CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA

Prijedlog akcijskog plana

Boris Joki

22. travnja 2017.

Nelektorirana inaica

1
SADRAJ

1. UVODNE NAPOMENE ............................................................................................................................................ 4

2. O CJELOVITOJ KURIKULARNOJ REFORMI .................................................................................................... 5

3. DIONICA A CJELOVITE KURIKULARNE REFORME - postignua ......................................................... 7

4. PREDUVJETI ZA PONOVNO POKRETANJE CJELOVITE KURIKULARNE REFORME.................. 10

5. SLJEDEI KORACI DIONICE A-D................................................................................................................. 11

6. DIONICA A CJELOVITE KURIKULARNE REFORME dovretak rada.............................................. 12

7. DIONICE B I C CJELOVITE KURIKULARNE REFORME .......................................................................... 14

7.1. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA....................................................................................................... 15

7.2. DINAMIKA UVOENJA KURIKULARNIH DOKUMENATA ..................................................... 15

7.3. STRUNO OSPOSOBLJAVANJE ......................................................................................................... 18

7.4. SUSTAV VREDNOVANJA I IZVJEIVANJA O UENIKIM POSTIGNUIMA ................. 18

7.5. PRIRUNICI, UDBENICI, DIGITALNI SADRAJI ...................................................................... 18

7.6. PRAENJE I ZNANSTVENA EVALUACIJA ..................................................................................... 19

8. DIONICA D priprema za uvoenje ............................................................................................................. 20

9. ZAVRNA NAPOMENA ....................................................................................................................................... 21

2
KAZALO SKRAENICA
Strategija Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije
ERS Ekspertna radna skupina
JSAP Jedinica za strunu i administrativnu podrku
SRS Struna radna skupina
ESF Europski socijalni fond
MZO Ministarstvo znanosti i obrazovanja
AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
ONK Okvir nacionalnog kurikuluma
MPU Mrea podrke eksperimentalnom uvoenju
ME Mrea eksperimentalnih kola
LM-CKR Lokalna mrea kola Cjelovite kurikularne reforme

3
 1. UVODNE NAPOMENE
Ovaj akcijski plan1 predlaem kao:
lan Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i
tehnologije (Strategija).
Voditelj Tematske radne skupine za razvoj kurikuluma i strukturu sustava koja je izradila
mjere vezane uz 2. i 3. cilj (Provesti Cjelovitu kurikularnu reformu i Izmijeniti strukturu
osnovnog obrazovanja) u poglavlju Rani i predkolski, osnovnokolski i srednjokolski
odgoj i obrazovanje Strategije.2
Voditelj Ekspertne radne skupine (ERS) za provoenje Cjelovite kurikularne reforme u
razdoblju od veljae 2015. do veljae 2016. godine imenovane na osnovu javnog poziva
od ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedrana Mornara.
Voditelj ERS-a za provoenje Cjelovite kurikularne reforme u razdoblju od oujka 2016.
do lipnja 2016. imenovane temeljem odluke ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof.
dr. sc. Predraga ustara. Ovoj odluci nije prethodio javni poziv.

Osnovne smjernice predloenog akcijskog plana koje smatram nunim preduvjetom za

ostvarenje ciljeva i mjera Strategije navedenih u Javnom natjeaju za prijavu kandidata za
voditelja i dvanaest lanova Ekspertne radne skupine za provoenje kurikularne reforme su:

Uvaavanje svih postignua u okviru dosadanjeg rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi

to podrazumijeva urno usvajanje 59 izraenih kurikularnih dokumenata.
Aktiviranje svih mehanizama i resursa koji su bili ukljueni u rad na reformi u razdoblju
od veljae 2015. do lipnja 2016. to podrazumijeva urno ponovno uspostavljanje rada:
o Jedinice za strunu i administrativnu podrku (JSAP)
o Postojeih strunih radnih skupina (SRS).
Osnivanje novih organizacijskih struktura potrebnih za ostvarivanje mjera iz Strategije.
Osiguravanje potpune infrastrukturne potpore radu ERS-a, JSAP-a, SRS-a i novih
organizacijskih struktura potrebnih za ostvarivanje mjera iz Strategije.
Osiguravanje normativnih preduvjeta za provedbu Cjelovite kurikularne reforme to
podrazumijeva urnu promjenu Zakona o odgoju i obrazovanju.
Osiguravanje financijskih sredstava za provedbu Cjelovite kurikularne reforme to
podrazumijeva urno planiranje projekata i aktiviranje sredstava iz Europskog socijalnog
fonda (ESF) te izdvajanje znatnijih proraunskih sredstava u estogodinjem razdoblju.
Puna posveenost Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), Agencije za odgoj i
obrazovanje (AZOO), Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i
Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) provedbi Cjelovite
kurikularne reforme u razdoblju 2017.-2023.
Akcijski plan odgovara na mjere 2.1.2., 2.1.3., 2.3.1., 2.3.2., 2.4.1., 2.4.2., 2.4.3., 2.4.5., 2.4.10, 2.4.11.
te brojne druge. Mjere Strategije zahvaene su na nain na koji su osmiljene i izglasane. Cjelovito.

