MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Na temelju lanka 15. stavka 4. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09) i lanka 4.stavka 1. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, br. 32/10) Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavljuje

TEHNOLOKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU GROA

GODINA 2010.-2011.

KAZALO
1. UVOD3 2. NAJMANJA VELIINA NASADA... ...3 3. PODIZANJE VINOGRADA........................................................................................................3 3.1. Izbor poloaja za sadnju...............................................................................................3 3.2. Pripreme povrine za sadnju........................................................................................3 3.3. Meliorativna gnojidba...................................................................................................4 3.4. Izbor sorte, podloge i sadnog materijala.....................................................................5 3.5. Razmaci sadnje i sustav uzgoja....................................................................................6 4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U RODNOM VINOGRADU...........................................6 4.1. Sustav uzdravanja tla..................................................................................................6 4.1.1. Zatravljivanje...................................................................................................6 4.1.2. Trajno zatravljivanje.......................................................................................7 4.1.3. Kratkotrajno zatravljivanje.............................................................................7 4.1.4. Zastiranje tla...................................................................................................9 4.1.5. Njega tla u redu (ispod trsova)......................................................................10 4.1.6. Obrada tla u mladom vinogradu....................................................................10 4.2. Gnojidba.......................................................................................................................10 4.2.1. Gnojidba mladih vinograda...........................................................................11 4.2.2. Gnojidba rodnih vinograda...........................................................................11 4.2.3. Folijarna gnojidba u integriranoj proizvodnji...............................................12 5. AMPELOTEHNIKE MJERE...............................................................................................12 5.1. Rez vinove loze............................................................................................................12 6. NAVODNJAVANJE...................................................................................................................13 7. BERBA.........................................................................................................................................13 8. INTEGRIRANA ZATITA VINOVE LOZE..........................................................................13 8.1. Mjere zatite................................................................................................................14 8.1.1.Mehanike mjere............................................................................................14 8.1.2. Bioloke mjere...............................................................................................14 8.1.3. Biotehnike mjere..........................................................................................14 8.1.4. Kemijske mjere..............................................................................................15 8.1.5. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja..................................................17 8.1.6. Ekoloka svijest i struna osposobljenost vinogradara ukljuenih u integriranu proizvodnju.........................................................................17 8.2. Integrirana zatita od biljnih bolesti i tetnika ......................................................18 8.3. Integrirana zatita od korova....................................................................................27 8.4. Integrirana zatita od glodavaca...............................................................................28

KAZALO TABLICA Tablica 1.: Opskrbljenost tla fosforom ovisno o pH reakciji tla (mg/100 g tla)..................4 Tablica 2.: Opskrbljenost tla kalijem ovisno o teksturnoj klasi (mg/100 g tla).....................4 Tablica 3.: Klase opskrbljenosti tla duikom (%)................................................................5 Tablica 4.: Klase opskrbljenosti tla fizioloki aktivnim magnezijem (mg/100 g tla), oranini sloj tla...................................................................................................5 Tablica 5.: Preporuene koliine fosfora i kalija za meliorativnu gnojidbu s obzirom na opskrbljenost i teksturu tla (kg/ha)..............................................5

Tablica 6.: Biljke primjerene za zelenu gnojidbu9 Tablica 7.: Maksimalna godinja koliina istog duika u gnojidbi vinograda.................11 Tablica 8.: Gnojidba s P i K kod klase opskrbljenosti C (dobra) za prirod 5 10 t na obraenim i trajno zatravljenim tlima............................................................ ..12

1. UVOD Integrirana proizvodnja groa takav je sustav uzgoja vinove loze koji podrazumijeva primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama. Cilj integrirane proizvodnje u vinogradarstvu je proizvodnja kvalitetnog groa, vodei pritom rauna o: - smanjenju zagaenje tla, voda i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih stanita, - uvanju i poticanju plodnosti tla, - uvanju i poticanju bioloke raznolikosti vinograda i okolnih povrina, te poticanju prirodnih mehanizmima regulacije, - smanjivanju opasnosti za zdravlje radnika pri primjeni sredstava za zatitu bilja. U integriranoj proizvodnji groa, osim primjene ovih Tehnolokih uputa obvezujui su i drugi propisi koji zadiru u podruje vinogradarske proizvodnje poglavito ako je groe i proizvodi od groa iz integriranog naina proizvodnje namijenjeni tritu. 2. NAJMANJA VELIINA NASADA Minimalna ukupna povrina vinograda za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji iznosi 0,25 ha. 3. PODIZANJE VINOGRADA Pri podizanju novih nasada nuno je kritiki procijeniti slijedee imbenike uspjene i profitabilne proizvodnje groa i vina: - prikladnost uvjeta okoline - organizaciju budueg gospodarstva - raspoloivost tehnikih i logistike imbenike (mehanizacija, trite, mogunost prerade, transporta i sl.) - dostupnost tehnoloke pomoi 3.1 Izbor poloaja za sadnju Biraju se takvi poloaji, sorte, podloge i sustavi uzgoja kod kojih je mogue osigurati povoljan ekonomski uspjeh proizvodnje postizanjem stabilnih prinosa i visoke kakvoe groa uz minimalnu upotrebu agrokemikalija i tehnolokih mjera koje mogu negativno utjecati na okoli. Povoljnim poloajima smatraju se oni koji: - odgovaraju zahtjevima odabranih sorata - su odgovarajue nadmorske visine, ekspozicije i nagiba ime osiguravaju dobru osunanost, zranu dreniranost i manju opasnost od mrazeva - su na tlima dobre strukture, propusnosti i kapaciteta za vodu, bez visokih podzemnih voda, po mogunosti sa sadrajem humusa iznad 1,5% - su udaljeni najmanje 500 m od smetlita, industrijskih i drugih zagaivaa te prometnica s velikom gustoom prometa. 3.2. Priprema povrine za sadnju Prije podizanja vinograda nuno je izvriti fizikalno-kemijsku analizu tla te utvrditi: - mehaniki sastav, - pH vrijednost, - sadraj humusa, - sadraj makroelemenata (barem P, K, Mg), - sadraj ukupnih karbonata i fizioloki aktivnog vapna. 4

Temeljem provedenih analiza i opaanja na terenu pristupa se pripremi proizvodne povrine to ukljuuje: Krenje Pri krenju prethodne vegetacije valja to bolje odstraniti sve ostatke korijenja u tlu koji mogu biti izvor zaraze gljivama trulenicama (na pr. Armillaria spp.). Odmor tla prije nove sadnje Izmeu krenja starog vinograda i nove sadnje preporua se odmor tla u periodu od 3 godine. U tom periodu na proizvodnoj povrini korisno je uzgajati neke od kultura prikladnih za zelenu gnojidbu. Ova mjera doprinosi poboljanju strukture i sadraja organske tvari u tlu, a na tlima u kojima su prisutne nematode - prinosnici gospodarski tetnih virusa (to se preporua utvrditi analizom tla) vano je birati takve vrste koje doprinose smanjenju njihove populacije u tlu. Planiranje terena Na ravnim i blago nagnutim poloajima to podrazumijeva ravnanje mikrodepresija i humaka, a na jakim nagibima ponekad i izvoenje razliitih sustava terasa. Nunost i opravdanost veih zahvata treba razmatrati kritiki te procijeniti njihov utjecaja na okoli topografiju prirodnih krajolika i prirodne ekosustave. Meliorativnu gnojidbu Duboku obradu Dubokom obradom tla postie se povoljna struktura i bolji vodozrani odnosi u itavom profilu tla, te se unose gnojiva pri meliorativnoj gnojidbi. Izvoenje sustava za odvodnju gdje je potrebno Organizaciju proizvodne povrine Na veim povrinama potrebno je organizirati mreu tabli i putova, a 5% povrine gospodarstva treba ostaviti neobraeno kao stanite za korisne organizme. 3.3. Meliorativna gnojidba Prije pripremnih radova i sadnje loznih cijepova trebaju se ustanoviti zalihe biljnih hraniva u tlu kemijskom analizom. U zavisnosti od stupnja opskrbljenosti tla pojedinim hranivima, tla se razvrstavaju u pet klasa ( Tab. 1. 4.; vrlo niska A, niska B, dobra - C, visoka - D, vrlo visoka E; ) Tablica 1. Opskrbljenost tla fosforom ovisno o pH reakciji tla FOSFOR Opskrbljenost tla pH>6 pH<6 vrlo niska <10 <6 niska 10-15 7-10 dobra 16-25 11-16 visoka 26-35 17-25 vrlo visoka >35 >25 (mg/100 g tla) KLASA A B C D E

Tablica 2. Opskrbljenost tla kalijem ovisno o teksturnoj klasi (mg/100 g tla) KALIJ Opskrbljenost Tekstura tla tla lako srednje teko vrlo niska <6 <8 <10 niska 6-12 8-14 10-16 dobra 13-24 15-28 17-32 visoka 25-35 29-40 33-45 vrlo visoka >35 >40 >45 5

klasa A B C D E

Tablica 3. Klase opskrbljenosti tla duikom (%) Klasa %N Opskrbljenost A <0,06 Slabo opskrbljeno B 0,07 0,10 Umjereno opskrbljeno C 0,11 0,20 Dobro opskrbljeno D 0,21 0,30 Bogato opskrbljeno E >0,30 Vrlo bogato opskrbljeno Tablica 4. Klase opskrbljenosti tla fizioloki aktivnim magnezijem (mg/100 g tla), oranini sloj tla Klasa mg/100g tla Opskrbljenost A <8,00 Slabo B 8,01-14,00 Umjereno C 14,01 20,00 Dobro D 20,01 25,00 Bogato E >25,01 Vrlo bogato Cilj meliorativne gnojidbe u integriranoj proizvodnji groa je obogatiti tlo u glavnoj zoni rasprostiranja korijena do nivoa C (dobro opskrbljeno) uz zalihu potrebnu za rast i razvoj mladog vinograda (Tablica 5.). Tla koja se nalaze u kategoriji D i E nije potrebno gnojiti. Izuzetak moe biti samo u sluaju gnojidbe kalijem, kada je omjer kalija i magnezija manji od 2-3 : 1. U tom sluaju, unato dobroj opskrbljenosti, tlo se dodatno gnoji kalijem i to jednakom koliinom kao kod nivoa C. Na isti nain, u ovom sluaju, postupa se i kod rodnih vinograda. Zabranjuje se koritenje mineralnih formi duinih gnojiva pred sadnju vinove loze. Tablica 5. Preporuene koliine fosfora i kalija za meliorativnu gnojidbu s obzirom na opskrbljenost i teksturu tla (kg/ha) Opskrbljenost tla A B C FOSFOR 600 300 150 KALIJ lako 600 300 150 srednje 700 400 200 teko 800 500 250

