92u Hrvatskom zagorju kao sedmo od petnaestero djece u obitelji sitnog seljaka Franje Broza i ene mu Marije, roene

Javerek. Obitelj Franje Broza ivjela je u kui broj 8, koju je dijelila s roakom Blaem Brozom. Datumi roenja Josipa Broza ne poklapaju se u svim dokumentima; najvjerojatniji je 7. svibanj 1892. koji je upisan u popisu tuheljske upe i u Brozovoj svjedodbi za prvi razred osnovne kole u Kumrovcu. Na zagrebakom policijskom kartonu Josipa Broza iz svibnja mjeseca 1928. godine naveden je datum '11. oujak 1892. U toku narodnooslobodilake borbe neki su Titovi suborci poeli slaviti 25. svibanj kao njegov dan roenja, a tog dana je 1944. godine bio izvren i njemaki desant na Drvar. Nakon osloboenja se irom zemlje poeo slaviti 25. svibanj kao Titov dan roenja, koji se danas slavi i kao Dan mladosti.

1892 - Josip Broz se rodio u Kumrovcu

Tu je ostao Kumrovec.

dva mjeseca,

pa se vratio

~ ;---

~-

3eaniju,

1911 - U sredini travnja ponovo se zaposlio

u Zagrebu, ovog puta u mehaniarskoj radionici Augusta Knausa. U lipnju je sudjelovao u trajku bravarskih radnika Zagreba, koji je s uspjehom zavren nakon est tjedana u mjesecu srpnju. Ali Josip Broz je ve 1. srpnja pre inuo radni odnos kod majstora Augus a Knausa i krenuo u trernd- (u inozemstvo), Preko Ljubljane je otiao u Trst, a po povratku u Ljubljanu zaposlio se u tvornicama s rojeva -Tonnies, odakle je u mjesecu kolovozu otiao u Kamnik, gdje se zaposlio u tvornici o inarskih proizvoda (danas Titan). U Kamniku je bio' aktivan lan gimnastike organizacije Sokol.

a zatim u Rumu gaje je 's e ~e zatvoren neko vrijeme u paavi.

1915. godine. U jese

1895-1900 - Vei dio ranog djetinjstva je Josip Broz proveo u Podsredi, na slovenskoj strani Sutle, kod djeda po majci, bolje stojeeg seljaka Martina Javereka. 1900-1905 - U Kumrovcu
nu kolu. pohaao osnov-

1905-1907 - Do svoje 15. godine radio kod

ujaka u Podsredi gdje je tri puta na tjedan pohaao tzv. produnu osnovn.u kolu:

1907-1910 - Od jeseni 1907. godine zaposlen je u Sisku najprije kao konobarski, a zatim kao bravarski naunik. Dana 23. rujna 1910. godine zavrio je trogodinju kolu uenika u privredi i bravarski zanat. Zatim je . otiao u Zagreb, gdje se zaposlio kao bravarski pomonik u radionici, Izidora Haramine.

1912-1913 - U svibnju 1912. godine otiao je iz Kamnika i sve do odlaska u vojsku, do jeseni 1913. godine. negdje je dulje vrijeme a negdje samo prigodno bio zaposlen u enkavu i PIzenu u e oslovakoj, pa u Njemakoj i u Aus riji u i.inchenu, Mannheimu i Poruru, u Be. Bekom Novom Mjestu i u Grazu). S a gdje se zadravao aktivno se ukljui ao radniki pokret, bio lan sindikata, odlazio na predavanja i itao socijalistiku litera "tisak, U jesen 1913. godine poeo je sl -" ojni rok, najprije u tehnikoj slubi artiije 'je u bekom arsenalu, a zatim u Zagre 25. domobranskom puku.
o ju na takmienju maevalaca za prvens 'o u austrougarskoj vojsci u Budimpeti OSY ji je drugu nagradu i srebrnu medalj . Ka ie 'zbio prvi svjetski rat, 25. dornobr u kojem je sluio Broz premje en e 'p 'je na srpsku
o

1914 - U mjesecu

lzdava CGP DELO OOUR GLOBUS Izdavaka djelatnost, Zagreb 1980 I Likovni urednik Cveta Stepani I Tehniki urednik Andrej Dela, AP, Tanjug, UPI I Cijena 30.-

I Za izdavaa
Mavsar

TOMISLAV I Urednik fotografije

OLSKA

..locc,o'

;cl I Fotografije

KNJIGA, Zagreb S. Busi,

I Za izdavaa
M. Raeta, -

135

246
1 MLADI RADNIK - U kovinarskoj radionici u Kamniku - danas" Titan - 1912.godine. 2 NA ROBIJI - S Moom Pijadeom u kaznionici u Lepoglavi, 1929. godine. 3 RAD U MOSKVI - Slika Josipa Broza (ilegalno ime Valter) s anketnog lista delegata na VII kongresu Komunistike internacionale u Moskvi srpnja-kolovoza mjeseca 1935. godine. 4 ILEGALNA PUTOVANJA - Slika iz jednoga od pasoa koje je Tito prije drugoga svjetskog rata upotrebljavao za putovanja po Evropi. 5 REVOLUCIONAR - Godine u kojima se cijelim biem posveivao borbi za pobjedu radnike klase i Partije, prekalile su Tita u revotucionere i vou revolucije. Generalni sekretar KPJ postao je 1937.godine. 6 PRED RATNOM OLUJOM - Snimka iz Zagreba nekoliko mjeseci prije napada na Jugoslaviju kad je Tito upotrebljavao ilegalno ime in. Slavko Babi.

izbjegne hapenje, pobjegao je u Finsku ne bi li se odatle probio kui. U sjevernoj Finskoj su ga uhvatili i poslali natrag u Petrograd. Tu je tri tjedna bio zatvoren u petropavlovskoj tvravi. Pod straom je poslan na Urai, ali je putem pobjegao iz transporta na jednoj meustanici. U poetku studenoga u blizini Omska saznao je za pobjedu oktobarske revolucije. U Omsku, gdje su boljevici ve uspostavili vlast, prijavio se u odred Crvene internacional ne garde. 1918 - U proljee zatraio primanje u Rusku komunistiku partiju (boljevika) i sovjetsko dravljanstvo. Nakon pobune ehoslovakog korpusa, Brozov odred se povukao na stanicu Tatarovka, a po dolasku ehoslovakih jedinica u Omsk, Broz se zbog naruenog zdravlja povukao u selo Mihajlovku u bogoljupskoj opini. Da ne bio pao u ruke kontrarevolucionarnim snagama, otiao je u kirgisko selo udaljeno 65 km od Omska. Tu je radio u parnom mlinu bogatog Kirgiza kao mehaniar i upravnik mlina od mjeseca kolovoza 1918. do prosinca 1919. godine. 1919 - Kad su u prosincu na podruju Omska razbijene Kolakove kontrarevolucionarne snage, Josip Broz se vratio u Omsk. 1920 - U oujku ili u poetku travnja mjeseca u Omsku je primljen za lana Jugoslavenske sekcije pri RKP (b). Dana 7. rujna vjenao se s Pelagijom Bjelousovom, koju je upoznao ve potkraj 1917. godi ne. Nakon nekoliko dana sa enom je napustio Omsk i preko Petrograda i Estonije krenuo u domovinu. Potkraj listopada mjeseca s transportom ratnih zarobljenika stigao je u Maribor, gdje je morao nekoliko dana ostati u karanteni. U Zagrebu se 5. studenoga zaposlio u mehaniarskoj radionici Filipa Bauma. Ukljuio se u rad Pododbora Saveza metalskih. radnika, postao lan KPJ i sudjelovao u agi-

1 47
2 5

3 6 8

an

5 6

STRATEG REVOLUCIJE - Na obroncima u Foti> (s pratiocem Bokom Goliem), osloboene ve 20. sijenja 1942, gdje su Tito, GK KPJ i Vrhovni tab donijeli niz velikih odluka o daljnjem razvoju NOB-a i revolucije. DNEVNA ZAPOVIJED - Vrhovni komandant Tito diktira zapovijed za pokret brigada u zapadnu Bosnu. Na Zelengori, 22. lipnja 1942. . I ZASJEDANJE AVNOJ-a - Tito pred kuom u kojoj je 26. i 27. studenoga 1942.godine u Bihau odrano I zasjedanje AVNOJ-a, politikog organa i predstavnikog tijela koje je objedinjavalo sve narodne mase u borbi protiv okupatora. NAPRIJED, U OFENZIVU - Prvoj proletarskoj . brigadi, formiranoj 22. prosinca 1941. u Rudu, Tito je 7. studenoga 1942. u Bosanskom Petrovcu predao ratnu zastavu. NA E LU KOLONE - Titova strategijska parola: uvijek u kretanju, uvijek u borbi, uvijek naprijed! TAKTIKA RATOVANJA - Na Titovu inicijativu je Vrhovni tab u mjesecu studenome 1942. godine izdao zapovijed o formiranju divizija i korpusa NOV, a Tito je utvrdio njihovu partizansku taktiku ratovanja. Na Mlinitu, u jesen 1942.godine. VRHOVNI ZAPOVJEDNIK - Potkraj 1942. je Titova vojska ugroavala sav juni bok faistikih armija. KAZALITE USRED OLUJE - Usred borbe se stvarala i kultura osloboenog ovjeka, borca. Tito na predstavi Kazalita narodnog osloboenja u Bosanskom Petrovcu 1942. godine.

taciji za izbore u ustavotvornu skuptinu (28. studenoga 1920). Radio u klubu povratnika iz Rusije, potkraj prosinca 1920. sudjelovao u organiziranju protestne akcije protiv "Obznane", a 31. prosinca u Zagrebu u opem trajku i demonstracijama.

1921 - U poetku sijenja prestao je raditi u

mehaniarskoj radionici Filipa Bauma, a potkraj istog mjeseca napustio Zagreb zbqg-. policijskog proganjanja. U Velikom Trojstvu (bjelovarski okrug) zaposlio se kao strojar u motornom mlinu.

