You are on page 1of 89

https://www.scribd.

com/
document/649250368/
Makala#sidebar

SearchSearch

Makala

Uploaded by
Lobato Caiseba

Date uploaded
on May 30, 2023
0 ratings0% found this document
useful (0 votes)

258 views

16 pages

Document
Information
click to expand document
information

LEOPOLDO LOBATO PEREIRA

Date uploaded
May 30, 2023

Copyright
© © All Rights Reserved
Available Formats
DOCX, PDF, TXT or read online
from Scribd

Share this document


Share or Embed
Document

Sharing Options
Ÿ Share on Facebook, opens a
new window
Facebook

Ÿ Share on Twitter, opens a new


window

Twitter
Ÿ Share on LinkedIn, opens a new
window

LinkedIn

Ÿ Share with Email, opens mail


client

Email

Ÿ Copy Link

Copy Link

Did you find this


document useful?
0%0% found this document
useful, Mark this document as
useful

0%0% found this document not


useful,
Mark this document as not useful

Is this content
inappropriate?
Report this Document

Download now

SaveSave Makala For Later

DILI INSTITUTE OF
TECNOLOGY

FACULTY OF
ENGINNERINGDEPARTMENTO
OF CIVIL ENGINNERING

DEZENVOLVIMENTU JENERU
IHA TIMOR-LESTE
HUSI:NARAN

AMANCIO DA COSTA
BELONRE

2101010110009

TURMA

B
ADDownload to read ad-free.

ii

Lian Makloke

Agradedese ba Aman Maromak


ne’ebe ho Nia bensaun hara’ik
ona iismoris no grasa matenek
nian mai hakerek-nain
iha biban ida ne’e, hakerek-nain
bele finaliza hakerek-nain nia tra
ballu ho di’ak no susesu tuir tem
pu ne’ebedetermina tiha ona husi
dosente. Traballu ida ne’e
elabora husi materia jeneru
nodezenvolvimentu ho nia títulu
mak

“DEZENVOLVIMENTU JENERU
IHATIMOR-LESTE”.

Hakerek nain espera katak ho


traballu ida ne’e bele ajuda
atu aumenta aminia kapasidade
iha area ida ne’e nian. Nune’e
atu finaliza papel traballu ida
ne’e,la haluhan hato’o ami nia ag
radesimentu ba ami nia Mestra

BernardeteMagalhaӗs
MT,

tamba liu husi traballu ida ne’e


bele kapasita ami iha
areaedukasaun formal ho
objetivu hodi transforma no
promove kapasidade bazeia
bateknolojia moderna iha area
ida ne’e no iha era globalizasaun
ida ne’e.Dili:19/11/2023

ADDownload to read ad-free.

iii
IndiceCover..................................
.....................................................
................................iLian Maklok
e...................................................
.....................................................
iiIndice..........................................
...........................................
...............................iiiKapitulu
I : Introdusaun..............................
.....................................................
......11.1.Introdusaun jeral............
.....................................................
.....................11.2.Metodolojia pe
skija..............................................
...................................21.3.Konte
kstupeskija...................................
..................................................2
1.4.Objektivu................................
.....................................................
............21.5.Limitasaun problem
a...................................................
............................2KapituluII : De
zenvolvimentu..............................
.................................................32
.1.Dezenvolvimentu jeneru iha ti
mor-
leste.............................................
....32.2.Transjender......................
.....................................................
...............3-
42.3.Dezenvolvimentu.................
.....................................................
...............42.4.Estatistika dados
husi sensus iha tinan
1980-1015..............................5-
62.5.Grafiku ba dados.................
.....................................................
...............72.6.Populsaun,
Densidade no taxa kresimentu
ba
paisSira iha sudeste aziatiku.......
.....................................................
............................72.7.populsaun
no
kompozisaun seksuTabela...........
..................................8-92.8.Taxa
no kresimentu populsaun no
media uma kain
nia.......................102.9.Distribuis
aun populasaun tuir persentajen
partisipasaun munisípiu, 2010-
2015.............................................
.............................112.10.Distribu
isaun Populasaun tuir Seksu no
Area Rural UrbanuBa Timor-
Leste no Munisipiu sira, Sensu
2015...................................11Kap
ituluIII:
konklusaun/sugestaun.................
......................................
133.1.Konklusaun........................
.....................................................
..............133.2.Sujestaun.............
.....................................................
.............................133.3.Referen
sia................................................
..............................................13

ADDownload to read ad-free.

