JU I SREDNJA KOLA Dr.

Husein Dani Velika Kladua

MATURSKI RAD
Tema: Montaa baterija i garniture za sanitarne elemente

Uenik: Abdi Amir IIIpvi1

Mentor: Sulji Fikret dipl.ing.ma.

1. Uvod
Sanitarije su dosta zanemarena tema prilikom ureenja nove kupaone ili renovacije stare. Ono na to svi obraaju panju je cjelokupna kupaonica koja je ustvari sastavljena od sanitarija. Sanitarije su svi dijelovi neke kupaonice, a ako mijenjate bilo to u svojoj kupaonici neka od sanitarija e Vam zasigurno trebati. Kupaonske sanitarije mogu biti izraene od nekoliko materijala i mogu biti svih boja. U sanitarije spadaju kade, umivaonici, tu kabine i svi dijelovi kupaonice. Instalacije kupatila tueva zahtijevaju da budu temeljno prostudirane prije izvoenja radova. Najvanija stvar je dobijanje dovoljne koliine vode stalne temperature na svim toeim mjestima. Ugradnja grupe tueva uglavnom se vri kod objekata gdje je potrebno za kolektivnu upotrebu kao npr. fabrikama, kasarnama, kolama, stadionima i dr.

2. Opte postavke

Kupatila tuevi, prije svega, moraju biti brzi, to jest da bavljenje pod tuem mora biti strogo ogranieno na neophodno potrebno vrijeme (oko 5 7 min). Obratno, kod privatnih ustanova, tueva za ene itd., svlaenje e biti u sklopu tueva. Tada e toee mjesto biti zauzeto od 15 do 20 minuta. U ovom sluaju, kabina e se podijeliti u dva dijela sa unakrsnim ulazom izmeu svlaionice i kupatila, izostavljajui zavjese, koje se brzo prljaju.

3. Postavljanje obloge
Zidovi kupatila tueva prave se od emajliranog lima ili cinka, zabranjuje se cement koji lako zadrava sapunske neistoe i, naravno, gips koji upija vlagu kao suner. Ako se eli naroito ureenje dueg trajanja, bira se specijalna obloga od mermernih ploica, fajansa, peara i mozaika. Za patos se uzimaju keramike ploice ili drugi nepropustljivi materijali. Poto je patos kabine tua pa i svlaionice uvijek klizav, staviti drvenu reetku pre svega od bukovine.
4. Odreivanje prenika cijevi

1. Koliina potrebne vode. Treba raunati sa 20 do 50 litara vode za svako toee mjesto i osobu. Uzima se prosjeno 20 litara za tueve kojima se rukuje preko zajednikog ventila i 30 do 50 litara za one kojima rukuje sam korisnik tua. 2. Prenici. U teoriji, protoci kroz dvije cijevi su u upravnoj srazmeri sa kvadratima njihovih prenika; u praksi, pak, poto je gubitak pritiska manji u veoj nego u manjoj cijevi (pod istim uslovima), protekle zapremine se odnose kao kvadratni koreni iz petog stepena njihovih prenika. Polazei od toga, kao prenik glavnog napojnog voda toeih mjesta (ovi se granaju u vodove od 0,012) treba uzeti:
-

0,012 za jedno toee mjesto 0,015 za dva 0,020 za tri ili etiri 0,025 za pet 0,027 za est ili sedam
3

0,030 za deset 0,040 za petnaest 0,045 za dvadeset 0.050 za trideset 0,060 za pedeset.

Gornje vrijednosti primjenjuju se na vodu gradskog pritiska. Kad se voda dobija preko rezervoara, postavljenog neto vie iznad nivoa toeih glavica (manje od pet metara), treba osjetno poveati prenik glavne cijevi, uzimajui kao polaznu taku prenik od 0,020 m za jedan tu i zavravajui se prenikom od 100 milimetara za 50 glavica.

