1

OSHO

BUNTOVNIK

2 SADRAJ: Sadraj:.............................................................................................................................................................. 2 VELIKA SINTEZA .............................................................................................................................................. 3 BUNTOVNIK GLASNIK NOVE ZORE............................................................................................................... 5 IVJETI SA VATROM U DUI .......................................................................................................................... 8 BOLJE POURI ILI E ZEMLJA NESTATI..................................................................................................... 11 NASILJE JE SKRNAVLJENJE ........................................................................................................................ 13 DRUTVENA PRAVDA JE DRUTVENA OSVETA ...................................................................................... 14 MIR JE U TVOM DOMU: U I I POGLEDAJ ................................................................................................... 17 IVOT JE JEDINI HRAM ................................................................................................................................. 20 BUNTOVNIK JE SLOBODA UNUTAR SEBE ................................................................................................. 23 AMBICIJA I KONKURENCIJA: NOSILAC DRUTVA..................................................................................... 25 BUNTOVNICI SU POTREBNI: SAMO INDIVIDUE VRIJEDE......................................................................... 28 BUNTOVNITVO: SADA ILI NIKADA ............................................................................................................. 31 ZA TEBE JE TVOJE SVIJETLO JEDINO PRAVO SVIJETLO........................................................................ 33 POTPUNA SLOBODA - NITA MANJE !........................................................................................................ 34 PROSVIJETLJENI BUNTOVNIK E RAZDRMATI PRIJESTOLJA MOI ..................................................... 36 UHVATITI PLAMEN......................................................................................................................................... 38 NAJVIA AVANTURA LJUBAVI ..................................................................................................................... 39 PRIHVATI IVOT KAO PRELIJEPU ALU..................................................................................................... 40

VELIKA SINTEZA
Moj buntovnik, moj novi ovjek je Zorba Buddha. ovjeanstvo je ivjelo: ili u realnosti due a iluzornosti materije, ili u realnosti materijalnog a iluziji duhovnog. ovjeanstvo se u prolosti moe podijeliti na materijaliste i spiritualiste. No, nitko se nije usudio da sagleda stvarnost o ovjeku. On je oboje istovremeno. On nije samo duhovan - nije samo svijest - a nije samo ni materija. On je jaki sklad izme u materije i svijesti. Zapravo, materija i svijest i nisu dvije stvari ve samo dva aspekta jedne stvarnosti: materija je vanjtina svijesti, a svijest je unutranjost materije. No, nije jo bilo ni jednog filozofa, pisca ili duhovnog mistika u prolosti koji je deklarirao ovo jedinstvo. Oni su uvijek bili skloni da dijele ovjeka nazivajui jednu stranu stvarnom, a drugu nestvarnom. To je stvaralo atmosferu izofrenije u itavom svijetu. Ti ne moe ivjeti samo kao tijelo. To Isus misli kada kae: ovjek ne moe ivjeti samo o kruhu ali to je samo pola istine. Ti ne moe ivjeti ni samo kao svijest, a ne moe ivjeti ni bez kruha. Ti posjeduje dvije dimenzije svog bia i obije tee biti ispunjene jer daju podjednaku mogunost za razvoj. No, prolost je obino bila naklonjena jednoj na utrb druge, i obratno. ovjek nikada nije bio prihvaan u cjelini. To je obino stvaralo bijedu, agoniju i veliko mranjatvo i no koja je trajala tisuama godina, i izgleda kao da nema kraja. Ako slua tijelo tada uskrauje sebe, a ako ipak ne slua tijelo tada e patiti od gladi, siromatva i udnji. Ako slua samo svoju svijest tada e tvoj rast biti jednostran: svijest e se razvijati ali e tijelo biti zgreno i ravnotea e biti izgubljena. U ravnotei je tvoje zdravlje, u ravnotei je tvoja cijelost, tvoja radost, tvoja pjesma, tvoj ples. Zapad je odabrao da slua tijelo i postao je sasvim gluh kada je u pitanju stvarnost svijesti. Krajnji rezultat je velika nauka, mona tehnologija, drutveno bogatstvo, bogatstvo svjetovnih stvari: a usred svega toga bogatstva je siromah bez due, sasvim izgubljen - ne znajui tko je, osjeajui se kao nakaza koja je sluajno na zemlji. Dok se svijest bogati materijalnim svijetom dotle e tijelo biti teko, a dua biti slabana. Ti si toliko optereen vlastitim izumima, vlastitim otkriima za koja misli da su donijela bolji ivot iako se zapadna inteligencija slae da to nije dovoljno valjano. Istok je odabrao svijest, a odbio sve to je materijalno - ukljuujui u to i tijelo - kao maya, kao iluziju, kao opsjenu u pustinji koja samo tako djeluje, a koja nema nieg stvarnog u sebi. Istok je stvorio takve ljude kao to su Gautama Buddha, Mahavira, Patandali, Kabir, Farid, Rajid - dugu liniju ljudi sa velikom svijeu, sa svjesnou. No, Istok je isto tako stvorio milijune siromanih, gladnih, bolesnih koji su umirali kao psi - bez dovoljno hrane, iste vode za pie, odjee i zatite. udne li situacije... Na Zapadu svakih est mjeseci oni unitavaju milijune dolara vrijednosti u mlijeku i drugim proizvodima bacajui ih u ocean jer im je to viak koji moe zauzimati prostor u skladitima i da snizi cijenu tih proizvoda, to bi moglo poremetiti njihovu ekonomsku strukturu. Na jednu stranu, u Etiopiji svaki dan umre hiljadu ljudi dok u isto vrijeme Evropska ekonomska zajednica unitava ogromne koliine iji trokovi unitenja vrijede dva milijuna dolara. Tko je odgovoran za ovakvu situaciju? Bogati ovjek na Zapadu traga za svojom duom, a nailazi na prazninu bez imalo ljubavi, iskrene molitve za ovjeka, ve samo rijei koje kao papagaj ui u nedjeljnoj koli. U njemu nema nieg duhovnog, nema osjeaja za druga ljudska bia, nema potovanja prema ivotu, pticama, drveu, ivotinjama - a unitavati je sasvim lako. Moda se Hiroima i Nagasaki i ne bi dogodili da ovjek nije mislio da samo postoji materija. Toliko mnogo nuklearnih bombi moda ne bi bilo ispaljeno da je ovjek pomislio da postoji skriveni Bog, skriveni sjaj koji ne treba unitavati ve otkrivati, koji ne treba razarati ve osvijetliti - treba otkriti hram boji. No, ako je ovjek samo tvar, ako je samo kemija, tjelesan, kostur prekriven koom tada sa smru sve nestaje, nita ne ostaje. Stoga je bilo mogue i ono to je uinio Adolf Hitler ubiti est milijuna ljudi bez razmiljanja. Ako su ljudi samo materija emu onda dvoumljenje. Zapad je izgubio svoju duu, svoju unutarnjost. Predavi se nerazumlju, dosadi i mrzovolji - nije mogao ni nai sebe. Stoga je svako nauno otkrie bilo beskorisno jer je kua bila puna svega samo nije bilo domaina u njoj. Na Istoku je drugaije, domain je prisutan ali je kua prazna. Teko je uivati u ivotu praznog stomaka, bolesnog tijela, sa smru koja te okruuje: nemogue je biti meditativan. Stoga smo mi na Istoku bili nepotrebno gubitnici. Svi nai sveti ljudi, filozofi - i spiritualisti i materijalisti - su odgovorni za ovaj kriminal prema ovjeku. Zorba Buddha je odgovor za sve. To je sinteza duha i materije. To je deklaracija da nema konflikta izme u due i tijela, svijesti i materije: da moemo biti bogati na obije strane. Moemo imati sve to je svijet otkrio: nauku i tehnologiju, a moemo i imati sve to su Buddha, Kabir, Nanak otkrili u svom unutarnjem biu: cvijee, ekstaze, miris boanskoga, krila krajnje slobode. Zorba Buddha je novi ovjek, buntovnik. Njegovo buntovnitvo se sadri u tenji da uniti izofreniju kod ovjeka, da uniti podijeljenost: da uniti spiritualnost koja je protiv materijalnosti, da uniti materijalnost koja je protiv spiritualnosti. To je manifestno da je tijelo i dua zajedno, da je egzistencija prepuna duhovnosti, da su ak i planine ive, da je drvee osjetljivo, da je sve bitisanje ujedinjeno, ili da je moda to samo jedna energija koja se ispoljava na

4 dva naina: kao materija i kao svijest. Kada se energija iisti tada se ispoljava kao svijest, a kada je energija sirova, kruta, neiiena - tada izgleda kao materija. itava egzistencija i nije nita drugo do jedno energetsko polje. To je moje iskustvo - to nije samo moja filozofija. To je i potvr eno od moderne fizike i njenih otkria: egzistencija je energija. Mi moemo dopustili ovjeku da ima oba svijeta zajedno. On ne treba da napusti ovaj svijet da bi dospio do onog drugog, i obratno. Zapravo, imati samo jedan svijet, dok si u mogunosti da ima oba je nepotrebno izazivanje siromatva. Zorba Buddha je najbolja mogunost. On e ivjeti svoju prirodu do krajnjih mogunosti. On e pjevati pjesme ove zemlje. On nee odbiti zemlju, a nee odbiti ni nebo. On e zahtijevati sve to ova zemlja ima: svo cvijee, sva zadovoljstva, a traiti e i sve to nebo moe pruiti. On e traiti pravo na svu egzistenciju kao na svoj dom. ovjek prolosti je bio siromaan jer je dijelio egzistenciju. Novi ovjek, moj buntovnik, Zorba Buddha trai pravo na svu egzistenciju kao na svoj dom. Sve to postoji je za nas i mi treba da to koristimo na najbolji mogui nain -bez imalo krivnje, bez nedoumice, bez probirljivosti. Bez probirljivosti koristi i uivaj u svemu to ti materija prua, a isto tako uivaj u svemu to ti svijest doputa. Budi Zorba, ali ne zastani tu. Kreni dalje prema biu to je Buddha. Zorba je samo pola, kao to je i Buddha samo pola egzistencije. Ima jedna stara pria. U jednoj umi u blizini grada ivjela su dva prosjaka. Prirodno, oni su bili u neprijateljstvu u kojem su obino ljudi istih profesija - dva lijenika, dva profesora, dva sveca. Jedan od njih je bio slijep dok je drugi bio bez nogu, ali su oba bila suparniki nastrojena i itav dan bi se u gradu nadmetali. Jedne noi njihovu kolibu je zahvatila vatra koja se irila umom. Slijepi ovjek je mogao istrati vani, ali nije znao na koju stranu se vatra iri i gdje da bjei, a hromi ovjek je pak vidio sve ali nije mogao bjeati vidio je samo kako mu se smrt pribliava. Oba su zakljuili da su potrebni jedan drugome. Hromi je donio iznenada odluku: Slijepi moe trati, a ja mogu vidjeti kuda tri. Oba su u tom trenutku zaboraviti na svoja suparnitva. U takvom kritinom trenutku, kada su oba izloena opasnosti, nuno se zaboravlja na sva neprijateljstva. Sva su neprijateljstva u sutini glupost. Oni su stvorili veliku sintezu; dogovorili su se da slijepi ovjek iznese hromog na svojim le ima vani i tako su mogli funkcionirati kao jedan ovjek. Tako su i spasili svoje ivote. Poto su spasili jedan drugoga tada su postali i prijatelji - po prvi put su odbacili svoja neprijateljstva. Zorba je slijep - on ne moe vidjeti, ali on moe plesati, moe pjevati, moe se radovati. Buddha moe vidjeti, ali on samo moe vidjeti. On je isto oko - jasnoa i uoavanje - ali on ne moe plesati; on je stijenjen: ne moe pjevati, ne moe se radovati. Krajnje je vrijeme za sjedinjenje Zorbe i Buddhe. Svijet je u plamenu i svaiji ivot je u opasnosti. Samo takav novi ovjek moe spasiti ovjeanstvo. Takvo sjedinjenje je jedina nada. Buddha moe doprinijeti svijeu, jasnoom, oima koje vide i dalje, koje vide i ono to je nevidljivo. Zorba moe dati svoje cijelo bie Budinoj viziji - uiniti da to ne Buddhe samo suha vizija ve uiniti da to Buddhe veselje ispunjeno plesom, ekstatini put ivota. Ambasador ri Lanke mi je napisao pismo u kojem trai od mene da prestanem da koristim sloenicu Zorba Buddha jer je ri Lanka budistika zemlja i da to:... vrije a nae religiozno osjeanje jer ti mijea razliite ljude, Zorbu i Buddhu. Ja sam mu petom napisao pismo: Poto ti ne shvaa da Buddha nije niije lino vlasnitvo, i Buddha nije samo nuno Gautama Buddha kome ste vi klanjali hiljadama godina u vaim hramovima. Buddha jednostavno znai onaj koji je probu en. To je samo pridjev, a ne vlastito ime. Isus se isto tako moe nazvati Buddhom, Mahavira je i bio nazivan u dainistikim knjigama, Buddha. Lao Tzu bi isto tako mogao biti nazvan Buddhom - i svako tko je prosvijetljen je Buddha. Dakle, probu enost nije niije vlasnitvo - svako tko spava moe se i probuditi. To je zapravo logini i prirodni zakljuak: ako si sposoban da spava tada si sposoban i da se probudi. Zorba je uspavan iako on ima mogunosti da Buddhe probu en. Zato ne budite nepotrebno razdraljivi, ljuti. Ja ne govorim o vaem Gautama Buddhi, ve govorim o istom kvalitetu probu enosti. To ja koristim samo kao simbol. Zorba Buddha jednostavno znai novo ime za novo ljudsko bie, novo ime za novo vrijeme, novo ime za novu epohu. On mi nije vie odgovorio. ak i ovjek koji dri mjesto ambasadora je toliko podcjenjiv, glup. On je mislio da pie veoma bitno pismo meni, a da nije nikada ni razmislio o imenu i znaenju rijei Buddha. Buddha nije prezime Gautame. Njegovo pravo ime je Gautam Sidarta. Sidarta je njegovo ime a Gautam porodino ime, prezime. On je nazvan Buddha tek kada se prosvijetlio, inae bio je Zorba. Svako tko nije probu en je Zorba. Zorba je izmiljeni karakter, ovjek koji vjeruje u zadovoljstva tijela, zadovoljstva ula. On uiva potpuno u ivotu bez da razmilja to mu se moe dogoditi u narednom ivotu - bilo da zavri u raju ili da skona u paklu. Zorba je bio jedan siromani sluga. Njegov gazda je bio veoma bogat, ali veoma ozbiljan kako samo to moe biti Englez. Jedne noi za punog mjeseca...Nikada neu zaboraviti to to je on tada rekao svome gazdi. Zorba je bio u svojoj sobi i poslije kraeg vremena izaao vani sa gitarom u rukama i eljom da plee po plai. Pozvao je svog gazdu da mu se pridrui. Rekao je: Gazda, samo jedna stvar ti ne valja - previe razmilja. Do i! Ovo nije vrijeme za razmiljanje: mjesec je pun i cijeli ocean plee. Nemoj propustiti ovaj

5 izazov! On je vukao gazdu rukama. Gazda je pokuavao da se odupre i da ne po e sa njime, jer je Zorba bio sasvim lud. On je obiavao da plee na plai svake noi. Gazda je bio u nedoumici: to ako neko nai e i vidi ga kako stoji na plai sa slugom. A Zorba ne samo da ga je pozivao da do e, on ga je i pozivao da pleu zajedno. Vidjevi no punog mjeseca, ocean kako trepti, Zorbu koji pjeva uz gitaru, iznenada se u gazdi poela buditi energija i pokretati noge to nije osjetio nikada do tada. Ohrabren i ubije en, on je konano poeo uivati u plesu. U poetku je bio suzdrljiv, no kako nije nikoga bilo na plai u kasnoj noi, on se sasvim predao. Tada je zaboravio sasvim na svijet i postao jedno sa Zorbom koji plee, oceanom koji plee, i mjesecom koji plee. Sve je postalo jedno i sve je bilo ples. Zorba je izmiljeni karakter, a Buddha je objektivan za onog koji odbaci svoj san i postane probu en. Budisti ne treba da su uvrije eni. Ja sam dao Buddhi energiju kako bi mogao plesati i dao sam Zorbi oi kako bi mogao vidjeti iza neba i proiriti svoje iskustvo egzistencije i evolucije. Moj buntovnik nije drugo do Zorba Buddha.

BUNTOVNIK GLASNIK NOVE ZORE

Voljeni Osho, da li buntovnik pripada nekoj kategoriji? Buntovnik, po svojoj pravoj prirodi, ne moe pripadati nekoj odre enoj kategoriji. On upravo predstavlja novu kategoriju, on uvodi novog ovjeka u svijet. On je glasnik nove zore, novog poetka. Nikakva kategorija iz prolosti ne moe sainjavati njegovo bie. Sve kategorije koje su do sada postojale ukazuju na neuspjeh ili nesposobnost da mijenjaju itavo ovjeanstvo. Buntovnik je sjeme transformacije svega. Bilo je zaista i velikih ljudi u svijetu, ali ak i najvei su mali pri usporedbi sa autentinim buntovnikom o kojem ja govorim jer su oni svi, na bilo koji nain, ipak inili kompromise sa vladajuim sistemom. To je mjesto na kojem se buntovnik razlikuje od svih njih. Oni su bili mudri ljudi, bili su kreativni umjetnici, bili su muziari, plesai, raznovrsni ljudi - prolost je proizvela zaista izuzetne linosti - ali im je ipak neto nedostajalo. Jedna osnovna stvar im je nedostajala, a to je odvanost da se odupru kompromiserstvu sa nosiocima uloenih interesa. Nitko od njih nije bio potpuno u svom buntovnitvu. Da, djelomini buntovnici su postojali, ali djelomino buntovnitvo nije dovoljno. ovjek treba potpune buntovnike koji mogu da promijene odredite ovjeanstva koje je krenulo ka groblju. Oni trebaju da promijene smjer kretanja u pravcu edenskih vrtova. Buntovnik e trebati da stvori vlastitu kategoriju - po svom nainu ivota, po vlastitoj odgovornosti, svojoj kreativnosti, po svojoj ljubavi i svojom nekompromisnom pristupu to ga jedino moe odvojiti od prolosti. Buntovnik nee imati prolost, povijest. On ima samo sadanjost i prostranu budunost koja mu se ukazuje. Ta budunost nee biti uslovljavana mrtvom prolou jer za buntovnika ne postoji prolost. Buntovnik je potpuna sloboda, potpuna ljubav, potpuna kreativnost. On je sasvim nova vrsta ovjeka to je bio san nekolicine velikih ljudi u prolosti, nekolicine pjesnika, filozofa, nekolicine mistika. No, to je samo ostalo njihov san; toliko nedokuivo da su ljudi to poeli nazivati utopijom, a te pjesnike i mistike utopistima. Rije utopija u svom korijenu znai ;,ono to nikada nee doi. Ti o tome moe sanjali, no tvoji snovi su u sutini bespredmetni, to je utopijsko, to nee doi. To je beznadena nada. To je opijum koji dri ljude u snu, halucinaciji, tako da mogu da toleriraju svoju veliku bijedu i patnje koje doivljavaju u sadanjosti. Buntovnik nije san. Buntovnik je stvarnost. On nije utopija. On je stvarna realizacija ovjekovih mogunosti. On je ispunjeno obeanje, ostvareni san. Prirodno, on i ne moe pripadati bilo kojoj kategoriji. On e trebati stvoriti svoju kategoriju. To e se obistiniti jednostavnom injenicom da mnogo, mnogo inteligentnih ljudi, mladih, ivahnih, spremnih da krenu ka izazovu nepoznate budunosti...malo po malo forma te kategorije e se uobliiti. Postoje zapreke za buntovnika da do e. Najvea zapreka za njega je ta to je protiv masa kao odluujueg pojma, protiv masa koje imaju svu mo. Buntovnik je osjetljiv i njean poput rue. Ti ga moe unititi veoma lako, ti ga moe rtvovati bez veih tekoa. Ali ja sada ipak osjeam veliku garanciju da e se buntovnik roditi - moda se ve i rodio. Narodu e trebati jo samo malo vremena da ga prepoznaju. On je sasvim nov, on ne pripada nikakvoj kategoriji: moda e ipak ponekad biti potreban mali jaz da bi ga prepoznao. Zato sam ja tako siguran u to? Siguran sam u to stoga to je ovjek prispio do krize koju nikada do sada nije susreo. On je sada na mjestu gdje treba da se odlui: ili novog ovjeka ili sveope samoubistvo, a ja sam ubije en da ovjeanstvo nee izabrati samoubistvo. To je garancija, to je moja nada da e se novi ovjek uzdii. Dani starog ovjeka su proli. On je ivio previe, ak i posthumno. On je bio mrtav jo davno. No, njegovo vrijeme je ipak skonano. On je i stvorio takvu situaciju da se pojavi novi ovjek, buntovan ovjek koji se buni protiv svih religija, svih vlada, svih vladajuih sistema, uloenih interesa; bunei se protiv svega onoga to je ovjeka dralo slijepim dralo u zatoenitvu, tjeralo ga da ivi u mraku, nikada mu ne doputajui da okusi ljepotu ivota. Bivi ovjek je stvorio takvu situaciju koja je tek trebalo da se dogodi, to je dolazilo malo pomalo. Svaki

6 naredni rat je bivao sve opasniji. Albert Ajntajn je bio upitan: Moe li neto da nam kae o treem svjetskom ratu? On je rekao: .,ao mi je. Ne mogu vam nita rei o treem svjetskom ratu, ali ako neto elite saznati o etvrtom onda vam o tome mogu rei. ovjek koji je pitao bio je u udu kako mu moe neto rei o etvrtom ratu ako nita ne zna o treem. Ali ga ipak upita u nevjerici: U redu, to moe rei o etvrtom svjetskom ratu? Albert Ajntajn mu tada odgovori: etvrti se nikada nee dogodili - tek toliko se moe rei o etvrtom ratu. O treem se nita nee rei. Svi vai veliki ratnici, osvajai, sve vae povijesne linosti, svi vai takozvani veliki ljudi su doveli smrt na zemlju. Doveli su smrt tako blizu nas da sada ovjeanstvo mora izabrati pravu alternativu. A druge alternative ne postoji do Novi ovjek. Stari ovjek je izagnao sebe iz egzistencije. Buntovnik e imati novu moralnost. Ta moralnost nee biti po neijim zapovijestima ve samo po vlastitoj svijesti. On e ostvariti novu religioznost, ali nee pripadati nijednoj religiji jer je to glupost. Religioznost je privatni, osobni pojam. To je neto nalik ljubavi i zato to ne moe biti organizirano. Onda kada pokua da organizira istinu ili ljubav ti je tada ubija. Organizacija djeluje skoro kao otrov. Novi ovjek nee biti kranin, Hindus, muhamedanac ili budist. On e samo biti religiozan, spiritualan, duhovan. Religioznost se tada nee uzimati kao vjerovanje ve kao nain ivota - milostiv nain ivota, divan ivot, odgovoran nain ivota, put ispunjen svijeu i ljubavlju, ispunjen prijateljstvom i podjelom svih dobara. To e biti nain koji e donijeti novi svijet, svijet bez granica. Tada nee biti potrebne vojske, naoruanja, nee biti potrebne nacije ni religije. A ono to je potrebno je malo meditativnosti, malo tiine, malo ljubavi, malo vie humanosti... samo malo vie i egzistencija bi postala miomirisna i ispunjena neim sasvim jedinstvenim i novim tako da mora nai neku novu kategoriju za to. Redovnice u jednom samostanu su bile uznemirene. Via sestra ih je pozvala i zatraila da joj kau to je po srijedi. Nitko nije htio govoriti dok se napokon jedna nova redovnica nije ohrabrila i rekla: Ono to ovom mjestu nedostaje je nekoliko zdravih mukaraca. Glavna sestra je bila okirana. Dobro, ona je u pravu. To je samo ljudska priroda, rekoe i druge redovnice ohrabrene. Onda, dobro - ree Via sestra. Sve u vas opskrbiti sa svijeama pa se tako zadovoljite. To nije dovoljno dobro, mi smo to probale oglasie se neke. To je bilo dobro kada sam ja bila mlada, ree na to Via sestra. U emu je vaa primjedba? Pa, ree im Glavna sestra, zar vam to nije isto. Postupak je isti: unutra, van, unutra, van,...To e vas tako er zamoriti. ovjek je umoran od svega staroga - stare politike, starih religija, starih duhovnosti, starih svetaca, starih vrijednosti. ovjeku je postalo krajnje dosadno. Ovaj vijek je dao priliku samo jednoj filozofskoj koli, a to je egzistencijalizam. U tom uenju je dosada glavna tema; Ne Bog, ne da li egzistencija poiva na materiji ili svijesti, da li smo za pakao ili raj, da li smo za teoriju reinkarnacije ili preporod. Glavna tema je ipak dosada. I nije bezazlena stvar da su ba dananji mislioci otkrili da je najvea ovjekova potreba kako izai iz dosade koja postaje sve tea i tea. To je nalik crnim oblacima koji se nadnose i unitavaju svu radost inei ivot bespredmetnim, stvarajui situaciju u kojoj izgleda da su ro enje i ivot samo prokletstvo a ne blaenstvo. Filozofi su tvrdili da je ivot prokletstvo, besmislena dosada, neprekidna patnja koja nema smisla. Ti previe pati, rtvuje se mnogo, a kraj rezultira jednostavno u nita Politiari su doveli nacije u stanje stalnog rata ponekad hladnog, ponekad vrelog - ali se rat ipak nastavlja u emu im i naunici pomau na putu koji moe unititi ovu planetu. Toliko je puno nuklearnog naoruanja na zemlji da se ona moe unititi ak sedam puta. Ta je statistika stara deset godina. To je veoma udna kombinacija. Filozofi nude samoubistvo kao jedini izlaz iz ove zbrke, a politiari stvaraju komunizam, demokraciju, socijalizam, faizam i svakojake ideologije - ne za ovjeka ve za rtvovanje nekim idealima. Potom su i naunici proizveli pravo oruje za pravo vrijeme tako da se u bilo kom trenutku moe ivot unititi na ovoj planeti. Ja ne vjerujem da e se to dogoditi iako su sve pripreme za to obavljene - i vie nego to je potrebno. To se ipak nee dogoditi jer ivot ima izuzetnu tenju za vjenim trajanjem, za vjenom ljubavlju - to nije udnja za smru. Upravo je i novi ovjek garancija da e se unititi sve ono to ovjeanstvo dri blizu smrti. Prepreke su velike ali i te prepreke imaju svoju pozitivnu stranu. Poto one donose smrt ovjeanstvu, ovjeanstvo se trudi da na e izlaz iz takve situacije, trudi se da opstane - ra a se velika buntovnost i nemirenje sa nacijama, religijama, dosadnim filozofijama nalik egzistencijalizmu; destruktivnim naukama, tehnologijama; politiarima i religioznim vo ama koji su podijelili ovjeanstvo i izazvali diskriminacije me u narodima, a sve to bez razloga. Novi ovjek ima sve anse da Buddhe izbavitelj. Isus nije uspio da izbavi ovjeanstvo, isto tako ni Gautam Buddha, ni Krina - ali buntovni mladi svijet svugdje oko nas je na putu da Buddhe spasilac ovog ovjeanstva. Ja vjerujem mladim ljudima, vjerujem u njihovu tenju za ljubavlju, njihovu tenju za ivotom; vjerujem u njihov poriv za pjesmom, plesom i sviranjem. Ja ne vidim da su oni spremni da umru. Ako pak ovjek prolosti eli da umre on moe izvriti samoubistvo, nitko ga u tome nee sprijeiti. Ako su politiari toliko zainteresirani za smrt oni se mogu baciti u ocean. Ali oni nemaju nikakvog prava unititi one koji jo nisu ni okusili radost ivota, koji nisu ni udahnuli miris bitisanja, koji nisu ni vidjeli ljepotu svijeta i zvijezda, sunca i mjeseca, koji nisu spoznali sebe, koji jo nisu bili putnici na vlastitom unutarnjem putovanju, koji su

7 sasvim neupoznati sa vlastitom subjektivnou, sa svojim blagom. Ne, mladost cvjeta, bilo kojih godina da je... a svako tko voli ivot je mlad. ak i na samrtnikoj postelji. ako voli ivot - ti si mlad. I zato su svi oni koji su ljubavnici ivota na putu da stvore pravu atmosferu dobrodolice za buntovni duh ovjeka - druge alternative ne postoji. Moja uvjerenost o buntovniku kao spasiocu ovjeka i ove planete je potpuna - kategorino potpuna. Buntovnik ba treba da Buddhe bez straha od javnog miljenja, bez straha od masa, bez straha od maski, ponaanja. Jedan sveenik je elio da sakupi novac za svoju crkvu. Reeno mu je bilo da se srea krije u uzgajanju i uvjebavanju trkaih konja. Zbog toga je odluio kupiti jednog i oprobati sreu. Poto je dobar konj bio skup kupio je jednog magarca. Kratko potom je stupio na trkalite i na njegovo iznena enje plasirao se na tree mjesto. Sljedeeg dana na sportskoj stranici lokalnih novina pojavio se napis: Sveenikovog magarca ou. Sveenik je bio razljuen i nezadovoljan pa je ponovo pristupio sa svojim magarcem na sljedeoj trci. Ovog puta je pobijedio a novine su na naslovnoj strani donijele napis Sveenikov magarac ispred svih. Biskup je bio nezadovoljan sa takvom vrstom publiciteta te je zatraio od sveenika da vie ne uestvuje na trkama. Sljedeeg dana su novine napisale: Biskup zbrisao sveenikovog magarca. No to je bilo previe za biskupa pa je naredio da sveenik sjae s magarca i da ga ustupi jednoj opatici iz oblinjeg samostana. U novinama se potom pojavio napis: Sveenica ima najboljeg magarca u gradu. Od toga je biskupu bilo zlo. Kasnije je obavijestio tu sveenicu da mora nekom dati magarca odmah. Tako je ona odmah prodala magarca jednom farmeru za deset dolara. Novine su tada vjerno prenijele vijest: Sveenica trguje magarcima od deset dolara. Sljedeeg dana su sahranili biskupa. Nemoj uope brinuti o lokalnim novinama, javnom miljenju, to ljudi govore o tebi. To je nain na koji mase dominiraju pojedincima vjekovima unazad. Oni koji ele biti svoji ne smiju se osvrtati na to to ljudi govore o njemu. Dokone mase su uvijek bile protiv bilo kakve revolucionarnosti, buntovnitva, promjena protiv i najmanjih mijenjanja - i zato su pojedinci kanjavani. Kada je prvi vlak krenuo u svakodnevnu upotrebu konzervativno sveenstvo je anatemisalo taj poduhvat govorei da bog nije izumio vlak kada je stvarao svijet te stoga vlak moe samo biti izum avola. Potkrepljivali su tu tvrdnju objanjenjima kako vlak i izgleda nalik avolu jer su prve lokomotive bile eline i rune. Crkva je ak i osudila na svojim misama takva sredstva prijevoza rijeima: Da nitko ne u e u vlak jer e vas on odvesti ravno do avola! Tadanji vlakovi nisu ili daleko, tek nekih dvadesetak kilometara. Za prvo putovanje uprava eljeznice je ponudila besplatno putovanje, doruak, ruak, kao i povratak na polaznu stanicu. To je bilo uzbudljivo putovanje od dvadeset kilometara i izuzetna prilika da budete prvi putnik u vlaku na takvom povijesnom putovanju. Ali, isto tako, narod koji inae nije obiavao da ide u crkvu okupljao se da uje to e rei biskupi i popovi o tome. Sve crkve su bile pune. A ti ljudi su govorili: Ne budite opinjeni avolom. Vidite, on vam nudi i besplatno putovanje i ruak. I jo su govorili: to vi znate - taj vlak e sigurno krenuti, ali hoe li se zaustaviti? On nee stati i tko zna gdje e vas odvesti? To je govorio patrijarh Engleske. Ovaj vlak je naruen od avola i kada jednom u ete u njega vie neete moi izai. to ete onda raditi? Samo jedan doruak i jedan ruak i va ivot je okonan. Ljudi su bili veoma uplaeni - u jednu ruku izazvani a u drugu uplaeni - no, ipak se nalo nekoliko protuha i kriminalaca koji su rekli: U redu, pa ako i ne stane neemo brinuti - no, vidjet emo! Kada je nekoliko njih ulo i nekoliko drugih je reklo: Ako oni mogu, zato da i mi ne rizikujemo? Ali vagoni su bili jo skoro prazni. Gdje je moglo stati po ezdeset ljudi bilo ih je samo desetak. U itavom vlaku nije bilo vie od sto ljudi koji su se tresli od straha. Jeli su svoj doruak ali su mislili: Ovo nam je posljednji doruak, jo samo ruak i sa nama je gotovo.'' A potom taj vlak...a on je iao veoma brzo za njihov pojam, nikada takvo neto nisu vidjeli - i sami avo je tim mogao upravljati - tako je to bilo. No, sveenstvo i kranski lideri su potom izgledali glupo. Vlak se vratio - i stao. Stoga je jasno da je sve novo, ak i obini vlak, za mase bilo strano. Oni su obino protiv svega novog. Ali mase su u vlasti religioznih vo a, politikih vo a, a ti ljudi i ne ele da se bilo kakva promjena dogodi jer svaka promjena opasnost za status quo, opasnost za vladajue interese. Svaka promjena e donijeti i nove promjene i oni se moraju rukovoditi po tim promjenama. Tko zna da li e to ii njima na ruku? Moda e im tetiti? ivot je za te religiozne vo e i politiare veoma udoban i uspjean da oni ne ele da se ita mijenja, ele da ostane sve vjeno isto. No, sada je situacija sasvim drugaija. Vladajua klasa je dovela ivot u takve okolnosti da je promjena nuna - ivjeti ili umrijeti? Izbor je sasvim jasan i ja sam sasvim siguran da nitko nee izabrati smrt. Ako ljudi izaberu ivot tada e izabrati i ivotne vrijednosti. Tada e opstanak religije biti iskljuen. Sveenici e morati da na u neke nove dimenzije. Tada e sveci biti pijanici, slikari, plesai i pjevai. Tada e meditanti - prosvijetljeni ljudi, via svijest i svjesni ljudi biti na sceni. Mi se sve vie pribliavamo velikoj transformaciji i sve vie to uoavamo u naim ivotima. Neto tako rijetko i jedinstveno, to se nikada prije nije dogodilo i to se nikada vie nee dogoditi ako ga sada ne prihvatimo, pokuava se izdii. Ti e se osjetiti sretnim i blaenim da moe vidjeti veliku transformaciju svih starih vrijednosti, starih ideja i ro enje novih vrijednosti, novih ideala, novih kategorija poasti i potovanja.