1 Kako Javni natjeaj ne ukljuuje informacije o razdoblju za koje je potrebno izraditi akcijski plan, ulozi i
trajanju mandata ERS-a, predvienim proraunskim sredstvima te kako u vrijeme dovretka pisanja ovog
dokumenta javnost nije upoznata s Akcijskim planom kojeg je izradilo Posebno struno povjerenstvo za
provedbu Strategije, ovaj je je dokument izraen bez poznavanja ovih vanih informacija.
2 Upravo mjere iz ova dva cilja temelj su Javnog natjeaja za prijavu kandidata za voditelja i dvanaest

lanova Ekspertne radne skupine za provoenje kurikularne reforme raspisanog od strane Ministarstva
znanosti i obrazovanja.

4
 2. O CJELOVITOJ KURIKULARNOJ REFORMI
Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je zapoela realizacija Strategije prihvaene u
Hrvatskome saboru u listopadu 2014. Zajedno s Ciljem 3. dijela Strategije koji se odnosi na rani i
predkolski, osnovnokolski i srednjokolski odgoj i obrazovanje (Promjena strukture sustava
odgoja i obrazovanja kojom je predvieno produljenje dovisokokolskoga odgoja i obrazovanja s
dosadanjih 11/12 na 12/13 godina), reforma predstavlja i najsloeniju promjenu predvienu
Strategijom. Promjene predloene reformom nisu kozmetike prirode, ve poetak smislene,
sustavne i korjenite promjene sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. Ove se promjene
nastavljaju na brojne vrijedne pokuaje i inicijative u prethodnih 25 godina, stoga su iz njih
preuzeta odreena dobra rjeenja i razvojni pravci.
Cjelovita kurikularna reforma osmiljena je sveobuhvatno, odnosi se na sve razine i vrste odgoja
i obrazovanja i usmjerena je na sljedea etiri jednakovrijedna elementa (Slika 1.):

Slika 1. Elementi Cjelovite kurikularne reforme

Cjelokupna transformacija sustava odgoja i obrazovanja koja ukljuuje i produljenje

dovisokokolskoga odgoja i obrazovanja sastoji se od sljedeih dionica:

Dionica A Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja,

ocjenjivanja i izvjeivanja o uenikim postignuima, osposobljavanje odgojno-
obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodinja osnovna kola + postojee
trajanje srednje kole (8 + 3/4)
Dionica B Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika,
izrada udbenika i digitalnih materijala: osmogodinja osnovna kola + postojee trajanje
srednje kole (8 + 3/4)
Dionica C Postupno uvoenje novih kurikuluma: osmogodinja osnovna kola + postojee trajanje
srednje kole (8 + 3/4)
Dionica D Strukturna transformacija infrastrukturna prilagodba, programska transformacija
izraenih programa za trenutanu strukturu (8+3/4) u devetogodinju osnovnu kolu i
postojee trajanje srednje kole (9 + 3/4)
Dionica E Eksperimentalno uvoenje devetogodinje osnovne kole i postojee trajanje srednje
kole (9 + 3/4)
Dionica F Postupno uvoenje devetogodinje osnovne kole i postojee trajanje srednje kole
(9 + 3/4)

5
Neke su osnovne smjernice Cjelovite kurikularne reforme:

razvoj generikih kompetencija nunih za ivot i rad u 21. stoljeu

poveanje razine funkcionalnih pismenosti uenika
povezanost odgoja i obrazovanja s interesima, ivotnim iskustvima, potrebama i
mogunostima uenika
povezanost odgoja i obrazovanja s potrebama drutva i gospodarstva
jasno odreenje odgojno-obrazovnih ishoda, i to ne samo onih vezanih uza znanja ve i
onih koji osiguravaju razvoj vjetina, stavova, vrijednosti, kreativnosti, inovativnosti,
kritikoga miljenja, estetskoga vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti,
odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge
osiguravanje vee autonomije odgojno-obrazovnih radnika u izboru sadraja, metoda i
oblika rada, ali i poticanje primjene metoda pouavanja i uenja koje omoguuju
aktivnu ulogu uenika u razvoju znanja, vjetina i stavova uz podrku
uitelja/nastavnika i u interakciji s drugim uenicima
jasno odreenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, ime se
osigurava osnova za objektivnije i valjano vrednovanje uenikih postignua
korjenita promjena vrednovanja, ocjenjivanja i izvjeivanja o postignuima uenika u
smjeru vrednovanja kao integralnoga dijela procesa uenja.

Cilj je Cjelovite kurikularne reforme uspostavljanje usklaenoga i uinkovitog sustava odgoja i

obrazovanja cjelovitim kurikularnim i strukturnim promjenama kako bi se:

djeci i mladim osobama osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, u skladu s

njihovom razvojnom dobi i interesima te blie svakodnevnomu ivotu; obrazovanje koje
e ih osposobiti za suvremeni ivot, svijet rada i nastavak obrazovanja
uiteljima, nastavnicima, strunim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-
obrazovnih ustanova osiguralo osnaivanje uloge i jaanje profesionalnosti, veu
autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motivirane
uenike i smanjivanje vanjskih pritisaka
roditeljima omoguila vea ukljuenost u obrazovanje djece i ivot vrtia i kole, dala
jasno iskazana oekivanja, ponudilo objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, uputile
smislene i ee povratne informacije o postignuima njihove djece.
drutvu osigurala osnova za aktivno, odgovorno i konstruktivno djelovanje djece i
mladih osoba u razliitim zajednicama
gospodarstvu omoguilo veu povezanost sa odgojno-obrazovnim sustavom i osnovu
za konkurentnost.