5. Snaga za zagrijavanje
Uzimajui kao osnov napred navedene vrednosti 20 do 50 litara vode za jedno toee mjesto, sa izvjesnom mjerom sigurnosti i mnoei to sa brojem toeih mjesta, dobivat e se ukupna zapremina vode za protok. Usvajajui deset ili dvadeset minuta kao vrijeme koritenja toeeg mjesta, izraunava se zapremina na sat. Znajui da je 1 kalorija koliina toplote neophodna za zagrevanje 1 litra vode za 1 stepen, nalazimo: Temperatura vode koju elimo je..38 Temperatura vode koju dobivamo je ...12 Razlika....................26 Zapremina vode je 660 litara. Broj kalorija je: 660 X 260 = 17 160 kalorija.
6. Shema montae Prije postavljanja proste tu kabine (sl. 3) prvo mora postojati odgovarajua vodovodna instalacija, koja podrazumijeva vodove tople i hladne vode, na koju se postavlja tu (1) sa svim svojim dijelovima a koji se razlikuju od tipa do tipa odreenog tua (slika 2). Prije postavljanja i samog tua zid mora biti pripremljen tj. moraju se nalijepiti ploice ili neka druga materija koja titi zid od vlage. Nakon postavljanja tua postavlja se kada (2), koja moe biti kutna, tj. ima zid na dvije strane, odnosno moe imati zid na jednu stranu ili bez zida, koje takoer ovisi od tipa tu kabine koju odabire sami kupac. Nakon postavljanja kade, gdje treba obratiti panju na sifon i izolaciju kade (3), odnosno da se zatvori prolaz vode izmeu zida i same kade.

Slika 2. Shema montae tua Ovisno o tipu same tu kabine zavisi njeno postavljanje (4). Ako se radi o kadi koja nema zid ni sa jedne strane onda se kada odgovarajuim privrivaima postavi na kadu, a ako se radi o kabini koja ima zid s jedne ili dvije strane onda se kabina privrsti o zid i osloni se o kadu. Na mjestu dodira izmeu kade i kabine, na kabini mora postojati neki zaptiva tako da ne dozvoli isticanje vode prilikom tuiranja. Vrsta vrata na tu kabini ovisi takoer o tipu tu kabine, a mogu biti klizna i s zglobom, gdje mjesta spajanja moraju biti isto dobro zaptivana da ne dolazi do isticanja vode. 5

4 1

3 2

Slika 3. Tu kabina 7. Snabdijevanje tu kabine vodom

Treba izbjegavati raspodjelu vode sa temperaturom korienja veom od 40. Ako svaka kabina ima opremu za snabdijevanje vruom i hladnom vodom, onda istu treba urediti tako da oba pritiska budu sasvim ista. Ako toga nema, onda se dva glavna napajanja toplom i hladnom vodom moraju vezati za zajedniki rezervoar ravnotee. Na svaki nain, taj uslov ravnotee dva pritiska mora biti postignut na ulazu u svaki ureaj za mijeanje (neophodan uslov dobrog funkcionisanja). U kabinama mogu biti: slavina tua sa potezaljkom, slavina za potisak, slavina za ogranieno proticanje itd. Ako se kabina snabdijeva toplom i hladnom vodom i ako se korisniku ostavlja izbor mjeavine, oprema mora da sadri kuglu mijealicu ili slavinu mjea (sl. 4).

Slika 4. Slavina mjea Ako se raspolae parom (npr. u nekoj fabrici), tada se utedi na zagrijavanju vode pomou brkalice ili grijaa injektora (sl. 5).

Slika 5. Parni grija

Za raspodjelu korisnicima vode sa temperaturom upotrebe izmeu 35 i 40 (dozvoljena temperatura 38), a poto se rezerva vode nalazi u balonima na vioj temperaturi (60 80), treba ubaciti kako to pokazuje slika 6, jedan termostatiki ublaiva koji vri prvo mijeanje vode na 80 i hladne vode. Kad doe na 38 (na primjer) voda se alje u tueve. Ovdje se korisnik, pomou zasebnog mjeaa ili slavine sa kuglom moe, po izboru, sluiti tom vodom, hladnom vodom ili mjeavinom jedne i druge.

