poseban prilog

četvrtak, 30. travnja 2009.

šibenskilist sajam agroturizma 01
02 sajam agroturizma četvrtak, 30. travnja 2009.
šibenskilist

SAJAM AGROTURIZMA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Skradin, 01. i 02. svibnja 2009. godine

Prvi dan sajma

Petak, 1. svibnja 2009. godine

10.30 Pozdravne riječi

- Nediljko Dujić, gradonačelnik Grada Skradina
- Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije
- Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
- Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
- Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
- Ministarstvo turizma

11.00 Otvaranje i razgledavanje Sajma

Nastup klape „Skradinke“

13.00 Radionica „Kušanje maslinovog ulja“

(v.pred.mr.sc. Mirko Gugić - Veleučilište „Marko Marulić“ Knin)

14.00 Nastup KUD-a „Zvona Zagore“

17.00 Prezentacija poticajnih mjera i zakonodavstava vezanog uz

autohtone proizvode (predstavnik Ministarstva poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja)

18.00 Revija narodnih nošnji Šibensko-kninske županije i klapa Šuština

19.30 Zatvaranje prvog dana Sajma

10.00 Razgledavanje Sajma

Drugi dan sajma

Subota, 2. svibnja 2009. godine

10.30 Nastup KUD-a „Bedem“, Grebaštica

11.00 Prezentacija Programa poticaja u turizmu

(predstavnik Ministarstva turizma)

12.00 Nastup KUD-a „Promina“

13.00 Radionica „Kultura ponude i pijenja vina“

(Vinoplod-Vinarija d.d. Šibenik)

16.00 Nastup KUD-a „Miljevci“

18.00 Nastup KUD-a „Spužvar“, Krapanj, Brodarica

19.00 Zatvaranje Sajma


Dragi čitatelji,
Pridružite nam se na Sajmu
agroturizma Šibensko-
kninske županije 1. i 2. svibnja
2009. godine u Skradinu te uz
glazbu našeg kraja uživajte u
bogatstvu ponude hrane i pića
proizvedenih u našoj županiji
Šibensko-kninska županija i njena
Regionalna razvojna agencija
organiziraju 1. i 2. svibnja 2009. u
Skradinu godine Sajam agroturizma
Šibensko-kninske županije uz
suorganizatore: Obrtničku komoru
Šibensko-kninske županije, HGK-a
Županijske komore Šibenik, Grada
Skradina i Turističku zajednicu
Šibensko-kninske županije te uz
pokroviteljstvo Ministarstva turizma,
Ministarstva poljoprivrede, ribarstva
i ruralnog razvoja, Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva
i Ministarstvo regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnog gospodarstva.
Prvi sajam agroturizma promovira
turističku i poljoprivredno proizvodnu
ponudu (hrana i piće) naše županije,
a sve to s namjerom snaženja
poljoprivredne proizvodnje, turizma
i razvoja ruralnih krajeva.
Razvoj turizma, jedne od strateških
djelatnosti hrvatske ekonomije
zahtijeva stalno ulaganje znatnih
napora na podizanju kakvoće
turističkog proizvoda. Stoga i mi u
Šibensko-kninskoj županiji, u suradnji
s Vladom RH, ulažemo maksimalne