6
 3. DIONICA A CJELOVITE KURIKULARNE REFORME - postignua
U razdoblju od veljaa 2015. do lipnja 2016. godine do zavretka je doveden rad na Dionici A
Cjelovite kurikularne reforme. U ovoj je dionici uz sedmerolanu Ekspertnu radnu skupinu (ERS)
sudjelovalo vie od 500 lanova strunih radnih skupina (SRS) i 50 osoba kao podrka Cjelovitoj
kurikularnoj reformi u okviru Jedinice za strunu i administrativnu podrku (JSAP). U
konzultantskom je postupku sudjelovalo 218 strunjaka. Rad se veinom odvijao u raunalnom
oblaku i na redovitim sastancima. Odrano je preko 1000 fizikih i vie tisua online sastanaka.
lanovi SRS-a su isplaeni iskljuivo po izvrenom zadatku i u skladu s osobnim doprinosom.
Reforma je predstavljena u preko tisuu navrata. U svrhu dorade, rasprave i poboljanja
dokumenata te s ciljem osiguranja visoke razine demokratinosti i transparentnosti u izradi
kurikularnih dokumenata po prvi puta u Hrvatskoj predviena su i izvedena dva kruga
savjetovanja. Prvo je organizirana struna rasprava nakon koje je uslijedilo i savjetovanje sa
zainteresiranom javnou.

U sijenju 2016. po prvi su puta u Republici Hrvatskoj javno, u skladu s naelima otvorenosti i
javnosti koje potie Cjelovita kurikularna reforma, objavljeni Metodoloki prirunici za izradu
kurikularnih dokumenata (3). Tijekom veljae 2016. predstavljeni su svi kurikularni dokumenti i
to Okvir nacionalnog kurikuluma, nacionalni kurikulumi za razine i vrste obrazovanja (5),
dokumenti podruja kurikuluma (7), kurikulumi meupredmetnih tema (7), nacionalni
kurikulumi nastavnih predmeta (29) i okviri (3). U lipnju su 2016. godine izraeni i prijedlozi
predmetnih kurikuluma za nacionalne manjine koje se koluju po modelu A i modelu C i to za
eku manjinu (modeli A i C), srpsku manjinu (modeli A i C), talijansku manjinu (modeli A i C) te
po prvi puta od neovisnosti Republike Hrvatske kurikulum predmeta Njegovanja jezika i kulture
romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim kolama Republike Hrvatske (model C).

Ovime su sveukupno u predvienom vremenskom razdoblju objavljena 62 kurikularna

dokumenta (59 kurikularnih dokumenata i 3 metodoloka prirunika) ime je po prvi puta
uspostavljen sustav nacionalnih kurikularnih dokumenata Republike Hrvatske, prikazan na Slici
2., kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, oekivanjima,
ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s
vrednovanjem. Svi su kurikularni dokumenti javno dostupni na [Link].

7
Slika 2. Sustav nacionalnih kurikularnih dokumenata izraenih u okviru Cjelovite kurikularne
reforme

Struna rasprava predstavljala je strukturirano struno savjetovanje ija je svrha bila prikupiti
kritike primjedbe i prijedloge, analizirati ih te u skladu s rezultatima rasprave pripremiti izradu
drugih inaica prijedloga kurikularnih dokumenata koji e biti upueni na savjetovanje sa
zainteresiranom javnou. Struna rasprava koju je osmislio, inicirao i organizirao ERS trajala je
od 14. oujka do 2. svibnja 2016. i odvijala se u u dva komplementarna oblika:

na organiziranim predstavljanjima
u online okruenju putem mrenih stranica Cjelovite kurikularne reforme
[Link].
Struna rasprava bila je namijenjena zainteresiranoj strunoj javnosti za koju je ona predstavlja
priliku da svojim znanjem, iskustvom i strunou utjeu na javne politike u ime skupina i interesa
koje zastupaju.

Ciljani dionici u strunoj raspravi su bili:

Uitelji, nastavnici, odgajatelji, struni suradnici i ravnatelji

Visokokolska i znanstvena zajednica
Profesionalna/strukovna udruenja, sindikati, komore, nacionalna vijea.

