Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Radna skupina za biomasu

Biomasa kao obnovljivi izvor energije

Nekad prvi i najstariji izvor energije koji su ljudi koristili, biomasa je danas obnovljivi izvor energije koji se iroko koristi i koji pridonosi zatiti naeg okolia, otvaranju novih radnih mjesta i ukupnom gospodarskom razvitku gradova, opina i cijele Hrvatske.

Sadraj
to je biomasa?

Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

3
Kako se iz biomase dobiva energija?

4 5
Zato je biomasa obnovljivi izvor energije?

6
to su rekli o biomasi?

8
Kako biomasa doprinosi zatiti okolia?

Ovu brouru pripremila je Radna skupina za biomasu kao rezultat zajednikih napora Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva na promociji biomase kao obnovljivog, istog i domaeg izvora energije. Biomasa je u Hrvatskoj iroko i gotovo jednoliko rasprostranjena s odlinim tehnikim potencijalom. Meutim, potrebno ju je koristiti na nain koji e biti energetski uinkovitiji i odriviji nego dosad kao to je to odavno postalo pravilo u zemljama Europske unije, a to je i glavni zadatak ove Radne skupine. Cilj ove publikacije je pridonijeti boljoj informiranosti o prednostima i mogunostima koritenja biomase za proizvodnju energije, ali i potaknuti vee koritenje ovog izvora energije na dobrobit svih graana Republike Hrvatske. Predsjednik Radne skupine: Herman Sunik, dipl. ing., dravni tajnik

Kolika je cijena energije iz biomase?

Moe li biomasa otvoriti nova radna mjesta?

10

Uredili: dr.sc. Julije Domac i prof. dr.sc. Stjepan Risovi Recenzenti: doc. dr.sc. Davorin Kajba i mr.sc. Josip Dundovi

11
Kako se biomasa koristi u svijetu?

Lektura: Anita Filipovi, prof. Design: Martina Komeriki, dipl.ing. Tisak: Naklada: 10000 primjeraka

12
Kako pokrenuti projekt koritenja biomase?

ISBN: 953-6474-49-2

umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu

to je biomasa?
Biomasa je najstariji izvor energije koji je ovjek koristio i predstavlja skupni pojam za brojne, najrazliitije proizvode biljnog i ivotinjskog svijeta.
Biomasa se moe podijeliti na energetske biljke i ostatke ili otpad. Energetske biljke mogu biti brzorastue drvee, viegodinje trave ili alge, dok ostaci ukljuuju poljoprivredni, umski i industrijski otpad koji se koristi za proizvodnju toplinske i elektrine energije te prerauje u bioplin i tekua biogoriva. Biorazgradiva frakcija komunalnog otpada , takoer, se smatra biomasom. Biomasa je obnovljivi izvor energije koji ukljuuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz umarstva, te piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije kao i slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, kotice vianja i kore od jabuka iz poljoprivrede, ivotinjski izmet i ostaci iz stoarstva, komunalni i industrijski otpad.

umarstvo
Pri iskoritavanju i protupoarnoj zatiti nastaju velike koliine umske biomase koja se moe upotrijebiti za proizvodnju energije. U energetske se svrhe moe koristiti i drvo iz vjetroizvala, ledoloma, oboljelih stabala, s opoarenih povrina i uz umske ceste. Pri klasinom se iskoritavanju uma u Hrvatskoj koristi drvo debla, kroanja i grana iji je promjer s korom na tanjem kraju vei od 7 cm. Na taj se nain iskoristi 60 do 70% drvne mase zrelih sastojina, a samo 50% mlaih . Ostatak pri sjei i izradi te privlaenju drva od panja do umske ceste ini drvni otpad. Udio ostataka i otpada ovisi o brojnim imbenicima. No, prosjeno se za sve sastojine i vrste drvea pri sjei i izradi te privlaenju moe raunati s neto vie od 20% ostatka.

Jeste li znali ... da se u Finskoj iz biomase pokriva preko 25% svih ukupnih potreba za energijom?

Drvna industrija
U drvno-preraivakoj industriji Hrvatske nastaju velike koliine razliitog drvnog ostatka. Taj se ostatak trenutano najee koristi samo djelomino i to za podmirenje osnovnih toplinskih potreba pogona (grijanje i tehnoloke potrebe). Dio drvnog ostatka koji se ne koristi na razliite se naine uklanja iz pogona uz dodatni troak i tetan utjecaj na okoli. Postojea kogeneracijska postrojenja za proizvodnju elektrine energije i topline graena su ezdesetih godina i najee su ve godinama izvan funkcije, iako je prva kogeneracija na biomasu u Hrvatskoj podignuta je jo 1881. godine u urenovcu, u pilani Naice d.d. u Naicama.

