skluz o eleko ekrnji prvi voziivntrini XD e

Ve
N E D J E LJ A
n o v i n e o b i t e l j s k e
28. oujka 2010. || Zagreb || www.vecernji.hr GODINA 50. || broj 16.628 || 7 kuna || D 1,50, A 1,50, CHF 2,80, NL 1,50, F 1,50, SLO 1, BiH 1,5KM robert ani/pixsell

Neujan, startniji od BMW-a, do stotke , za 7 sekundi, 250 km vonje za 15 kuna slabija verzija bit e svima dostupna

Prvi hrvatski narodni auto za 5000 eura

tri PriLOGA: Vrt Mogu i sam Mlijeko i ja
Stravina nesrea na trenjevci
str. 2.

str. 16. - 17.

todori naruio prvu isporuku, a do kraja godine proizvest e se 10 vozila

Recesijska dijeta

izgubio kontrolu pa usmrtio dvoje pjeaka

ministar ivan uker skinuo vie od 10 kg str. 6-7.

Ve ij doim e nego t o sam a. Napra se v g znat a za sebe io e . su di ve kakv A e rekto navik r e, ske Maje kae ti

Testirali smo XD
Serijska verzija moe postati narodni auto za 5000 eura
rijeio je problem. Baterije a Litij-eljezofosfatne baterije odabrane su zbog toga to nisu zapaljive (za razliku od litij-ionskih). U prototip su ugraene elije jaine 100 ampera i napona 300 volti. Smjetene su u podnicu, gdje najmanje smetaju, a pritom pogoduju stabilnosti auta zbog niskog teita. Vrlo vano upravljanje baterijama rijeio je glavni elektroniar Dok-inga Fran Saboli. Baterije iz Kine najskuplji su dio automobila, a njihov je vijek trajanja uz svakodnevno punjenje pet godina. Karoserija a Koncept ima asiju od plastike, dok e serijski automobil imati karoseriju od grafita.

Ugraeni materijali i radne karakteristike

Vijek trajanja skupih baterija je pet godina

Motor a Rije je o dva elektromotora od 45 kW (61 KS) ija se snaga prenosi na stranje kotae. Proizvela ih je pulska tvrtka Tema. Najvei je problem pri izradi auta bilo upravljanje motorima, odnosno njihova sinkronizacija, kako bi stalno isporuivali najveu moguu snagu. Tzv. kontroler koji su napravili ljudi iz Dok-inga

Miroslav Ambru-Ki

miroslav.ambrus-kis@vecernji.net

30.000

140 km/h
auta koji e imati 122 KS. Do stotke e ubrzavati za 7 sekundi

eura stajat e XD u prvotnoj mini seriji. Ako doe do poveanja serije, cijena e biti 20.000 eura

najvea je brzina (ograniena)

250 km
moi e prijei s jednim punjenjem baterija koje traju od 2 do 6 h

Uuuu! Koliki je! bio je to prvi dojam kad smo XD vidjeli izdaleka u radionici Dok-Ingove tvornice na itnjaku. Vjekoslav Majeti, direktor tvrtke koja uspjeno proizvodi i izvozi teke radne strojeve, poput robotskog gusjeniara za razminiranje, na tu se reakciju samo smjekao. Nakon uspjeha u enevi, i s rokovnikom prepunim termina za pregovore serijskoj o proizvodnji prvoga hrvatskog elektrinog automobila, XD-a kako je autu ime sada auto ponovno pripremaju za predstavljanje novinarima u ponedjeljak. Mi smo ga zatekli u takvu, radnom stanju i nakratko smo ga oteli majstorima. Uope nam nije bilo vano to nije imao upravljaku plou, to je bilo skinuto krilo vrata s vozaeve strane... da odmah shvatimo kako je to straaaan auto! Jest, vei je nego se doima u tisku ve je navikao na takav dojam ing. Majeti. Napravio sam ga za sebe. A znate ve kakve su direktorske navike. A onda smo sve podesili po naem efu servisa i odravanja Damiru Hajdareviu, koji je krupniji od nas dvojice kae Majeti. Bit e to auto za bogate macane. Istodobno, Majeti razmilja o narodnom gradskom autu koji bi mogli voziti i 16-godinjaci a dozvolom A kategorije, a stajao bi 5000 eura.