Na osnovi strune rasprave Strune su radne skupine izradile nove inaice dokumenata koje je
Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo na savjetovanje sa zainteresiranom javnou putem
Sredinjeg portala eSavjetovanja ([Link]

Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK) kao krovni dokument upuen je na savjetovanje sa

zainteresiranom javnou 27. 4. 2016. Savjetovanje je zavreno 27.5.2016. Na sve pristigle
primjedbe je odgovoreno i Ministarstvo je 13.6.2016. objavilo Izvjee o provedenom
savjetovanju ([Link]

8
Savjetovanje sa zainteresiranom javnou za ostale kurikularne dokumente trajalo je u prosjeku
izmeu 109 i 152 dana. Slijedom prekida u radu na reformi, prilozi savjetovanju sa
zainteresiranom javnou nisu obraeni i nisu dostavljena potrebna izvjea. Za kurikularne
dokumente nacionalnih manjina nije provedena ni struna rasprava, niti savjetovanje sa
zainteresiranom javnou.
Znaajna aktivnost rada na reformi bila je usmjerena na informiranje odgojno-obrazovnih
radnika i ire javnosti o ciljevima i planiranom tijeku Cjelovite kurikularne reforme. U cilju
stvaranja mree za podrku i strunog usavravanja odgojno-obrazovnih radnika, od 4. do 15.
svibnja 2015., odrani su struni skupovi za voditelje upanijskih i meuupanijskih strunih
vijea, imenovanih od AZOO-a i ASOO-a. Nakon tih strunih skupova, voditelji su trebali prenijeti
informacije lanovima upanijskih i meuupanijskih strunih vijea, na temelju pripremljenih
radnih materijala. Koritenjem online anketnog upitnika prikupljene su informacije od 10000
odgojno-obrazovnih radnika o Cjelovitoj kurikularnoj reformi. U sijenju 2016. u organizaciji
CARNET-a odran je najvei ikada webinar u Republici Hrvatskoj u kojem su sudjelovale gotovo
sve osnovne i srednje kole u zemlji. Time je ovaj uinkovit i ekonomian oblik informiranja i
usavravanja na nacionalnoj razini uveden u sustav odgoja i obrazovanja

Svi nacionalni kurikularni dokumenti osmiljeni su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o
sredinjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima,
odgojno-obrazovnim radnicima kurikularni dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna
oekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti
koje je mogue promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih
radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja i onih proizalih iz prakse.

Ovime su ujedno ispunjene sljedee mjere iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije:

2.1.1.; 2.1.2; 2.1.3.; 2.2.1; 2.3.1.;2.3.2.; 2.4.1.; 2.4.2.; 2.4.3.; 2.4.4.; 2.5.1.; 2.5.2.; 2.5.3.

9
 4. PREDUVJETI ZA PONOVNO POKRETANJE CJELOVITE
KURIKULARNE REFORME

Osiguravanje normativne osnove, financijskih sredstava i organizacijskih struktura

preduvjeti su te ujedno i poetne aktivnosti nastavka Cjelovite kurikularne reforme bez kojih
je upitno ponovno pokretanje i uspjena provedba cjelokupnog procesa.
ERS se u ovom dijelu pojavljuje kao podrka u pripremi zakonskih promjena te dokumentacije za
financiranje aktivnosti iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF). Kako bi se navedeno moglo
ostvariti u dionicama A, B i C potrebno je ponovno uspostaviti i osigurati posebne organizacijske
strukture koje su navedene u dijelovima plana aktivnosti koji se odnosi na pojedinu dionicu.

AKTIVNOST X.1. Struna podrka MZO-u pri izradi prijedloga relevantnih zakonskih i
drugih propisa koji omoguuju provedbu CKR
NADLENOST MZO, ERS
ROK Srpanj, 2017.
POKAZATELJ Izraeni zakonski prijedlozi koji su upueni u hitnu Saborsku proceduru.
OSTVARENOSTI

AKTIVNOST X.2. Struna podrka timu MZO-a pri koncipiranju razrade projektne
dokumentacije

NADLENOST MZO, ERS, agencije u odgoju i obrazovanju

ROK Rujan, 2017.
POKAZATELJ Izraena i odobrena projektna dokumentacija od nadlenih tijela.
OSTVARENOSTI

10
 5. SLJEDEI KORACI DIONICE A-D
U daljnjem radu potrebno je:

I. dovriti Dionicu A Cjelovite kurikularne reforme

Dionica A Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja,

ocjenjivanja i izvjeivanja o uenikim postignuima, osposobljavanje odgojno-
obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodinja osnovna kola + postojee
trajanje srednje kole (8 + 3/4)

I. ostvariti ciljeve Dionica B i C Cjelovite kurikularne reforme

Dionica B Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika,

izrada udbenika i digitalnih materijala: osmogodinja osnovna kola + postojee trajanje
srednje kole (8 + 3/4)
Dionica C Postupno uvoenje novih kurikuluma: osmogodinja osnovna kola + postojee trajanje
srednje kole (8 + 3/4)

II. osigurati preduvjete za poetak Dionice D Cjelovite kurikularne reforme

Dionica D Strukturna transformacija infrastrukturna prilagodba, programska transformacija

izraenih programa za trenutanu strukturu (8+3/4) u devetogodinju osnovnu kolu i
postojee trajanje srednje kole (9 + 3/4)

U svim dionicama zadrava se cjelovito shvaanje reforme koje ukljuuje etiri jednakovrijedna
elementa:

Slika 3. Elementi Cjelovite kurikularne reforme

U dionicama B i C posebnu je panju potrebno posvetiti strunom osposobljavanju odgojno-

obrazovnih radnika, izradi i primjeni novih modela vrednovanja, ocjenjivanja i izvjeivanja te
izradi prirunika, udbenika, nastavnih sredstava i digitalnih sadraja.