3.4. Izbor sorte, podloge i sadnog materijala Izbor kultivara vinove loze namijenjenih proizvodnji vina i drugih proizvoda od groa i vina te podruja sadnje koja su prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze podijeljena na zone, regije, podregije, vinogorja i vinogradarske poloaje propisani su Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (Narodne novine br. 159/04, 14/05, 42/05, 62/05, 3/06, 37/06, 76/06, 44/07, 118/07, 133/07, 86/08, 117/08, 124/08, 148/08, 45/09 i 153/09), Pravilnikom o vinogradarskim podrujima (Narodne novine, br. 159/04, 64/05 i 123/07) i Listom zemljopisnih oznaka (Narodne novine, br. 6/04 i 111/08). Preporua se sadnja sorata manje osjetljivih prema biljnim bolestima. Izbor podloge treba prilagoditi klimatskim i pedolokim karakteristikama (koliina oborina, tip tla) poloaja na kojem se vinograd podie. Pri izboru podloge osobito je potrebno voditi rauna o sadraju fizioloki aktivnog vapna utvrenog kemijskom analizom tla. Zabranjeno je saditi lozu na vlastitom korijenu. 6

Vinograd se podie deklariranim sadnim materijalom proizvedenim sukladno Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05 i NN 35/08) i Zakonu o biljnom zdravstvu (NN 75/05). Kad god je to mogue, sadni materijal treba biti bezvirusan - kategorije certificirani, a ako takav ne postoji, najvie kategorije i zdravstvenog statusa koji je dostupan na tritu. Upotreba genetski modificiranog sadnog materijala zabranjena je. 3.5. Razmaci sadnje i sustav uzgoja Biraju se sustavi uzgoja koji omoguavaju: - ravnoteu vegetativnog i generativnog rasta vinove loze, - proizvodnju kvalitetnog groa, - stvaranje mikroklimatskih uvjeta koji ne pogoduju razvoju tetnih organizama (dobru osunanost i prozranost svih dijelova trsa), - efikasnu primjenu sredstava za zatitu bilja, - upotrebu manje koliine sredstava za zatitu bilja, - dugovjenost trsa. Da bi se zadovoljilo gore navedeno preporua se izbor sustava uzgoja manjeg optereenja s prosjeno 8-10 pupova/m2 . Razmaci sadnje u vinogradu odreeni su: - uzgojnim oblikom, - bujnou sorte, - plodnou tla, - klimatskim prilikama (raspoloiva vlaga u tijeku vegetacije). Valja izbjegavati suvie uske meuredne razmake koji oteavaju uzdravanje tla po naelima integrirane proizvodnje. 4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U RODNOM VINOGRADU 4.1 Sustav uzdravanja tla Uzdravanje tla u vinogradu obuhvaa niz agrotehnikih zahvata kojima se osigurava opskrba korijena vodom, zrakom i mineralnim hranjivima, odnosno postiu se povoljni uvjeti za rast i razvoj korjenovog sustava i time trsa u cjelini. Uzdravanjem tla utjee se na plodnost tla odnosno njegovu sposobnost usvajanja i uvanja vode i hranjiva, te se reguliraju problematini korovi i unose hranjiva u tlo. Sustavi uzdravanja tla u integriranom uzgoju groa su: - zatravljivanje, - obrada, - zastiranje, - kombinacija navedenog, 4.1.1 Zatravljivanje U vinogradima u punoj rodnosti i na podrujima gdje je godinja koliina oborina via od 600 700 mm mehanika obrada tla se reducira, odnosno primjenjuje se samo u zoni ispod trsova, dok se meuredni prostor uzdrava zatravljivanjem. U integriranom uzgoju groa zatravljivanje se smatra najprimjerenijim nainom uzdravanja tla jer uva i potie plodnost tla u vinogradu: - sprjeava erozija estica tla - smanjuje zbijanje tla - poveava sadraj organske tvari i uva humus u tlu 7

- popravlja struktura i vododrnost tla - poveava biogenost tla (mikroorganizmi, kine gliste i sl.) - smanjuje ispiranje hranjiva (osobito duika) Zatravljivanje, zajedno sa odravanjem ekolokih infrastruktura (ivice, cvjetne trake i sl.) na gospodarstvu,takoer znaajno doprinosi poveanju raznolikosti vrsta i ekolokoj stabilnosti sustava, odnosno: - regulaciji problematinih korova, - regulaciji tetnih organizama poveanjem populacije korisnih organizama koji tu nalaze svoj ivotni prostor. Uvaavajui klimatske i pedoloke karakteristike pojedinog poloaja, vinograd se moe zatraviti trajno, sjetvom viegodinjih vrsta, ili kratkotrajno, sjetvom jedno- ili dvogodinjih vrsta. Karakteristike vrsta i njihovih smjesa za zatravljivanje trebaju biti takve da: - ne ometaju rast i razvoj vinove loze, - u sunim godinama ili u podrujima s manje oborina ne konkurira lozi za vodu, - imaju dobru sposobnost regeneracije (dobro podnose konju i maliranje), - razvijaju veliku masu korijena. Iako se preporua vinograd zatraviti sjetvom pogodnih vrsta za zatravljivanje iji izbor se tada moe prilagoditi specifinim potrebama i okolinim uvjetima, vinograd se moe zatraviti i prirodnom vegetacijom. Tada se tlo prestane obraivati te se konjom formira tratina od vrsta prisutnih u vinogradu. 4.1.2. Trajno zatravljivanje U podruju sa dovoljnom koliinom oborina i na tlima primjerene plodnosti vinograde treba trajno zatraviti. Preduvjeti za trajno zatravljivanje su: - prosjena koliina oborina u tijeku vegetacije minimalno 250-300 mm uz ravnomjeran raspored - duboka tla dobre strukture s manjim udjelom skeleta, - sadraj humusa u tlu > 1,5%, - vinogradi primjerene bujnosti. 4.1.3. Kratkotrajno zatravljivanje U vinogradima koji ne udovoljavaju uvjetima za trajno zatravljivanje nuno je barem u dijelu godine tlo zatraviti nekim od jednogodinjih vrsta koje se brzo razvijaju, stvaraju veliku organsku masu i dubok korijen te se njihovim zaoravanjem u tlo unosi vea koliina organske tvari. Zbog toga ovakav nain zatravljivanja esto zovemo zelena gnojidba. Vrste za zelenu gnojidbu uzgajaju se u periodu kada nisu konkurencija vinovoj lozi za vodu i hranjiva. Na svim poloajima primjereno je zatraviti u periodu mirovanja vinove loze (od jeseni do proljea), a na nekim poloajima moemo zatraviti u rano proljee. Kratkotrajno zatravljivanje obino se primjenjuje: - u podrujima s malom koliinom oborina ili nepovoljnim rasporedom u tijeku vegetacije, - na tlima loe strukture i niskog sadraja humusa radi popravljanja njihove plodnosti da bi se potom mogla trajno zatraviti, - u mladim vinogradima da bi se izbjegla konkurencija za vodu i hranjiva s vinovom lozom, - u svakom drugom redu u kombinaciji s trajnim zatravljivanjem, obradom ili zastiranjem. Kratkotrajno se moe zatraviti: na jesen 8

U periodu nakon berbe groa vinograd se moe zatraviti ozimim vrstama. Ovo je vrijeme osobito povoljno jer posijane biljke iskoritavaju za klijanje jesensku vlagu te na proljee poinju ranije i bre rasti, a sprjeava se i ispiranje duika koji je krajem vegetacije ostao u tlu. u rano proljee Sjetva se vee uz mehaniku obradu kojom se zbijeno tlo prorahli, a korijen posijanih biljaka potom doprinosi stabilizaciji strukture tla. Izbor vrsta i vrijeme sjetve treba prilagoditi vremenskim prilikama i stanju vlanosti tla te obzirom na to zasijati svaki ili svaki drugi red u vinogradu. Zeleni pokrov potrebno je malirati ili zaorati kada dosegne visinu od oko 50 cm (prije nego procvjeta ili kad je u cvatnji) ali svakako prije poetka cvatnje vinove loze. kratkotrajno prirodno zatravljivanje na jesen Kod ovog naina zatravljivanja razvijaju se trave i korovi koji su dio prirodne vegetacije jer od sredine kolovoza tlo se vie ne obrauje. Poeljna je to vea raznolikost vrsta, a razvoj pokrova vrlo je razliit obzirom na njezin sastav. Ovakav nain zatravljivanja uspjeniji je na podrujima s vie oborina nego na sunijim gdje je za dobru pokrovnost tla primjerenije posijati odgovarajue vrste. Kod prirodnog zatravljivanja tlo je preko zime barem djelomino pokriveno, a u proljee se pokrov zaore ili malira. Tablica 6. Biljke primjerene za zelenu gnojidbu.
Ime latinski naziv vrijeme sjetve P-proljee, J-jesen P P P J P koliina sjemena kg/ha 100-130 120-150 80-120 80-120 6-10 napomena

stoni graak graak za zrno jara grahorica ozima grahorica facelia

Pisum sativum L. (Partim) Pisum sativum L. (Partim) Vicia sativa L. Vicia villosa Roth Phacelia tanacetifolia Benth.