napore u ostvarivanju preduvjeta za
razvoj svih oblika turizma. Razvoj
agroturizma ne samo da omogućuje
produženje turističke sezone već
je i pretpostavka za ravnomjeran
regionalni razvoj.
Financijski i na drugi način
pomažemo projekte održivog razvoja
obale, otoka i našeg zaleđa kao
ključa kontinuiranog gospodarskog
i socijalnog napretka koji se temelji
na obnovljivim prirodnim resursima,
kulturnim, povijesnim i prirodnim
vrijednostima te autohtonim
tradicijskim osobitostima.
Poljoprivreda je jedna od strateških
odrednica razvitka gospodarstva
u županiji, stoga smo samo u
proteklom četverogodišnjem
razdoblju za potporu u poljoprivredi
u Šibensko-kninskoj županiji izdvojili
iz Proračuna oko. 15.000.000 kuna.
Radi unaprjeđenja agroturizma
i poljoprivrede osigurali smo
mogućnost kreditiranja projekata
Vidimo se na Sajmu!
četvrtak, 30. travnja 2009.
šibenskilist sajam agroturizma
razvoja agroturizma i poljoprivrede
s kamatnom stopom od 5,8 posto,
a zahvaljujući sredstvima UNDP
iz programa COAST i mogućnost
izdavanja županijskih jamstava do
50 posto iznosa kredita. Važno je
istaknuti da su se u sufinanciranje
kamatne stope uključile i pojedine
JLS što pruža mogućnost dobivanja
kredita i po kamatnoj stopi od 3 posto.
Možemo reći kako u našoj županiji
postoji mogućnost kreditiranja
projekata razvoja poljoprivrede i
agroturizma po najnižim kamatnim
stopama u Republici Hrvatskoj.
Na sajamskom prostoru organizirat
će se radionice kao što su: kušanje
maslinova ulja i kultura ponude i
pijenja vina. S ponosom možemo
govoriti o razvoju vinogradarstva na
našem području, a vinari su počeli
dobivati priznanja za kvalitetu i na
državnim natjecanjima. Državni
poticaji te naša kreditna sredstva
omogućit će vinarima izgradnju
pravih podruma i kušaonica vina.
Nakon podizanja novih vinograda
03
i izgradnje podruma Županija će
se uključiti u uređenje vinskih cesta
što će također pridonijeti razvoju
agroturizma na području naše
županije. Zahvaljujući edukaciji
i ulaganjima u tehnologiju i naši
maslinari bilježe sve bolje rezultate;
u zadnjem međunarodnom katalog
L’extra vergine četiri su maslinara iz
Šibensko-kninske županije.
Razvoj ruralnih područja
pretpostavlja očuvanje autohtonih
tradicionalnih proizvoda i očuvanje
tradicijskih obrta koji uz očuvanje
kulturnih vrijednosti našu županiju
čini posebno atraktivnom; bogatstvo
suvenira, drvenih i/ili tkanih
rukotvorina bit će prikazani na ovom
sajmu.
Sajam daje mogućnost izravnog
kontakta s predstavnicima
Ministarstva poljoprivrede, ribarstva
i ruralnog razvoja na radionici
Poticajne mjere i zakonodavstvo
vezano a autohtone proizvode te
Ministarstva turizma na prezentaciji
njihovih Poticajnih mjera.
Vaš župan
Goran Pauk
04 sajam agroturizma četvrtak, 30. travnja 2009.
šibenskilist