11
 6. DIONICA A CJELOVITE KURIKULARNE REFORME dovretak rada
Uspostava rada ERS-a, JSAP-a i strunih radnih skupina (SRS) predstavlja organizacijski
preduvjet dovretka ove dionice. Organizacijske uloge jednake su onima u dosadanjem radu u
Dionici A. U sluaju nemogunosti uspostave rada pojedine postojee SRS mogue je osigurati
dopunu/proirenje novim lanovima. Relativno mali broj priloga savjetovanju sa
zainteresiranom javnou ukazuje da je po ponovnoj uspostavi organizacijske strukture u
kratkom roku mogue izraditi nove inaice kurikularnih dokumenata. Slijedom prijepora u
javnosti vezano uz Cjelovitu kurikularnu reformu, predlaem provedbu neovisnog recenzijskog
postupka nakon kojeg skupine trebaju izraditi konane prijedloge kurikularnih dokumenata.
Konano, u urnom je postupku potrebno usvojiti sve kurikularne dokumente. Istovremeno
potrebno je organizirati strunu raspravu i savjetovanja sa zainteresiranom javnou za
kurikulume nacionalnih manjina. Kako je za Okvir nacionalnog kurikuluma MZO objavio Izvjee
o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnou, oekuje se hitno prihvaanje ovog
kurikularnog dokumenta.
Dovretak Dionice A ukljuuje:
uspostavu organizacijske strukture koja osim ERS-a, podrazumijeva i JSAP u punom
obimu.
uspostavu rada postojeih Strunih radnih skupina.
obradu priloga savjetovanju sa zainteresiranom javnou o kurikularnim dokumentima.
izradu inaica kurikularnih dokumenata upuenih na recenzijski postupak.
provedbu recenzijskog postupka kurikularnih dokumenata.
izradu konanih prijedloga kurikularnih dokumenata.
usvajanje kurikularnih dokumenata.
organizaciju strune rasprave i savjetovanja sa zainteresiranom javnou za kurikulume
nacionalnih manjina.
AKTIVNOST A.1. Uspostava Jedinice za strunu i administrativnu podrku (JSAP)
NADLENOST MZO, ERS, Agencije u odgoju i obrazovanju
ROK Lipanj, 2017.
POKAZATELJ JSAP poeo s radom
OSTVARENOSTI

AKTIVNOST A.2. Uspostava rada postojeih Strunih radnih skupina (SRS)

NADLENOST MZO, ERS, JSAP

ROK Lipanj, 2017.
POKAZATELJ SRS poele s radom.
OSTVARENOSTI

AKTIVNOST A.3. Obrada pristiglih priloga savjetovanju sa zainteresiranom javnou

NADLENOST SRS, JSAP, MZO

ROK Srpanj, 2017.
POKAZATELJ Izraena izvjea o prilozima savjetovanju koja su objavljenja na sredinjem
OSTVARENOSTI portalu eSavjetovanja ([Link]

12
AKTIVNOST A.4. Izrada inaica kurikularnih dokumenata za recenzijski postupak

NADLENOST SRS, JSAP, ERS

ROK Srpanj, 2017.
POKAZATELJ Izraene inaice kurikularnih dokumenata za upuivanje u recenzijski
OSTVARENOSTI postupak.

AKTIVNOST A.5. Provedba recenzijskog postupka kurikularnih dokumenata

NADLENOST ERS, MZO
ROK Rujan, 2017.
POKAZATELJ Uspostavljeni kriteriji i obrasci za recenzente. Dokumenti upueni na recenziju.
OSTVARENOSTI Zaprimljene recenzije.

AKTIVNOST A.6. Izrada konanih prijedloga kurikularnih dokumenata

NADLENOST SRS, JSAP, ERS

ROK Listopad, 2017.
POKAZATELJ Na osnovu recenzijskog postupka izraeni konani prijedlozi kurikularnih
OSTVARENOSTI dokumenata.

AKTIVNOST A.7. Usvajanje kurikularnih dokumenata

NADLENOST MZO
ROK Listopad, 2017.
POKAZATELJ Usvojeni kurikularni dokumenti.
OSTVARENOSTI

AKTIVNOST A.8. Organizacija strune rasprave i savjetovanja sa zainteresiranom

javnou za kurikulume nacionalnih manjina.
NADLENOST SRS, JSAP, ERS, MZO
ROK Listopad, 2017.
POKAZATELJ Provedena struna rasprava i savjetovanje sa zainteresiranom javnou za
OSTVARENOSTI kurikulume nacionalnih manjina.

13
 7. DIONICE B I C CJELOVITE KURIKULARNE REFORME
Preduvjeti za poetak rada na Dionicama B i C Cjelovite kurikularne reforme su:

Usvojen normativni okvir za uvoenje kurikularnih dokumenata.

