Sibenski List, 25. Rujna 2014

u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 25. RUJNA 2014. BROJ 2648 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10 www.sibenski-list.hr
S
T
R
.

8
DEKANICA A. GRUBII: VELEUILITE JE OVE
GODINE BILO PRVI IZBOR ZA 60% STUDENATA
POSEBAN PRILOG
uz Dan grada ibenika,
blagdan Svetog Mihovila
ibenska povijest stala je
na - Mletakoj Republici!
Vie od deset ljudi
zatrailo lijeniku
pomo zbog vode
s nelegalnog
izvorita Kanela
GREBATICA
STR. 3
Ni dvije godine nakon otvorenja, stalni muzejski postav nije dovren
STR. 4
ibenski list
2 aktualno
ETVRTAK, 25. RUJNA2014.
ibenskilist
MARINA JURKOVI
marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr
IBENIK
Iako u to vrijeme nije bio u i-
beniku ve na dunosti naelni-
ka mjeovite policijske postaje na
Visu, obiljeavanje rujanskog rat-
nog podviga svake godine Branku
Peranu izaziva, kae, sjeanja na
neke drage osobe i dogaaje, prije
svega na Bou Markovia, zamje-
nika zapovjednika 113. brigade
HV-a koji je poginuo 2. listopada
1991. godine.
Hajdukov grb sa
ahovnicom
-Negdje u srpnju ili kolovozu
1991. godine tadanji zapovjed-
nik vojarne Rogai' u Komii Bo-
o Markovi s kojim sam bio u pri-
jateljskim odnosima, napustio je
JNA. Nakon to je dobio rjeenje
o prekidu slube, nekoliko dana
do odlaska s otoka vozio se svo-
jim mercedesom po rivi u Komii.
Sjeam se da je iznad stranjeg
sjedala u vozilu imao istaknut
jastui sa izvezenim grbom Haj-
duka. U sredini se nalazila karak-
teristina ahovnica.
Na taj nain izraavao je svoje
opredjeljenje tako da je odlazak
iz JNA malo koga iznenadio. Uo-
DA SE NE ZABORAVI Nepoznatih detalja iz vremena ratne obrane grada ibenika prisjetio se Branko Peran:
Optiku za raketne bacae
i nono snimanje Zvonko
Marii je, uz naputke
Boe Markovia, iznio iz
vojarne na Visu, a ja ih
dopremio u ibenik!
stalom, iz razgovora sa Zvonkom
Mariiem doznao sam da je i pri-
je odlaska svakodnevno u vojarni
'Rogai' parkirao svoj automobil.
Naravno s tim jastuiem.
Nakon odlaska s otoka Visa
Peran je, pria, ostao u vezi sa
Markoviem. esto su se uli te-
lefonski.
-Jedne prilike mi je kazao da
se prikljuio postrojbama Hrvat-
ske vojske, te priao o situaciji u
ibeniku i okolici. Sjeam se kao
da je bilo juer kada me pred kraj
ljeta 1991. godine nazvao iz ibe-
nika i rekao: 'Prijatelju, treba nam
pomo za obranu grada, imamo
oruje, ali bez optike i ureaja
za nono snimanje. To je kao da
ga i nemamo.' Zamolio me je da
pokuam iz 'Rogaa' izvui bilo
to od nianskih sprava za baca-
e, minobacae i rune bacae
RPG, te ureaje za nono gaa-
nje. Znao je tono to se u vojarni
nalazi... Stupio sam u kontakt sa
Zvonkom Mariiem koji je radio
zajedno sa Markoviem u 'Roga-
ima'. Bio je osoba od povjerenja
pa sam mu prenio Markovieve
rijei. Prihvatio je suradnju bez
ikakvog kolebanja i preuzeo na
sebe da iz vojarne iznese trae-
nu opremu. Dogovorili smo se o
nainu izvlaenja, preuzimanja
opreme i transporta s Visa u i-
benik. Uglavnom, Zvonko Marii
iznio je iz 'Rogaa' dalekozor za
nono promatranje, RAP za MB
82 mm, dvije ciljnike naprave
za MB 82 mm, dvije ciljnike na-
prave za RBR 90 mm 'OSA', jednu
ciljniku napravu za BST 82 mm,
dvije ciljnike naprave za RB M57.