Poljoprivreda Energetski nasadi

Najdue istraivani i najpoznatiji su energetski nasadi na kojima se uzgaja brzorastue drvee kod kojeg trajanje ophodnje (vrijeme od osnivanja do sjee) iznosi od 3 do 12 godina. Na njima se mogu uzgajati razne vrste drvea, a u Hrvatskoj se najvei prinosi postiu s topolama i vrbama dobivenim razliitim metodama oplemenjivanja. Prinos drvne mase na takvim plantaama kree se od 8 do 25 tona suhe tvari po hektaru godinje. Nasadima se pokuava smanjiti potronja fosilnih goriva, poveati raznolikost kultura na poljoprivrednim povrinama, a slue i za uklanjanje tetnih tvari iz otpadnih voda odnosno, spreavanje zagaenja (biolteri). Ovakva istraivanja u Hrvatskoj provode umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu i umarski institut Jastrebarsko. Najvei dio biomase u poljoprivredi proizvodi se namjenski za prehranu stanovnitva. Odreena koliina biomase upotrebljava se u stoarstvu za ishranu stoke ili kao stelja, a dio slui i kao sirovina u drugim industrijskim granama. Uz namjenski uzgoj uljarica uljane repice, suncokreta ili soje za proizvodnju biodizela, poznati su i drugi primjeri koritenja biomase iz poljoprivrede za proizvodnju energije kao to su elektrane na slamu u Danskoj ili elektrane na ostatke pri preradi maslina u panjolskoj.

Kako se iz biomase moe dobiti energija?

Postoje razni naini da se iz biomase dobije energija. Biomasa je jedini obnovljivi izvor energije koji se neogranieno moe koristiti za proizvodnju elektrine i toplinske energije te tekuih goriva za vozila.
Biomasa se moe izravno pretvarati u energiju jednostavnim izgaranjem pri emu se proizvodi pregrijana vodena para za grijanje u industriji i kuanstvima ili za dobivanje elektrine energije u malim termoelektranama. Fermentacija biomase u alkohol zasad je najrazvijenija metoda kemijske konverzije biomase. Takav se postupak najopsenije razvija u Brazilu, gdje se godinje dobiva oko milijun tona etanola za pogon vozila, a oekuje se da e se ta proizvodnja i poveati. Uljana repica i neke druge uljarice daju biodizel koji se moe izravno upotrebljavati u dizelskim motorima. Anaerobnom fermentacijom moe se iz biomase dobiti metan. Bioplin nastao fermentacijom bez prisutnosti kisika sadri metan i ugljik pa se moe upotrebljavati kao gorivo.

Jeste li znali ... da se u sreditu Bea gradi velika kogeneracijska elektrana na biomasu koja e od 2006. godine proizvoditi toplinu za 12 000 obitelji, odnosno dovoljno elektrine energije za ak 45 000 obitelji? Tekua goriva za promet
Tekua goriva iz biomase, naroito etanol i biodizel, iroko se proizvode i koriste irom svijeta. Vijee Europe je 8. svibnja 2003. godine usvojilo Direktivu o promociji upotrebe biogoriva u prometu koja propisuje obvezu koritenja biogoriva u prometu i to u sljedeim udjelima ukupne potronje goriva: 2% do kraja 2005., a 5,75% do kraja 2010. godine. U 2003. godini na podruju EU proizvedeno je 1 434 000 tona biodizela to predstavlja 34,5% poveanja u odnosu na 2002., odnosno ak 26 puta vie nego 1992. godine. Najvie biodizela u Europi se proizvodi u Njemakoj ak 715 000 tona u 2003. godini.

Kruta goriva (sjeka, briketi, peleti)

Peleti i briketi nastaju sabijanjem, odnosno uguivanjem usitnjene drvne biomase u rasutom stanju. Peletiranje je sabijanje materijala na peletirkama u pelete promjera 15-30 mm i duine 20-40 mm. Briketiranje je sabijanje materijala u strojevima za briketiranje pri emu se materijal sabija u cilindar krunog (promjera 50 do 120 mm) ili pravokutnog presjeka. Na ovaj se nain dobija gorivo znatno vie ogrjevne vrijednosti i prikladno za transport. U Hrvatskoj postoji vie proizvoaa briketa koji se uspjeno prodaju, dok je proizvodnja peleta za sada jo u zaetku.

Elektrina energija
Najisplativiji nain proizvodnje elektrine energije iz biomase jesu kogeneracijska postrojenja (istovremena proizvodnja toplinske i elektrine energije), za to postoji velik broj primjera u raznim zemljama. Kao tipini primjer mogunosti za uspjenu kogeneraciju na biomasu moe se uzeti drvna industrija drvnopreraivaka poduzea imaju potrebu za toplinom (suenje i parenje drva, grijanje prostorija) i elektrinom energijom, a preradom drva nastaje dovoljna koliina drvnog otpada koji slui kao gorivo.