IVJETI SA VATROM U DUI

Voljeni Osho, duboko me dojmila tvoja vizija buntovnika. Ja sam uvijek bio ponosan to sam nekonformista. Sino sam usnio kako sam proganjan to ivim buntovno i to me je uplailo. Probudivi se otkrio sam da je ono to sam ja mislio o buntovnitvu samo bezbijedna igra za mene, samo djelovanje u okviru razumnih granica Sada vidim da je buntovni duh o kojem ti govori neto vrlo odvano i za ime ja jo tragam Voljeni Osho, da li je ovo osjeanje nesigurnosti stepenica na putu do buntovnika? Staro je uvjerenje da biti nekonformista je isto to i biti buntovnik. To je pogreno tumaenje. Nekonformista je reakcionar, on se ponaa u skladu sa svojom ljutnjom, gnjevom, nasilnitvom, egom. Njegove akcije nisu temeljene na svijesti. Mada se on suprotstavlja drutvu, uvijek biti protiv drutva i nije uvijek biti u pravu. U sutini dosta esto se doga a da ii od jednog ekstrema ka drugom je uvijek put od loeg ka gorem. Buntovnik je velika ravnotea, a to nije mogue bez svijesti, budnosti i neizmjerne samilosti. To nije reakcija, to je djelovanje - ne protiv starog ve za novo. Nekonformista je samo protiv starog, protiv ustaljenog ali on ne vidi viziju budunosti, on nema neke kreativne koncepcije zbog ega je protiv. to bi bilo ako bi on uspio? On bi bio izgubljen, bio bi u neprilici. On nikada o tome nije razmiljao. On nikada nije osjetio neku nepriliku jer nikada nije pobje ivao. Njegovi neuspjesi su bili samo veliki zaklon za njega. . Kada kaem reakcija, ja mislim da je tvoja orijentacija krajnje ovisna: ti ne djeluje sa pozicija slobode i neovisnosti. U tome se sastoje veoma duboke implikacije. To znai da je tvoje djelovanje nusprodukt. Isto tako znai da se takvo djelovanje moe vrlo lako kontrolirati. Postoji jedna vrlo kratka pria o muli Nasrudinu. On je bio nekonformist, temeljito reakcionaran, jedan sasvim negirajui um. Ako bi njegov otac rekao da po e desno budite sigurni da e on otii lijevo. Ubrzo je otac bio svjestan toga i tada vie nije bilo problema. Ako bi elio da njegov sin po e desno on bi mu rekao da ide lijevo i on bi otiao desno. On je bio neposluan, bio je nekonformista ali je bio i nesvjestan injenice da je manipuliran, usmjeravan, kontroliran i da zapravo radi samo ono to trai njegov otac od njega. Malo po malo i on je postao svjestan toga. U emu je stvar? Prije je moj otac bio veoma ljut ako ga ne bih posluao. Ja sam nastavio raditi po svome ali on vie ne gun a. Ubrzo potom on je otkrio tu strategiju. Kada su jednom njih dvojica prelazili rijeku na magarcu na kojem je bila utovarena jedna vrea eera prijetila je opasnost da se ta vrea naginjui se na desno srui u vodu. Otac je bio pozadi i znao je ako kae da pomakne vreu na lijevo da e njegov udni sin to odmah pomjeriti na desno i vrea e tako pasti u rijeku i itav e eer biti uniten. Zato e on i povikao: Nasrudine, pomakni vreu u desno, nadajui se da e on po staroj praksi uiniti suprotno. No ovoga puta Nasrudin je djelovao ispravo i pomaknuo vreu u desno pa je vrea pala u rijeku. Otac je tada upitao u u enju: to je sada, zar vie nisi neposluan? On mu je odgovorio: Odsada u odluivati u trenutku hou li biti neposluan ili ne. Nee vie imati odre enu filozofiju ve u se ponaati ovisno od situacije jer si bio do sada lukav prema meni, varao si me. Ti si me usmjeravao u tom pravcu da sam morao biti neposluan. Od danas pa nadalje mora biti svjestan jer ja mogu biti posluan a mogu biti i neposluan. Od danas ja vie neu biti usmjeravan, kontroliran, neu vie biti u tvojim rukama. Nekonformist je uvijek u rukama drutva i vlasti. Vladajui sistem treba vie biti lukaviji i obazriviji i veoma e lako iskoristiti nekonformistu. Ali vladajui krugovi ne mogu nikada iskoristiti buntovnika jer se on ne protivi vlasti. On ima viziju budunosti, viziju novog ovjeka, novog ovjeanstva. On radi na tome da ostvari taj san, da to pretoi u stvarnost. Ako je on protiv drutva to je samo zbog toga to je drutvo prepreka za ostvarenje tog sna. Njegov fokus nije na vlasti: njegovo usmjerenje je ka nekoj nepoznatoj budunosti, ka potencijalnim mogunostima. On se ponaa shodno svojoj slobodi, svojoj viziji, svom snu. Njegova svijest odluuje kojim putem da se ide. Tu je razlika izme u reakcije i djelovanja: reakcija je uvijek uslovljena tvojim neprijateljem. Moda ti nikada i ne razmilja o tome da je u reakciji neprijatelj u dominantnoj poziciji, da to odluuje tvoje djelovanje. Ono to ti eli uraditi tvoj neprijatelj odluuje. Buntovnik je jednostavno izvan domaaja razumijevanja stare vladajue hijerarhije, utemeljene drutvene strukture i zamrle humanosti. Jer to ne moe imati ni fragmentarnu vrijednost velikog sna kojeg buntovnik nosi u svom srcu. Svo njegovo djelovanje potie iz tog velikog sna, on se ustremio protiv drutva ali to je samo sluajno, to nije osnovna namjera. On ustvari nije protiv drutva, on je samo za Novog ovjeka. Njegov pristup svemu je pozitivan a ne negativan. On nije bijesan protiv starog drutva, on je ispunjen ljupkou i razumijevanjem te je otuda i njegov samilostan stav. On zna koliko puno je stari ovjek patio, koliko dugo je ivio u bijedi. Pa stoga, kako on moe biti ljut prema njemu'? On se ne moe ak ni aliti na njih. On stvara novi svijet u kome e nestati ove bijede, bola i neimatine, a ovjek moe ivjeti vie prirodno, ljepe i sa vie ljubavi, mira, uivajui u bogatstvu koje egzistencija nudi, u darovima ivota koji su neprocjenjivi. Sloboda, ljubav, tiina, prosvjetljenje, krajnje cvjetanje tvog bia - sve je to pristupano. Prepreke samo trebaju da se pomaknu. Sve stare strukture su stvarale sve vie i vie zapreka i smetnji za tvoj razvoj.

9 Ako bi buntovnik bio protiv ovih smetnji to bi novom ovjeku omoguilo da ivi nesputano, da ivi neobrobljeno, da ivi van koncentracionih logora i da ivi svoj ivot sasvim slobodno kao ptica na grani... slobodno kao pupoljak rue kad plee na kii, na suncu; tako slobodno kao kada se mjesec kree nebom ispod oblaka u svojoj neizmjernoj ljepoti, blaenstvu i miru. Buntovnik je sasvim drugaiji ovjek od nekonformiste. Dobro bi bilo da ti otkrije da biti nekonformista nije to i biti buntovnik. Nikada to ne zaboravi jer je lako biti nekonformist, ali biti buntovnik zahtijeva veliku transformaciju tvog bia. Biti nekonformista je jeftino. Pogledaj samo pankere - oni su nekonformisti koji se iaju sa obije strane glave, ostavljajui tek tanku liniju kose na glavi i jo to farbaju u psihodeline boje. Mladi ovjek, mlada ena... mladi ovjek sa pola ofarbanog brka, ili sa brkovima ofarbanim u boji duge - to su nekonformisti. To je lako bili. Ti ima dugme pozadi na tvojim hlaama - to je nekonformistiki. To e biti malo teko, zahtijeva malo discipline, ali to je dosta jeftino - i isto tako glupo. Jedna talijanska glumica i foto model je sjedila sasvim gola na jednoj rimskoj raskrsnici i pozivala prolaznike da pristupe njenoj politikoj partiji. Oni koji bi pristali biti lanovi te partije dopustila hi im da se poigraju i poljube njene grudi. Tu se okupila masa naroda koji su stajali u redu ekajui da pristupe njenoj partiji. Samo u jednom danu ona je ulanila desetak tisua ljudi. Upravo je sada objavila da e se kandirati za lana parlamenta, a nain na koji e se ona ukljuiti u izbornu kampanju i sakupljanje glasova je da e sjediti u udobnom automobilu i primiti svakog tko eli da glasa za nju obasipajui ga poljupcima. Ovo je zaista nekonformizam. Ona e zasigurno postati lan parlamenta; ona ak moe postati i premijer Italije ako bi samo rekla svojim lanovima: Ako budete glasali za mene da budem premijer, ja vam obeavam da u u ovom istom zdanju parlamenta voditi ljubav sa vama. Ona je jedna od najljepih glumica Italije i jedna od ljepih modela Evrope. Lako je bili nekonformist, ali to e ona priutiti ovjeanstvu? Njen poljubac ne moe pomoi, ne mogu ni njene sise. Sve to moe biti dobro kao ala ali to ne moe priiniti blagostanje svijetu, pa ak ni njenoj zemlji. Nekonformisti su kroz vjekove inili mnotvo gluposti. To pokree ljude, iritira ih, ali ne moe donijeti transformaciju svijetu. A ti kao sanijasin ne moe biti zainteresiran za ovakvu vrstu cirkusa, za tu vrstu glupog pristupa. Ti moe postati poznat veoma tako... Jedan ovjek u Americi, Robert Ripli, poetkom ovog vijeka postao je svjetski poznat u tri dana - a nije uinio nita. On je samo hodao natrake u Njujorku drei ogledalo ispred sebe kako bi mogao gledati unazad. Naravno, on je privukao pozornost. Okupljalo se mnotvo naroda, novinari su ga slikali. Postao je glavna vijest u novinama - bio je prvi ovjek koji je hodao unazad kroz Njujork. To je postalo poznato. Na kraju, on je putovao Amerikom izazivajui veliku pozornost novinara i javnosti. Narod ga je doekivao kao sveca, sve to je on radio je to da je nosio ogledalo. To je dobro za cirkus ali to ne moe donijeti nikakvu novu vrijednost ivota, nikakvu novu boju ivota, novo cvijee ivota, nova blagostanja narodu. Dobro je da ti to razumije, ali isto nemoj nikada to zaboraviti. Znaajno je to to si iste noi usnio: Vidio sam sebe progonjenog zbog buntovnog ivota. Ti si bio nekonformist ali nisi nikada sanjao da si progonjen zbog toga jer je nekonformist u mnogome bio predmet zabave, ruganja. Koga je tada bilo briga da njega proganja? Tko je htio troiti vrijeme da ga proganja. Ali ta sama ideja, promjena u tvom shvaanju da je buntovnik neto sasvim drugo iznenada je donijelo nonu moru u tvom snu. To je postalo znaajno. Tvoje nesvjesno je izalo na vidjelo i naloilo da se treba zbog toga brinuti. Biti nekonformista je jedna davno potvr ena injenica. To pripada drutvenom sistemu i jednom starom ukorijenjenom drutvenom nazoru. Nekonformist je uvijek postojao, nitko ga nije unitio. On nikada nije bio opasnost za drutvo ili neije uloene interese. To je samo proizilo iz tvog nesvjesnog, zaumnog, da si ti progonjen zbog toga. ...I postao sam zaplaen. Probudivi se otkrio sam da je ono to sam ja mislio o buntovnitvu samo bezbijedna igra za mene, djelovanje u okviru razumnih granica. Sada vidim da je buntovni duh o kojem ti govori neto vrlo odvano za ime ja jo tragam. Da li je ovo osjeanje nesigurnosti stepenica na putu do buntovnika? Kao prvo, to je svojevrsni rizik, opasnost. To je samo za one koji imaju lavovsko srce, koji imaju hrabrosti i dostojanstvo ljudskog bia. To nije za sve. Tek nekoliko buntovnika je potrebno da se stvori buntovno drutvo, drugi e samo slijediti njihov primjer iako uistinu nee bini pravi buntovnici. Ako bi buntovni ljudi stvorili drutvo, jedan narod - koje se sada moe vidjeti ovdje - i oni bi tako er pripali takvom drutvu. Oni to ne mogu sami iz prostog razloga jer ih je strah. Ali kada sam ja u pitanju i moj narod, bilo to da je opasno, rizino, jezivo bie prihvaeno kao izazov za ovjeanstvo, bie prihvaeno kao izazov tvoje hrabrosti, tvoga duha, tvoje due. To je opasnost - to je ono za ime treba teiti. ovjek koji ivi bez opasnosti, uope i ne ivi. Jedini nain ispravnog ivljenja je da ivi sa opasnou, uvijek na otrici maa. Tada ivot dobiva svjeinu, mladost i ar ivljenja iz trenutka u trenutak. ivjeti treba potpuno u svakom trenutku jer nikada ne zna da li e doi sljedei trenutak. Oni koji ive konvencionalno, lagodno, ivotom srednje klase... rije srednja klasa je pogrdna; pojedinac ne moe ivjeti ivotom srednje klase. Postoje ljudi koji lako potpadaju pod utjecaj prolosti, pod utjecaj navika, proivljenog, utemeljenih principa, besmislenih obiaja, i to sve zbog toga to se plae i da postave pitanje o tome. Njihove konvencije imaju vee vrijednosti nego potenje. Njihova nazovi srednje-klasna lagodnost ima za njih veu vrijednost ivota nego ivot sa svim svojim intenzitetima i vatrom. Sanijasin je iniciran da postane plamen, da ivi u neizvjesnosti odbacujui sav konvencionalni nain ivota, prividne lagodnosti, kreui se uvijek ka nepoznatom. Ljepota je u tome kada ivi u neizvjesnosti i

10 kada nema nita zasigurno, kada nema nikakvih garancija, neko osiguranje za sutra, tada ti ivi sa maksimalnom usmjerenou na trenutani ivot. Tada crpi svjeinu i sadraj svakog trenutka u njegovoj potpunosti, znajui da to uvijek moe biti i posljednja prilika. Tada ti voli ali tvoja ljubav nije povrna. Ti ivi i tvoj ivot je vatren. Tada je svaki trenutak intenzivne ljubavi i ivota znaajniji nego itava vjenost izline pobonosti, praznovjerja, mrtvih ideala, ropstva i ogranienosti. Bog je govorio Mojsiji na planini Sinaj, a Mojsije je odmahivao glavom u nevjerici prema onom to mu Bog govori. Okrenuvi svoju glavu prema nebu Mojsije tada ree: U redu, Boe, sada mi dopusti ovaj smjer. Ti si mi govorio da smo mi odabrani narod a sada eli odsjei jezik naem pitanju - zato? Kako je bog bio dentlmen nije mogao koristiti svoje rijei, a kako je Mojsije bio prorok ni on nije mogao koristiti rijei to je ostalo kao tajna jer je Bog utio. Poto je to bilo Mojsijevo vlastito otkrie on je i trebao da to objasni svom narodu a ne da pokae svoju indiferentnost. idovi pate zbog ove injenice, ove udne ideje da su oni potvr eni kao izabrani narod od Boga. To izgleda kao izvjesno ili je to Mojsije usnio, ili je moda puio marihuanu na planini Sinaj - jer ja znam da se tamo gaji marihuana. No, neto je ispalo loe i on se vratio sa idejom: Mi smo odabrani narod. Kada je jednom to dospjelo do njihovog uma to je postalo njihov ego. Stoga, nitko nije mogao istai neko pitanje. Ja sam prouio mnoge idovske spise, stare i nove, uao u mnoge komentare - znaajnih filozofa kao to je npr. Martin Baber - ali nitko nije mogao postaviti pitanje o tako glupoj ideji da su idovi izabrani narod od Boga. To je bilo tako lagodno i prijatno ali je to i stvorilo idovima toliku bijedu u posljednjih etiri tisue godina jer tu njihovu tvrdnju nitko nije htio prihvatiti kao opravdanu. Svako ima svoje ideje. Hindusi tako er misle da su izabrani narod te da im je Bog dao i prvu knjigu. Hindusi su bili prvi koji su postali civiliziran narod i imaju jedan od najsavrenijih jezika, sanskrt, za koji kau da je jedini jezik koji Bog razumije. Stoga, ako se moli na bilo kojem drugom jeziku samo trati svoje vrijeme. Ba ovdje u Puni postoji ovjek koji obuava enu po prvi put a povijesti... On misli da je revolucionaran, on misli da je nekonformist. On obuava ene u sanskrt ritualima; o tome to sutre nalau o braku tako da te sveenice mogu i vjenavati to se nije dogodilo u itavoj povijesti. Ali problem lei u tome to te ene ne znaju one nisu obrazovane - one ne znaju znaenje toga to rade. Taj ovjek je prije nekoliko dana bio upitan od jednog novinara: Ti ui ove ene tim sanskrtskim sutrama, sprema ih biti sveenice u hramovima, da vjenavaju, da vode razne ceremonije, ali one ne znaju znaenje svega toga. A zna li to mu je ovaj odgovorio: Nije stvar u tome hoe li one znati znaenje ili ne. Bog to razumije, stoga, znale to one ili ne - sasvim je beznaajno. To je prava molitva - to ja znam - to je prava molitva koju Bog razumije. ena koja Buddhe ponavljala tu molitvu je sasvim u redu, dovoljno je da je ona tu - znala ona znaenje toga ili ne. On je bio uvjeren da je veoma buntovan, napredan. Nitko ga u tome nije spreavao. Ljudi su to prihvatili kao alu. Nitko nije zvao te ene da vjenavaju. On ih je mogao obuiti ali ih nitko nije pozivao. On ih je mogao spremati za sve ritualne ceremonije ali su svi znali da ih nitko nee pozvati da vjenavaju, biti na sahranama, na ro enjima. Stoga ga ljudi nisu ni ozbiljno shvatili. Ali je njihovo reagiranje, njihov odgovor ukazao na veliku la koju su Hindusi stvarali tisuama godina da je sanskrt jezik koji je doao od Boga te da je kao takav jedino razumljiv Bogu. Tako je i prva knjiga mogla biti napisana samo na tom jeziku. Kako su Hindusi od boga izabrani narod tako je on sve svoje inkarnacije smjestio u hinduistike okvire. Nijemci misle da su oni najistija rasa - a iz toga je i nastao konflikt - stoga su eljeli unititi idove, jer nikako ne mogu dva naroda biti izabrana od boga. Jedan od njih mora biti sasvim uniten. Kada je Adolfu Hitleru uspjelo da ubije est milijuna idova bilo je sasvim opravdano za Nijemce da je on bio u pravu jer tada bog nije titio idove, a nije ni kaznio poinioca. Veoma je jeftino i lagodno prilagoditi se drutvu u kojem ivi; ne pitati nita iako osjea da je neto glupo. Makar prodao svoju duu ti e nastojati da zatiti svoju udobnost. Ti e postati duhovni rob. Buntovnik odbija da Buddhe rob u bilo kojem smislu - ak i u ime nekog boga, a o ovjeku nema ni rijei. Fridrih Nie je objavio: Bog je mrtav, i sada je ovjek potpuno slobodan. To je zakljuak buntovnog duha. Njegov argument je jasan. Na jednom drugom mjestu je jo dodao i ovo: ovjek i bog ne mogu ivjeti u koegzistenciji jer bog vidi svijet i ovjeka u njemu kao svoje djelo. Mi ne moemo vie tolerirati tu uvredu, taj pogrdan pristup ka nama zato mi objavljujemo da je bog mrtav i da je ovjek iznad njega. Tako vie nitko nije ispred ovjeka. Svakako, ovo su opasne staze, ali onaj koji Buddhe iao tim stazama moe ivjeti ivot u potpunoj slavi, ivjeti ivot ispunjen ekstazom. Oni koji ostaju biti srednjoklasne ovce, svjetina - oni ekaju pastira koji e doi da ih izbavi. Njihov ivot je prosjean tako da nije ni hladan ni vru. To je nalik aju koji ne eli popiti - ni hladan, ni topao - neto nalik mlakosti. Ne ivi mlakim ivotom! Harijeva stroga supruga Marta ga je povela sa sobom u trgovinu da kupi par dugih gaa. elite li na dugmad ili patent upita trgovaki putnik. Patent - odgovori brzo Hari. Vrlo dobro, gospodine - ree pomonik. A elite li od deset centimetara ili dvadeset. Dvadeset centimetara - pohita Hari dok se Marta ne bi umijeala. Kada su izali vani Marta ljutito prozbori: Ti, ti i tvoj patent od dvadeset centimetara! Zato? Podsjetio si me na susjeda mog oca koji je svako jutro otvarao svoju veliku garau i izlazio iz nje sa biciklom! To to ja govorim moe stvarno proizvesti odre eni osjeaj nesigurnosti. No, to je to sigurnost? Da li je ita sigurno u ivotu? Da li sigurno postoji u ivotu ili je to samo jedna ideja, utjena ideja koju je ovjek

11 izmislio. Kakve sigurnosti ima? Narod Hiroime i Nagasakija je otiao te noi u krevet sasvim siguran. Ne vjerujem da je ijedna osoba ta dva grada, ni jedna jedina osoba od dvjesta tisua stanovnika pomislila te noi na nesigurnost. Jutrom je tu bila samo vatra i mrtva tijela. Nijedno ivo bie nije ostalo, ak nijedno drvo, ptica, ivotinja. Sav je ivot sasvim nestao. Kakve sigurnosti je tu bilo? Misli li da su oni est milijuna idova ikada pomislili da e plinska komora biti njihov kraj, da e u par minuta nestati kao dim iz dimnjaka? Kakve sigurnosti je tu bilo? Nikada nije bilo neke sigurnosti. Smrt moe doi svakog trenutka, a ona i dolazi bez najave, bez upozorenja. Ipak mi i dalje ivimo sa idejom sigurnosti; i kada se pojavi ideja za biti buntovnik, biti buntovni duh, mi tada ponemo misliti o sigurnosti. Ali vi uope nemate sigurnosti! Buntovnik to razumije: nema sigurnosti - ak on i ne pita za to. ivi u nesigurnosti, neizvjesnosti jer je to stvarna injenica ivota. Ti ne moe izbjei to, ti se ne moe zatititi od toga, zato nema ni potrebe da se brine o tome. Ne troi vrijeme uludo. U dane kada su Dizrali i Gledston bili politiki suparnici britanski parlament je odzvanjao od njihovih unih rasprava. Jednom je Gledston povikao na premijera: Gospodine, vi ete jednom skonati bilo na vjealima ili od venerinih bolesti. Dizrale podesi svoj monokl i odgovori sa nepomuenom mirnoom: Ja bih rekao, gospodine Gledston, to sve zavisi od toga da li u se ja prihvatiti vaih principa ili vae ljubavnice. Prihvatiti ivot jednostavno. Budi staloen i kreni sa snagom i dostojanstvom u nepoznato, u mrak, sa veseljem i razigrano. Ti nita ne moe izgubiti ve samo dobiti.

BOLJE POURI ILI E ZEMLJA NESTATI

Voljeni Osho, koja je razlika izme u buntovnika i revolucionara? Ne samo da postoji razlika ve postoji veoma bitna razlika izme u buntovnika i revolucionara. Revolucionar je dio politikog svijeta. Njegov pristup je politiki, njegovo shvaanje je takvo da ako eli promijeniti drutvenu strukturu dovoljno je promijeniti ovjeka na vlasti. Buntovnik je duhovni pojam. Njegov pristup je sasvim individualan. Njegova vizija je bazirana na tome da se mora promijeniti individua iznutra ako eli promijeniti drutvo. Drutvo kao takvo ne postoji, to je samo rije, isto kao i rije masa. Ako pokua to negdje pronai nee uspjeti jer se sa masom ne moe sresti ve samo sa individuom. Drutvo je samo ime za kolektiv samo ime, a ne stvarnost - ime bez sadraja. Individua ima duu, ima mogunost evoluiranja, mijenjanja, transformacije; dakle, razlika je ogromna. Buntovnik je stvarna esenca religije. On je donio na svijet promjenu svijesti. Ako se svijest promijeni tada i struktura drutva to mora da slijedi. Obratno nije mogue - to je pokuavano od strane svih revolucionara ali se nije uspjelo, svi su u tome grijeili. Jo nijedna revolucija nije uspjela da promijeni ovjeka - dokaz lei u injenici njegove svijesti. On i dalje nastavlja da razmilja o revoluciji. Oni su pogrijeili sasvim jer je ovjek ostao isti. Gautama Buddha, Zaratustra, Isus - svi su oni bili buntovnici. Njihova vjera lei u individui. Oni nisu jo uspjeli u svom nastojanju ali je taj njihov neuspjeh znatno drugaiji od neuspjeha revolucionara. Revolucionari su do sada puno puta pokuavali i to u mnogim zemljama - ali nisu uspjeli. Ali, Gautama Buddha nije uspio jer nije ni pokuao. Isus nije uspio jer su ga idovi razapeli a krani sahranili. On nije ni pokuao, njemu nije ni ansa bila dana. Buntovnik je jedna jo neeksperimentirana dimenzija. Moji sanijasini trebaju biti buntovnici, a ne revolucionari. Revolucionari pripadaju veoma svjetovnoj sferi. Buntovnici i takvo njihovo buntovnitvo je sveto. Revolucionari ne mogu biti sami. Oni trebaju masu, politiku partiju, vladu. Oni trebaju mo, a mo korumpira. Najvea mo korumpira najvie. Svi revolucionari koji su uspjeli koristei mo bili su upravo od moi iskvareni. Oni nisu mogli izmijeniti mo i njenu instituciju. Mo je promijenila njih i njihov razum. Mo ih je izopaila. Samo se ime moi mijenjalo, a drutvo je ostajalo isto. ovjekova svijest se nije razvijala vjekovima. Samo ponekad bi poneki pojedinac dospio do svijesti ali to nije bilo pravilo ve suta iznimka. A poto je bio usamljen masa ga nije podnosila. On je bivao meta poniavanja. Njegovo prisustvo je izazivalo uvredu jer ti je on otvarao oi, inio te svjesnim tvojih mogunosti i tvoje budunosti. To vrije a tvoj ego, kao da nisi nita uinio za svoj razvoj: da bude svjesniji, da vie voli, da bude ekstatiniji, kreativniji, da bude smireniji, i da ostvari ljepi svijet oko sebe. Ti nisi nita doprinio ovom svijetu. Tvoje bitisanje nije bilo blaenstvo ve prokletstvo. Ti si unosio tvoj bijes, tvoje nasilje, ljubomoru, tvoja rivalstva, tvoju tenju za moi. Ti si od svijeta nainio ratno polje: ti si edan krvi, a i druge ui biti takvi. Ti si odbio ovjeanstvo od humanosti: pomogao si ovjeku da zaostane za humanosti, omoguio si mu da ponekad Buddhe i gori od ivotinje. Gautam Buddha, Kabir, Chuang Tzu su te vrije ali jer su se razvili, a ti si ostao na istom nivou... Proljea do u i odu, a u tebi se nita ne rascvjetava; ptice ne dolaze da naine gnijezdo u tebi i da te zanose njihovom pjesmom. Bolje je da se Isus razapne i otruje Sokrat samo da ih se oslobodimo kako ne bi stvarali