vee duik vee duik vee duik vee duik Zasjenjuje, brzo se razgranjuje, ima plitak korijen, privlai pele osjetljiva na mraz zbog toga kasnija sjetva, vee duik duboko korijenje, dobra za laka tla s manje vapna, vee duik brz i jak rast

soja lupina ozima uljana repica rotkva (crna) stona repa krmna ogrtica

Glycine max (L.) Merrill Lupinus albus L. Brassica napus L. (Partim) Raphanus sativus L. var. niger (Mill.) S. Kerner Beta vulgaris L. Brassica rapa L. var. silvestris (Lam.) Briggs (Brassica rapa L. var. oleifera Metzg.) Brassica napus L. var. oleifera Metzg. Zea mays L. Avena sativa L. Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

P P J

60-80 100-150 10-15

P/J

10-15

Koristi vodu iz dubljih slojeva, sprjeava razvoj korova, ne prezimljuje dobra biljka za sadnju izmeu biljaka koje ve rastu, dobar rast slino ozimoj repici vie korijenske i lisne mase osjetljiv na mraz, koristi dosta vode veliko koritenje vode dobro se kosi, slama pokrije i zatiti tlo od erozije, kod proljetne sjetve

krmna repica kukuruz zob ozima penica

P/J P P P/J

10-15 40-60 100-150 120-150

ozima ra suncokret ozimi jeam

Secale cereale L. Helianthus annuus L. Hordeum vulgare L.

P/J P P

120-150 10-20 120-150

nema klasova, koristi dosta vode isto kao i kod ozime penice za vrijeme cvjetanja koristi puno vode, mogua rana sjetva Brzo raste, dobro prekriva tlo dobra biljka za sadnju biljaka koje ve rastu, mogue prekrivanje travnatim busenjem vie puta veliki korisnik vode (suncokret) mogua rana sjetva (oujak) kukuruz osjetljiv na mraz, ne prerano 30% aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium) 50% bijela gorica (Sinapis alba) 20% facelia (Phacelia tanacetifolia Benth.) za dvogodinje zeleno koenje, vie puta koena grahorica (Vicia sativa L. ), inkarnatka (Trifolium incarnatum L. )

Smjese za sjetvu ozima penica ili ozimi jeam/ozima grahorica

Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol. / Hordeum vulgare L./ Vicia vilosa Roth Helianthus annuus Vicia sativa L. L./

100/50

suncokret/jara grahorica kukuruz/stoni graak smjese

100/50 40-80 10

Zea mays L./ Pisum sativum L. (Partim)

P P

P,J

40-50

Biljke koje veu duik (N) donose 10-40 kg N/ha godinje

4.1.4. Zastiranje tla Na sunim stanitima i lakim tipovima tala s malim kapacitetom za vodu, gdje uvjeti nisu prikladni za trajno zatravljivanje, sline pozitivne efekte se moe postii zastiranjem tla organskim malem (slama, kora, komadii drva). Zastiranje: - sprjeava isparavanje vlage iz tla, - sprjeava eroziju na nagnutim terenima, - usporava rast korova, - ispod mala tlo ostaje vlano i u sunim godinama, - potie ivot u tlu- kine gliste, mikroorganizmi, - smanjuje utroak rada za obradu, - ne troi vlagu iz tla te nije konkurencija vinovoj lozi. Pokrov ostaje na tlu najee tri godine nakon ega se zaore te je tada vrijedan izvor organske tvari u tlu. Zastiranje slamom najei je nain zastiranja. U jesen nakon duboke obrade tlo se zastire sa 50 100 dt slame koja se ravnomjerno rasopredi u meurednom prostoru. 10

Obzirom na iroki raspon izmeu ugljika i duika (C : N = 80-100 : 1) da bi mikroorganizmi mogli nakon zaoravanja razgraditi slamu potrebne su dodatne koliine duika. Na tlima s malim sadrajem duika obino se dodaje 1 kg istog duika (4 kg KAN-a) na svakih 100 kg slame. 4.1.5. Njega tla u redu (ispod trsova) Njegom tla u redu mora se osigurati prorahljivanje tla i regulaciju korova. U integriranom uzgoju groa na raspolaganju su nam slijedei naini: - mehanika obrada, runo ili strojno - konja prirodne vegetacije (korova) - sjetva nisko rastuih vrsta na podrujima s dovoljno oborina (na pr. podzemna djetelina) - zastiranje slamom ili travom pokoenom u meurednom prostoru - herbicidima (samo dozvoljenima s popisa u tablici) ali ne vie od 25% neto povrine vinograda Dozvoljena je uporaba samo onih herbicida iz popisa u tablici. Herbicide u integriranoj proizvodnji groa potrebno je primijeniti kao mjeru kojom se dopunjuju druge agrotehnike mjere za uzdravanje tla, kojima se ujedno moe smanjiti njegova zakorovljenost. Kod viegodinjeg koritenja herbicida dinamika ivota u tlu bitno se mijenja. Karakteristino je smanjenje broja kinih glista u gornjem sloju tla (10 20 cm). Gliste koje ostanu, uglavnom se presele u dublje slojeve tla (30 40 cm). esto se na tretiranoj povrini s vremenom namnoe korovne vrste koje su otpornije ili posve otporne na koritene herbicide koje u poetku nisu predstavljali vee potekoe. irina herbicidnog pojasa ne smije premaivati 25 % neto povrine vinograda. Na primjer, u vinogradu u kojem je udaljenost izmeu redova 2 m, irina herbicidnog pojasa moe biti najvie 50 cm. 4.1.6. Obrada tla u mladom vinogradu U mladim se vinogradima tlo najee obrauje da bi se osigurao nesmetan rast trsa i izbjegla konkurencija za vodu i hranjiva s vrstama za zatravljivanje. Obrada tla obuhvaa: - jesensku obradu do dubine 15-30 cm radi poboljane akumulacije vlage u tlu. - proljetnu i ljetnu plitku obradu na 10-15 cm dubine da bi se smanjio gubitak vlage iz tla i unitila korovna flora. 4.2. Gnojidba Osnovni je cilj vinogradarske proizvodnje poluiti iz godine u godinu stabilan prirod odgovarajue kakvoe. Koliina i kakvoa priroda kod vinove loze regulira se prvenstveno uzgojnim oblicima i optereenjem trsa, odgovarajuom agrotehnikom, uravnoteenom ishranom i prikladnom zatitom od tetnih organizama, a osim navedenog bitno zavisi od niza promjenjivih veliina nazonih u okoliu; kako abiotskih (toplina, svjetlost, voda, vjetar), tako i biotskih (tetni organizmi, kultivar, podloga, starost trsa). Unoenje hranjivih tvari prilagoava se planiranoj proizvodnji i tako da se mora se osigurati godinja potreba za normalan rast i razvoj vegetativnih i generativnih organa vinove loze. Gnojidba u integriranoj proizvodnji groa ima za cilj optimizirati, odnosno smanjiti potronju gnojiva, ime se direktno utjee na zatitu okolia i vinograda kao stabilnog i raznolikog agroekosustava u odrivom razvoju. Gnojidba se obavlja na osnovu analize tla, prema odreenom planu koji izrauje proizvoa ili struna osoba, a rezultati analize i plan predstavljaju obveznu dokumentaciju proizvoaa. Analiza se radi svake pete godine.

11

Gnojidba podrazumijeva i povratni unos svih organskih ostataka u vinograd (kompost), osim u sluaju znaajne pojave tetnih organizama kada se preporua iznos i spaljivanje rozgve. Pri koritenju komposta kao organskog gnojiva, obvezna je analiza na sadraj tekih metala. 4.2.1. Gnojidba mladog vinograda Jednogodinje, dvogodinje i trogodinje nasade u pravilu ne bi trebalo gnojiti budui da loza koristi hraniva data u meliorativnoj gnojidbi. Gnojidba duikom u manjim koliinama (0 30 kg / ha) moe se primijeniti od druge godine na tlima s malo humusa, a u sluaju loe kondicije trsova i na povrinama predvienim za zelenu gnojidbu i zatravljivanje. 4.2.2. Gnojidba rodnog vinograda a) Gnojidba duikom Gnojidba duikom rodnih vinograda zahtjeva specifino postupanje i odreuje se na osnovu slijedeeg: 1. opeg stanja nasada, 2. sadraja humusa u tlu, 3. stupnja mineralizacije organske tvari, 4. proizvodnih mogunosti kultivara na odreenom poloaju, 5. vremenskih prilika, 6. primjene odgovarajuih agrotehnikih zahvata. Maksimalna koliina istog duika za gnojidbu obraenih vinograda s obzirom na bujnost loze i proizvodnost date su u Tablici 7.. Prilikom gnojidbe duikom poeljno je koristiti manje koliine duika (organskog ili anorganskog podrijetla) od maksimalno dozvoljenog. Najvii jednokratan unos istog duika moe biti 50 kg / ha. Tablica 7. Maksimalna godinja koliina istog duika u gnojidbi vinograda
Bujnost loze Jaka srednja Slaba Rodnost vinograda niska < 5000 kg / ha 0 - 40 50 70 srednja 5000 - 10000 kg / ha 60 70 80