Toplane i male pei

Dosada se biomasa u Hrvatskoj gotovo iskljuivo koristila za dobivanje toplinske energije i to u malim peima, veinom na energetski vrlo neuinkovit nain. Od 1995. godine u U Ogulin u pogonu je prva toplana na biomasu snage 1 MW. Budua proizvodnja toplinske energije iz biomase u Hrvatskoj usmjerena je na uvoenje naprednih tehnologija kao to su centralizirani toplinski sustavi (podruno grijanje) i male, automatizirane i uinkovite pei na cjepanice, pelete ili iverje.

Zato je biomasa obnovljivi izvor energije?

Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost. Rauna se da je optereenje atmosfere s CO2 pri koritenju biomase kao goriva zanemarivo, budui da je koliina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka koliini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke.
U posljednje vrijeme sve vie postaje oito da je dananji pristup energiji neodriv. Od svih obnovljivih izvora energije, najvei se doprinos u blioj budunosti oekuje od biomase. Biomasa, kao i njezini produkti tekua biogoriva i bioplin, nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slina fosilnim gorivima da je mogua izravna zamjena. Republika Hrvatska postala je 1996. godine stranka Okvirne konvencije o promjeni klime, odnosno Kyoto Protokola, iz ega proizlazi obveza smanjenja emisije staklenikih plinova. Obveza smanjenja emisije iz Kyoto protokola za Hrvatsku e biti vrlo teak zadatak, moda praktiki i neizvediv, a koritenje biomase kao obnovljivog izvora energije tu moe odigrati presudnu ulogu. Sve manje zalihe nafte i plina, uz sve vie cijene na svjetskim tritima dovode malu zemlju ovisnu o uvozu, poput Hrvatske, u isto tako teku situaciju. Koritenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako pridonosi zatiti gospodarske stabilnosti zemlje, zadravanju nacionalnog dohotka u zemlji te ukupnom napretku zemlje i svakog pojedinog hrvatskog graana.

Kruenje ugljika
Na prvi pogled se biomasa i fosilna goriva ne razlikuju, jer se spaljivanjem uvijek oslobaa CO2. Meutim, ako se biomasa proizvodi odrivo, rast umske sastojine i druge biljne zajednice vezat e CO2 iz atmosfere i pohranjivati ga u biljnu strukturu. Spaljivanjem biomase ugljik e se oslobaati u atmosferu da bi se opet asimilirao s novom generacijom biljaka. Tako koritenjem biomase umjesto fosilnih goriva, ugljik pohranjen u fosilnim gorivima ostaje u tlu, a ne oslobaa se u atmosferu kao CO2 pa je ukupna bilanca jednaka nuli, odnosno biomasa se moe smatrati CO2-neutralnim gorivom.

Jeste li znali ... da se koritenjem izmeta od 120 krava moe proizvesti dovoljno bioplina za pogon motora snage 50 kW, to je dovoljno za pokrivanje potreba za elektrinom energijom manjeg sela.

Sigurnost opskrbe energijom

Sigurnost opskrbe energijom je uz trgovinsku bilancu kao makroekonomski i jedan od najznaajnijih stratekih problema svake zemlje. Sadanjom energetskom strategijom predvia se da e tijekom narednih desetljea znatnije porasti ovisnost Hrvatske o uvozu energije od sadanjeg na razini 55% do oekivanog uvoza u 2030. godini od preko 70%. Takva energetska budunost je vrlo nepovoljna i gospodarski i politiki zbog sve vee ovisnosti o uvozu energije i energenata, to je posebno vidljivo u vremenu sve izraenijih klimatskih promjena. U srpnju 2005. godine cijena nafte je prela granicu od 60 US$ po barrelu to je izazvalo veliku zabrinutost u svijetu. Iako je trite nafte nepredvidljivo, analitiari predviaju dalji porast cijena
Naslovnica Veernjeg lista, sijeanj 2003.