1922-1923 - lako dulje vrijeme nije imao veze s KPJ, politiki je djelovao kao komunist. U prvoj polovici oujka 1923. godine uspostavio vezu s KPJ i ukljuio se u bjelovarsku organizaciju. 1924 - U poetku godine je izabran u okruno partijsko rukovodstvo za krievako-bjelovarsku upaniju. Radio u Hrvatskoj republikanskoj seljakoj stranci, u ime Okrunog komiteta KPJ otiao u Zagreb na vezu s pokrajinskim komitetom KPJ za Hrvatsku i Slavoniju. 1925 - Sa enom i sinom arkom u rujnu
1925. godine po dogovoru s pokrajinskim rukovodstvom KPJ iz Velikog Trojstva otiao je u Kraljevicu gdje se zaposlio u brodogradilitu. Politiki djelovao kao sekretar partijske organizacije u brodogradilitu i kao sekretar tamonje sindikalne podrunice.

1926 - U sredini godine je osnovan okruni komitet KPJ, iji lan postaje i Josip Sroz. Kao partijski rukovoditelj i izabrani radniki povjerenik u poetku kolovoza organizirao je trajk brodogradilinih radnika. Te godine poeo je suraivati u radnikim novinama. Kao organizator trajka otputen je s posla 2. listopada. Pokuao se zaposliti u Zagrebu, ali nije uspio. U Beogradu se zaposlio privremeno a stalno potkraj godine u Smederevskoj Palanci.

136 4 257

8/9

TITO RANJEN - Usred velike Pete neprijateljske ofenzive, kojom su htjeli unititi partizanske udarne grupacije, Tito je bio ranjen za vrijeme njemakog bombardiranja iz zraka. Vrhovni zapovjednik i dr. Ivan Ribar na Sutjesci 9. lipnja 1943.godine. TITO SA SUBORCIMA - U 1943. godini je Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije imala 9 korpusa odnosno 27 divizija, 8 samostalnih brigada, 123 partizanska odreda i 15 samostalnih bataIjona. Slobodni teritorij je obuhvaao oko 130.000 etvornih kilometara, s oko 5 milijuna stanovnika. RAANJE NOVE JUGOSLAVIJE - Tito s delegatima na II zasjedanju A VNOJ-a 29. studenoga 1943. u Jajcu. Bila je ozakonjena revolucionarna narodna vlast, nova Jugoslavija. U DRVARU - Peina iznad Drvara, gdje se 1944. smjestio Tito s Vrhovnim tabom, bila je mjesto u kojem je Tito donio niz povijesnih odluka. SASTANAK SA SURADNICIMA - U lipnju 1944. je otok Vis postao mjesto s kojega je Tito sa svojim suradnicima usmjeravao ratne operacije i donosio politike odluke. Maral Tito s Edverdom Kardeljom i Vladimirom Bakariem SIMBOL REVOLUCIONARNOG OTPORA - Portret vrhovnog zapovjednika u vrijeme kad su zapoele operacije za definitivno osloboenje Jugoslavije. SURADNJA SA SAVEZNICIMA - Na sastanku 12. i 13. kolovoza u Caserti kod Napulja 'su se Tito i Churchill naelno sporazumjeli o suradnji NOV sa saveznikim snagama.

1927 - U tvornici vagona u Smederevskoj Palanci radio kao partijski i sindikalni organizator, ali su ga ve u drugoj polovici oujka otpustili kao -opasnoq komunista i agitatora. Otiao je u Beograd, odatle u Zagreb, gdje se najprije prigodno zaposlio dok potkraj svibnja nije preuzeo dunost sekretara podrunog odbora Saveza metalaca Jugoslavije. Tada je izabran i za lana plenuma centralne uprave u Beogradu. U srpnju je postao organizacioni sekretar Gradskog komiteta KPJ za Zagreb. U sredini mjeseca srpnja uhapen je zbog ranijega revolucionarnog rada u Kraljevici i odveden u zatvor kotarskog suda u Bakru. Odatle je nakon zavrene istrage 22. kolovoza puten uvjetno do suenja. Potkraj rujna u Zagrebu je preuzeo dunost sekretara centralne uprave saveza radnika koarske preraivake industrije i zanatstva Jugoslavije. U to vrijeme zapoinje najotrija borba protiv frakcionaa u partiji. U listopadu ga je sud u Ogulinu osudio na sedam mjeseci zatvora, ali mu je stol sedmorice kasnije tu kaznu snizio za dva mjeseca. Potkraj studenoga ponovno je preuzeo dunost sekretara podrunog odbora Saveza metalaca Jugoslavije. 1928 - Na Vili konferenciji zagrebakih komunista 25. i 26. veljae kao organizacioni sekretar Gradskoga komiteta otro je nastupio protiv frakcija u partiji, pri emu je imao potporu velike veine delegata. Izabran je za politikog sekretara Gradskog komiteta KPJ za Zagreb. Kao organizator radnikih demonstracija uhapen je 1. svibnja i zadran 14 dana u zatvoru. Politbiro CK KPJ ga je 20. lipnja postavio za zamjenika organizacionog sekretara CK KPJ. Sutradan, 21. lipnja, dan nakon atentata u Narodnoj skuptini, Josip Broz je sudjelovao na sastanku biroa CK KPJ, a istoga dana uveer pod njegovim rukovodstvom zagrebaka gradska organizacija KPJ organizirala je demonstracije vie od 30 hiljada Zagrepana. Zagrebaka poli-

1 24 3

5 6

10n1

1 SUSRET U MOSKVI - Maral Tito se u Moskvi 21. rujna 1944. prvi put susreo sa Staljinom. 2 NARODNA VLAST - Nakon zasjedanja AVNOJa u Jajcu i nakon sporazuma Tito-Subai na Visu bio je uz rukovodeu ulogu KPJ potpuno' izgraen politiki sistem nove Jugoslavije u svim njezinim institucijama. Tito s nekim lanovima NKOJ, 1944. godine. 3 NA PRAGU POBJEDE - Tito posjeuje ranjenike u jednoj od bolnica u osloboenom Beogradu (1. sijenja 1945). '4 OTOK TVRAVA - Na obilasku poloaja na Visu, rujna 1944. 5 MARSAL JUGOSLAVIJE - Potkraj 1944. godine je dao uputu za reorganizaciju NOV, a u sijenju 1945. izdao naredbu o formiranju armija, odnosno jugoslavenske armije. 6 U OSLOBOENOM BEOGRADU - Tito na veli- . kom mitingu 27. oujka 1945: -Ni]e daleko dan kad e biti osloboeni svi dijelovi nae domovine."

cija uhapsila je Broza 27. srpnja, ali je pobjegao. Ipak, nakon nekoliko dana, 4. kolovoza, pao je policiji u ruke. Od 6. do 14. studenoga u Zagrebu je kraljevski sudski stol sudio Josipu Brozu i drugovima. To je poznati bornbaki proces", na kojem je Josip Broz rekao da je organizirani lan KPJ. Meu ostalim izjavio je da se ne osjea krivim za ono zbog ega ga optuuju, da taj sud ne smatra nadlenim i da priznaje samo sud Partije. Osuen je na pet godina robije.

1929-1933 - Kaznu je izdravao u kaznionicama u Lepoglavi i Mariboru. Iz mariborske kaznionice je otputen 13. studenog 1933, ali onda mora u Ogulin da izdri ostatak petomjesene kazne zatvorom.

1934 - Kad su ga 12. oujka pustili iz zatvora ogulinskog okrunog suda, prvo se u Zagrebu ukljuio u partijski rad, a 24. srpnja ilegalno otiao iz zemlje u sjedite CK KPJ u Beu, gdje je u kolovozu kooptiran za lana Politbiroa CK KPJ. Na sjednici CK KPJ od 10. kolovoza prvi put se spominje pod pseudonimom Tito.' Potkraj kolovoza vratio se u zemlju da bi pomogao pokrajinskim komitetima KPJ za Sloveniju i Hrvatsku pripremiti pokrajinske konferencije. Nakon 20. rujna vratio se u Be, a u poetku mjeseca listopa-' da je opet doao u zemlju da bi tu rukovodio .. pripremama za IV zemaljsku xonterencllu KPJ. Iako nije sam prisustvovao toj konferenciji odranoj 24. i 25. prosinca u Ljubljani, zato jer se ve potkraj listopada mjeseca vratio u Be, na njoj su ga izabrali za lana CK KPJ i za lana Politbiroa CK KPJ.

1935 - Po odluci CK KPJ otiao je u Sovjetski Savez u prvoj polovici veljae. Tamo se ukljuio u rad organa Kominterne kao poli-: tiki referent za KPJ u Sekretarijatu za bal-. kanske zemlje. Od 25. srpnja do 21. kolovoza sudjelovao je kao delegat i sekretar delega- . cije KPJ na VII kongresu Kominterne u, Moskvi. Od kraja listopada radio je iskljuivo

136 4 257

12113

NARODNI HEROJ - Na prvoj sjednici u Beogradu (19. studenoga 1944) predsjednitvo AVNOJa donijelo je odluku da se Josipu Brozu dodijeli naziv narodnog heroja. 2 PRIVREMENA VLADA DFJ - Maral Tito je 7. oujka 1945. u Beogradu formirao privremenu vladu Demokratske Federativne Jugoslavije. Tito i Kardelj na sastanku vlade. 3 U SLOVENIJI - S bstkone Ljubljanskog sveuilita Tito je 26. svibnja 1945. istakao da e -revnopravni slovenski narod u slobodnoj demokratskoj Jugoslaviji doivjeti brz rezvoj. 4 POZDRAV VRHOVNOM ZAPOVJEDNIKU - Potkraj svibnja 1945. Tito je posjetio i Maribor. 5 ODMOR NA ZAPRENIM KOLIMA - Tito prilikom obilaska Srijema potkraj rata. 6 POVIJESNI DOGAAJ - Maral Tito potpisuje deklaraciju o proglaenju Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Beograd, 29. studenoga 1945. godine. 7 S POLJSKIM RUKOVODIOCIMA - Nakon Titove posjete Poljskoj (oujka mjeseca 1946) u listopadu iste godine su Jugoslaviju posjetili predsjednik poljskoga nacionalnog savjeta Boleslav Bierut i maral Poljske Rolo-imjerski.

u predstavnitvu KPJ pri Kominterni, jer su' bili ukinuti sekretari za pojedine zemlje.