Sve je bilo zapakirano u kutije.
Preuzeo sam opremu i stavio u
svoj automobil, sakrio je a onda
je potajice ukrcao na trajekt, gdje
sam je spremio na sigurno mje-
sto i odvezao u Split. U Splitu me
pred trajektom ekao brat Joko
koji je opremu odvezao u ibenik,
odnosno Grebaticu.
Po povratku na Vis Branko je,
veli, nazvao Bou Markovia i
upoznao ga da se poiljka s Visa
nalazi u obiteljskoj kui Perana u
Grebatici.
Marii postao
brigadir HV-a
-Ubrzo me Boo nazvao i re-
kao da je preuzeo poiljku. Kada
sam 1994. godine doao raditi u
Policijsku upravu ibensko-knin-
sku upoznao sam Joka Govia
koji mi je rekao da mu je poznato
to sam, zajedno s Markoviem,
napravio za grad, jer je upravo on
jedne noi s Boom Markoviem
bio kod mene kui u Grebatici,
i od mog brata preuzeo opremu
koju sam poslao s Visa. Svake
godine u ovo vrijeme sjetim se
tih dana, te konspiracije i akcije.
Zahvalan sam i sretan to sam
bio u poziciji pomoi u obrani
grada i to sam poznavao Bou
Markovia, velikog domoljuba i
istinskog heroja Domovinskog ra-
ta. S mnogim sam poznanstvima
iz tog vremena oplemenjen kao
ovjek. Da nije bilo Joka Govia,
nakon pogibije Boe Markovia,
vjerojatno ovaj dogaaj nitko ne
bi ni spominjao.
Zvonko Marii je, inae, ne-
dugo nakon izvlaenja opreme iz
'Rogaa', uz moju pomo napu-
stio JNA i prikljuio se postrojba-
ma HV-a. Ranjen je u Posavini,
brigadir je HV-a, danas je umi-
rovljenik i ivi u Osijeku. I on je
pomogao u obrani ibenika, pa
neka ostane zapisano - ispriao
je Branko Peran.
Zvonko Marii iznio je iz Rogaa dalekozor za nono promatranje, RAP za MB 82 mm, dvije
ciljnike naprave za MB 82 mm, dvije ciljnike naprave za RBR 90 mm OSA, jednu ciljniku
napravu za BST 82 mm, dvije ciljnike naprave za RB M57. Sve je bilo zapakirano u kutije.
Preuzeo sam opremu i stavio u svoj osobni automobil, sakrio je a onda je potajice ukrcao na
trajekt, gdje sam je spremio na sigurno mjesto i odvezao u Split. U Splitu me pred trajektom
ekao moj brat Joko koji je opremu odvezao u ibenik, odnosno Grebaticu
ibenskilist aktualno 3
Vie od deset ljudi zatrailo
lijeniku pomo nakon to su
konzumirali vodu s divljeg
izvorita Kanela u Grebatici!
PETAR MIKULIIN
redakcija@sibenski-list.hr
- Graanima preporuujemo
da ne koriste vodu sa izvorita,
poput Kanele u Grebatici, koja
nisu pod kontrolom javnih vo-
doopskrbnih poduzea. Ta voda
moe biti uzrokom zdravstvenih
tegoba - u utorak je kratko i jasno
priopio Zavod za javno zdrav-
stvo ibensko-kninske upanije.
Iz informacije koje odaslao ZJZ
odmah je bilo jasno da je rije o
zdravstvenim problemima iza-
zvanim koritenjem vode s 'div-
ljih', nelegalnih i neodravanih
izvorita
-Rije je o vodi s nelegalnog
izvorita i ona kao takva nije
klorirana. Drugim rijeima - nije
za pie. Nama je jasno da su ljudi
bili u panici zbog prolotjednih
muka s vodom. Da su se i zbog
toga odluili uzimati vodu s al-
ternativnih izvorita. Meutim,
nemaju opravdanja za to to
prethodno nisu provjerili moe
li se ta voda uope koristiti. Na-
alost, sada kao posljedicu ima-
mo zdravstvene tegobe kod ljudi
koji su takvu vodu koristili - kae
nam ravnateljica Zavoda Suzi Va-
tavuk.