12 u nama osjeaj duhovne inferiornosti. Svijet je poznavao tek nekoliko pravih buntovnika, no sada je upravo vrijeme za to. Ako se ovjeanstvo oglui o mogunosti da stvori vei broj buntovnika duhovnih buntovnika - tad je nae vrijeme na ovoj planeti ogranieno, tako da jo ovaj vijek moe biti na grob. Mi smo doli veoma blizu te toke. Mi moramo mijenjati nau svijest, da stvaramo vie meditativne energije u svijetu, da stvaramo vie ljubavi. Mi trebamo ponititi djelovanje starog ovjeka i njegovu runou, njegove utemeljene teologije, njegove glupe diskriminacije i idiotska praznovjerja, a da stvorimo novog ovjeka sa bistrim oima, sa novim vrijednostima razlaz sa prolou. To je znaenje buntovnosti. Reforma znai modifikacija. Staro ostaje, ti samo daje novu formu tome, novi izgled, neku vrstu renoviranja starog zdanja. Njegova stvarna struktura i dalje ostaje - ti samo to prefarba, oisti, otvori par vrata, prozora. Revolucija ide dalje od reforme. Staro i dalje ostaje ali se nekoliko promjena vie dogodi, ak i na samu bazinu strukturu - ne samo da se izvana stvari obnove: boja, prozori, vrata,... ve i da se stvori nova pria, da se stvar izdigne na vii nivo. Ali staro jo nije poniteno ono ostaje sakriveno iza novog. Zapravo, ono ostaje u temelju novog. Revolucija je kontinuitet sa starim. Buntovnitvo je raskid. To nije reforma, nije ni revolucija. To je jednostavno tvoj raskid sa svim starim. Stare religije, stare politike ideologije, bivi ovjek, sve to je staro - ti to odvaja od sebe. Ti osvjeen zapoinje ivot, kree sa polazne toke. I dok mi ne spremimo ovjeanstvo da pone ivot iznova - da uskrsne, smrt starog i ro enje novog,... Veoma je bitno da napomenem da je danom ro enja Gautam Buddhe njegova majka umrla. Kako se on ra ao njegova majka je umirala. Moda je to i povijesna injenica jer je on uistinu bio podignut od strane majine sestre - nije nikada vidio svoju majku. To je potom postala tradicionalna ideja u budizmu da kada se neki Buddha rodi majka umire istovremeno, ona ne moe opstati. Ja sam to primio simbolino i kao veoma indikativnu injenicu: ro enje buntovnika znai i umiranje starog. Revolucionari su pokuali da promijene staro. Buntovnik je jednostavno napustio staro, kao kada zmija mijenja svoju staru koulju nikada ne gledajui za sobom. Dok god mi ne stvorimo tako buntovan narod na zemlji ovjeanstvo nema budunosti. Stari ovjek je doveo ovjeanstvo do samrtnike postelje. Bivi ovjek sa starim razumom, starim ideologijama, starim religijama - sve je to bilo iskombinirano kako bi dovelo do ovakve situacije globalnog samoubistva. Samo novi ovjek moe spasiti ovjeanstvo, ovu planetu i predivni ivot na ovoj planeti. Ja upuujem na buntovnitvo, a ne revoluciju. Po meni je buntovnost esencijalni kvalitet religioznog ovjeka. To je spiritualnost u njegovoj potpunoj istoi. Dani revolucija su skonani. Francuska revolucija je propala, ruska revolucija je propala, tako er kineska revolucija... a vidjeli smo i svojim oima kako je Gandijeva revolucija izgubila - to se dogodilo i pred njegovim oima. Gandi je propovijedao nenasilje tokom itavog svog ivota da bi se pred njegovim oima zemlja izdijelila: milijuni ljudi su bili ubijeni, ivi spaljeni, milijuni ena su bile silovane, a i sam Gandi je bio ubijen. To je bio udan kraj sveca nenasilja. No, on je i sam bio zaboravio na svoje uenje. Prije no to je trebalo da pobijedi njegova revolucija bio je upitan od strane jednog amerikog mislioca Luisa Fiera: to namjeravate da uinite sa orujem i vojskom kada se rat zavri, kada Indija postane nezavisna drava? Gandi mu je rekao: Svo oruje u baciti u ocean, a vojsku u poslati u polja da obra uju zemlju. Na to ga je Fier upitao: Ali moda zaboravljate? Netko moe osvojiti vau zemlju. Gandi ree: Mi emo ga doekati sa dobrodolicom. Ako nas netko napadne mi emo ga doekati kao gosta i rei mu da moe ivjeti sa nama na nain na koji mi ivimo. Nema potrebe za borbom. No on je brzo zaboravio na svu svoju filozofiju. Zbog toga je revolucija propala. Veoma se fino moe govoriti o tim stvarima, ali kada se mo na e u vaim rukama... Kao prvo, Mahatma Gandi nije prihvatio ni jedno mjesto u vladi. To je bilo upravo iz straha jer je bilo teko suoiti se sa cijelim svijetom. to se dogodilo sa bacanjem oruja u ocean? A to sa slanjem vojnika u polja? On je izbjegao odgovornost za koju se borio itav svoj ivot jer je vidio da mu to moe stvoriti velike nevolje. On je proturjeio itavoj svojoj filozofiji. Ipak, vlada je bila sainjena od njegovih uenika odabranih od njegove strane. On nije traio od njih da iskljue oruje, naprotiv... Kada je Pakistan napao Indiju on nije otiao pred vladu i rekao da odu na granicu i zaele dobrodolicu osvajau. Naprotiv, on je dao blagoslov da tri aviona odu i bombardiraju Pakistan. Sa svim njegovim blagoslovom... Ta tri aviona su preletjela iznad njegove vile u Nju Delhiju i on ih je blagoslovio. Sa njegovim blagoslovom oni su otili unititi na narod koji je do juer bio bratski. Bez ikakvog stida ne vidjei u tome nikakvu proturjenost... Ruska revolucija je propadala pred oima Lenjina. On je obeavao da e, po Marksovom uenju, poto revolucija pro e nestati braka kao institucije jer je brak neka vrsta privatnog vlasnitva, a kako e privatno vlasnitvo nestati tako e nestati i braka. - Ljudi e se voljeti i ivjeti zajedno, djeca e biti briga drutva. Ali kada je revolucija pobijedila on je uoio enormne probleme. Brinuti se o toliko puno djece - tko e se brinuti o toj djeci? Da se iskljui brak... Po prvi put je vidio da zapravo drutvo poiva na porodici. Porodica je osnovna jedinica drutva i bez nje bi se raspalo tvoje drutvo... bilo bi opasno stvoriti diktaturu proletarijata jer bi tako ljudi bili nezavisni bez odgovornosti prema svojoj porodici. Pogledaj tu logiku: ako ovjek ima odgovornost prema eni, prema starom ocu, majci, djeci, - on je toliko optereen da ne moe biti duhovni buntovnik. Tako on ne moe ii protiv vlade - on ima previe odgovornosti. Ali ako ljudi ne bi imali previe odgovornosti, ako bi stare osobe bila briga drave... Ako bi ljudi ivjeli zajedno onoliko koliko se vole, oni ne bi trebali dozvolu za brak jer ne bi ni trebali razvode. To je

13 njihova privatna stvar, njihova osobna veza i stoga drava nema pravo da se u to mijea. Kada je bilo izvjesnu da e vlast ostati u rukama komunistike partije i da e Lenjin biti vo a - stvar se sasvim izmijenila. Kada jednom mo do e u njihove ruke tada ljudi poinju drugaije razmiljati. Tada se poelo razmiljati tako da ako bi se dopustilo da ljudi budu nezavisni bilo bi previe opasno. Postali bi previe individualni. Zato je dobro da se ljudi opterete porodicom. Oni e tako biti obrobljeni samo zbog svoje stare mati, zbog starog oca, bolesne ene, zbog djece, i njihovog obrazovanja - a tada nee biti ni vremena, ni hrabrosti da se bore protiv vlasti ni po kojem pitanju. Porodica je jedna od najveih zapreka koju je drutvo koristilo milenijima da ovjeka dri u ropstvu. Lenjin je zaboravio sve o tome da iskljui porodicu... Veoma je udno kako su revolucije propadale. One su propadale jo dok su bile u rukama revolucionara jer kada jednom vlast i mo do u u njihove ruke oni poinju misliti drugaije. Tada oni bivaju veoma zaneseni vlau i njihov itav napor tada ostaje u tome kako zadrati tu vlast u svojim rukama i kako ljude sasvim obrobiti. Budunost vie ne treba revolucije. Budunost treba novi eksperiment koji jo nije oproban - hiljadugodinja prolost je pokazala da je bilo buntovnika koji su i dalje ostali individualni. Moda i vrijeme nije bilo dovoljno zrelo za njih. Sada, ne samo da je vrijeme za to... ako ti ne bi urio vrijeme bi brzo vidjelo svoj kraj. Krajem ovog vijeka, ili e ovjek izumrijeti ili e novi ovjek sa novom vizijom pristupiti ovoj planeti. On e biti buntovnik.

NASILJE JE SKRNAVLJENJE
Voljeni Osho, mae li nam neto rei o nasilju kao izrazu buntovnitva? Nasilje nikada ne moe biti dio buntovnog duha iz prostog razloga jer je nasilje u korijenu itave prolosti ovjeanstva a buntovnik eli da se odvoji od prolosti. Nasilje je bilo nain ivota milenijumima. Posredno ili neposredno, mi smo ivjeli pod nasiljem. Nae vojske, nae policije, zatvori, sudovi, nai ratovi, nae takozvane velike religije, sve je to ivjelo u nasilju. A nasilje, ako se pogleda u njegovu sutinu je bez potovanja prema ivotu Po meni je religiozni ovjek, religiozna svijest, samo duboki stav potovanja prema ivotu jer ne postoji bog izvan ivota, nema raja izvan svijesti. Nasilje je skrnavljenje i ivota i svijesti. Ono je destruktivno. Buntovnik je stvaralac, njegova sva filozofija je sazdana od stvaralatva. Mi smo ivjeli u destrukciji veoma dugo, i to smo postigli? Zbog toga ja inim jasnu razliku izme u buntovnika i reakcionara. Ja inim razliku izme u buntovnika i revolucionara. Reakcionar je nia kategorija. On nikada sebe nee odvojiti od prolosti. Prolost je njegova orijentacija, on reagira protiv toga. No, bio ti protiv toga ili za to, to ostaje tvoj odnos, tvoj sadraj. Revolucionar je neto iznad reakcionara. On nije samo reakcija, on ima i svoj san za budunost, ima svoju utopiju. Ali, dok god je nasilje ukljueno revolucionari su kroz vjekove u cilju prave stvari uvijek zavravali u loim okolnostima. Ja opovrgavam takvu prepirku. Pravi kraj je jedino mogu kroz pravu stvar. Kroz nasilje ti nikako ne moe dospjeti do mira, tiine, ovjeanstva u ljubavi. Nasilje e biti u temelju svega, to e trovati itavu tvoju nadgradnju. Buntovnik e biti nenasilan, uvijek izvan proste nunosti, iznad namjene. Sve dok on ne Buddhe nenasilan, on ne moe biti nosilac blagostanja, mira, razoruanja, besklasnog ovjeanstva. Ako posije sjeme nasilja, ti ne moe ni oekivati i nadati se da to cvijee nee biti afektirano nasiljem. To cvijee cvjeta iz sjemena koje ti posije. Zato je svaka nasilnika revolucija proizvela nasilje u tom drutvu, nasilniku kulturu. Jadno je vidjeti da mi jo trebamo vojske, da mi trebamo nuklearno naoruanje. Nedostojanstveno je da mi trebamo policiju, sud i zatvore. Malo bolje ovjeanstvo, svjesniji ovjek bi se odupro svim tim besmislicama koje nas okruuju i truju nae bie. Buntovnik nee biti maloduan. On nee biti u nedoumici, on nee praviti kompromis sa prolou. Prolost kao takva mora biti sasvim odbaena. Samo se tako moemo zatititi od varvarskog u ovjeanstvu, krutosti, nasilja i duboko ukorijenjenog stava nepotovanja prema ivotu i egzistenciji. Buntovnik e biti spreman da umre ali nee biti spreman da ubija. Ponosno je kada ovjek moe umrijeti za svoju stvar. ivotinjski je ubiti za svoju stvar ma koliko ona znaajna bila. Ubijajui ti sasvim kvari to. I praktino gledano, buntovnik je jedna individua protiv itavog svijeta; ak i ako bi izabrao nasilniki put on bi bio skren. Neprijatelj - prolost - ima itekako vie nasilnike moi u svojim rukama. Buntovnik treba vjerovati u ljubav, vjerovati u meditativnost, treba biti svjestan svoje besmrtnosti i ako slome njegovo tijelo on ostaje netaknut. Ovdje ja ne govorim samo o politikom buntovnitvu. Ja govorim o individualnom buntu, spiritualnom fenomenu, ne o politikom biu. A nijedna spiritualnost nee prihvatiti nasilje kao metod dolaska do kraja. Nasilje je svakako van diskusije sve dok e u pitanju moj buntovnik, ovakvo buntovnitvo. On ne moe unitavati dovoljno je do sada unitavano. Vrijeme je da se prestane sa ovakvim idiotskim nainom ivota. Mi treba da izi emo iz ovog mraka na svjetlost. ak i ako e vas to kotati ivota to je sasvim u redu... jer e moj buntovnik biti u osnovi meditant. Ja ne zamiljam mog buntovnika bez meditacije; to je esencijalno iskustvo. I kada jednom shvati da

14 si besmrtan, tko bi se brinuo o smrti? I ako bi milijuni meditanata bili spremni da se isprse ispred cijevi puaka stare i ukorijenjene prolosti, postojala bi i mogunost: moda bi to promijenilo srca u tim ljudima koji dre puke u svojim rukama. Buntovnitvo nije bilo oprobano na irokoj skali mogunosti. Samo sa zalaganjem milijuna ljudi koji meditiraju, koji vole tiinu i mir, koji unitavaju svaku vrstu diskriminacije koja izaziva nasilje - moemo ostvariti prostor, prodor u zaustavljanju kontinuiteta nasilja i spasiti ovog ovjeka na ovoj planeti.

DRUTVENA PRAVDA JE DRUTVENA OSVETA

Voljeni Osho, to je pravda za buntovnog ovjeka? Ovo je jedno od znaajnijih pitanja iz prostog razloga to do sada ovjek nije ni pokuao da pokrene pitanja pravde. Naprotiv, uobiajeno je bilo da se u ime pravde vri osveta nad individuom koja se ne bi pokorila drutvenim zahtjevima, vlasti, uloenim interesima. Oni bi bili proganjani kao kriminalci, kanjavani a govoreno je da je pravda uspostavljena. Ustvari, ti ljudi koji su kanjavani su bili rtve. Pravda nije zadovoljena. Zapravo, ljudi koji su bazini uzrok nepravde u svijetu sprovode jo svoje osvete. Njihove osvete su ispunjene te su tako zaplaili i ostali svijet da se ne protive drutvu. Veoma je udno da se u dugoj povijesti... i nitko nije ni pokuao da sagleda zato se nepravda doga a. Mi smo samo proganjani individualno, ali oni nisu uzrok ve samo simptomi. Na primjer, siromani ovjek se prisiljava da se kree u odre eni radijus ponaanja. Ako ti stvarno eli da pravda Buddhe zadovoljena onda e ga morati osloboditi siromatva. Ali ne, ti to ne radi ve tog siromaha strpa u zatvor na nekoliko godina i tako priini jo vie nepravde u drutvu - jer tada njegova djeca postaju prosjaci ili deparoi, a njegova ena se tako prisiljava da se prostituira. A ovjeku kojeg si zatvorio na par godina oduzeo si dostojanstvo, ponos, njegovo samopotovanje. Ti si toliko toga ovjeku izolirao da povratkom u drutvo on sebe samo vidi kao stranca kojem nitko ne vjeruje, koji ne moe nai posao, koga svako izbjegava. Nitko ne eli prijateljstvo sa takvim ovjekom. On je ponovo prisiljen krasti. Poznata je injenica da kada jednom ovjek Buddhe kanjen zatvorom on se uvijek ponovo potom vraa u zatvor. Tako zatvor postaje njegov dom, on postaje zatvorski abonent. Vanjski svijet je samo praznini dopust za njega. Tek ponekad je on vani - ali svijet nije spreman da prihvati ovjeka, nije spreman da ga tretira na isti nain kao i druga ljudska bia. Uvrije en, on tako er postaje osvetoljubiv. Osveta ne stvara nita drugo do osvetu. Mrnja izaziva jo vie mrnje, osveta jo vie osvete. U zatvoru on postaje samo ekspert za kriminal. On vie nije amater - u poetku je bio tek samo naivni prijestupnik. U zatvoru, za koje se govori da su svojevrsni univerziteti za kriminal, ustanove za obuku kriminalaca, polje na kome cvjeta kriminal... u zatvoru on naui da nije kriminal to zbog ega je kanjen, ve da je kanjen samo zbog toga jer je uhvaen. Ne dopusti da te uhvate i nee poiniti prijestup. Postoje vii eksperti u zatvorima. Oni ue nove, oni upuuju u tajne kriminala. Svaki put kada izi u iz zatvora oni su spremniji kada je u pitanju kriminal. Ali, moda dosadanje ovjeanstvo i nije zainteresirano ukloniti kriminal. Cilj svemu tome je izgleda da se samo kanjavaju neposluni, neprikladni - oni koji ele da idu svojim putem, oni koji ne ele biti zubac na zupaniku, oni koji mogu imati odre enu individualnost. Nema druge ceste za njih osim prijestupa. Kriminal je njihova vrsta buntovnitva. Buntovni ovjek i njegov svijet je zagledan u uzrok takvog ponaanja. Nitko nije ro en kao kriminalac; svako bie je ro eno isto, bezazleno. To je stvar odgoja, drutva, razvoja, da se ovjek svede na kriminal. Drutvo buntovnih ljudi e pokrenuti taj sluaj i razotkriti uzroke. Primjera radi, siromatvo se nee dopustiti na zemlji. A kada se jednom siromatvo iskorijeni tada e automatski pedeset procenata postojeeg kriminala nestati. Isto toliko e nestati sudac, sudova, zatvora, zakona isforsiranih autoriteta - i to samo uklanjanjem siromatva. Zatim, tu su sigurne tvrdnje naunika da postoji kriminal koji je nasljedni. Ti samo bespotrebno kanjava takvu osobu - on treba simpatiju, a ne kaznu. Primjer za to su siledije... u muhamedanskim zemljama ovakav prijestup je toliko ozbiljan da se iskljuivo smru kanjava. Ali silovanja se mogu iskorijeniti sasvim. U aboridinskim drutvima silovanja nema jer se djeci, kada sazru seksualno ne doputa biti u domovima svojih roditelja. Oni imaju prostoriju u selu: svi mladi ive tu zajedno. Oni se me usobno poznaju. Njima je doputena potpuna seksualna sloboda sa samo jednim uvjetom - koji je veoma znaajan - da li moe biti sa jednom istom osobom samo tri dana, onda mora promijeniti partnera. To prua mogunosti svima da se upoznaju pojedinano. To tako er prua pravu priliku da se ljubomora sasvim iskorijeni. U tom sluaju je sasvim nemogue da bude ljubomoran jer svog partnera ne moe zadrati due. To nisu stalni odnosi - samo tri dana - i ti mora promijeniti. Kada do e vrijeme za brak ti mladi ljudi su sasvim sigurni tko e im biti partner ubudue jer su promijenili sve i upoznali svakog naosob. Samo tako mogu odabrati osobu sa kojom imaju najharmoninije me usobne odnose. Sasvim je udno, ali u tim razvratnim drutvima nema silovanja - nikada nije zabiljeena takva pojava - ak ni razvoda braka nije nikada bilo. Oni su nali pravu osobu za sebe jer su imali takvu priliku. Tako njihova ljubav raste i harmonija se medu njima obogauje. Kod Aboridina razvod je nepoznata stvar, preljuba tako er - ne zato to oni imaju takvo nare enje ve to se veoma dobro poznaju izme u sebe: i tako mogu izabrati pravog partnera. Roditelji ne ugovaraju

15 brakove ve to mladi izme u sebe dogovore. U buntovnom drutvu e biti isti sluaj. A posebno od uvo enja pilule protiv zaea, sasvim je apsurdno da ovjek oeni enu koju nije intimno dobro upoznao ili da ena uzme ovjeka kojeg ne poznaje. Pilula e biti velika revolucionarna stvar. Ali, sve religije zabranjuju takvu revoluciju. Oni misle da je pilula otkrie satanskih sila i kao takva ne smije biti koritena. Stara vrsta pilule je bila sigurna tek 99% jer je mogue da osoba ponekad zaboravi da je uzme. No, sada postoje dvije nove vrste pilule. Jedna, koju ena moe uzeti poslije seksualnog odnosa te ne postoji bojazan od zaea; druga, koju moe i mukarac uzimati tako da nema potrebe da je ena uzima. Sa mogunou koritenja ovih pilula mukarac i ena mogu eksperimentirati sve dok ne do u do osobe sa kojom stvarno ele ivjeti stalno. A oni ne moraju uriti da podu u crkvu - mogu saekati. Za godinu ili dvije oni mogu vidjeti kuda ide njihova intimnost, biva li dublja i bogatija ili, kako vrijeme prolazi, to biva hladna veza. Prije nego se odredi za ivotnog partnera logino je da mora iskusiti vie osoba. Preljuba e tako nestati. Silovanja nee biti. A nauka e otkriti - to je ve uinjeno - da postoje prijestupi koji su poinjeni pod utjecajem biolokih zakona - bio je prisiljen da to poini zbog nasljednih osobina. Takva osoba treba lijeenje, lijeniku brigu; ili, ako neto nije u redu sa njegovim umom tada on treba psihijatrijsko lijeenje. Ali tu ne moe biti govora o tome da se takva osoba proglasi kriminalcem i da mu se odredi kazna. Sve kazne su prijestupi. Samo zbog toga to nismo sposobni da otkrijemo uzrok... ili to nismo htjeli to otkriti jer bi tako prouzrokovali mijenjanje itave drutvene strukture, mi nismo spremni za veliku revoluciju. Buntovni ovjek je spreman za svaku revoluciju u svakom aspektu ivota. Nepravda nestaje... i tako nema rijei ni o pravdi. Veoma je teko zamisliti ovjeka bez ljubomore, bez ljutnje, bez rivalstva, bez tenje za moi, ali ipak je sve to mogue. Mi samo o tome nismo razmiljali: kako da otklonimo uzrok. Zato ljudi ele mo? Jer sve to oni rade nije potovano. Obuar nije potovan koliko i predsjednik vlade. Ustvari, on moe biti bolji obuar nego to je taj predsjednik. Kvaliteta bi bila cijena ako je on bolji obuar tada ne bi trebalo da Buddhe zainteresiran da Buddhe predsjednik. Njegova osobna umjetnost, njegovo stvaralatvo e mu donijeti ugled i dostojanstvo narodu. To se i dogodilo jer je Linkolnov otac bio obuar, a Linkoln je postao predsjednik. Sva amerika aristokracija je bila okirana to e ivjeti pod predsjednitvom obuarevog sina. U Senatu su bili svi aristokrati - veoma bogat svijet. Prvi govor koji je Linkoln odrao bio je prekinut upravo sa rijeima arogancije i egocentrinosti: Gospodine Linkoln, vi ste sluajno postali predsjednik ali nikada nemojte zaboraviti da je va otac obuar. Zapravo, va otac je dolazio da pravi cipele mojoj porodici. Cipele koje ti upravo pokazujem su djelo tvog oca. itav Senat se smijao; oni su mislili da su ponizili Linkolna. Ali nije bilo lako uniziti ovjeka nalik Linkolnu. Vidjele su se suze u njegovim oima, i on im ree: Ja sam vam neizmjerno zahvalan to ste me podsjetili na mog oca. On je bio izvrstan obuar. Ja znam da neu moi bili tako dobar predsjednik kakav je on bio obuar. Ne mogu ga nadmaiti. Ali u pokuati to budem mogao bolje da se pribliim njegovoj veliini. Kao to je vama radio cipele, ja mogu obavijestiti cijenjeni Senat da je on radio kod jo mnogo aristokratskih porodica. Neto malo od obuarske vjetine on je prenio i na mene. Ako njegove cipele ne slute dobro, ako vas uljaju ili su previe komotne - uvijek ih ja mogu podesiti. Ja sam ponosni sin. Nikada se nemojte osjeati nezgodno - samo mi recite. Ja u doi i uinili najbolje to mogu. Naravno, nee to biti isto kao to bi uradio moj otac, ali tu se nita ne moe jer je on ve umro. Zavladala je velika tiina... senatori to nisu mogli vjerovati - od kakve je gra e sazdan ovaj ovjek Linkoln? Ne moe ga nikako povrijediti. On je sposoban da tvoju uvredu okrene u potovanje. A on je lako skroman, kako ga moe vrije ati? Samo arogantna osoba moe biti poniena. Komuna u kojoj ive buntovni ljudi e biti liena rivalstva, ona e pruiti podjednake mogunosti svakom da Buddhe svoj. Bie prihvaen svako onakav kakav jeste. A svi su podjednako potrebni - obuari, istai, predsjednici - svi su nam potrebni. Zapravo, doi e vrijeme kada nam nee trebati predsjednici, vladini ministri, vlada - ali nikada nee doi vrijeme kada nam nee trebati obuari, istai. Oni su daleko potrebniji, oni slue drutvu u osnovnim potrebama. Svo potovanje je na njihovoj strani. Kada svi budu potovani onakvi kakvi jesu, kada njihove profesije budu potovane ma koje da su, ti e tada odsjei stvarni korijen kriminala, nepravde. A kada nestane novca kao sredstvo plaanja tada nee biti ni bogatih ni siromanih. Magija novca je u tome to se moe akumulirati. Ti ne moe sakupljati penicu. Koliko toga moe akumulirati? To je podlono truljenju. Ti ne moe skladititi cvijee, mlijene proizvode. Koliko dugo to moe uvati? Ti treba da to dijeli i da bude brz u tome - jer to je to svjeije utoliko je bolje. Novane jedinice nikada ne stare, one ne mogu truliti. Ti to moe uvati. Razdor u klasama na bogate i siromane je upravo zbog novanih vrijednosti. Buntovnik e iskorijeniti sva sredstva plaanja, novac. Svako e moi ispuniti svoje potrebe. Komuna e o tome brinuti. Komuna e uiniti svaki napor da Buddhe bogatija, da Buddhe to zdravija, da ivi ugodnije, luksuznije. Ali za to ne treba veliki bankovni raun, ne treba podrediti tisue ljudi gladovanju. Buntovnik e stoga svakom ivotnom problemu pristupati temeljito. On nee tretirati simptome ve e se okomiti na uzronike. I ako se svi uzronici nepravde razore tada e pravda pobijediti. Sada mi svi ivimo pod nepravdom, multidimenzionalnom nepravdom. I da bi tu nepravdu zatitili oni koriste vojsku, policiju, nacionalne garde, sudove, suce. Sve te profesije su sasvim nekorisne. Sve te ljude bi trebalo nauiti dobrim zanatima: obuarskim, krojaki, stolarskim. Ako to ne bi mogli raditi vino mogu biti obini radnici - mogu nositi cigle, uestvovati u izgradnji kua, ulica. Sigurno bi svi vai pravnici, suci mogli biti vrtlari. Ali itava sluba pravde zduno titi nepravdu na svakom koraku, a ljudi

16 na vlasti ele da tako i ostane. Svijet moje vizije - svijet novog ovjeka - e iskorijeniti sve uzroke. Mnogo kriminala - ubice, siledije, lopovi - je nasljedno. Ti treba promijeniti svoju unutarnju kemiju, tvoji hormoni trebaju promjenu. Neki prijestupi su proistekli iz tvoje loe psihologije; ti treba proiavanje uma, treba jasniju viziju. I tada se sve to nee smatrati kao kazna. Ako netko pati od tuberkuloze ti ga alje u bolnicu, ne u zatvor, a biti u bolnici ne predstavlja kriminal. I kada se vrati iz bolnice zdrav tvoje dostojanstvo nije povrije eno. Postoje mnogi problemi koji nisu bili uoeni od strane ovjeka prolosti. Oni su te probleme izbjegavali, odlagali. Njihov najvii strah je bio u tome da su moni ljudi jedan od uzroka kriminala, da su bogati ljudi uzrok kriminala, da su sveenici uzrok seksualnih prijestupa, seksualne perverzije, homoseksualnosti, lezbijstva... Oni nikada nisu te uzroke osvijetlili. Sada su se sve zemlje u svijetu zainteresirale za AIDS a mnoge zemlje su proglasile homoseksualizam kriminalom, kanjavajui ga ak sa po pet godina zatvora. To je stvarno veoma glupo, ne moe se zamisliti koliko se ovjeanstvo ponaa neinteligentno - pa, svi zatvori su samo pravo mjesto za razvijanje homoseksualizma. U amerikim zatvorima su izvriti opitni pregled i 30% ispitanika izjavilo da upranjava homoseksualnost. A ako se 30% izjasnilo, tada je postotak homoseksualnosti sigurno jo i vei. Sada e homoseksualnost biti anatemisana i zabranjivana ali e ona zato i cvjetati u podzemlju. Upravo sada oni imaju svoje klubove, restorane, disko klubove, muke barove. Oni e postati podzemlje i tako e biti znatno opasnije jer nee prihvatiti da su homoseksualci. Skoro je nemogue testirati pet milijuna ljudi da bi otkrili tko je bolestan od AIDS-a. Ba i u Teksasu, gdje su uveli zakon da je homoseksualizam kriminal i da se treba kanjavati do pet godina zatvora, tisue homoseksualaca je protestiralo ispred zgrade vlade. Nitko nije mogao ni pomisliti da Teksas, inae veoma zabaena drava u Americi, u pustinji, ima toliko mnogo homoseksualaca... a mora da ih ima i vie jer su to bili samo protestanti, a mnogo je i onih koji se zbog straha nisu ni pojavljivali u javnost jer bi tako potvrdili da su homoseksualci. Ako je takva situacija u Teksasu, kako je onda u Kaliforniji? Jer je u Kaliforniji veoma teko nai nekog da nije homoseksualce. Tamo nema potrebe biti zatvarani. Dovoljno je samo da podignu visoki zid oko itave Kalifornije. Zato slati pojedince u zatvor? A ima i na milijune lezbijki u itavom svijetu. Pravi krivac za to je religija koja je ljude prisiljavala na celibat. Homoseksualnost je proizvod celibata. Celibat treba proglasiti kriminalom, kanjavati. No, iza toga stoje ljudi koji su na vlasti - sveenice, popovi, ankarije, pape, dainarije, predsjednici nalik R. Reganu. Svi su oni fanatino religiozni. A uoiti da je celibat uzrok toga potrebno je malo vie inteligencije. Bilo koji idiot moe biti fanatik, zapravo, samo su idioti fanatici. Jedan inteligentan ovjek ne moe biti fanatik, nema potrebe za to. On ima argumente, evidenciju, razloge za ono to radi; togod da je njegov nain ivota to je bazirano na eksperimentu i iskustvu, a ne fanatinom sljedbenitvu. Budui ovjek e unititi svaki uzrok nepravde. A ako neto ovjek i naslijedi sasvim je sada jednostavno da se lijeniki promijene hormoni, promijeni svoja unutranja kemija, fiziologija. Ako je neto loe u tvom umu i to se moe operirati. Biti e iznena en saznanjem da tvoj um ima sedam stotina centara, a ti centri kontroliraju sve u tvojem ivotu: ljutinu, udnju, senzualnost, seksualnost - sve. Ako je neto loe u tim centrima, ako oni slabo funkcioniraju to se moe ispraviti. Sada je suvremena operacija u poziciji da sazna koji centar kontrolira koju radnju. Uz suradnju nauke, psihologije, psihoanalize, psihijatrije - buntovnik e bili u prilici da iskorijeni sve nepravde, i to veliko pitanje e ostati irelevantno. Ti pita: to je pravda za buntovnog ovjeka? Da uniti sve uzroke nepravde... da pomogne ljudima biti zdraviji, mudriji, unititi svoj bijes i nasilje kroz promjenu unutranje kemije; da prue svima isto potovanje. Jer svi podjednako pomau da drutvo Buddhe ljepe i bogatije, da ivot Buddhe osmiljen i znaajan i da svi budu podjednako nagra eni potovanjem. Tada bi automatski nestalo politike, nestalo bi tako udnje za moi. Ako ne bi bilo novaca za kra u tada ne bi bilo ni kradljivaca. Ako su svaije potrebe ispunjene tada ljudi ne bi bili toliko ludi da idu u kra u osim ako nisu kleptomani. Imao sam jednog profesora koji mi je rekao: Treba neto uraditi za mog sina! Upitao sam ga: 0 emu je rije? On ree: Sve je u redu, osim to je on kleptoman. On ima potrebu da krade tu e stvari. On to ne treba, pa to nije pitanje potrebe. On krade nepotrebne stvari kao na primjer, jednu cipelu. A to bi ti radio sa jednom cipelom? I on to sve uva u ormaru: sloeno, sa datumima, od koga je,... Ja sam se sprijateljio sa tim mladiem. Bilo mu je samo etrnaest godina: a to je ranjivo vrijeme jer se tada postaje seksualno zreo. A njegov otac je bio veoma religiozan tip ovjeka; nije doputao da njegov sin ima prijateljstva sa djevojkama. Ja sam ukopao svu situaciju. Rekao sam: elim da vidim tvoju kolekciju. Stvarno? - iznenadio se on. Svi su zabranjivali da pravim ovu kolekciju. Ti si to pravilno nazvao: kolekcija. Oni su govorili da je to kra a. Ja mu rekoh: Ne, zato bi to bilo kra a? Ti ne treba nita; ti ima sve to ti je potrebno. To je divna kolekcija, to ukazuje na tvoju inteligenciju - koliko si ljudi prevario? On tada ree: Ti si moj ovjek. Samo me ti odvedi do tvoje kolekcije. On je potom otvorio vrata. Tu je bilo svakakvog smea. On je bio odnio neije sjedalo od bicikla - a on to nije trebao to e sa sjedalom od bicikla? A kada sam ugledao samo jednu cipelu, upitah ga: Gdje je druga'? Odgovorio je: Ostavio sam je tamo. Ja ne trebam te cipele. Ionako nisu bile moj broj. Ali, zalo si uzeo i ovu?

