Tehnologija

Svemirski pakt

Sojuz iz dungle
U europskom svemirskom centru Kourou u Francuskoj Gvajani Rusi i Francuzi pripremaju lansiranje nekoliko satelita za navigaciju
tekst MIROSLAV AMBRU-KI foto NCL

iho nam je, ispod radara, prola zapravo epohalna vijest: za etvrtak 20. listopada iz francusko-europskog svemirskog centra Kourou u Francuskoj Gvajani lansira se Sojuz. Bajkonur u dungli! Rusi u europskom svemirskom centru? Hladnoratovske paranoike bi jo prije dva desetljea na samu takvu pomisao obuzeo neizreciv uas. Meutim, Kourou je po prirodi posla danas mjesto gdje se prakticira pristup business as usual. Interesi su jai od ideologije. ak i Francuzi u Centre spatial Gyannaise govore engleski. SVIJET E ZABILJEITi samo jo jednu jednokratnu dnevnu vijest da je ruskom veteranskom raketom lansiran par pokusnih satelita za vlastitu europsku satelitsku navigaciju Galileo. A to su ve tri senzacije: Europa se poinje oslobaati ovisnosti o amerikoj satelitskoj geopozicijskoj usluzi GPS, a pria o Sojuzu s Kariba jedna je od onih koje nadilaze matu pisaca znanstvene fantastike. Kako su Rusi dospjeli u 850 etvornih kilometara strogo uvane tropske ravnice visinom gotovo izjednaenom s razinom mora? Duga pria s brojnim zapletima poinje ve 1998. , otprilike nakon to su zaredali skupi neuspjesi s lansiranjem europske teke rakete-nosaa Ariane 5. Pri prvom se raketa raspadne ve 37 sekundi poslije lansiranja zbog, pokazalo se, glupog programerskog previda. Softver samo djelomice preraen sa slabi56

Ruska raketa Sojuz i nakon 40 godina slui za lansiranja

Galileo, europski konkurent GPS-u

FLOTA 30 satelita (6 vie od GPS-a) PRVI SIGNAL/PUNA USLUGA 2014./2020. VISINA ORBITE: 23.200 km TONOST: svaku poziciju odreuje 6-8 satelita, tonost u metar PREDNOST: neboderi ne ometaju tonost SINKRONIZACIJA: vodikov artomski sat KOMPATIBILNOST GLONASS, Compass PREDNOSTI: Toniji od GPS-a, ini Europu neovisnijom u odnosu na SAD, pogotovo na budue konkurentske sustave GLONASS (Rusija) i Compass (Kina).

je i uspjene Ariane 4 (od 116 lansiranja 1983.2003. zatajila je samo u tri sluaja) nije mogao progutati brojke mnogo vee lansirne mrcine. Nesretni se poetni niz divovske rakete zavrio 1999., poslije ega je do danas obavljeno 56 uspjenih misija. Meutim, toj raketi isprva namijenjenoj da lansira ljude u europskom minishuttleu Hermes vie nikada u toj mjeri nisu vjerovali. Ali raketa Sojuz Europskoj svemirskoj agenciji nije pala na pamet zbog njene pouzdanosti, iako je s vie od 1800 lansiranja i tek manje od deset zatajenja najpouzdaniji lansirni sustav. Jo manje zato to je posve svejedno ima li za teret svemirski brod s ljudima ili kakvu tehniku eljezariju. Europa je dugorono odustala od toga da sama svoje astronaute alje u svemir. Prepustila je to saveznicima, kako na zapadu, tako i na istoku. Trebala im je raketa koja bi pokrila srednje terete, jer ESA s Arinane 5 moe u nisku Zemljinu orbitu izbaciti 21 tonu, a mala raketa tek 1,5 tonu. Iz Bajkonura i Plesecka Sojuzom se u isto takvo kruenje oko Zemlje do visine od 2000 kilometara moglo ispaliti samo 2,53 tone korisnoga tereta, a iz Kouroua, samo zbog povoljnijega zemljopisnog poloaja do gotovo 6,5 tona! Taman toliko da se na lukrativnom tritu komercijalnih lansiranja, ije je cijene izgradio cjenovno nezajaljivi civilni i jo bezobzirniji vojni sektor, ponude cijelu paletu lansirnih vozila. Iza tog komercijalnog poteza stoje mone, za najiru javnost goto1 8/10/2 0 1 1

