VELEUILITE LAVOSLAV RUIKA U VUKOVARU STUDIJ FIZIOTERAPIJE

RAK DOJKE -najei uzrok smrti u RH

Vukovar,25.01.2010.
1

1.SADRAJ 2.Saetak 3.Uvod 4.Razrada teme

4.1.Statistika raka dojke u Republici Hrvatskoj 4.2.Uzroci i rizici 4.3.Simptomi 4.4.Dijagnostike metode 4.4.1.Samopregled dojki 4.4.2.Kliniki pregled i palpacija dojki 4.4.3.Ultrazvuni pregled 4.4.4.Mamografija 4.5.Klasifikacija raka dojke 4.6.Terapija raka dojke 4.6.1.Operativni zahvat 4.6.2.Radioterapija 4.6.3.Kemoterapija 4.7.Uloga fizioterapeuta kod raka dojke

3 4 5 5 5 7 7 7 8 8 8 8 8 9 9 9 10
11 12

5.Zakljuak 6.Popis literature

1.SAETAK
2

Rak dojke spominje se kao najea bolest ena sa velikom smrtnou u Republici Hrvatskoj.Nastanak bolesti je poznat,te je takoer povezan i sa nasljeem te su utvrene i rizine skupine pacijentica.Takoer je rak dojke i klasificiran te moemotono utvrditi o kojem se stadiju i vrsti radi.Postoje razliite metode ranog otkrivanja raka kao i metode lijeenja.Navedene su metode otkrivanja kao to su:samopregled dojke,mamografija,ultrazvuk i druge,te metode lijeenja kao to su operacija,kemoterapije,radioterapija itd.Uloga fizioterapeuta u postoperativnoj rehabilitaciji raka dojke je takoer vana.Spomenute su metode u fizioterapiji kao to u: vjebe miia ruke, vjebe opsega pokreta vratne kraljenice, primjena limfne drenae, hidrogimnastike, elektroterapije, te edukacija pacijentica radi to breg oporavka i nastavka daljnjeg voenja normalnog ivota.

2.UVOD
3

Rak dojke je najei zloudni tumor u ena u svijetu i cjelini, koji nastaje kad normalne ljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te ponu nekontrolirano rasti, umnoavati se i unitavati okolno zdravo tkivo. Broj oboljelih ena raste s dobi i u Hrvatskoj je vodei uzrok smrti zbog raka. Dojka se sastoji od ljezdanog i potpornog tkiva. ljezdano tkivo ine mlijene lijezde i mlijeni kanali, a potporno ine masno i vezivno tkivo. Najvei broj karcinoma dojke javlja se u gornjem vanjskom kvadrantu i izdancima ljezdanog tkiva usmjerenim prema aksili (pazunoj jami). Zloudni tumori dojke najee su epitelnog porijekla. Mogu nastati iz epitela kanalia (90%) ili epitela renjia (10%), a oba se dijele na one koji nisu probili bazalnu membranu (neinfiltrirajui in situ) i na one koji su se probili (infiltrirajui).

4.RAZRADA RADA
4

4.1.Statistika raka dojke u Republici Hrvatskoj Prema podacima Registra za rak Hrvatske (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), godinje u Hrvatskoj od raka dojke obolijeva oko 2300 ena. Rak dojke je i najei uzrok smrti od raka ena u Hrvatskoj, godinje umire preko 800 ena. Oekuje se daljnji trend porasta broja oboljelih u Hrvatskoj. Od raka dojke najee obolijevaju ene iznad 50. godine ivota, ali mogu i ene mlae dobi. Zemlje koje su rano poele s organiziranim programima ranog otkrivanja (palpacija i mamografija) ve imaju prisutan pad smrtnosti. U Hrvatskoj je 18. listopada 2006. poela provedba nacionalnog programa prevencije raka dojke, u kojem su sve ene u dobi 50 do 69 godina bile pozvane na preventivni mamografski pregled. Cilj programa je smanjiti smrtnost od raka dojke za najmanje 25%. Od raka dojke mogu oboljeti i mukarci, ali je rak dojke stotinu puta ei kod ena, nego u mukaraca.