17 On mi ree: Profesor misli da je veliki genije. Ti zna profesora botanike tako arogantan tip - on je kupio nove cipele upravo toga dana. Trebalo mi je nekoliko sati da se vrtim oko njegove kue i da ekam da bi on izaao... u trenutku kada je on izaao ja sam mu uzeo jednu cipelu i otada stalno trai tu cipelu. Ja nisam doputao nikome da vidi tu kolekciju. Ti si prvi. Ja sam rekao: To je povijesna kolekcija. Vidio sam i par dugmadi, pola naliv-pera, neiji eir: on ga je skinuo i primakao - vidjeli se ime onoga kojem je pripadalo, datum kada je uzeto. Razgovarao sam potom sa njegovim ocem. Rekao sam: On nije lopov. U itavoj njegovoj kolekciji nema stvari koja neto vrijedi. On je samo elio da neto uradi. On ima previe energije a ti mu nisi doputao da se ispolji. On me upita: to pod tim mislite? Rekoh mu: Samo mu dopustite da na e djevojku. On ree: Vi ete ga pokvariti. Rekoh mu: Ja samo elim da ga popravim. Vi ste ga pokvarili. Samo mu dajte priliku; inae on e se pretvoriti u velikog lopova, ubrzo e zaboraviti motive koji su ga podstakli da ovo zapone. Kada je jednom naao djevojku, on je prestao da prisvaja tu e stvari. Jednog dana me je upitao: to mislite, mogao bih da vratim vlasnicima ovu kolekciju. Nije mi vie potrebna. Rekoh mu: Bilo bi to veliko veselje. Oni bi isto tako uivali. Samo po i i razdijeli stvari odakle si ih uzeo. On ree: Imam sve zabiljeeno. Mi treba da gledamo na uzrok toga zato je neto uinjeno - zato je ovjek ubio, zato je ovjek izvrio samoubistvo, zato je bio lopov, zato je uinio sve te prijestupe. Mora da postoji neki uzrok koji bi se mogao otkloniti. Kada jednom drutvo ne Buddhe pod utjecajem moi - politike, sveenike, kapitalistike - svi uzroci bi se mogli ukloniti. Ljudi bi sasvim zaboravili na rije pravda jer u egzistenciji nema ni pravde ni nepravde. Bilo je jedno pleme u Burmi, veoma malo pleme, ija itava povijest ukazuje na ono o emu ja govorim. Tamo nije bilo poinjeno nijedno ubistvo, nijedno samoubistvo, silovanje, nikada nije dolo do tue. Razlog lei u tome to su oni prakticirali vjekovima neto nalik dubokoj psihoanalizi o kojoj Sigmund Frojd nije ni mogao znati. Svako bi jutro ispriao svoj san. Veina tih ljudi nije ni sanjala jer nisu imali represivan ivot; bez represija snovi ne mogu ni postojati. Ali ponekad netko usnije da je udario nekoga - to je malo pleme i svi se poznaju - tada bi taj otiao toj osobi sa darovima i cvijeem i traio oprotaj: Oprosti mi, ja sam te udario u snu. To izgleda luckasto, ali udario ti nekog u snu ili na javi, da li u tvojoj akciji ima kakve razlike? To je ista akcija. Moda si li i htio da sa udari i na javi ali je neto tu tvoju namjeru potisnulo: moda je on bio jai od tebe - zbog toga je san. No, sad ti treba da ode do njega i da mu ponese voe i cvijee, da mu zatrai oprotaj. I sve dok ti on ne oprosti ti nee napustiti njegov dom. To drutvo je ivjelo u takvom miru vjekovima. Ako se to moglo dogoditi u jednom plemenu, tada se moe dogoditi u itavom svijetu. ovjek je svugdje isti. Pravda e biti samo jedna prirodna stvar. Ponekad bi se i dogodilo da ode krivim putem ali to ne bi trebalo kaznu; to treba pomo, treba ljubav, treba samilost. Porijeklo toga se mora otkriti - zbog ega se to dogodilo? Taj ovjek bi se morao dati na psihijatrijsko posmatranje. O njemu se treba brinuti sa velikim potovanjem. A kada se vrati sa lijeenjem, on je dobrodoao - on je izlijeen. Svi prijestupi su bolesti, slabosti. To ne treba kaznu. To treba razumijevanje, i treba tretman.

MIR JE U TVOM DOMU: U I I POGLEDAJ

Voljeni Osho, to je mir za buntovnog ovjeka? Mir je za buntovnog ovjeka njegova svjetlost. To je njegova prava aroma, njegov miomiris, harmonije njegovog srca, njegovo jedinstvo sa egzistencijom. Svi konflikti sa umom su samo zbog sjeanja iz prolosti. Kod njega um nije vie razjedinjen, izdijeljen, izofrenian. Um je postao jedno organsko jedinstvo. Obian ovjek, koji jo nije okusio buntovnitvo ili religiju - to je jedno te isto je jedan dom izdijeljen u vie dijelova. Tu je stalna borba i netrpeljivost. On je u borbi za novac, mo, presti, za ugled. Njegov vanjski ivot nije nita drugo do mo politike. To je samo stalni nespokoj koji ne prestaje dok on die. Unutarnja scena nije puno drugaija jer i nema puno razlike izme u vanjskog i unutranjeg. Iznutra se on bori protiv svoje prirode, protiv svog instinkta koji je neki mudrac anatemisao. On samo slijepo slijedi njegove zapovijesti bez ikakvog razumijevanja. Borei se sa vlastitom prirodom on biva osakaen. ovjek koji se bori protiv svog nagona, instinkta - a to je njegovo tijelo - se bori protiv svoje inteligencije, a to je njegova prava dua. ovjek koji ne moe nai mira u svojem tijelu ne moe nai mira ni u svojoj dui. Lake je nai mira u tijelu, dok je nai mira u dui znatno neizvjesnije, suptilnije. ovjek se sa svom snagom bori protiv svake sklonosti koju mu je egzistencija podarila - protiv svoje ljubavi, protiv svoje tenje za istinom - jer ga tradicionalisti ue da ne treba traiti istinu. Uvjeravaju da je ve na ena, zato samo treba vjerovati u to. Samo ti vjeruj! Svako traganje sa tvoje strane karakterizira se kao revolt. Ti jednostavno ima vjeru, vjeru u Isusa Krista, vjeru u Mahavira, u Gautam Budu,... ali nikada vjeru u

18 samog sebe. Sve religije se slau u jednoj stvari: da ti ne treba vjerovati u sebe. Treba neprestano biti okrenut protiv sebe. Oni su uili da bude svoj neprijatelj; tako da svakog trenutka neki skriveni unutarnji nemir i konflikt biva u tebi. Nema mira ni iznutra ni izvana. Da, ponekad i kae: ivim dosta mirno. Ponekad pak kae: Veoma sam uzbu en. Ali, razlika izme u tvog mira i tvoje uzbu enosti nije kvalitativno ve samo kvantitativno, u postocima. Ono to ti naziva mirom je samo hladan rat. Ti si iscrpljen, umoran: postoje granice za svakoga. Ti treba malo odmora kako bi se pripremio za poetak stare igre. Tako ponekad ti biva u stanju hladnog tata izvana i iznutra. No, taj rat se nastavlja bio on hladan ili vru, to ne ini razliku. Ti nisi nikada u miru, ne moe ni biti. Ti jo nisi pripremio teren za cvijee mira koje treba da cvjeta. Ti nisi dostojan toga. Mada ti ima potencijala, mada moe biti zagrijan, ti jo nisi - tako zapamti, razlika postoji u tome. To je u tvojim rukama, to je u tvojem bogatstvu, ali ti to jo nisi uoio. Ti si okretao le a tome, samo si se osvrtao na ono to te uznemirava. Diogen, jedan od najmirnijih ljudi koje je svijet poznavao, upitao je Aleksandra Velikog koji je doao da ga vidi: Gdje ti ide? Mjesecima gledam kako vojska ovuda prolazi i pitam se u udu to je svrha svemu tome? A Aleksandar mu ree: Ja elim osvojiti svijet. Diogen ree: Slaem se, ti e osvojiti svijet, prihvaam - a to poslije? Aleksandar je bio malo zateen. Nitko ga nije to pitao, i jo na taj nain. Ali on ipak odgovori suzdrano: Onda u se opustiti. Diogen se potom poe jako smijati. itava dolina je odzvanjala njegovim smijehom u rano jutro. On pogleda svog psa. Imao je samo jednog druga, svog psa; oni su ivjeli zajedno, ivjeli su zajedno itavog ivota. On pogleda psa i ree: Jesi li uo ovo? Jesi li razumio? Aleksandar nije mogao vjerovati svojim oima da je pas klimnuo glavom u znak odobravanja. Aleksandar ree: Ja sam iznena en. to on misli kada klimajui glavom potvr uje da razumije? Diogen ree: itava egzistencija shvaa da ako ti stvarno eli da se opusti, tko te u tome sprjeava? emu gubljenje vremena u osvajanju svijeta? Ti si rekao ako bi elio da se opusti, da bude u miru, da bude meditativan, da bude u tiini, da uiva u jutarnjem suncu i svjeem zraku - prvo treba osvojiti svijet. No, tada e mir biti veoma teko ostvariv. to je sa nama siromanim koji ne mogu osvojiti ni najmanju stvar, koji ne mogu imati nita? Ali, ja sam ve oputen, ja sam u miru, ja uivam potpuno u ovom trenutku. A mi imamo sasvim dovoljno prostora za to. Tu je bila iroka obala uz rijeku. On ree zatim: Moe uzeti bilo koje mjesto ovdje, samo izaberi. Ovdje nije u pitanju osvajanje i predavanje. Ako eli ovo mjesto gdje ja sjedim, samo reci, ja se mogu malo pomai - moe to uzeti. Ako eli mjesto mog psa, on e se pomjeriti, on je razuman, on nije samo obian pas. To je pas koji je iskusio mir. To je naa vjera, nae prijateljstvo. naa ljubav, nae bratstvo. Ja ne elim biti sa masom naroda jer oni ne razumiju stvari. Ja volim mog psa, on je tako razuman. I pas se zaista pomjeri u stranu klimajui glavom kao da eli dobrodolicu: Moe zauzeti ovo mjesto. Aleksandar nikada prije nije bio u tako tekoj situaciji. Kako da izi e iz toga? Diogenova logika je bila sasvim jasna. Ako eli mir, oputanje, onda poni odmah! Osvojiti itav svijet i nije potrebno da bi... nije ak neophodan bilo koji uvjet za to. Mi radimo sve samo da uznemirimo sebe sa svojom pohlepom i lakoumnou, naom tenjom, naom udnjom za imati vie, naom neprekidnom ambicijom da smo u vrhu. A to ete potom raditi kada do ete do vrha? to je uradio Edmond Hilari kada je stigao na Everest? Izgledao je glupo, prazno i iscrpljeno stojei sam na vrhu bez ikakvog razloga. Rizikovao je svoj ivot za to, znajui da je stotine ljudi ostavilo tu ivote, znajui i to da se tamo nema to nai - samo je bio beskrajni snijeg. udni su putovi ovjeka, udno je njegovo ludilo. Samo osmotri svoje tenje, svoje elje, svoje ambicije i biti e tako u prilici uoiti tko stvara smetnje; inae, mir je u tvojoj prirodi... za devet mjeseci si bio u majinoj utrobi u stanju beskrajnog mira. Mir je stvar koju je itava egzistencija proizvela. Samo je glupost ovjekova unitavala sve oko sebe, sve u njemu. A sada on traga za mirom. Ti me pita: to je mir za buntovnog ovjeka? Mir ima samo jedan okus, veoma slastan - krajnji okus egzistencije. Ti samo treba odbaciti sve to te uznemirava, sve to stvara smetnje, sve to stvara pritisak, jad i bijedu; ti ne treba da dosegne, da se bori za mir - zapamti to. Mir je ve tu, duboko u tebi. Mir je ono od ega si sazdan. To je tvoja prava svijest, tvoje stvarno bie. Ali tako je duboko ludilo kod ovjeka da je ak i od mira stvarao ambiciju, oni su poeli teiti za mirom. A to je najvea dilema na koju ovjek nailazi tragajui za sobom. On mora da shvati tu kontradikciju. Ti ne moe uditi za mirom jer je ta sama udnja remeenje. Nije bitno za ime ti udi; moe to biti mir ili mo. Ti moe uditi za novcem, za meditacijom, nema razlike - jer je priroda udnje uvijek ista. To je tenzija, njen cilj je u budunosti a mir moe biti samo u sadanjosti. Mir nije tenzija, napetost. Mir je nenapetost, stanje oputenosti. Tu ne postoji ni ambicija za mirom. Nema udnje, nema ambicije jer se mora razumjeti jednostavna aritmetika da svaka enja stvara konflikt, svaka ambicija udaljava od sebe. Trenutkom odbacivanja svih svojih tenji, ambicija, ti iznenada uvi a da sjedi u miru unutar hrama svog bia. Da bi ti opisao na poloaj ispriati u ti par pria. Bez obzira koju djevojku da je doveo kui Tom bi naiao na neslaganje od strane svoje majke. Pitao je svoje prijatelje za savjet. Na i djevojku nalik tvojoj majci i ona e biti suglasna - savjetovali su ga prijatelji. I poslije dugog traganja on je naao takvu djevojku. Kao to ste rekli - saopio je svojim prijateljima ona isto

19 govori, oblai se, pa ak i izgleda kao moja majka. I ba kao to ste vi rekli moja majka je sada zadovoljna. Pa, upitae prijatelji, to se sada dogodilo? Nita, ree Tom, moj je otac mrzi. Kako da na e mir? Ako na e enu slinu tvojoj majci sasvim je izvjesno da e je tvoj otac mrziti i da e zabraniti tvoje vjenanje. Hoe li mom suprugu biti doputeno da Buddhe prisutan za vrijeme mog poro aja? - upitala je Meri lijenika tokom njene trudnoe. O, da, odgovori lijenik, i ja se tako er nadam da e otac djeteta biti prisutan na njegovom ro enju. Ja mislim da to nije dobra ideja, ree Meri on i moj suprug nisu u najboljim odnosima. ivot je smijena drama. Bilo bi udno ako bi mogao nai bilo gdje neto slino makar i dalekom ehu mira. Nekoliko lanova kluba Zlatno doba su bili upitani: Zato mislite da vam je Bog dopustio da doivite tako duboku starost od devedeset i pet godina? Bez oklijevanja jedna vremena dobro stojea dama ree: Da bih testirala izdrljivost mojih ro aka. Sve stare osobe to isto rade u svim porodicama, testiraju mir svojih ukuana. Njumi Goldberg je izgledao vrlo tuno. Njegova ena je bila bolesna i on je pozvao doktora. Poslije pregleda gospo e Goldberg doktor ree Njumiju. Bojim se da je ovo loa vijest. Vaa supruga ima tek nekoliko sati ivota. Nadam se da ete razumjeti da se nita ne moe uiniti. Nemojte patiti! U redu, doktore, ree Goldberg ja sam patio etrdeset godina, mogu patiti jo tih nekoliko sati. To nije veliki problem. Ljudi koji ive zajedno i pate zajedno. Ljudi su ili u ljubavi ili u mrnji. Otkria psihologa su takva da brani parovi u najboljem broju sluajeva nisu nita drugo do intimni neprijatelji. Oboje nastoje da uznemiravaju jedno drugo, da podmeu nogu ne doputajui ni jedan trenutak mira. Oni stvaraju hiljadu i jedno pitanje, a svako pitanje je samo razlog za borbu. ene imaju sasvim razliitu vrstu argumenata. One ne slijede Aristotela; i nitko ne zna koga one slijede, koju vrstu logike one imaju, na koji e problem one iznenada poeti plakati, ridati. Mukarac pomisli: Moj Boe, pomislio sam da sam dao racionalan i obian odgovor, a to sada da radim? On je itao knjige i traio konsultacije o tome kako da ima dobar brani ivot i spozna sve argumente. Ali nitko ne moe znati koju vrstu logike ta ena slijedi. Iznenada ona pone vikati, bacati stvari okolo - to nije uope logino. Nijedna knjiga logike ne nalae da ti treba da razbije tanjur, baci olju. No logino ili ne, ali itava kua je u neredu kao da se zemljotres dogodio, stoga je bolje prihvatiti poraz. Tu nije u pitanju logina pobjeda. Pobje uje uvijek na strani ene. Ti moe imati logiku, ali ona ima pobjedu. To je obini razdor. Zato jadni suprug ima logiku. Svako jutro sa svojom lambrelom odlazi u ured nosei svoju logiku, odlazi u ured.. siguran da su samo pjesnici u pravu - nitko ne razumije prirodu ene. Zapravo, tu i nema to da se razumije. To je sasvim jednostavno: on ne poznaje logiku - nita drugo! Zato ona i ini ludosti. Ako ne moe dati neki senzibilan argument onda je najbolje da pone vikati i initi ludosti - najvie to moe. Jedan moj profesor, bio je profesor prava, i to dobar i poznat profesor... ja nisam imao nita sa njegovim predmetom ali je on jednom doao kod mene. On je volio diskutirati pa bi mu ja rekao: uj, ja ne poznajem pravo, ali ja mogu argumentirati jer poznajem logiku, ali moja logika nee biti u legalnom argonu. Ja ne poznajem uobiajeni argon. On mi ree: Ipak ti do i. Bez tebe ne mogu uivati. Jednom nedjeljno bi drao sat diskusije, toga dana je rekao: Rei u vam tajnu velikog poznatog eksperta iz ove oblasti. Ako ima zakon na svojoj strani tada budi utiv prema sucu, samo stavi svoj sluaj u obinu legalnu formu. Zakon je na tvojoj strani - nije potrebno da radi nita drugo. Ali, ako si sumnjiav, ako nisi siguran da li je zakon na tvojoj strani, u tvoju korist - a kameleon moe sjediti na bilo kojoj strani - tada nemoj ii sam. Daj tvojoj sekretarici i tvom pomoniku da nose veliku knjigu zakona - to je mogue veu. Naini veliki istup u sudu nalik: Sada dolazi veliki ekspert, i poni izlagati svoj predmet toliko brzo da te ni sudac ne moe razumjeti. Govori brzo i ne pruaj nikakve prilike nikome da te prekine, da neto pita... i ne budi u brizi da li navodi citate iz prave ili iz pogrene knjige, da li govori upravo sa strane koju si sluajno upravo otvorio. Nema veze? Samo ti govori impresijom velikog eksperta punog znanja. Ti ak i ne treba da pogleda u knjigu i da na e tu stranu. Odredi paragraf, navedi neku stranicu i samo reci: u sedamnaestom redu, na devedeset sedmoj stranici, ali ne daj nikome mogunost da to provjeri - samo idi naprijed. Prije nego li oni i pokuaju da prona u tu sekvencu, ti odmah potom navedi neku novu. Stvori takav ciklon od rijei da je sudac preplavljen i tako zaboravi to je predmet rasprave. A ako si sasvim siguran da e izgubiti, da je zakon sasvim protiv tebe, nemoj ni tada brinuti. Kreni dostojanstveno i poni vikati to jae moe. Dok bude vikao tako snano da odjekuje itava sudnica poni lupati rukom po stolu, bacati knjige. Ti e biti pobije en svakako, zato nastoji da stvori to je vie mogue buke i besmislica jer smisao nije u tvojoj koristi - samo besmislice ti mogu pomoi. Nastoji da zaplai suca; bacaj knjige okolo tako da pokoja poleti i prema njemu. Nemoj brinuti o povredi suda, ne sluaj to. Pobjeda e biti tvoja - pobjeda po svaku cijenu. Samo promatraj situaciju. Ako je zakon u tvojoj koristi - budi logian. Ako su snage podjednake tada stvori to vie argona, kolskih fraza. A ako je zakon sasvim protiv tebe tada nema to izgubiti, opet je sve na tvojoj strani - zato poni skakati i vikati kao da si izludio. Uini tako da sudac poeli da se taj sluaj okona to prije. To e dokazati sucu da nisi ovjek koji moe da gubi.

20 Pjesnik koji je tvrdio da nitko ne moe razumjeti prirodu ene je samo idiot, nita drugo. ena ne poznaje logiku, ali ona zna neto drugo, da esencija stvari nije logini, bitna stvar je pobijediti. Zato mukarac nastoji insistirati na loginim argumentima, a ena nastoji da pobijedi. Ona ne haje za tvojim loginim argumentima. No, mukarac koji i nastoji da Buddhe logian i senzibilan treba da Buddhe uplaen mnogih stvari: to e susjedi rei, to ako se djeca probude? Zato on pokuava da umiri enu, ona e biti umirena samo ako pobijedi, inae ona e staviti sve na kocku. No, mukarac ima da brine o svom ugledu u susjedstvu, o svojem poslu. (Jedna ena koja je bila prisutna na predavanju poe se smijati burnim smijehom.) uj samo tu enu... Zato se ona smije? Mora da se sjetila nekog slinog sluaja. Svaka ena to zna manje ili vie, ali moda je ona i vidjela veu dramu! Buntovni ovjek prvo pokua da shvati uzroke koji ne doputaju da se odvija njegov prirodni proces. Veoma bitne i temeljne stvari se moramo sjetiti: mir nije cilj, mir je tvoja iskonska priroda. Zato bilo to da spreava tvoj prirodni razvoj to se mora odbaciti. Ako je to ljutnja, ljubomora, srdba; ambicioznost, udnja tada to nije od koristi. Ti se lako samo liava prednosti da otkrije najvei trezor blaenstva u interesu tako glupih triarija koje i nemaju nikakvog znaaja. Odbaci sve to! To nije odricanje, to je samo pravo razumijevanje. To nije postajanje monaha ili askete. To je samo nastajanje svjesnog ovjeka. to si vie svjesniji, to e vie mira izlaziti iz tvoga bia, iz tvoga srca. To je uvijek bilo tu, samo nije bilo mosta izme u tebe i toga. A ti uri svugdje okolo po svijetu traei samo to - to svugdje trai samo ne u vlastitom domu.

IVOT JE JEDINI HRAM

Voljeni Osho, da !i je naputanje drutva svojstveno buntovnom duhu? itava prolost je ispunjena takvim ljudima koji su se odricali svijeta i drutva. Odricanje je skoro postalo neodoljivi dio svake religije, temeljni princip. Buntovnik se odrekao samo prolosti. On nee ponavljati prolost. On e donijeti neto novo svijetu. Oni to su naputali drutvo i svijet jesu bjegunci. Oni tako samo odriu odgovornost; bez razumijevanja da se tako i odriu mogunosti za slobodom. To su kompleksnosti ivota: sloboda i odgovornost idu zajedno, ili ostaju zajedno. to si vie zaljubljen u slobodu to e vie biti spreman da prihvati odgovornost. Ali izvan ivota, izvan drutva i nema neke mogunosti za odgovornou i treba se prisjetiti da sve to smo nauili mi smo nauili kroz odgovornost. Prolost je unitila ljepotu rijei odgovornost. Oni su od toga nainili neto nalik dunosti, a ona to nije. Dunost je neto to je nametnuto kao izraz tvojeg duhovnog ropstva. Dunost prema starijim, dunost prema supruzi, dunost prema djeci - svi oni nisu odgovorni. Veoma je znaajno razumjeti rije odgovornost. Ti treba da tu rije razdvoji na dva dijela: odgovor i nosivost. Ti se moe ponaati dvojako: jedno je reakcija, a drugo je odgovor. Reakcija dolazi iz tvoje uslovljene prolosti ona je mehanika. Odgovor dolazi od tvog prisustva, svjesnosti, budnost: on nije mehaniki. Nosivost odgovora, odgovornost je jedan od najveih principa razvoja. Tu ti ne slijedi niiji nalog, zapovijest, ti samo slijedi svoju svijest. Ti djeluje nalik ogledalu, odrava situaciju i odgovara na nju - ne iz sjeanja na prolost i neke sline prilike, ne ponavlja svoje reakcije ve djeluje svjee, nanovo, u pravom trenutku, neposredno. Niti je situacija stara niti tvoj odgovor - oboje je novo. Ova nosivost, sposobnost je kvaliteta buntovnika. Odbiti svijet, pobjei u ume, u planine, ti jednostavno bjei od uoavanja situacije. U peinama Himalaja ti ne treba neku odgovornost. Ali zapamti, bez odgovornosti ne moe se ni razvijati, rasti, tvoja e svijest ostati zaostala. Za rast je potrebno da se suoi, susretne, da prihvati izazove odgovornosti. Bjegunci su kukavice, oni nisu buntovnici - sve to je do sada bilo reeno o njima je da su buntovni duhovi. Oni to uope nisu, oni su samo kukavice. Oni se ne mogu odnositi prema ivotu. Oni su svjesni svojih slabosti i krhkosti i misle da je bolje pobjei jer se tako nikada nee susresti sa svojim slabostima, neotpornostima; tako nee saznati za izazove. A bez izazova, kako misli da se razvija, raste? Ne, buntovnik ne moe napustiti svijet i drutvo, ali zapravo on se odrie od mnogih drugih stvari. On odbija takozvanu moralnost koja mu je nametnuta od drutva; on odbija niz vrijednosti koje su bile nametnute od drugih; on odbija znanje koje je proizvod takvog drutva. On ne odbacuje i bjei od drutva kao takvog, ali odbija sve ono to mu je drutvo nametnulo. To je stvarno odricanje. Buntovnik ivi u drutvu, bori se, suprotstavlja se. Ostati u masi, a ne biti opinjen masom ve biti opinjen svojom svijeu je velika prilika za razvoj. To uslovljava da se ispolji ono najbolje kod tebe; to ti daje dostojanstvo. Buntovnik je borac, ratnik - a kako ti moe biti borac u peinama Himalaja? Sa kim e se boriti? Buntovnik ostaje u drutvu, ali on vie nije dio tog drutva. On nije tvrdoglav, nepopustljiv, on nije egoista; on nije slijepi borac. Ako neto pak prona e da je neto u redu on to prihvata, ali on samo prihvata ono to on osjea da je dobro a ne ono to mu se nare uje. Ako vidi da to nije dobro, on to odbija bilo po koju cijenu. On e prihvatiti i raspee ali nee prihvatiti bilo kakvo duhovno obrobljavanje. Situacija u kojoj se buntovnik nalazi je razdraljiva. Svakog je trenutka suoen sa problemima jer je drutvo unaprijed odre eno,

21 modelirano: odre eno je ponaanje, odre eni su ideali, a buntovnik ne moe ivjeti sa takvim unaprijed odre enim idealima - on samo moe da prati onaj svoj unutarnji glas. Ako bi njegovo srce reklo ne, nema te sile, naina, da bi on rekao da. Ti ga moe ubiti ali on ne moe unititi njegov buntovni duh. Njegovo odricanje je znatno vee od odricanja Gautam Buddhe, Mahavire ili milijun drugih. Oni lako odbacuju drutvo, odlaze u ume, planine. To je mnogo laki put, ali vrlo opasan jer to ide protiv tvog rasta. Pravi buntovnik odbacuje drutvo a i dalje ostaje u njemu, borei se iz trenutka u trenutak. Na ovaj nain on ne samo da raste ve i omoguava drutvu da naui da postoji mnogo stvari koje nisu u redu a i prezentiraju se kao ispravne: Postoji mnogo stvari koje su nemoralne a nameu se kao moral. Postoji mnogo stvari koje se smatraju mudrim a zapravo su suprotnost tome. Na primjer, drutveni sistemi u svijetu cijene nevinost kod ena. To je opeprihvaena ideja da ena mora biti nevina prije ulaska u brak. U srednjem vijeku... Ponekad je bila neka mala tanka opna u vagini kod ena koja bi spreavala da sperma prodre prilikom seksualnog odnosa. Prva stvar na koju se mukarac interesirao kada je u pitanju ena je taj mali tanki zastor - da li je dotaknut ili ne? Ako ta opna nije dotaknuta pri odnosu tada ta djevojka nije nevina. Ponekad za vrijeme jahanja. pentranja po drveu ili nekom nezgodom dolo bi do pucanja te opne, do dobivanja pukotine na njoj. Inae, ta djevojka bi bila edna. U srednjem vijeku bilo je nemogue nai mua za takvu djevojku. Zato su postojali vidari koji bi pravili povrinsku opnu kako bi ena izgledala nevina iako to moda ona nije bila. Glupost nema granica. Zapravo, nevinost nee biti predmet zanimanja stvarno razumnog drutva. Nevinost znai da ena nije svjesna onog to je eka po vjenanju. Malo vie samilosnije drutvo e doputati da mladii i djevojke okuaju seks prije braka i da tako znaju to ih eka i da li su za to. A eni bi bilo doputeno da upozna vie mukaraca prije nego se odlui za pravog, a to isto vai i za mukarca - jer, prije no se odlui za pravu partnericu mora oprobati razliitu vrstu osoba. No, nekada je bila neukost propagirana u interesu nevinosti, u ime moralnosti. Neukost ne moe biti podrka niemu. Ako su oenjeni ljudi tako jadni, jedan od glavnih razloga za to je to im nije bilo doputeno da upoznaju vie osoba jer bi tako mogli odabrati pravu osobu sa kojom bi mogli biti u skladu. Astrolozi su bili konsultirani - kao da zvijezde brinu sa kime e se ti vjenati, kao da su zvijezde uope zainteresirane za tebe. Gledalo se u dlanove kao da na njima pie koja je prava osoba za tebe. Mape ro enja su konsultirane... sve te stvari su irelevantne. Kada se osobe rode one nemaju nikakvog odnosa ni predznanja kako e ivjeti. Ali to su bile racionalizacije. ovjek je pokuavao da se tjei tako je koristio svaki mogui nain da odabere pravog partnera. Postoji samo jedan nain da se izabere pravi partner a to je da dopustite mladiima i djevojkama da oprobaju vie partnera tako da mogu uoiti razliku izme u osoba i tako vide sa kime mogu a sa kime ne mogu due ivjeti, sa kime su odnosi mlaki a sa kime su strasti u harmoniji. Osim na taj nain, veoma je teko nai pravog partnera za ivot. ovjek buntovnog duha e biti svjestan svakog ideala, bilo koliko da je drevan i odgovarati e na njega u skladu sa svojom svijeu i razumijevanjem - a ne u skladu sa drutvenim uvjetima. To je stvarno odricanje. Lao Tzu, jedan autentian buntovnik, autentiniji od Gautam Buddhe i Mahavire - jer je on ostao u svjetovnim okvirima i borio se - ivio je prema unutarnjem svijetlu, borei se a ne bjeei. On je postao toliko mudar da ga je kralj pozvao da mu Buddhe prvi ministar. Lao Tzu je lako odbio. Rekao mu je: To nee funkcionirati jer je nemogue da nas dvojica do emo do istih zakljuaka. Ti ivi u skladu sa idealima koje si naslijedio od svog oca a ja ivim prema vlastitoj svijesti. No, kralj je i dalje insistirao jer nije vidio da tu moe biti nekog problema. Jo prvog dana za njegove vlade bio je uhvaen jedan lopov. On je neto uzeo od jednog bogatog ovjeka koji je izjavio da je ovaj lopov. Lao Tzu je kaznio po est mjeseci zatvora obojicu. Bogata je rekao: to? Ja sam pokraden, ja sam rtva, a ti mene kanjava. Jesi li lud? Nije bilo primjera u povijesti da je pokradeni kanjavan a ne lopov. Lao Tzu je odgovorio na to: Zapravo, tebe bi trebalo kazniti vie godina, vie nego lopova - ja sam bio previe milostiv jer si ti prigrabio sav novac grada. Misli li da novac pada sa neba? Tko je nainio ove ljude tako siromanim da moraju pribjegavati kra i? Ti si za to odgovoran. Ovo bi bio moj sud u svakom sluaju kra e. Obije osobe bi ile u zatvor. Tvoj prijestup je znatno dublji - njegov prijestup je neznatan. On je siromaan a ti si odgovoran za to. Zato, ako on krade neto novca iz tvog trezora to nije neki veliki prijestup. Taj novac pripada mnogim siromanim ljudima od kojih si ga oteo. Ti si bivao sve bogatiji i bogatiji dok su ljudi oko tebe bili sve siromaniji i siromaniji. Bogata je mislio: Ovaj ovjek mora da je lud, sasvim lud. I ree mu: elim da dobijem priliku da vidim kralja. Bio je veoma bogat tako da je i kralj posu ivao novac od njega. On je rekao kralju to se dogodilo. Rekao mu je: Ako ne ukloni ovog ovjeka iz suda biti e iza reetaka kao i ja - jer ti zna odakle ti tvoje bogatstvo. Ako sam ja kriminalac, ti si jo vii. Kralj je sagledao situaciju, uoio je logiku te situacije. On je potom rekao Lao Tzuu: Moda si bio u pravu kada si rekao da e biti teko da nas dvoje do emo do zajednikog zakljuka. Smijenjen si sa svojeg poloaja. Taj ovjek Lao Tzu je bio buntovnik; on je ivio u drutvu borio se u tom drutvu. Buntovni um moe samo misliti na nain na koji je on mislio. On nije reakcionaran; inae bi tu bili prioriteti i knjige zakona. On nije gledao u pravilnike i prednost, on je samo gledao unutar sebe, u svoju savjest i uoavao prilike zato je toliko puno ljudi siromano? Koje odgovoran za to? Zapravo, oni to su postali previe bogati su pravi