CIJENA SIROVE NAFTE - NEW YORK US$ 60 50 40 30 20 10 0 98 99 00 01 02 03 04 05

to su rekli o biomasi?
Miran Kolari, dipl. ing., upravitelj umarije Voin Uprava uma Naice, Hrvatske ume d.o.o.
Slavonska uma oduvijek je bila simbol prirodnog bogatstva kojim naa zemlja raspolae. Danas to dobiva i novo znaenje pa uma predstavlja siguran i ist domai izvor energije za Hrvatsku i njene ljude u vremenu kad nafta i plin iz uvoza stalno poskupljuju.

eljko Pizent, dipl. ing., rukovoditelj PC-1 Pilana Gerovo, Finvest Corp.
U naem pogonu svjesni smo vrijednosti biomase i kao materijala i kao izvora energije i trudimo se potpuno je iskoristiti. Sav drvni ostatak osim kore koristimo u proizvodnji ili prodajemo, a koru spaljujemo u vlastitoj kotlovnici za grijanje prostorija te suenje i parenje drva. Na taj nain niti jedan dio trupca koji ulazi u na pogon ne propada.

Doc. dr. sc. Davorin Kajba, Zavod za umarsku genetiku i dendrologiju umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Osim brojnih drugih prednosti treba istaknuti i ulogu biomase kao ponora ugljika te mogunosti koritenja nasada brzorastueg drvea za ltraciju otpadnih voda. Istraivanja provedena u Hrvatskoj potvrdila su velike mogunosti koritenja biomase, ali i mogunosti i domete hrvatskih znanstvenika na ovom podruju.

Vlada Republike Hrvatske prepoznala je vanost i na vie naina potie koritenje energije biomase i ostalih obnovljivih izvora. U Strategiji energetskog razvitka biomasa ima posebno mjesto kao obnovljivi izvor od kojeg se u blioj budunosti oekuje naroito znaajni doprinos, a slino mjesto ima i u Nacionalnoj umarskoj politici i strategiji (vie: www.mingorp.hr; www.mps.hr ) Na temelju odredbi Zakona o zatiti okolia i Zakona o energiji osnovan je i djeluje Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji osigurava dodatnih sredstava za nanciranje projekata, programa i slinih aktivnosti u podruju energije biomase te openito ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unapreivanja okolia. (vie: www.fzoeu.hr). Ostali naini poticaja ukljuuju razliite potpore proizvoaima, poticanje znanstvenih i tehnolokih istraivanja, izravnu podrku programima i projektima koritenja energije biomase koritenjem sredstava dravnog prorauna, uspostavu i nanciranje meunarodne suradnje na ovom podruju i sl. 6

Vilim Magdi, dipl. ing., proelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Karlovake upanije
Biomasa je vrlo pogodan izvor energije za lokalne zajednice opine i gradove na podruju Karlovake upanije. Podizanje malih toplana omoguit e pouzdano i ekonomino grijanje, a koritenje kogeneracije smanjilo bi i velike trokove javne rasvjete. Za ove programe postoje velike mogunosti koritenja razvojnih fondova Europske unije i prekogranine suradnje sa susjednim zemljama.

Karlo Zidari, dipl. ing., vlasnik tvrtke Centrometal d.o.o, Macinec sa sinovima
Danas tvrtka Centrometal posluje na tritima dvanaest europskih zemalja, a u pet od njih ima organiziranu vlastitu servisnu slubu. U naem proizvodnom programu pei i kotlovi na biomasu imaju posebno mjesto i pokazali su se kao odlian poslovni potez. Na tritu Europske unije postoji velika potranja za takvim proizvodima to otvara velike mogunosti za razvitak hrvatskih proizvoaa opreme.

Dr.sc. Kyriakos Maniatis, voditelj odjela pri Direktoratu za energiju i promet Europske komisije
Biomasa je pravi odgovor za razliite potrebe Europske unije i njezinih graana jer izravno utjee na kvalitetu okolia, zapoljavanje, zdravlje ljudi i konkurentnost gospodarstva. Zbog toga Europska komisija stalno podrava projekte proizvodnje i koritenja biomase, a za zemlje lanice i zemlje kandidate na raspolaganju su i brojni nancijski instrumenti pomoi.

Republika Hrvatska je 18. lipnja 2004. godine dobila status kandidata za lanstvo u Europskoj uniji, ime joj se otvara i mogunost koritenja pretpristupnih fondova Europske unije. (vie: www.mei.hr) Projekti koritenja energije biomase mogu nai svoje mjesto u svim pretpristupnim programima (PHARE, ISPA i SAPARD), ali i inicijativama kao to su Interreg, odnosno razliitim znanstveno-tehnolokim programima (6. i 7. Framework, Tempus, LIFE i sl.). Koritenje ovih fondova osim nancijskih koristi donosi i bolju povezanost s meunarodnom zajednicom te primjenu uinkovitijih tehnologija. (Vie: www.mzos.hr) Na podruju koritenja energije biomase do sada je ostvarena i ira meunarodna suradnja kao to su npr. bilateralni projekti s partnerima iz Nizozemske, panjolske i Austrije, projekti za UNIDO i FAO te lanstvo i projekti u Meunarodnoj energetskoj agenciji IEA. (vie: www.ieabioenergy.com)

Kako biomasa moe doprinijeti zatiti naeg okolia?