AGROTURIZAM Temelj razvoja Šibensko – kninske županije

Bogatstvo ponude u au
Seoska domaćinstva poput ‘Kalpić’, ‘Rakić’, ‘Kristijan’ i mnoga druga nude gostu obitelj kao jedinstvo,
kako u privatnom, tako i u poslovnom životu. Druga su pak domaćinstva podigla agroturističku
važnost za još jednu notu, poput ‘Jurlinovih dvora’, gdje je religioznost sastavni njihov dio, ili pak
‘Etnoland Dalmati’, u čijem se sastavu nalazi i prvi hrvatski muzej dalmatinske tradicije
U doba sve bržeg tempa živo- tekao njihov kronološki slijed/ lej velikana hrvatske umjetnosti ma je razvoj agroturizma nakon maćinstava i agroturizma naše
ta, kada čovjek nema previše razvoj. Razvoj samih potreba Ivana Meštrovića, čija su djela Domovinskog rata bio prijeko županije bila na vrijeme prepo-
slobodnog vremena za samog turista doveo je do selektivnih poznata i u svjetskim razmje- potreban kako bi se, ne samo znata kao bitan segment opće
sebe, turizam kao uslužna, tipova turizma, a jedan od njih, rima, potom kulturni lokaliteti vratili ‘na staro’, već sigurnim turističke ponude šibenskog kra-
odnosno tercijarna djelatnost koji gostima pruža veliki prozor poput Burnuma, Bribirske glavi- korakom krenuli u budućnost. ja, brine se Turistička zajednica
dobiva sve više na svojoj važ- u prošlost samog naroda, je i ce, rimskih cisterni u vodičkom Pojedina seoska domaćinstva su Šibensko-kninske županije kao
nosti. agroturizam. zaleđu do otočnih fortifikacija i ujedinila obitelj, koja u svijetu njihov stalni suradnik na po-
Zbog svakodnevne žurbe mi- na Kornatima. S vremenom se modernizacije gubi sve više svo- dručju promocije. Takva promo-
lijuni ljudi diljem svijeta radu- Na tradicijskim zasadama agroturizam počeo razvijati i ju tradicionalnu ulogu temelja cija međutim obuhvaća nekoliko
ju se svom toliko iščekivanom Značajni razvoj agroturizma na šibenskim otocima, gdje su samog ljudskog bića, gdje obič- aspekata, od turističkih sajmova
godišnjem odmoru, kako bi u Šibensko-kninskoj županiji vo- otvorena i nova seoska doma- no roditelji krenu jednim, dok gdje je agroturizam šibenske
malo usporili tempo i odmorili di nas u doba iza Domovinskog ćinstva, čime ponuda agroturiz- djeca odaberu obično suprotan regije zastupljen na štandu žu-
se. Istraživanja su pokazala da rata, kada se bilježi povratak ma postaje raznolikija. Značaj- put. Seoska domaćinstva poput panijske Turističke zajednice,
suvremenom turistu više nisu turističkoj tradiciji šibenskog nu ulogu u razvoju i promociji ‘Kalpić’, ‘Rakić’, ‘Kristijan’ i mno- gdje se predstavnicima seoskih
dovoljni samo sunce, plaža i kraja. Tijekom rata okupirano agroturizma Šibensko-kninske ga druga nude gostu obitelj kao domaćinstava nudi mogućnost
more, već on traži nešto više, područje i ono u njegovoj nepo- županije odigrala je i župa- jedinstvo, i u privatnom i u po- sklapanja poslovnih kontakata
nešto smislenije, što bi dalo bit srednoj blizini, po završetku ra- nijska Turistička zajednica, s slovnom životu. i dogovaranje suradnje s ino-
njegovom odmoru. Putovanja ta postupno postaju temelj agro- namjerom obogaćivanja svoje zemnim partnerima, preko ra-
u dalje ili bliže destinacije za turizma naše županije. Agrotu- regionalne turističke ponude i Turistička zajednica – znoraznih prezentacija bilo sa-
mnoge je odlična prilika i kako rizam sam po sebi nema moguć- njenog plasiranja na domaće i stalan oslonac mog seoskog domaćinstva kao
bi nadogradili svoje spoznaje nost zaživjeti ‘usred ničega’, što strano turističko tržište. Druga su pak domaćinstva gospodarskog subjekta bilo kao
o više ili manje sličnim ili pak znači da u njegovoj blizini mora Razvojem agroturizma u podigla agroturističku važnost dijela cjelokupne ponude župa-
različitim kulturama, stilovima postojati minimum turističkih Šibensko-kninskoj županiji na- za još jednu notu, poput ‘Jurli- nije, do samostalnih web-strani-
života i tradicionalnim običaji- atrakcija, kako bi jedno seosko pravljeni su značajni pomaci, ne novih dvora’, gdje je religioznost ca i info brošura. Podaci o seo-
ma pojedinih naroda. Dolaskom domaćinstvo ‘udahnulo punim samo u turističkom smislu, već i njihov sastavni njihov dio, ili skim domaćinstvima također se
u određenu destinaciju moderni plućima’. Taj minimum turi- u drugim područjima. Osim što pak ‘Etnoland Dalmati’, u čijem redovito ažuriraju na službenim
gost želi saznati što je moguće stičkih atrakcija je u šibenskom je turistička ponuda županije se sastavu nalazi i prvi hrvatski internetskim stranicama i u info
više o domicilnom stanovništvu, zaleđu davno ispunjen, posebi- dobila na svojoj raznolikosti, muzej dalmatinske tradicije, što brošurama Turističke zajednice
tko su oni danas i tko su bili ne- ce proglašenjem Nacionalnog otvorena su i nova radna mjesta, bi bio još jedan važan lokalitet Šibensko-kninske županije, radi
koć, kako su i zašto u prošlosti parka ‘Krka’ još 1985. godine. izvršena kvalitetna eksploatacija kulturnog turizma na šiben- pružanja što točnijih informaci-
odabrali upravo taj komadić pla- Tu su također povijesno važni zemljišta, očuvana je tradicija, skom području. jama posjetiteljima, gostima ši-
neta kao svoju bazu, te kako je gradovi Skradin i Knin, mauzo- a sve to radi onih područja koji- Kako bi važnost seoskih do- benskog kraja. «

