Javna ustanova Mjeovita srednja kola Graanica

Elektrotehniar energetike

MATURSKI RAD
TEMA: Uzemljenje i vrste uzemljenja
Predmet: Elektroenergetska postrojenja

Mentor: Bukvi Vildana, dipl. ing. el.

Maturant: Armin Subai

Graanica, 2013. god.

SADRAJ

UVOD

Svaki sistem zatite od dodirnog napona uzima u obzir zemlju kao provodnik. U tom posmatranju uvijek se kao ogranienje uzima jedna staza struje kroz zemlju izmeu dvije elektrode, tako da se pojam zemlje svodi na provodnik koji je izraen od zemlje i nazivamo ga geolokim provodnikom ili skraeno zemljom. Vezu zatienog prijemnika sa zemljom, tj. geolokim provodnikom nazivamo uzemljenjem. Svako uzemljenje ima tri osnovna dijela i to: zemljovodni provodnik, uzemljiva i geoloki provodnik.

1. UZEMLJENJE U RASKLOPNOM POSTROJENJU

1.1. Openito o uzemljenju i podjela uzemljenja Uzemljenje je zatita strujnog kruga od prevelike struje koja moe nastati udarom munje ili se koristi s namjerom kratkog spajanja, kako bi se iva bia zatitila od strujnog udara. Naziv dolazi od toga, jer se uzemljeni vod spaja direktno sa zemljom, dakle svodi se na elektrini potencijal zemlje. Izvodi se direktnim spajnjem vodia i zemlje (kratkim spojem vodia i zemlje) sa to manjim otporom kod primjene zatite ivih bia. Kod radova na naponskim postrojenima se iskljuuje dovod struje koritenjem rastavljaa, a uzemljenje je dodatna zatita, ukoliko doe do neeljenog spajanja rastavljaa. Osigura se ne smije stavljati na vod, koji je uzemljenje, jer bi njegovim pregaranjem uzemljenje postale neefektivno. Osigura se, kao dodatna mjera zatite, moe staviti prije ili poslije uzemljenja u uzemljene vodove same. Kod zatite od prenapona, koji moe nastati udarom munje, koriste se prenaponski odvodnici, koji su direktno spojeni sa uzemljenjem. Ukoliko doe do prenapona, klizne struje sa vanjske strane probiju kroz zrak put u uzemljenje (iskre ili korona), te se viak napona odvede u zemlju. Svoenjem potencijala vodia na potencijal zemlje (naponsku razinu zemlje), sav tok struje kroz vodi se zaustavlja i time se sprijeavaju tetne poslijedica (poar, taljenje plastinih masa itd.) Pod uzemljenjem, dakle, podrazumijevamo vodljivi spoj neke take mree, ili dijela postrojenja, koje iz bilo kojih razloga moe doi pod napon, sa zemljom preko uzemljivaa. Ostvarivanje ove veze postie se ukopavanjem u zemlju metalnih vodia razliitih oblika i dimenzija i njihovim povezivanjem sa dijelovima postrojenja.

Osnovni elementi svakog uzemljenja su: uzemljiva, to jest vodi (jedan ili vie) poloen u zemlju i sa njom je u neposrednom kontaktu i zemljovod koji povezuje dio postrojenja (koje treba uzemljiti) sa uzemljivaem.

Uzemljenje u postrojenju ima zadatak da: zatiti ljude od opasnih napona dodira i koraka, odvede struju atmosferskih pranjenja u zemlju, vodi radnu struju i osigurava radne karakteristike strujnog kola.

a)
cijevnog uzemljivaa

b)

Slika 1. a) Principijelna izvedba uzemljenja b) Potencijal zemlje i ekvipotencijalne Unije oko

U nastavku su date neke od osnovnih definicija pojmova i elemenata uzemljenja. Uzemljiti znai realizirati elektriki dobru vodljivu vezu izmeu metalnog dijela postrojenja i zemlje. Uzemljenje je skup meusobno elektriki dobro vidljivo povezanih pojedinanih uzemljivaa, zemljovoda i sabirnih zemljovoda. Uzemljivai su metalni dijelovi, koji se nalaze u zemlji i realiziraju elektrinu vodljivu vezu uzemljenih dijelova postrojenja sa zemljom, kao i neizolirani vodii, koji slue za spajanje postrojenja sa zemljom, na dijelu u kome su poloeni u zemlju.