Motor je tih, tek se slabo uje zvuk slian autiima iz lunaparka. S izolacijom e biti posve neujan. Ima samo pedale za ubrzavanje i za koenje. Nema jo konicu za naglo koenje. U devet od deset sluajeva u gradskoj se vonji koi da se brzina smanji. XD umjesto da rasipa energiju s ugrijanih diskova, koi generatorom i struju sprema u baterije! U tom prvom krugu jo jedno iznenaenje: kada se treba polukruno okrenuti dojam je da se okreete u mjestu! Drugi krug po tvornikom krugu ve je bio malo drskiji slalom. S ovim biste automobilom mogli organizirati utrke. Prava nacionalna klasa kaem Majetiu. E, da, ali ne bi prema benzincima bilo poteno da se zajedno utrkuju. Ne bi imali anse ree Majeti i preuzme upravlja. Stvarno ga je stisnuo, a pod niskoprofilnim sportskim gumama kotaa od 17 cola prtao je ljunak. Auto se nimalo nije naginjao. Teite nisko, ovjes tvrd.

Upravljaku plou, servo za mali sportski volan, klimu, radio i ostale stvari kojima se auto ulizuje vozau lako smo zamislili. Ali mata ne treba da osjeti kako vozilo jedva eka da ga se potjera. Parkiranje je, zahvaljujui fantastino malom krugu okretanja, igrarija. Jedan prekida odreuje vozi li auto naprijed ili unatrag.

Nezapaljive baterije
Speglan i uminkan ovaj je auto dostojan odlaska u kazalite. A povezete li se s drutvom koje takoer vozi XD, moete ih u garai ostaviti po dva na jednom parkiralinom mjestu! Baterije su litij-eljezne, za razliku od roadstera Tesla Motorsa, koji se vozi na litijionske. Zato? Odabrao sam ove jer su posve sigurne. Litij-ionske se pri sudaru mogu zapaliti, a to sigurno ne elite pomisliti kad vidite da je sudar neizbjean. A sudari se, naalost, dogaaju objanjava logiku svog izbora Vjekoslav Majeti. S autonomijom od 250 ki-

Auto bi mogao biti i nacionalna trkaka klasa, ali benzinci bi bili bez anse

Troak za struju na 250 kilometara jurcanja po gradu je 15 kuna

lometara na jednokratno napunjene baterije auto bi posluio i kurirskim slubama koje u dnevnom zujanju po gradu uspiju prevaliti toliko kilometara. Meutim, u XD-u, unato svemu, nije teko zamisliti ni izlet iz Zagreba na more. Na profesionalni trofazni prikljuak baterije se napune za dva sata, na obini kuni uko za est sati. Moemo li s time ivjeti? Kako da ne! tovie, nije teko zamisliti vonju prema moru sa stajankama kod Macole, a ugodan ruak upravo je toliko koliko je potrebno da baterije ponovno veselo nastave vrtjeti kotae. I ne samo to. S potrebom da baterije napuni mijenja se obrazac putovanja: na more vie ne srlja da preskoi kilometre, nego putovanje opet dobiva smisao: uitak. A cijena je potroene energije piljivih 15 kuna po punjenju! Ponovno sam za upravljaem. Sad stiem malo hrabrije i to se osjeti. Auto ubrzava po crti: ne najprije naglo pa sve sporije. I srce malo zadrhti, a i prsti se lijepe za upravlja tako da bih se njime najradije odvezao kui. Ali lako za jednoga pojedinca. Eh, da je takvih auta na gradskim cestama. to vie i to prije!