22 kriminalci. Buntovnik e odbaciti ideale, morale, religije, filozofije, rituale, obiaje i drutvena praznovjerja - ali ne i drutvo. On nije kukavica, on je ratnik. On e se boriti na svoj nain; trasirati stazu za druge koji e ga pratiti. A dok je svijet u pitanju... nisu iste stvari svijet i drutvo. U prolosti su takozvane religiozne osobe naputale svijet i drutvo. Buntovnik e se boriti protiv drutva, odbacivat e drutvene ideale i voljeti e svijet jer je svijet, egzistencija, na stalni izvor ivota. Odbaciti to je isto to i biti protiv ivota. Sve religije su bile protiv ivota, negirale su ivot. Buntovnik e afirmirati ivot. On e sakupiti sve one vrijednosti koje ine ivot ljepim, svijet ljepim, boljim, voljenim: to svijet ini bogatijim. To je na svijet, mi smo dio njega, on je dio nas - kako se onda moemo odrei njega? Gdje da idemo kada ga se odreknemo? Svijet koji je u Himalajima je isti kao i svijet ovdje na trnici. Svijet se mora uzgajivati jer i on tebe uzgaja. Svijet se treba potovati jer je on tvoj pravi izvor ivota. Svi sokovi ivota koji su u tebi, sva radost i slavlje koje ti se doga a dolazi od same egzistencije. Umjesto da bjei od toga bolje je da u e u to, da dublje u e u to. Tako e pruiti svoje korijenje duboko u ivot, ljubav i smijeh. Moi e plesati i slaviti. To slavlje e te pribliiti egzistenciji jer je egzistencija u stalnom slavlju. Tvoja radost, tvoje blaenstvo, tvoja tiina e ti donijeti mir zvijezda i neba. Tvoj mir sa egzistencijom e donijeti otvaranje vrata svih misterija koje postoje. Nema drugog naina da se postane prosvijetljen. Svijet se ne moe osu ivati, on se treba potovati. Buntovnik e potovati egzistenciju, on e imati neizmjerno razumijevanje i potovanje ivota u bilo kojoj formi da se on ispoljava: za mukarca, enu, drvee, planine, za zvijezde. U bilo kojoj formi da se ivot ispoljava, buntovnik e imati potovanje prema njemu. To e biti njegova zahvalnost, to e biti njegova molitva, bie to njegova religija. Biti buntovnik je poetak sasvim novog naina ivota, novog stila ivljenja. To je zaetak novog ovjeanstva, novog ovjeka. Ja elim da cijeli svijet Buddhe buntovan, jer samo u toj buntovnosti mi moemo razviti sve nae mogunosti, moemo rascvjetati nae potencijale, moemo osloboditi nove miomirise. Mi neemo potiskivati individualnost, to je ovjek inio vjekovima,... bio je najpotiskivanija ivotinja. ak su i ptice slobodnije, prirodnije i vie u skladu sa prirodom. Kada sunce iza e ono ne zakuca na svako drvo i kae: Ustanite, no je prola. Ono ne zalazi u svako gnijezdo i opominje: Ponite da pjevate, vrijeme je za to. Ne, samo to sunce iza e cvjetovi se ponu otvarati po vlastitom instinktu... ne po neijem nalogu, ve po unutranjoj neminovnosti ptica sa radou pone pjevati, sa blaenstvom. Jednom sam bio profesor na Sanskrt koledu. Kako nije bilo odre enog prostora za smjetaj profesora morao sam stanovati u jednom hotelu sa studentima. To je bio koled vo en po tradicionalnom i starom nainu rada: svakog bi jutra svaki student morao da ustane u etiri sata, da se istuira hladnom vodom i stane u red za molitvu. Ja sam obiavao da ustajem sam godinama, i u tom mraku ranog jutra.. a oni nisu znali da sam profesor jer jo nisam poeo predavati. Bila je to greka od strane uprave kolstva to sam ja upuen u taj koled jer ja nisam imao kvalifikacije za sanskrt. To je potrajalo est mjeseci dok je uprava ispravila tu greku. Birokracija se kree sporo, kao to se i svjetlost kree brzo. To su dvije suprotne krajnosti svjetlost i birokracija. Tako ja tamo nisam imao posla te studenti i nisu znali da sam ja profesor... i umjesto da se mole oni su psovali boga, psovali su te principe, rituale -zimi tuirati se hladnom vodom bilo je sasvim prisilno. Ja sam rekao: To je udno... umjesto biti u molitvi, oni su radili neto suprotno tome. Moda je tih est godina u koledu bilo previe za njih; oni se vie nikada nee moliti, oni nikada vie nee ustajati rano ujutro, nikada vie. Tih est godina torture su bili dovoljni za jedno iskustvo. Iznio sam princip: Nije u redu da obavljate molitvu prisilno. Molitva se ne moe prakticirati prisilno, ljubav se ne moe voditi na silu. On ree: Ne, nije rije o prisili. ak i ako ukinem naredbu o molitvi, oni e se i dalje moliti. Rekoh mu: Samo vi pokuajte. On je ukinuo naredbu o molitvi. Izuzev mene, nitko nije ustao u etiri sata narednog jutra. Ja sam tada otiao i zakucao na vrata upravnikove sobe. On je naravno spavao - on je inae uvijek spavao, nikada nije prisustvovao molitvama. Rekoh mu: Sada ustanite i do ite da se uvjerite. Nijedan student nije ustao i doao na molitvu. Ptice ne pjevaju sa prisilom. Kukavica ne pjeva zbog neke predsjednike naredbe, zbog nude - ona jednostavno uiva u kronji drveta na suncu. Bitisanje je stalno slavlje. Cvjetovi ne otvaraju svoje latice po neijoj naredbi, to nije neka dunost, obaveza to je odgovor, to je odgovor suncu, potovanje, molitva, zahvalnost. Buntovnik ivi prirodno, reagira prirodno, ponaa se oputeno i intimno sa egzistencijom. On je egzistencijalno bie. To je pravilna definicija buntovnika - on je bie egzistencije. Egzistencija je njegov hram, njegova sveta knjiga; egzistencija je itava njegova filozofija. On nije egzistencijalista, on je egzistencijalan - to je njegovo iskustvo. On je u skladu sa drveem, sa rijekom, sa planinom. On se ne odrie nieg, on nema zabrana. On samo ima veliko potovanje u svom srcu i veliku zahvalnost. Po meni, ta zahvalnost je jedina molitva.

23

BUNTOVNIK JE SLOBODA UNUTAR SEBE

Voljeni Osho, koja je razlika izme u starog mudraca i novog buntovnika? Mudrac starog tipa je potovan, cijenjen i uvaavan od strane drutva u kojem je ro en. On je pratio pravila koja su regulirali narodi; on je proao kroz sve uvjete koji zahtijevaju da bude mudar. On je dio drutvene strukture - a u to je sazdano mnotvo praznovjerja, runih institucija, eksploatacija, filozofija koje su izmiljene da potiskuju siromane a drugima omogue nadmo. On nikada nije bio protiv bilo koje institucije drutva koja se odravala vjekovima. On je samo bio sljedbenik starog, sljedbenik drevnog. Na neki nain on je bio jednostavan ovjek ali je duboko u sebi osjeao potisnutost jer su sve drutvene strukture represivne. On nije bio individualac po svom vlastitom pravu, on je bio samo dio jednog odre enog drutvenog sistema ili kulture; taj sistem ili kultura je potovala njega samo iz razloga to je on ostvarivao njihove ideje, ideale, njihove neostvarene ciljeve. On je bio samo njihov predstavnik. Na primjer, nijedan Hindus mudrac nee odbaciti ili osuditi runu instituciju kastinskog sistema. Nemogue je i zamisliti da jedan mudri i prosvijetljeni ovjek ne vidi da je taj kastinski sistem samo specijalni nain eksploatiranja siromanih i potisnutih. ovjek se ophodio tako nehumano sa tim siromanima i potisnutim; to se nije tako jo nigdje dogodilo, a dogodilo se ba u ovoj zemlji koja je rodila veliki niz mudrih ljudi. Oni su tako divno govorili o Bogu, oni su pjevali divne pjesme o drugim svjetovima; oni su ivjeli ivot na raun drutva, ponaali se sasvim po njihovim pravilima. Drutvo je bilo sretno to su oni tako posluni, a ovi drugi su bili tako er sretni jer je drutvo tako ispunjavalo njihove suptilne egoe - oni su vjerovali da su inkarnacija boanstva. Tako se odvijala tajna suradnja izme u takozvanih svetaca i drutvenih struktura u kojima su ro eni. Najstariji spis Hindusa Vede opisuje rituale u kojima se ne rtvuju samo ivotinje da bi zadovoljili bogove ve se nalae da se i ljudska bia trebaju rtvovati kako bi se zadovoljili bogovi koji i ne postoje, koje jo nitko nije vidio. Ali, jo ni do danas se nije uo glas tih svetaca i mudraca da kau da je to sasvim smijeno, krajnje nereligiozno i nespiritualno. Svi oni su samu ili ruku pod ruku sa drutvom, podravajui sve ono u to drutvo vjeruje. Njihovo jedino zadovoljstvo je bilo u tome biti oboavani - a biti oboavan je i najbolja podrka tvom egu. Ako bi drutvo eljelo da on ivi nag, on bi ivio tako; ako bi drutvo trailo da ivi u krajnjem siromatvu, on bi ivio tako. Jednostavno reeno, Stari mudraci su upravo suprotnost novim buntovnicima. Stari mudraci su ponizni, ispunjeni egoizmom, potiskivana su bia. Po mom gledanju oni su bolesni - oni su bili spiritualno bolesni. Novi buntovnik nee ii da se udvara vladi i njenim interesima. On je sasvim nezainteresiran za njihovo postojanje, reputaciju, ugled, oboavanje - on ne treba nita od toga. Samo ljudi koji su unutra prazni trebaju takvu dekoraciju. Novi buntovnik je prosvijetljeno bie - on je ispunjen i duboko sadrajan. On bitie nezavisan, sam sa jasnoom o svemu oko sebe. On e to i rei bilo da je to protivno drutvu, naslje u, drevnoj tradiciji, spisima - on o tome ne mari. Za novog buntovnika istina je jedina religija. Za istinu on je voljan biti razapet. Novi buntovnik je individualan, sasvim lien lanaca i uzda svjetine - makar biti ti lanci od zlata. On je slobodan kao ptica u letu. On nee prihvatiti nijednu krletku ma koliko ona bila vrijedna. Istina je njegova religija, sloboda je njegov put. A biti svoj, sasvim svoj - to je njegov cilj. Stari mudrac je sve odobravao. Novi buntovnik je borac - borac protiv svega to je loe, to je nehumano; on je borac protiv svega to je glupo i nenauno. A toliko ima gluposti koje su proklamirali proroci, sveci, mudraci... Toliko mnogo predrasuda i praznovjerja je ugra eno u svaku religiju, svaku tradiciju, u svako drutvo tako da se novi buntovnik mora izboriti na svoj nain protiv svih tih zapleta. Njegovo oslobo enje od starog i utemeljenog, iracionalnosti i praznovjerja je jedna sasvim izraena nunost na putu ostvarenja vie svijesti. to se vie bori protiv loeg u drutvu, to sam biva sve bolji. to je bolji, to je i smireniji vie je u svom domu. Stari mudraci su se pretvarali, bili su hipokriti. Novi buntovnik je jedno autentino humano bie. On nikada nije izraavao neku svoju nadmo. On nikada nije izjavio: Ja sam jedini boji sin. Nije nikada izjavljivao: Ja sam jedini boji izaslanik. On nije objavljivao da je on jedina inkarnacija boga. On je samo izjavio i to sa ponosom i dostojanstvom - da je humano bie. Jedan od najveih mistika andidas ima jednu divnu pjesmu. Ja jo nisam doao do ijednog znaajnijeg stava: Sabar upar manus satya tahar upar nahin - Istina o ovjeku je iznad svega i od toga nema nieg vieg. Novi buntovnik je objavio ponos ovjeka i smrt boga i isto tako smrt svih spasilaca i proroka jer su oni nastojali da se izdignu iznad ljudskog bia. Novi buntovnik je deklaracija da nismo nita posebno osim obino ljudsko bie -jednostavno, poteno i probu eno ljudsko bie koje ima svijest. Ljudsko bie koje poznaje sebe i koje zna da je svako drugi boanstvo za sebe. Novi buntovnik je deklaracija spiritualnog komunizma. Svi su ti stari mudraci bili superiorna bia koja su osu ivala ovjeanstvo. Oni su proklinjali ljudsku prirodu, ljudski instinkt. Po njima je biti ljudsko isto to i biti grjenik. Za novog buntovnika, biti ljudsko je biti sasvim prirodan i oputen u svojim instinktima; sa svojom inteligencijom, sa svojom intuicijom, biti ljudsko je

24 jedina mogua spiritualnost. Nema nieg uzvienijeg od toga. Stari mudrac je unitio ponos kod ovjeka. On je tako unitio ljudsko dostojanstvo, a uzdigao lanog boga na nepojmljive visine. Bog je uistinu bio laan, ali je to bila njihova strategija jer su jedino tako mogli objavljivati da su bliski bogu, a daleko od ljudskog bia; oni su shodno tome tvrdili da imaju direktni kontakt sa bogom kao jedini sinovi boji: kao jedini njegovi izaslanici, kao njegova inkarnacija na zemlji. Hipoteza o Bogu je bila veoma korisna jer je pomagala mudracima, takozvanim svecima, da izdignu sebe i svoj ego na najviu moguu razinu. Novi buntovnik nema izmiljenog boga. On ima stvarno ljudsko bie. Njegov trud je u tome da razbistri, da rastereti ljudsko bie, da izdigne svijest na najvii nivo. Stari mudraci su imali Boga, unaprijed spremljenog Boga. Novi buntovnik je veoma kreativan. On je izazov svijetu: treba da stvori vlastitog boga u svome biu, treba da bude bog. I taj bog nee biti protiv ovjeka; naprotiv, to e biti sasvim ispunjenje, rascvjetavanje, zrijevanje, stasavanje. ovjek je previe patio, bio je vrijedan previe. On je od sebe stvorio najrunije bie na zemlji. On je prihvatio ideologije koje su ga proklamirale kao grjenika, a hiljadugodinje nastojanje u tom pravcu su stvorila osjeaj duboke krivice u njegovom srcu... krivicu koja mu nikada nije dozvoljavala da ivi potpuno, koja mu nije doputala da voli intezivno, da plee, da plee strastveno, koja ga je spreavala i ograniavala u svakom moguem smislu. Stari mudraci su bili agenti vlade, crkve, sveenstva, kraljeva i svih onih koji su imali mo i nastojali da zadre tu mo - mo eksploatiranja, obrobljavanja. A ti mudraci su obavljali svoj posao veoma dobro. Njihova nagrada za to je bila samo njihov nahranjeni ego. Novi buntovnik nee prihvatiti nikakvu krivnju, jer sve ono to je prirodno je u redu. To treba da se proisti, da se odivi - ne da se potiskuje, ne da se zamee u nesvjesno ve da se dovede pred svijest. Sve to je dano ovjeku treba da Buddhe iskoriteno na taj nain kako bi ivot postao orkestar. Nita nije loe, samo stvari nisu stavljene na pravo mjesto. A to je sve zbog poslova koje su vjekovima vodili mudraci, sveci i proroci - sve je to zbog tih ljudi. Zbog ispunjenja njihovih ega oni su igrali tu ulogu koja je zapravo jedan od najrainijih pojmova u povijesti ovjeanstva. Novi buntovnik je stvarni mudrac. On ivi u potpunosti: intenzivno, koherentno, harmonino - tako da mudrost dolazi kao rezultat toga. Njegovo prosvjetljenje nije dar nekog boga. Njegovo prosvjetljenje je nagrada za njegov trud. To je vlastiti skriveni trezor koji je otkrio. to vie biva u harmoniji... Njegova religija e biti harmoninija: prirodna, oputena; sa svjesnim naporom da stvori muziku od svog ivota, da stvori ples i slavlje. Stari mudraci su bili sasvim nekreativni - oni nisu stvorili nita ime bi se ti morao ponositi. Novi buntovnik e biti stvaralac; stvarat e poeziju, muziku, stvorit e skulpture, stvorit e pjesme. On e postaviti trajne temelje svijetlom ivotu ovdje na ovoj planeti, ali ne poslije smrti ve sada. Takvo buntovnitvo je bilo potrebno tisuama godina unazad. Sada je vrijeme za to: oni koji imaju hrabrosti za to mogu izai iz svojih robijanica i objaviti smrt bogu i ro enje novog ovjeka. A razlike nema izme u onih starih mudraca i ovih starih mudraca, izme u one kulture i ove kulture, jedne religije ili druge religije - razlika je tek povrna... Majka je dala svojoj mladoj kerki novac da ide u kino gdje ona nije nikada bila ranije. Kada se vratila kui njena majka je pitala: ,.Kako si prola, keri? Pa, mama, to je neto nalik nedjeljnoj crkvenoj koli. U crkvi pjevamo: Ustanite, ustanite za Isusa. A u kinu oni viu: Za ime Krista, sjedi dolje. Nema velike razlike...! Kranski mudraci, Hindus mudraci, dainski mudraci - nema velike razlike. Njihove rijei mogu biti neto drugaije, njihove metode mogu biti drugaije - netko sjedi, a netko stoji - ali njihov temeljni pristup je u tome da podre ropstvo, da osude ljudskost i da proklamiraju Boga koji je zapravo najvea la koju smo vjekovima tolerirali. Bio je jednom jedan mladi sveenik koji je poao u svoju prvu parohiju. Stari sveenik je tokom slube stajao po strani i motrio da li mladi sveenik radi dobro. Mladi sveenik se veoma trudio i potom upita: Ne radim to ipak jako dobro, zar ne, Oe. .,Pa, ree stari sveenik, nije tako loe za prvi put. Ali, sljedei put emo imati manje .,Oh!..., ah...!, uh...!, a mnogo vie Trr! Mrr! Brr! Mladi sveenik je okupljenoj masi nudio: Uh!... Oh!.... Sve to je bilo zadovoljstvo za ovjeka bilo mu je zabranjivano. Bol, samoodricanje, muenje je samo bilo podravano. Bijeda i siromatvo je bilo uzdizano na duhovni nivo i prikazivano kao duhovna vrlina Blagoslovljeni su siromasi, njihovo je boje carstvo. Veoma je udno da ljudi kojima je dano carstvo nebesko gladuju i umiru u Etiopiji, Indiji, a ljudi koji treba da zavre u paklu upravo uivaju u svim blagodatima i zadovoljstvima koja moe svijet da prui. To je veoma udna kombinacija! Ako je svijet kola, tada se siromanim moraju dati sva zadovoljstva kako bi oni bili spremniji, inae, ak i u raju e osjeati previe krivnje ako budu puno uivali. Oni e i tamo sa sobom odnijeti prethodna uslovljavanja. Ali drutvo e biti zadovoljno to e se siromanima rei da e dospjeti do carstva nebeskog, jer e tamo biti lieni ikakve elje za revolucijom, nee se buniti protiv struktura koje su ih nainili siromanim. Stati mudraci su bili antirevolucionarni. Oni su bili na strani onih koji su obrobljavali i izrabljivali siromane. Novi buntovnik nee nikada biti agent krvopija, parazita. On nee rei: Siromani su blagoslovljeni. On nee rei: Ispataj svoj grijeh i bijedu ponizno jer poslije smrti e dospjeti u carstvo boje.

25 Ne postoji carstva bojeg - zbog toga se bogati ne zanimaju za takve stvari, ak i ne postavljaju takva pitanja. Oni su pozvali sveenike da kau siromanim da e dospjeti do carstva bojeg te tako sveenici intimno znaju da nema bojeg ishodita i da nema ni Boga. To isto znaju i bogati. To je obina izmiljotina kako bi se siromani zadrali u siromatvu, kako bi se robovi zadrali u ropstvu, kako bi se otklonila revolucija bilo koje vrste. Mlada djevojka je bila usamljena jedne veeri u svom domu zato je pozvala mladia. Uvela ga u primau sobu, ukljuila elektrinu grijalicu, priguila svijetlo, dala mu pie i posadila ga na kau. On je poeo mrsiti njenu kosu, ljubiti vrat i obraze. Privukao je ka sebi, pritisnuo uza se, poloio na pod i legao na nju, a onda je zastao. Hajde, naprijed, naprijed - proapta ona. Ali, draga, ne znam to sada da uradim. Film se uvijek prekidao na ovom mjestu. Svako treba iskustvo. Prazni, ponizni, siromani, potiskivani - oni e dospjeti do carstva nebeskog, a nemaju nikakvog iskustva o ivotnim radostima: veselju, pjesmama, plesu. Oni e samo stajati skamenjeni i zau eni jer ne znaju nita. No, bogati ovjek je kroz povijest postavljao pitanja: Mi smo napravili sve hramove, crkve; plaali smo sveenike kojih ima na milijune u svijetu, tampali smo sve svete knjige i dijelili ih besplatno, poklanjali vrijedne stvar - i nismo zasluili carstvo boje? Kakve besmislice ti govori? Ti si na sluga, mi te plaamo. Nikada se nitko nije suprotstavljao. to je mogao biti razlog za to? Razlog lei u tome to sveenici i bogatai znaju sasvim dobo da je sve to samo jedna prevara - ne postoji bog, ni carstva bojeg. To je samo izmiljotina. To je izmiljotina sa kojom se siromani narod dri utjeen. Novi buntovnik e donijeti buntovnost u svim dimenzijama ivota. On e pretvoriti ovu zemlju u raj. On e stvoriti Boga od svih ljudskih bia. Svako ljudsko bie ima mogunost da Buddhe Bog jer moe biti prosvijetljeno, moe postati ista svijest. To treba biti znaenje Boga u budunosti. U prolosti bog je bio stvaralac. U budunosti e on biti stvaralac ljudske svijesti. To e biti najvii vrh ljudskog slavlja, ljudske prosvijetljenosti, ljudske svjetlosti. Novi buntovnik je prvi ovjek koji je imao priliku da Buddhe ro enje novog ovjeanstva, koji je imao priliku da dovede novo, veliko ovjeanstvo na zemlju, da sve izmiljotine izbaci iz upotrebe. To je bila smetnja ovjeanstvu, zapreka. To je donijelo velike nevolje ovjeku. To je ovjeka ostavilo u ranama. Novi ovjek e propovijedati zdravlje i cjelovitost. ivot e postati na jedini hram. Potovanje ivota e biti naa jedina religija.

AMBICIJA I KONKURENCIJA: NOSILAC DRUTVA

Voljeni Osho, ti si govorio o svojoj viziji buntovnika dok ja i dalje osjeam u naoj komuni atmosferu koja je mekana, ljubavna i harmonina. Meni to lii na dio tvoje magije - da nam ukazuje na egzistencijalan nain da buntovnik ne treba da se radi iz miljea nasilnitva i nezadovoljstva ve iz atmosfere ljubavi i ekstaze. Buntovnici koji su ro eni iz nasilja, na kraju zavravaju kao antibuntovnici. Trenutkom bivanja u moi njihovo buntovnitvo nastaje. Oni bivaju isto toliko runi kao i njihovi prethodnici jer kroz nasilje ti ne moe ostvariti cvijee ljubavi. Sijui otrovno sjeme ti ne moe nita drugo oekivati do da iznikne otrovno cvijee. U prolosti je dominiralo bijedno miljenje da oni koji su smireni, ljubavni, utiani i ekstatini nisu buntovnici. Oni nisu mogli zamisliti da se buntovnitvo moe roditi iz ljubavi, milosr a, ekstatinosti. Njihova perspektiva nije bila sasvim jasna o mogunostima u budunosti. Zato su ljudi koji su bili smireni, puni ljubavi, ljudi koji su bili religiozni, koji su bili ispunjeni molitvom, umjesto da su postajali buntovnici bivali su bjegunci: to je bila njihova zamjena za buntovnitvo. Oni su bjeali u planine, u ume samo da bi mogli da ive u tiini, miru, u blaenom stanju ivota. Na neki nain oni su bili sebini. Oni nikada nisu razmiljali o onima koje su napustili; njihova milost, njihov mir nisu bili dovoljno jaki - oni su se plaiti uznemirivanja. Njihova ljubav nije bila dovoljno velika - bilo je bojazni od izgaranja u vatri buntovnitva. A na drugu stranu, bilo je buntovnika ali oni nisu bili smireni i tihi, oni nisu bili svjesni ekstatinosti. Oni nikada nisu saznali za meditaciju. Nisu imali kontakta sa srcem. Njihova buntovnost je bila samo reakcija uma. Oni su bili ljuti i bijesni zbog eksploatacije, potiskivanja, zbog svih nehumanih postupaka koje su vlade u svijetu preduzimale prema drugim ljudima. Njihov bunt je proisticao iz tog njihovog bijesa, estine, iz gnjeva. Stoga se doga alo da su se bunili oni koji nisu imali buntovnitva, a oni koji su bili pravi buntovnici su bjeali u osamu. Oni ljudi koji su bili puni nasilnitva i gnjeva su uspijevali. Ali to su vie ili kroz buntovnitvo sve su vie bivali nasilnici. Kada je mo stigla u njihove ruke bila je to mo nasilnitva, bile su to ruke nasilnika. I prirodno, oni su iskoristili tu svoju mo, kako bi sproveli vie nasilja. Tada su imali veliku priliku unititi to je mogue vie ljudi. Ponekad je njihova destruktivnost ila dotle da je bivala besmislena. U Sovjetskom Savezu je Staljin ubio najmanje milijun ljudi - a ti ljudi nisu bili bogatai protiv kojih se on bunio, protiv kojih je svo buntovnitvo usmjereno. To su bili samo siromani ljudi za koje je buntovnitvo bilo obeanje i nada za