U sluaju trajnog zatravljivanja, zelene gnojidbe i zastiranja tla moe se poveavati koliina duika sukladno iznosu ili potrebi zahvata. Vrijeme gnojidbe treba prilagoditi vremenu najintenzivnijeg usvajanja hraniva i izvodi se najranije polovinom travnja (od fenofaze B C) ili poetkom svibnja. U koliko se prihranjuje u dva navrata, drugi dio se daje poslije cvatnje, ali najkasnije do kraja lipnja. Zabranjuje se gnojidba duikom u vremenu od 30. studenog do 01. veljae, bez obzira da li se radi o organskom ili anorganskom obliku. b) Gnojidba fosforom i kalijem Gnojidba fosforom i kalijem, zbog njihove slabije pokretljivosti u tlu, nije vezana za odreeno vrijeme, ali najbolje ih je dodati u jesen deponatorom ili pri dubokoj obradi. Zabranjeno je primjenjivati ova gnojiva na tla koja su prezasiena vodom, smrznuta ili prekrivena snijegom. U koliko analizom ustanovimo povean sadraj ovih hraniva u tlu (klase D i E, Tab. 1. i 2.) obustavljamo gnojidbu ovim tvarima na dovoljno dugo vrijeme, a ako se nalaze na nivou C, dodajemo u koliinama koje su iznesene prirodom (Tablica 8.). Ako je sadraj fosfora i kalija 12

na stupnju A ili B vrimo gnojidbu do nivoa C, ali tako da jednoj godini moemo dati najvie trostruku koliinu godinjih potreba vinove loze. Tablica 8. Gnojidba s P i K kod klase opskrbljenosti C (dobra) za prirod 5 10 t na obraenim i trajno zatravljenim tlima
Hranivo kg / ha Fosfor Kalij Obraena tla 30 70 Trajno zatravljena 35 80

4.2.3. Folijarna gnojidba u integriranoj proizvodnji Budui da je osnovni cilj integrirane proizvodnje vinove loze racionalno gospodarenje svim resursima, pri normalnoj opskrbljenosti tla hranjivima ne treba folijarno gnojiti. Folijarna gnojidba primjenjuje se samo u onim sluajevima gdje je to nedvojbeno opravdano. Pri jasnim simptomima nedostatka hranjiva (kloroze, nekroze itd.), prije svega mikroelemenata, izazvanih razliitim imbenicima (izrazito visok ili nizak pH, previe vlano ili suho tlo) opravdana je primjena folijarne gnojidbe i to najbolje nakon provedene kemijske analize uzoraka biljnog materijala. 5. AMPELOTEHNIKE MJERE 5.1. Rez vinove loze Rez vinove loze jedan je od najvanijih ampelotehnikih zahvata koji se provodi svake godine nakon sadnje vinograda. Rezom se utjee na: - redovitu rodnost trsa, - povoljan odnos rodnosti i bujnosti, te nadzemnih dijelova trsa i korijena, - kakvou groa, - uvjete za razvoj tetnih organizama, - ravnomjernu aplikaciju SZB od tetnih organizama. Razlikuje se rez u zrelo i zeleni rez. Rez u zrelo provodi se u periodu mirovanja vinove loze. U prvim godinama nakon sadnje rezom u zrelo formira se eljni sustav uzgoja, a nakon formiranja, sustav uzgoja se odrava i rezom se odreuje optereenje trsa. Pri rezu u zrelo treba odstraniti sve dijelove trsa sa simptomima zaraze tetnim organizmom, a rodno drvo ostavljati samo od zdrave i dobro dozorile rozgve. Zahvate zelenog reza se provodi na zelenim organima u tijeku vegetacije i svojevrsna su dopuna rezu u zrelo. Njima se odstranjuju mladice iz starog drva i nerodne mladice (plijevljenje), vrne dijelove mladica (pinciranje i vrikanje), dio listova u zoni grozdova (defolijacija), te dio grozdova (prorjeivanje grozdova). U integriranoj proizvodnji groa pravovremenim i kvalitetnim provoenjem zahvata zelenog reza znaajno se utjee na mikroklimu trsa, odnosno osigurava se dobro pozicioniranje, osunanost i prozranost svih organa na trsu. Time se ini uvjete za razvoj gljivinih bolesti nepovoljnim, a doprinosi kvaliteti primjene sredstava za zatitu od tetnih organizama. Vrikanje mladica (prikraivanje svih mladica nakon to prerastu armaturu) poeljno je napraviti prije nego se mladice nagnu na jednu stranu reda. Time potiemo rast zaperaka iji listovi imaju bolju fotosintetsku aktivnost (utjee na dobru ishranjenost trsa), smanjuje se zasjenjenost trsa te se odstranjuju vrni listovi koji su podloni zarazi tetnih organizama. U to vrijeme vano je i dobro rasporediti mladice izmeu ica na armaturi ime se doprinosi jednakomjernom osvjetljenju i boljoj primjeni SZB. Preporua se da broj mladica po dunom metru armature ne prijee 15 20. Ako je broj vei, lisna masa je previe gusta te se smanjuje fotosintetska aktivnost lia i kvaliteta primjene SZB. 13

Pri odreivanju vremena i intenziteta defolijacije (odstranjivanju listova) u vrijeme dozrijevanja groa treba voditi rauna da ne doe do oteenja bobica od direktnog sunevog zraenja. Ponekad je na trsovima nuno obaviti i odstranjivanje dijela grozdova. Najee to inimo kada elimo postii bolju kakvou: - kod jako rodnih sorata - u godinama kad trs nosi veliki broj grozdova - u kasnim godinama (kad se otegne cvatnja) - na loijim poloajima i dubokim plodnim tlima - u mladim vinogradima - u uvjetima sue 6. NAVODNJAVANJE Navodnjavanje se mora primjenjivati prema potrebi. Prekomjerno navodnjavanje tla moe uzrokovati ispiranje hranjivih tvari. U vinogradima gdje je navodnjavanje potrebno, preporua se mjeriti dnevne oborine i manjak vlage u tlu. Za navodnjavanje mora se koristiti voda odgovarajue kvalitete (vodljivost, Cl-sadraj). Najprihvatljivije je navodnjavanje kap po kap jer: vlai svaku biljku; gubici vode su neznatni ili ih uope nema; uz vodu se mogu dodavati i otopljena vodotopiva gnojiva koja nedostaju biljci; manja je mogunost razvoja tetnih organizama. 7. BERBA Berba groa obavlja se kada groe dostigne tehnoloku zrelost, to znai u trenutku kada groe sadri optimalan odnos eera i ukupnih kiselina. U proizvodnji vina od groa dobivenog integriranonim nainom proizvodnje u cijelosti se primjenjuju odredbe Zakona o vinu (Narodne novine, broj 96/03) i propisa donesenih temeljem njega. 8. INTEGRIRANA ZATITA VINOVE LOZE U zatiti vinove loze od tetnih organizama trebaju se koristiti razliite metode i mjere od kojih su neke direktne a neke indirektne. Integrirana zatita vinove loze treba se temeljiti na indirektnim mjerama kojima se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj vinove loze, a nepovoljni za razvoj tetnih organizama. Od direktnih mjera suzbijanja tetnih organizama treba rabiti one koje nisu opasne za ljude i korisne organizme, ne oneiuju trajno okoli, koje ne naruavaju prirodnu ravnoteu i to manje negativno djeluju na raznolikost vrsta u prirodi (biodiverznost). U indirektne mjere zatite vinove loze spadaju: - izbor poloaja za podizanje vinograda koji svojim uvjetima zadovoljava potrebe vinove loze a to manje odgovara razvoju tetnih organizama. Poeljno je da ekspozicija terena omoguuje dobru osunanost, a smjer redova dobro provjetravanje i time brzo suenje biljnih organa. - uzgoj sorata tolerantnih ili manje osjetljivih na tetne organizme. - sadnja zdravog sadnog materijala za koji je izdana biljna putovnica i certifikat o sadnom materijalu.

14

- agrotehnike mjere koje ne potiu stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj tetnih organizama (uravnoteena gnojidba, rezidba, odstranjivanje lia iz zone groa, ime smanjujemo opasnost zaraze sivom plijesni, zatravljivanje meurednog prostora, uzgoj ivica itd). - primjena biolokih, biotehnikih, fizikalnih, mehanikih mjera. Direktne se mjere zatite (suzbijanje tetnih organizama) provode ako postoji opravdana potreba, temeljem praenja tetnih organizama i uvjeta za pojavu istih. Preporua se pratiti obavijesti za zatitu bilja HZPSS po upanijama. Biolokim, biotehnikim i fizikalnim mjerama zatite se daje prednost, ako su dovoljno uinkovite. Kemijske se mjere zatite provode u nemogunosti primjene navedenih mjera. 8.1. Mjere zatite 8.1.1. Mehanike mjere Kada je to mogue sprjeavanje irenja tetnih organizama vri se mehaniki npr. izrezivanjem rakastih tvorevina, zaraenih izdanaka i mladica, njihovim odstranjivanjem i unitavanjem, odstranjivanjem lia iz zone groa, ime se smanjuje opasnost zaraze sivom plijesni. Vinograd se moe tititi od napada ptica postavljanjem zatitinih mrea. 8.1.2. Bioloke mjere Bioloke se mjere provode ouvanjem i zatitom prirodnih neprijatelja tetnih organizama, stvaranjem povoljnih uvjeta za njihov razvoj te unoenjem prirodnih neprijatelja ili antagonista tetnih organizama. Poljoprivredni proizvoa stvara pogodne ivotne uvjete za razvoj korisnih organizama tako da: uva i sadi ivu ogradu, grmlje i drugo raznovrsno raslinje raslinje izvan vinograda kao stanite korisnim organizmima, njeguje raznovrsne potkulture, za sklonite korisnih ivotinja ureuje kamenjare i hrpe granja, postavlja kuice za korisne ptice, postavlja visoke motke za privlaenje radi slijetanja ptica grabeljivica, prati, unosi i kontrolira korisnu faunu (prije svega grabeljive grinje, parazitske osice , osolike muhe, zlatooke, stjenice i bubamare). koristi sredstva za zatitu bilja (u daljnjem tekstu SZB) koja nisu tetna za korisne organizme. Pogodne ivotne uvjete za razvoj korisnih vrsta postii e se posebno trajnim zatravljivanjem vinograda. Vano je ouvati sve vrste prirodnih neprijatelja, kao to su grabeljive grinje, parazitske osice , osolike muhe, zlatooke, stjenice i bubamare. Posebnu pozornost s obzirom na probleme tetnih grinja na vinovoj lozi potrebno je posvetiti grabeljivim grinjama iz skupine Phytoseiidae. Nuno je redovito praenje njihove populacije i po potrebi ih unositi u vinograd. 8.1.3 Biotehnike mjere