1936 - U veljai je predavao studentima jugoslavenskog sektora Komunistikog sveuilita narodnih manjina Zapada. U travnju je bio odreen za efa sindikalnog rada u okviru Politbiroa CK KPJ. U kolovozu je sudjelovao na savjetovanju rukovodeeg aktiva KPJ u Moskvi. Formirano je novo ue rukovodstvo KPJ koje je trebalo da se - osim generalnog sekretara CK KPJ - u cijelosti vrati u zemlju. Tito se sve vrijeme zalagao za to da se rukovodstvo KPJ vrati u svoju zemlju, pa je dobio od Izvrnog komiteta Kominterne ovlasti da rukovodi radom partije u Jugoslaviji. Reeno mu je da je u cijelosti odgovoran za taj rad i da mora.stvoriti uvjete za formiranje rukovodstva KPJ u domovini. U sredini listopada doao je iz Moskve u Be u sjedite CK KPJ i onda u prvoj polovici prosinca u domovinu sa zadaom da pokrene najiru akciju za potporu republikanskoj vladi u panjolskoj i za organizaciju odlaenja dobrovoljaca u panjolsku republikansku'arrniju. Preko Ljubljane je doputovao u Zagreb i Split, a odatle potkraj mjeseca prosinca u Prag. Tamo se sastao s generalnim sekretarom CK KPJ Milanom iinskim (Gorkiem).
se vratio u domovinu u prvim danima sijenja. Najprije se zadrao u Zagrebu gdje je vodio akciju za mobiliziranje dobrovoljaca za panjolsku, a potkraj mjeseca sijenja u Sloveniji sreuje odnose u partijskoj i skojevskoj organizaciji u vezi s odreenim separatistikim tendencijama u vrhovima tih organizacija. Meu ostalim zalagao se za ubrzanje priprema za organizaci.ju osnivakog kongresa KP Slovenije. Mjesec dana je bio u Parizu (kamo se u meuvremenu iz Bea preselio CK KPJ), a inae je do 17. kolovoza radio u zemlji. U noi izmeu 1. i 2. kolovoza u blizini Samobora rukovodio je Osnivakim kongresom KP Hrvat-

1937 - Ponovno

1 5 2 4 3 6

14115

1 MLADI KOD TITA - Nosioci pozdrava i elja iz svih krajeva Jugoslavije kod Tita. Beograd, u svibnju 1947. 2 MEU MNOTVOM - Jugoslavija je nakon rata bila veliko gradilite. U to vrijeme je Tito posjetio brojna mjesta Jugoslavije i razgovarao s radnim ljudima, meu ostalima i u Kropi. 3 SUSRET S DIMITROVOM - Od 25. do 27. studenoga 1947. Tito je bio u prijateljskoj posjeti u NR Bugarskoj. 4 NA IZLETU KOD TITA - Sa stanovnicima Klanjca na Avali. 5 IZ MOZAIKA ZAHVALNOSTI - Sudionice" kongresa AFt-a (Beograd, sijenja 1948) predaju rune radove maralu Titu. 6 PRAVO NA VLASTITI PUT - Tito na V kongresu KPJ (od 21. do 29. srpnja u Beogradu). Kongres je odran mjesec dana nakon rezolucije Informbiroa . Kongres je imao teak zadatak da obrani nau partiju od neopravdanih optubi i dokae proletersko i.revolucionarno porijekto-, kasnije je o tom kongresu rekao Tito.

ske, a 17. kolovoza se vratio u Pariz. Budui da je u Sovjetskom Savezu uhapen generalni sekretar CK KPJ Milan iinski (Gorki). Tito je preuzeo rukovodstvo CK KPJ. U to vrijeme je glavnu brigu posveivao sreivanju odnosa meu robijaima-komunistima u jugoslavenskim kaznionicama, jer je frakcijski rad skupine Petka Miletia poeo opasno ugroavati jedinstvo Partije; jaanju utjecaja KPJ u sindikalnom pokretu i sreivanju prilika u jugoslavenskom omladinskom pokretu, prije svega obnovi SKOJ-a. Bavio se i problemima koje je prouzrokovao frakcionaki rad nekih lanova rukovodeeg kadra KPJ u Parizu. Oko 25. prosinca otputovao je u Austriju i SR, gdje se zadrao 20 dana, u prvom redu u Beu i Pragu. 1938 - Kad se vratio u Pariz, ostao je u njemu do kraja mjeseca oujka. Sredinom oujka, na vijest o prikljuenju Austrije NjE!makoj, napisao je proglas "Za mir, nazavisnost i slobocu. Potkraj oujka vratio se u zemlju i 17. travnja sudjelovao na I konferenciji KPS u miglovoj zidanici u Grajskoj Vasi kod Prebolda. U poetku svibnja je na Lisci formirao privremeno rukovodstvo KPJ od predstavnika rukovodstava partije u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. U lipnju se vratio u Pariz, odakle je 23. kolovoza otputovao u Moskvu. Tamo, u sjeditu Kominterne ostao je sve do poetka oujka 1939. godine. Za to vrijeme je uspio sprijeiti rasputanje KPJ i opirnim izvjetajima o konsolidaciji prilika u KPJ uvjeriti rukovodstvo Kominterne, da odobri njegov dotadanji rad i povjeri mu da formira CK KPJ od lanova dotadanjega privremenog rukovodstva KPJ u zemlji.

1939 - U veljai se vratio u Pariz, a u poetku oujka u zemlju. Na sjednici koja je trajala etiri dana (od 15. do 18. oujka) u Bohinju je konstituirao CK KPJ. Prilikom sloma ehoslovake (14. oujka) napisao je proglas "Narodi Juqoslavije, u kojem je ponovo

1 4 6

257
3 8

16n7

PODUZEA RADNIM KOLEKTIVIMA - Titov govor na zajednikoj sjednici Saveznog vijea i Vijea naroda na kojoj je donesen zakon o prijenosu upravljanja dravnim privrednim poduzeima na radne kolektive. Tito je pri tome obrazloio osnovna naela KPJ pri uvoenju semoupravIjanja proizvoaa kao temelja socijalistikog razvoja. Beograd, 26. lipnja 1950. IZNAD BOKE KOTORSKE - S Blaom Jovanoviem popeo se u srpnju mjesecu 1951. iznad Boke Kotorske. ZA SOCIJALlSTIKU DEMOKRACIJU - Od 2. do 7. studenoga 1952. godine je Tito u Zagrebu sudjelovao na VI kongresu KPJ, na kojem je podnio referat o borbi jugoslavenskih komunista za socijalistika demokraciju. Na njegov prijedlog je KPJ promijenila naziv u Savez komunista Jugoslavije. Tito je izabran za generalnog sekretara SKJ. OPUTEN RAZGOVOR - Prilikom posjete Ljubljani (u sredini 1952) Tito u kavani Slon sjedi za stolom s Edvardom Kardeljem i Mihom Marinkom. NA PROSLAVI SLOVENSKIH BRIGADAU rujnu mjesecu 1952 ". Tito je sudjelovao na velikom mitingu slovenskih partizanskih brigada u Dolenjskim Toplicama. PREDSJEDNIK REPUBLIKE - Na estom redovnom zasjedanju Narodne skuptine FNRJ 14. sijenja 1953. Tito je izabran za prvoga predsjednika Republike. Tito potpisuje sveanu zakletvu. DRAVNIKA POSJETA - Smotra poasne ete prije odlaska iz Velike Britanije gdje je Tito bio . od 16. do 21. oujka 1953. godine u prijateljskoj i dravnikoj posjeti, zfl vrijeme koje je imeostui-' bene razgovore s predsjednikom vlade Churchillom. PRAENJE VOJNE AKCIJE - Maral Tito s generalima Dapeviem i Naem promatra vojne manevre 1953. godine.

upozorio na opasnost od faistike agresije, koja se sve vie usmjeravala prema Jugoslaviji. U Tacenu kod Ljubljane 9. i 10. lipnja rukovodio je savjetovanjem jugoslavenskoga rukovodeeg partijskog aktiva, koji je potvrdio orijentaciju i rad novoga CK. Prisustvovao je i savjetovanju rukovodeega partijskog aktiva KPS odranom 16. ili 17. lipnja na Vrhama iznad Zagorja ob Savi. U poetku kolovoza opet je otputovao u Pariz i odatle potkraj mjeseca u Sovjetski Savez, kamo je '. stigao 1. rujna. Sekretarijat Izvrnog komiteta Kominterne je 23. studenoga odao priznanje radu rukovodstva KPJ s Titom na elu. 1940 - Nakon to se u meuvremenu malo dulje zadrao u Carigradu, vratio se u zemlju u sredini oujka 1940. U zaotrenim prilikama drugoga svjetskog rata prije svega se posvetio organizacijskom uvrenju KPJ i prerastanju antifaistike borbe u openarodni pokret. Kao neposrednu zadau KPJ odredio je borbu za demokratizaciju drave, . za oslanjanje Jugoslavije na Sovjetski Savez i za ouvanje neovisnosti jugoslavenskih naroda. Sudjelovao je- na III konferenciji KPS odranoj 29. lipnja u Vinjama iznad Dolskoga, na kojoj su izabrani slovenski delegati za V zemaljsku konferenciju. Od 16. do 18. kolovoza sudjelovao je na Vili pokrajinskoj konferenciji KPJ za Crnu Goru, Boku, Sandak i Metohiju, a 25. kolovoza na I konferenciji KP Hrvatske. Od 19. do 24. listopada je rukovodio radom V zemaljske konferencije u Zagrebu, na kojoj se okupilo oko 110 sudionika i koja je imala karakter partijskoq kongresa. Rukovodstvo KPJ izbrano na toj konferenciji, pod Titovim je rukovodstvorn povelo narode i narodnosti Jugoslavije u narodnooslobodilaku borbu 1941. godine. 1941 - Nakon napada nacistike Njemake na Jugoslaviju u Zagrebu je 10. travnja Politbiro CK KPJ donio odluku da se otpor protiv agresora nastavlja, a u sluaju da to postane