Osigurana znaajna financijska sredstva.
Puna posveenost aktivnostima Cjelovite kurikularne reforme od strane MZO-a i svih
agencija u obrazovanju.
Promjena oblika strunog osposobljavanja agencija u odgoju i obrazovanju.
Dovretak dionice A - usvojeni kurikularni dokumenti.3

Trajanje Dionice B uz ispunjene preduvjete ukljuuje razdoblje od est, a Dionice C sedam

godina.

Dionice B i C Cjelovite kurikularne reforme usmjerene su sljedeim iznimno vanim elementima

reformskih procesa u odgoju i obrazovanju;

Struno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika

Eksperimentalno uvoenje kurikularnih dokumenata

Praenje i evaluacija eksperimentalnog uvoenja kurikularnih dokumenata

Frontalno uvoenje kurikularnih dokumenata u sustav odgoja i obrazovanja

Razvoj prirunika, udbenika, nastavnih sredstava i digitalnih sadraja

Razvoj i uvoenje novih modela vrednovanja, ocjenjivanja i izvjeivanja o uenikim
postignuima.
Ove dionice ukljuuju sljedee cjeline (skupine aktivnosti):

SKUPINE AKTIVNOSTI OSNOVNI NOSITELJI

Izrada modela i plana eksperimentalnog uvoenja kurikuluma, praenja i ERS

znanstvene evaluacije.

Struno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika za primjenu novih AZOO, MPU, ERS

kurikuluma i drugi oblici podrke kolama i odgojno-obrazovnim radnicima
ukljuenim u eksperimentalno uvoenje.
Izrada nastavnih materijala za eksperimentalnu primjenu novih kurikuluma. MZOS, MPU, ERS
Praenje eksperimentalne primjene novih kurikuluma i znanstvena Sveuilita i znanstveni
evaluacija uinaka. instituti, NCVVO
Dorada kurikularnih dokumenata. SRS, ERS, MZOS
Sustavno uvoenje novih kurikuluma u osmogodinje osnovnokolsko i AZOO, MZO, ASOO,
gimnazijsko obrazovanje te u ope obrazovne predmete strukovnog NCVVO
obrazovanja.
Izrada modela i plana sustavnog uvoenja novih kurikuluma. ERS
Struno osposobljavanje nastavnika za rad s novim kurikulumima i drugi AZOO, MPU, ERS
oblici podrke kolama i nastavnicima.
Razvoj prirunika, udbenika, nastavnih sredstava i digitalnih sadraja. MZO
Razvoj digitalnih obrazovnih sadraja. MZO, CARNET, AZOO,
MPU, ERS

3
Svako kanjenje u ostvarenju aktivnosti iz Dionice A znai pomak od jedne kolske godine.

14
 Razvoj novih oblika vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja. NCVVO, MZO, ERS
Razvoj i uvoenje hibridnog modela vrednovanja NCVVO, MZO, ERS

Struno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika za primjenu novih NCVVO, AZOO, ASOO,

oblika vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja. MPU, ERS
Struno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika za rad s djecom i AZOO, ASOO, MPU, ERS
mladim osobama s tekoama.
Struno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika za rad s darovitom AZOO, ASOO, MPU, ERS
djecom i mladim osobama.

Radi se o izrazito sloenim procesima koji zahtijevaju punu posveenost ERS-a, visoku razinu
komunikacije, koordinacije i suradnje MZO-a, agencija u obrazovanju, kola, visokokolske
zajednice i ostalih dionika te kontinuiranu javnu djelatnost na objanjavanju prirode i svrhe
promjena. Ovi se procesi odvijaju usporedno s promjenama predvienim u Programu razvoja
strukovnog obrazovanja predvienih ONK-om i Nacionalnim kurikulumom za strukovno
obrazovanje.

Bez poznavanja prije navedenih parametara i smjernica obrazovne politike nije mogue izraditi
precizan akcijski plan na razini pojedinih aktivnosti.

Kao poetni korak predlaem sljedee aktivnosti i rjeenja vezana uz model i plan
eksperimentalnog uvoenja kurikuluma, praenja i znanstvene evaluacije

7.1. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

U svrhu uvoenja kurikularnih dokumenata u Dionicama B i C, uz nastavak rada ERS-a planirano
je organiziranje tri mree:

1) Mrea podrke eksperimentalnom uvoenju (MPU) Osnovne su zadae ove mree

struno osposobljavanje odgojno obrazovnih radnika i izrada materijala koji e se koristiti
u eksperimentalnom uvoenja kurikularnih dokumenata. Ovu e mreu initi JSAP,
lanovi SRS-a koji su radili na izradi dokumenata, novi SRS-ovi posveeni strunom
osposobljavanju odgojno-obrazovnih radnika.
2) Mrea eksperimentalnih kola (ME) koju e initi kole koje sudjeluju u Dionici B
Cjelovite kurikularne reforme. Ove e kole ujedno u Dionici C biti arini centri Lokalnih
mrea kola Cjelovite kurikularne reforme.
3) Lokalna mrea kola Cjelovite kurikularne reforme (LM-CKR) mrea kola vezana uz
eksperimentalne kole s obzirom na lokaciju/vrstu odgojno-obrazovnih programa. Ova
mrea predstava zajednicu u kojoj se izmjenjuju primjeri dobre prakse i iskustva u
primjeni kurikularnih dokumenata.