Otpornost rasprostiranja uzemljivaa je otpornost izmeu uzemljivaa i referentne zemlje odnosno definira se kao kolinik potencijalne razlike izmeu ivice uzemljivaa i referentne zemlje i struje kroz uzemljiva, koja pravi tu potencijalnu razliku. Otpornost uzemljenja je zbir otpornosti rasprostiranja uzemljivaa i otpornosti zemljovoda. Temeljni uzemljiva je uzemljiva od pocinane trake ili okruglog eljeza, koji se ugrauje u sloj betona u temelju objekta (zgrade); armirano-betonska konstrukcija objekta moe i sama da se koristi kao temeljni uzemljiva pod uvjetom da su elementi ove konstrukcije meusobno galvanski povezani. Porast potencijala uzemljivaa je maksimalni napon uzemljivaa transformatorske stanice, koji se moe dostii izmeu taaka uzemljivaa i daleke referentne zemlje. Napon uzemljivaa je razlika potencijala uzemljivaa i referentne zemlje. Potencijalni lijevak je povrinska raspodjela potencijala oko uzemljivaa prikazana dijagramom. Potencijalna razlika dodira (Ed) je potencijalna razlika koja postoji izmeu uzemljenih ureaja i stajalita, a koja moe da se premosti dodirom. Pri dodiru, strujno kolo se zatvara preko ruke i stopala ovjeka, pri emu su ovjekova stopala udaljena 1 (m) od uzemljenog ureaja. Napon dodira (Ud) je dio potencijalne razlike dodira kojoj je izloen ovjek pri dodiru. Previsok (opasan) napon dodira je onaj koji je vii od dozvoljenog napona dodira. Potencijalna razlika koraka (Ek) je ona potencijalna razlika koja se na povrini zemlje premosti korakom duine 1 (m). Napon koraka (Uk) je dio potencijalne razlike kojoj je izloen ovjek kada prekorai potencijalnu razliku. Izneeni potencijal je izneena vrijednost potencijala izvan transformatorske stanice u kojoj se nalazi uzemljenje. S obzirom na ulogu uzemljenja razlikuju se: radno uzemljenje, zatitno uzemljenje, gromobransko uzemljenje i zdrueno uzemljenje.
6

Radno uzemljenje je uzemljenje dijela pogonskog strujnog kruga kojim se osigurava eljena funkcija i radne karakteristike strujnog kola. Radno uzemljenje moe da bude direktno, ako je izvedeno neposrednim vezivanjem za sistem uzemljenja (ne sadri nikakav drugi otpor osim impedanse uzemljenja) ili indirektno, ako se izvodi vezivanjem za sistem uzemljenja preko dodatnih impedansi (aktivne otpornosti, induktivne otpornosti ili njihovih kombinacija). Dakle, uzemljenje dijela mree u normalnom pogonu nazivamo pogonskim uzemljenjem. Tu spada uzemljenje nul take transformatora, svejedno da li se radi o neposrednom ili posrednom uzemljenju. U pogonska uzemljenja ubrajamo i uzemljenje nul - take sloga jednopolnih naponskih transformatora. Gromobransko uzemljenje je uzemljenje gromobranske instalacije koja slui za odvoenje struje atmosferskog pranjenja u tlo. Gromobransko uzemljenje ograniava napon na koji dolazi gromobranska instalacija kako bi se sprijeili povratni preskoci s tih instalacija na radne strujne krugove i metalne objekte. Zatitno uzemljenje je uzemljenje metalnih djelova koji ne pripadaju strujnom krugu niti su posredno u elektrinom kontaktu sa njim, ali u sluaju kvara mogu da dou pod napon. Zatitno uzemljenje smanjuje ovaj napon, kao i potencijalne razlike dodira i koraka kojima mogu da budu izloeni ljudi i na taj nain ih titi. U zatitna uzemljenja moe se ubrojiti: uzemljenje sekundarnih namota strujnih i naponskih transformatora, uzemljenje dijelova koji u sluaju kvara mogu doi pod napon i uzemljenja za zatitu osoblja za vrijeme rada na visokonaponskim dijelovima postrojenja. Ukoliko se isto uzemljenje koristi i kao radno i kao zatitno uzemljenje govori se o zdruenom uzemljenju. Trea vrsta uzemljenja ne slui samo za uzemljenje odvodnika prenapona, ve i za odvoenje statikih naboja, lutajuih struja (u kabelskom plastu) i sl. Principijelna
7