Jurlinovi dvori prepoznatljiv su Ljepota rijeke Krke privlači

brend primoštenskog zaleđa ribolovce iz cijelog svijeta
 četvrtak, 30. travnja 2009.
šibenskilist sajam agroturizma 05

utohtonom ambijentu

Torta od sira i višanja

proizvod pakovačkog
I-Paka na Danima sira

Spiza ispod peke na obiteljskom Joško Lokas vlasnik Etnolanda

gospodarstvu Kalpić ‘Dalmati’ s meštrom za ‘mišinu’ i diple
06 sajam agroturizma
Dane Slamić osnivač Udruge malih i obiteljskih hotela i vlasnik hotela ‘Borovnik’
Naši su gosti žel
domaće spize i p
Proizvođači poljoprivrednih i drugih proizvoda trebali bi se udružiti radi zajedničkog izlaska na tržište, a ovaj
Sajam agroturizma je prava prilika da se bolje upoznamo i pronađemo zajednički interes, kaže Dane Slamić
katarina rudan
katarina.rudan@sibenski-list.hr
tisno
Udruga obiteljskih i malih
hotela Hrvatske osnovana je
2004. godine i tada je imala 54
članice. Pet godina kasnije na
nacionalnoj razini registrirano
je 120 redovnih i 70 pridruže-
nih članica. Vlasnici obiteljskih
i malih hotela danas raspolažu
ukupno s 8.000 kreveta, a za-
pošljavaju oko 3.000 radnika.
Po broju objekata najjača je
Dalmacija, slijedi Istra, dok se
u kontinentalnom dijelu Hrvat-
četvrtak, 30. travnja 2009.
šibenskilist
ske bilježi vidljiv rast obiteljskih
i malih hotela.
- Na području županije ima-
mo oko 40 registriranih i nere-
gistriranih obiteljskih i malih
hotela. Udruga je, naime, kod
osnivanja donijela odluku da će
učlanjivati samo kategorizirane
objekte, pa su u našoj udruzi sa-
mo oni koji su od Ministarstva
turizma dobili kategorizaciju.
Imamo 16 aktualnih i 6 pridru-
ženih. Otvaranje novih objekata,
poput hotela ‘Vrata Krke’, dokaz
su da potencijala još ima, kaže
Dane Slamić, osnivač Udruge
obiteljskih i malih hotela i vla-
snik hotela ‘Borovnik’ u Tisnom.
Povezati proizvođače i
potrošače
Slamić je danas član Vijeća
Udruge, koji na temelju više-
godišnjeg iskustva odnos dr-
žave, resornih ministarstava,
Hrvatske turističke zajednice,
jedinica lokalne i regionalne
samouprave i drugih subjekata,
prema malim hotelijerima ocje-
njuje pozitivno.
– Tomu je dokaz i Sajam
agroturizma kojeg Županija i
županijska Regionalna razvojna
agencija organiziraju u Skradi-
nu. Prilika je to da se hotelijeri,
bilo veliki ili mali, kao i ugosti-
telji, na jednom mjestu susret-
nu i upoznaju s proizvođačima
hrane, pića, suvenira i drugih
proizvoda koji se mogu plasirati
kroz turizam. Možda mi koji ov-
dje živimo nismo ni svjesni koja
bogatstva u prirodnim resursi-
ma imamo, a njih je potrebno
isticati, buditi i sve će s vreme-
nom stati na svoje mjesto, kaže
Slamić. Za velike hotelske kuće,
nastavlja, posebno su zanimljiva
Dane Slamić ispred hotela
poljoprivredna gospodarstva ko-
ja proizvode sezonsko voće i po-
vrće, ali i kod udruženih malih
hotelijera, kao i restorana, mali
proizvođači hrane bi mogli naći
svoj interes.
Graditi sa čistim papirima
- Šibensko-kninskoj županiji i
cijeloj Hrvatskoj nedostaju obi-
teljski i mali hoteli i osobno bi
mi bilo jako drago kada bi ih se
više gradilo. Međutim, dosta je
toga povezano s nesređenim lo-
kacijskim i građevinskim dozvo-
lama. Niti jedan obiteljski hotel
vilson polić
1000
ležajeva
imaju obiteljski i mali
hoteli u županiji
‘Borovnik’ u Tisnom
 četvrtak, 30. travnja 2009.
šibenskilist sajam agroturizma 07