247
3 5 8

lani

7 8

NA OSTRONOM - 19. rujna 1954. Tito je bio na velikoj proslavi slovenskog naroda na Ostronom kod Celja, gdje je govorio pred 350.000 ljudi. . U GRKOJ - Nakon posjete Turskoj (proljee 1954) Tito je posjetio i Grku. U Ateni ga je doekao grki kralj Pavao ff. POSJETA AZIJSKOM KONTINENTU - Potkraj 1954. i u poetku 1955. Tito je posjetio Indiju i Burmu. U dolini Iravadija u Burmi sjeo je na kola s volovskom zapregom UVRENJE ODNOSA - Titose vie puta sastao s predsjednikom indijske vlade Nehruom. Prvi puta su se sreli u mjesecu prosincu 1955. kad je jugoslavenski predsjednik posjetio Indiju. O MIROLJUBIVOJ KOEGZISTENCIJI - Po povratku iz Indije Tito je doputovao u Rijeku, gdje je u govoru odranom 11. veljae 1955. godine govorio o znaenju suradnje sa zemljama koje tee miru, miroljubivoj i aktivnoj surednji i anti- ( blokovskoj orijentaciji. BEOGRADSKA DEKLARACIJA - 26. svibnja 1955. je u Beograd stigla sovjetska dravnopartijska delegacija s Hruovom i Bulganjinom na elu. U dokumentu koji je poznat kao Beogradska deklaracija poloeni su temelji za novu praksu u odnosima meu socijalistikim zemljama. SUSRET PRIJATELJA - Tito je potkraj 1955. i u poetku 1956. bio u prijateljskoj posjeti Egiptu. O UVRENJU MIRA- Oaktualnimmeunarodnim problemima, a pogotovu o uvrivanju mira u svijetu bilo je govora za vrijeme Titove posjete Etiopiji (prosinca 1955), gdje je jugoslavenskog predsjednika primio car Haife Selasie.

JI

II
nemogue zbog sloma koji je bio navidiku, da treba odluno zapoeti pripreme za ustanak protiv okupatora. Osnovan je Vojni komitet s Josipom Brozom Titom na elu. politbiro CK KPJ je zasjedao 22. lipnja u Beogradu i s obzirom na napad Hitlerove Njemake na SSSR prouio mjere kOj!'l mora poduzeti Partija. Odluio je da CK, KPJ i drugi centralni i pokrajinski komiteti objave proglase s pozivom na openarodni ustanak. '. U'Beogradu je 27. lipnja formiran Glavni f~b narodnooslobodilakih partizanskih odreda Jugoslavije. Za komandanta je imenovan TLto. U Beogradu je 4. srpnja odrana historijska sjednica Politbiroa CK KPJ pod rukovodstvom Josipa Broza Tita, na kojoj je odlueno da se od sabotaa i diverzija pree na ' openarodni ustanak. Tito je s lanovima' CK KPJ iz Beograda preao na osloboeni teritorij 16. rujna. Tito je rukovodio vojno-politikim savjetovanjem u Stolicarna 26. rujna. U mjesecu studenome Tito, CK KPJ i Vrhovni tab narodnooslobodilakih partizanskih odreda Jugoslavije bili su u Uicu, na osloboenom teritoriju Uike Republike. 1942 - U mjesecu sijenju Tito je stigao u Fou u pratnji lanova CK KPJ i Vrhovnog taba. Tamo su nastali uveni -Foanski propisi. Pod Titovim rukovodstvom 1. studenoga su osnovane prve divizije i korpusi, a narodnooslobodilaki partizanski odredi postali su redovita narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije (NOVJ). Na prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihau Tito je 26. i 27. studenoga istakao prirodu i znaenje osnivanja toga centralnog politikog organa. 1943 - U poetku godine etvrta, najljua neprijateljska ofenziva. Tito je neposredno rukovodio operacijama. Glavnina snaga NOV sudjelovala je u razbijanju etvrte, a zatim i Pete neprijateljske ofenzive. Presu-

II il ,I

'1

145 2 3 6

20/21

1 POSJETA PRANCUSKOJ - Od 7. do 12. svibnja je predsjednik Tito bio u slubenoj posjeti Francuskoj. 2 POSLIJE DESET GODINA U SOVJETSKOM SAVEZU - U okviru daljnje normalizacije odnosa Tito je lipnja mjeseca 1956. posjetio SSSR. Stanovnici Moskve, Lenjingrada, Kijeva i Staljingrada (dananjega Volgograda, odakle je i snimak) priredili su Titu velianstven doek. 3 TEMELJI NESVRSTANOSTI - Prilikom sastanka predsjednika Josipa Broza Tita, egipatskog predsjednika Nasera i indijskog predsjednika Nehrua 19. srpnja 1956. na Brionima poloeni su temelji pokreta nesvrstavanja. 4 RAZGOVOR S TOGLlATTIJEM - Generalni sekretar KP Italije je potkraj mjeseca svibnja 1956. posjetio Jugoslaviju i sastao se s generalnim sekretarom SKJ Josipom Brozom Titom. 5 U OBITELJSKOM KRUGU - Tito s unucima u Beogradu. 6 POSJETE DRAVNIKA - U toku 1957. godine je predsjednik Tito primio niz uglednih qostiju iz inozemstva. Predsjednik Vijetnama Ho Si Min bio mu je u gostima 5. kolovoza.

dne bitke na ivot i smrt: u proljee bitka na Neretvi (poznata i kao bitka za ranjenike), u ljeto 1943. bitka na Sutjesci. Od 29. do 30. studenoga Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. Tito je odrao referat Razvoj narodnooslobodilake borbe i meunarodna zbivanja. Poloeni su temelji nove Juqoslavije, Josipu Brozu Titu dodijeljen je naziv marala Jugoslavije.

1944 - Njemake i domobranske snage 25.svibnja su zapoele drvarsku operaciju s namjerom da uhvate Tita, unite Glavni tab, a zatim opkole i unite jedinice NOVJ u zapadnoj Bosni. U lipnju je Tito odletio u Bari, a zatim s dijelom Vrhovnog taba i Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije preao na osloboeni otok Vis. U Caserti kod Napulja se 12. i 13. kolovoza prilikom posjete Saveznikoj komandi za Sredozemlje Josip Broz Tito sastao s britanskim predsjednikom vlade Churchillom i dr Ivanom Subaiem. U mjesecu rujnu i listopadu Tito je u Craiovi u Rumunjskoj i Sovjetskom Savezu. U osloboenom Beogradu Tito je odrao prvi govor 27. listopada. AVNOJ je 19. studenoga donio odluku o proglaenju Josipa Broza za narodnog heroja. 1945 - U mjesecu sijenju Josip Broz Tito je izdao naredbu o osnivanju Jugoslavenske armije (JA). U Beogradu je 7. oujka formirana prva vlada Demokratske Federativne Jugoslavije na elu s maral om Titom, koji je i ministar za narodnu obranu. U travnju je Tito u Moskvi zakljuio ugovor o prijateljstvu sa SSSR-om. U povodu dana pobjede Tito je 9. svibnja objavio poruku narodima Jugoslavije. Prvi put je govorio u osloboenom Zagrebu 23. maja Od 26. do 31. svibnja u prvoj posjeti u osloboenoj Sloveniji: govorio je ispred Sveui-

134 5

22/23

POVELJA JUGOSLAVENSKIH NARODA - Maral Tito na Tjentitu na proslavi 1S-godinjice borbi na Sutjesci. Tom prilikom je primio Povelju jugoslavenskih naroda. 4. srpnja 19S8. godine. MEU BRIGADIRI MA - 22. kolovoza 19S8. je predsjednik Tito posjetio gradilite autoceste "Bratstvo i jedinstvoLjubljana-Zagreb. POTVRDA PRAVILNOSTI POLITIKE-Na VI/kongresu SKJ, odranom od 22. do 26. travnja 19S8. godine u Ljubljani utvreno je da "cjelokupni razvoj Jugoslavije u razdoblju izmeu VI i VII kongresa potvruje pravilnost politike SKJ. Tito za vrijeme odmora na Kongresu s Edvardom Kardeljem i Stevanom Doronjskim. ZA RADNIM STOLOM - Predsjednik Tito u svom radnom kabinetu na Gs/ebu na putu u Indoneziju. Prosinca 19S8. SA SUKARNOM - Prilikom posjete Indoneziji (prosinca 19S8) gdje su mu na Bandunkom sveuilitu dodijelili poasnu titulu doktora, Tito je s predsjednikom Sukarnom vodio razgovore u Dakarti, a posjetili su i otok Bali. ~ STABLO MIRA - Godina 19S9. je opet predsjednika Tita odvela u najrazliitije dijelove svijeta. Kad je u sijenju" mjesecu bio na Cejlonu, posadio je stablo mira.

lita u Ljubljani (26), posjetio vojnu bolnicu na Bledu (28), tab IV armije i Postojnu; u Mariboru je u ime AVNOJ-a predao Orden narodnog heroja sovjetskorn maralu Tolbuhinu (31. svibnja). U mjesecu kolovozu Tito je na Prvom kongresu Narodne fronte Jugoslavije izabran za njezina predsjednika i ujedno je postao nosilac njezine liste na izborima za Ustavotvornu _skuptinu u mjesecu studenome 1945. godine. 1946 - Ustavotvorna skuptina je 31. sijenja donijela prvi ustav FNRJ; Josip Broz Tito j~ dobio mandat za sastav vlade. Ujedno je imenovan vrhovnim komandantom oruanih snaga i ministrom narodne obrane. Od 14. do 19. oujka je u prijateljskoj posjeti Poljskoj, gdje je potpisao ugovor o prijateljstvu. Od 20. do 24. oujka je u posjeti ehoslovakoj. Govorio je na velikom mitingu u Bratislavi. Od 27. svibnja do 10. lipnja u prijateljskoj posjeti SSSR-u (razgovori sa Staljinom i Molotovom). 1947 - U Narodnoj skuptini FNRJ govorio je 26. travnja u povodu donoenja Zakona o petogodinjem planu o znaenju plana za industrijalizaciju zemlje. Od 24. lipnja do 8. rujna obavljao je dravnike dunosti na Bledu i posjeivao razna slovenska mjesta (govorio u Ljubljani, vodio pregovore s bugarskom delegacijom pod rukovodstvom G. Dimitrova). Od 25..do 28. studenoga u posjeti Bugarskoj, gdje je govorio na velikom mitingu. Od 6. do 8. prosinca posjeta Maarskoj, gdje je zakljuen ugovor o prijateljstvu i suradnji. Od 17. do 19. prosinca u slubenoj posjeti Rumunjskoj gdje je potpisao ugovor o prijateljstvu i suradnji. 1948 :- Kao predsjednik
VOriO le 20. oujka ministru