izvedba uzemljenja prikazana je na sl. 1a. Dijelovi koje treba uzemljiti (potporni izolatori na sl. 1a) spojeni su vodovima uzemljenja na sabirni vod uzemljenja, a ovaj preko voda uzemljivaa na uzemljiva. Veliina struje koja protjee kroz vodove do uzemljivaa i kroz sam uzemljiva ovisi o nainu uzemljenja nul-take mree. Prolazom struje kroz uzemljiva u zemlju dolazi povrina zemlje pod napon (naravno da to vrijedi i za slojeve ispod povrine, ali za zatitu su vane prilike na povrini zemlje), pa izmeu pojedinih taaka vlada razlika potencijala. Oblik i razmak ekvipotencijalnih linija oko uzemljivaa ovisi o: obliku uzemljivaa, veliini struje i specifinom otporu zemlje.

Dok je napon uzemljivaa jednak produktu struje kroz uzemljiva i otpora uzemljenja. Pod otporom uzemljenja razumijevamo otpor zemlje izmeu uzemljivaa i neke dovoljno udaljene take od uzemljiava, u kojoj je potencijal zemlje praktiki jednak nuli. Na sl. 1b. prikazan je primjer promjene potencijala povrine zemlje i ekvipotencijalne linije oko cijevnog uzemljivaa. Pri odreivanju da li je uzemljenjem postignuta dovoljna sigurnost mjerodavna su dva napona: dodirni napon i napon koraka.

Slika 2. Definicija dodirnog napona i napona koraka

Oba napona su definirana na sl. 2. Doputeni dodirni naponi i naponi koraka u ovisnosti o trajanju struje kroz uzemljiva prikazani su prema njemakim propisima na sl. 3. i 4.

Slika 3. Maksimalno dozvoljeni dodirni naponi prema njemakim propisima

Slika 4. Maksimalno dozvoljeni naponi koraka prema njemakim propisima

1.2. Podjela i osnovne karakteristike uzemljivaa, izvedba uzemljivaa i vodova za uzemljenje Uzemljivai, kao glavni dio uzemljenja, mogu biti izvedeni od razliitih materijala, kao to su: bakar, pocinani elik i razliite kombinacije tih materijala, meusobno ili sa drugim metalima.

Prema obliku materijala i osobinama uzemljivai se mogu podijeliti na: trakaste uzemljivae, uzemljivae okruglog punog presjeka ili u obliku ueta, cijevne uzemljivae, uzemljivae od profilnog metala, armature u betonu,
10

ostale ukopane metalne instalacije (cjevovodi i slino).