Slika 4.1.Graf uestalosti nastanka raka dojke kod ena 4.2.Uzroci i rizici Etiologija raka dojke nije poznata. Jedan od glavnih imbenika rizika je nasljednost, a dva gena odgovorna za nasljedni rak dojke (otkriveni 1994. i 1995. g.) nazvani su Brest Cancer 1 i Brest Cancer 2, odnosno BRCA-1 i BRCA-2. enama koje naslijede poremeaj prijeti velika opasnost da obole, prema nekim strunjacima i do 80%. Mutacije BRCA-1 ujedno poveavaju i rizik od raka jajnika. Kod vie od polovice ena bolest se pojavi do pedesete godine, a kod nekih ak u tridesetima. Gene moe prenijeti bilo koji roditelj i vjerojatnost da ih djeca naslijede je 50:50. Slika 4.2.Nasljedni geni odgovorni za rak dojke U rizinoj su skupini:

ene u ijim je obiteljima bilo raka dojke (majka, sestra), nerotkinje i one koje su rodile nakon 35. godine
5

ene s produenom menstrualnom aktivnou (kojima je menstruacija nastupila prije 12. godine i koje imaju menstruaciju trideset i vie godina) ene kojima je, zbog karcinoma, ve operirana dojka imaju 4 do 5 puta vei rizik od razvoja karcinoma u drugoj dojci ene s benignim proliferativnim bolestima dojke ene koje su imale udarac u dojku (tjelesna trauma)

U faktore rizika spadaju i oni na koje moemo djelomino sami utjecati poput vieg drutveno-ekonomskog statusa, uestali stresovi, prekomjerna tjelesna teina, prehrana s mnogo masnoa i proteina, alkoholizam (ve samo svakodnevno pijenje pola ae vina poveava rizik od oboljevanja za 6%) , puenje, ionizirajue zraenje (posebice u pubertetu), utjecaj okolia.

Slika 4.3.Nasljedne sklonosti kod raka dojke

4.3.Simptomi

Rak dojke je u poetnom stadiju obino bezbolan i asimptomatian. Osobitu panju treba obratiti na

pojavu kvrice (vora), a koja ne boli, vrsta je do tvrda, nije pomina i ima nepravilne rubove (koju vie od 80% pacijentica otkrije samopregledom) otvrdnua ili tvrda mjesta na dojci novonastale promjene u veliini i obliku dojke (usporedba jedne prema drugoj) novonastalo raznoliko ponaanje dojki prilikom podizanja ruke ili bolovi (koji nisu povezani s poetkom mjesenice) zadebljanje ili izboenje jedne dojke iznenada nastalo crvenilo jedne dojke koje ne nestaje, ili koa plaviaste boje uvlaenje koe ili izgled naranine kore (zadebljana koa s uvuenim mjestima) promjene na koi bradavice iscjedak iz bradavice i to vodenasti, gnojni ili sukrvavi, jantarnouti, svjetlocrveni i smeecrveni (u 3-5% sluajeva radi se o raku u izvodnim kanalima) svrbe i peenje uz ekcematozne promjene na koi u okolini bradavice malaksalost nepoznatog uzroka neobjanjive bolove u kostima Slika 4.4.Nastanak raka dojke

4.4.Dijagnostike metode 4.4.1.Samopregled dojki Nakon 25. godine ivota sve bi ene jednom mjeseno trebale pregledati dojke i to neposredno poslije mjesenice, odnosno od petog do desetog dana ciklusa.

Treba stati ispred zrcala, ruke ispruiti niz tijelo, a zatim ih podignuti. Provjeriti da li su dojke simetrine i bez udubljenja ili promjena na koi bradavica. Njeno pritisnuti bradavice i provjeriti da li izlazi kakav iscjedak. Lei na lea, ispod lijevog ramena staviti jastuk, a lijevu ruku ispod glave. Ispruenim prstima desne ruke krunim pokretima opipati unutarnju polovicu lijeve dojke, pokretima odozgo prema dolje i od vanjske strane prema sredini. Lijevu ruku zatim ispruiti uz bok, pa pregledati vanjsku polovicu dojke, pokretima odozdo prema sredini. Slika 4.5.Samopregled