Ugodni trka
Za pravu sliku veliine XDa: va je reporter visok 188 centimetara i teak 110 kilograma. Sjesti u auto je vrlo udobno. U kraljevski odmjereno prednje sjedalo morao sam se popeti. Podnica je podeblja jer skriva baterije. U koljkastom sjedalu voza sjedi na sredini. Auto je dug kao smart, ali je odoka od njega treinu iri. Suputnicma je jo udobnije. Njihova su sjedala za polukorak unatrag, pa i najkrupniji isprue noge lijevo i desno od vozaa, a ne dosegnu prednju podnicu. Auto je zapravo bomba! Dva elektromotora od po 45 kilovata pokreu svaki od dva stranja kotaa. Auto je teak oko 900 kilograma pa te brojke obeavaju da e pucati od snage. Pazite da se ne iznenadite! upozorava Majeti, jer se vozimo po njegovu tvornikom krugu. Prototip jo ne smije na cestu. Upozorenje je ozbiljno jer su XD-u izmjerili ubrzanje do 100 kilometara na sat za sedam sekundi. Pa on e na semaforu posramiti svaku bahatu jurilicu! oduevljen sam dok sjedam za volan. Brzina e mu biti elektroniki ograniena na 140 kilometara na sat. A i kome treba vie u gradu, ak i na brzim obilaznicama. Prvi krug, zapravo, veliku osmicu, meu tenkiima u tvornikom krugu vozim oprezno. Ne bi valjalo da ja napravim neku tetu, to prije to me gledaju majstori kojima smo auto uzeli ispod cirkularne strugalice.

metara je dug, 1,7 m irok i 1,6 m visok, a masa je XD-a 1 tonu

2,8

Vjekoslav Majeti: Zaprimili smo ve 50 narudbi, a prvi naruitelj bio je Agrokor

a Mnogi su sumnjali u
projekt prvoga hrvatskog automobila (i jo k tome na struju), ali Vjekoslav Majeti, vlasnik tvrtke Dok-ing, koja se primarno bavi proizvodnjom strojeva za razminiranje i gaenje poara kojima se koriste amerika i australska vojska, ne ali se! Zaprimili smo ve 50 narudbi, sve iz Hrvatske, a prvi naruitelj je Todoriev Agrokor. tovie, oni su naruili cijeli paket jer emo nuditi solarne i vjetropunjae za baterije. Na poetku emo proizvoditi po narudbi, uz uplaenu cijenu, a do zime emo napraviti 10 automobila. Sada imamo kapaciteta za proizvodnju 50-ak automobila godinje koji bi bili takorei runo izraeni, ali proirenjem i izradom alata mogli bismo proizvoditi 1000 automobila na godinu rekao nam je V. Majeti. S veom serijom pala bi i cijena luksuznog malog elektroautomobila sa 30.000 na 20.000 eura, ali za pokretanje masovnije proizvodnje potrebno je od 50 do 60 milijuna eura. Dosad su uloili tri milijuna kuna, to nije mnogo jer za razvijanje stroja za razminiranje troe milijun eura. Odobren nam je kredit HBOR-a od 10 milijuna eura, ali novac ne mogu dobiti jer je tvrtka od drave ve kreditirana za matini posao. Traimo investitore jer nam je cilj proizvoditi u Hrvatskoj, zaposliti 200 do 300 radnika te angairati jo 50-ak hrvatskih dobavljaa dijelova. Ali, ako ne bude ilo, nai emo kineskog partnera, ali onda e se auto proizvoditi u Kini kae Majeti. Veina dijelova na XD-u je iz Hrvatske. Najvie Dok-ingovih, elektromotori su iz pulske tvrtke Tema, stakla iz Lipik glasa. Jedino su baterije, gume i sjedala strana. XD je automobil za one dubljeg depa, ali Majeti planira i proizvodnju manjeg, narodskog dvosjeda na struju. Dvosjed bi iao u A kategoriju (kao etverocikl, do 15 kW, op. a), a stajao bi oko pet tisua eura. Ako bude novca, proizvodit emo i obiteljski auto na struju nastavlja Majeti. Za registraciju u nas ne bi trebalo biti problema jer su ugraeni dijelovi ve homologirani, a za izvoz je potreban europski certifikat za koji je potrebno oko milijun eura.

Panorama
Celer

a ivot a ZDRAvLJE a sAvJEti a ZAnimLJivosti a tREnDovi a ZnAnost & tEHnoLoGiJA

kalorija sadri 100 g celera (korijen s liem). Napitak od celera preporuuje se osobama sklonim debljanju, a sniava i krvni tlak.

14

Okrugla brojka

Brend Dolce&Gabbana ve 25 godina na modnom tronu

Poznati dvojac Domenico Dolce i Stefano Gabbana slave 25 godina modnog postojanja! Dolce & Gabbana jedan je od najpoznatijih brendova dananjice, a osim odjee dizajniraju razne modne dodatke, naoale, torbice, donje rublje, parfeme, kozmetiku... Meu mnogim poznatim suradnjama nala se i ona sa Scarlett Johansson, koja je postala zatitno lice njihove prve kampanje za kozmetiku, a suraivali su i Monicom Bellucci, Madonnom i drugima.