Po nainu izvoenja uzemljivai se mogu podijeliti na: horizontalne (povrinske) uzemljivae koji su sastavljeni od horizontalno poloenih vodia koji su ukopani u tlo na manjoj dubini. Horizontalni uzemljivai mogu biti mreasti, zrakasti, u vidu prstenova ili kombinacija ovih oblika, vertikalne (dubinske) uzemljivae koji su sastavljeni od jednog ili vie tapnih uzemljivaa okomito poloenih u odnosu na tlo na veim dubinama i meusobno povezani. Mogu da budu cijevastog, okruglog ili nekog drugog oblika, i kose uzemljivae koji su u osnovi tapni uzemljivai poloeni pod uglom u odnosu na tlo i obino slue za oblikovanje potencijala. Veliina struje koja protie kroz zemljovod do uzemljivaa i kroz sam uzemljiva ovisi o nainu uzemljenja neutralne take mree. Prolaskom struje kroz uzemljiva u zemlju povrina zemlje dolazi pod napon (naravno da to vrijedi i za slojeve ispod povrine, ali su za zatitu bitne prilike na povrini), pa izmeu pojednih taaka vlada razlika potencijala. Osnovne karakteristike uzemljivaa su: otpor rasprostiranja, maksimalan potencijal uzemljivaa u postrojenju i maksimalan potencijal na povrini zemlje unutar ili van postrojenja.

Otpor rasprostiranja uzemljivaa ovisi o specifinom elektrinom otporu zemlje, te dimenzijama i izvedbi uzemljivaa. Otpor rasprostiranja uzemljivaa u homogenoj zemlji moe se, u opem sluaju, odrediti pomou izraza:

gdje su: specifini elektrini otpor tla (m),

11

k koeficijent ovisan o geometriji uzemljivaa (1/m). Dakle, kao to je vidljivo otpor uzemljivaa neposredno ovisi o specifinom elektrinom otporu tla. Zbog toga je potrebno ovu veliinu to tanije fizikalno poznavati, kako bi se prilikom mjerenja, a zatim i prorauna izbjegle eventualne greke. Naime, preuveliavanjem specifinog elektrinog otpora tla dobijaju se nepotrebno veliki i skupi uzemljivai, dok se sa suvie malim specifinim elektrinim otporom dobivaju uzemljivai koji ne pruaju dovoljnu sigurnost od napona dodira. U tabeli 1. dati su izrazi za proraun prelaznog otpora uzemljenja pojedinanih uzemljivaa.

12

Tabela 1. Izrazi za proraun prelaznog otpora uzemljenja pojedinanih uzemljivaa

13

Tabela 2. Empirijske formule za proraun prijelaznog otpora elektroda

Na slijedeoj slici prikazani su otpori raprostiranja trakastog uzemljivaa u ovisnosti o duini Li prstenastog uzemljivaa u ovisnosti o preniku prstena D za nekoliko vrijednosti specifinog elektrinog otpora. Vrijednosti su izraunate prema formulama iz predhodnih tabela. U proraunu je uzeto H=0 m i d=15 mm. Vidi se da otpor rasprostiranja uzemljivaa uglavnom ovisi o duini uzemljivaa, a manje ovisi o njegovom presjeku.

Slika 5. Otpori raprostiranja trakastog uzemljivaa u ovisnosti o duini Li prstenastog uzemljivaa u ovisnosti o preniku prstena D

U veini postrojenja nije dovoljno postaviti pojedinane uzemljivae, ve se uzemljenje izvodi sa vie meusobno spojenih uzemljivaa. Otpor rasprostiranja
14

povrinskih uzemljivaa sa horizontalnim elementima, koji su meusobno povezani tako da ine mreu, dominantno ovisi o ukupnoj povrini koju uzemljiva zahvata, a u manjoj mjeri od ukupne duine elemenata i dubine ukopavanja. Oblikovanjem mree uzemljivaa postie se ravnomjerna raspodjela potencijala i niski gradijenti na povrini tla, ime se u odreenoj mjeri mogu ograniiti naponi dodira i koraka. Kod vertikalnih uzemljivaa otpor rasprostiranja uzemljivaa ovisi u osnovi od duine elemenata i njihovog meusobnog rastojanja, to jest zahvaenom zapreminom. Uzemljivai sainjeni od kombinacije horizontalnih i vertikalnih uzemljivaa odlikuju se veom stabilnou otpora prema klimatskim promjenama, i po pravilu nemaju mnogo nii otpor od uzemljenja koji bi se postigao samo sa horizontalnim ili samo sa vertikalnim elementima. U slijedeoj tabeli date su formule za proraun nekih sloenijih povrinskih uzemljivaa.