26 bolju budunost. I zbog ega su oni bili ubijeni? Razlog je bio sasvim idiotski. Komunizam vjeruje da nee biti nikakvog privatnog vlasnitva i da su ljudi sasvim slijepi za ljudsku stvarnost kada se domognu vlasti. Na primjer, istina je da se privatno vlasnitvo ne moe samo akumulirati u par ruku, tako je neminovno da e se nainiti siromanim hiljade drugih ljudi. Po tom pitanju komunizam je sasvim u pravu. No, i sasvim odbaciti privatno vlasnitvo je potpuno anti psiholoki, to je ne-prirodna ideja. , To se mora shvatiti... tvoje privatno vlasnitvo ti na neki nain omoguava razvijanje individualnosti, identiteta, slobode. Ako bi ti bila oduzeta sva tvoja imovina i ako bi ostao sasvim lien svog vlasnitva bio bi iznena en kako bi tada sva tvoja sloboda nestala, sva tvoja individualnost nestala, sve tvoje mogunosti da bude buntovnik bi tako nestale. Na neki nain bi bio ubijen. Ne samo da bi ti tako oduzeli tvoje privatno vlasnitvo ve bi tako bilo gotovo sa tobom. Marks nije imao psiholoki uvid; on je sasvim slijep kad je u pitanju psiholoki i spiritualni aspekt kod ovjeka. Njegov ukupni pristup je bio samo ekonomski ali ovjek nije novac. ovjek je neto vie od toga. ovjek nije samo ono to posjeduje, on je jo neto vie. Ali ono to on posjeduje ima odre enu vrijednost kada je u pitanju njegova individualnost. Po meni, pravi komunizam bi bio taj koji bi zaustavio mogunost da privatno vlasnitvo ide samo u par ruku, tako bi svi mogli imati privatno vlasnitvo. Nitko tada ne bi bio prebogat ni presiromaan. I bogatai i siromani bi tako nestali. Srednja klasa bi lako mogla doi do izraaja i svi bi ljudi imali skoro jednaka privatna vlasnitva. Ja kaem skoro jednaka jer ovjek ne moe biti tretiran na matematiki nain. Tu e i biti nekih manjih gubitaka. Netko e i imati neto vie, netko manje; to nee biti znaajno, to nee uzurpirati. Netko i treba... lijenik treba privatni automobil, to je dio njegove profesije. Oduzeti automobil lijeniku je isto to i oduzeti neto bitno njegovoj profesiji. Ima na milijune siromanih ljudi koji nemaju mnogo - neki imaju tek nekoliko kakoaka, neki jednu kravu, neki konja, neki pare obradive zemlje... Ali zaslijepljeni matematiki i ekonomski um komunista, koji je postao jo zaslijepljeniji kada su dobili vlast, poeli su oduzimati i to malo dobara od naroda. A to je bilo ak i njihovo naslje e, njihova djedovina. Bez toga oni su se nali u veoma tekoj situaciji, isto kao da si im skinuo svu odjeu sa njih. Oni nisu imali mnogo, nisu njihovi konji bili dobri, njihove kue nisu bile palae; oni su ivjeli u uskim prostorima sa domaim ivotinjama - ali i to im je oduzimano. Sve je bilo vlasnitvo drave. A ti siromani ljudi, u ime kojih je izvedena revolucija, nisu to mogli razumjeti - kakva je to revolucija? Oni su mislili da e potom biti bogatiji, da e njihovo siromatvo ieznuti. Ali desilo se suprotno - sve to su imali oduzeto im je. Tada su postali obini prosjaci. Komunizam se koncentrirao u rukama drave tako da su ljudi koji su bili na vlasti imali po prvi put duplu vlast - mo politiara i mo ekonomiste. Ranije je to bilo razdvojeno: ekonomska mo e bila u rukama bogatih ljudi, a politika mo u rukama politiara - u tome je bita mala razlika, Sada je mo postala sasvim totalizirana. Sva vlast je dola u ruke ljudi koji su vodili dravu. Siromani ljudi koji su bili neobrazovani, nisu to mogli razumjeti - kakva je to vrsta ravnopravnosti, jednakosti? Jesu li oni moda stvorili jednakost siromanih? Da li je to jednakost za koju je pokrenuta revolucija? A poto su oni ipak opstali iako im je oduzeto sve: njihove kokoi, njihovi mali posjedi zemlje, njihove male kuice, njihovi konji, krave,... poto su i tako opstali oni su bili ubijani, masakrirani. Iz nasilja se moe samo jo vie nasilja roditi. Taj milijun ljudi je bio najnii pred zakonom. Revolucija je ubijala siromane ljude. To je bila slijepa revolucija, to je moralo tako i biti jer ti buntovnici nisu imali osjeanja za milost, nije bilo ljubavi prema ovjeanstvu, nije bilo spiritualnog iskustva. Oni nisu proistekli iz tog divnog prostora; oni se nisu borili za bolje ovjeanstvo. Oni su bili jedino zainteresirani unititi postojeu vlast zbog svoje mrnje prema njoj. U takvoj ljutini oni se trude biti pristrani i ljubomorni, u tome je bilo zavisti - sve samo rune stvari. Ja se trudim da sprovedem veliku sintezu izme u buntovnika i sanijasina. Sanijasin nee biti bjegunac. On e uzgajati svoju ljubav, stvarati svoju suut jaom, svoju ekstazu dubljom, centriranom i zrelom. A iz tog i takvog ljubavnog prostora iznii e buntovnik. Njegova buntovnost nee imati za primat da razara utemeljenu vlast ve e mu biti osnovni interes da stvara sasvim novi svijet. Njegovo sredite rada je da stvori novi svijet, novog ovjeka i novo ovjeanstvo sa sasvim novim vrijednostima. Stvarajui novo on treba da razori staro - ali ne iz bijesa ve iz nunosti. I on mora da shvati da nametanje narodu odre enih ideja moe biti opasno. Ti mora da shvati psihologiju naroda i tvoje buntovnitvo se treba upravljati po tome, a ne obratno - ne da se narod mora prilago ivati tvojim idejama buntovnitva. ovjek se nikada ne smije upotrijebiti za neku ideologiju. Sve ideologije e biti koritene upravo od strane ovjeka. Promatrajui ljudsku psihologiju uoljivo je da se velika razlika me u ljudima izaziva zbog runih drutava. Ba sam prije neki dan saznao da u Indiji ima samo petnaest izuzetno bogatih ljudi - i to u zemlji od devet stotina milijuna ljudi - samo petnaest stvarno bogatih ljudi. Tako se dogodilo da je svih devet stotina milijuna ljudi bilo eksploatirano, bilo iscrpljivano do smrti od strane samo petnaest porodica. Taj odnos je krajnje nehuman. Proizvo a je gladan a parazit se bogati na njegov raun i namie bogatstvo koje mu nije potrebno. Ono je potrebno onima koji umiru od gladi - a oni su to bogatstvo stvorili. Tih petnaest bogatih porodica nita ne rade, ne proizvode, oni su samo dobro obueni da izrabljuju. Oni ire svoje krake kao hobotnica oko milijuna ljudi i crpe im snagu, krv. Na hiljadu i jedan nain oni sasvim tiho oduzimaju narodu novac i prelivaju ga u svoje kase. Bit ete iznena eni kada saznate da grad Bomba posjeduje jednu polovinu ukupnog novca zemlje. udno... rad itave zemlje - ljudi rade na poljima, u

27 vrtovima, u fabrikama - ali postoji neka strategija koja sav taj novac odnosi prema Gombaju. Pola ukupnog bogatstva zemlje samo u jednom gradu! To je nepodnoljivo, ali se zbog toga ne smijemo estiti. To je nepodnoljivo jer je nehumano i unitava ljudsku ljubav, milosrdnost, ljupkost. To izaziva sve vrste kriminala. Siromatvo je uzronik svih kriminala. To je veoma udan svijet. Prvo naini ljude siromanim i natjera ih u kriminal, a potom formira sudove i zakon koji e ih kanjavati za prijestupe koje su nuni poiniti. Stvarni kriminalci su ta grupa od petnaest ljudi, petnaest porodica koji su crpili sve dobro zemlje. Ali oni nikada nisu bili kanjeni jer su mogli kupiti sve vae suce, sve politiare. Oni su ve i imali sve politiare u svojim rukama jer su ti politiari za svoje izbore od njih dobijali milijune rupija. Oni to nisu mogli dobiti od siromanih ljudi. A ljudi koji su spremni da daju milijune rupija, ne daju to tek bez razloga. Ako oni daju tim politiarima jedan milijun oni e kasnije traiti petnaest milijuna, sigurno ne manje. Kada takav politiar do e na vlast tada e sva korist doi u ruke ovjeka koji ga je postavio na vlast. Svi ti politiari su robovi jedne kapitalistike partije ili neke druge kapitalistike familije. Oni samo obeavaju siromanom narodu bolju budunost iako i sami znaju da takva budunost nee doi - oni prvo moraju da povrate novac koji je uloen u njih. Oni su tako svoji robovi. To je runa situacija. Strukture se svakako moraju promijeniti. Ali to se mora izmijeniti jer ti ima samilosti i ljubavi za sva ljudska bia koja pate - ne zbog gnjeva, bijesa, ljubomore prema onima koji imaju sav novac, koji imaju sve pogodnosti. Stoga je to pitanje usmjerenja: da li se ti bori u korist siromanog svijeta ili se pak bori iz ljubomore prema onim petnaest bogatih porodica? Da li je to tvoj gnjev, bijes, nasilje i ljubomora to te tjera da bude buntovnik protiv preivjelih struktura? Ako je to razlog onda e ti biti jo vea opasnost ako do e do vlasti, uloit e jo vie snage da se istakne i to bez predrasuda. Ali ako je tvoja revolucija istekla iz uvida da ljudska bia pate tada e ti izumiti strukture koje e dati podjednake mogunosti svima. Ti nee promovirati ideju jednakosti jer jednakost ne postoji: to nije mogue ni psiholoki ni egzistencijalno. Bertrand Rasel je Benrand Rasel. i ako on ima neto komforniji ivot to je zbog toga jer to on treba: njegove potrebe su takve da se moraju ispuniti svim moguim pogodnostima. Ajnstajn je takav da se ne moe usporediti sa bilo kime, on ne moe biti jednak sa drugima. Bilo bi sasvim glupo tjerati ga da Buddhe jednak sa drugima. Njegov rad je sasvim drugaiji; njegov genije je jedinstven. Zapravo, on se ne moe sputati na nii nivo - on nije predodre en da Buddhe prodava ili radnik. On se nije smio forsirati da Buddhe obian prodava jer bi to bila velika nepravda prema ljudskoj evoluciji. Isto tako, on se nije smio prisiljavati da Buddhe radnik jer nitko drugi ne bi mogao zamijeniti njegov genije. Nitko drugi to ne bi mogao raditi to je on radio. Tko bi mogao stvoriti teoriju relativnosti? Tko bi nam mogao dati nevjerojatnu snagu atomske energije? Naalost, politiari su to iskoristili u pogrene svrhe, unititi ovjeka - ali Ajntajn nije odgovoran za to. Ta ista energija je mogla biti iskoritena da ovjeka naini bogatijim, zdravijim, da svijet uini ljepim. Ljudi nisu isti to je moj temeljni pristup. I drugo, svim ljudima treba dopustiti imati privatno vlasnitvo, ali da razlike ne budu previe velike - to sve moe biti u normalnim razmjerima: itava zemlja e biti bogatija. Ne treba da drava Buddhe jedini vlasnik svega; to je najopasnija stvar koja se moe desiti jednoj zemlji, jer je drava i tako ve mona. Ona posjeduje vojsku, policiju, sudove, zakone; sve suce ima na svojoj strani, a eli i da sve financije budu u njenim rukama. Tako e itava zemlja ostati gola kao i prosjak sada mi nemamo nita: A i pored toga, vlast biva takav monstrum protiv koga mora jo i da se bori: Drava je okupila u svoje ruke svu moguu vlast. U Rusiji su sva glasila tampana od strane drave. Ti ne moe objaviti nijedan lanak kritike jer su sva sredstva informiranja u njihovim rukama. Ali, ako ipak i napie neto tako biti e sigurno iskljuen. To sigurno nikada nee biti objavljeno a ti e biti iskljuen iz javnog ivota. Nijedna knjiga se ne moe tampati jer to pravo samo ima vlast. A ti moe vidjeti rezultate za sedamdeset godina revolucije nije se pojavilo ni jedno ime nalik Lavu Tolstoju, Fjodoru Dostojevskom, ehovu, Turgenjevu ili Gorkom... sva ta imena su iz predrevolucionarnog vremena. Ti ljudi su postali svjetski poznati pisci. Ako bi izabrao deset najveih svjetskih pisaca sigurno bi od njih bilo pet iz Rusije. Tih pet bi se moralo ukljuiti jer su napravili najvea djela u literaturi. Gdje su ti geniji nestali? U sedamdeset godina nije se pojavila ni jedna pria takvog kvaliteta. Nije se ni mogla pojaviti iz razloga to je individualno bilo sasvim uniteno. Sada dravne birokrate odluuju koje e djelo biti tampano a koje ne, a te glupe birokrate nemaju nimalo senzibiliteta. Oni nisu pjesnici, oni nisu pisci, oni ne osjeaju suptilne porive kreativnosti. Ali sada su ipak odluujui faktori. Stoga je bolje ne tampati ili samo tampati treerazredna djela jer to oni samo shvaaju. Ba prije neki dan jedan me je prijatelj iz Delhija obavijestio: Govorka se u nekim krugovima vlasti da e se tvoje knjige cenzurirali prije tampanja, da e se tako er i tvoja snimljena predavanja cenzurirati. Samo poslije toga e biti doputeno da se pojave u narodu. Ja sam mu odgovorio: Neka tako odlue, a potom emo se sresti na Vrhovnom sudu. Koje taj ovjek - elim da vidim to lice - tko je taj koji e odluiti to je dobro u mojim knjigama a to ne? Ja poznajem sve te ministre, znam vei dio parlamenta. Oni nemaju taj kalibar inteligencije. Nitko od njih nije ni meditirao - kako oni mogu odluiti da li je dobro ili loe ono to ja govorim? Sutra e oni moda rei o naunicima: Prije no to tampa svoje djelo dravna birokracija mora vidjeti da li je to dobro ili nije? A dravna birokracija nema nikakvog smisla za nauku, za filozofiju, poeziju, muziku. Ako bi oni imali smisla za sve to oni ne bi bili birokrati. To je najrunija stvar na svijetu. Biti dravni birokrata je i biti dio najrunije mainerije i znai gubljenje vlastite due. Ti ne moe nigdje ivjeti kao nezavisni mislilac. Buntovnitvo iz ljubavi, buntovnitvo izniklo iz kreativnosti, meditativnosti to je moja tenja, moja nada.

28 A u toj nadi je i nada itavog ovjeanstva. Mi treba da uinimo da Gautam Buddhe postanu buntovnici. Samo u njihovim rukama mo moe ostati nekorumpirana, tako bi njihova snaga mogla da iisti mo. I samo u njihovim rukama je ljudska individualnost bezbijedna jer oni razumiju i vanjsku i unutranju ljudsku prirodu i tako mogu pomoi ovjeanstvu. Oni nee zahtijevati nikakvu jednakost ve samo jednaku mogunost za sve. togod pojedinac elio da Buddhe bie mu dana jednaka prilika sa drugima. A potom je do njegovih potencijala, talenta, genija... netko e postati Bertrand Rasel, netko Rabindranat Tagore, a netko Pikaso. I naravno, ljudi koji budu obogatili ivot i egzistenciju dobiti e i vie pogodnosti srazmjerno njegovoj ulozi koja je jedinstvena. Njihova jedinstvenost mora biti potovana. To nee znaiti da su oni neto vii i superiorniji, a da si ti prizeman i malen. To e jednostavno znaiti da smo prihvatili temeljne injenice o ovjeanstvu: svaki ovjek je upravo onakav kakav jeste, a ne nalik nekom drugome, i isto tako on treba odre eno lino vlasnitvo kao to treba i odjeu. U Kini, kada je Mao bio na vlasti, on je tjerao ljude da nose uniforme. To je bilo unitavanje ljudske individualnosti na veoma suptilan nain. Tako su svi morali nositi iste uniforme bez obzira kakvim se poslom i profesijom bavili. To nije bilo uope u redu jer ak i tvoja odjea ukazuje na tvoju individualnost. Ti e imati i slobodu u izboru vlastite odjee, tu vlada nema to da odluuje. Ti nisi dio nikakve vojske da bi bio u uniformi. Ti si nezavisna individua. Ako bi jednakost dospjela do svog loginog kraja tada bi svi bili oiani na isti nain. A zamislite da neki idiot dospije do vlasti... a idioti i dospijevaju lake do vlasti nego inteligentna bia jer inteligentne osobe ne ele da idu u narod i da se bore za vlast - to nije vrijednost te borbe. No, idioti imaju hrapavu kou i tvrdu glavu. Idiot e ak pomisliti da narod mora imati i iste nosove. Neki ljudi imaju lijepo lice a neki ne. To nije bilo dobro za drutva koja su propagirala komunizam i jednakost. No sada je i plastina kirurgija mogua,... zato naini model i naredi da svi pro u kroz plastinu operaciju. Svako e dijete po ro enju operacijom dobiti odre eni nos, odre eno isto lice i ti e naokolo uvijek vidjeti samo ista lica. Da li bi to bilo divno drutvo? Da li bi bilo u redu da se remeti ovjeanstvo na tako ruan nain? Ja sam protiv klasa siromanih i bogatih ljudi, ali sam sasvim za privatnu svojinu. Razlike ne smiju biti velike ali se razlike moraju doputati. A drava ne smije biti jedini vlasnik itave zemlje. Politiari ve imaju i previe vlasti i moi nego to bi smjeli da imaju. Dati jo vie vlasti, jo vie moi u njihovim rukama znailo bi samoubistvo. Moj buntovnik je meditant. On voli mir, on voli ljude, on voli njihov dobrostojei poloaj, i on e uiniti sve za njihov prirodni rast. On nee nametati bilo koju ideologiju, on e samo pomagati svima biti svoji. Takvo se buntovnitvo jo nije dogodilo. Ali sada je vrijeme, pravo vrijeme da se to dogodi. Ako se pak to ne dogodi, ti e izgubiti svu nadu za bolju budunost. Staro drutvo je postalo previe utemeljeno da mu samo predstoji smrt. No, prije no to umrete dopustite nam da zasijemo sjeme novog ovjeka. Moje insistiranje na buntovnitvu je upravo zbog toga da se stvori novo sjeme, jer kad staro zamre - a ono mora umrijeti, ono je i izazvalo svoju smrt - novo moe zauzeti svoje mjesto. Novo sjeme e proizvesti svjesnost i budnost tako da se nee ponavljati ista stara pria. Lako je ponavljati stare obiaje i navike, ali kada se jednom probudi nee initi vie stare greke; samo glupani mogu ponavljati iste greke. Sreo sam ovjeka koji se enio osam puta i koji mi se ispovjedio: Protratio sam sav svoj ivot. Tragao sam za pravom osobom i nisam je mogao mai. Svaka je ena ista. Ja mu rekoh: Ti e biti dobar primjer drugima. On me upita: to pod tim misli? Ja mu rekoh: Ja jednostavno mislim da si ti jedan idealni tip idiota. Jedna je ena dovoljna, najvie dvije... da ne bi napustio svu nadu, neka Buddhe i tri ene. Ali ti nisi znao stati, a svakog puta si dolazio do istog zakljuka. Osam ili osamdeset to nee promijeniti nita jer si ti ostao isti. Razlika medu ljudima je sasvim povrna, neznatna - to je kao i razlika izme u automobila. Njihove su linije drugaije, asije drugaije, ali u osnovi tu je jedan isti mehanizam, ista maina a ako i voza Buddhe isti on e zavravati u jarku uvijek iznova. Osam puta je ipak previe. Ti treba da prestane voziti jednom. Ti ne zna kako treba voziti. On mi odgovori: Moda, ali mi to nitko nije rekao. Tada mu rekoh: Ti mora da razumije sebe. Ljudi se koprcaju u istom jarku, u vlastitom jarku. Koga je briga za tebe. Buntovnitvo koje je buntovno, koje je spiritualno, koje se nije rodilo iz vatre nasilja ve iz miomirisa ljubavi i milosti, iz meditacije, iz budnosti, iz ovjenosti je jedina mogunost za transformaciju ove divne planete u raj. Da, upravo to to kae ja pokuavam da uinim. Ti kae: Ti si govorio o svojoj viziji buntovnika dok ja osjeam atmosferu oko nas u komuni koja je i dalje mekana, ljubavna, harmonina. Meni to lii na dio tvoje magije - da nam ukae na egzistencijalan nain da buntovnik ne treba da se rodi iz miljea nasilnitva i nezadovoljstva ve iz atmosfere ljubavi i ekstaze. Upravo to je ono za to ja ivim. Upravo je to ono za to vas ja pripremam:

BUNTOVNICI SU POTREBNI: SAMO INDIVIDUE VRIJEDE

Voljeni Osho,

29 to takvo divno i prosvijetljno bie kao ti radi ovdje sa ovom arenom masom ljudi kao to smo mi? Zapravo, ja i ne elim da znam to ti radi. Ali molim te nemoj prestati da to radi. Svaka masa je arena masa, samo individue nisu arene. Svaka individua je autentina svijest. Trenutkom pripadanja masi ona gubi svoju svijest; tada kolektiv dominira nad njom, ona tada biva mehaniki um. Pita me to ja radim? Ja inim jednu obinu stvar - izbavljam individue iz arene mase, dajem im individualnost i ponos. Ja ne elim da postoji masa u svijetu, bilo da se oni okupljaju pod imenom religije, nacionalnosti ili u ime rase - to nije bitno. Mase su kao takve rune, mase su poinile najvee prijestupe jer one nemaju svijesti. To je samo kolektivna nesvjesnost. Svijest ini od pojedinca individualnost - usamljeno drvo bora koje plae na vjetru, usamljeni osunani vrh planine u svojoj ljepoti i slavi, usamljeni lav i njegov moni rik koji odzvanja u daljini. Masa je uvijek stado ovaca, a itava prolost je bila samo jedan napor da se svaka individua poistovjeti sa zupcem na zupaniku, da se poistovjeti sa mrtvim dijelom mrtve mase. Sve to je on vie nesvjestan i to su mu ponaanja uzrokovana dominacijom kolektiva, on je sve vie bezopasan. Zapravo, on tako postaje nekodljiv. On tako ne moe unititi ni vlastito ropstvo. Naprotiv, on poinje glorificirati vlastito ropstvo: njegovu religije, naciju, rasu, boju koe. To su njegova ropstva, ali to on poinje ak i da slavi. Kao pojedinac on pripada masi. Svako je dijete ro eno kao individua, ali vrlo rijetko ovjek umire kao individua. Moj se rad sastoji u tome da se susretnete sa svojom smru sa istom bezazlenou, sa istom individualnou i integritetom sa kojim si susreo svoje ro enje. Izme u tvojeg ro enja i tvoje smrti taj ples e ostati svjestan, tvoja osama e dospjeti do zvijezda... sam, beskompromisan - buntovni duh. Dok ne postigne taj buntovni duh nee imati ni duha uope. Nema druge vrste duhovnosti. A ti budi siguran u to da ja neu prestati. To je moje jedino zadovoljstvo - da uinim to vie ljudi slobodnim od njegovih ogranienja, mranjatva, lisiina, lanaca, a da ih dovedem na svjetlost dana kako bi vidjeli ljepotu ove planete, ljepotu ovog neba, ljepotu ovog bitisanja. Osim toga, nema drugog boga, ni bojeg hrama. Samo u slobodi ti moe ui u taj hram. U kolektivnosti i masi ti se uvijek vraa mrtvilu prolosti. ovjek koji ivi po nalogu mase je prestao da ivi. On jednostavno slijedi nekog kao robot. Moda je i robot neto individualniji od ovog takozvanog individualca u masi... jer sada u Japanu postoji oko sto hiljada robota - mehanikih ljudi koji rade u fabrikama. Upravo u ova dva mjeseca udne stvari su se dogodile. Vlada se zabrinula, naunici su se zabrinuli a nisu u mogunosti da prue neko pravo objanjenje. Sve do tada roboti su radili posluno, nitko nije ni mogao pomisliti da bi se oni ikada mogli pobuniti, ali su ve deset ljudi ubijeni u zadnja dva mjeseca. Roboti rade - oni rade po kompjuteru, oni su unaprijed programirani, oni ne mogu raditi nita drugaije no to im je taj program naloio. Ali je stvarno udno da su iznenada tih deset robota prestali raditi, okrenuli se ka ovjeku koji je sa njima radio i ubili ga. Broj od deset ubijenih osoba je izmiljotina vlade. Nijedna vlada ne govori istinu. Moje iskustvo je da uvijek treba udesetorostruiti broj koji vlada daje. Ako oni kau da je deset osoba umrlo tada je sigurno to sto osoba, moda i vie. Oni uvijek pokuavaju da smire mase: Ne brinite, mi emo otkriti to to je loe. Ali oni nisu imali nikakvog rjeenja. Zapravo, nikakav akt koji nije zapisan u kompjuteru robot ne moe da uvede. Roboti su pokazali izvjesne znake slobode, znake individualnosti, znake buntovnitva. Kompjuteri ne mogu odgovoriti ni na jedno novo pitanje. Oni samo mogu odgovoriti na pitanje iji sadraji su ve u njima zapisani. Naravno, oni nemaju inteligenciju. Oni samo imaju sistem pamenja, ispunjeni su sa sistemom koji se nasnimava. injenica je da su oni savreni u svojoj slubi. Nijedan ovjek ne moe tako biti savren; jednom se ipak dogodi da se zaboravi. I sasvim je potrebno da u ivotu koji se kree ponekad neto i zaboravi, odbaci nepotrebne stvari. Inae bi tvoj sistem pamenja bio pretrpan. Ali, kompjuter je mehanizam koji ti ne moe previe pretrpati, on nema ivota. uo sam... ovjek je pitao kompjutera: Moe li mi rei gdje mi je otac? On je upravo igrao sa naunikom koji ga je programirao i ree: Tvoj otac? On je otiao na pecanje prije tri sata. ovjek se nasmija i ree nauniku: Ti si napravio glupi kompjuter jer je moj otac mrtav ve tri godine. No, on se iznenadi kad se kompjuter poeo smijati, a za to nije bio programiran, i ree: Ne budi lakovjeran. Nije to bio tvoj otac koji je umro prije tri godine. To je bio samo mu tvoje majke. Tvoj otac je otiao na ribarenje prije tri sata. To moe i provjeriti, samo idi na plau. To je samo pria, ali gledajui na doga aje u Japanu to i nije bez neke osnove. No, ovjek se u masi uvijek ponaa slijepo. Ako istog ovjeka izdvoji iz mase i upita to to radi i da li bi to radio kada bi bio sam, biti e iznena en njegovim odgovorom. Ja ne bih mogao uraditi tako glupu stvar, ali kada se na em u masi neke udne stvari se ponu doga ati. Dvadeset godina sam ivio u mjestima u kojem su podjednako bili zastupljeni Hindusi i muslimani. Bili su podjednako moni i skoro se svake godine doga alo da se sukobe. Poznavao sam jednog profesora na univerzitetu na kojem sam predavao. Nisam ni mogao pomisliti da bi taj ovjek podmetnuo poar u Hindus hramu. Bio je pravi dentlmen - fin, visoko obrazovan, kulturan. Kada se jednom dogodio nemir izme u hinduska i muslimana ja sam to posmatrao sa strane. Muslimani su zapalili hindu hram, a potom su Hindusi zapalili amiju. Ugledao sam tog profesora uposlenog oko paljenja Hindus hrama. Priskoio sam i povukao ga. Upitao sam ga.

30 Profesore Fari, to to radite? Bio je veoma iznena en. Odgovorio mi je: ao mi je, izgubio sam se u ovoj masi. Poto su svi to radili, ja sam zaboravio na svoju linu odgovornost, svi drugi su bili odgovorni za to. Po prvi put sam se osjetio slobodan od odgovornosti. Nitko me nije mogao ukoriti. Bila je to muslimanska svjetina, a ja sam samo bio dio njih. Jednom drugom prilikom je muslimanska prodavaonica satova bila opljakana. Bila je to jedna veoma skupa prodavaonica s vrijednom kolekcijom satova. I svi Hindus sveenici... ljudi koji su uzeli te satove i unitili prodavaonicu - ubili su i vlasnika - bili su Hindusi. Jedan stari sveenik kojeg sam upravo upoznao je stajao na stepenitu i ljutito vikao na masu: to to radite? To je protivno naoj religiji, naem moralu, naoj kulturi. To nije u redu. Promatrao sam svu tu scenu iz knjiare koja je bila u zgradi naspram te radnje. Veliko iznena enje je trebalo da se dogodi. Kada su ljudi uzeli sve to je bilo vrijedno u prodavaonici ostao je samo jo jedan starinski zidni sat - veoma velik, antikvarske vrijednosti. Vidjevi da ljudi odlaze, starac je uprtio taj sat na svoja le a i odnio ga. Bilo je veoma teko za njega da to odnese jer je sat bio veliki. Nisam mogao vjerovati svojim oima. On je bio taj koji je spreavao ljude da pljakaju, a on je potom odnio i posljednju stvar. Siao sam dolje ispred knjiare i zaustavio starog sveenika. Upitao sam ga: To je udno, itavo vrijeme si vikao da je to protivno vaem moralu, religiji, a sada si i ti potegao najvei sat iz radnje. On mi odgovori: Ja sam vikao previe, ali me nitko nije sluao. I iznenada je u meni iznikla ideja da sam se ja nepotrebno ljutio i vikao i uludo troio svoje vrijeme. Oni su i pored toga odnosili stvari iz radnje. Zato sam pomislio da je bolje da i ja neto uzmem dok to nije uzeo netko drugi. Upitao sam ga: Ali, to se dogodilo sa tvojom religijom, moralom, kulturom? Odgovorio mi je sa stidom na licu: Kada se nitko ne osvre na religiju, kulturu i moral, zato bih ja bio ta jedina rtva? Ja sam tako er samo dio ove mase. Pokuao sam to sam najbolje mogao da ih odvratim, ali ako nitko ne eli da slijedi religiju, moral i pravi put, tada ja ne elim biti gubitnik i da suludo stojim tu. Nitko me ak nije ni sasluao, nitko nije primio nijednu moju primjedbu. Potom je u urbi odnio onaj sat. Vidio sam vie metea u ovom gradu i jednom sam upitao jednog uesnika u nasilju, silovanju, pljakanju: Moe li ti to uiniti sam, sam od svoje volje? I svi su mi rekli, bez ijedne iznimke: Mi to ne moemo uraditi sami. To mi inimo jer to ine i mnogi drugi a nikakve odgovornosti ne snose. Mi nismo odgovorni, samo je masa odgovorna za sve ovo. ovjek gubi i ono malo individualne svijesti veoma lako pretapajui se u ocean kolektivne nesvjesnosti. U tome lei uzrok svih ratova, nemira, osvajanja, ubistava. Individua je poinila tek par prijestupa pri usporedbi sa masom. A razlog zbog kojeg je neka individua poinila neki prijestup je sasvim drugaiji - ona posjeduje kriminalni um, ta individua je ro ena sa kriminalnom kemijom u sebi, ona treba tretman. Ali ovjek koji je poinio prijestup kao dio mase ne moe biti lijeen. Sve to je potrebno je da se ta individua oslobodi mase. Ona e biti oiena od svih ogranienja, obrobljavanja, svake vrste kolektivnosti. Tako e ponovo biti nainjen individualnim - upravo kao to je doao na svijet. Svjetina mora nestati sa zemlje. Samo e individua ostati. Tada e se individue moi sastati, tada e individue moi nainiti zajednitvo, individue samo mogu stvoriti dijalog. Upravo sada, budui da su dio mase, oni nisu slobodni, nemaju ak ni svijesti da zaponu neki dijalog i zajednitvo. Moj posao se sastoji u tome da odvojim individue od mase - kranske, hindu, muslimanske, idovske,... bilo koje politike svjetine, rasne svjetine, nacionalistike svjetine - Hindusa, Kineza, Japanaca,... Ja sam protiv masa a sasvim sam za individue jer samo individua moe spasiti ovaj svijet. Samo individua moe biti buntovnik i novi ovjek, temelj budueg ovjeanstva. Uiteljica je upitala tri djeaka u njenom razredu: to je tvoja majka radila kada si se jutros vratio iz kole? Prala je ve - ree Tom. istila je spavau sobu - ree Dik. Spremala se da iza e vani i zgrabi momke, ree Hari. to? O emu ti govori, Hari? - upita uiteljica. Pa, gospo ice, ree Hari, moj otac je napustio dom i ona je bacila svoje pumperice u vatru i rekla da se vraa igri. Ljudi su imitatori. Ljudi se ne ponaaju kao da su na vlastitom tlu. Oni su reakcionarni. Mu ju je ostavio i to sada stvara reakciju u njoj, potrebu za osvetom, revanom - ona se vraa igri. To nije neka radnja koja je oslonjena na svijest, to ne ukazuje na tu individuu. To je dokaz kako kolektivni um djeluje uvijek u zavisnosti od nekog drugog. Da li si za ili protiv - nema znaaja; da li si konformist ili nekonformist - tako er nema znaaja. Ali, uvijek je to dirigirano, diktirano i motivirano nekim drugim. Ostavljena, ona se osjea izgubljenom - to da radi? Ja uim moje ljude biti meditanti: biti ljudi koji uivaju u samoi, biti ljudi koji mogu potovati sebe samog bez da pripadaju bilo kakvoj masi, koji nee prodati svoju duu bilo za kakvu nagradu, priznanje i drutveni ugled. Njihova poast, potovanje i ugled su samo u njihovom biu - njihovoj slobodi, tiini, miru, ljubavi, u njihovoj kreativnoj akciji - a ne u reakciji. Ono to drugi rade ne oznaava njihov ivot. Njihov ivot cvate iz njih samih. To ima vlastite korijene u zemlji i vlastite grane ka nebu. U tome je njihova udnja da dospiju do zvijezda.

31 Samo takav ovjek ima ljepotu i ljupkost. Samo je takav ovjek ispunio tenju bitisanja. Tako je iskoristio pravilno priliku koja mu je dana. Oni koji su ostali dio svjetine propustili su taj vlak.