Biotehnike mjere podrazumijevaju uporabu tvari i postupaka koji ne ubijaju tetne organizme izravno, ve utjeu na njihovo ponaanje i razvoj. 15

Poljoprivredni proizvoa u okviru mogunosti koristi feromone (metodu zbunjivanja). Metoda zbunjivanja preporua se u vinogradima koji su dovoljno veliki ili izolirani da postoji mala vjerojatnost doleta ve oploenih enki iz okolnih vinograda. Za smanjivanje populacije tetnih organizama preporua se koristiti druge naine lova kukaca (razliite mamce koji privlae svojom bojom ili mirisom). Za zatitu od ptica, u vinogradima se mogu koristiti aparati koji zvukom odbijaju ptice od napada. U suzbijanju tetnih organizama preporua se upotreba biotehnikih insekticida koji ometaju razvoj ili presvlaenje liinki kukaca. 8.1.4. Kemijske mjere Kemijske se mjere provode tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od gospodarskih teta izazvanih tetnim organizmima. Prije primjene kemijskih mjera zatite mora se provesti procjena opasnosti od tetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza se mora temeljiti na praenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praenju populacije tetnih organizama i praenju fenofaze razvoja vinove loze. Poeljno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni kemijskih mjera zatite donosi se temeljem vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne slube. Pri izboru sredstava za zatitu od tetnih organizama prednost treba dati: SZB ueg spektra djelovanja; SZB koja nisu opasna za korisne organizme; SZB koja nisu razvrstana kao opasna za okoli. Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05) poljoprivredni proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB objavljuje se u Narodnim novinama najmanje jedanput godinje. Zadnje objavljeni Upisnik objavljen je u Narodnim novinama br. 23/10. Poljoprivredni proizvoai ukljueni u sustav integrirane proizvodnje groa smiju koristiti samo SZB koja su navedena u tehnolokim uputama. Tehnoloke upute sadre samo SZB koja su u trenutku izdavanja tehnolokih uputa registrirana u Republici Hrvatskoj za predvienu primjenu i koja sadre aktivnu tvar doputenu za uporabu u integriranoj proizvodnji na odreenoj kulturi. SZB koja su navedena u tehnolokim uputama i kojima tijekom godine istjee rok valjanosti registracija, poljoprivredni proizvoa smije koristiti do propisanog roka za primjenu zaliha. Dozvoljena SZB smiju se koristiti samo u propisanim koncentracijama. Primjena SZB mora biti sukladna normama u istim uputama i prilagoena stanju vegetacije. O primijenjenim SZB poljoprivredni proizvoai duni su voditi evidenciju sukladno Pravilniku o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08) i Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10). Pri uporabi SZB potrebno je: - uvaavati naela dobre poljoprivredne i okoline prakse i primjenjivati mjere integrirane zatite bilja od tetnih organizama, - koristiti SZB uinkovito radi odravanja populacije ciljanih tetnih organizama ispod gospodarskog praga tetnosti uz smanjenja negativnog utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini. Preporua se primjena SZB lokalno, tamo gdje je populacija tetnih organizama prela gospodarski prag tetnosti, a ne po cijeloj povrini, radi ouvanja populacije korisnih organizama, 16

- primjenjivati i rukovati sa SZB sukladno zakonodavstvu iz podruja SZB i uputama, oznakama, upozorenjima i granienjima te drugim podacima i informacijama navedenim na etiketi, - uvati SZB namijenjena primjeni na propisan nain (u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje te drugih predmeta ope uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede temperature, vlage i svijetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi). Prostoriju ili ormare u kojima se uvaju SZB preporua se drati pod kljuem. Ne preporua se uvanje veih nepotrebnih koliina SZB. Ako se radi potrebe uvaju vee koliine SZB, takva prostorija mora biti izraena od vrstih i otpornih materijala koji se lako iste. Na podu prostorije ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB dre u ormarima oni moraju biti izraeni od otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju i koji se jednostavno iste. Potrebno je osigurati odreeni materijal za ienje (zemlja, pijesak) u sluaju oteenja ambalae i izlijevanja SZB i spremnik predvien za tu namjenu. Sadraj spremnika predaje se tvrtki ovlatenoj za unitavanje opasnog otpada, - praznu ambalau SZB koja su tekuem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta, vratiti sadraj u spremnik prskalice. Navedenim postupkom u najveoj mjeri smanjuje se mogunost oneienja okolia. Neupotrjebljena SZB i otpadnu ambalau predati tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada. Ureaje za primjenu SZB treba prati na polju, na mjestima gdje SZB ne moe dospjeti u povrinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i ivotinje. Preporua se, gdje god je to mogue, ostatke kropiva razrijeene s vodom poprskati na tretiranu povrinu. SZB koja se registriraju temeljem Zakona o sredstvima za zatitu bilja (SZB) na etiketi sadre detaljne upute o nainu ienju ureaja za primjenu. Ureaje za primjenu potrebno je odravati u ispravnom stanju, zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno uputama proizvoaa s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprjeavanja negativnog utjecaja na okoli. Ostaci sredstva i kropiva ne smiju se izlijevati u povrinske vode, kanalizaciju, dvorine i stajske odvode. Kad je god to mogue treba dati prednost SZB koja nemaju tetno djelovanje na korisne organizme i okoli (ouvanje bioraznolikosti). Simbol, slovni znak za opasnost te oznake upozorenja Napomena Ovako razvrstana i oznaena SZB opasna su za okoli. Kod uporabe ovako oznaenih SZB od iznimne je vanosti potivati propisane mjere opreza vezane uz zatitu povrinskih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i tlu. Posebice je vano potivati propise o vodama s ciljem zatite voda i propisane sigurnosne razmake do vodene povrine. Zone sigurnosti izraene su u metrima i propisane su na etiketi pojedinog SZB. Potrebno je sprijeiti zanoenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ogranienjima navedenim na etiketi SZB kao to su ogranienja uporabe odreenog SZB na lakim tlima i krakim podrujima, nagnutim i erozivnim povrinama radi sprjeavanja otjecanja i nakupljanja ostataka u niim dijelovima te o 17

R 50 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi R 53 Moe dugotrajno tetno djelovati u vodi R 56 Otrovno za organizme u tlu R 58 Moe dugotrajno tetno djelovati na okoli R 50/53 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi

doputenom broju tretiranja vegetacije u istom vinogradu.

tijekom

Radi osiguranja mjera zatite od zanoenja prija podizanja trajnoga nasada potrebno je izabrati odgovarajuu povrinu radi sprjeavanja zanoenja na susjedne kulture i sa susjednih kultura. Potrebno je osigurati zatitne zone - na pomo mogu biti razliite zatitne ograde ili pregrade. Ako se navedeno ne uzme u obzir, rizik od zanoenja sa susjednih kultura, poljoprivredni proizvoa mora preuzeti na sebe. Korisnik SZB se mora strogo pridravati karence, broja dana koji mora proi od zadnjeg prskanja do berbe. Pri suzbijanju tetnih organizama treba izmjenino primijeniti SZB s razliitim nainom djelovanja iz razliitih kemijskih skupina da bi se sprijeio razvoj rezistentnosti tetnih organizama. 8.1.5 Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja omoguavaju predvianje najpogodnijeg razvojnog stadija tetnog organizma i trenutka za poduzimanje mjera uz preporuku registriranih uinkovitih SZB. U sluaju kada takvih sredstava nema na raspolaganju predvia se samo trenutak pojavljivanja simptoma kako bi poljoprivredni proizvoai mogli na vrijeme odstraniti oboljele biljke i obaviti druge tehnoloke mjere. Prognoze i informacije javno su dostupne na internetskim stranicama (http://www.hcphs.hr te http://www.hzpss.hr). S namjerom da se prognoze priblie to veem broju vinogradara, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji, Hrvatskom radiju, te u poljoprivrednim asopisima kao to su Agroglas i Gospodarski list, dok Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu na regionalnoj razini, signalizira rokove za suzbijanje koji se objavljuju u lokalnim medijima, lokalnom radiju i u lokalnim novinama. Prognoze Podruje Republika Hrvatska Ustanova Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za zatitu bilja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Adresa Svetoimunska 25, 10 000 Zagreb www.hcphs.hr Kaieva 9/III 10 000 Zagreb www.hzpss.hr Telefon 01/ 2311 640

upanije

01/ 4882 700

8.1.6. Ekoloka svijest i struna osposobljenost vinogradara ukljuenih u integriranu proizvodnju Vinogradari ukljueni u integriranu proizvodnju trebali bi biti ekoloki osvijeteni i struno osposobljeni u svim aspektima integrirane proizvodnje i pohaati teajeve. Trebaju detaljno poznavati ciljeve i naela integrirane proizvodnje (tehnoloke upute za integriranu proizvodnju). 18