15

Tabela 3. Proraun sloenijih povrinskih uzemljivaa

Prorauni otpora uzemljivaa su dosta opisani u literaturi i u upotrebi su mnoge formule za pojednostavljeni proraun kao to su na primjer Schwartzova, Laurantova formula itd. Sve navedene formule daju samo pribline procjene vrijednosti otpora rasprostiranja uzemljivaa. Prva navedena formula u tabeli (formula P.G Lauranta) za sloeni uzemljiva, ne uzima u obzir dubinu ukopavanja uzemljivaa H. Otpor rasprostiranja mreastog uzemljivaa rauna se kao suma otpora ploe koju pokriva mrea i lana koji uzima u obzir korekciju stvarnog uzemljivaa koji nije ploa, nego mrea sa veim otporom rasprostiranja. Greke u raunanju otpora rasprostiranja su vie od 20%. Preporuuje se za upotrebu samo ako je dubina ukopavanja uzemljivaa do 0,25 m. Druga navedena formula je tanija jer uzima u obzir i dubinu ukopavanja uzemljivaa. Koristi se u mnogim evropskim dravama i u skladu je sa preporukama CENELEC-a. Greke raunanja otpora rasprostiranja su unutar prihvatljivih granica i znatno su manje nego kod Lauranove formule. U svim navedenim formulama predpostavlja se da je tlo homogeno, to je esto dosta gruba procjena, jer je tlo u opem sluaju nehomogeno i sastoji se od vie slojeva zemlje razliitog geolokog sastava. Osim toga, potrebno je istaknuti da specifini otpor zemlje, osim o strukturi tla, ovisi i o vlanosti, temperaturi, zbijenosti tla, itd. Za tlo se moe rei da je homogeno, uz prihvatljive granice greke, ako su razlike najmanje i najvee vrijednosti specifinog otpora tla na nekom podruju manje
16

od 30%. U tom sluaju se moe uzeti da je specifini elektrini otpor homogenog tla jednak srednjoj vrijednosti specifinog otpora tla. Kad je mjerenjem ustanovljen dvoslojni model tla i ako je uzemljivaki sistem u gornjem sloju, onda se uzimanjem jednoslojnog modela tla specifinog otpora gornjeg sloja dobiju za otpornost rasprostiranja vie vrijednosti od stvarnih, to je na strani sigurnosti. Ako je uzemljiva sastavljen od kombinacije horizintalne mree i vertikalnih tapnih uzemljivaa formula za proraun ukupnog otpora rasprostiranja uzemljivaa je:

gdje su: R1 otpor rasprostiranja uzemljivake mree, R2 otpor rasprostiranja vertikalnih tapnih uzemljivaa, R12 otpor rasprostiranja uslijed meusobnog utjecaja uzemljivake mree i tapnih uzemljivaa.

gdje su: 1 specifini otpor tla na dubini polaganja povrinskog uzemljivaa h, sr srednja vrijednost specifinog otpora tla dobijena kao aritmetika sredina, l1 ukupna duina mreastog uzemljivaa, l2 prosjena duina tapnog uzemljivaa, S povrina uzemljivake mree dimenzija a x b , n broj tapnih uzemljivaa u zoni povrine S, d1 prenik mreastog uzemljivaa, d2 prenik tapnog uzemljivaa, h dubina polaganja horizontalnog uzemljivaa,
17

K1, K2 konstante ovisne o geometriji sistema (slika 6.).