vlade FNRJ odgovanjskih poslova

146 2 5 7 3

211/25

'TITOV GLAS U OUN - -Stupenj razvoja koji je postiglo ovjeanstvo, i usudni problemi koji su nastali usporedno s tim razvojem, poveavaju nau odgovornost. .. " meu ostalim je rekao jugoslavenski predsjednik 22. rujna 1960. u svom govoru u palai OUN. 2 UVIJEK MEU LJUDIMA - Sa susreta u Titovu Uicu u povodu 20. qodisnjice ustanka 4. srpnja 1961. godine. 3 BEOGRADSKA KONFERENCIJA NESVRSTANIH - Jugoslavija, pozornica povijesnoga dogaaja svjetskih dimenzija: Prve konferencije nesvrstanih zemalja. efovi drava i vlada 25 sudionica Beogradske konferencije, rujna mjeseca 1961. 4 U GANI - S ganskim predsjednikom Nkrumahom, 1. oujka 1961. 5 SA SURADNICIMA - Predsjednik Tito s Edvardom Kardeljom, Petrom Stamboliem i Veljkom Vlahoviem. . 6 OPUTANJE - Kava u bifeu nakon govora. 7 \ SVUDA DOBRODOAO - Tito na jednom od svojih brojnih putovanja mira. Rukovanje s Tunianima u travnju 1961.

SSSR-a Molotovu na neopravdane prigovore u vezi s opozivom sovjetskih strunjaka iz Jugoslavije. Rukovodio plenarnom sjednicom CK KPJ sazvanom 12. i 13. aorila u povodu neopravdanih optuba i kleveta koje su vlada SSSR i CK SKP (b) bili izrekli na raun rukovodstva KPJ. Na Titov prijedlog, CK KPJ je prihvatio tekst odgovora kojim je odbijeno sovjetsko mijeanje u unutranje poslove FNRJ. Od 12. do 28. lipnja u Beogradu je na V kongresu KPJ dao pregled razvoja radnikog pokreta u Jugoslaviji i pobio informbirovske i Staljinova klevete, pri emu ga je Kongres odluno podrao. KPJ iskljuena iz Kominforma. Od 15. do 27. studenoga Tito je za boravka u Sloveniji od SAZU u Ljubljani dobio titulu prvoga poasnog lana i govorio rudarima u Trbovlju. 1949 - L. Adamia, amerikog knjievnika jugoslavenskog porijekla primio je 18. sijenja. Zajedno s E. Kardeljem 30. sijenja primio je predstavnike Jugoslavenske zone STT. 1950 - Pred Narodnom skuptinom FNRJ 7. veljae obrazloio poetak reorganizacije dravne uprave. Na prijedlog Josipa Broza Tita 26. lipnja oba vijea Narodne skuptine FNRJ (Savezno vijee i Vijee naroda) izglasala su zakon o upravljanju radnih kolektiva dravnim privrednim poduzeima. Time je zapoelo novo poglavlje u sccijalistikom razvoju Jugoslavije na osnovama samoupravijanja 1951 - Tito je operiran 19. travnja, izvaden mu je uni kamen. Na Bledu je 15. svibnja primio delegaciju Saveza novinara Jugoslavije. Ispred Bijelog dvora 25 ..svibnja je primio 16 tafeta. Od 16. kolovoza do 1. rujna u Sloveniji; medu ostalima, na Bledu ga je posjetio brazilski

135 2 4 6

26/27

1 USPOSTAVUANJE VEZA - S predsjednikom Sudana, generalom Abudom. 2 ALOSNI SUSRET SASKOPJEM - Nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio makedonski glavni grad, predsjednik Tito je posebnim avionom doputovao u Skopje i razgledao srueni grad. 3 NAE MORE - S proslave Dana mornarice u Podgori. Predsjednik Tito promatra detile bro. dova nae ratne mornarice. Rujan 1962. 4 DUGO PUTOVANJE - U 1963. godini osjetilesu se nove napetosti u svijetu. Nakon brojnih savje. tovanja sa efovima nesvrstanih zemalja Tito je krenuo na jo jedno dugo putovanje - u junoamerike drave, najprije u Brazil, zatim u ile, Boliviju i Peru. U poetku mjeseca listopada je slubeno posjetio Meksiko, gdje je razgovarao s meksikim predsjednikom Lopezom Mateosom. Bijeli golubovi, dar iz ruku meksikanske pjevaice za gosta i domaina. 5 U SLOBODNO VRIJEME - Tito se uvijek rado bavio fotografiranjem. 6 TITO I KENNEDY - Nakon Meksika je jugoslavenski predsjednik posjetio SAD i sastao se s predsjednikom Kennedyjem. Za vrijeme boravka u SAD je predsjednik Tito govorio i na XVIII zasjedanju Generalne skuptine DUN. S predsjednikom SAD Kennedyjem u Washingtonu. Listopad 1963.

predsjednik Filho, osobni savjetnik predsjednika SAD A. Harriman i vie stranih dopisnika i ambasadora. 1952, - Na zajednikoj sjednici oba vijea Skuptine FNRJ odranoj 31. oujka Tito je podnio ekspoze o pitanju Trsta. Naglasio je da ne dolaze u obzir nikakva rjeenja "bez sudjelovanja i pristanka Juqoslavije. Na Brdu kod Kranja 22. rujna je primio britanskog ministra vanjskih poslova A. Edena. Na 6. kongresu KPJ odranom od 2. do 7. studenoga Tito je podnio reterat-Borba [u-. goslavenskih komunista za socijalistiku demokraciju. Na njegov prijedlog KPJ je promijenila naziv u SKJ, a Kongres je izabrao Tita za generalnog sekretara SKJ. 1953 - Narodna skuptina FNRJ ga je 14: sijenja izabrala za prvog Predsjednika Republike. Predsjedava prvoj sjednici novog SIV-a. Na IV kongresu Narodne fronte Jugoslavije odranom od 22. do 25. veljae mijenja se naziv u SSRNJ, a Tito je izabran za predsjednika. Od 16. do 21. oujka u prijateljskoj posjeti Velikoj Britaniji. Razgovarao je s predsjednikom vlade Winstonom Churchillom. Na grobu Borisa Kidria u Ljubljani govorio je 16. travnja. Na Brdu kod Kranja 15. kolovoza primio je efa. britanske laburistine stranke C. Attleeja. 1954' - Na izvanrednom plenumu CK SKJ odranom 16. i 17. sijenja dao je ocjenu lanaka Milovana ilasa i osudio njihov revizionistiki sadraj . . Od 12. do 18. travnja u posjeti Turskoj objanjavao je obrambeni karakter suradnje Turske, Grke i Jugoslavije. Od 2. do 6. lipnja u posjeti Grkoj kao gost kralja Pavla II. Na Brionima je 26. lipnja razgovarao s etiopskim, carom H. Selasijem.

~~----

..---.-'---.;:=::;-.-~

135 6

247

28/21

1 POSJETA ARKTIKU - Za vrijeme slubene posjete Finskoj. (1-8. lipnja 1964) gdje je s predsjednikom Kekkonenom razgovarao o meunarodnoj situaciji, predsjednik Tito je bio i u predjelu Laponije koji ve lei u arktikom krugu. 2 MEU MAARSKIM RADNICIMA - Radnici tvornice Ganz-Mavag pozdravljaju predsjednika Tita i premijera Kadara 12. rujna 1964. 3 U JOEFU TEFANU" - Znanstvenici Nuklearnog instituta "Joef tefan" u Ljubljani upoznaju Tita sa svojim radom. 4 U NORVEKOJ - Predsjednik SFRJ Tito u razgovoru s predsjednikom norveke vlade Gerhardsenom, 1965. 5 PO DOMOVINI - lako je 1966. bilo mnogo posla i u posjetu su dolazili brojni dravnici, Tito je naao vremena za posjete radnim ljudima u aku, Bajinoj Bati, Titovu Uicu ... gdje je razgovarao o privrednoj reformi. Meu poljoprivrednicima u Pomurju. 6 PRED ZASJEDANJE - Predsjednik Tito u razgovoru s dravnicima na Konferenciji nesvrstanih zemalja u Kairu. Listopad 1964. . 7 U DVORCU AOKA" - U listopadu 1966. je predsjednik Tito posjetio Indiju, gdje je u dvorcu Aoke razgovarao s predsjednicom indijske vlade Indirom Gandhi i s predsjednikom UAR-a Naserom.

Od 19. do 21. studenoga kod Kopra je govorio o odnosima s Italijom i o rjeenju tran-, skog pitanja. Od 16. prosinca rio 2. sijenja 1955. godine slubena posjeta Indiji; razgovori s Nehruom. 1955 - Potkraj svibnja mjeseca iu poetku ' lipnja Jugoslaviju su posjetili Hruov i Bulganjin . Iskreno alimo zbog svega onoga to se dogodilo i odluno odbijamo sve to se nagomilalo u onom razdoblju, izjavio je Hruov. . Tito i Hruov su 2. lipnja potpisali zajedniku Beogradsku deklaraciju, temelj za normalizaciju odnosa sa Sovjetskim Savezom i istonoevropskim zemljama, uzdrmanog rezolucijom Informbiroa 1948. godine i Staljinovom kampanjom protiv Tita i Jugoslavije. Od 7. do 13. lipnja gost mu je burmanski predsjednik U Nu. Tito je 18. i 19. lipnja na Brionima primio Nehrua i Nasera s kojima se dogovorio o akciji nesvrstanih. Na Brionima je 6. studenog primio dravnog sekretara SAD Dullesa. Od 11. do 24. prosinca posjeta Etiopiji. Od 27. prosinca do 6. sijenja 1956. u prijateljskoj posjeti Egiptu. 1956 - Od 7. do 12. svibnja u slubenoj posjeti Francuskoj. Od 1. do 23. lipnja je vratio posjetu sovjetskim rukovodiocima u SSSR-u. Tom prilikom je s Hruovom potpisao poznatu Moskovsku deklaraciju o odnosima izmeu dviju partija. Od 23. do 26. lipnja u slubenoj posjeti Rumunjskoj. . , Generalnog sekretara OUN Daga Hammarskj>lda primio je 11. srpnja . .Od 13. do 18. srpnja Titov gost je bio egipats/< i predsjednik 'Naser, a njima dvojici se na Brionirna pridruio indijski predsjednik vlade Nehru.