BUNTOVNITVO: SADA ILI NIKADA

Voljeni Osho, jo od djetinjstva nosim buntovnost u sebi ali se osjeam nemoan tako da ivim pokorni ivot a ne buntovni. Sada, sluajui tebe otkrivam da ovaj buntovnik u meni moe postati novi ovjek o kojem ti govori ali ipak jo nisam izdvojen ve sam i dalje jedan od onih mnogih. Da li je mogue da mi svi i u sebi nosimo tu snagu koja moe nainiti novi svijet na koji ti ukazuje? Svatko je ro en bezazlen, ispunjen mirom i ljubavlju... bez znanja o uskraivanjima koji te oekuju u svijetu, bez znanja o nuklearnom naoruanju sa ime ti ukazuju dobrodolicu, bez znanja o prljavim politikama koje su terorizirali ovjeanstvo vjekovima. Ali i pored mira, ljubavi i vjere, buntovnitvo moe postati vodea vrlina, jer je sve uniteno u njemu to je bilo lijepo, a na tom mjestu se nastanilo runo i nasilniko. Mi samo ponavljamo igru koju nas je nauio na roditelj. Iz generacije u generaciju jedna te ista bolest se produava. Sa svim najboljim namjerama nai roditelji, uitelji, vo e, sveenici i slini njima nam usa uju ideju konkurencije, rivalstva, ambicioznosti stvarajui tako od svakog djeteta bie koje se sa ivotom susree u borbi miljenja, drugim rijeima, u nasilju, u agresivnosti. Oni dobro znaju da e uvijek biti u pozadini dok si agresivan. Tako se ti istie stalno kao da si uvijek sa nekim u rivalstvu; istie sebe tako snano kao da je pitanje ivota ili smrti. Sve to je osnova naeg obrazovnog sistema. Uvijek sam bio najbolji u svom razredu - a nikada nisam bio studiozan, nisam nikada iao redovno na nastavu. Jednostavno sam zakljuio da taj nastavni program koji izuavamo tokom itave godine moe da stane u dva mjeseca intezivnog rada, ostalo vrijeme sam koristio uivajui u stvarima koje se uope ne tiu nastave. Profesori su bili u udu. A kada bi dolazio kui poslije zavretka kolske godine i rekao ocu da sam prvi u razredu, on bi komentirao: To znai da je tvoj razred pun budala. Rekao bih mu: To je udno. Kada druga djeca do u kui i kau svojim roditeljima da su prvi oni su zbog toga sretni, a ti izgleda tuan to uim sa budalama. Zbog toga sam ja bio prvi, inae ne bi bilo za mene takve anse. On me nije nikada pohvalio, nije me nikada nagradio. Njegovo jedino ispoljavanje je uvijek bilo: Veoma je udno kako li uvijek na e neko odjeljenje glupana, i onda je normalno kako moe biti prvi. No, ovakav stav je bio veoma rijedak. Roditelji obino daju podstrek: Budi prvi i dobiti e nagradu. Biti prvi - to donosi ugled roditeljima, porodici. Svi te ue da bude ispred drugih bilo po koju cijenu. Prije ili kasnije, dijete e postati grozniavo, poeti e da se utrkuje. ak i ako e u toj trci nekog ozlijediti ono e nastojati da Buddhe prvo. Izgleda da e nasilje biti dio drutva koje ispoljava rivalstvo. U takvim drutvima ti ne moe imati prijatelja. Svi se pretvaraju da su ti prijatelji, ali su zapravo samo tvoji neprijatelji, jer se svi bore da dospiju na istu ljestvicu. Svi su ti neprijatelji jer se trude da pobijede a da ti izgubi. I ubrzo ljudi poinju da ue umjetnost kako da ti izvuku stolicu, kako da se koriste loim znaenjima, jer ta tvoja pogrena izraavanja njih dovode bre do cilja. Poznavao sam jednog studenta... bio sam profesor na univerzitetu. Na dan ispitivanja nije se mogao sresti nijedan profesor u uionicama gdje bi taj student trebalo da polae jer je bio poznat kao ubica, uvijek je bio spreman da nekog ubije. Ono to je on radio bilo je: on bi doao sa maem u salu za ispitivanje i odmah bi svoj ma stavio na stol tako da bi ga svi mogli vidjeti. Tako mu ne bi smio prii ni jedan profesor, a on bi donio svoje pribiljeke i nesmetano bi prepisivao - tako je uvijek bio prvi. Nijedan profesor nije htio da Buddhe promatra na ispitima kojim je prisustvovao taj student. Moj rektor me je upitao: Moe li ti da obavi to ispitivanje? Rekao sam mu da nema problema za to. On ree: Ali, nitko nije spreman za to. Ja mu rekoh: Oni to ne shvaaju. Zatraio sam od jednog mog prijatelja, koji je bio Sik, da mi posudi njegov kripan - to je vrsta vrlo otrog, velikog i opasnog maa. Samo jedan potez i ode glava? On mi ree: to namjerava da uini sa maem? Rekoh mu: Pokuavam da ga nauim da Buddhe Sik. On mi odgovori: To je dobro. VAH GURUJI KI FATAH VAH GURUJI KA KHALSA. To je bila mantra Sika. To je nain kako majstor pobje uje. To je nain kako sljedbenici majstora pobje uju. On mi je tada dao svoj kripan i ja potom odoh u uionicu. Taj djeak je sjedio za stolom na kojem je bio njegov ma. Pri usporedbi sa mojim kripanom to je bio samo mali no. Ja pri oh njegovom stolu i zabih svoj veliki kripan pored njegovog noa. On me zau eno pogleda i ja mu rekoh: Odbaci sve listie za prepisivanje koje si donio. Samo pogledaj moj kripan. Tada mu uzeh no, na to on ree: to to radi? Rekoh: Ako samo jo neto kae, jedan potez i tvoja e glava biti na podu. On odgovori: Ti izgleda nisi normalan. Ja nisam nita loe uradio, a ti si spreman da me ubije.

32 Rekoh mu: Nije u pitanju loe ili dobro. U pitanju je tko ima vei ma - a ja sam taj. Ja tako imam i veu mo da te izbacim iz ove sale. Potom bacih njegov no kroz prozor. Rekoh mu: Ako odmah ne odloi sve biljeke koje si donio sa sobom tvoja e glava letjeti kroz isti prozor. On mi dade sve svoje biljeke i ja ih bacih kroz prozor. Rektor je sve to promatrao sa strane. to se dogodilo? Stvari su letjele vani: prvo je no izletio, zatim nekoliko knjiga - izgledalo je kao da je neki mete po srijedi. Rekoh mu: Nemoj brinuti. Samo jo jedna... ako se ovaj djeak ne bi promijenio ti e vidjeti kako jo jedna stvar leti vani. On upita: to? Ja mu odgovorih: Njegova glava. Tada me on izvede ispred uionice i ree: ao mi je to sam vas angairao za ispitivanje. Oprostite mi, nemojte uraditi neto tako. Odgovorih mu: Nije bilo drugog naina da taj idiot dobije lekciju. Jer, svi profesori koje si poslao da ga ispituju su se plaili njegovog noa - nitko vie nije bio spreman da do e. to je on jo mogao da uradi? Jedino je mogao da vas ubije, zato sam ja i donio ovako veliki no. To je ono emu vas drutvo naui: prije ili kasnije morate biti znatno agresivniji ako ne elite da izgubite. Morate da izborite svoj stav. Jer i svi drugi pokuavaju da ostvare svoju ambiciju. Rektor mi je tada rekao: Vi ste otputeni. Nikada vie neete biti pozvani da vrite ispite. Ja mu na to odgovorih: To je stvarno veliko od vas. To sam upravo traio. To je nepotrebno jer ja ne elim da povrijedim nikoga. ivot je taj koji e ih povrje ivati - zato bih ja bio taj? Zato bih im ja dodavao vie nevolja? Ali, isto tako, ja ne mogu popustiti nikom da mene vrije a. Veoma je dobro to ste me otpustili zauvijek. On me potom pogleda i ree: Da, i ja mogu tako er doi u tvoju kancelariju sa jo veim kripanom. Rekoh mu: Nema veze iju e glavu kripan posjei. On ne pravi razliku. to pod time mislite rei? - upita on. Ja samo kaem da taj djeak moe biti najbolji svake godine upravo zbog toga to ste svi vi kokoke, nepotrebno zaplaeni. On vam samo pokae no i tada je sve gotovo. Svo je drutvo nasilniko i zato i ti mora biti jo vie nasilan ako eli da bude ambiciozan. Ja elim ne - ambicioznog, ne - konkurentnog ovjeka, ovjeka koji nema udnju. Svako dijete moe biti buntovnik. Sve to on treba je da ne Buddhe odijeljen od svoje bezazlenosti. Tvoj osjeaj da ti nosi buntovnost u sebi je u redu. Svako ima svog buntovnika - ali je drutvo previe jako. Ono te ini kukavicom, podlacem. Ono se ne trudi da naini tvoju autentinost. Ono nikom ne doputa da Buddhe autentian, osoben, jer tako moe postati buntovnik protiv svega. Ali sjeti se da prije no to postane buntovnik mora ispuniti nekoliko uvjeta. Ja ne elim da bude buntovnik starog kova, treba da bude sasvim svje. Moj buntovnik treba da nosi nove ideje, nova ostvarenja. Dok ne bude imao dovoljno milosti, ljubavi, tiine svog srca, dok ti duboka meditacija ne Buddhe dio tvog bia - to e donijeti vie svjetlosti, svijesti - ti nee moi ispuniti moje uvjete. Samo pod tim uvjetima ja elim da bude buntovnik. Tek tada ti e biti sposoban da ne uini nita loe. Tada e biti dobro sve to uradi. Kada je od ljubavi onda je sve dobro. Ljubav je ta magija koja sve transformira ka boljem. Ja elim prosvijetljenog buntovnika. To je mogue jer je i prosvijetljenost mogua. Buntovnici su i prije postojali. Sve to mi trebamo je da se sinteza toga dogodi - buntovnitvo i prosvjetljenje, da se susretnu Lenjin i Gautam Buddha. To bi bio najljepi mogui fenomen. Jedan prijatelj mi je iz Japana poslao statuu Gautam Buddhe. Bila je to rijetka statua, nikada prije nisam vidio tako neto. Na jednoj ruci te statue je bila mala zemljana lampa sa pramikom. Trebalo je da se stavi neto ulja ili istog maslaca kako bi ta lampa mogla svijetliti. Prijatelj mi je rekao: Ovo je uvjet: mora da gori plamiak neprestano. A u drugoj ruci te statue je bio isukan ma. To je bilo mogue samo u Japanu. Samo Japan je mogao stvoriti borilake vjetine i ga anje lukom koje se bazira na meditaciji. To je bila meditativna umjetnost. Mi u Indiji ne moemo pojmiti da Gautam Buddha ima ma. Ali ljepota te statue je bila u tome to je polovina lica, koje je bilo obasjano svjetlou te svijee, odraavalo mir - tako tih i smiren, a na drugoj strani je njegovo lice bilo otro nalik mau, bilo je to lice velikog ratnika. Umjetnik koji je stvorio to djelo mora da je uradio veliki posao. Na istom licu on nam je pokazao veliku sintezu - ma u rukama mira. Ovo je moja ideja buntovnitva, buntovnika. To mora proizii iz tvoje ljubavi prema humanosti, ovjeku, a ne iz bijesa prema prolosti, samo iz kreativne milosti prema budunosti. Ti ne treba samo da unitava staro; tvoj ideal, tvoj cilj je da stvori novo, a poto se novo ne moe stvoriti dok se ne ukloni staro ti to treba ponititi. No, nema nikakvog gnjeva u tome. To je jednostavni proces. Kada rui neku staru gra evinu tada ti nema ljutnje i gnjeva u sebi. Ti samo raiava to mjesto kako bi izgradio novo i ljepe zdanje. Moji sanijasini treba biti oboje: mir, tiina, svjetlost, kvaliteta njegovog unutranjeg bia, a isto tako i buntovnik protiv svake nepravde, protiv svake nehumanosti. Ali u kreativne svrhe... da materijalizira san jedne autentino humane zajednice koja e biti u mogunosti da prui jednake mogunosti za sve; slobodu za sve, obrazovanje koje nije nasilniko, koje nije samo informativno ve i transformativno, obrazovanje koje e te uiniti vie individualnim i omoguiti da se ispolji i procvjeta najbolje u tebi. Ti upravo sjedi sa ljudima koji imaju takav san. I ljudi izvana imaju jedan san - onaj kada su bili mala djeca - taj san je iste kvalitete ali je bio potiskivan, podcjenjivan. Njihove zabrane se mogu ukloniti. Moji sanijasini trebaju biti gorua baklja koja se kree svijetom kako bi dijelili svoju vatru sa svim onim

33 koji su za to spremni. I biti e iznena en, jer nema ovjeka koji nije sanjao lijepi san o budunosti i koji nije bio u stanju bezazlenosti, koji makar jednom nije osjetio okus mira, ljubavi, ljepote. Ali sve ovo je bilo uniteno, zaga eno, oprljano od runih drutvenih sistema. Jedina snaga lei u njihovoj vremenosti, drevnosti. No, sada je to njihova mo, ta je drevnost iskazana kao velika slabost. To sada samo treba malo gurnuti, to je izumrlo drutvo. Ono kopa vlastiti grob svojim rukama i stoji na samoj ivici tog groba. Ti treba samo da ga gurne i odmah e otkriti da je u grobu ovjek nalik Ronaldu Reganu. A sa takvim ljudima odlazi itavi svijet koji je on predstavljao. Mi treba da ponemo iz poetka, sa polazne toke. Iznova Adam i Eva, iznova rajski vrt,... iznova pravi poetak.

ZA TEBE JE TVOJE SVIJETLO JEDINO PRAVO SVIJETLO

Voljeni Osho, da li su tvoji sanijasini buntovnici? Da li je istina da se buntovnik ra a a ne stvara, da li smo mi ro eni buntovnici koji su ukroeni i uslovljeni od strane naeg drutva? Onaj koji nije buntovnik nee doi k meni. injenica da je on doao i postao iniciran je dovoljan znak da je buntovnik. Svi moji sanijasini su buntovnici. Onaj koji nije buntovnik je protiv mene jer sve to ja govorim je protivno prolosti ovjeanstva - tradicijama, kulturama, civilizacijama, religijama. Sve dok pojedinac ne Buddhe spreman da iskljui sebe iz prolosti i sjenke smrti on ne moe postati sanijasin jer moji sanijasini nemaju prolosti. Oni samo imaju budunost. Ne postoji povezanosti sa prolou, to je samo odijeljenost od svega to je staro i mrtvo. Oni su samo zainteresirani za budui rast tvojeg bia, tvoje svijesti, tvoje cjelokupne individualnosti. To je upravo pravo znaenje biti buntovnik: ivjeti u dosluhu sa vlastitim svijetlom, bilo koliko da je malo, i traiti svoj put u nepoznatu budunost. Treba pruiti sve mogunosti, prihvatiti sve izazove nepoznatog bez straha, kao da si prvi ovjek na zemlji. Prolost je bremenita, i ako bi se zakoio za takvu prolost ne bi zamakao ni koraka naprijed. Na tvojim le ima je ogromno breme prolosti i tvoje mogunosti se lome veoma lako. To se doga alo vjekovima - ljudi su ivjeli pod teretom, uslovljavano, tako da nikada nije bilo mogunosti da ive na svoj nain. Oni su uvijek bili krani, muhamedanci, Hindusi - ali nikada svoji. Moji sanijasini ne pripadaju nijednoj ideologiji, filozofiji, teologiji. Oni su isti od svega onoga to je utemeljeno u prolosti ovjeanstva, isti su od svega to je prolo. Njihove oi su okrenute ka budunosti. Oni tragaju i trae svoj razvoj bez straha od mase koja ih okruuje, svjetine - koja ne posjeduje nikakvu individualnost. Svjetina je stado ovaca, oni su ovce koje se postave na mjesto ispae. Moj sanijasin je buntovnik. On se izdvaja iz mase, stoji usamljen kao lav, trai sebe, trai svoj put, svoje dostojanstvo, svoju slobodu. Ti me tako er pita: Da ti je istina da se buntovnik ra a a ne stvara, da li smo mi ro eni buntovnici koji su ukroeni i uvjetovani od strane naeg drutva? Buntovnik je ro en a ne stvoren. Zapravo, nita to je znaajno u ovjekovom ivotu nije stvoreno. Ono je unutarnje, ro eno - ti to donosi na svijet sa svojim ro enjem. No, ti se ra a u drutvu, u svjetini, i upravo to biva prokletstvo jer ljudi od kojih si potekao i oni koji te doekuju nemaju nimalo potovanja prema individuama, posebno prema djeci. Oni uvjereno misle da su djeca njihovo vlasnitvo, i shodno tome nastoje da ih ispune svojim neostvarenim ambicijama. Oni su frustrirani. Oni su jurili za svojom sjenkom, nisu bili sposobni da dostignu nijedno ispunjenje Sada je njihova ambicija samo u tome da moraju njihova djeca da ostvare to to oni nisu. U tome e za njih biti nekog zadovoljstva jer su ta djeca dio njih, njihova krv. Oni e ivjeti tako, kroz svoju djecu. Ideja da se ostvaruju svoje ambicije kroz svoju djecu je veoma opasna. To znai da neete doputati djeci biti svoja - oni trebaju biti ono to vi elite od njih. A ti ne moe znati to bi on... ne postoji nain da se otkrije ono to e djeca biti ako mu prui slobodu da odluuje i ivi po svome. Ti pomae djetetu ali to ipak radi pod nekim uvjetom - izreenim ili preutnim - sa: Ti treba da bude ispunjenje naih elja, predstavnik naih tenji, ostvarenje naih ambicija. U tome lei razlog to nitko nije onakav kakav je po prirodi: on je uvijek netko drugi. Ti ne moe biti sretan ako si netko drugi, ali se moe pretvarati jer tako igra ulogu koja ti je nametnuta: neu bili autentian i originalan. Ako si katolik, misli li da bi te ostaviti na miru da bude svoj. Ne, ti mora biti katolik. Inae, u protivno, bilo bi ti otvoreno itavo nebo. Ako bi birao po svom linom naho enju, po svojoj intuiciji... to je veoma snano i naglaeno kod djece, ali postepeno, u loim uvjetima, i to postaje slabo. Glas roditelja, uitelja, drutva i sveenika postaje sve jai i jai. A ako eli da sazna glas o sebi ti mora proi kroz masu glasina iznutra sebe. To je veoma lijepi eksperiment za meditante: samo da pogledaju unutar sebe - iji je to glas. Nekada je to glas tvog oca, nekada tvoje majke, nekad djeda, nekad tvog uitelja. A ti su glasovi razliiti. Samo jednu stvar nee tako lako otkriti a to je tvoj glas. On je uvijek bio potiskivan: uvijek ti je bilo nalagano da slua starije, da slua sveenike, uitelje. Nikada ti nije bilo reeno da treba da slua svoje srce.

34 Ti jo nosi maleni, slabo ujni glas svog srca, a u masi tu ih glasova teko je to i uti. Prvo se mora osloboditi od svih tih drugih glasova i unutarnje buke, postii odre eni kvaliteta mira, tiine, lagodnosti. Samo e tada doi na vidjelo kao iznena enje da i ti ima svoj glas. To je uvijek bilo prisutno nalik nekoj podzemnoj struji. Sve dok ne otkrije svoju prirodnu sklonost, tvoj ivot e biti samo jedna duga tragedija od ro enja pa do smrti. Jedini ljudi koji su bili blaeni su bili oni ljudi koji su ivjeli po vlastitoj intuiciji, sa buntom protiv onih koji su htjeli da mu nametnu svoje ideje. Bilo koliko da su vrijedne te ideje one su neupotrebljive jer nisu tvoje. Samo je znaajna ona ideja koja se rodi u tebi, raste u tebi, cvjeta u tebi. Svako je ro eni buntovnik jer je svatko ro en da Buddhe individualac po svom naho enju. Svako se rodio ne zato da bi bio dio drame ve da ivi autentian ivot; ne da Buddhe maska ve da Buddhe originalno lice. Ali nijedno drutvo do sada nije doputalo osobi da Buddhe svoja. Ponekad se dogodi da neka osoba izbjegne - Gautam Buddha, Zaratustra, Chuang Tzu, Kabir. Svi ovi ljudi su patili pod pritiskom drutva ali su uvijek nalazili zadovoljstvo biti svoji. Svi napadi drutva su bili nitavni pred zadovoljstvom koje su nali. Oni su patili sa smijehom. Kada je bio ubijen Al-Hilaj Mansur od strane ortodoksnih muslimana, tradicionalista jer je on govorio stvari koje su bile buntovne; sakupilo se skoro milijun ljudi da vidi jedno veoma runo ubistvo. Raspee Isusa Krista je izgledalo znatno kulturnije od toga jer je Al-Hilaj Mansur bio doslovce isjeen na sitne komade. Bila mu je odsjeena noga, ruke, bile su mu izva ene oi - komad po komad. To je bila tortura kroz koju jo nitko nije proao kao on sa smijekom na licu. Pod svom tom nehumanou, varvarstvom... Jedan od ljudi koji ga je sjekao nije mogao da se odupre iskuenju a da ga ne upita: Zato se smije? ak i ja se osjeam bijedno, tuno, sa osjeajem krivnje. No, to je moja dunost, moj posao. Zato se smije? Ono to je potom rekao Mansur treba da se upamti. On je rekao: Smijem se jer vi ubijate nekog drugog. Vi ne ubijate mene - to je izvan vaih mogunosti. Ja znam sebe kojeg ni vatra ne moe sagorjeti ni ma sasjei. Vi moete posjei tijelo... ja se upravo smijem vaoj ludosti i ludosti cara koji je naredio ovo ubistvo. Svi su ro eni buntovnici i zbog toga je lako preobraziti nekog tko je iole iv. Samo malo razumijevanja, malo ohrabrenja i njemu se moe pomoi da odbaci svu svoju prolost i da se preporodi. Svako moe postati buntovnik. enka gorila je odbijala sve svoje mujake. A zooloki vrt je trebao neku prinovu od gorile. Bili su u nedoumici to da rade. Jedne noi se uvar vraao kui automobilom i pored puta je ugledao kosmatog i dlakavog Talijana koji je etao pored ceste razgolien do pojasa. uvar zoolokog se zaustavio i pozvao Talijana: Hej, platit u ti pet stotina dolara ako do e u na zooloki vrt i vodi ljubav sa enkom od gorile. Tornjaj se, gade - odgovori me uvrije eni Talijan, mora da si lud. Potom nestade. Te veeri je imao sukob sa enom koja je dizala dreku oko svega i plakala: Majko moja, tako smo siromani i treba novac. Sutra ti oti i praviti ljubav sa ta gorila. Ne vraaj se kui. Sljedeeg jutra u zoolokom vrtu Talijan se spremao da u e u kavez kod gorile. Okrenuo se prema uvaru i rekao: uj, vodim ljubav sa ta gorila ali imati tri uvjeta: prvi, ne moe da je ljubi; drugi, to initi samo jednom i tree, kada se djeca rodi budu katolik.

POTPUNA SLOBODA - NITA MANJE !

Voljeni Osho, da li je put buntovnika srednji put ili je to ekstremni put? ula sam da govori i za jedno i za drugo, a isto tako i da nema puta. to vodi buntovniku? Buntovnik nema smjer koji prati; oni koji slijede neki put nisu buntovnici. Pravi duh buntovnosti ne treba vodstvo. Njega vodi samo vlastita svjetlost. Ljudi koji se ne mogu buniti trebaju vo e, ele biti sljedbenici. Njihova psihologija je ta da ako budu sljedbenici bie oslobo eni od svih odgovornosti; tada majstori, vo e, mesije postaju odgovorni za sve. Sve to je potrebno da sljedbenik uradi je vjerovati. A samo vjerovati je drugo ime od duhovnog ropstva. Buntovnik je u stanju velike ljubavi za slobodom - potpunom slobodom, nita manje od toga. Dok on nema spasioca, bojeg izaslanika, mesije, vo enja, on se jednostavno kree u ivotu po svojoj prirodi. On ne slijedi nikog, ne oponaa nikoga. On je izabrao najopasniji put u ivotu: put odgovornosti, ali prepun radosti i slobode. On je padao mnogo puta, inio je greke ali se nije nikada kajao zbog toga jer on ui duboku tajnu ivota: inei greke i uoavajui ih ti tako postaje mudriji. Ne postoji drugog naina da se postane mudar. Lutajui na svom putu postaje svjestan onoga to je pravo, i onoga to nije dobro. Sve to ti donese patnju, bijedu, to ti zamrai ivot bez nade za izlaz iz tog stanja, bez nove zore to je znak da si zalutao. Nadi izlaz - budi ponovo u stanju mira, tiine, lakoe i blaenstva - tada si ponovo na pravom putu. Ne postoji drugog kriterija osim toga. Biti blaen je biti u redu. Biti jadan je biti loe. Hodoae buntovnika je ispunjeno iznena enjima. On nema mapu, smjera, zato je svakog trenutka u

35 novom prostoru, novom iskustvu - u samo njegovom iskustvu, samo njegovoj istini, samo njegovom blaenstvu, samo njegovoj ljubavi. Oni koji slijede druge ne znaju ljepotu iskustva iz prve ruke. Oni su uvijek neto koristili iz druge ruke, koristili su drugorazredno znanje, a pretvaraju se da su mudri. Ljudi su stvarno veoma udni. Oni uope ne vole da koriste, recimo, tu e cipele, ak na svoje noge nee staviti ni koritene cipele. Ali, koje samo smee oni nose u svojim glavama... samo koritene cipele! Sve to oni znaju je pozajmljeno, imitacija, naueno ne po iskustvu ve samo po sjeanju. Njihova se znanja sastoje od sjeanja, memoriranja. Buntovnik nema takav put. On hoda i stvara svoj put za vrijeme hoda, neposredno. Buntovnik je nalik ptici u letu na otvorenom nebu: koji put ptica slijedi? Ne postoji magistrala po nebu, nisu ostale stope nekih drevnih ptica, nekih velikih ptica, svetih ptica. Nijedna ptica ne ostavlja tragove na nebu iako je nebo uvijek otvoreno. Ti samo leti i stvara svoj put. Na i smjer koji ti donosi radost. Krei ka zvijezdama koje zvee praporcima u tvom srcu. Ti si taj odluujui faktor, nitko drugi! To je razlog zbog kojeg sam ja esto govorio o srednjem putu kada sam priao o ljudima koji vode ka ekstremima jer ekstrem nikada ne moe biti cjelovit. To je samo jedna strana. U odre enom kontekstu ja sam izraavao njihovu kontradikciju govorei da kada samo istrauje jednu stranu onda gubi onu drugu, dakle, ivi sa pola mogunosti. Uvijek e ti nedostajati neto veoma vrijedno a da nee znati to ti nedostaje. U tom smislu sam govorio o srednjem putu. ovjek koji hoda srednjim putem, zlatnom sredinom - sasvim po sredini posjeduje obije strane, kao da ga oba krila nose ka najdaljim krajevima. On tako spaja sve krajnosti u svom biu. On tako stoji u sredini ali njegova krila dospijevaju podjednako do obije krajnosti. On ivi potpuni ivot. Ali u jednom drugom kontekstu ja sam govorio i protiv tog srednjeg puta jer ivot nije tako jednostavan da bi se mogao shvatiti lako. To je najkompleksniji fenomen u svijetu. To tako treba i da Buddhe jer je to najrazvijenije stanje svijesti u itavoj egzistenciji. Njegova temeljna kompleksnost je u tome da se o njemu ne moe govoriti u potpunosti; samo moe govoriti o jednom aspektu. A kada govori samo o jednom aspektu ti automatski odbacuje onaj drugi, ili u najboljem sluaju ti ga ignorira, a ivot je kombinacija svih proturjenosti. Zato kada govori o jednom aspektu, kontradiktornom aspektu - koji je tako er dio ivota koji ti ispoljava - treba da Buddhe potisnut, negiran. Da bi me pravilno razumjeli, treba da shvatite sve o emu govorim samo u odre enom kontekstu. Nikada to ne uzimajte van konteksta, inae ete biti jednostavno zbunjeni, u konfuziji. Jednom sam govorio o srednjem putu, jer, kao to sam rekao, ja obuhvaam cijeli ivot - njegova ljepota je u njegovoj potpunosti. Drugom prilikom sam govorio i o ekstremima jer i oni imaju svoju odre enu ljepotu. ivot ovjeka koji ide srednjim putem je uvijek mlak. On je previe razborit. On svaki svoj korak programira plaei se da kojim sluajem ne zaluta u ekstrem. ovjek koji slijedi srednji put ne moe ivjeti strastveno, on ne moe igrati sa svake strane podjednako. Zbog toga, osoba mora nauiti da ivi ekstremne prostore. Ekstremni prostori sadre intenzitet, ali isto tako ne poznaju cjelinu. Stoga, kada sam govorio o intenzitetu doivljavanja ja sam naglaavao ekstreme. Ali, sve je to bilo reeno samo u odre enom kontekstu. Govorio sam isto tako i da nema puta. Pod idejom puta mi uvijek podrazumijevamo ceste, iroke ceste, magistrale koje su ve tu - ti samo treba da krene njima. Zbog toga sam ja odbijao da ima bilo kakvog puta. U stvarnom ivotu ti si taj koji treba da kreira. Ti treba da stvara svoj put upravo dok se kree njime. Dok hoda svojim ivotnim putem ti ga i stvara: malo po malo, korak po korak; inae, ti ulazi u nepoznati prostor koji nije ogranien, koji nema staza putokaza. 'Tvoj hod stvara stazu, ali naravno, ti ne moe pratiti to, ti ve hoda tom stazom - tako ona treba i da se stvara. I zapamti, tvoj put ne moe biti niiji put jer ga stvara osobena individua. Ako bi ona slijedila neiji drugi put tada bi izgubila svoju individualnost, a to je najljepe iskustvo to je egzistencija stvorila. Gubei sebe, to misli da pobija? Samo e postati obini licemjer. Zbog toga su svi takozvani religiozni ljudi hipokriti bilo da slijede Krista, Budu ili Mahavira. Ne samo da su hipokriti ve su i kukavice. Oni nisu uzeli vlastiti ivot u svojim rukama, oni ne zasluuju potovanje vlastitog ponosa, oni nisu ni pokuali da se izbave, nisu ni pokuali da otkriju: tko sam ja? Oni samo nastoje da oponaaju nekog drugog. Oni mogu postati dobri glumci ali ne mogu biti svoji. A tvoja gluma - bilo koliko da je dobra, uspjena - uvijek e ostati neto povrno, neto nalik sloju praine po tebi. Bilo koja situacija to moe stresti, a tada e se uoiti tvoja stvarnost. Ti ne moe izgubiti svoju osobnost. To je tvoje pravo bie. A posebno buntovnik... Njegov stvarni temelj, njegova prava spiritualnost, njegovo cijelo bie je samo jedna tvrdnja njegove jedinstvenosti. To ne znai da on ojaava svoj ego jer on potuje tako er i tvoju osobenost. Ljudi nisu ni jednaki ni nejednaki. Ti filozofi su sasvim nesvjesni psihologije, neobavijeteni su o naunoj istini. Stvarna ideja jednakosti je sasvim bez osnove. Kako moe zainteresirati osobeno ljudsko bie da Buddhe jednako sa drugima? Da, njima e svakako biti dana jednaka mogunost - ali za to? Za jedan veoma udan razlog. Njima e biti dana podjednaka mogunost za lini razvoj. Drugim rijeima, njima e se dati podjednaka mogunost da ne budu jednaki, biti jedinstveni, osobeni. A pregrt raznolikog cvijea, razliitih boja, raznolikih mirisa, ini svijet bogatijim. Sve religije su samo pokuavale da naine svijet siromanim. Samo pomisli, danas se naseljenost svijeta pribliava cifri od pet milijardi ljudi. Samo pomisli, pet milijardi ljudi eta svijetom goli kao Mahavira. Oni ak nee moi ni nai hranu. Tko e im je dati. Gdje e otii da prose? Jer, gdje god da se okrenu nai e gole Mahavire, gladne, edne i bolesne ljude koji vape za hranom. Dobro bi bilo da ljudi nisu toliko glupi da slijede takve ljude koji ih vo e u neimatinu. Oni bi trebali da tim ljudima kau zbogom i jo: Mi emo vam se klanjati, graditi vam hramove, ali, oprostite nam, toliko