1
Kapitulu IIntrodusaun
geral1.1.Antecedente

Termu "jeneru" no "sex" dala


barak uza ho
forma interkámbiu, maibéloron
sira la hanesan relasiona ho
jéneru ba norma sosiál ne'ebé
forma papél fetono mane,
labarik-feto no labarik-mane sira,
halimar iha sosiedade. Ida ne'e
refere ba similiar idade
no diferensa sira ne'ebé eziste
bazeia ba seksu bilogokal.
Jeneru bele sai hanesan fatór
ida-ne'ebé
influénsia asesu, partisipasaun
no oportunidadeiha área hotu-
hotu iha moris, inklui edukasaun,
servisu no rendimentu
empreguno rikusoin uma-kain,
migrasaun saúde no uzu
teknolojia.Asuntu jéneru la'ós
kona-ba feto deit, maibé kona-
ba mane no feto.
Ihasosiedade sira hanesan, feto
sira dala
barak hetan dezvantajen bainhira
ko'aliakona-ba oportunidade
edukasaun no empregu, ho
mane sira hetan referénsia
baeskola no servisu ne'ebé selu
aas liu. Bainhira ko'alia kona-ba
saúde, mane sira bele hetan
dezvantajen, ho asuntu saúde
barak liu no despeza moris ne'e-
bé badak liu duke feto.

Dala barak ema uza liafuan


seksu no jéneru iha dalan ne'ebé
trokamalu, maski iha signifika
ne'ebé la hanesan:Seksu

refere ba atributu biolojiku lubuk


ida iha ema no animál sira.
Idane'e asosiadu liu-liu
ho karakterístika fiziku, inklui
kromosoma, espresaun
jéneru,nivel no funsaun hormona
, no anatomi reprodutiva/seksual.
Seksu baibainkategoria hanesan
feto ka mane maibé iha
variasaun iha atributu biolojiku
ne'ebékompostu husi seksu no
oinsá atributu hirak-ne'e espresa.

Jeneru

refere ba papélsosialmente
konstruidu,
hahalok, espresaun no
identidade husi labarik-feto, feto,
labarik-mane, mane, no ema
oioin ne'ebé iha jeneru. Ida ne'e
influénsia oinsá ema
haree sirania an no sira nia
maluk, oinsá sira atua no halo
interasaun, no distribuisaun
podér norekursu iha sosiedade.
Identidade jéneru la'ós de'it
konfinadu ba binariu
(feto/feto,labarik-mane) no mós
la'ós estatiku; ne'e eziste ba
tempu ne'ebé kontinua no bele
muda ba tempu ne'ebé la'o ba oi
n. Iha diversidade boot oinsá indi
viduál no grupu sirakomprende,
esperiénsia no espresa jéneru liu
hosi papél ne'ebé sira hala'o,
espetativane'ebé sira tau ba sira,
relasaun ho ema seluk no dalan
kompleksu ne'ebé
instituisionaliza jéneru iha
sosiedade.
Ÿ
ADDownload to read ad-free.

2
1.2.Metodolojia peskija
Metodu ne’ebe ha’u uza hodi kria
projetu ne’e balu ha’u foti husi
ha’u niahanoin rasik no mos
haree referensia balu husi
internet no livru balun.

1.3.Kontekstu ba peskija

Husi traballu ida ne’e kontestu


ne’ebe halo ha’u nuudar autor
sira hakarak halo peskiza hodi
hetan no hatudu ba lee nain sira
hotu oinsa traballu refere
beleelabora ho nia metodolojia
no mos oinsa bele halo ba
lanseamentu ba direito entrefeto
ho mane labarik kiik no boot
i ferik no katuas sira.
1.4.Objektivu

Objetivu ne’ebe ha’u atu atinji


husi ha’u nia traballu ida ne’e
maka oinsa ha’u bele koñese
didiak konaba
oinsa elabora traballu ida husi ni
a baze (scratch) toofim (hotu), no
mos husi elaborasaun traballu
ida ne’e ha’u mos bele
komprende buat barak no
mos aumenta ha’u
nia kapasidade ka koñesimentu
ba halo traballumesak ho di’ak.