147

2 S
3 6 8

30/31

4 5 6

7 8

RAZVOJ ZNANOSTI I KULTURE - Tek u novoj Jugoslaviji i pod Titovim rukovodstvom su stvorene mogunosti da svi narodi i narodnosti razvijaju svoju kulturu i znanost. Miroslav Krlea daje Titu primjerak jugoslavenske enciklopedije. O PRIVREDNOJ REFORMI - Odmor za vrijeme posjete Kosovu. Na Trgu bratstva i jedinstva u Pritini je Tito 26. oujka 1967. godine odrao govor u kojem je osudio ameriki napad na Vijetnam i govorio o privrednoj reformi nae zemlje. RAZGOVORI U JAPANU - Nakon posjete Afganistanu, Pakistanu, Kambodii, Indiji, Etiopiji i UAR-u je predsjednik Tito u travnju 1968. posjetio Japan, gdje je razgovarao o meunarodnim problemima i jugoslavensko-japanskim odnosima. ZANIMANJE ZA UMJETNOST - U posjeti slovenjgradskoj galeriji S BORCIMA - Smotra partizanskih jedinica u tajerskoj. Velenje, u travnju 1969. U PRAGU - d 9. do 11. kolovoza 1968. je predsjednik Tito bio u posjeti ehoslovakoj. Izmijenio je miljenja o aktualnim problemima socijalistike izgradnje s najviim partijskim i dravnim rukovodiocima. PRECIZNOST - Otro oko i kad se oputa - u radionici, u lovu, za biljarskim stolom. SOCIJALISTiKI RAZVOJ NA OSNOVAMA SAMOUPRAVLJANJA - Od 11. do 15. oujka 1969 je u Beogradu odran IX kongres SKJ, na kojem je 972 delegata prihvatilo tri rezolucije !o socuelistikom razvoju na osnovama semouorevljen]e, o daljnjem razvoju SKJ i o borbi SKJ za ravnopravnu meunarodnu suradnju, mir i socijalizam!. Tito je ponovo izabran za predSjednika SKJ.

Prvi sekretar CK maarske partije Erne Ger6 posjetio je Tita 15. listopada. na oprotaj u Moi Pijade u Beogradu, 18. oujka, Od 25. do 27. lipnja prisustvovao je Prvom kongresu radnikih savjeta i govorio o daljnjim zadacima u razvoju samoupravijanja. U Rumunjskoj 1. i 2. kolovoza razgovarao je s delegacijom CK KP SS i vlade SSSR-a,

1957 - Tito je govorio

1958 - Savezna skuptina

ga je 19, travnja ponovno izabrala za Predsjednika Republike, Od 22, do 26. travnja na VII. kongresu SKJ u Ljubljani, gdje je govorio o zadacirna SKJ u vezi s meunarodnom situacijom i unutranjim razvojem SOCijalistike izgradnje Jugoslaviie. Kongres je donio novi Program SKJ. U Novom Mestu 23, studenoga je otvorio auto-put Ljubljana-Zagreb. Od 1. prosinca do 7. oujka 1959. prva velika dravnika turneja po zemljama Azije i Afrike (Indonezija, Burma, Indija, Cejlon, Etiopija, Sudan, UAR, Sirija i Grka).

1959 - Od 23. srpnja do 12. kolovoza je obavljao dravnike dunosti na Brdu kod Kranja i na Brionima (posjeta Haile Selasieja). 1960 - Od 12. rujna do 12. listopada Tito je sudjelovao na 15. zasjedanju Generalne Skuptine OUN u New Yorku. Zahtijevao je odlunu akciju za spreavanje daljnjeg zaotravanja meunarodne situacije. S Naserom, Sukarnom, Nehruom i Nkrumahom podnio je zahtjev da najodgovorniji dravnici SAD i SSSR-a obnove veze prekinute nakon neuspjele parike konferencije na vrhu. 1961 - Od 28. veljae do 22. travnja turneja
po afrikim zemljama (Gana, Togo, Liberija, Gvineja, Mali, Maroko, Tunis i UAR). _Od 1. do 6. rujna kao domain i glavni inicijator vrlo je aktivan u radu Prve konferencije efova drava i vlada nesvrstanih zemalja u

1 5 2 4 3 6

32/33

5 6

MOST PRIJATELJSTVA" - Tito s predsjednikom austrijske republike Jonasom na novom mostu, nazvanom Most prijetetistve, preko Mure kod Gornje Radgone. Listopad 1969. NIXON U SFRJ - U jesen 1970. je Jugoslaviju posjetio ameriki predsjednik Nixon. Snimak iz Kumrovca, listopada 1970. EVROPSKI PROBLEMI - S belgijskim kraljem Baudouinom. Od 6. do 9. listopada je jugoslavenski predsjednik Tito bio u posjeti Belgiji. U razgovorima su posebnu pozornost posvetili evropskim problemima. VRSTINA - Kretnja koja odrava snagu, volju, smjelost. POASNI DOKTOR - U povodu 50. gOdinjice Ljubljans.kog sveuilita Predsjednik Republike je promoviran za poasnog doktora.

Beogradu. Na konferenciji je sudjelovalo zemalja s punim pravom glasa i tri zemlje statusom promatraa. Pod rieposrednirn tovim rukovodstvom na njoj su poloeni melji nesvrstanosti.

25 sa Tite-

1962 - Od 4. do 21. veljae u posjeti UAR-u iSudanu. U Splitu je 6. svibnja odrao veliki govor o nepravilnostima u privredi i drutvu. Sve opine Jugoslavije proglasile su ga 24. svibnja svojim poasnim graaninom. Od 24. rujna do 3. listopada bio je domain predsjedniku Prezidija Vrhovnog Sovjeta . SSSR-a Leonidu Brenjevu. . Od 2. do 21. prosinca posjeta SSSR-u i Maarskoj. 1963 - U goste mu je doao bugarski predsjednik Todor ivkov, 25. sijenja. Na Brionima je 9. svibnja primio generalnog sekretara OUN U Tanta. Op 26. rujna do 30. kolovoza u posjeti mu je bio Nikita Hruov. Od 18. rujna do 25. listopada na turneji po zemljama Latinske Amerike (Brazil, ile, Bolivija, Meksiko) i SAD (razgovori s predsjednikom Kennedyjem), govorio je u generalnoj skuptini OUN. 1964 - Od 1. do 9. lipnja posjeta Finskoj i Lenjingradu. Od 25. lipnja do 2. srpnja u Poljskoj. Zajedno s rumunjskim predsjednikom Deorn 7. rujna postavio je kamen temeljac za. o HE erdap. Od 11. do 16. rujna posjeta Maarskoj. Od 3. do 16. listopada je bio na 2. konferenciji efova drava i vlada nesvrstanih u Kairu i potpisao Proqrarn za mir i meunarodnu suradnju. Od 7. do 13. prosinca na 8. kongresu SKJ govorio je o ulozi SKJ u daljnjoj izgradnji socijalistikih drutvenih odnosa i aktualnim problemima u meunarodnoj radnikoj borbi za mir i socijalizam u svijetu.

136 4 257

34/35

6 7 .

NA SVEANOJ SJEDNICI'U Ljubljani je prisustvovao na sveanoj sjednici RK SSRN Slovenije u povodu 30-godinjice OF slovenskoga naroda, Travanj 197r JEDINSTVENA ELJA SAMOUPRAVLJAA - Na /I kongresu samoupravijaa u Sarajevu Tito je govorio na poetku i na zavretku Kongresa, a jedinstvena je bila elja svih da predsjedniku Titu predaju Povelju samoupravijaa Jugoslavije, Svibanj 1971, U VATIKANU - Nakon slubene posjete Italiji je predsjednik Tito posjetio papu Pavla VI u Vatikanu, Oujak 19n MEDALJA ZA MIR - Predsjednik Tito je na Brionima primio generalnog sekretara OUN Kurta Waldheima, koji je tom prilikom jugoslavenskom predsjedniku predao Medalju za mir OUN t . rujan 1972, POSJETA BRITANSKE KRALJICE - Na poziv predsjedriika SFRJ su od 17 do 21, listopada u prijateljskoj posjeti Jugoslaviji bili britanska kraljica Elizabeta /I i princ Filip, VRHOVNI ZAPOVJEDNIK - Maral Tito prati manevre JNA SPONE NA ERDAPU - Predsjednik Tito i rumunjski predsjednik Ceausescu na Mostu prijateljstva na brani u erdapu, gdje su pustili u pogon hidroenergetski i plovni sistem -Sviben] 1972, godine.

1965 - Od 26. do 30. travnja posjeta ,UAR-u. Od 10. do 14, svibnja u Norvekoj. Od 2, do 8, lipnja u posjetu SSR-u i od 8. do 13. lipnja prvi put i u Njemakoj Demokratskoj Republici. 1966 - Od 18. do 23. travnja u Rumunjskoj. Od 2, do 7. svibnja posjeta UAR-u, Od 30. svibnja do 2. lipnja na Brdu je razgovarao s Janosom Kadarorn. Na Brionima 1, srpnja je predsjedavao etvrtoj sjednici Plenuma CK SKJ, koja je rjeavala aktualne probleme u vezi sa tetnim djelovanjem nekih organa sigurnosti i razmatrala posljedice takvog rada na razvoj sistema i rada CK.' lan Politikog biroa CK SKJ Aleksandar Rankovi smijenjen je sa svih dunosti i iskljuen iz CK SKJ. Od 23. do 26. rujna je Titov 'gost generalni sekretar KP SSSR-a L Brenjev. Od 20, do 25, listopada u posjeti u Indiji (tripartitni sastanak s Naserom i Indirom Gandhi). usput u Takentu u SSSR-u. 1967 - Od 27. sijenja do 4. veljae u posjeti SSSR-u i Maarskoj. Od 13. do 27. veljae u slubenoj posjeti u Austriji. Na sastanku' efova KP i vlada socijalistikih zemalja 9. lipnja u Moskvi, gdje se razmatra situacija nakon izraelskog napada na Bliskom istoku. Od 10. do 16. kolovoza u posjeti UAR-u i Iraku. Od 12. do 14. rujna bio je predsjednik SSRa Novotny Titov gost. Predsjednica indijske vlade Indira Gandhi u posjeti 12. listopada. Od 1. do 9. studenoga Tito u posjeti u SSSRu (prisustvovao je i proslavi 50-godinjice oktobarske revolucije, govorio pred Vrhovnim sovjetom). 1968 - Od 7. sijenja do 8. veljae u posjeti u Afganistanu, Pakistanu, Kambodi, Indiji (gdje se sastao i sA. Kosiginom), u Etiopiji i UAR-u.