8.2. INTEGRIRANA ZATITA OD BILJNIH BOLESTI I TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Plamenjaa vinove loze (Plasmopara viticola) Znakovi zaraze mogu se nai na svim zelenim dijelovima vinove loze. Najei su na listovima, a neto rjei na viticama, cvatovima i mladim bobama. Ovisno o vremenu inkubacije i starosti lista, znakovi bolesti koji se vide na licu listova variraju od utih uljnih pjega do crvenkasto smeih pjega obrubljenih lisnim ilama. Na naliju zaraenih listova u povoljnim uvjetima pojavi se bijela prevlaka zoosporangija. Jako zaraeni listovi osue se i otpadnu. Gdje doe do defolijacije, smanjeno je nakupljanje eera u grozdovima i mladice ne odrvene potpuno. Zaraene vitice uvijaju se na vrhu, a na povrini se pojavljuje bijela prevlaka zoosporangija. Na mladim bobama, koje su jako osjetljive na plamenjau, nalaze se bijele prevlake zoosporangija u godinama s jakom zarazom. Kada bobe prijeu jednu treinu veliine karakteristine za sortu, pui na njima prestaju MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR - bakreni sulfat - bakreni oksid - bakreni oksiklorid - bakreni hidroksid - bakreni hidroksid Ca-sulfat kompleks - bakreni hidroksid Ca-klorid kompleks + Znsulfid - komb.bakra i org. fungicida - mankozeb PRIPRAVAK SREDSTVA ZA ZATITU BILJA Modra galica, Plavi kamen Nordox 75 WG, Nordox super 75 Bakreno vapno WP 50, Gypso, Kupropin, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram. Cuproline, Champion, , Champion tekui , Champion 50WG, Blauvit, Kocide DF. Bordoka suspenzija WP-20, Bordoka juha 20, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20 WP manica, Bordoka juha 20 WP, Bordoka suspenzija, Bordoka suspenzija S-20 Cuprablau-Z, Cuprablau-Z ultra KARENCA MAX BR.PRSK ANJA U GODINI 3x 3x 3x 2x 3x NAPOMENA I GRANIENJA PRI UPORABI Karenca za pojedine aktivne tvari je razliita za stolne i vinske kultivare pa iz oznaavamo kraticama: S-stolne sorte vinove loze V-vinske sorte vinove loze

Preventivne kemijske mjere Prvo prskanje potrebno je obaviti prema preporukama za zatitu vinove loze HZPSS-a ili najkasnije kada su mladice duge oko 10 cm, padne 10 ml kie i temp. je preko 10C. Zbog jakog potencijala razvoja bolesti u kontinentalnim dijelovima prska se preventivno. Razmak izmeu prskanja ovisi o rastu mladica i grozdova, koliini oborina i vrsti primijenjenog fungicida. Razmak izmeu prskanja iznosi 7 - 10 dana, ako je izrazito suho vrijeme 12 do najvie 14 dana nakon prethodne primjene. Ako je palo vie od 30 mm oborina nakon primjene, razmak izmeu prskanja mora se smanjiti ili prskanje ponoviti. Za prva prskanja obino valja rabiti protektivne organske fungicide, zatim slijedi primjena sisteminih fungicida ili tri tretmana s fosetilom, jedan za drugim. Izmeu zadnjeg tretmana sisteminim i idueg tretmana protektivnim fungicidima razmak ne bi trebao biti vei od 10 dana. Proizvode na osnovi bakra rabiti u zadnjim prskanjima. Zadnje prskanje obavlja se ovisno o klimatskim uvjetima, sorti i podruju uzgoja.

21 S/35 V dana 35 dana 35 dana 35 dana 35 dana

35 dana

3x

Bakreni antracol WP-63 Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb, Star 80 WP, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor 80 WP, Mankokal, Dithane DG neotec Polyram DF Delan 700 SC 750, Delan 700 WDG. Mikal flash WG, Winner WP, Attila WP, Rival WP, Alonso WP. Acrobat MZ, Acrobat MZ WG, Forum star Quadris, Universalis Cabrio top Eclair 49 WG Antracol combi WP 76, Aviso DF, Curzate B WG, Curzate F Galben-M, Baldo M, Fantic M, Galben-C, Baldo-C, Galber F, Baldo F, Fantic-F. Ridomil gold MZ 68 WP, Matador gold,

35 dana 21 S/42V dana

4x

- metiram - ditianon - fosetil - dimetomorf - azoksistrobin - piraklostrobin -trifloksistrobin - cimoksanil - benalaksil - metalaksil-M

21 S/42V dana 35 S/49V dana 42 dana 28 S/42V dana 28 dana 35 S/42V dana 42 dana 49 dana 21 S/42V dana 35 S/42V dana

4x 4x 5x 5x 3x 3x 3x 3x 4x 4x 3x

19

funkcionirati pa infekcija nastaje kroz pui stapke. Tako se zaraene bobe smeuraju, koica im postaje koasta i ovisno o sorti poprima svijetlu smeu ili ljubiastu boju.

- ciazofamid - folpet - propineb - mandipropamid - kaptan -famoksadon -fenamidon - flupikolid - iprovalikarb - klortalonil - zoksamid - tebukonazol

Ridomil gold plus 42,5 WP, Ridomil gold combi 45. Mildicut 25SC, Folpan 80WDG, FolpanWDG 50, Futura WP, Shavit F Antracol WP 70, Chromoneb S-70, upineb S-70 Pergado F, Pergado MZ Stoper WP, Captan 50, Merpan 50WP, Captan WP 50 Equation pro Verita Profiler Melody duo WP 66,75 Daconil 720 SC Electis WG Folicur multi

35 S/42 V dana 21V/28S dana 35 S/42 V dana 42 dana 35 S/42 V dana 21 S/42 V dana 35 dana 28 dana 42 dana 42 dana 21 S/42 V dana 28 S/35 V dana 28 S/42 V dana 42 dana 3x 3x 3x

3x 3x

Pepelnica (Uncinula necator)/Oidium tuckeri Znakovi zaraze mogu se nai na svim zelenim dijelovima vinove loze. Listovi mogu biti zaraeni u svim razvojnim stadijima. Zaraza se prvo vidi na licu listova u obliku veih ili manjih pepeljastih zona, kasnije se listovi uvijaju. Mladice mogu biti zaraene do odrvenjavanja. Na mladicama se mogu uoiti plavkaste do crne slabo izraene zrakaste mrlje, a kada mladica odrveni, mrlje poprimaju okoladno smeu boju. Cvat moe biti

Agrotehnike mjere Uravnoteiti gnojidbu osobito duikom. Provoditi skidanje listova u zoni grozdova i ostale zahvate kojima se smanjuje zbijenost trsa. Kemijske mjere U integriranoj zatiti bilja fungicide na osnovi sumpora treba rabiti kao prioritetni proizvod. Preventivne mjere U vinogradu, u kojem je u prethodnoj godini bio jak napad pepelnice, treba prvo prskanje obaviti kad mladice dosegnu 10 do 15 cm duine. U to vrijeme mogu se rabiti sistemini fungicidi ili fungicidi na osnovi sumpora. Kasnije u sezoni valja rabiti druge fungicide protiv pepelnice. Kad je ljeto vrue i suho, razmak izmeu dva prskanja ne treba biti dulji od 12 dana. Ako se rabi samo sumpor, razmak izmeu dva prskanja ne treba biti dulji od 5 do 6 dana. Kurativne mjere Ako je ostvarena infekcija u vinogradu, potrebno je rabiti sistemine fungicide u razmacima od 5 do 7

- sumpor

Thiovit jet WG, Kumulus DF, Kalinosul 80 WG, Chromosul 80, Kossan WG, Sulfolac WG 80, Kvaljivi sumpor, Cosavet DF, Sumpor micro 80 WP, Sumpor moivi tiosam 80 mikro, Sumpor SC-80, Tekui sumpor, Sulfolac 85 SC, Sumporno praivo, Ventilirani sumpor, Prakasti sumpor. Karathane EC Karathane gold Quadris, Universalis Collis KS, Stroby WG Eclair 49 WG Cabrio Top Vivando KS Talendo Rubigan EC Falcon EC 460

35 dana 42 dana 42 dana 42 dana 35 dana 49 dana 42 dana 28 dana 28 dana 28 dana 21 S/42 V dana

4x 4x 4x 4x 3x 3x 3x 3x 4x

*(dozvola do 1.06.2010.) Krajnjim korisnicima doputena je primjena SZB unutar 18 mjeseci od prestanka valjanosti rjeenja o registraciji SZB. ** Kod LV primjene (ispod 600 l/ha) karenca je 49 dana.

- *dinokap - meptildinokap - azoksistrobin ** - krezoksim-metil - trifloksistrobin - piraklostrobin - metrafenon - prokinazid - *fenarimol - spiroksamin

20

napadnut jo prije otvaranja. Bobe mogu biti zaraene od zametanja do promjene boje, a izgledaju kao da su posute pepelom. Ako su bobe napadnute u stadiju rasta, koica puca i nastaju karakteristine raspukline koje mogu sezati do kotice.

dana s upotrebom 1000 1200 litara vode/ha

- tetrakonazol - propikonazol - tebukonazol - miklobutanil - penkonazol - kinoksifen - tebukonazol - folpet - flukinkonazol - flusilazol - mankozeb

Domark 40 ME Tilt 250 EC, Gong EC, Bumper 25 EC, Palis Folicur EW 250, Foliar 250,Mystic EC, Folicur multi, Folicur WP 25, Nativo 75 EG Systhane 12E, Fond 12E, Systhane 24E, *Sabithane Topas 100EC, Trapez EC Crystal, Postalon 90 SC Mystik EC Shavit F Flamenco Punch 10 EW Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb, Star 80 WP, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor 80 WP, Cadillak 80WP, Mankokal Polyram DF Quadris Delan 700 WDG Shavit F Antracol WP 70, Chromoneb S-70, upineb S-70 Daconil 720 SC

35 dana 35 dana 42 dana 35 dana 35 dana 28 dana 35 dana 42 dana 42 dana 49 dana 49 dana 42 dana

3x 3x 3x 4x

3x 3x 2x

Crna pjegavost (Phomopsis viticola) Znakovi zaraze mogu se vidjeti na mladicama, rozgvi, a u nekih sorata i na listovima i stapkama grozdova. Na mladicama se uoavaju uleknua ovalnog oblika plavkaste do crne boje. Kada mladica odrveni, poprima karakteristine dobro vidljive znakove zaraze. Odrvenjela mladica poprima pepeljasto srebrnastu boju, a tijekom zime i proljea razvijaju se plodna tijela gljive u obliku malih okruglih crnih kuglica. Tijekom proljea neki pupovi kreu kasnije, a neki uope ne prolistaju. Siva plijesan (Botrytis cinerea) Znakovi zaraze mogu se nai na svim zelenim

Agrotehnike mjere Pri podizanju vinograda valja saditi sadni materijala za koji je izdana biljna putovnica i certifikat o sadnom materijalu. Ukloniti sve zaraene dijelove prilikom rezidbe. Svu orezanu zaraenu rozgvu treba iznijeti iz vinograda i spaliti. Kemijske mjere Provode se u zaraenim vinogradima s osjetljivim sortama. Prskanje protiv crne pjegavosti potrebno je provesti kada su mladice duge 1 - 2 cm i ponoviti ga nakon 7 - 10 dana. Kasnije, uporabom mankozeba protiv plamenjae suzbijamo i crnu pjegavost.