Slika 6. Reguliranje temperature

8. Komercijalna kupatila tuevi

Objanjenja koja smo naprijed dali, odnose se na kupatila tueve u fabrikama, kasarnama, kolama, stadionima itd. Instalacija komercijalnih kupatila tueva mora se postaviti na osjetno ire osnove, vodei rauna o vrsti eksploatacije. Klijenti katkad dolaze odjednom, skoro u isto vrijeme, a u nekim preduzeima oni se pojavljuju u veim razmacima. Stoga treba slediti sljedee preporuke: 1. Rezerva tople vode od najmanje 60 mora biti jednaka dvostrukoj asovnoj potronji. 2. Zagrijavanje te rezerve moglo bi se obaviti najvie za 3 sata, polazei od sasvim hladne vode od 10. Moraju se upotrijebiti specijalni kotlovi sa velikom povrinom zagrijavanja. Treba postaviti nekoliko rezervoara ili rezervnih sudova, kroz koje ak treba provui parne cijevi radi maksimalnog koritenja kalorine moi kojom se raspolae. Jedna instalacija takve vrste za gore navedene koliine sagorijeva 5 do 6 tona uglja mjeseno za 3 uzastopna radna dana u sedmici (petak, subota i nedjelja).

Slika 7. Tu sa ogranienim protokom

Mogu se upotrijebiti armature sa ogranienim protokom (sl. 7) koje, u izvjesnoj mjeri, spreavaju rasipanje: jedna odreena koliina vode (od 8 do 10 litara) otie na svaki pritisak izvren na dugme za upravljanje.

10

9. Zakljuak
Tu moete ugraditi na vie naina: a) dodati ga slavini na kadi ili na zid iznad kade, b) Instalirati dodatni tu sa slivnikom (tu kadom) c) Jedan kut kupaonice odvojiti samo za tu d) Kupiti gotovu "kabinu" s tuem obinu ili hidromasanu Kod ugradnje tua treba voditi rauna dimenzijama prostora za brisanje i odijevanje. etvrtasta povrina ispod tua trebala bi iznositi priblino 900 mm 2 ,a povrina za odijevanje 700 x 900 mm, ukoliko se radi o tuu s kabinom. Za otvoreni tu, nee trebati toliko prostora. Zidovi i dno tua moraju biti dobro izolirani. Trebalo bi zatitit strop zbog prskanja, isparavanja i kondenzacije. Glava tua, iz koje izlazi voda, trebala bi biti pomina. Moe biti privrena na zid ili savitljivu cijev. U potonjem sluaju privrstite na zid prilagodljivi nosa tua ili nekoliko vrstih kukica na razliitim visinama. Temperatura vode kontrolira se mijealicom. Budui da promjena u pritisku mijenja odnos tople i hladne vode u tuu, moglo bi vam se dogoditi da se polijete vrelom ili hladnom vodom, pa bi stoga bilo dobro ugraditi skupu, ali korisnu mijealicu s termostatskom kontrolom. Tada e temperatura vode biti ujednaena, to je osobito vano kod tuiranja male djece. Ako je tu dio slavine nad kadom. Vaan je i dovoljno jak pritisak na glavu tua, koji mora biti najmanje 914 mm ispod dna rezervoara s hladnom vodom. Ako to nije mogue, trebat e vam elektrina crpka prikljuena na tu koja e regulirati pritisak. Zavjesa za tu idealno je rjeenje za tu koji je instaliran u kadu, osim to e sprijeiti pricanje vode po cijeloj kupaonici, lijepa tu zavjesa moe uljepati i kupaonicu. Ako vam ne odgovaraju dimenzije gotovih proizvoda, moete sami izraditi lijepu zavjesu za tu. Prikladne PVC materijale ili takve koji su iznutra plastificirani, a izvana pristaju uz tapete ili zavjese nai ete u svakoj robnoj kui. Posluit e i sasvim tanka plastika s uzorkom. Moete ih objesiti na obinu tranicu za zavjese, ili pak na dvostruku tranicu ako elite dvostruku zavjesu oko tua. Ljepe e izgledati kromirane ipke. Zavjesa se moe privrstiti posebnim plastinim draima koji ne oteuju materijal.

11

Literetura
1. ''Vodovod i kanalizacija'', Marko Popovi, Zagreb 1989.

2. www.google.com

12

Sadraj
1. Uvod 2. Opte postavke 3. Postavljanje obloge 4. Odreivanje prenika cijevi 5. Snaga za zagrijavanje 6. Shema montae 7. Snabdijevanje tu kabine vodom 8. Komercijalna kupatila tuevi 9. Zakljuak Literatura 1 2 2 2 3 3 5 8 10 11

13