vo anonimne koliko mone integrirane svemirske i vojne europske industrije kao Thales Alenia i EADS Atrium, iji je tek jedan od spinoffa transeuropski brend Airbus. Za razliku od tajnovitih i tvrdih Amerikanaca, s Rusima se moglo razmjenjivati ideje pa i voditi ovakvu trgovinu najvie razine. Od prvih kontakata i razmjene ideja do potpisivanja ugovora na najvioj razini izmeu Francuske i Rusije 7. studenoga 2003. proteklo je samo pet godina. NOVAC KOJI SE zavrtio u jezgri tog joint-venturea nikada nije izrijekom spomenut. Znalo se samo da e se za gradnju kopije Bajkonura, lansirne platforme i prateih zgrada i objekata, meu kojima je i hala u kojoj se Sojuzi - drukije od svih drugih raketnih sustava - sastavljaju u vodoravnom poloaju, tisuu ruskih graevinara platilo izmeu 121 i 130 milijuna eura. S preinakama ruskih postrojenja, da bi ih se prilagodilo neugodno vlanoj i korozivnoj tropskoj klimi, estim naletima uragana i stalnim grmljavinskim prijetnjama, oekivalo se da e na etiketi zavrenoga posla pisati zbroj od 344 milijuna eura, od kojih je samo Francuska platila 62 posto trokova. Prava cijena nikad nije objavljena, jer ona mora da je vrtoglavo probila sve plafone. Gradnja je poela u travnju 2005., a prvi testovi s pravim SAojuzima trebali su poeti 2008., 38 mjeseci od polaganja temeljca. Prva lansiranja trebala su biti poetkom 2009., ali tek su krajem studenoga 2009. prva dva Sojuza

Sateliti koje Francuzi lansiraju ruskim raketama slue za razvoj navigacije

Europa se oslobaa ovisnosti o amerikoj satelitskoj geopozicijskoj usluzi GPS, a u tome e joj pomoi Rusi, saveznici na istoku
57

Tehnologija

rastavljenna krenula iz Petrogradske luke preko Atlantika ESA-inim trajektima za rakete Colibri. PUNO TOGA polo je naopako, ali se via sila znala pokazati i u najbizarnijim oblicima. Pri gradnji lansirne platforme i vatrovodne grabe 13 kilometara sjeverozapadno od platformi za lansiranje Ariane nekoliko je puta ukraden graevinski materijal u industrijskim koliinama, pa su graditelji besposleni ekali uivajui u tropima i komarcima da se isporue nove koliine cementa i betona! A samo se te vrste nevolje u kalendaru nakupilo za barem godinu dana.

Krah BlackBerryja

Smrt najpouzdanijeg geekovskog telefona

Kanadski tehnoloki gigant Research In Motion, tvorac famoznog BlackBerryja, proteklih je dana proivljavao poslovnu kataklizmu. Zbog pada sustava izgubili su najvrednije to su imali - apsolutnu lojalnost korisnika koji sada ele drukiji smartphone
tekst DRAGAN PETRIC , izvrni urednik Buga foto REUTERS