7.2. DINAMIKA UVOENJA KURIKULARNIH DOKUMENATA

Kao prvu mjeru kojom poinje Dionica B Cjelovite kurikularne reforme, potrebno je objaviti Javni
poziv kojim kole iskazuju interes za sudjelovanjem. Poziv bi trebao biti namijenjen svim
javnim osnovnim kolama i svim srednjim kolama bez obzira na srednjokolske programe koji
se u njima organiziraju (gimnazijske, etverogodinje strukovne, trogodinje strukovne
programe). kole koje su izabrane sudjelovat e kontinuirano u Dionici B Cjelovite
kurikularne reforme u razdoblju od k. god. 2017./18. do k. god. 2022./23. U k. god.
2017./18. predvien je intenzivan rad sa kolama kako bi se sa k. godinom 2018./19. kurikulumi

15
uveli u odreena godita uenja i pouavanja. U navedenom razdoblju planirano je intenzivno
struno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, izrada metodikih uputa i materijala,
priprema materijala za nove oblike vrednovanja i priprema za rad s uenicima s tekoama i
darovitim uenicima prema kurikularnim dokumentima. Planirano je sudjelovanje 100 kola
od kojih je 60 osnovnih, a 40 srednjih s eljom ostvarivanja reprezentativne lokacijske
rasprostranjenosti kola. Dio kola potrebno je odabrati i iz posebne kvote zbog specifinosti rada
kole koje rade u oteanim uvjetima, kole u kojima se provodi odgoj i obrazovanje na jeziku i
pismu nacionalnih manjina.

16
Predviena je sljedea dinamika Dionice B Cjelovite kurikularne reforme:
KOLSKA GODINA
2017./18. 2018./19. 2019./20. 2020./21. 2021./22.
OSNOVNA KOLA
1. RAZRED 2. RAZRED 7. RAZRED 8. RAZRED
STRUNO
3. RAZRED 4. RAZRED
OSPOSOBLJAVANJE,
5. RAZRED 6. RAZRED
PRIPREMA
7. RAZRED Biologija, Kemija, Fizika 8. RAZRED Biologija, Kemija, Fizika
MATERIJALA
SREDNJA KOLA
UMREAVANJE,
DIJELJENJE PRIMJERA 1. RAZRED 2. RAZRED 3. RAZRED 4. RAZRED
DOBRE PRAKSE Predmeti koji se po prvi puta pojavljuju u viim
Npr. druga godina uenja predmeta
razredima npr. prva godina uenja predmeta
Filozofija u 4. razredu.
Filozofija u 3. razredu.
PRAENJE I EVALUACIJA

Kurikularni dokumenti bi se posljedino od kolske godine 2018./19. poeli uvoditi u sve hrvatske kole u navedenim goditima predloenom
dinamikom (Dionica C).
KOLSKA GODINA
2017./18. 2018./19. 2019./20. 2020./21. 2021./22. 2022./23.
OSNOVNA KOLA
1. RAZRED 2. RAZRED 7. RAZRED 8. RAZRED
3. RAZRED 4. RAZRED
5. RAZRED 6. RAZRED
STRUNO 7. RAZRED Biologija, 8. RAZRED Biologija,
OSPOSOBLJAVANJE, Kemija, Fizika Kemija, Fizika
STRUNO
UMREAVANJE, SREDNJA KOLA
OSPOSOBLJAVANJE
DIJELJENJE PRIMJERA 1. RAZRED 2. RAZRED 3. RAZRED 4. RAZRED
DOBRE PRAKSE
Predmeti koji se po prvi
puta pojavljuju u viim Npr. druga godina uenja
razredima npr. Prva predmeta Filozofija u 4.
godina uenja predmeta razredu.
Filozofija u 3. razredu.
PRAENJE I EVALUACIJA

17
Ovakvim e se postupnim uvoenjem osigurati da se reformom istovremeno ne optereuje cijeli
odgojno-obrazovni sustav, da se definirani kurikularni dokumenti i principi oprobaju u praksi i
na temelju prikupljenih rezultata i znanstvene evaluacije po potrebi prilagode prije
implementacije na razini sustava, kao i da se sustav pripremi za cjelovito uvoenje nove odgojno-
obrazovne prakse i dokumenata koji je odreuju. Ove su aktivnosti takoer predviene
Strategijom (Cilj 2, Mjere 2.4.10, 2.4.14, 2.4.15, 2.4.17, 2.4.18, 2.4.21, 2.4.22, 2.5.4). Dodatno, da bi
se reformom obuhvatio cijeli obrazovni sustav sa svim svojim specifinostima i korisnicima, u
sklopu operacije planira se daljnji razvoj kurikularnih dokumenata za dijelove sustava koji nisu
obuhvaeni inicijalnom fazom kurikularne reforme, daljnji rad na kurikularnim dokumentima za
manjinsko obrazovanje, s ciljem osiguravanja jednakih obrazovnih mogunosti svim graanima
Republike Hrvatske, kurikulum hrvatskog kao ino jezika, kurikulum produenog boravka,
kurikulum uenikih domova, kurikulum kolske knjinice te kurikulume izbornih predmeta.