36 daleko ne moemo ii. To je samo za posebne ljude. Samo dvadeset i etiri osobe u itavoj kreaciji, dvadeset i etiri sveca, od kojih je po nalazima povjesniara dvadeset i jedan izmiljeno, nikada se nisu pojavili. Samo trojica su povijesne linosti. Ali u tom vremenu ideja broja dvadeset i etiri je predstavljao neku veliinu. Ponekad su brojevi veoma znaajni. U Americi, recimo, broj 13 predstavlja opasan broj. Ipak, to je obian broj kao i svaki drugi. U drugim dijelovima svijeta o tom broju ne misle tako. Ali se u Americi zato hoteli ne izgra uju sa trinaestim spratom, oni taj sprat ne broje. Obino biva da poslije dvanaestog dolazi etrnaesti sprat. Trinaesti jednostavno nikad ne do e jer nitko ne eli da stanuje na tom spratu. Opinska uprava ne moe upisati broj 13 ni na jednoj zgradi - taj broj jednostavno ne postoji u njihovom gradu. Poslije dvanaest dolazi etrnaest jer nitko ne eli da ima broj trinaest, to je avolji broj. U vrijeme Mahavire broj 24 je postao spiritualan broj. Te stvari su se doga ale kao moda. Ne moe se dati ni jedan razuman razlog za to. Daini su objavili da su imali dvadeset i etiri tinankare. Broj dvadeset i etiri je postao vaan jer dan ima dvadeset i etiri sata a svo stvaralatvo je u skladu sa danom - pola toga je mrana no, a druga polovina je ispunjena sa svjetlou dana. Po jednom prikazanju e biti dvadeset i etiri tirtankare... ba kao na starom djedovom satu koji otkucava svakog sata. Jo takvih satova ima na gradskim sat-kulama i univerzitetima. Nitko nije elio te sate u svojem domu jer nisu mogli spavati itavu no od zvonjave svakog sata. Sat ne zna da li si ti budan ili spava: on se mehaniki pokree. Mehanizam egzistencije po dainima je takav da na svaki sat - a to znai milijuni i milijuni godina dolazi pojedan tirtankara koji e biti potom naslije en drugim. To je razlog zato ih i ima dvadeset i etiri. Samo trojica, ili moda etvorica, su malo vie ubjedljivi... ali dvadeset od njih su zasigurno rezultat imaginacije za popunjenje broja dvadeset i etiri. Gautama Buddha... njegovi sljedbenici mora da su mislili: Mi smo veoma siromani, mi imamo samo jednog Budu, a ti ljudi imaju dvadeset i etiri tirtankare, sve prosvijetljene i probu ene osobe. Naa religija je veoma siromana i mora se neto uraditi. To je jasna konkurencija na tritu! Oni nisu mogli rei da su imali dvadeset i tri Buddhe do tada, nije bilo nikakvih podataka u njihovoj povijesti do tada, nije bilo hramova posveenih nekim drugim Buddhama, nije bilo nikakvih spisa o nekim drugim Buddhama. To je bilo veoma teko za njih i zato su nali novi put. Oni su stvorili priu da je Gautam Buddha bio prethodno ro en dvadeset i tri puta. to god da je rekao prije morao je to rei sasvim prefinjeno, dobro sistematizirano jer poslije dvadeset i tri puta prethodnih ivota to je moralo biti definitivno. Ovo je bilo posljednje njegovo vraanje na zemlju i zato prije toga nije bilo nekih spisa. No, oni su ipak izumili broj dvadeset i etiri. Do tog vremena Hindusi su imali samo deset avatara, deset inkarnacija Boga. Iznenada su se prisjetili... sve do Mahavirinog vremena svi hindu spisi su opisivali samo deset inkarnacija boga. Poto su oni iznenada uvidjeli da su izgledali siromani na toj trnici ideja, morali su neto izmisliti - jer ako bi ih netko pitao morali bi rei broj deset. Daini imaju dvadeset i etiri, budisti tako er dvadeset i etiri. Taj broj pripada univerzalnom zakonu jer su tada postojale samo tri religije u Indiji. Hindusi su bili u velikoj neprilici, to da se radi? Svi njihovi dotadanji spisi navodili su da je bilo samo deset inkarnacija. Oni su bili u znatno teoj situaciji od budista. Budisti nisu imali spise tako da su oni morali izmisliti divnu priu: nita nije zabiljeeno jer e Buddha u svojoj posljednjoj inkarnaciji rei najbolju verziju svog uenja. Dvadeset i tri puta on se ispravljao, dvadeset i etvrti put je donio potpunu perfekciju. Tom prilikom e biti zabiljeeno, bie izra ene statue, bie podignuti hramovi. Nita se nije suprotstavljalo njihovoj imaginaciji; oni su mogli izmiljati u me uvremenu, da bi ispunili prostor sa izmiljenim Buddhama. No, Hindusi su bili u veoj nevolji. Svi njihovi spisi, bez ijedne iznimke, su govorili o broju deset. Ali oni su poeli pisati nove spise bez sumnje da e to izazvati velike proturjenosti. Svi spisi stvoreni od Hindusa poslije Buddhe i Mahavire su imali dvadeset etiri inkarnacije boga. Broj je morao biti isti. Ove religije ne mogu biti uitelji istine. One samo mogu biti obrobljivai ovjeanstva. Oni su se trudili da okupe to vie ljudi pod svoje okrilje jer stiu veu mo. A kukavice su uvijek spremni da slijede stado, svjetinu jer se inae osjeaju usamljeni, sami, uplaeni. Ovaj prostrani univerzum, a ti si sam... nitko, ak ni suputnik - unutarnji mir neba, nikog nema da ti pokae put, nitko da ti ukae na smjer. Buntovnik je stvarno spiritualno bie. On ne pripada stadu, on ne pripada nijednom sistemu, ne pripada nijednoj organizaciji, nijednoj filozofiji. jednostavno, prosto reeno: on ne eli nita posu ivati od drugih. On ponire duboko u sebe i otkriva vlastiti ivotni izvor, svoje vrelo. Kakva je potreba za odre enim putem? Ti si ve tu, ti ivi, postoji, ti si svjestan. Sve to je potrebno za temeljno traganje to je ve dano ro enjem. Pogledaj samo u svoju svijest i to e nai, nai e ukus toga. Pogledaj u svoj ivot i nai e bakonanost toga. Pogledaj sebe i nai e najsvetiji, najdrevniji sveti hram koji je smjeten unutar tebe, unutar tvog tijela - jer on isijava boanstvom, bojim, isijava svime to je najljepe, sve to je istinito, to ima vrijednost. Pitao si me: to vodi buntovnika? To je upravo njegova najvea ljepota da nema potrebe za vo enjem. On ima vlastiti smjer, svoj put, on je svoja filozofija. on je svoja budunost. To je deklaracija da: Ja sam sve ono to elim i trebam, a egzistencija je moj dom. Ja ovdje nisam stranac.

PROSVIJETLJENI BUNTOVNIK E RAZDRMATI PRIJESTOLJA MOI

37 Voljeni Osho, koja je razlika izme u buntovnika i prosvijetljenog? Da li je mogue bili stvarni buntovnik a ne biti prosvijetljen? Mogue je biti buntovnik a da nisi prosvijetljen. Tako er je mogue biti prosvijetljen a da nisi buntovnik. No, oboje bi bilo nepotpuno. Neto bi nedostajalo, neto to je veoma bitno. Bilo bi to nalik leu dua bi nedostajala. Buntovnik koji nije prosvijetljen ivi u mraku, nesvjesno, zaslijepljeno. On ne zna to je ispravno a to nije. On nema jasnu viziju. On nije u mogunosti da otvori srca drugih ljudi u velikom cilju ra anja novog ovjeanstva, jer on jo nije ro en. Njegova buntovnost je samo nain miljenja. On je revolucionarni mislilac, on je filozof, ali on ne zna pouzdano kako e zavriti ova no i to e donijeti nova zora... kako sunce izlazi, kako ptice pjevaju, kako se otvaraju latice cvijeta. Ali on moe sanjati, on moe razmiljati. U prolosti je bilo mnogo filozofa koji su prihvaeni kao buntovnici, veliki buntovnici, ali od njih neete nita dobiti osim nekoliko divnih fragmenata uma - nepovezanih, nenaunih, nesistematinih, koji nisu u mogunosti da to to znaju transformiraju u stvarnost. Mora da si uo definiciju filozofa: on je slijepac koji u mrkoj noi, u neosvijetljenoj kui trai crnu maku koje nema tu. Ali nevolja tu ne prestaje - ima mnogo onih koji tvrde da su je uhvatili. Oni daju ak i opis te crne make, a poto je jo nitko nije vidio, ti ne moe rei da to nije istina. Oni nemaju nikakvih injenica, ali nema ih ni ti! Zato, sve to su svi zaslijepljeni filozofi isticali je prihvaano bez opovrgavanja. To nije opovrgavano iz nekih drugih rauna, jer vlada nije brinula zbog takvih buntovnika i njihovog buntovnog razmiljanja. Oni su dobro znali da su ta njihova razmiljanja samo mjehuri od sapunice; u njihovoj dubokoj uspavanosti oni su bili samo brbljavci. - Mik i Do su se vraali kui sa jedne turneje po talijanskim vinogradima gdje su se propisno zabavljali i bili ugoeni. Mik, jesmo li blizu grada? Da, mora biti, ree Mik, uoavam vie ljudi. Onda sporije vozi - ree Do. to misli pod time: sporije vozi, ree Mik, ali, ti vozi Buntovnik koji nije prosvijetljen je slijepi buntovnik ne samo da je slijep ve i opijen te je njegova buntovnost neka vrsta reakcionarnosti. To je pravo znaenje rijei buntovnik - borba protiv neega, uzvraanje silom. On moe vidjeti da je neto loe, neto treba da se uniti: njegov ivot nije slobodan, lanci su mu na nogama, lisice su na rukama koje moraju biti prekinute. On se mora osloboditi, to je jedina pretpostavka. Jedna stvar je sigurna: on poznaje bijedu, on zna to je patnja; on zna da je njegova ljudskost bila sputena na nivo ivotinje, pa je njegov ponos uniten, njegovo dostojanstvo sasvim srueno. On je sasvim svjestan to mu je bilo oduzeto i poinje se boriti protiv toga. Njegova buntovnost je reakcionarna, negativna. To je borba protiv neega a ne borba za neto. Ja elim da dodam znaenju rijei buntovnik jo i pozitivni aspekt koji se ne moe nai u rjenicima. Svi su rjenici, bez izuzetka, nepotpuni jer pruaju samo jednu znaenje: uzvraanje, borbenost. A kakva je svrha toga ako ti nema jasan stav o tome emu to slui? Ako ti nema viziju budunosti, bolje budunost, sa vie zadovoljstva i radost, onda nema ni svrhe boriti se. Ali, buntovnik koji nije prosvijetljen e ostati negativan u svom pristupu, ili, bolje rei, ostat e polovian. Prosvijetljeni ovjek koji nije buntovnik je isto tako polovian. On zna to treba da se dosegne, on je spoznao mogunosti ovjeka, on zna koliko daleko moe dospjeti slava ovjeanstva. Ali on nije da se sukobi sa postojeim drutvom, postojeim ropstvom, sa svim zabludama i preprekama koje se nalaze na putu izme u sadanjosti i budunosti, izme u starog ovjeka i novog ovjeka. Ta vrsta prosvijetljenog ovjeka je postojala i on je bio tovan - bio je tovan od stare vrste ljudi, tradicionalne i ortodoksne, konvencionalne i utemeljene u drevno naslije e. Prosvijetljeni ovjek posjeduje vizije bolje budunosti, boljeg ovjeka ali on nema snage da se bori za ostvarenje toga, da se bori protiv tradicije, protiv konvencionalne strukture drutva i protiv biveg ovjeka, starog uma, kondicioniranog i utemeljenog jer on ivi pod njihovom prismotrom, ivi od njihovog potovanja i velikodunosti i tovanja. On nije dovoljno hrabar da odbije svu drutvenu pozornost i potovanje koje mu oni ukazuju i kojom ga obasipaju; da zaboravi da je bio svetac i mudrac a da je sada nitko - odbaen, moda i razapet, ali svakako samo borac protiv loeg i borac za dobro koje e biti blaenstvo za sve. Stoga oboje treba da je tu: neprosvijetljeni buntovnik i mudri ovjek, mudar i prosvijetljen ali ne buntovan. Ja elim da ti shvati tu stvar veoma jasno, da ovjek koji nije istovremeno i prosvijetljen i buntovan, zapravo i nije itav. On je nepotpun, nedovren - neto mu nedostaje. On nije bogat, nije bogat kakav bi mogao biti da mu je pristupano to to mu nedostaje. Moj koncept prosvijetljenog ovjeka je taj da je on sainjen od buntovnosti, sasvim buntovan ovjek. Po meni, prosvijetljenost i buntovnost moraju postati istovremeni fenomen, harmonino jedinstvo, organsko jedinstvo. Stoga sam ti govorio da sam doveo na svijet novog ovjeka - novog buntovnika i novo prosvijetljeno bie sazdano u jednoj osobi, sazdano u svakoj individui. Ova sinteza e biti sasvim nuna u budunosti. Prolost je vidjela Gautam Budu, krajnje prosvijetljeno ali ne i buntovno bie. U tome lei razlog zato on nije bio razapet ve tovan, ak i od strane kraljeva, careva, uenih ljudi njegovog vremena. Tada nije bilo

38 straha od Gautam Buddhe za tadanje vladajue strukture. Ja sam vam govorio o Bakunjinu, Buharinu, Kamiju. Svi oni su bili buntovni mislioci ali ne i prosvijetljeni, drutvo ih nije stoga razapelo. Drutvo je znalo da su njihove rijei bezopasne, da one ne mogu prouzrokovati divlju vatru u srcima drugih. Ljudi e itati njihove knjige kao zgodno tivo. Nita vie od toga nije mogue kada su u pitanju njihove knjige: zato ih je drutvo toleriralo, ak i potovalo, nagra ivalo sa velikim nagradama. Moj buntovnik nee biti samo filozof, on e biti i jedno iskusno, probu eno bie. Njegovo prisustvo e izazivati sve vlade svijeta. Njegovo prisustvo e biti izazov za sve porobljene ljude svijeta, ljude kojima su unitili duu. Njegovo prisustvo e biti veliki strah za sve one koji su veoma moni, ali koji znaju da njihova mo poiva na eksploatiranosti drugih, na dranju drugih u pokornom i zakinutom stanju, unitavajui im tako inteligenciju i ne doputajui im da ispolje svoju pravu individualnost, svoje pravo i iskonsko lice. Tek nekoliko buntovnih prosvijetljenih bia na zemlji i svi tronovi moi e se poeti klimati. Ne samo da vidim Isusa na kriu ve ja vidim i tisue Isusa na krievima. No, njihova smrt e biti uskrsenje novog ovjeka, nove svijesti svugdje po svijetu. Njihov ivot e biti ogromni doprinos uljepavanju ovog svijeta, a njihova smrt e tako er biti jo vii doprinos: povratiti ovjeku njegovo dostojanstvo, njegovu humanost, njegovu duhovnost. Mi trebamo tisue raspea i tisue Isusa. Samo tada e se uspavano ovjeanstvo prenuti iz letargije i samo tada e moda osjetiti da je doao as da ustanu i uine neto.

UHVATITI PLAMEN
Voljeni Osho, ti si stvani buntovnik, ti si novi ovjek i ti si Majstor koji pomae da se ponovo rodimo. Dok se pravo buntovnitvo ne rodi iz svjesnosti, ljubavi i meditacije, dok to ne postane alkemija, iva cjelina - kako e ovo buntovnitvo zapaliti svijet kao divlja vatra? Ovdje nije pitanje kako e ovo buntovnitvo gorjeti nalik divljoj vatri, pitanje je kako e ti uhvatiti taj plamen, kako e ti postati buntovnik. Prestani brinuti kako e svijet uhvatit duh buntovnosti. Ti si svijet, svaka individua je svijet. Dogodilo se da je Agbar, jedan od velikih careva Indije, napravio predivni ribnjak. On je donio najljepe labudove iz visokih jezera Mansarovar u Himalajima gdje ive najljepi labudovi na svijetu. Napravio je tako prostrani ribnjak da su se labudovi u njemu mogli osjeati komotno. Taj ribnjak je bio skoro jezero, toliko veliko da su se labudovi osjeali sasvim slobodni. On bi stajao pored i promatrao cjelinu ribnjaka, a on je bio nainjen samo od istog bijelog mramora. Njegov ministar mu tada ree: Dobili smo obavjetenje da sutra stiu labudovi. Kao dobrodolicu mi emo im ribnjak ispuniti ne vodom ve mlijekom. Naravno, poslije emo napuniti vodu, ali za dobrodolicu neka Buddhe mlijeko. Agbar je upitao: Dobro, ali odakle ete nabaviti toliko mlijeka? Ministar ree: To je lako. Mi samo treba da obavijestimo gra ane da se gradi prelijepi ribnjak i da se dovode predivni labudovi iz Himalaja te za njihovu dobrodolicu treba da napunimo ribnjak mlijekom. Stoga, svaki treba da donese vedricu mlijeka. Grad je bio velik i ako bi svako donio po vedricu mlijeka zasigurno bi se ribnjak napunio. A tko je taj koji se nee odazvati tom pozivu? Zapravo, to je bila i radost uveseliti cara sa dobrodolicom labudima iz Himalaja. Bila bi to rijetka predstava. Hindusi su uvijek vjerovali jednom predanju iako je to moda i mit - da labud ima takva mona svojstva da ako se pomijeaju voda i mlijeko da on moe samo da pije mlijeko a da potom ostane samo voda. Ako se voda i mlijeko pomijeaju nevjerojatno je da bi netko mogao da ih odvoji potom, no prialo se da laudovi imaju ta svojstva. To mora da je bilo mitoloko predanje ali je to ipak imalo velikog znaaja. Znailo bi da onaj tko moe da razdvoji nestvarno od stvarnog, smrtno od besmrtnog, svjetovno od drevnog, ovjek koji moe da odvoji san od budnosti... on je tako er bio poznat pod imenom paramhansa - veliki labud. Car je bio veoma sretan. Ali sutradan ih je ekalo veliko iznena enje jer je ribnjak bio sasvim ispunjen vodom. Svi gra ani su ovako razmiljali: Ako se uspe samo jedno vedro vode u ribnjaku mlijeka nee se primijetiti. Treba samo da po em malo ranije dok je jo mrak. Tako su svi doli neto ranije dok je jo bio mrak i sasuli svoju vedricu vode mislei da sipaju u mlijeko. No, nijedan gra anin nije sasuo vodu u mlijeko. Bila je to samo voda. Ti treba samo da misli o sebi - tvoja vedrica e biti puna mlijeka. Ne brini o drugima. Svako treba da misli samo o sebi. Ako on uspije da spasi svoju potpunu cjelinu, svoje jedinstvo njegovu radost bitisanja u svijetu, njegovu ekstazu svijesti, on e tako postati dio buntovnitva o kojem ja govorim. Ovo buntovnitvo je na putu da postane religija budunosti. Ali svako treba da ponese dio odgovornosti na vlastitim le ima. Samo razmiljaj o sebi to je dovoljno. I ako postane plamen, ako ljudi u tebi vide i Zorbu i Budu ti tako moe stvoriti veliki izazov oko sebe za druge. Ako bude mogao postii da bude veoma bogat iznutra i izvana, toliko bogat da ima korijene

39 duboko u zemlji a krila visoko u nebu, tada e moi upravljati i materijom i svijeu - to e onda biti i poziv i izazov i neodoljivo putovanje za sve one koji budu doli u kontakt sa tobom. Buntovnik je uvijek izazovan, zarazan: to je divlja vatra. Ali ti mora posjedovati plamen. Potom, bilo kuda da ide ti pali ljude tom vatrom - ljudi postaju buktinja novog svijetla, nove vizije, novih ideja i nove koncepcije za ovjeka i njegovu budunost. Jedan se astronaut spustio na Mars i ugledao prelijepu Marsijanku kako pristavlja lonac na vatru. to to radi?, upita on. Pravim bebu., odgovori ona. Mi to tako ne radimo na Zemlji. A kako vi to radite tamo, upita ona. Ta u ti objasniti, ali mogu li ti pokazati, doputa li? Naravno, odgovori ona i on potom zapoe da joj pokazuje kako oni to rade. Kada je bio gotov, ona ga upita: A gdje su bebe? Pa, one dolaze tek za devet mjeseci. Tako, ona zakljui, pa zato si prestao da skae po meni? Nastavi da skae, mi ne prestajemo dok beba ne do e - nastavi da skae po meni. Ti me pita kako ova vatra moe postati poar cijelim svijetom? Samo nastavi da skae.

NAJVIA AVANTURA LJUBAVI

Voljeni Osho, to je to staza posveenja i ima li ona mjesta u tvojoj viziji buntovnika? Posveenje nije staza. Ti ne treba da to pro e. Posveenje je nain stapanja i pretapanja u egzistenciju. To nije netko hodoae: to je jednostavno gubljenje svih granica koje te dijele od bivstovanja. To je ljubavna avantura. Ljubav nije put. Ljubav je pretapanje sa nekom drugom osobom duboka intima dvaju srca - toliko duboka da ta dva srca ponu plesati u istoj harmoniji. Iako su to dva srca, harmonija je jedna, muzika je jedna, ples je jedan. Ona ljubav koja je izme u dvije osobe je i ljubav koju buntovnik osjea prema egzistenciji. On plee na valu oceana, on plee u plesu drvea na suncu, plee sa zvijezdama. Njegovo srce odie mirisom rua, pjesmom ptica, smirajem noi. Posveenost nije put. Posveenje je smrt linosti. Smrt onog to je smrtno u tebi; ti to mora odbaciti sam jer samo besmrtno ostaje, vjeno samo ostaje. I prirodno, besmrtno ne moe biti odvojeno od egzistencije. Ono to je besmrtno, ono to se stalno kree ne poznaje poetak ni kraj. Posveenje je najvia forma ljubavi. Postoji mogunosti da kada voli duboko neku osobu ta ljubav malo pomalo poinje mijenjati svoj kvaliteta u posveenost, duboku predanost. Tada ta osoba postaje samo prozor za tebe kroz koji ti moe skoiti u egzistenciju. Upravo je to situacija sa duhovnim majstorom kada je buntovnik u pitanju. Za moje ljude ja nisam spasitelj, nisam mesije. Ja sam upravo samo vrata, most preko kojeg ti treba da u e u beskonano. U Indiji postoji jedan vrlo udan grad - moda nema nijedan nalik njemu u svijetu - koji se zove Fatehpur Sikri. On je namjeravao da izgradi poseban grad za njegovo sjedite. itav grad je trebao da Buddhe sasvim nov, raj umjetnosti, pa je stoga namjeravao da itavo svoje sjedite prenese iz Delhija u Fateh-pur Sikri. On je bio veoma istrajan ovjek i namjerio je da to ne Buddhe samo obian grad: neto posebno, svaka kua je trebalo biti palaa. etrdeset godina je bez prestanka trajala izgradnja - a itav grad je okruivalo divno jezero - ali se nikada nije naselio. To je bio jedini grad na itavom svijetu koji je imao tako lijepe palae ali nitko nije tu ivio jer je Agbar umro prije no je zavrio taj projekt. Projekt je bio prevelik - da se izgradi jedan sasvim novi i izuzetan grad, od specijalnog kamena, sa istovjetnim ulicama, kuama i trgovima... Bili su pozvani tisue umjetnika iz itavog svijeta, kamenoresci, zidari, arhitekti. Agbar je imao najvee carstvo tih vremena. Pod njegovom vlau je Indija bila ogromna zemlja sa ogromnim bogatstvom, no to je on sve potroio u izgradnji tog grada. On je elio da njegovo sjedite Buddhe gotovo prije njegove smrti, ali poto je izgledalo da e to biti nemogue, da e uzeti jo najmanje etrdeset godina da bi se zavrilo potpuno, on je odluio: Makar dok sam ja iv pola grada - dravne kancelarije i rezidencije odvanih ljudi - e biti zavrene. Divan most je napravljen kako bi premostio jezero, od grada do glavne ulice; grad je bio nalik malom otoku na jezeru. Agbar je zamolio svoje mudrace da izume prelijepe stihove koji bi bili ugravirani na glavnoj kapiji kao dobrodolica posjetiocima. Oni su uporno traili po svim knjigama svijeta. udo je to, iako su bili muhamedanci, nali su prave stihove tek u rijeima Isusa koje su bile sasvim prikladne, kao da su bile posebno izreene za takvu priliku, biti izgravirane na kapiji grada Fateh-pur Sikri. Stihovi su glasili: To je samo most. Zapamti, ne stvaraj svoj dom na njemu. To se samo mora proi. To je ivotna injenica. ivot je most. Ne stvaraj svoj dom u njemu - to samo treba da se pro e. Agbar je volio te stihove. To je bilo ugravirano na glavnoj kapiji grada Fateh-pur Sikri. No, prije no to

40 se bilo to zapoelo on je umro. Njegov sin je jo od samog poetka bio protiv te ideje jer je znao da e se na tome potroiti itavo bogatstvo a nita se nee zavriti, nita se sa time nee postii. Bie to samo mrtvi grad - a Delhi je funkcionirao sasvim dobro. Za taj projekt nije bilo potrebe, a novca nije bilo dovoljno da se izgra uje neprestano etrdeset godina. Tako je taj projekt i propao: nitko se nije uselio. To je postao spomenik, veliko sjeanje na jedan san velikog cara. Ali, po meni, najznaajnija stvar u svemu to je bila ta poruka u stihovima. Upravo u tome je znaaj majstora za buntovnika. Upravo u tom je znaaj ljubavi za buntovnika. Za buntovnika su ljubav i majstor jedno te isto. Kada njegova ljubav postane toliko duboka prema majstoru da on vie ne moe misliti o sebi izdvojenom, tada e ljubav preporoditi njegovu svijest i izdii na novu razinu. Ta razina e biti posveenje. Posveenje nije put. Posveenost, predanost je samo ljubavna avantura oiena do krajnjih granica. Tada se doga a da bilo to voli postaje vrata, prolaz, most ka univerzalnom potpunom jedinstvu, bivstovanje u pretapanju u ocean tvoje male linosti, ba kao kada se kap slije sa lotosove latice.

PRIHVATI IVOT KAO PRELIJEPU ALU

Voljeni Osho, koja je tajna stvarnog buntovnika to mu omoguava da uniti stare strukture da ustane protiv cijelog svijeta, a da i dalje ostane vedar i izmakne zamki prevelike ozbiljnosti? Tajna lei u tome da ne bude previe tajnovit. To je samo jedna otvorena tajna. Pravi buntovnik nosi razumijevanje trenutanosti ivota, neizbjenosti smrti: da nita tako ne moe zaplaiti, nita ga ne moe navesti na kompromis. U takvom trenutanom ivotu ti si sasvim u prilici da ivi nekompromisno, a poto je i smrt neizbjena tada uope nema potrebe za nagodbama, prilago ivanjima. Poto je ivot tako kratak, buntovnik ini sve to je u skladu sa njegovim mogunostima i potrebama njegovog bia - sve u emu uiva da stvara i isto tako sve ono to treba unititi kako bi se omoguilo da prava kreacija izi e na vidjelo. On nije destruktivan; ak iako se dogodi da neto uniti to nije destruktivno ve je u slubi stvaralatva. I on i dalje opstaje jer nije reakcionaran, on nema nita posebno protiv bilo koga ili ega; on ostaje razigran jer je sva njegova kreativnost igra. On nije ozbiljan poto je i ozbiljnost dio starog, biveg ovjeka. Novi ovjek, buntovnik ima izuzetni osjeaj za humor, On se moe smijati pred smru. Dok ivi, dok se bori, dok stvara ili razara on nije nikada preozbiljan: on se samo smije svemu sa radou. On nije oja ena osoba - on se upravo protiv toga bori. On eli da se sav svijet ispuni smijehom; on eli da stvori takvu religiju koja bi bila bazirana na smijehu kao na temeljnoj doktrini. I to postoji da te moe sprijeiti na tom putu, ak i da itav svijet Buddhe protiv tebe? To te samo moe jo vie ojaati, dati ti jo vie snage jer ti prua zakljuak da ono to upravo radi predstavlja buntovni akt. Inae, zato bi itav svijet bio protiv tebe? Stvarna ljepota buntovnitva te samo obasipa cvijeem jer bivajui buntovnik ti dospijeva do svojih najviih razina - i do svojih nesluenih dubina bia. Poslije niz godina jedna izuzetno ortodoksna sekta je napravila svoj gigantski kompjuter u Tel Avivu. Bila je to era izuzetnih otkria u oblasti mehanike i tehnike, a oni su taj kompjuter napravili sa svrhom da im da odgovor na samo jedno pitanje. I tog izuzetnog dana, sa strahom i iekivanjem, postavljeno je pitanje mehanikom mozgu: Postoji li Bog? Kompjuter zasvijetli, okrenu svoje vrpce, zapita i izbaci odgovor. Postoji s a d a. Kompjuter je objavio sebe za boga. Hoe li i sada uzeti to za ozbiljno? Goldberg, je li istina da si iao u katoliku crkvu? Da, ree Goldberg, bio sam tamo prole nedjelje. Ali, kako to, ree mu prijatelj, ti si uvijek bio idovski rabi! Znam, ree Goldberg, ali mi je ostalo samo est mjeseci ivota, a ako itko treba da izgubi svoje lanove to trebaju ti sodomisti, hulje. Prihvati ivot kao prelijepu alu. Nema nita ozbiljnog u tome. Na poetku svoje neslavne karijere Hitler je bio zabrinut nekim svojim neobinim snovima. Poslao je po svog tumaa snova koji mu je potom otkrio da mu je su eno da e umrijeti na idovski praznik. Ali na koji praznik? - upita zabrinuti Firer. Bilo kojeg dana da umre bie to idovski praznik - glasio je odgovor. Samo pogledaj ivot oko sebe. To je tako nevjerojatno smijeno, duhovito. Samo slijepci mogu biti ozbiljni: sa bistrim oima nemogue je biti ozbiljan. Hari je neto radio oko svojeg auta pored kue. Bio je u velikom poslu, zavuene glave pod haubom kada je naiao jedan pijanac i upitao: to je problem, starino? Otilo je do avola - ree Hari. Ah, saaljivo e pijanac, tako je, tako je, otilo je do avola sve. Samo budi promatra, pogledaj okolo i biti e iznena en koliko samo lijepih stvari si propustio. Hari, upita ga supruga, ako bi nam ostalo etiri minuta do nuklearne eksplozije, to bi uradio? Vodio bih ljubav sa tobom - odgovori Hari.

41 U redu, ree mu ena, ali to bi radio onih sljedeih tri minuta?