ljni
pića
nije spreman upustiti se u avan-
turu, početi graditi i kazati - ri-
ješit ćemo to u hodu. Mi želimo
najprije riješiti, imati čiste papire
i onda graditi. U tu skupinu pri-
pada i hotel ‘Borovnik’ koji ima
želju i potrebu uložiti dio novca
kojeg gosti kod nas ostave. Ne-
dostaje nam lift, wellnes, relex
da bismo mogli poslovati cijelu
godinu, ali još nismo uspjeli doći
do potrebnih dozvola. Nadamo
se da ćemo do početka jeseni
biti u posjedu svih dokumena-
ta i moći krenuti u adaptaciju,
veli Slamić. U njegovom hotelu
s tri zvjezdice je 97 kreveta u 50
smještajnih jedinica, a nakon
adaptacije dobit će još jednu
zvjezdicu. «

»Obiteljski i mali
hoteli popunjeni
su 200 dana u
godini, što znači
da prelazimo 70
posto godišnje
popunjenosti ili smo
tom postotku blizu,
čemu u cijelosti teži
hrvatski turizam«

Dane Slamić:

Stvaramo brend
U ukupnoj turističkoj i ugos-
titeljskoj ponudi uloga obiteljskih
i malih hotela je ogromna. U njihov
rad uključeno je 70 posto članova
naših obitelji, dajemo im svoje ime
i pečat, stvaramo jedan brend, što
je na Zapadu posebno cijenjeno,
za našu djecu i generacije koje
dolaze. Riječ obiteljski dovoljno
govori sama za sebe. Iako smo na
četvrtom mjestu po udjelu u DBP-
u u turizmu, bez sumnje smo nešto
najkvalitetnije što hrvatski turizam
može dati.
08 sajam agroturizma
1. VINOPLOD-VINARIJA d.d.
- vina, desertna vina i rakije
2. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo «Skorić»
- ekstra dijevičansko maslinovo ulje
3. Poljoprivredno-trgovački obrt
«BONACA»
- vino maraština
4. OPG Sladić
- vino, rakije
5. Poljoprivredni obrt «M&A MED»
- med, medni likeri, medni ocat,
propolis
6. DALMATINO
- suveniri (replika dalmatinskih
uporabnih predmeta, unikati od
maslinovog drveta)
7. ROŽIĆ d.o.o.
- prosenica - beskvasni integralni
kruh od sedam vrsta žitarica,
eko servis za objedovanje
8. Udruga «ŽENA»
- crvena kapa (velika i mala), muška
i ženska nošnja, ekološke vrećice,...
9. LASIN d.o.o.
- vino
10. Obrt MADIT
- rakija s pričama
11. OPG ARALICA
- maslinovo ulje, džem i liker od
Maraske, džem crne smokve i orasi,
bajame u šećeru
12. LAĆA COMMERCE d.o.o.
Uljara “LAĆA”
- maslinovo ulje i proizvodi od maslina
13. OG Paić, Skradin
- skradinska torta, slatki i slani badem,
smokvenjaci, marmelade od
šumskog voća, likeri
14. LIPA” Obrt za izradu narodnih
odjevnih predmeta i edukaciju
- ručno izrađene povijesne kape
15. BEL-CRO trade d.o.o.
Pršutana “Miljevci”
- pršut, suhomesnati proizvodi
16. EKO MAVROVIĆ d.o.o.
- suhomesnati proizvodi
četvrtak, 30. travnja 2009.
šibenskilist
popis izlagača
17. PZ PRIMOŠTEN BURNI 35. DAR MORA d.o.o. 52. Domaća radinost IGOR LABURA
- maslinovo ulje, suhe smokve - dagnje - drvene kutije za pakiranje
vinskih boca, ključeva, satovi
18. Seosko domaćinstvo – 36. Etnoselo DALMATI d.o.o.
Galjin dvor, Kruševo ETNOLAND 53. Zlatarna Simon Čivljak
- visoko kvalitetno vino, maslinovo ulje - domaći proizvodi - nakit
19. Obiteljsko gospodarstvo Tošić 37. VINAR MARKO DUVANČIĆ 54. Obrt «NISA»
