Znanost

Plovilo je na svom putu oko svijeta, na koji je krenulo u rujnu 2010., pristalo i u luci na Korzici

Solarne ploe imaju litij-ionske baterije koje napunjene brod mogu neprekidno pokretati 72 sata

Katamaran vicarske kompanije Planet Solar ima 537 kvadratnih metara solarnih ploa i osam lanova posade

Ploviti i letjeti snagom Sunca

vicarski solarni frikovi

58

Na Galapagosu su se na karbonskoj elisi odmarali tuljani

Na Tahitiju brod dugaak 31 metar i teak 85 tona posjetili su novinari

sim svih luksuznih megajahti usidrenih u monegakoj luci Port Hercule, tamonji su remorkeri mlazevima iz mrkova 4. svibnja zalili jedan neobian spartanski katamaran dug samo 31 metar. Bila je to pomorska analogija onoga to je uslijedilo s posadom: jednu enu i etiri mukarca zalili su mlazevima ampanjca. Nije to bilo redovito godinje glamurozno izlijevanje potoka pjenuca u Monacu na pobjednike utrke Formule 1 to se prakticira jo od 1929. godine, a jo manje na neko brzo vozilo, unato naizgled jureem dizajnu broda. Tranor, kako je ime tom plastinom brodu, s najveom brzinom od 14 vorova (26 kilometara na sat) i krstareom brzinom od 7,5 vorova (13 km/h), prije bi odgovarao brzini morske kornjae, nego crnoj sabljarki, najbrem morskom biu koje postie brzine do 130 kilometara na sat. PA IPAK, DOEK JE imao sve unikatne razloge za fetu: poslije 584 dana, 23 sata i 31 minutu brod je ponovo pristao na gat s kojega je krenuo 27. rujna 2010. na 60.000 km dug plov oko svijeta. Iskreno reeno, posadi se nije ba ni urilo. Vanije je bilo to se u projektu Planet Solar htjelo dokazati da je Zemlju mogue oploviti koristei jedino snagu Sunca. Ipak,

Katamaran vrijedan 12,5 milijuna eura, koji je graen 14 mjeseci, preuredit e se u luksuznu jahtu kojom e se vozikati njemaki bogata
i gmiui ostat e zapisan u Guinnessovim rekordima od 2013. godine po nnajbrem plovu preko Atlantika za solarne brodove (urilo im se u Cancn) i po najveoj udaljenosti koju je ikad preplovio takav brod. Za razliku od svih jedrenjaka, koji se za sunane bonace i manevara u luci ispomau benzinskim ili dizelskim motorima, Tranor se oslanjao jedino na ponekad varljivu snagu najblie zvijezde. TRIJUMF VICARACA nosio je, dakako, ekoloku poruku. Nije bilo nimalo sluajno to se brod u prosincu 2010. usidrio u Cancnu za vrijeme konferencije UN-a o klimatskim promjenama. Ekipa investitora koja stoji iza 12,5 milijuna eura vrijedne gradnje brod sada moe preurediti u luksuznu jahtu kojom e se vozikati njemaki bogata Immo Strher. Trokove pothvata u kojem je sudjelovalo osam mornara ionako su podnijeli ostali sponzori. To,
59

Katamaran Tranor preplovio je 60 tisua kilometara za 584 dana pogonjen samo solarnom energijom, a najvea brzina mu je bila jedva 26 kilometara na sat
tekst MIROSLAV AMBRU KI foto NCL
15/5/2 01 2