4.4.2.Kliniki pregled i palpacija dojki

Najvanija dijagnostika metoda, koja podrazumijeva uzimanje obiteljske anamneze i detaljnu palpaciju obiju dojki i pazunih jama u razliitim poloajima od strane iskusnog specijalista. 4.4.3.Ultrazvuni pregled Ultrazvuna pretraga dojki se najee koristi kod mladih ena, koje imaju vie ljezdanog tkiva. Ultrazvukom dojki moe se rano otkriti prisustvo kvrica (da li je rije o cisti ili tumoru). Ako je potrebno, u sluaju sumnjive kvrice, pomou vrlo tanke igle moe se uiniti ciljana punkcija i citoloki pregled. Pretraga se izvodi ambulantno, nije bolna, niti su mogue komplikacije. 4.4.4.Mamografija Mamografija je tona i sigurna rendgenoloka pretraga (danas se koristi samo pedeseti dio doze zraenja potrebne u poetku) kojom se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati. Mamografski pregled u veini sluajeva nije bolan. U mladih ena ljezdano tkivo zauzima gotovo cijelu dojku i mamografska slika je prilino nejasna, stoga je uobiajeno da nema razloga (osim iznimno) snimati dojke ena mlaih od 35 godina. Prvu mamografiju tzv. bazini (inicijalni) mamogram savjetuje se napraviti enama izmeu 38. i 40. godine, a zatim enama starijim od 40 godina jednom godinje. U ena u dobi od 50-69 godina preporuka je mamografiju napraviti minimalno jednom u dvije godine. Mamografija obuhvaa dvije snimke dojke uz maksimalno stlaivanje dojki (pritiskom na dojku 4.6.Mamografija kompresijskom ploom), snimku dojke sprijeda te s njezine bone strane, koje prikazuju njezinu grau i sumnjiva mjesta. Unato nezamjenjivosti mamografije u ranom otkrivanju i najmanjih karcinoma, vano je naglasiti da se mamografijom ne moe prikazati 15-20% karcinoma dojki, osobito kad se radi o dojkama s gustom ljezdanom strukturom. U Hrvatskoj se radi dogovora za mamografiju treba javiti svom izabranom lijeniku obiteljske medicine ili ginekologu. Kod suspektnih nalaza dijagnostika se proiruje na aspiraciju i citoloku analizu dobivene tekuine, kao i biopsiju, te histoloki pregled dobivenog tkiva, kao i pregledi radi iskljuenja diseminacije bolesti (RTG plua, UZ jetre, RTG kraljenice, zdjelice, kraniogram). Kao pomona metoda u dijagnosticiranju raka pomae i mjerenje tumorskih markera. Tumorski marker CA 15-3 dobro prati irenje karcinoma dojke, ali zbog slabe osjetljivosti ne pomae u ranom otkrivanju raka dojke. Detaljnije pretrage koje se koriste samo rijetko su magnetna rezonancija (MR), kompjuterizirana tomografija (CT) i scintigrafija. 4.5.Klasifikacija raka dojke Nakon obrade, a prije terapijskog postupka, bolest je potrebno klasificirati prema TNM (tumor, limfni vorovi, metastaze) sustavu i pacijenticu razvrstati prema stadiju bolesti. 4.6.Terapija raka dojke Lijeenje i prognoza raka dojke odreuju se i opisuju s obzirom na dobivene stadije, uznapredovalost malignog procesa i ope stanje organizma. Brojna znanstvena istraivanja posljednjih dvadesetak godina doprinijela su sve ranijem otkrivanju zloudnih promjena na dojci i s time promijenila i nain lijeenja raka dojke. Tako se uz kirurko lijeenje sve ee koristi radioterapija, kemoterapija, hormonsko lijeenje i imunoterapija.
8

4.6.1.Operativni zahvat Ukoliko je rak otkriven na samom poetku kada je kvrica manja od 1 cm, ako je mogue odstraniti sve tumorsko tkivo, ako tumor nije fiksiran na kou ili duboke strukture, ako nije metastazirao izvan limfnih vorova aksile, ovisno o pokretljivosti tumora prema prsnim miiima ili ako je dojka tako velika da nakon to se tumor odstrani ostane tri etvrtine dojke, radi se potedna operacija, modificirana radikalna mastektomija. Uklanja se samo bolesno tkivo (tumor), okolni parenhim i najblii limfni vor, koji se alje na analizu. Rekonstrukcija dojke nakon mastektomije i potedne operacije ima vrlo veliki utjecaj na psihiko stanje i oporavak bolesnice, mogue ju je uiniti istodobno s mastektomijom, tj. potednim kirurkim zahvatom ili naknadno, pomou implantata ili miino-konog renja. Najee komplikacije nakon kirurke terapije jesu poputanje ava i edem ruke nakon disekcije aksile, koji moe prerasti i u tromboflebitis. 4.6.2.Radioterapija Uz radioterapiju je esto omogueno potedno kirurko lijeenje s boljim kozmetikim rezultatom i istom lokalnom kontrolom bolesti kao nakon mastektomije. Radioterapiju bi trebalo zapoeti 6 tjedana, a najkasnije do 12 tjedana, nakon operativnog zahvata. Dojka se zrai telekobaltom ili X-zrakama linearnog akceleratora, ija je energija prilagoena debljini tkiva koje se zrai, a zbog blizine plua i srca, zraenje se mora svesti na najmanju moguu mjeru i stoga je radioterapija vrlo sloen postupak. Uobiajena preporuena tumorska doza koja se aplicira na cijelu dojku, tangencijalnim poljima iznosi 45 do 50 Gy, a raspodijeljena je u 22 do 25 frakcija zraenja tijekom 4,5 do 5 tjedana sa ili bez boosta (dodatne doze zraenja). Radioterapija nakon potednog kirurkog lijeenja, obuhvaa osim preostale dojke i podruja regionalnih limfnih vorova, ukoliko je patohistoloki nalaz diseciranih (lat. dissectio; dissecare: rasijecati) vorova bio pozitivan. Najea komplikacije kod radioterapije je radiodermatitis, a kod bolesnica kod kojih je proveden potedni kirurki zahvat, moe se pojaviti fibroza dojke, mastitis ili miozitis sa serijskim prijelomom rebara. 4.6.3.Kemoterapija Kod nekih tumora kemoterapija ima vanu ulogu u lijeenju ili ublaava simptome i produljuje preivljavanje. Koliko dugo treba uzimati kemoterapiju ovisi o njezinoj vrsti, tako se razlikuju:

Adjuvantna terapija -oblik sistemnog lijeenja nakon lokalnog (koji je najee kirurka operacija), a cilj je iskorijeniti mikrometastatska arita bolesti) Neoadjuvantna terapija - ili primarna kemoterapija, kojom se nastoji postii smanjenje tumorske mase, kako bi kirurki zahvat bio manji, a obino se primjenjuje u nekoliko ciklusa Palijativna terapija- njezin je cilj produljenje ivota, odnosno smanjenje simptoma bolesti. Nastoji se postii potpuna ili djelomina remisija bolesti (nestanak bolesti ili znaajno smanjenje tumorske mase) i obino se primjenjuje dok god postoji terapijski odgovor.

4.7.Uloga fizioterapeuta kod raka dojke

9

Uloga fizioterapije u bolesnica s mastektomijom od izuzetne je vanosti i ogleda se u fizikoj i psihikoj rehabilitaciji ene. Fizioterapija nakon mastektomije sprjeava postoperativne komplikacije, pojavu limfedema i posturalnih deformacija, te priprema pacijenticu za ukljuivanje u svakodnevne ivotne aktivnosti primjenom fizioterapijskih postupaka u funkciji disanja, pokretljivosti ramena, tonusu i jakosti muskulature ramenog pojasa, provoenjem vjebi miia ruke, vjebi opsega pokreta vratne kraljenice, primjenom limfne drenae, hidrogimnastike, elektroterapije, te edukacijom pacijentica u vrhu ponovne uspostave optimalne tjelesne funkcije. Slika 4.7.Simbol Lige protiv raka dojki

5.ZAKLJUAK
Operacija odstranjenja dojke duboki je rez u ivotu ene. Najvei problem operiranih ena je strah od toga da e se rak vratiti te strah da ne budu prihvaene kao ene. Ako se u bolesnice s operabilnim rakom moe izvesti 10

potedna operacija, dojka e biti ouvana. Meutim, u nekih je bolesnica potrebna mastektomija poslije koje ostaje asimetrija prsnog koa.Zato najveu vanost pridodajemo upravo samopregledu dojki,jer ako otkrijemo kvrzicu koja je sam potak raka dojke,imamo dovoljno vremena pravovaljano sve izlijeiti.Takvo lijeenje ne stvara nikakve tjelesne deficite,a i sprijeava daljnje irenje te nastanak malignog raka dojke.Takoer se predlae i kontole kod lijenika osobito ko rizinih skupina ena.Ove bolesti se ne traba sramiti i ne treba ju zanemarivati sa miljenjem:ma proi e to,nego treba ozbiljno shvatiti svaku promjenu u dojci,jer je upravo ova bolest vodea po smrtnosti eena u Republici Hrvatskoj. Vjerujemo da je mnogim enama poznato kako je Ministarstvo zdravstva RH pokrenulo veliku akciju preventivnih pregleda dojki mamografijom po dobnim skupinama na koju se sve ene koje dobiju poziv trebaju odazvati. Neke od njih morat e otii na dodatne pretrage ultrazvukom, kako bi se jo bolje razjasnile otkrivene ili nejasne promjene na mamografiji. Ovom temom o raku dojke, nije nam bila namjera uplaiti ene kako mogu oboljeti od raka dojke i koliko je to opasno, ve nam je namjera bila potaknuti ih na veu brigu o vlastitom zdravlju, o preventivnim pregledima dojki kod lijenika , ime se jedino moe za sada , izbjei velika smrtnost od ove pritajene, podmukle i opake bolesti koja nam odnosi kad je kasno otkrivena u zadnje vrijeme sve vie ena i to u mlaoj dobi, ispod 40 godina ivota.

11

Popis koritene literature: 1. 2.

amija, Mirko i suradnici, Onkologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2000. http://rakdojke.kbsplit.hr/rakdojke.htm

3. http://www.rmd.com.hr/rak_dojke.htm 4. http://crosbi.znanstvenici.hr/prikazi-rad?&lang=EN

12