U tijeku je istraga epidemije
zbog koje je vie od deset ljudi
zatrailo lijeniku pomo.
Javnost je
malo razmaena
-Uzorke smo poslali na labora-
torijsku analizu. Na osnovi sazna-
nja o bolesnicima, jasno je da je
uzrok njihovih tegoba koritenje
neiste vode. Upozoravam da je
takvih izvorita nekoliko. Osim u
Grebatici, postoje i kod Skradina
i Graaca. Rije je o objektima koji
nje ne moe pomoi. I, naravno,
da je rezultat toga vie od deset
ljudi u bolnici sa simptomima in-
fekcije, bolova u trbuhu, povraa-
nja, temperature... No, u pravilu
takvi simptomi sreom nisu dugog
vijeka - zakljuuje epidemiolog dr.
eljko Huljev.
Stoga, valja jo jednom naglasi-
ti - voda iz ibenskog vodosustava
(vie) nije oneiena i pogodna je
za sve namjene. Sva druga izvori-
ta su nelegalna, a voda u njima
nije za koritenje, jer moe rezulti-
rati upravo onim to se eli izbjei
zdravstvenim problemima.
MUKE PO VODI
nisu pod nadzorom. Odgovornost
za ovaj sluaj ima i Mjesni odbor
Grebatice, koji bi trebao provje-
ravati i sprijeiti koritenje vode.
Prvenstveno isticanjem natpisa,
koji bi upozorio da ona nije za
pie.
Moram rei i da je javnost malo
razmaena. Nepotrebno stvaraju
konfuziju, mijeajui razliite slu-
ajeve. S druge strane, ljudi kori-
ste vodu ne znajui koliko je ona
opasna. Nevjerojatne su mi infor-
macije da su pojedinci drali vodu
i po pet dana izvan hladnjaka, a
rije je o vodi kojoj ni prokuhava-
Nevjerojatne su mi
informacije da su poje-
dinci drali vodu i po pet
dana izvan hladnjaka,
a rije je o vodi kojoj ni
prokuhavanje ne moe
pomoi. I, naravno, da
je rezultat toga vie od
deset ljudi u bolnici sa
simptomima infekcije,
bolova u trbuhu, povra-
anja, temperature... No,
u pravilu takvi simpto-
mi nisu dugog vijeka
DR. ELJKO HULJEV
EPIDEMIOLOG
Suzi Vatavuk
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
4 aktualno
ibenskilist
Prije dvije godine u povodu Da-
na grada i blagdana sv. Mihovila,
ibenik je nakon godina ekanja
dobio novi stalni muzejski postav.
Sveano je bilo tog dana, a doga-
aju tekom nekoliko milijuna i
vanom, nesumnjivo, ne samo za
ibensku kulturu ve i ire, bio je
nazoan i predsjednik drave Ivo
Josipovi te ministrica kulture An-
drea Zlatar Violi. Hvalilo se tada
na sva usta suvremeno ureen po-
stav ime se ne mogu podiiti mno-
gi muzeji u Hrvatskoj sline veliine
i koncepcije. No, u tim svearskim
trenucima mnogima je promaknu-
lo kako postav ibenskog muzeja
zapravo nije dovren. ibenska
prolost predstavljena je u atriju i
na prva dva kata Kneeve palae,
no trea etaa nije doekala svoje
ureenje. Umjesto prie o ibeniku
od pretpovijesti do novije povijesti,
odnosno poetka Domovinskog
rata i meunarodnog priznanja
Hrvatske 1992. godine, ibenska
povijest u sadanjem izdanju stal-
nog postava ispriana je tek polo-
vino do kraja 18. stoljea i sloma
Mletake Republike.