1 5 2 346

38/37

1 VANI SUSRETI - Na IV konferenciji nesvrstanih u Aliru je predsjednik Tito imao vane susrete i intenzivne politike razgovore. Rujan 1973. 2 PREDSJEDNIK SFRJ - Na zajednikoj sjednici vijea Skuptine SFRJ je predsjednik Tito jednoglasno izabran za Predsjednika SFRJ bez ogranienja trajanja mandata 16. svibnja 1974. 3 BORBA ZA DALJNJI RAZVOJ - Od 27. do 30. svibnja 1974. je u Beogradu odran X kongres SKJ na kojem je Josip Broz Tito odrao referat: "Borba za daljnji razvoj socijalistikog samoupravIjanja. " Kongres je Tita jednoglasno izabrao za predsjednika SKJ bez ogranienja trajanja mandata .: 4 UZAJAMNA SURADNJA - Prilikom posjete SRNj je predsjednik Tito sa saveznim kancelarom Schmidtom razgovarao o daljnjem razvoju bilateralne suradnje. Lipanj 1974. 5 SPONTANOST - Njegova-prirodnost je izraena u svakom pomaku, kretnji, izrazu. 6 TITO I BUMEDIEN - Na Brionima, 15. listopada 1973. godine.

Od 8. do 30. travnja u posjeti Japanu, Mon- ') goliji, Iranu i SSSR-u. Dana 14. lipnja prima vicekancelara i ministra vanjskih poslova SRNj Willy ja Brandta. Od 9. do 11. kolovoza boravio u SSR-u na poziv A. Dubeka. Na zajednikoj sjednici Predsjednitva i lK CK SKJ 21. kolovoza osudio je vojnu intervenciju u SSR-u. U Vrcu se 24. kolovoza sastao s rumunjskim predsjednikom Ceausescuom. Od 1. do 5. listopada posjetio ga je austrijski predsjednik Franz Jonas. 1969 - Od 1. do 2. veljae u posjeti Rumunjskoj. Od 11. do 15. oujka na 9. kongresu SKJ govorio je o "aktualnim unutranjim i meunarodnim problemima i ulozi SKJ u socijalistikom sisternu-. Kongres ga je ponovo izabrao za predsjednika SKJ. Od 2. do 6. listopada bio je u posjeti SFRJ talijanski predsjednik Giuseppe Saragat. Od 5. do 9. studenoga u posjeti Aliru. Na proslavi 50-godinjice Ljubljanskog sveuilita 11. prosinca postao je poasni doktor i odrao govor. 1970 - Od 26. sijenja do 27. veljae u posjeti afrikim zemljama: Tanzaniji, Zambiji, Etiopiji, Keniji, Ugandi, Sudanu, UAR-u i libiji. Od 1. do 10. rujna sudjelovao je na 3. konferenciji nesvrstanih zemalja u Lusaki. Od 30. rujna do 2. listopada u gostima mu je bio predsjednik SAD Richard Nixon. Od 6. do 9. listopada u posjeti Belgiji i Luksemburgu, a na putu kui sastao se s kancelarom SRNj W. Brandtom. Od 20. do 23. listopada posjeta u Nizozemskoj i u Francuskoj (razgovarao s predsjednikom Pompidouom). 1971 - Od 14. do 20. veljae boravio je u Egiptu, na poziv predsjednika Sadata. Od 25. do 29. oujka u slubenoj posjeti Italiji i papi Pavlu VI u Vatikanu.

146 2 357

38/39

1 NOVA GODINA NA BRDU KOD KRANJA - Predsjednik Tito u oputenom askanju s Mit jom Ribiiem i Markom Bulcem. Silvestrovo 1973-74. 2 SIGURNOST I SURADNJA ~ Predsjednik Tito s jugoslavenskom delegacijom na Evropskoj konferenciji o sigurnosti i suradnji. Helsinki, srpnja 1975. godine. 3 PRILIKE NA BLISKOM ISTOKU - Na sastanku 29. svibnja 1975. u Beogradu su predsjednik Tito i egipatski predsjednik Sadat razmatrali prije svega prilike na Bliskom istoku i ulogu nesvrstanih zemalja. 4 TEMELJNI KAMEN - U Krkom je potoio temeljni kamen za prvu nuklearnu elektranu u Jugoslaviji. 1. prosinca 1974. 5 SURADNJA S DNR KOREJOM - Razgovori s korejskim efom Kim" Sungom o pitanjima suradnje izmeu dviju zemalja. 7. lipnja 1975. 6 ZA MIR - Tito 1975. godine: susreti sa svjetskim dravnicima, putovanja u inozemstvo, odluan glas za uvrivanje mira na Evropskoj konferenciji u Helsinkiju. 7 SJEDNICA PREDSJEDNiTVA SFRJ - Aktualna pitanja vanjskopolitike aktivnosti Jugoslavije bila su glavna toka na sjednici Predsjednitva SFRJ, kojom je rukovodio Predsjednik Republike. Brdo kod Kranja, 28. svibnja 1975.

Na zatvorenoj sjednici 4. srpnja upozorio Izvrni komitet CK SKH na pojave nacionalizma i kontrarevolucije. Od 22. do 25. rujna je bio u posjeti generalni sekretar CK KP SS L. Brenjev. Od 3.do 12. listopada u Iranu, Indiji i UAR-u. Od 26. listopada do 8. studenoga posjeta SAD (susret s R. Nixonom), Kanadi i Velikoj .Britaniji. Predsjedavao je 21. sjednici CK SKJ 1. i 2. prosinca u Karaorevu, sazvanoj na njegovu inicijativu, da bi se proui lo ideolokopolitiko stanje u SKJ. Otvoreno i vrlo otro kritizirao je stanje u Savezu komunista, pogotovo u rukovodstvu KP Hrvatske, pri emu je igosao pojave nacionalizma. s rumunjskim predsjednikom Ceausescuom pustio u rad HE erdap, a oba su predsjednika govorila na velikom mitingu. U povodu 80. roendana Savezna skuptina mu je 24. svibnja drugi put dodijelila Orden narodnog heroja, a Prezidij Vrhovnog sovjeta SSSR-a Orden Lenjina. Od 2. do 10. lipnja u posjeti SSSR-u. Od 19. do 23. lipnja boravio je u Poljskoj (na poziv E. Giereka). Josip Broz Tito i Izvrni biro predsjednitva CK SKJ poslali su 18. rujna svim organizacijama Saveza komunista Jugoslavije pismo o . stanju u SKJ i o zadacima komunista, vrlo vaan dokument koji je upozorio na to kakve su opasnosti prijeti le razvoju samoupravIjanja u Jugoslaviji ako se o njima ne povede rauna. Od 17. do 21. listopada u posjeti mu je bila britanska kraljica Elizabeta II.

1972 - Zajedno

1973 - Od 11. do 12: sijenja Tita je posjetio egipatski predsjednik Sadat, Kancelara SRNj Willy ja Brandta primio je na Brionima 18. travnja, gdje su se -brlonskom torrnulornsuglasili o rjeavanju odnosa i suradnji izmeu SFRJ i SRNj.

146 2 5 3 7 1 NA ULICAMA VERA CRUZA - Na poziv meksikog predsjednika Luisa Echeverrie bio je predsjednik Tito od 10. do 14. oujka 1976. u dravnoj posjeti Meksiku. Stanovnici grada Vera Cruz priredili su srdaan doek jugoslavenskom gostu. 2 EVROPSKE KOMUNISTIKE PARTIJE - U Berlinu je 29. i 30. lipnja 1976. bila Konferencija komunistikih i radnikih partija Evrope. Predsjednik SKJ Josip Broz Tito je na njoj iznio stavove SKJ o situaciji u meunarodnom komunistikom i radnikom pokretu. 3 BIT NESVRSTANOSTI - Od 16. do 19. kolovoza 1976. je predsjednik Tito bio na elu jugoslavenske delegacije na Petoj konferenciji nesvrstanih zemalja u Colombu. 4 NOVE INICIJATIVE - S francuskim predsjednikom Giscardom d'Estaingom u Beogradu; nove inicijative za suradnju izmeu Jugoslavije i Francuske. 5. prosinca 1976. 5 DOKTOR VOJNIH ZNANOSTI - Vrhovnom zapovjedniku oruanih snaga SFRJ 21. prosinca 1976. dodijeljen je naziv doktora vojnih znanosti. 6 GODINA 1976 - ovjek, mislilac, veliki dravnik 7 ENERGIJA - Tito i Franc Leskoek-Luka u Litostroju

Od 4. do 7. svibnja na Brdu razgovarao s E. Gierekom. ' Od 15. do 17. lipnja u posjeti je bila Indira Gandhi. Od 18. do 23. lipnja je Titov gost bio belgijski kralj Baudouin. Od 30. srpnja do 1. kolovoza u posjeti je bila nizozemska kraljica Julijana. Od 2. do 10. rujna vrlo je aktivno sudjelovao u radu etvrte konferencije efova drava i vlada nesvrstanih zemalja u Aliru. Njegov govor, ocijenjen kao programski, pobudio je najveu pozornost sudionika i promatraa. Od 12.-15. studenoga posjeta SSSR-u,

1974 - Od 24. sijenja do 7. veljae u posjeti Indiji (gdje je primio Nehruovu nagradu za mir), u Bangladeu, Nepalu i Siriji. Na zajednikoj sjednici Saveznog. vijea i Vijea republika i pokrajina SFRJ 16. svibnja jednoglasno je izabran i sveano proglaen Predsjednikom SFRJ bez ogranienja mandata. Donesen je i novi Ustav SFRJ. U govoru odranom tom prilikom Josip Broz Tito je naglasio da je radnika klasa Jugoslavije prvi put u povijesti dobila ono mjesto koje joj pripada. Od 27. do 30, svibnja ga je 10. kongres SKJ izabrao za predsjednika SKJ bez ogranienja mandata, Od 24. do 27. lipnja slubeno u SRNj. Od 27. listopada do 1. studenoga u Danskoj. 1. prosinca poloio je temeljni kamen za NE. Krko i odrao govor. 1975 - Od 10. do 13. oujka u posjeti Poljskoj. Od 27. svibnja do 22. lipnja obavljao je .predsjednike dunosti na Brdu kod Kranja' (gdje su ga posjetili strani dravnici kao Sadat, Karamanlis i Kim II Sung). Od 29. srpnja do 1. kolovoza vodio je delegaciju SFRJ na KESS u Helsinki, gdje se sastao s nizom evropskih vodeih dravnika. Predsjednik SAD Gerald Ford doao mu je u posjetu 3. i 4. kolovoza.