7.3. STRUNO OSPOSOBLJAVANJE

Za uspjeno uvoenje novih kurikuluma od presudne su vanosti osiguravanje kvalitetnog i
sveobuhvatnog osposobljavanja odgojitelja, uitelja i nastavnika (Cilj 2, Mjere 2.4.4, 2.5.9),
organizacijska prilagodba odgojno-obrazovnih ustanova za primjenu kurikularnih dokumenata
te aktivan rad na objanjavanju ciljeva i svrhe predloenih kurikularnih promjena djelatnicima
odgojno-obrazovnih ustanova, djeci, uenicima, roditeljima i iroj javnosti. Kako bi se omoguilo
i osiguralo osposobljavanje svakog odgojno-obrazovnog radnika za podruje i specifine
kurikularne dokumente koji reguliraju njegov rad, postojei sustav strunog osposobljavanja
odgojno-obrazovnih radnika treba znaajno restrukturirati.

U Dionici B i C struno osposobljavanje treba biti:

Intenzivno i kontinuirano
Usmjereno kolama kao organizacijskim jedinicama
Modularno
Temeljeno na umreavanjima i dijeljenjima dobre prakse
Hibridno ukljuuje fizike posjete kolama, mijeane te online modele
Financirano iz sredstava ESF-a.

7.4. SUSTAV VREDNOVANJA I IZVJEIVANJA O UENIKIM POSTIGNUIMA

Novi sustav vrednovanja i izvjeivanja o uenikim postignuima usmjeren je razvoju modela
vrednovanja za uenje i vrednovanja kao uenje te sadrajnijem izvjeivanju o uenikim
postignuima. Jedan od glavnih elemenata ovog dijela kurikularne reforme je uvoenje hibridnog
modela vrednovanja koji ukljuuje vanjsku izradu zadataka i ispitnih materijala koji su utemeljeni
na odgojno-obrazovnim ishodima odreenim u kurikularnim dokumentima te mogunost
njihovog koritenja od strane odgojno-obrazovnih radnika u trenutku koji im odgovara u
odgojno-obrazovnom procesu. Takoer planiraju se uvesti nacionalna ispitivanja na
reprezentativnim uzorcima kojima bi se ispitala ostvarenost odgojno-obrazovnih oekivanja i
ishoda na razini podruja, meupredmetnih tema i predmeta.

7.5. PRIRUNICI, UDBENICI, DIGITALNI SADRAJI

U ovom dijelu reforme potrebno je izraditi metodiko-didaktike prirunike za nastavnike,
pokrenuti izradu digitalnih sadraja i materijala, izraditi obrasce i dokumente kojima se
objanjavaju novi oblici vrednovanja i izvjeivanja i dokumente kojima se objanjava prilagodba

18
kurikularnih dokumenata za uenike s potekoama i darovite uenike. Takoer potrebno je
intenzivno raditi na izradi udbenika.

7.6. PRAENJE I ZNANSTVENA EVALUACIJA

Planirano je praenje i kontinuirana nezavisna znanstvena evaluacija tijekom Dionica B i C od
kolske godine 2017./18. do kolske godine 2022./23.

19
 8. DIONICA D priprema za uvoenje
Strategija predvia produljenje produljenje dovisokokolskog odgoja i obrazovanja na sljedei
nain:
sputanje prosjene dobi ulaska u ope obvezno obrazovanje s postojeih 7 na 6 godina
i 6 mjeseci
produljenje cjelovitoga opeg obveznog obrazovanja s osam na devet godina
produljenje razredne nastave s etiri na pet godina, pri emu predmetna nastava u
cjelovitom opem obveznom obrazovanju traje etiri godine
zadravanje postojeeg trajanja srednjokolskog obrazovanja
posljedino se produljuje dovisokokolsko obrazovanje za godinu dana.
Rad na ovoj dionici treba krenuti paralelno s Dionicama B i C. ERS zajedno s Nacionalnim vijeem
za odgoj i obrazovanje i Posebnim strunim povjerenstvom za provedbu treba odmah krenuti u
izradu projekta ove strukturne promjene.
Nakon navedenog mogue je krenuti u sljedee aktivnosti:
Revizija/prilagodba kurikularnih dokumenata za prijelaz na devetogodinji
osnovnokolski odgoj i obrazovanje
Struno usavravanje odgojno-obrazovnih radnika
Osiguravanje infrastrukturnih uvjeta za devetogodinji osnovnokolski odgoj i
obrazovanje
Eksperimentalno uvoenje kurikularnih dokumenata za produljenju strukturu odgoja i
obrazovanja
Sustavno uvoenje devetogodinje osnovnokolski odgoj i obrazovanje.

20
 9. ZAVRNA NAPOMENA
Uz ispunjenje preduvjeta, smatram da je uz mnogo rada, truda, sloge i posveenosti mogue
nastaviti osmiljenu dugoronu promjenu sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske.

HRVATSKA MOE BOLJE!!!

21