XD za novi hrvatsk
D. tern: Moglo bi jedno brodogradilite postati tvornica elektrinih auta
Miroslav Ambru-Ki Iva Pulji ego/VLM

Elektromobil itatelji oduevljeni, a strunjaci naglaavaju da ga se mora poduprijeti, ali i misli

Izlobe i promocijske najave su jedno, a stvarni dojam neto sasvim drugo. Iskustvo i oduevljenje vonjom, nakon to smo prvi testirali jo nedovreni konceptni prototip XD-a, prvog posve hrvatskog elektrinog automobila kreacije dizajnera Igora Juria, a izraenoga u zagrebakoj tvrtki Dok-Ing, kao da je bilo zarazno. itatelji su novine razgrabili, a samo u prvom satu taj je tekst na webu proitalo 10.000 itatelja uz 50 komentara! Iz vicarske nam se javio fiziar dr. Davor Pavuna. estitao vlasniku tvrtke Vjekoslavu Majetiu rijeima na inovaciji rijeima: Bravo. Imamo, imamo genijalaca posvuda! Danas e se XD na poligonu u Mievcu slubeno predstaviti i hrvatskim glasilima, a vjerujemo da e na dojam potvrditi i kolege u autu koji su u Dok-Ingu preko vikenda uurbano dominkavali.

su uspjeli proizvesti trino uspjean elektrini auto, ali ih u posljednje vrijeme ima nekoliko koji bi mogli uspjeti. tern napominje da je najprije potrebno istraiti ima li Hrvatska dovoljno elektrine energije za napajanje tih automobila ako postanu masovni. Meutim, kae, to bi mogla biti lijepa pria sa sretnim krajem. Na primjer, da se jedno brodogradilite prenamijeni u tvornicu elektromobila. Ekoloki aktivist Vjeran Piri osobno poznaje i Igora Juria i vlasnika Dok-Inga Vjekoslava Majetia, a auto mu je privlaan. Ali ovoga trenutka drava mora brzo i kvalitetno odgovoriti na vano strateko pitanje.

Proizvodnja takvog automobila i njegovo irenje nesumnjivo zavreuje svaku potporu. To znai, umjesto nafte troit e se vie struje. Nije, meutim, svejedno iz kojih izvora. Hoemo li struju za te automobile proizvoditi u novopodignutim elektranama na ugljen ili ak iz nove nuklearke? pita se Piri.

Iznajmljivanje turistima
On se zauzima da se usporedno sa irenjem tih vozila potie i proizvodnja struje iz obnovljivih izvora. Mi bismo prve serije elektrinih automobila trebali sinergijski povezati s turizmom. Trebalo bi poticati domae proizvoae fotonaponskih kolektora nove generacije, a turistike organizacije da ih ugrauju u svoje objekte. Turistima bi elektrine automobile, posebno na otocima, trebalo iznajmljivati kao najpoeljniji nain prijevoza, a ugostitelji bi im trebali spremno nuditi energiju iz svojih prikljuaka bez naplate. Bio bi to moda poetak kakvog naeg zelenog New Deala. To bi zemlji brzo donijelo turistiki presti, a poela bi se mijenjati i masovna svijest o vezi potronje energije i kvalitete ovjekova okolia naglaava Vjeran Piri. Vjekoslav Majeti nam je potvrdio da i za XD razvijaju solarne punjae na samom automobilu, a u dodatnoj bi opremi za njega bile i male vjetrenjae, to bi automobilu dalo veu autonomnost.

o Vjek ae da k jeti dobiti Ma to i u e a i punja u olarn etrenja s lu vj ma

nce Na su slav

Pria sa sretnim krajem

to sad? pitamo se nenavikli posljednjih godina na ikakve dobre vijesti iz gospodarstva. Energetski strunjak Davor tern smatra da bi drava trebala poduprijeti svaki uspjean i isplativ projekt, pa tako i proizvodnju XDa. Tome, kae tern, treba prethoditi dubinska analiza. Ako se pokae da automobil moe biti uspjean, potpora takvom projektu u interesu je svih. tern kae da mnogi u svijetu dosad ni-