- kravlji sir iz mišine i polutvrdi sir - vino - suveniri
20. Udruga „Pčela“, Šibenik 38. I-PAK” d.o.o. 55. D.V. ETNOART
- med, proizvodi od meda - sir, mlijeko i mliječni proizvodi - razni suveniri
21. DALMACIJAVINO d.d. 39. Osnovna škola Skradin 56. Poljoprivredno gospodarstvo
- vina, sokovi i alkoholna pića - prizvodi od oraha i prirodnih DARKO MRVICA
materijala - prošek, rakije, maslinovo ulje,
22. Vinar Stipe Knežević suhe smokve, bademi
- vino: maraština i debit 40. PUCE d.o.o.
- motorne pile, kosilice, alati, pribor 57. Obrt za usluge «MASLINJAK»
23. RUKOTVORINE PEZER - mreže za ribarstvo, nautiku i sport
- šibenska kapa, tkane torbice, 41. BOKUN d.o.o.
(unikati),... - vino od šumskih kupina, sokovi, 58. Obrt “DALMACIJA ART”
džemovi - domaća rakija, proizvodi
24. OPG KARLO GRACIN od kamena
- lavanda, ulje, rakija 42. CROATIA OSIGURANJE d.d.
JADRANSKA BANKA d.d. 59. PUO DOMAĆA RADINOST
25. TZ Šibensko-kninske županije - predmeti otkani na
Udruga malih obiteljskih hotela 43. ZADRUGA BAT-KIJEVO tkalačkom stanu
- promotivne brošure - vino
60. Staklorezački obrt “ARKA”
26. OPG PERIĆ 44. T.O. DINO - unikatni radovi u staklu
- uzgoj magaraca i prodaja mlijeka - gumeni bomboni i nakit
61. Udruga “GANGARO”
27. “TRIBUNJ OTKUP”, PZ TRIBUNJ 45. OPG Nikola i Ružica Miličević, - plakati, ribarske mreže
- maslinovo ulje, zelena i crna maslina Zvečanje
- poljički soparnik 62. Domaća radinost Marija Lokas
28. TKALAČKA ZADRUGA MILJEVCI - razne vrste keramičkih i staklenih
- izvorni proizvodi Šibensko-kninske 46. IMOTSKA JEZERA d.o.o. ukrasnih proizvoda
županije (kape, torbe,...) - domaći džemovi od šumskog i
domaćeg uzgojenog voća 63. Domaća radinost “JURIN”
29. JAVNA USTANOVA - suveniri
NACIONALNI PARK KORNATI 47. Obrt za proizvodnju suvenira
- propagandni materijal i suveniri “KOGUL” 64. Obrt “BRACERA”
- ručno izrađeni suveniri od kamena - suveniri
30. BATLAN d.o.o. sa apliciranim motivima hrvatske
- kravlji i miješani (kravlji i kozji) sir baštine, sveniri od stakla 65. Obrt “DENI DESIGN”
- nakit
31. Trgovačko-proizvodni obrt 48. API-HERBA
«GIUSEPPE» - zeleni med, čajevi od ljekovitog bilja, 66. Agroturizam Kalpić
- voćni likeri od borovnice, višnje melemi, pčelinji vosak, ljekoviti jastuci TSOG KALPIĆ
i oraha - rakije, pršut, sir, kruh ispod peke,
49. Seosko gospodarstvo jelo ispod peke
32. DUJMEX d.o.o. “DUGA STRANA”
- imotska torta, imotski rafioli - seoska košara sa sadržajem 67. MATE MAĆO ŽURA
(maslinovo ulje, vino, rakija, smokve) - makete vodenica, mlinova,
33. Udruga malih sirara Šibensko- stupe za sukna
kninske županije «MIŠINAC», Drniš 50. ATELIER VENEL
- polutvrdi kravlji i ovčji sir, sir iz mišine - narodne nošnje, šibenska i lička kapa 68. SEOSKO DOMAĆINSTVO
«JURLINOVI DVORI»
34. TIMBUKTU d.o.o. 51. Cvjećarnica “DEA” - autohtoni primoštenski proizvodi:
- vino kujundžuša, likeri (mirta, - dalmatinske kamene kućice, vino babić, pršut, slane srdele,
orahovac, cherry) i travarica crkvice, satovi, etno sela ovčiji sir, kruh ispod peke, lozovača,...