1.5.Limitasaun problema

Iha Limitasaun problema husi


traballu ida ne’e ha’u nu’udar
hakerek nainsei site ba
problematiku importante sira
ne’ebe ita sei diskute iha kapitulu
sira tuir mai mak
ahanesan:1.Generu mak saida ?
2.Dezenvolvimentu mak saida ?
3.Tambasa maka ema halo
transjender ?4.Fo sai dados husi
sensus ?

ADDownload to read ad-free.


3

KAPITULU
IIDEZENVOLVIMENTU2.1.Deze
nvolvimentu jeneru iha timor-
leste

Timor-leste hanesan nasaun


demokratiku hafoin hetan nia
independensiaiha loron 20 fulan
maio tinan 2002. Ho populasaun
ne’ebe mak kiik liu ihamundu.
Dezenvolvimentu jeneru iha
timor-leste nian, Timor-Leste
hala’o onasensus populasaun no
uma kain ikus iha tianan 2015
ho total populasaun
hamutuk 1.18 no agora iha tinan
2022 Populasaun Mundiál atinji
ba Billaun 8 BainhiraTimor-Leste
anúnsia nia totál populasaun
1.34. Rezultadu ida ne’e fo sai
durantelansamentu dadus
prelimináriu Sensus Populasaun
no uma-kain Iha tinan
2022.Governu Timor-Leste, Liu
husi Diresaun Gerál Estatístika
(DGE) halibur ona informasaun
husi populasuan no uma-kain
hotu-hotu iha Timor-Leste,
desdeinísiu husi sensus ne’ebé
hahú husi
loron 5 Fulan Setembru, dadus si
ra ne’e seiapoiu bá planementu
no alokasaun orsamentu bá
programa dezenvovimentu
ihaTimor-Leste. Ida ne’e
inportante teb-tebes bá Timor-
Leste hanesan rai ida
ho populasaun jovén barak liu
iha Ázia, ho pursentu 70 husi nia
totál populasaun.Ho rezultadu
sensus hirak ne’e Timor-Leste
dezevolve ona
ba populasaunfeto no mane liu
iha igualdade generu (balansu
entre feto no mane) iha area
hotu-hotu atu nue’e feto ho mane
ho direitu ne’ebe hanesan baseia
ba artigu 17 ihakonstituisaun
Republika Demokratika Timor-
leste ne’ebe koalia kona
ba “Direitoentre Feto no Mane
katak Feto no mane iha direitu
no
obrigasaun hanesan ihamoris
família, kulturál, sosiál,
ekonómiku no polítiku nia laran.”

2.2.Transjender

Labarik foin-sa'e barak latuir


papél jéneru ne'ebé kultura
modelu no dada kotuhodi kontra
papél ne'ebé atribui ona. Maibe,
persentajen ki'ik husi labarik
siraativamente rejeita jogu,
roupa, no anatomi husi sira-nia
seksu ne'ebé sira fó basira aan
no sira-nia estadu sira prefere
jogu, roupa, no anatomi husi
seksuoponente. Estudu foin
lalais ne'e sujere katak
maizumenus pursentu tolu
husifoin-sa'e sira identifika
hanesan transjeneru ka identifika
ho jéneru ne'ebé lahanesan ho
sira nia seksu

Matal (Rider, Mc Moris, Gower,


Coleman &
Eisenberg,2018).

Adultu transjeneru barak mak


relata katak sira identifika ho
jéneru ne'ebéla hanesan bainhira
sira hahú ko'alia

(Russo, 2016)

. Labarik balu husi labarik

Trusted by over 1 million


members

Try Scribd FREE for 30 days to


access over 125 million titles
without ads or interruptions!