Znanost

Katamaran je oborio svjetski rekord jer je preplovio najveu udaljenost kao solarni brod

meutim, nije prvi ekstravagantni ekologistiki pothvat koji je inicirao ef projekta Planet Solar vicarac Raphael Damjan iz Yverdona: slinim katamaranom Earthrace svijet je 2008. oplovio za 61 dan pogonjen biodizelom. Slinost u dizajnu nije sluajna. vicarcima su oba broda izgradili u brodogradilitu Knierim Yachtbau u Kielu. Tranor su gradili punih 14 mjeseci. OVAJ SOLARNI BROD teak je 85 tona iskljuivo zbog mase 537 etvornih metara silicijskih ploa solarne krovne palube i litij-ionskih baterija koje su napunjene brod mogle neprekidno pokretati 72 sata. U dvije kobilice zajedno s najveim ikad izgraenim akumulatorima ugraena su etiri elektromotora snage 20 kilovata, koje pokreu dvije karbonske elise. Tako je izgraen i trup, tek toliko da se skupim kompozitnim materijalom malo kompenzira enormna teina energetsko-pogonskog sustava. Tranor je ime dobio iz jezika koji je J. R. R. Tolkien razvio za trilogiju "Gospodar prstenova" i znai "Snaga Sunca". vicarci i sunce? vicarci i more? Nema mjesta uenju. Ako je Nautiarsko drutvo iz eneve moglo kompozitnim Alinghijem 2003. pobijediti u America's Cupu, najstarijem jedriliarskom natjecanju na svijetu, koga je briga to vicarska nema more. Jo je jedan vicarac donedavno, jo od 1960., sam drao jedan oceanski rekord. To je bio pustolovni fanatik Jacques Piccard koji se batiskafom Trieste, koji je konstruirao njegov otac Auguste Piccard, 23. sijenja spustio na dno pacifikog ponora Challenger u Marijanskoj brazdi na 10.911 metara, najveu moguu dubinu. Taj je izazov bio toliko velik da su ronilicu od 51 tonu
60

Trup katamarana i elise izgraeni su od karbona, laganog i skupog materijala

Bertrand Piccard sin je slavnog pustolova Jacquesa Piccarda, a 1999. je s Brianom Jonesom bez sputanja u balonu obletio svijet
odbili graditi u nekoliko brodogradilita, sve dok na gradnju nije pristalo brodogradilite Cantieri Riuniti dell'Adriatico s (tadanjeg) Slobodnog teritorija grada Trsta. U poast tom gradu batiskaf je dobio i ime. Nakon rekordnog zarona ronilicu je otkupila Amerika ratna mornarica koja je njo-

me 1963. nala i posjetila nestalu nuklearnu podmornicu Thresher. SIN JACQUESA PICCARDA i unuk konstruktora batiskafa Augustea - Bertrand Piccard estitao je u ime obitelji 26. oujka redatelju Jamesu Cameronu nakon to je ovaj u vlastitoj ronilici Deepsea Challenger nakon vie od 50 godina izjednaio rekordni uron njegova oca. Ako mlaoj generaciji prezime Piccard u uhu zvoni poznato, to nije sluajno. Upravo u poast pustolovnoj vicarskoj obitelji koja je sama, po objektivnom dosegu teine izazova nadmaila (a u pretekla) Sovjete s Gagarinom, ameriki pisac, scenarist i producent kultnog znanstveno-fantastine serije "Zvjezdane staze" u drugoj sezoni zapovjedniku svemirskog

Ultralakom kompozitnom letjelicom na solarnu energiju Piccard eli bez sputanja preletjeti Zemlju