Slika 6. Vrijednosti specifinog otpora gornjeg i donjeg sloja tla

Ekvivalentni prelazni otpor RE ovakvog uzemljivaa uvijek je manji od vrijednosti koja bi se dobila paralelnom vezom otpora R 1 i R2 bez meusobnog utjecaja (R 12 = 0), to jest kada su uzemljivai udaljeni toliko da jedan drugom ne prenose nikakav potencijal. Analizu uzemljivakih sistema, u cilju postizanja potrebne tanosti i efikasnosti prorauna nuno je provoditi numerikim proraunom strujnog polja uzemljivaa. Primjenom raunarske tehnike parametri uzemljivaa se mnogo lake i tanije odreuju. Za proraun kvazistatikog strujnog polja uzemljivaa i parametara uzemljivakih sistema na raspolaganju su razliiti softverski paketi koji omoguavaju kvalitetnu analizu uzemljivakih sistema, sigurniji pristup optimizaciji geometrije uzemljivaa i taniji proraun raspodjele potencijala. U proraunima je sasvim dovoljno tlo ekvivalentirati kao dvoslojno. Sistem uzemljenja je onaj sistem koji ine meusobno galvanski povezani uzemljivai, temeljni uzemljivai, zatitni vodii nadzemnih vodova, platevi kabela i druge metalne instalacije koje su u kontaktu sa tlom (npr. cjevovodi). Osnovna karakteristika sistema uzemljenja je impedansa uzemljenja. To je impedansa koju pri frekvenciji od 50 Hz sistem uzemljenja prua odvoenju struje ka referentnoj zemlji.

18

Ova impedansa se izraunava kao paralelna veza otpornosti rasprostiranja uzemljivaa i impedansi uzemljenja nadzemnih i kabelskih vodova. Impedansom uzemljenja obuhvataju se ostali uzemljivai koji se nalaze van podruja gdje je postavljen uzemljiva ili su prostorno odvojeni uzemljivai (cjevovodi, armiranobetonske konstrukcije i sl.) ako su ukljueni u sistem uzemljenja, kao i uzemljivai susjednih postrojenja ili objekata ako sa tim uzemljivaima postoji galvanska veza (npr. veza preko elektrine zatite kabela, veza preko neutralnog vodia niskonaponske mree i sl.). Pri proticanju struje kroz uzemljivaki sistem pojavie se na njemu pad napona. Ako se mjeri potencijal na povrini zemlje, zbog postojanja uzemljivaa u zemlji, dobije se dijagram potencijala prikazan na slici 6. Ta promjena potencijala jednaka je u svim pravcima oko uzemljivaa, ako se radi o homogenoj zemlji i naziva se potencijalni lijevak. Dio napona uzemljivaa, koji ovjek moe premostiti korakom duine 1 m, zove se napon koraka Uk. Dio napona uzemljivaa koji ovjek moe premostiti dodirom tako da se zatvori strujni krug na putu ruka noga zove se napon dodira U d. Oekivani napon dodira Udo, to jest napon napajanja u dodirnom krugu, je neto vii od predhodno definirane vrijednosti dodirnog napona, zbog prelaznog otpora na mjestu stajanja, koji se sastoji od otpora obue i prelaznog otpora stajalita. Na slici 7. prikazana je principijelna ema dodirnog kruga.

Slika 7. Principijelna ema dodirnog kruga

Oekivani napon dodira moe se izraunati kao: Udo = Ud + (Rd1 + Rd2)IT = Ud + RdIT

19

gdje su: Rd ukupan dodatni otpor, Rd1 dodatni otpor obue, Rd2 dodatni otpor stajalita, IT struja kroz tijelo ovjeka. Kako se struja kroz tijelo ovjeka moe dobiti kao kolinik napona dodira U d i impedanse ovjekovog tijela ZT predhodna relacija se moe pisati kao: Udo = Ud(1+Rd/Zt) odnosno:

Standardi propisuju da impedansa tijela ovjeka ovisi o vremenu proticanja struje, odnosno vrijednostima dodirnih napona Z T = f(Udo), a za dodatni otpor obue preporuuje se vrijednost 1000 . Dodatni otpor stajalita rauna se kao 1,5 , pa je ukupan dodatni otpor jednak:

Sada je napon dodira jednak:

Za napon dodira Ud propisane su granine vrijednosti koje ne smiju biti prekoraene, odnosno mora biti zadovoljen uvjet da je napon dodira nii od dozvoljenih napona dodira (Ud Udd). Izvedba ploastih uzemljivaa vie se praktiki ne upotrebljava, jer se isti rezultat moe postii sa cijevnim i trakastim uzemljivaima, a uz manji potroak metala.

20

Cijevni uzemljivai izvode se od pocinanih cijevi 1" do 2", od pocinanog okruglog eljeza (tapni uzemljivai) promjera 1", a u novije vrijeme i od pocinanih ipki krinog presjeka, to olakava zabijanje. Otpor uzemljenja izvedenog ipkama krinog presjeka za oko 7% je vei od otpora uzemljenja cijevima istog vanjskog promjera, zbog meusobnog djelovanja izdanaka tapova krinog profila. Duljina cijevnih i tapnih uzemljivaa ovisi u prvom redu o mogunosti zabijanja, dakle o svojstvima zemljita. Da se taj utjecaj smanji, izvode se posebne konstrukcije uzemljivaa koji se sastavljaju nakon zabijanja dijela uzemljivaa. Trakasti uzemljivai prave se od pocinanih eljeznih traka presjeka od 100 mm, a najmanje debljine od 3 mm. Postavljaju se u dubini od oko 1 m (ispod dubine smrzavanja i suenja), da bi se smanjili trokovi. Postavljanje uzemljivaa od ueta ne preporuuje se, jer je tada povrina izloena agresivnom utjecaju zemljita znatno vea. Uzemljivai od bakra stavljaju se tamo gdje su velike struje zemnog spoja, zbog mogunosti veeg optereenja, a aluminijski tamo gdje se zbog agresivnosti tla drugi materijali ne mogu upotrijebiti. Vodovi za uzemljenje i sabirni vodovi izvode se od pocinanog eljeza (najmanji presjek 50 mm), bakra (najmanji presjek 16 mm) i aluminija (najmanji presjek 35 mm). Presjek vodova za uzemljenje treba odabrati prema struji koja se moe pojaviti u sluaju kvara. Veliina struje zemnog spoja u mreama s izoliranom nul-takom ovisi o duljini galvanski spojenih vodova ili kabela sa sabirnicama transformatorske stanice. Veliina struje po km zranog voda moe se priblino odrediti iz slijedeih formula: jednostruki vod bez zemnog ueta:

jednostruki vod sa zemnim uetom:

dvostruki vod sa zemnim uetom

21

gdje su: V linijski napon u kV, l duljina voda u km. Podaci o struji zemnog spoja za kabele navedeni su u tablama 4, 5, 6. Sabirni vod uzemljenja dimenzionira se zbog sigurnosti na dvostruku struju zemnog spoja, dok je za ostale vodove mjerodavna struja zemnog spoja. U mreama s neposredno uzemljenom nul-takom presjek vodova uzemljenja treba odabrati prema struji jednopolnog kratkog spoja.