Proizvodnjom i koritenjem biomase u energetske svrhe smanjuje se emisija tetnih tvari i doprinosi se zatiti tla i voda te poveanju bioraznolikosti.
Biomasa je vrlo prihvatljivo gorivo s gledita utjecaja na okoli jer sadri vrlo malo ili ak uope ne sadri brojne tetne tvari sumpor, teke kovine i sl., koje se nalaze u fosilnim gorivima, a koje se njihovim izgaranjem emitiraju u zrak te ugroavaju nae zdravlje i okoli. Pri proizvodnji biomase iz umarstva ili uzgoju energetskih biljaka upotrebljava se bitno manje ili se se uope ne upotrebljavaju kemijska sredstva kao to se to ini u klasinoj poljoprivredi. Na taj se nain smanjuje koliina kemikalija u povrinskim vodama i mogunost njihova prodiranja u osnovnu vodu Zadravanje tla i spreavanje erozije jedna je od najveih prednosti ope korisnih funkcija prirodnih uma ili uzgoja energetskih biljaka. Stalni korijenski sustav brzorastueg drvea i izostanak oranja povrina na kojima se ono uzgaja dodatni su pozitivni imbenik. umska stanita i energetski nasadi pruaju puno vee mogunosti za gnijezenje ptica nego povrine zasijane tradicionalnim poljoprivrednim kulturama.

Jeste li znali ... da se procjenjuje da je u 2005. godini na poslovima proizvodnje biomase i njenog koritenja za energiju na podruju Europske unije bilo zaposleno preko pola milijuna ljudi?

Bioraznolikost
Pojmom bioraznolikost oznaava se raznolikost vrsta i prirodnih stanita u kojima te vrste evoluiraju. Prema crvenome popisu Svjetskog saveza za prirodu, u opasnosti je 15 589 vrsta. Slikovito, ugroen je svaki etvrti sisavac, svaka osma ptica, svaki trei vodozemac. Hrvatska je jo uvijek jedna od zemalja s manje ugroenim bogatstvom biljaka i ivotinja, a u ouvanju takvog stanja koritenje biomase na odriv nain moe odigrati znaajnu ulogu.

Emisija tetnih tvari

Plinovi SO2 i NOx su, osim to imaju tetno djelovanje na zdravlje, poznati i kao kiseli plinovi. Njihovom transformacijom prilikom daljinskog prijenosa nastaju kiseli sastojci koji se taloe iz atmosfere u obliku mokrog (kisele kie) i suhog taloenja. Plin NOx uzrokuje u najveoj mjeri nastajanje fotooksidativnog plina ozona (O3), koji ima tetno djelovanje na zdravlje ljudi i vegetaciju. Najvee emisije nastaju pri izgaranju ugljena i neto manje loivog ulja, dok su pri izgaranju biomase uglavnom zanemarive. Izrazito znaajan doprinos u smanjenju emisije ima koritenje biodizela u gradovima. Njegovo koritenje u vozilima javnom gradskom prijevozu i osobnim automobilima prosjeno smanjuje emisiju ugljikovodika za 50%, emisiju ugljinog monoksida za 60% te emisiju estica za ak 80%.

Zatita tla
Jedna petina svjetske populacije ugroena je utjecajem globalne dezertikacije (opustinjavanja). Posljedice su vidljive irom svijeta u Aziji, Africi, Srednjoj Americi, diljem Sjeverne Amerike, a donekle i u Hrvatskoj uz obalu. Danas je treina povrine Zemlje ugroena dezertikacijom, to obuhvaa vie od 4 milijuna hektara naeg planeta. Stvaranje plodnog povrinskog pokrova tla traje stoljeima. Meutim, erozija vodom i vjetrom moe taj kljuni sloj isprati u tek nekoliko sezona. Ljudske aktivnosti poput nestrune i pretjerane obrade tla, smanjenje umskih povrina i nedovoljno navodnjavanje zajedno s klimatskim promjenama pretva-raju plodna tla u ogoljene zemljine povrine. 8

Prevencija umskih poara

U Hrvatskoj su umski poari najei u obalnom i otonom pojasu tijekom ljetnih sua. Osim prirodnim procesima, kao to je na primjer udar groma, poare esto izazivaju ljudi neodgovornim ponaanjem. Kakve posljedice oni izazivaju najbolje pokazuje primjer poara na Koruli i Peljecu tijekom ljeta 1998. godine, kada su uinjene velike tete, uz ljudske rtve. Izgradnja umskih prometnica i protupoarnih cesta moe znatno pridonijeti koritenju biomase, ime se smanjuje vjerojatnost poara i olakava njihovo gaenje.