broda Enterprise-D dao je ime Jean-Luc Picard kojega je glumio Patrick Stewart. Ni Piccard unuk, Bertrand, nije nita manje pustolovan. Po zanimanju je psihijatar. Njega je otac jo kao djeaia vodio na svoje urone i lansiranja raketa s Cape Canaverala. Sam je jo kao tinejder letio deltaplanima i ultralakim letjelicama, a vrhunac pustolovne karijere doivio je s Brianom Jonesom 1999. kad je bez sputanja u balonu obletio svijet. Ni to nije sluajno, jer mu je djed drao visinski rekord iz 1933. u balonu s visinom od 15 km, a djedov brat bio je konstruktor i inovator stratosferskih balona. BERTRAND PICCARD se 2004. upustio u jo jednu tehniko-pustolovnu ludost: u suradnji s institutom EPFL iz Lozane (koji se pojavljuje kao znanstveni savjetnik i u projektu Alinghi i u konstrukciji Tranora) objavio je da je osnovao neprofitnu tvrtku Solar Impulse. Namjera: ultralakom kompozitnom letjelicom, pokretanom samo solarnom energijom, eli bez sputanja obletjeti svijet! Nisu mu bile osobito potrebne njegove profesionalne moi predavaa, sveuilinog profesora Sveuilita u Lozani i predsjednika vicarske udruge za medicinsku hipnozu da okupi bogate sponzore poput proizvoaa satova Omega ili Deutsche Banka da ga prate u dugotrajnom razvoju elektromotorne jedrilice, koja letei danju treba nakupiti toliko visine i suneve energije da bi u zraku preivjela no i doekala svitanje za novo punjenje baterija. Nemogua misija poela je dobivati obrise stvarnosti pet godina poslije kad je 26. lipnja 2009. javnosti u Dbendorfu u vicarskoj predstavljena jedrilica Solar Impulse s registracijom HB-SIA na repu. Tada je prvi put zarulala i nekoliko puta napravila skokove od ttristotinjak metara. Prvi je pravi let, s kruenjem iznad Lmanskog (enevskog) jezera, u trajanju od 87 minuta, izveden 7. travnja 2010., ali je prvi let koji je dokazao da je jedrilicu mogue odrati u zraku i preko noi izveo sam konstruktor Andr Brorschberg 8.-9. srpnja. Sa sportskog aerodroma u Payerneu izveo je "u komadu" 26-satni let kojim je u jednom trenutku dosegnuo fantastinu visinu od 8700 metara! PROLE GODINE uslijedili su manje pustolovni, a vie promotivni letovi. Nakon 13 sati u zraku Borschberg je, poletjevi 13. svibnja ujutro iz Payernea, sletio u Bruxellesu. Ponovno je 14. lipnja prole godine spektakularno sletio na Le Bourget u Parizu na najveu zrakoplovnu izlobu. Bertrand Piccard bio je zadovoljan to je toga dana osvanuo u svim svjetskim medijima. U kratkim izjavama istaknuo je da im glavni cilj nije obarati aeronautike rekorde, koje postiu tek usput, nego ele pokazati koliko je besmisleno podcjenjivati solarnu energiju. Elektromotorna solarna jedrilica HB-SIA nee letjeti oko svijeta. Dok
15/5/2 01 2

Avion je neprestano letio 26 sati i u jednom trenutku dosegnuo 8700 metara

Let e biti velika pustolovina jer nema teorije da u neprekidnom letu iznad 40.000 km dugog ekvatora letjelica ne naleti na oluju

Bertrand Piccard s knezom Albertom od Monaka i pilotom Androm Borschbergom

se gradi HB-SIB, a prije nego sa svojih 21,85 metara duine i rasponom krila od 63,4 metra zakri neki od tehnikih muzeja, ovoga proljea predstoji jo jedan let u krhkoj 1600 kg tekoj letjelici. Kad ujete da je Solar Impulse poletio iz Payernea, treba ga 48 sati poslije oekivati 2500 km junije. Preletjet e Mediteran i sletjeti u marokanskoj pokrajini Ouarzazate s dobrim povodom: ondje se u Sahari gradi dosad najvea fotonaponska elektrana od dva gigavata. Snaga je to dviju hrvatsko-slovenskih nuklearki u Krkom. Dovrit e je 2020., a puno prije toga Solar Impulse HB-SIB, s rasponom krila od 150 m trebao bi obletjeti svijet. Planira se da to bude 2014., ali ne bi se trebalo uditi brojnim nepovoljnim obratima u toj tehniko-ekolokoj pustolovini. Valja pomiriti lakou modernih materijala s teinom baterija, a let u krhkom krilu nee biti samo tehniki doseg nego i pustolovina. Nema teorije da u neprekidnom letu iznad 40.000 km dugog ekvatora solarna jedrilica ne naleti i na oluju. Jo jedan pothvat iz privatne radionice ravan letu u svemir.
61