Tabela 4. Struje zemnog spoja za normalan kabal

Tabela 5. Struje zemnog spoja za H-kabal

22

Tabela 6. Struje zemnog spoja za jednoilni uljni kabal

Tabela 7. Doputene struje optereenja za vodove uzemljenja

U tabeli 7. navedene su doputene struje za pojedine presjeke. Navedeni su podaci o trajno doputenim strujama (za mree s izoliranom nul-takom i za mree s uzemljenjem preko prigunice) i o doputenim strujama za vrijeme 1 sekunde (za mree s direktno uzemljenom nul-takom). Odreivanje doputene struje za druga vremena trajanja vri se na isti nain kao za sabirnice i strujne transformatore. Pri izvedbi zatitnog uzemljenja treba voditi rauna o slijedeem: Uzemljiti sve metalne dijelove koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, a mogu pod njega doi u sluaju kvara bilo radi direktnog dodira, bilo radi preskoka luka. Runa kola i sline ureaje za upravljanje ne treba posebno uzemljivati, ako su s uzemljenim aparatom galvanski vezani. Ako pak kao veza izmeu runog

23

kola i aparata slui lanac, ue, osovina ili sl., to moe doi u dodir s elektrinim lukom, potrebno je i runo kolo i sline ureaje uzemljiti. Treba uzemljiti jednu od sekundarnih stezaljki strujnih transformatora. Uobiajeno je da se uzemljuje stezaljka na strani tienog dijela postrojenja, odnosno na strani dijela postrojenja za koje strujni transformator vri mjerenje. Treba uzemljiti jednu od sekundarnih stezaljki dvopolno izoliranih naponskih transformatora. Treba voditi rauna o tome, da u rasklopnom postrojenju budu na svim naponskim transformatorima uzemljene stezaljke koje odgovaraju istoj fazi, jer bi inae moglo doi do dvostrukog zemnog spoja. U slogu jednopolno izoliranih naponskih transformatora dovoljno je uzemljiti nul-taku, ako naponski transformatori ne slue sinhronizaciji. Ako se meutim preko naponskih transformatora vri kontrola sinhronizma, uzemljuje se jedna faza na niskonaponskoj strani, ali na svim slogovima naponskih transformatora ista faza. Za uzemljenje aparata koji su smjeteni na eljeznoj konstrukciji ili eljeznim stalcima moe se upotrijebiti sama eljezna konstrukcija ili stalak, ali samo onda ako su spojevi na konstrukciji zavareni ili tako spojeni vijcima, da postoji dobra i sigurna galvanska veza. Armatura u eljezno-betonskoj konstrukciji moe posluiti kao vod za uzemljenje, ako armatura ima dovoljan presjek, te ako je zavarivanjem ili vijcima osigurana dobra galvanska veza. Dijelovi koje treba uzemljiti moraju biti spojeni s uzemljivaem neposredno ili preko sabirnog voda. Ne smiju se, meutim, dijelovi koje treba uzemljiti spajati u seriju.

24

ZAKLJUAK

Uzemljenje predstavlja zatitu strujnog kruga od prevelike struje koja moe nastati udarom groma ili kratkim spojem.Pod uzemljenjem, dakle, podrazumijevamo vodljivi spoj neke take mree, ili dijela postrojenja, koje iz bilo kojih razloga moe doi pod napon, sa zemljom preko uzemljivaa. Uzemljenje ima svoje osnovne elemente, a to su uzemljiva i zemljovod. Uzemljenje u postrojenju ima zadatak da zatiti ljude, odvede struju u zemlju i da osigurava radne karakteristike strujnog kola. Imamo nekoliko tipova uzemljenja i to: radno uzemljenje, zatitno uzemljenje, gromobransko uzemljenje i zdrueno uzemljenje, a svako od njih objanjeno je na poetku rada. Najznaajniji dio sistema uzemljenja svakako su uzemljivai, koje mozemo podijeliti kao trakaste uzemljivae, okruglog punog presjeka, cijevne uzemljivae i druge, a po nainu polaganja imamo horizontalne, vertikalne, kose. U radu su takoe objanjeni svi tipovi uzemljivaa kao i njihove glavne karakteristike.

25

LITERATURA

Dr. Hrvoje Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja http://hr.wikipedia.org/wiki/Uzemljenje http://c2.etf.unsa.ba www.ho-cired.hr/referati/SO1-25.pdf

26