Start Free Trial

Cancel Anytime.
4

hirak ne'e bele hetan diasfora


jéneru, ka susar akompaña malu
ne'ebé la hanesanentre sira
nia identidade jéneru no seksu
biolojiku

(APA, 2013)

, Enkuantu labarik sira seluk la


hetan susar kona-ba sira nia
identidade jéneru. Bainhira sira
sai boot,ema transjeneru balu
muda sira nia isin liu husi
intervensaun médiku,
hanesanoperasaun no
tratamentu ho normal, atu nune'e
sira nia kondisaun fíziku
belealiña di'ak liu ho sira nia
identidade jeneru. Maske nunee,
la'ós ema transjeneruhotu hili atu
muda sira nia isin-
lolon ka fíziku liu husi
tranzmisaun. Ema
barak mantein sira-nia anatomia
orijinál maibé aprezenta sira nia
an ba sosiedadehanesan jéneru
ne'ebé diferente, dala barak liu
husi adopta roupa, hair
style,maneira, ka karakterístika s
eluk ne'ebé baibain atribui ba jén
eru ruma.Importante atu nota
katak ema sira ne'ebé hatais
roupa ne'ebé tradisional fó
ba jeneru ne'ebé la hanesan, ha
nesan transvestite, liurai drag, la
identifika nu'udar transjeneru
(maske balu halo). Ema dala
barak konfuzaun termu
transvestite,ne'ebé mak prátika
atu hatais no atu iha estilu ka
maneira ne'ebé
tradisionalmenteasosiadu ho sek
su seluk

(APA,2013)

ho transjeneru. Crossdressing b
aibainhane
san forma espresaun ita nia
rasik, atividade halimar nian, ka
estilu pesoálnian, no
la'ós nesesariamente espresaun
ida kona-ba ema nia identidade
jeneru.

2.3.Dezenvolvimentu

Dezenvolvimentu mak prosesu


ida-ne'ebé kria kresimentu,
progresu, mudansa pozitivu
ka adisionasaun ba komponente
fiziku, ekonómiku, ambientál,
sosiál nodemografiku sira. Objeti
vu husi dezenvolvimentu mak atu
hasa'e nivel nokualidade moris
populasaun nian, no atu kria
ka habelar rendimentu
rejionállokál no oportunidade
empregu, sein estraga rekursu
ambiente. Dezenvolvimentune'e
haree no util, la'ós
nesesariamente kedas, no inklui
aspetu ida husi
mudansakualidade no kriasaun
kondisaun
ba kontinuasaun mudansa
nee.Ajenda internasionál ne'e
hahú foka liu ba
dezenvolvimentu hahú iha
metadedaruak husi tinan atus
ruanulu-resin-rua. Komprensaun
ne'ebé dezenvolve
onakatak kresimentu ekonómiku
la'ós nesesariamente lori ba nivel
moris nokualidade moris ne'ebé
aas liu ba populasaun sira iha m
undu tomak; ihanesesidade atu
foka liu bapolítika espesífiku sira
ne'ebé sei kanál rekursu
no permite mobilidade sosiál no
ekonómika ba populasaun nia
klase oioin.

ADDownload to read ad-free.


5

Durante tinan hirak nee, profision


ál sira no peskizador oioin dezen
volvedefinisaun lub
uk ida no foka liu ba termu "deze
nvolvimentu. "Porezemplu,Amart
ya Sen dezenvolve "aprosesu
kapasidade," ne'ebé define
dezenvolvimentunu'udar
instrumentu ida-ne'ebé permite
ema atu atinji sira-nia abilidade
ne'ebéaasliu, liu husi fó liberdade
asaun, hanesan., liberdade
asaun ekonómika, sosiál
nofamília, etc. Abordajen ne'e sai
hanesan baze ba sukat
dezenvolvimentu
husiIndise Dezenvolvimentu Um
anu (HDI), ne'ebé dezenvolve hu
si ProgramaDezenvolvimentu O
NU (PEDN) iha 1990. Martha Nu
ssbaum dezenvolveaprosimasau
n abilidade iha área jéneru no
ko'alia liu kona-ba em poder
amentufeto sira-nian hanesan
instrumentu
dezenvolvimentu.Maibe, profisio
nál sira hanesan