- metiram - azoksistrobin -ditianon - folpet - propineb - klortalonil

42 dana 28 dana 35 S/49 V dana 42 dana 21 S/42 V dana 28 S/35 V dana

4x 4x 6x 3x

Agrotehnike mjere Pri podizanju vinograda valja redove saditi u smjeru vjetrova da bi se im krae zadravala vlaga unutar trsa. Uravnoteiti gnojidbu. Uravnoteiti urod. Provoditi pinciranje, zalamanje zaperaka i

- iprodion -* procimidon

Kidan, Lupo Sumileks 50 FL Mythos, Botril 300 SC, Cezar, Botrycid,

28 dana 28 dana 21 dana

2x 2x 2x

*(dozvola do 1.06.2010.) Krajnjim korisnicima doputena je primjena SZB

21

dijelovima vinove loze. U rano proljee mogu biti zaraeni listovi i mladice, a u cvatnji mogu biti zaraene stapke cvata, ali i stapke cvijeta, pojedini cvjetovi i cvjetne kapice. Zaraeni cvjetovi sue se i otpadaju pa grozd ima rehuljav izgled, samo za izrazito vlana vremena moe se pojaviti siva prevlaka. Najee se tete uoavaju u stadiju od promjene boje boba do zriobe. Na bobama se nakon zaraze primjeuje karakteristina pauinasta siva prevlaka, a zaraza se moe brzo proiriti na susjedne bobe ako su vremenske prilike povoljne. Crvena pale vinove loze (Pseudopeziza tracheiphila) Bolest se javlja na pojedinim lokalitetima. Osjetljive su sorte: portugizac, silvanac, plemenka, crignan, mller turgau. Javlja se esto u pleivikom vinogorju, a zbog jakog napada te bolesti trs vrlo rano moe ostati bez velikog broja listova. Prvi znakovi zaraze javljaju se na donjim listovima, a razliiti su u bijelih i obojenih sorata. U bijelih sorata pjege su ute, a u obojenih sorata pjege su u poetku ute, a kasnije prelaze u tamno crvene.

ostale zahvate kojima se smanjuje zbijenost trsa. Provoditi zatititu protiv pepelnice i groanih moljaca. Kemijske mjere Siva plijesan moe se pojaviti u kinoj sezoni dosta rano, tada se mogu rabiti fungicidi protiv plamenjae. Suzbijanje sive plijesni ne provodi se u toj fazi rasta, jer nije gospodarski opravdano. Rana zaraza obino se javlja u vinogradima preobilno gnojenim duikom. Obino se prvo prskanje provodi neposredno nakon cvatnje, drugo prije zatvaranja grozda, tree se prskanje provodi u vrijeme kada grozd poinje mijenjati boju te se tada prska samo zona groa. Posljednje prskanje provodi se ovisno o karenci primjenjivanog fungicida 21- 28 dana prije planirane berbe.

- pirimetanil ciprodinil - fludioksonil - boskalid - fenheksamid - tebukonazol - Trichoderma harzianum

Pyrus 400SC Chorus 75 WG Switch 62,5 WG Cantus WG Teldor SC 500 Folicur multi Trichodex WP 21 dan 21 dan 28 dana 14 S/21V dana 42 dana 14 dana 2x 2x 2x 2x 2x 4x

unutar 18 mjeseci od prestanka valjanosti rjeenja o registraciji SZB.

Crvena pale javlja se svake godine samo u odreenim vinogradima. Te vinograde treba prskati dva puta, i to u fazi 3 i 5 - 7 listova, ako u tom razdoblju padaju kie.

- bakar - folpet

Isto kao kod plamenjae vinove loze. Folpan 50 WP, Futura 50 WP

35 dana 35 S/42 V dana

3x 4x

22

Pjege se meusobno mogu spajati i poprimaju karakteristian trokutast oblik. Pjege su omeene lisnim ilama. Kada pjege zahvate vei dio lista, list se osui i otpada. Apoplektino venue (esca) (Mal d'esca) Razlikujemo dva tipa simptoma klasina eska i mladenako venue. Klasina eska javlja se u akutnom ili kroninom obliku. Najuoljivije je uenje listova izmeu lisnih ila, koje kasnije prelazi u crvenkasto smeu boju. Promjene se mogu jedne godine pojaviti, a slijedee godine trs izgleda zdrav. Znakovi zaraze vidljivi su i na mladicama i u drvu zaraenog trsa. Kora na panju i krakovima trsa u poodmaklom stadiju razvoja bolesti uzduno puca. Tumori vinove loze (Agrobacterium tumefaciens) Tumoraste izrasline mogu se pojaviti na panju, krakovima i rozgvi trsa te rjee na korijenovu vratu i korijenu. Ako je cijep zaraen tijekom cijeljenja, tumoraste izrasline nastaju na mjestu sraivanja Agrotehnike mjere Sadnja zdravog sadnog materijala za koji je izdana biljna putovnica i certifikat o sadnom materijalu. Zaraene biljke potrebno je iskriti. Izbjegavati otre rezove jer velike rane teko zarastaju. Rane treba premazivati voarskim voskovima koji sadre fungicid. Alat za rezidbu treba dezinficirati. Biljke sa simptomima treba oznaiti tijekom ljeta (srpanj kolovoz). Trsevi koji pokazuju simptome mogu se obnoviti otrim rezom do zdravoga tkiva. Ako je zahvaen i korijen, biljku je potrebno iskriti i spaliti biljne ostatke.

Agrotehnike mjere Sadnja zdravog sadnog materijala za koji je izdana biljna putovnica i certifikat o sadnom materijalu. . Za sadnju birati manje osjetljive sorte, koje su uz to cijepljene na manje osjetljivim podlogama. Pri podizanju vinograda valja izbjegavati poloaje podlone proljetnim mrazevima. Ako se u nasadu pronau trsevi sa simptomima bakterijskog raka na nadzemnim dijelovima, treba rezom odstraniti zaraeni dio trsa, iznijeti ga iz vinograda i spaliti. Nakon rezidbe potrebno je dezinficirati alat i rane na trsu. Alat se moe

23

podloge i plemke. Tumoraste izrasline u poetku su malene, kasnije se poveavaju, tijekom jeseni i zime tumori se raspadaju pod utjecajem saprofita, a bakterija na taj nain dospijeva u tlo. Sa zaraenih trsova ranije poinje opadanje lia. Infektivne utice vinove loze (fitoplazmoze) (Grapevine yellows) U toj skupini uzronika posebno mjesto pripada fitoplazmama koje uzrokuju bolesti pod nazivom Flavescence doree (FD) i Bois Noire (BN). Znakovi bolesti javljaju se nakon cvatnje i najee se oituju na itavom trsu, rijetko se oituju samo na jednom kraku. Biljke koje pokazuju znakove zaraze ili ivotare dvije tri godine pa nakon toga se osue ili nakon prve ok faze moe doi do samoozdravljenja. Znakovi zaraze mogu se nai na svim zelenim dijelovima vinove loze. Mladice osjetljivih sorata, ako su rano zaraene ostaju zelene i ne odrvenjavaju, a tijekom zime pocrne i mogu smrznuti. Listovi bijelih sorata promjene boju u utu, a listovi obojenih sorata u svijetlo do tamno

dezinficirati 96 postotnim alkoholom, 4 postotnom varikinom ili Vilkonom S. Rane na trsu premazuju se 2 postotnom otopinom fungicida na osnovi bakra (50 %).

Agrotehnike mjere Sadnja zdravog sadnog materijala za koji je izdana biljna putovnica i certifikat o sadnom materijalu. . Samo sadni materijal s plavom etiketom proizveden u rasadnicima garancija je sortnosti, kategorije i zdravstvenog stanja cjepova. Krenjem zaraenih trsova fitoplazmama i suzbijanjem vektora usporava se irenje bolesti.

