Je li zavrilo zlatno doba Interneta?

| sistemac

Page 1

sistemac
Naslovnica

Je li zavrilo zlatno doba Interneta?

Pet, 2012-03-16 07:14 Aco Dmitrovi

Domai su mediji odreda prenijeli vijest o "Katelanskom sluaju", gdje se radi o dvojici korisnika Interneta koji su preuzimali autorski zatiene sadraje, programe i filmove. Mnogi su se pobojali da je doao kraj "zlatnog doba" Interneta, te da e policija sve vie kontrolirati ponaanje ljudi na Internetu. O toj smo tematici porazgovarali sa sudskim vjetakom Saom Aksentijeviem. Saa je zaposlen u stranoj energetskoj kompaniji kao voditelj odjela informacijskih tehnologija i voditelj informacijske sigurnosti. Uz to kao sudski vjetak sura uje sa sudovima u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH. Gospodine Aksentijeviu, ini se da informatici pristupate multidisciplinarno? Po zanimanju sam ekonomist, smjer poslovna informatika, zavrio sam poslijediplomski studij iz upravljanja informatikom i trenutano sam na drugoj godini doktorskog studija poslovne ekonomije. Uglavnom, pokuavam u svom radu iskoristiti multidisciplinarne koncepte i znanja iz informatike, ekonomije, informacijske sigurnosti i upravljanja, jer sam kroz praksu shvatio da izoliranost u informatikoj tehnikoj nii nije dovoljna za uspjeno koegzistiranje informatike i informacijske sigurnosti s poslovnim funkcijama kompleksnih sustava. Gotovo svi nai mediji prenijeli su vijest da su u Katelima "uhiena dva pirata". Neki su to ak komentirali da smo dobili prve rtve zloglasne ACTE. No na kraju je ispalo da su prekrili domai Kazneni zakon, lanke 230 i 231. To je samo jedan od sluajeva koji u danom trenutku zaokupi panju online publike, a uz dananju povezanost Interneta i klasinih medija, dobije i svoje manje ili vie zaslueno mjesto na radiju, televiziji i u novinama. Ne bih se usudio komentirati nain poslovanja i funkcioniranja medija, niti ulaziti u to je li senzacionalizam u poslovnom modelu lukrativan, ali nekakav minimum neutralnosti ipak bi trebao postojati. U ovoj fazi istrage navedene su osobe osumnjienici, njihovo nazivanje piratima prejudicira istrani i eventualni sudski postupak. Zasigurno je u ovom trenutku u razliitim fazama obrade na desetke ili stotine slinih istranih ili sudskih postupaka, a razlika izme u njih i ovog koji spominjete je primarno u medijskoj eksponiranosti u danom trenutku. S obzirom da su korisnici Interneta navikli da je na mrei "sve dostupno, a moe se nai i besplatno", mnoge je ovaj splitski sluaj zabrinuo. Glasnogovornik policije je na javnoj televiziji izjavio da se nee progoniti ljudi koji skidaju autorska djela za osobnu upotrebu, nego samo one koji ih neovlateno distribuiraju. Da li se lanak 230. moe tumaiti na taj nain, ili je to bila samo najava budue prakse? Kazneni zakon i zakon o kaznenom postupku vrlo su jasni u tom smislu. U kaznenom se zakonu nalazi nekoliko lanaka koji se odnose na kaznena djela u kojima je sredstvo poinjenja raunalo ili raunalna mrea, ili se odnose na sferu raunalstva. Interpretacija tih lanaka pri postupanju zasigurno je u rukama dravnih odvjetnitava i suda, a osobito sukladno zadnjim promjenama Zakona o kaznenom postupku. Preuzimanje openitog sadraja s Interneta sigurno nije kazneno djelo, tako da ne postoji niti razlog da se pokree postupak protiv nekoga zbog takve radnje. No, prema mojim saznanjima, raunalni programi (aplikacije) su zatieni oblici autorskih djela i njihovom neovlatenim koritenjem ili distribucijom stjeu se obiljeja kanjivih djela. Za razliku od nekih zemalja, u Republici Hrvatskoj autoru pripadaju autorska prava na njegovim djelima samim inom ostvarenja ideja i to bez provedenog postupka formalizacije ili registracije prava. Specifinost raunalnih programa je i u tome to njihov autor esto kreira vrlo komplicirana i dugaka prava i uvjete koritenja koji su esto neshvatljivi ak i strunjacima. Vjerojatno bi se moglo ustvrditi kako stavljaju potencijalnog korisnika u neravnopravan poloaj. ak i najjednostavniji uvjeti koritenja za funkcionalno jednostavne programe znaju imati po nekoliko stranica teksta na stranom jeziku. Ti su uvjeti koritenja teko razumljivi korisnicima, te je posljedica toga implicitno i nesvjesno preuzimanje obveza koje korisnik inae ne bi preuzeo da je u potpunosti upoznat s njima. Postoje i raunalni programi ije je koritenje u nekomercijalne svrhe, a u nekim sluajevima i u komercijalne svrhe slobodno, te itav niz gradacija i stupnjevanja izme u dviju krajnosti: besplatno i uz plaanje. Teina snalaenja u toj umi zakonskih i ugovornih propisa prebaena je na stranu korisnika, a zakon je tu jasan nepoznavanje u pravilu ne osloba a od krivnje. Miljenja sam kako bi temeljna znanja i vjetine o koritenju raunala ali i pitanja legalnosti koritenja raunalnog softvera trebala biti obaveznim dijelom osnovnokolskog obrazovanja svakog uenika u Hrvatskoj. S obzirom da P2P tehnologija omoguava dijeljenje sadraja, a to podrazumijeva istovremeno preuzimanje i distribuiranje, moe li ta injenica biti osnova za kazneni progon? Naime korisnik koji preuzima sadraje u isti ih mah i distribuira? Samo skidanje i distribuiranje sadraja kao radnje nisu inkriminirane Kaznenim zakonom. No, taj se stav mijenja ukoliko se radi o neovlatenom distribuiranju zatienog autorskog sadraja. Treba napomenuti kako Kazneni zakon specifino spominje utvr ivanje na materijalnu podlogu autorskog djela. To bi znailo da se i samo preuzimanje zatienog autorskog djela moe smatrati kanjivim, ukoliko je ono pohranjeno na tvrdi disk raunala ili neku vanjsku memoriju. Dakle, nije toliko u pitanju postupanje korisnika, ve to je predmet tih radnji. Dakle opet je na korisniku da sam utvrdi da li je sadraj koji preuzima s Interneta autorski zatien? esto se to ne moe utvrditi sve dok se taj sadraj ne preuzme, jer na mjestima gdje se ti sadraji nude nije navedeno da su autorski zatieni, te da je njihovo preuzimanje kazneno djelo. Web siteovi koji omoguuju razmjenu tvrde da oni samo pruaju servis, te da ne mogu odgovarati za