Jeffrey Sachs no Paul Collier


foka liu bamekanizmu sira
ne'ebé prevene ka hamenus
dezenvolvimentu iha nasaun oin-
oin,no halo sira monu ba
abesaun kiak ba tinan barak ona.
Ida-nee mak dalan kiak oioin,
inklui funu sivíl sira, rekursu
naturál sira no kiak rasik.
Identifikasaun husidalan hirak-
ne'e permite relasaun ho
kondisaun polítika - ekonómika -
sosiál ihanasaun ida-ne'ebé koko
atu avansa dezenvolvimentu.
Foku ida iha Jeffrey
Sacksnia servisu mak promosau
n dezenvolvimentu sustentavel, n
e'ebé fiar ihakresimentu no deze
nvolvimentu, atunu ne'ebe la has
a'e padraun moris basidadaun
sira iha mundu ohin loron, liu
husi nesesidade rekursu
ambientál no jerasaun sidadaun
sira iha mundu ne'ebé sei mai.

2.4.Estatistika dados husi sensus


husi tinan 1980-2015
Populasaun Timor-Leste nian tuir
rezultadu provizóriu husi sensu
2015 nianmaka 1,167,242 tuku
00.00 ih6a kalan 11-12
Jullu 2015. Populasaun Timor-
Lesteaumenta ona Husi 1,066,40
9 iha 2010 ba 1,167,242 iha 201
5 ne'ebé hatuduaumenta husi
ema 100,883. Persentajen
kresimentu populasaun nian ho
pursentu9.46 ne'ebé rejistu ona
durante 2010-2015 menus liu
kompara ho
kresimentu populasaun nian
porsentu 15.51 mak rejista
ona durante períodu 2004-
2010.Exponential anuál média
Taxa kresimentu populasaun
ne'e tun lalais ona husi2.40
ne'ebé rejista ona durante 2004-
2010 ba 1.81 ba populasaun sira
ne'ebéPeriodu 2010-2015.

ADDownload to read ad-free.


6

Populasaun Timor-Leste nian


sa'e dala rua liu iha tinan 35 nia
laran. Iha
1980 populasaun ne'e hamutuk e
ma 555,350 no aumenta ba 1,16
7,242 iha 2015.Timor-Leste nia
Populasaun besik nafatin
estajente durante períodu 1990
to'o2001 maibé aumenta beibeik,
hahu husi tempu neeba. Numeru
provizóriu populasaun
nian tun menus husi estimativa
ne'ebé projeta ba1,245,096
hanesan projesaun populasaun
bazeia ba sensu 2010 estimativa
ne'ebéhetan husi fertilidade no
mortalidade aas liuTaxa no iha
pasadu foin lalais ne'emosu
migrasaun iha eskala boot ba
ema sira ne'ebé la'ós iha rai li'ur
ba
edukasaunsuperiór no empregu.
Tuir Persp
etiva Populasaun Mundial, Reviz
aun 2015,estimativa populasaun
Timor-Leste nian iha fulan Jullu ti
nan 2015 mak 1,185,000. Expon
ensia anuál Taxa kresimentu ba
tinan 2015 hanesan
projesaun ba kada populasaun b
azeia ba sensu 2010 2.69 no ha
nesan ba kada munduPerspetiva
Populasaun 2.28 ba períodu
2010-2015. Balu aas liu 1.81
ne'ebé rejistaona iha Sensu
2015.Razaun sira ba kresimentu
populasaun ne'ebé lalais liu duke
estimativa sira
ne'ebé projeta sei disponivel de'it
bainhira dadus demográfiku
detalladu sira disponivelhusi
Sensu. Aumenta anuál média
populasaun nian sa'e tun ona
entre períodu1980 no 1980
2015. Aumentu anuál média ba
populasaun mak 19,221
durante1980-1990 no tun ona
to'o 3,617 durante períodu 1990-
2001. Hafoin
ne'eaumenta ba 45,286 durante
2001-2004 notun ba 23,869
durante 2004-2010.Durante tinan
2010-2015 média aumentu anuál
mak 20,167 ema sira ne'ebé
rejistaona menus uitoan
kompara hoema sirane'ebérejista
ona durante 2004-2010.Tabela
tuir mai hatudu tendénsia
populasaun Timor-Leste nian
durante períodu1980-2015.