U Nizozemskoj porezne olakice i do 6.400 eura, a u nas plaaju jo i vee namete

a Za razliku od veine
razvijenih zemalja, Hrvatska ni u primisli ne potpomae kupnju vozila na alternativni pogon. ak je i autoplin kao ekoloki prihvatljivije fosilno gorivo dolaskom Maara u Inu znatno poskupio, dok se, primjerice, u Italiji i Francuskoj, za registraciju vozila na plin dobije jednokratni poticaj od 750 eura. Ali, Hrvatska ne daje poticaje ni za hibridna vozila (kombinacija klasinog i pogona na struju). Najvei poticaj daje Nizozemska, 6.400 eura. Belgijci daju olakicu od 4.230 eura, Irska 3.794, Grka 3.328 eura, Island 3.072, Monako 3.000, panjolska 2.500, Francuska 2.300, Italija 1.808, Slovaka i V. Britanija 1.200, vedska 1.000, Austrija 500 eura... Slovenci oslobaaju od plaanja poreza vlasnike auta koji isputaju manje od 115 grama CO2 po kilometru. U SAD-u kupac hibrida ima olakicu od 3.150 $, a Obama je najavio da e od 2012. ona biti 7000 $ te odobrio kredit od 250,000.000 $ Tesla Motorsu za razvijanje obiteljskog auta na struju. Paradoksalno, ali u Hrvatskoj vlasnici hibrida plaaju jo i vee namete, jer zbog baterije imaju veu naknadu za zbrinjavanje autodijelova. (mlm/VLM, mak)

Originalna stranja signalna

svjetla, blokovi u obliku slova x, dizajnerska su poslastica auta koji i kao cjelina uivo izgleda bolje nego na slici.

600
svjetleih dioda je u njima: crvene pri koenju i po mraku, naranaste pri skretanju, a bijele u vonji unatrag.

moDA sE miJEnJA, sAmo JE stiL tRAJAn. (Coco Chanel)

Jednostavno sam po prirodi koketna, ali to ne doivljavam na seksualan nain. esto sam nalik kakvu preuzbuenu psiu!
Kylie Minogue pjevaica

Male strasti

ak 35 posto ena kupuje torbe kako bi se razveselilo

Investicija u torbu investicija je u dobar izgled i samopouzdanje, a prosjena ena za ivota potroi oko etiri tisue funti (32.000 kuna) na torbe, pokazalo je to istraivanje portala OnePoll.com. ak je 35 posto ena reklo kako torbe kupuje samo zato da bi se razveselilo. ene kupuju torbe da bi se razveselile ene kupuju torbe zbog potrebe

65%

35%

ki poetak
itatelji komentiraju

iti na vee potrebe za napajanjem takvih vozila

zrnca mudrosti
dobro je znati

Tehnike disanja

Pokuaji umjesto izgovora

Zato bebe diu pravilno, a prsate ljepotice pogreno

U suradnji s centrom Medical Yoga Zagreb otkrivamo koliko je pravilno disanje vano za zdravlje
mag. iur. Vlatko Mikovi
vita.sport@zg.tcom.hr

Neka Dok-Ing izda dionice, samo da ga radimo u nas!