http://sistemac.carnet.hr/node/962

16.3.2012 14:56:30

Je li zavrilo zlatno doba Interneta? | sistemac

sadraje koje korisnici dijele s drugima. Naelno gledano, da li brisanje takvog sadraja nakon to se utvrdi da nije slobodan za koritenje osloba a korisnika od zakonske odgovornosti? Ovo su vrlo zanimljiva pitanja, i iz tog razloga to pokazuju kako zakonski propisi uvijek kasne za doga ajima iz realnog svijeta. Svaki dopuna

Page 2

Kaznenog zakona sa sobom donosi i nova kanjiva djela, iji je izvor u razvoju drutvenih odnosa. Zbog toga se moe oekivati kako e zakonodavac u budunosti morati direktno adresirati neke od dilema koje problematizirate u svojim pitanjima. Prema mom miljenju, osoba koja je bez posjedovanja znanja o pravoj prirodi nekog sadraja isti preuzela, te ga pobrisala kada je shvatila da se radi o zatienom autorskom djelu i nije ga koristila ili distribuirala, zasigurno ga nije uporabila niti neovlateno koristila, te je pokazala osjetljivost prema ouvanju tu ih autorskih prava. Treba imati na umu kako Kazneni zakon u lanku 230. primarno tretira neovlatenu uporabu tu eg autorskog djela i sve na to se koncentrira usmjereno je ka raznim oblicima uporabe razliitih autorskih djela, to je daleko iri kontekst od samog raunalnog softvera, pa je i zahvat zakonskog propisa stoga vrlo irok. Nadalje, u svijetu raunalnog softvera danas su gotovo svi programi raspoloivi u probnim inaicama koje su oslobo enje plaanja kako bi se potencijalni korisnik uvjerio u njihovu funkcionalnost prije odluke o kupovini i uporabi. Smatram kako prosjeni korisnik moe preuzimati s Interneta raunalne programe u probnim inaicama, softver koji je freeware ili shareware i koristiti ga sukladno licencama pod kojim je taj softver izdan, ili softver koji je regularnim kanalima kupljen bez straha od toga da e biti grekom sankcioniran. Posve je jasno kako su inkriminirana iskljuivo djela koritenja tzv. piratiziranog softvera u kojemu su uklonjena ogranienja, kod kojega se koriste lani serijski brojevi itd., te je izbjegnuta kompenzacija autora takvog softvera za njegova autorska prava. Kazneni zakon spominje oduzimanje i unitavanje sredstava i materijala kojima je poinjeno kazneno djelo. To prije svega znai da e biti oduzeti i uniteni mediji na kojima su ilegalne kopije. No to sa oduzetim raunalima, hoe li ona biti vraena vlasniku, ili e tako er biti "unitena"? To je pitanje za strunjaka pravne struke, no prema mojim praktinim saznanjima oduzeta se raunala moraju vratiti osumnjieniku ako je prijava dravnog odvjetnitva odbaena. Ukoliko je pokrenut postupak pred sudom, samo sud moe odluiti o vraanju predmeta osumnjieniku. Po dovretku sudskog postupka raunala se u pravilu tako er vraaju okrivljeniku, osim u sluaju kada su raunala direktno vezana uz materijalnu korist steenu kaznenim djelom. Tada se raunala mogu oduzeti i aukcijski prodati, te tako dobivena sredstva postaju proraunski prihod Republike Hrvatske. Bez iznimke i trajno se oduzimaju samo predmeti koji su tono definirani zakonom, npr. ukoliko postoji opasnost kako e se taj predmet ponovno moi uporabiti za poinjenje istog djela ili ukoliko se oduzimanje predmeta ocjenjuje prijeko potrebnim zbog zatite ope sigurnosti ili zdravlja ljudi (u ovu kategoriju najee spadaju razna oruja). Raunalna