Table1 fo sai kona ba


tendensia populasaun iha timor-
leste

ADDownload to read ad-free.


ADDownload to read ad-free.

ADDownload to read ad-free.


ADDownload to read ad-free.

ADDownload to read ad-free.

ADDownload to read ad-free.

ADDownload to read ad-free.

Share this document


Share or Embed
Document

Sharing Options
Ÿ Share on Facebook, opens a
new window
Ÿ Share on Twitter, opens a new
window

Ÿ Share on LinkedIn, opens a new


window
Ÿ Share with Email, opens mail
client

Ÿ Copy Link

You might also like


Ÿ Sistem Rekolla Dadus Registu
Uma Kain Foun iha Suku Triloka:
Perancangan Aplikasi Berbasis
Komputer

Document13 pages

Sistem Rekolla Dadus Registu


Uma Kain Foun iha Suku Triloka:
Perancangan Aplikasi Berbasis
Komputer
Clementinho Joao Da costa

No ratings yet

Ÿ Traballu Grupo Saude

Document11 pages

Traballu Grupo Saude

Nunez Q'tta

No ratings yet

Ÿ Manorin Nia Esfosu Atu


Dezenvolve Labarik Nia
Kapasidade
Document6 pages

Manorin Nia Esfosu Atu


Dezenvolve Labarik Nia
Kapasidade

Nando Bello

100% (2)

Ÿ Magazines

Ÿ Podcasts

Ÿ Sheet music

Ÿ Trabalho Grupu 1 Saude


Reprodituva LOS Print
Document15 pages
Trabalho Grupu 1 Saude
Reprodituva LOS Print

Tekho Kribo

100% (5)

Ÿ Influensia Husi Media Sosial Ba


Formasaun Karakter Moris
Humanu

Document4 pages

Influensia Husi Media Sosial Ba


Formasaun Karakter Moris
Humanu

Ronald Januario Noronha Da


Costa

No ratings yet
Ÿ Ke SH An

Document13 pages

Ke SH An

rpbhj7y5gk

No ratings yet

Ÿ 2 TM Sprint 1

Document5 pages
2 TM Sprint 1
Thamyris Vilela Ferreira

No ratings yet

Ÿ Necesidade Liquido Eletrolitu

Document43 pages

Necesidade Liquido Eletrolitu

Preçiosa NenØbais

No ratings yet

Ÿ Conceitos e Alterações
Fisiologicas No Envelhecimento
Nova
Document46 pages

Conceitos e Alterações
Fisiologicas No Envelhecimento
Nova

Amanda Cavalcante

100% (1)

Ÿ Impacto de Casamentos
Prematuros

Document26 pages

Impacto de Casamentos
Prematuros

Abel Moiane

86% (7)
Ÿ Crescimento e Desenvolvimento
Humano

Document184 pages

Crescimento e Desenvolvimento
Humano

Daniel Rocha

No ratings yet

Ÿ Temas Contemporâneos Sobre o


Processo de Envelhecimento
Document114 pages

Temas Contemporâneos Sobre o


Processo
de Envelhecimento

Pós-Graduações UNIASSELVI

No ratings yet

Show more

Download

Footer menu
Back to top

About

Ÿ About Scribd
Ÿ Everand: Ebooks & Audiobooks
Ÿ SlideShare

Ÿ Press

Ÿ Join our team!

Ÿ Contact us

Ÿ Invite friends

Ÿ Scribd for enterprise

Legal

Ÿ Terms

Ÿ Privacy
Ÿ Copyright

Ÿ Cookie Preferences
Ÿ Do not sell or share my personal
information

Support

Ÿ Help / FAQ

Ÿ Accessibility

Ÿ Purchase help

Ÿ AdChoices

Social

Ÿ InstagramInstagram
Ÿ TwitterTwitter

Ÿ FacebookFacebook
Ÿ PinterestPinterest

Get our free apps

Ÿ Documents

Language:

English

Copyright © 2024 Scribd Inc.

You might also like