Koja je cijena energije iz biomase?

Postoje mnogi projekti kada je biomasa, uslijed povoljnih lokalnih uvjeta ekonomski konkurentna drugim izvorima energije. Ipak, za vee koritenje i cjelovito vrednovanje biomase u obzir treba uzeti sve brojne prednosti koje se ostvaruju njenim koritenjem .
Smisao projekata koritenja energije biomase je neto iri od same ekonomske dobiti jer se njima ostvaruju brojni pozitivni uinci kao to su zbrinjavanje otpada, otvaranje novih i zadravanje postojeih radnih mjesta te poveanje konkurentnosti umarstva i drvne industrije. Upravo utjecaj na zapoljavanje te ostali socijalno-ekonomski aspekti (regionalna i lokalna ekonomska aktivnost, kruenje i zadravanje novca u dravi, odnosno lokalnoj zajednici, investicije, zarade i porezi) predstavljaju najveu prednost koritenja biomase, kao i ostalih obnovljivih izvora energije. Razvijene drave Europske unije i svijeta svjesne su ovih pozitivnih aspekata i u znatnoj mjeri pomau projekte koritenja energije biomase.

Trgovinska bilanca i BND

Hrvatsku trgovinu s inozemstvom obiljeava ogroman i rastui decit. Donekle pozitivna trgovinska bilanca u 1992. prerasla je u izrazito negativan poloaj od oko 4.4 milijarde US$ u 2001. I dok od godine 1992. izvoz oscilira na otprilike 4.4 milijarde US$, uvoz je udvostruen do 9 milijardi US$ u 2001. godini. Stoga je u 2001. Hrvatska bila u stanju izvozom grubo pokriti samo polovicu svoga uvoza. U usporedbi s tranzicijskim zemljama Srednje i Istone Europe izvoz Hrvatske je meu najniim (u apsolutnim okvirima kao i udjelom u BDP), a trgovinski decit je najvei u regiji. Koritenjem biomase ne samo da se smanjuje trgovinski decit zbog izbjegavanja uvoza energenata nego u preraenom obliku, kao peleti, briketi i drveni ugljen, biomasa moe postati izvozni proizvod koji ima svoje mjesto na zahtjevnom EU tritu.

Cijene biomase kao energenta

Trite biomase u Hrvatskoj jo je jako nerazvijeno. Na podruju Europske unije postoji ve uspostavljeno trite biomasom pa su i cijene transparentne i poznate. Tako se tijekom 2005. cijena iverja (drvne sjeke) u Austriji ovisno o sadraju vlage kretala izmeu 14,8 i 18,3 eura po nasipnom m3, dok je cijena peleta iznosila oko 170 eura po toni. Na cijenu umske biomase znatno utjeu visoki trokovi sakupljanja i transporta. Proizvodna cijena biodizela zasad je jo neto skuplja od proizvodne cijene naftnih derivata i iznosi oko 0,5 eura po litri. Ipak, brojne drave ga zbog njegovih prednosti oslobaaju od poreza pa se tako u Njemakoj poetkom 2005. godine na benzinskim postajama prodavao po cijeni od 0,9 eura po litri dok je cijena mineralnog dizela iznosila 1,02 eura po litri.

Jeste li znali ... da se pri obradi drva gubi oko 35-40% od ulazne sirovine u procesu proizvodnje, a da koliina otpada za neke proizvode kao to su parketi iznosi ak i do 65%?

Subvencije
Subvencije za podizanje postrojenja za koritenje energije biomase uobiajena su, iskuana i uspjena mjera za uvoenje ovog izvora energije, a takve subvencije postoje gotovo u svim europskim zemljama. Uinci koritenja biomase u pravilu opravdavaju takva ulaganja drave pa je tako u Sloveniji tijekom 2004. za poticanje projekata drvne biomase potroeno oko 230 milijuna tolara (preko 7 milijuna kuna). Nai su susjedi izraunali da 1 tolar subvencija za biomasu daje 3,78 tolara bruto nacionalnog proizvoda, odnosno smanjuje odljev dohotka u inozemstvo (za uvoz fosilnih goriva) za 0,228 tolara.