No, o dovrenju stalnog postava
ve dvije godine nitko nita ne govo-
ri. U meuvremenu se promijenila i
gradska uprava, no trei kat iben-
skog muzeja jo eka ureenje, a ka-
Hotel 'Jadran', 'Raspreni hotel',
hotel 'ibenik'... Iz dana u dan po-
veava se broj hotela i smjetajnih
kapaciteta u staroj gradskoj jezgri,
a uskoro bi im se trebala pridruiti
i palaa Divni. Rije je o jednoj od
brojnih srednjovjekovnih gradskih
palaa, ureenje koje bi, kako stvari
stoje, trebali pokrenuti (zasad nepo-
znati) slovenski investitori.
Kua Divni, smjetena na tr-
gu kod 'Medulia', ve godinama
vapi za preureenjem. To pitanje
posebno je aktualizirano prilikom
nedavnih oteenja prouzroenih
nevremenom, ali i posjeta inspekcije
za zatitu kulturnih dobara, koja je
ustanovila da je palaa u vrlo loem
stanju.
-Sanacije i hitne mjere ureenja
kue Divni nune su, ukoliko ne
elimo da propadne. Mi smo ve
napravili statiku procjenu i tro-
kovnik potrebnih radova i zahvata.
Posebno je bitna restauracija fresaka
iz 19. stoljea, koje se nalaze unutar
palae. Oekujemo sredstva od Mi-
nistarstva kulture, koja e nam uve-
NI DVIJE GODINE NAKON OTVORENJA, stalni muzejski postav nije dovren
ibenska povijest stala je
na Mletakoj Republici!
U ovoj godini smo dobili novac za izradu
projektne dokumentacije, a u sljedeoj
oekujemo financijska sredstva za
realizaciju. Rije je o iznosu od oko 2,5
milijuna kuna za sve vrste radova
objanjava ravnatelj Gojko
Lambaa nadajui kako e
postav biti dovren
sljedee godine!
da e se to dogoditi u ovom trenutku
nitko pouzdano ne zna. Ako je suditi
prema rijeima ravnatelja muzeja
Gojka Lambae, kojeg mnogi sma-
traju odgovornim zbog sporosti oko
rjeavanja problema novog stalnog
postava, nita se nee promijeniti
do kraja ove, a vjerojatno ni sljede-
e godine.
-U ovoj godini smo dobili novac
za izradu projektne dokumentacije,
a u sljedeoj oekujemo financijska
sredstva za realizaciju. Rije je o
iznosu od oko 2,5 milijuna kuna za
sve vrste radova i od graevinskih,
zanatsko-obrtnikih, elektro-insta-
lacijskih, stolarskih do multimedije
objanjava Lambaa.
Na upit kako to da se radovi na
treem katu nisu planirali zajedno
s radovima na preostalom dijelu
muzeja i tako bili dio jedinstvene
projektne dokumentacije, Lambaa
tvrdi kako se oduvijek raunalo na
dvije faze radova.
-Ukoliko se bude sve odvijalo
kako smo planirali, otvaranje dovr-
enog postava moe se oekivati u
ranu jesen sljedee godine opre-
zan je, kao i obino Lambaa. No,
to e, tvrdi, ovisiti o tomu hoe li
Grad ibenik i Ministarstvo kulture
RH osigurati potrebna financijska
sredstva. Iako je u ovoj godini sam
muzej, otvaranjem posebnog odjela
za upravljanje tvravama uprihodio
vie od dva milijuna kuna, Lambaa
taj novac uope ne spominje. Ne zna
se ni koliko je novca muzej zaradio
od prodaje ulaznica za razgledava-
nje stalnog postava, no Lambaa
se i dalje oito namjerava oslanjati
iskljuivo na gradski i dravni pro-
raun. MARIJALONAR
SLOVENSKI INVESTITORI SPAAVAJU IBENSKI KULTURNI SPOMENIK
Palaa Divni pretvara se u hotel
Prije vie od 400 godina ugledni i bogati ibenanin Frane Divni nainio je prekretnicu
u pravnom ivotu ibenika tiskavi u Veneciji Knjigu statuta, zakona i reformacije
grada ibenika. Na poetku 21. stoljea njegova bi obiteljska kua trebala biti
prekretnica u turistikoj valorizaciji stare ibenske gradske jezgre. Prvi u nizu malih
hotela, koji su budunost ibenskog turizma
like pomoi da se stanje pomakne
s mrtve toke. Raduje i da postoje
zainteresirani ulagai iz Slovenije, no
oni zasad karakter i visinu ulaganja
kriju kao zmija noge. Ulagaa eka
i sreivanje dokumentacije. Poznato
je vie od deset vlasnika tog objekta,
meu kojima je i Grad ibenik. Lo-
giki je pretpostaviti da e rjeenjem
papira investitor precizirati i svoje
namjere. Budui vlasnik obvezan
je potovati i hitne mjere zatite
objekta kao kulturnog spomenika,
u skladu s napucima Ministarstva
kulture - izjavila nam je proelnica
Konzervatorskog odjela u ibeniku
ivana Stoi.