Prizma a Zanimljivo vozilo za 21. stoljee. Ako pone serijska proizvodnja za XD e sigurno biti zainteresiranih, a s vremenom e biti i sve jeftiniji. neurazumljiv a Valjalo bi uiniti sve da ovaj projekt zaivi u serijskoj verziji, ali jo nisam uo da u nas postoji strategija prijelaza na alternativne energetske izvore. bbsantic a Ako im nedostaju sredstva mislim da bi im bilo najpametnije napraviti IPO (dioniarsku tvrtku na burzi) za njegovu proizvodnju, to bi osiguralo novac za proizvodnju, a dioniarima zaradu. Zagabria1 a Svaka ast! Sve dobrobiti na ovome svijetu poinju od ideje i vjerovanja da je neto izvedivo. Gospodin Majeti djeluje iskreno i drim mu paleve! PP a Ako im treba 60 milijuna eura, tu se Vlada mora okrenuti na glavu da im da! Ovakva se ansa ne smije propustiti. BRAVO! Damian a Neka Dok-Ing ode na burzu. Rasprodat emo pola bezvrijednih hrvatskih dionica (ali ne HT) i uloiti u taj hrvatski proizvod, samo da ostane hrvatsko! (...) G. Majeti i njegov odlian tim su im pruili priliku za traak optimizma u Hrvatskoj koji vladajua politika ne smije ugasiti ve ga mora rasplamsati! Neka tako zarade za Peljeki most i preostale autoceste do Dubrovnika, u Slavoniji i Istri. Prvi korak do ekoloke zemlje br. 1 u Europi, Hrvatska opet prirodna kako je i nekada bila. Morkin a Velikoserijska proizvodnja odmah, to je jedini odrivi nain da takav proizvod uspije, ali ne kod nas. Ovdje se trebamo ograniiti na maloserijsku proizvodnju luksuznih automobila, kao u Engleskoj. (...) Ako nemam pravo, nitko sretniji od mene!

Probudili ste se loe volje jer morate na posao?

Pomislite samo na to koliko se ljudi danas uope nije probudilo ili uope nemaju posao na koji bi otili...

2 3

Odustali ste od pokuaja nakon to ste razmislili?

Zvui logino, no nije li loginije da neto proglasite nemoguim tek nakon barem jednog pravog pokuaja? Objektivne potekoe na putu do cilja?

Posebnim tehnikama disanja moete olakati rad srca, poboljati probavu, promijeniti kemijski sastav krvi i utjecati na rad mozga, tvrdi nizozemski pulmolog Willhelm Snijders, inae kvalificirani uitelj joge, pa dodaje: A moete izazvati i pad u nesvijest ako vam se ba eksperimentira.

raunajui naravno udisaj iroko otvorenih usta) jest uvjerenje da pri udisaju treba grudni ko napuhnuti do krajnjih granica, onom klasinom pozom starlete bujnih grudiju. Ne! Pravilan udisaj postie se umjerenim podizanjem trbuha, a tek poslije grudnog koa, jer time udiemo najveu koliinu zraka i aljemo je u donje dijelove plua ije su alveolarne kapilare uvijek bogatije krvlju od onih u gornjim dijelovima.

Vjeba za bolje disanje

Dananja vjeba jedna je od asana za poboljavanje disanja. Iz poetnog poloaja (stojei razmaknutih nogu s rukama oputenima uz tijelo) uz dugi i potpuni udisaj rairimo najprije ruke u visini ramena i malo zadrimo dah, a potom se uz izdisaj savijemo bono u poloaj kao na slici. Nakon kraeg zadravanja daha, uz polagani i duboki udisaj ponovno se podignemo i rairimo ruke, ostanemo nekoliko sekundi koliko nam je ugodno zadrati dah, pa uz mirni izdisaj spustimo ruke i vratimo se u poetni poloaj.

Uroena sposobnost
Znanost kae da se ovjek raa s uroenom tehnikom pravilnoga disanja pa bebe ne moramo uiti da trebaju disati mirno, polako i kroz nos. S vremenom, meutim, najvie pod utjecajem stresa, naa steena sposobnost pravilnoga disanja mijenja se i sve ee diemo primjereno stresnim situacijama: brzo, nervozno i kroz usta. Kad takvo disanje postane stalna navika, njegovo negativno djelovanje na zdravlje postaje sve izraenije. Najvea greka (ne

To je vrlo esto fraza kojom slabii prikrivaju nesposobnost za akciju.

ROBERT ANI/pIxsEll

Smrt rane mirovine

a U prvih nekoliko
godina nakon umirovljenja medicinske statistike biljee porast broja raznih bolesti, posebno sranih, katkad u ljudi koji su do umirovljenja bili posve zdravi. Posebno je zabrinjavajua tzv. smrt rane mirovine kao rezultat neke vrste tragine autosugestije da su proli dani kad smo nekome bili korisni. Psiholozi i kardiolozi u takvim situacijama savjetuju lagane oblike rekreacije poput etnje ili joge...

JOGA ZA ZDRAVIJI IVOT

Vjebu izvodi Jelena Vueti, prof., Medical Yoga centar, www.medical-yoga.com

Posve jednostavno, samo se ukljui u struju