umjetno tako i organsko i jedinstveno.

II. Da bi gluma poela, glumac mora imati publiku. Poveana svijest prikazivanja neijeg tijela i komunikacije moe se postii samo ako druga osoba to primjeuje. Iako glumci ne mogu biti u mogunosti vidjeti sebe ili druge koji sjede ispred njih, oni i dalje mogu biti svjesni prisutnosti, bilo das u to ovjek, ivotinja ili Bog koji gledaju njihove pokrete i sluaju njihov jezik. Jednom kad glumci uoe tu prisutnost izvan sebe u prostoru, oni brzo formiraju elju da istaknu svoje gledite, stimulirajui tu prisutnost s pisanim tekstom utjelovljenog putem fizikog i vokalnog zanata. Kada je akumulacija tih napora formirana u jasan, uinkovit oblik, gluma poinje. Dakle, za odravanje nastupa, prisutnost drugih je neophodna. Danas se ovo postojanje drugih naziva "publika".

III. U cilju ouvanja glume, potrebna je svijest o nevidljivom tijelu. Ljudsko tijelo ima odreene osnovne potrebe koje se moraju ispuniti kako bi podralo ivot. Dijete moe preivjeti bez bilo kakve tjelesne svijesti, ali to jako ovisi o pomoi drugih. Iako su njegovi otkucaji srca automatski, jo uvijek ga treba hraniti. Da bi mala djeca postala neovisna, ona moraju nauiti svjesno kontrolirati kljune tjelesne funkcije potrebne za postizanje svojih dnevnih potreba, od kojih su najvanije (1) proizvodnja energije, (2) kalibriranje daha i (3) sredite gravitacijske kontrole. Budui da se nijedno od tih fenomena energije, kisika i teita ne moe vidjeti golim okom, oni ne dobivaju puno panje u naem svakodnevnom ivotu. Meutim, im imamo problema s bilo kojim od njih, postaje teko odravati nae zdravlje i sudjelovati u modernom drutvu. To je dijelom zbog meuovisnosti tih pojedinih funkcija. to vie energije tijelo proizvodi, vie mu kisika treba, to pak pojaava disanje. Kada se disanje pojaava, to izaziva tjelesnu ravnoteu, ili teite kontrole. Trening

postoji, ne samo da rastu nae sposobnosti u svakoj od tih funkcija samostalno, nego i produbljuje i utvruje njihov meusobni odnos. to smo vie u mogunosti da proirimo proces proizvodnje energije, uzimajui kisik i odravajui ravnoteu s naim teitem, vie razliitih pokreta postaje dostupno za nas, to pak poveava stabilnost i odrivost ivota. U sutini isti princip moe se primijeniti za glumu na pozornici. Kroz disciplinirani, integrirani razvoj tih triju parametara, tijelo dobiva snagu i spretnost, glas stjee raspon i kapacitet i svijest o "drugima" raste. Takav rad razvija izraajnu mo potrebnu za prijenos glumeve toke gledita. Iz toga slijedi, dakle, da temeljne pretpostavke za umjetnost glume lee u disciplinama stvorenim da prodube svijest o ove tri kljune, meusobno povezane, "nevidljive" pojave.