147 2 5 368 1 IZMJENA MiLJENJA' - . Libijski predsjednik Gadafi u posjeti na Brionima, lipnja 1977 '2 SJEANJE NA BITKU - Pred spomenikom u' Dragoama, 1977 3 TRECI PUT NARODNI HEROJ - Na prijedlog r. predsjednika Savezne konferencije SSRN je predsjednik Tito na sjednici vijea Skuptine SFRJ trei put odlikovan Ordenom narodnog heroja Jugoslavije. Beograd, 16. svibnja 1977. :4 TOPAO POZDRAV - Susret s generalnim sektetarom panjolske KP Santiagom Carillom u Sloveniji, 1977. 5 SVEANOST U KREMLJU - Tito u posjeti; SSSR-u, 16. kolovoza 1977. 6 U PJONGJANGU - S predsjednikom Koreje Kim' II Sungom, kolovoza 1977. 7 JUBILARNA GODINA - etrdeset godina na elu jugoslavenskih komunista ,11 U NR KINI - S kineskim efom Hua Kuo Fengom na pekinkim ulicama rujna mjeseca 1977.

U Strmolu kod Kranja 28. prosinca je primio austrijskog kancelara Kreiskoga. 1976 - Od 10. do 22. oujka u posjeti u Latinskoj Americi (u Meksiku: Panami i Venezueli) i u Portugalu. Od 29. oujka do 1. travnja slubeno u posjeti vedskoj. Od 8. do 10. travnja u Egiptu. Od 10. do 13. svibnja slubeno u posjeti Grkoj. Prugu Beograd-Bar pustio je u promet 28. svibnja. Od 8. do 10. lipnja u slubenoj posjeti Grkoj. Od 12. do 15. lipnja je Titov gost bio japanski car Hirohito. Od 29. do 30. lipnja predsjednik SKJ Tito na Konferenciji KP Evrope u Berlinu s uspjehom je zastupao stavove SKJ o ravnopravnim odnosima u meunarodnom komunistikom i radnikom pokretu. Sastao se s veinom efova drugih KP. 'Od 16. do 19. kolovoza na 5. konferenciji efova drava ili vlada nesvrstanih u Colombu bitno je doprinio programskom usmjere.nju, Od 15. do 17. studenoga je u posjeti generalni sekretar CK KP SS Leonid Brenjev. Od 5. do 7. prosinca je Titov gost predsjednik Francuske Republike Giscard d'Estaing. 1977 - Od 18. do 20. sijenja boravi u Libiji. Od 25. do 26. oujka drao je predavanja o povijesti Partije sluaocima Politike kole u Kumrovcu. Skuptina SFRJ ga je 16. svibnja trei put odlikovala Ordenom narodnog heroja. U Beogradu je 27. i 28. svibnja razgovarao s kancelarom SRNj H. Schmidtom. Na poziv CK KP SS i Prezidija Vrhovnog sovjeta SSSR-a boravio je od 16. do 19. kolovoza u slubenoj i prijateljskoj posjeti u Sovjetskom Savezu. Prilikom posjete u Moskvi generalni

147 2 5 3 6 8 1 SLUBENA POSJETA SAD - S predsjednikom Carterom u Bijeloj kui, oujak 1978. 2 PITANJA SREDOZEMLJA - Predsjednik Tito s premijerom Malte Domom Mintottom, 1978. 3 ODNOSI MEU PARTIJAMA - Susret s generalnim sekretarom talijanske KP Enricom Berlinguerom, listopad 1978. 4 VJENA VATRA NA NERETVI - Tito na proslavi 35-godinjice bitke ria Neretvi pali vjenu vatru ispred muzeja Bitke na Neretvi. 12. studeni 1978. 5 U AMANU - S jordanskim kraljem Huseinom prilikom posjete Jordanu, 11. veljae 1979. 6 DOBRODOLICA - Prije poetka sveane sjednice u povodu 40-godinjice osnivake sjednice CK SKJ u Bohinjskoj Bistrici predsjednika Tita pozdravile su Bohinjke u narodnim nonjama. 1. svibnja 1979. 7 XI. KONGRES SKJ - Otvorio ga je predsjednik SKJ Josip Broz Tito 20. lipnja 1978. 8 SPOMENIK MAJCI - Prilikom posjete Kumrovcu, 10. svibnja 1979.

sekretar CK KPSS, i predsjednik Prezidija Vrhovnog sovjeta SSSR-a Leonid Brenjev predao mu je Orden oktobarske revolucije. Od 24. do 29. kolovoza u posjetiNDR Koreji. Od 30. kolovoza do 8. rujna je JUgoslavenski predsjednik prvi put u povijesti jugoslavensko-kineskih odnosa doao u posjetu na kinesko tlo. Od prvog pozdrava na pekinkom aerodromu gdje je Tita doekao predsjednik Hua Kuo-Feng,. predsjednik SFRJ bio je okruen iskrenom gostoljubivou i potovanjem. Titova posjeta Kini otvorila je novu etapu suradnje dviju zemalja. 1978 - Predsjednik Tito otputovao je 6. oujka u slubenu i prijateljsku posjetu u SAD. S predsjednikom Carterom razgovarao je prije svega o situaciji u svijetu. Posjetu SAD zavrio je 9. oujka i otputovao u Veliku Britaniju. U Kongresnom centru Sava u Beogradu 20. lipnja je poeo 11. kongres SKJ. Predsjednik Tito je drao uvodni referat Savez komunista Jugoslavije u borbi za daljnji' razvoj socijalistike samoupravne i nesvrstane Juqoslavije. U Beogradu je 26. srpnja poela konferencija ministara vanjskih poslova nesvrstanih zemalja. Tito je u uvodnom govoru pozvao nesvrstane da uine sve za to veu afirmaciju osnovnih naela i ciljeva nesvrstanosti i da ojaaju svoje akciono jedinstvo i solidarnost. Od 21. do 24. studenoga odran je u Beogradu 8. kongres Saveza sindikata Jugoslavije. Tito je naglasio potrebu za usavravanjem organiziranosti foruma i organizacija i zauzeo se za jaanje kolektivnog rada i odluivanja. 1979 - Od 1. do 11. veljae u posjeti Kuvajtu, Iraku, Siriji i Jordanu. U Ljubljani je 13. veljae prisustvovao ukopu E. Kardelja. U povodu 60-godinjice SKJ, SKOJ-a i revolucionarnih sindikata Tito je 19. travnja u

1 2 3

4 5 TAFETA MLADOSTI' - Na steaionu JNA u Beo-' gradu.je 25. svibnja 1979. odrana sveana proslava 87. roendana predsjednika Tita. Omladinka Sanije Hiseni predaje Titu tafetu mladosti. NA POVRATKU - Na povratku iz Havane gdje je sudjelovao na VI konferenciji nesvrstanih, predsjednika Tita su najprije pozdravili pioniri 10. rujna 1979. POKROVITELJ MEDITERANSKIH IGARAPredsjednik Tito otvara VilI mediteranske igre. Split, 15. rujna 1979. PREDSJEDNIKOVA ZDRAVICA - Nova godina 1980. u Karaorevu POSJETA SINOVA - arko i Mio posjetili su predsjednika Tita u Klinikom centru u Ljubljani 23. sijenja 1980.

4 5

Beogradu na sveanoj sje.dnici CK SKJ, Vijea SSJ, Predsjednitva SK SSOJ i Predsjednitva Konferencije za pitanja drutvenog poloaja ena Jugoslavije podnio referat ,,60 godina revolucionarne borbe SKJ. U Bohinju je 1. svibnja prisustvovao proslavi 40-godinjice CK KPJ. Od 29. kolovoza do 9. rujna u Havani na estoj konferenciji efova drava i vlada nesvrstanih zemalja. Predsjednik Tito je mnogo 'doprinio uspjenom radu te konferencije. Kao prvi govornik u opoj raspravi zauzeo se za uvrenje onih naela na kojima je pokret nesvrstanosti utemeljen. Prije poetka Koliferencije i u toku nje razgovarao j,e s nizom dravnika. Na zavretku Konferencije na prijedlog 19 zemalja donesena je "Rezolucija o priznanju njegovoj ekscelenciji predsjedniku Josipu Brozu Titu. Prilikom sveanog otvaranja 34. godinjeg skupa Svjetske banke i meunarodnog monetarnog fonda u Beogradu 2. listopada istakao je da nepravedni meunarodni ekonomski odnosi prouzrokuju sve vie kriznih arita u svijetu. Od 2. do 4. studenoga u posjeti Rumunjskoj. Titova novoqodinja poruka objavljena 31. prosinca.

1980 - Doao u Ljubljanu na lijeniki pregled 3. sijenja i ostao na lijeenju. U Klinikom centru u Ljubljani umro je 4. svibnja u 15.05 minuta.

(Gradivo prikupljeno u redakciji Dela)