Zakonodavno okruenje
Jedan od kljunih preduvjeta za uspjenu provedbu projekata koritenja energije biomase, ali i ostalih obnovljivih izvora energije je postojanje poticajnog zakonodavnog okruenja. Donoenjem paketa energetskih zakona u srpnju 2001., odnosno usvojenim izmjenama i dopunama tijekom 2004. te odgovarajuom podzakonskom regulativom, pripremljenom krajem 2005. godine, irom bi se trebala otvoriti vrata poveanom koritenju energije biomase u Republici Hrvatskoj. Navedena regulativa ukljuuje uvoenje poticajnih otkupnih cijena za elektrinu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, obavezni minimalni udio energije iz obnovljivih izvora (bez velikih hidroelektrana) u strukturi elektrine energije kojom energetski subjekt za opskrbu vri opskrbu kupaca te druge poticajne mjere. 9

Moe li biomasa pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta?

Koritenje energije biomase, osim to omoguava uinkovito zbrinjavanje otpada te proizvodnju energije uz minimalan utjecaj na okoli, prua i mogunosti za otvaranje veeg broja radnih mjesta.
Vodei europski politiari postali su svjesni dodatnih gospodarskih koristi koje donosi uporaba biomase, naroito u smislu mogunosti da se otvore radna mjesta i razvije snana industrija namijenjena izvozu. Na razini Europske unije se u 2020. godini predvia proizvodnja energije iz biomase od 113 Mtoe godinje ime bi se stvorile mogunosti za otvaranje ak oko 1 500 000 novih radnih mjesta. Ukupna ulaganja u oko 1 milijun izravnih radnih mjesta bit e za oko 250 milijardi eura manja od predvienih 345 milijardi eura koji se kao subvencije i naknade isplauju za oko 1,5 milijuna nezaposlenih za dvadeset godina minimalnog ivotnog vijeka postrojenja na biomasu.

Jeste li znali ... da 1 hektar umskih povrina godinje apsorbira jednaku koliinu CO2 koja se oslobaa izgaranjem 88 000 litara loivog ulja ili 134 000 m3 prirodnog plina? Ruralni razvitak
Pojedina ruralna podruja Hrvatske ugroena su visokom razinom iseljavanja pa je u pitanje doao i njihov ziki opstanak jer je broj stanovnika ve pao na ili ak ispod razine bioloke odrivosti. Stoga, uzimajui u obzir znaenje biomase za ruralna podruja, podizanje bioenergana moe imati pozitivne posljedice na ruralno trite rada i to kroz izravno zapoljavanje, ali i kroz podrku pripadajuim djelatnostima i prateoj industriji.

Zapoljavanje
Otvaranje novih radnih mjesta imperativ je hrvatske gospodarske i socijalne politike. Neposredno zapoljavanje zbog koritenja biomase nastaje zahvaljujui proizvodnji goriva te izgradnji i upravljanju energetskim postrojenjima. Posredno zapoljavanje obuhvaa poslove koji se pojave u gospodarstvu zahvaljujui gospodarskim aktivnostima koje koritenje biomase uzrokuje. Jedna je od najvanijih razlika u razvojnome smislu je troak ulaganja po svakome otvorenom radnom mjestu, koji za biomasu iznosi izmeu 15 000 i 25 000 US$ po radnom mjestu. Takvi trokovi otvaranja radnih mjesta mogu se usporediti s prosjenim trokovima zapoljavanja po svakome otvorenom radnom mjestu u industrijskim projektima (40 000 US$), u petrokemijskoj industriji (800 000 US$) i u proizvodnji energije iz hidroelektrana (preko milijun US$).

Doprinos biomase otvaranju novih radnih mjesta u Hrvatskoj

Smanjenje uvoza energije

Sadanjom se energetskom strategijom predvia da e tijekom narednih desetljea znatnije porasti ovisnost Hrvatske o uvozu energije od sadanjeg uvoza na razini 50% do oekivanog uvoza u 2030. godini od preko 70%. Takva energetska budunost ne samo to je vrlo nepovoljna sa stanovita uvozno-izvozne bilance zemlje i gospodarski, ve je jednako tako nepovoljna i politiki, zbog sve vee ovisnosti o uvozu energije i energenata. Navedene tekoe rezultat su i naslijeenog stanja iz bive drave, a mogu se rjeiti samo dosljednom primjenom naela koje se posljednjeg desetljea sve vie primjenjuje u Europskoj uniji, a to je davanje apsolutnog prioriteta domaim (lokalnim) izvorima te sustavno smanjivanje uvoza fosilnih energenata.

1993.

2003.

2030.