P
Kopija ruskog kozmodroma Bajkonur izgraena je u Francuskoj Gvajani

Tek u rujnu 2008. u Soiju je potpisan ugovor izmeu Francuza i Rusa o isporuci prvih deset raketa po cijeni od 300-400 milijuna dolara. Neki neovisni analitiari procijenili su da u takvom poslu nema govora o prebacivanju hard casha s rauna na raun i samo su ekali da otkriju ekvivalentnu kompenzaciju. ini se da su je doekali s potpisivanjem ugovora izmeu Francuske i Rusije 24. prosinca 2010. nakon osam mjeseci pregovora: Rusi su od Francuza za 1,37 milijarde eura kupili dva 200 metara duga desantna nosaa helikoptera i amfibijskih desantnih amaca za 900 komandosa, 40 tenkova i 16 tekih ili 35 lakih borbenih helikoptera za svoju Crnomorsku flotu. I otvorenim izborom za jo dva. Slijed se pokazao jo loginijim: Francuzi su usred nabave stotina ruskih napadnih i protupodmornikih helikoptera za vlastite mistrale koji su posljednji put bili angairani prije nekoliko mjeseci u Libiji. Protukompenzacija bi bila u najmodernijoj elektronikoj opremi helikoptera za Rusiju. Iz Kouroua polijee najnoviji tip gotovo 40 godina konceptualno neizmijenjene rakete Sojuz-2 s pojaanim drugim teretnim stupnjem Fregat-MT. Konstrukcijski korijeni ipak potjeu iz ureda Sergeja Koroljova i njegova Voshoda koji je prije 50 godina ponio Gagarina.
58

oslovnim etvrtima velikih amerikih gradova dominiraju dva mobilna ureaja - iPhone i BlackBerry. U Europi je iPhone takoer jedan od omiljenijih smartphonea meu poslovnom elitom, no BlackBerry se ne moe pohvaliti nita veim udjelom od onog koji meu takvim, vrlo zahtjevnim tipom korisnika, imaju Nokia, Samsung, HTC i drugi. Za RIM, tvrtku koja proizvodi BlackBerry, europsko je trite oduvijek bilo teko i izazovno. Ovdje se, naime, BlackBerry smatra odve treberskim ureajem i postoji vjerovanje da je nuno biti natprosjeno tehniki pismen da bi ga se koristilo. Usprkos tome, gotovo svi koji ipak imaju taj smartphone nevjerojatno su mu vjerni i toliko su njime zadovoljni da se uope ne trude isprobati ni jedan drugi tip ureaja. Tako je, zapravo, bilo do proteklog tjedna. Sada stvari stoje drukije. U samo tri dana RIM je uspio mnoge svoje korisnike u Europi (ali i na Dalekom Istoku, u Africi i jo nekim zonama) natjerati da ozbiljno razmisle o tome da prestanu koristiti BlackBerry i prijeu na iPhone ili neki smartphone s Androidom ili Windows Phoneom. Razlog je - poznato je sada ve i onima koji ne koriste BlackBerry - taj

BlackBerry je bio popularan zbog savrenog slanja mejlova i izvrsnog suelja

Bijesni korisnici BlackBerryja odmah su pomislili na iPhone4S i najvie e ih zacijelo prijei k Appleu

to se u cijeloj Europi, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, ak tri puna dana ovaj ureaj nije mogao koristiti za osnovnu namjenu zbog koje su ga korisnici i kupili - razmjenu e-maila. Nije se takoer moglo ni surfati webom, chatati, koristiti Facebook, Twitter, Foursquare... RIM-u se raspao serverski sustav u Londonu koji pokriva nekoliko kontinenata, a rezervno rjeenje za takav scenarij nije proradilo. U panici, ak tri dana nisu uspijevali popraviti greku, a ozbiljno su kasnili i s kriznim PR-om, koraajui na taj nain nenadano, ali brzo i sigurno prema poslovnom krahu na za njih ionako vrlo izazovnom europskom tritu. OVO JE KARDINALNA, praktiki suicidalna pogreka za RIM jer su u ta tri dana izgubili najveu prednost nad svojim rivalima - neupitno povjerenje korisnika. Apple, Google i Microsoft su do prolog tjedna mogli samo sanjati o tome da u korisnika svojih iPhonea, Androida i Manga ugrade takav osjeaj lojalno-