24

crvenu. Plojke listova savijaju se prema naliju pa list poprima karakteristian trokutasti oblik. Groani moljci uti groani moljac (Eupoecilia ambiguella) Pepeljasti groani moljac (Lobesia botrana) Leptiri groanih moljaca odlau jaja na stapke, cvjetne pupove, cvjetove, a kasnije na bobe. Gusjenice groanih moljaca hrane se na cvatovima, a kasnije se hrane i bobama. U vlanim godinama u veem broju javlja se uti groani moljac, a u sunim i toplim godinama u veem se broju javlja pepeljasti groani moljac. Lozina sovica (Noctua pronuba) tete ine gusjenice koje mogu biti do 5 cm duge, a sivosmee su boje, s tamnim, gotovo crnim i utim simetrinim oznakama rubno na svakom lanku tijela. Gusjenice lozine sovice hrane se pupovima i mladim listovima pa velike tete mogu nanijeti u mladim nasadima. Grba korak Gospodarski prag tetnosti Kemijske mjere Rok suzbijanja za I. i II. generaciju odreuje se kad je: (1) ulovljen kritini broj leptira na feromonskim mamcima; (2) suma efektivnih temperatura dostigne (min. + najvie temp.): 2 (10) = 110 C. Tada je potrebno obaviti tretiranje. U godini kad je populacija II. generacije vrlo visoka, katkad je potrebno provesti dva prskanja. Proizvodi na osnovi Bacillus thuringhiensis mogu se primijeniti dva puta u razmaku od 8 do 10 dana. U nedostatku praenja feromonima, treba obavljati vizualne preglede: (1) pregledati nasad na prisutnost odloenih jaja; (2) kontrolirati pojavu prvih gusjenica na grozdovima. Gospodarski prag tetnosti 2 do 3 % pojedena pupa. - bacillus thuringiensis - lufenuron - tebufenozid - klorpirifos-metil - spinosad - fenoksikarb - flufenoksuron - teflubenzuron - indoksakarb - metoksifenozid Baturad WP, Biobit WP Match 050 EC Mimic SC Reldan 40 EC, Lino EC, Rely 40 EC Laser KS Insegar 25 WP Cascade 50 EC Nomolt SC Avaunt 15 SC Runner 240 EC 21 V dana 42 dana 28 dana 21 dan 21 dan 42 dana 56 S/42 V dana 42 dana 14 dana 14 dana 2x 2x 2x 2x 2x 2x 2x 1x 3x 3x Vano je postaviti feromonske mamke u travnju. B. thuringiensis mora se rabiti pravovremeno. Prskanje je potrebno ponoviti u sluaju kie.

25

(Peribathodes rhomboidaria) tete ine gusjenice poetkom vegetacije izgrizanjem pupova. Aktivne su nou pa ih je teko uoiti. titaste ui Limunov crvac (Pseudococcus citri) ljivina titasta u (Eulecanium corni) Breskvina titasta u (Eulecanium persice) Vunasta lozina titasta u (Pulvinara vitis) Kalifornijska titasta u (Quadraspidiotus perniciosus) titaste ui siu sokove, zbog ega trs slabi, daje manji prirod, a nakon viegodinjeg napada mogu se osuiti cijeli trsevi. Neke vrste lue mednu rosu koja ini dodatne tete jer se na mednu rosu naseljavaju aavice. Crveni voni pauk (Panonychus ulmi) tetni organizam prezimi u obliku zimskog jaja. Zimskim pregledom jaja kontrolira se jaina populacije. U proljee izlaze liinke koje siu na mladim listiima i time ine tete. Jaka populacija javlja

2 do 3 pojedena pupa.

Agrotehnike mjere Izbjegavati preobilnu gnojidbu pogotovo duikom. Kemijske mjere Prskanje se provodi lokalno samo na zaraenim trsevima; samo u sluaju ire pojave prskati cijeli nasad. Prskanje protiv vunaste lozine titaste ui (P. vitis) potrebno je provesti kad liinke ponu izlaziti (svibanj - lipanj).

- mineralno ulje

Bijelo ulje

OVP(42 dana)

2x

- *ciheksatin - mineralno ulje - heksitiazoks - klofentazin - fenazakvin - fenpiroksimat - spirodiklofen

Acarstin 600 Bijelo ulje Nissorun 10 EC Apollo 50 SC Demitan SC Ortus 5 SC Envidor SC 240

42 dana OVP(42 dana) 35 dana OVP 49 dana 42 dana 49 dana

1x 2x 1x 2x 1x 1x

Uporaba sumpora za suzbijanje pepelnice moe smanjiti populaciju grinja. *registracija do 01.10.2010. Krajnjim korisnicima doputena je primjena SZB unutar 18 mjeseci od prestanka valjanosti rjeenja o registraciji SZB.

26

se ako su nasadi preobilno gnojeni duinim gnojivima i ako su esto rabljeni insekticidi i fungicidi koji stimuliraju njihovu brojnost. Obini crveni pauk ili koprivina grinja (Tetranychus urticae) Prva generacija obinog crvenog pauka nalazi se na korovnim biljkama u vinogradu, a druga seli na vinovu lozu. Najee se tete vide krajem ljeta. Mjesta na listovima na kojima su grinje sisale posvijetle, a kasnije itav list pouti i otpadne prije vremena. Na naliju lista moe se vidjeti pauinasta prevlaka u kojoj su vidljive grinje. Lozine grinje Erinoza (Eriophyes vitis) Prezimi kao odrasli oblik ispod ljuske pupa, pojavom listia seli se na njega i tu ini prve tete sisanjem sokova. Na napadnutom listu s gornje strane uoavaju se nabrekline (ike) koje su u poetku crvenkaste boje, a kasnije poprime tamno zelenu boju. Na naliju lista vide se uleknua s bijelom prevlakom, a s vremenom Gospodarski prag tetnosti Poetak vegetacije: 60 - 70 % pupova s jednom ili vie grinja. Tijekom ljeta: 40 % listova s pokretnim oblicima. Prisutnost prirodnih neprijatelja i uporaba SZB pridonose smanjenju populacije grinja u vinogradu. - mineralno ulje - heksitiazoks - klofentazin - fenazakvin - fenpiroksimat Bijelo ulje Nissorun 10 EC Apollo 50 SC Demitan SC Ortus 5 SC OVP(42 dana) 35 dana OVNP 49 dana 42 dana 2x 1x 2x 1x Uporaba sumpora za suzbijanje pepelnice moe smanjiti populaciju grinja.

Kemijske mjere Prskanje se provodi samo u sluaju jakog napada: (1) na poetku vegetacije, ako je tetni organizam bio prisutan u proloj godini; ako su vremenski uvjeti povoljni za razvoj grinja.

- mineralno ulje - fenazakvin -*ciheksatin

Bijelo ulje Demitan SC Acarstin-600

OVP(42 dana) 49 dana

2x 2x

*registracija do 01.10.2010. Krajnjim korisnicima doputena je primjena SZB unutar 18 mjeseci od prestanka valjanosti rjeenja o registraciji SZB.

27

takav list propada. tete su jae u hladnim proljeima, kada loza slabo napreduje. Akarinoza (Calepitrimerus vitis) Odrasli oblici lozinih grinja ikarica prezime ispod ljuskica pupova i kore trsa. Ve u fazi bubrenja pupova grinje se zavlae dublje u pup i siu sokove. Napadnuti pupovi mogu se osuiti ili iz njih istjeraju mladice koje imaju skraene internodije koji rastu u cik-cak smjeru. Kasnije tijekom vegetacije grinje se mogu nai na naliju listova. Napadnuti su listovi deformirani, s tamnim uzdignutim rubom i arenom mozainom plojkom.

8.3. INTEGRIRANA ZATITA OD KOROVA

MJERE SUZBIJANJA KOROVA Plitka obrada. Zatravljivane, periodino koenje. Uporaba herbicida. Za suzbijanje korova vano je: irina herbicidnoga pojasa ne smije prijei prosjeno 1/3 meurednog razmaka. U meurednom se prostoru kosi tratina, a korove u uskom pojasu redova treba suzbijati ekoloki prihvatljivim herbicidima. Pri tome se pokuava uporaba herbicida to vie smanjiti. Suzbijanje korova u vinogradima do 3. godine starosti ne provodi se herbicidima, a i u starijim vinogradima moe se katkad i preskoiti. DJELATNA TVAR - glifosat PRIPRAVAK SREDSTVA ZA ZATITU BILJA Cidokor, Herbocor, Glyphogan 480SL, Boom effect, Herkules 480 SL, Clinic, Dominator, Cosmic,Tender, Glyfos, Mentor, Total 480 SL, Round up bioactiva, Oxalis Herbocid, Glifomal 480Sl, Total bio, Pin 480, Terazin total KS, Ouragan sistem 4 EC Goal, Galigan 240EC, Verton (EC), Gallus (EC) KARENCA 35 dana NAPOMENA Vea doza predstavlja najveu dozvoljenu ukupnu godinju koliinu, ako proizvod rabimo vie puta u smanjenim dozama. Rabi se jednom godinje.

- oksifluorfen

OVP

28

Tijekom zime neka pojas u redovima djelomino ozeleni, jer to omoguava potronju vikova gnojiva, sprjeava eroziju i ini zaklon korisnim kukcima i grinjama. Pri uporabi proizvoda na osnovi glifosata postiu se najbolji uinci tijekom jeseni, poslije berbe. Proizvodi na osnovi oksifluorfena, terbutilazina rabe se samo u proljee. Tijekom ljeta, ako je jaka zakorovljenost, rabe se proizvodi na osnovi glufosinata. Pri suzbijanju korova takoer treba voditi rauna o rezistentnosti i pokuati to ee mijenjati proizvod.

- glufosinat-amonij - glifosat + terbutilazin

Basta 15 Terazin Total

21 dan OVP

Rabi se jednom godinje. Rabi se jednom godinje.

8.4. INTEGRIRANA ZATITA OD GLODAVACA Za suzbijanje tetnih glodavaca u vonjacima (Arvicola terrestris voluharica i Apodemus sp. poljski mievi) proizvoai smiju rabiti sve vrste zatrovanih mamaka koji su registrirani za tu namjenu u RH (registracija za uporabu na otvorenom). Postupak postavljanja mamaka mora biti usklaen s uputom proizvoaa. Pri uporabi zatrovanih mamaka proizvoai moraju onemoguiti pristup domaih i divljih ivotinja. Nije doputena primjena bilo kojeg kemijskog sredstva po itavoj povrini tla. Proizvoai se mogu sluiti svim oblicima mehanikih i vodenih klopki te razliitim sredstvima s repelentnim djelovanjem (odailjai zvunih i magnetnih valova i dr.). VANA NAPOMENA Zbog moguih promjena naziva proizvoaa SZB i njihovih zastupnika te promjena naziva SZB, mogue su netonosti u tehnolokim uputama za integriranu proizvodnju groa, stoga emo sve opravdane primjedbe i sugestije uvaiti.
KLASA: 080-01/10-01/58 URBROJ: 525-12-1-0459/10-8 Zagreb, 30. lipanj 2010.

MINISTAR Petar obankovi

*P/4786074*
29