Jeste li znali ... da je u 2,5 kg ogrjevnog drva u prosjeku sadrano energije kao u 1 litri loivog ulja?
10

ENERGIJA IZ DOMAIH IZVORA

UVOZ ENERGIJE

Primjeri koritenja biomase u svijetu

U svijetu, a posebno na podruju EU postoje brojni projekti koritenja energije biomase koji mogu biti vrlo razliiti po svojoj veliini i tehnologiji koja se koristi te izvoru biomase.
Zemlje lanice Europske unije danas su svjesne znaenja biomase. Europska komisija postavlja ciljeve, donosi Direktive koje obvezuju te pokree brojne programe nancijske i institucionalne podrke. Na taj se nain otvaraju nova radna mjesta, pridonosi razvitku ruralnih podruja, otvaraju nove mogunosti zarade za poljoprivrednike, smanjuje uvoz energije kojom je Europa siromana, uva vlastiti okoli i smanjuje globalna emisija staklenikih plinova te pridonosi zdravlju ljudi u urbanim podrujima. Danas Finska etvrtinu svojih potreba za energijom pokriva iz biomase, Danska ve godinama intenzivno razvija program elektrana na slamu i bioplin, a Austrija se ubrzano pribliava udjelu od 80% elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora u emu biomasa ima najznaajniju ulogu. Prije nekoliko godina pravu je senzaciju izazvalo osnivanje posebnog odjela za obnovljive izvore u Shellu. Od toga su vremena tisue hektara Shellovih nasada eukaliptusa ve narasli, Total uspjeno dodaje biodizel u dizelsko gorivo, a ak i slovenski Petrol pokree proizvodnju peleta.

Vransko, Slovenija
Sustav podrunog grijanja na biomasu u slovenskoj opini Vransko predstavlja primjer modernog i uinkovitog koritenja biomase za proizvodnju energije. Zamjenom starog sustava grijanja na fosilna goriva novim sustavom na biomasu (dva kotla od 2 i 1,2 MW), osigurano je koritenje izvora energije koji je obnovljiv, povoljan za okoli te dostupan u okviru lokalne zajednice. Iskustvo iz Vranskog potvruje da koritenje drvne biomase za energiju omoguava niz pozitivnih uinaka: otvaranje novih radnih mjesta, dodatnu zaradu za lokalno stanovnitvo, smanjenje emisije tetnih plinova, manju ovisnost o uvoznim izvorima energije, smanjenje osjetljivosti na promjene cijene nafte i dr. Realizaciju projekta nancijski je potpomogla slovenska Vlada kroz fond Svjetske banke (GEF), Ministarstvo okolia i prostornog planiranja Republike Slovenije te posebni fond za zatitu okolia Ekofond.

Graz, Austrija
Graz, glavni grad austrijske pokrajine tajerske, provodi projekt KODRIVE sakupljanje iskoritenog jestivog ulja za proizvodnju biodizela. U akciji sakupljanja ulja sudjeluju kuanstva, ali i restorani, hoteli i slini objekti. Ulje sakupljaju djelatnici KOSERVICE GmbH, tvrtke u vlasnitvu grada koja ima aktivni program zapoljavanja nezaposlenih, a proizvedeni biodizel koristi se u autobusima javnog gradskog prijevoza te je u 2004. godini na biodizel vozilo 56 od ukupno 140 gradskih autobusa. Dalji razvitak projekta predvia pokrivanje potreba za gorivom svih autobusa javnog gradskog prijevoza u Grazu i to iz prerade starog ulja, ime bi se na odrivi nain zatvorio krug zbrinjavanja ulja te koritenja obnovljivih izvora energije.

Stockholm, vedska
U vedskoj je koritenje biomase u kogeneracijskim postrojenjima, koja istovremeno proizvode toplinsku i elektrinu energiju, postalo ve uobiajena pojava. Postrojenje Brista u Stockholmu, ukupne snage 122 MW od ega je 44 MW za proizvodnju elektrine energije, predstavlja izvrstan primjer urbanog i modernog koritenja biomase, pa je zbog naina koritenja i vizualno privlanog izgleda taj projekt zadobio iroku potporu urbanog stanovnitva.

Zvolen, Slovaka
U sklopu Odjela za umarstvo Tehnikog sveuilita u Zvolenu u Slovakoj, za potrebe pokrivanja potronje toplinske energije za grijanje izvrena je zamjena tri manja kotla na ugljen s jednim kotlom na drvnu sjeku snage 605 kW. Pokretanje projekta potaknuto je eljom za zatitom okolia, ali i boljim gospodarenjem umskim otpadom koji nastaje u pilanama u sklopu Odjela. Kao rezultat zamjene ugljena biomasom dobiveno je smanjenje emisije tetnih plinova u iznosu od preko 3 000 tona ugljinog dioksida godinje, a takoer je ostvarena i znaajna ekonomska dobit s obzirom da je cijena umskog otpada kao goriva u ovom sluaju pet puta manja od cijene ugljena.

11

Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva

www.mps.hr

VANA PITANJA PRILIKOM PLANIRANJA PROJEKTA

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

www.mingorp.hr

KAKO POKRENUTI PROJEKT?