oprema u pravilu ne spada u takve predmete. Moete li za nae itatelje iznijeti svoj stav o ACTA-i? Nedavno sam u jednom intervjuu ustvrdio kako Internet niti teorijski nije zamiljen kao mjesto anonimne komunikacije i nesmetanog irenja informacija. Takvi su cyberpunk ideali odrivi u kontekstu koji nije primarno tehniki, ve politiki, ekonomski i socioloki. Moje je miljenje o svim krovnim propisima ove vrste da je njihov izvor u injenici kako je kontrolu nemogue zbog kompleksnosti provesti na razini korisnika, ali je mogue taj posao prebaciti npr. na pruatelja internetskih usluga, ime bi se na tihi nain postigla eksternalizacija rada policije i sudstva. Internet e u budunosti postati manje anoniman i vie reguliran, a miljenja sam kako ta tranzicija nee biti postepena i evolutivna, ve nagla i revolucionarna. Uvjeren sam da anonimnost i sloboda na Internetu postoje do odgovarajue granice koju odre uju oni koji su financijski i politiki moni. Anonimnost omoguuje postojanje ogromnog poligona za prikupljanje informacija o ljudima, njihovim navikama i ponaanju, koje su komercijalno iskoristive. U trenutku kada korist od regulacije Interneta prevagne nad koristima od deregulacije Interneta, na scenu e stupiti nova zakonska i represivna regulativa koja e dokinuti sadanju prividnu slobodu. Hoe li se to dogoditi formalno zbog zatite autorskih prava, borbe protiv terorizma ili neeg treeg, periferno je pitanje, kao i mogunost izbora nae zemlje kojim e putem krenuti. O tome e zasigurno na vioj razini odluivati politiki uzori koje Hrvatska prati i u ostalim sferama. Znai li to da, po vaem uvjerenju, ulazimo u drutvo totalnog nadzora nad pojedincima, koje omoguava tehnologija za koju smo dosad naivno smatrali da pojedincu daje mo i slobodu? Problem moi i nadzora je problem kontrole onoga tko mo ima, a nadzor moe sprovoditi. Ukoliko ne postoji ili ne funkcionira neovisno tijelo koje moe nadzirati i efikasno kontrolirati one koji nas nadziru, drutvo se zapravo oslanja na moralnost i samoregulaciju takvog tijela, a u povijesti se esto pokazalo kako takve situacije zavravaju tragino. Moderne tehnologije omoguuju korporacijama i dravama nevjerojatan poligon za prikupljanje podataka o korisnicima raznih modernih tehnologija, od telefona i mobilnih raunala, preko GPS ure aja pa do pametnih friidera, a samim time i poboljavaju njihovu konkurentnost i mogunost upravljanja vlastitim procesima, to ne mora uvijek biti u najboljem interesu pojedinaca. Sloboda i raspoloivost tehnologije esto proistiu i iz naizgled beskonane dostupnosti i slobode tehnolokih resursa i infrastrukture. Pritom pojedinci uvijek moraju imati na umu mudru maksimu po kojoj ako je nekome neto dano besplatno, onda je taj pojedinac zapravo roba koju se prodaje! Mnogi ljudi, nakon to prvi put uju ovu izjavu, drugim oima poinju gledati masku za prijavu na svoju omiljenu drutvenu mreu ili GPS ure aj u svom automobilu. Prosjeno:

Vaa ocjena: None

Logirajte se za pregled i dodavanje komentara

Verzija za ispis

PDF verzija

Sigurnost

Copyright 2003.-2012. CARNet. Sva prava pridrana. Mail to portal-team(at)CARNet.hr

http://sistemac.carnet.hr/node/962

16.3.2012 14:56:30

Je li zavrilo zlatno doba Interneta? | sistemac

Page 3

http://sistemac.carnet.hr/node/962

16.3.2012 14:56:30