Prije vie od 400 godina ugledni i
bogati ibenanin Frane Divni nai-
nio je prekretnicu u pravnom ivotu
ibenika tiskavi u Veneciji 'Knjigu
statuta, zakona i reformacije grada
ibenika'. Na poetku 21. stoljea
njegova bi obiteljska kua trebala biti
prekretnica u turistikoj valorizaciji
stare ibenske gradske jezgre. Prvi u
nizu malih hotela, koji su budunost
ibenskog turizma. PETARMIKULIIN
Gojko
Lambaa
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
/
C
R
O
P
IX
N
IK
S
A
S
T
IP
A
N
IC
E
V
/
C
R
O
P
IX
Kada strani investitori priaju da ne dolaze
ovdje kod nas u Hrvatsku zbog antipodu-
zetnike klime i iznimno niske razine pravne
sigurnosti bolje rei nesigurnosti onda svi u
nas kimaju glavom i izvlae zakljuak 'je, pra-
vosue, pravosue nam je koma, to nam je rak-
rana.' No, nije rije (samo) o pravosuu, zapravo
ponajmanje je tu rije o pravosuu. Pravosue
nam je jo i dobro kakvo je kod nas sve ostalo.
Odnosno, kakvi smo mi i kakvi su ovi ili oni
koje na svoju vlastitu sliku i priliku svake etiri
godine izabiremo. A da je tome ba tako, nita
bolje ne pokazuje nego najnoviji sluaj ili bo-
lje rei javna histerija - sa zagaenjem izvorita
Jaruga naftom.
Lopovi po 'defaultu'
Jer, to rei o poduzetnikoj klimi i pravnoj
sigurnosti kada primjerice SDP-ov saborski zastu-
pnik prije sedam dana sazove tiskovnu konferen-
ciju i javno kae kako je za zagaenje vode krivo
zagaenje iz kruga kninske tvrtke DIV, kninska
gradonaelnica Josipa Rimac koja je pogodovala
toj tvrtki i propustila sanirati zagaenje, te u-
pan Goran Pauk koji je politiki titi. Naravno,
to prenesu svi ivi, novine i portali, no onda se iz
suprotnog politikog tabora zavalja druga vijest
ma kakvi DIV, za zagaenje je krivo 'curenje
ostataka proizvodnje iz bive tvornice na Lozov-
cu', gotovo 'sa stopostotnom sigurnou' je izjavio
Miho Mio, direktor 'Vodovoda i odvodnje'. Da-
kle, nije DIV i HDZ, nego je TAL koji, kae Mio
'nikada nije saniran' i usput se ogradi 'no to e
se ustanoviti kad zavri istraga.' Onda dakako sve
novine i portali ponu traiti 'Ivanal' i njegove
vlasnike Marka i Vladimira Ivanovia, a u skladu
s tim krenu i novinski naslovi 'Policija u ex TAL-
u' i ' Za zagaenje pitke vode odgovorni mogu
dobiti i osam godina robije!' Ukratko, kao da je
rije o Divljem zapadu krimen je tu, i dokazi
su tu redakcije su dobile slike zauljenih ahtova
iz TAL-a, a kako vidimo zna se i kazna osam
godina robije. To je zapravo jedina razlika od Div-
ljeg zapada tu bi se trailo prvo drvo i grana
dovoljno vrsta da se preko nje prebaci konopac.
Treba li jo koju vie rei o pravnoj sigurnosti i
onoj da je svatko nevin dok mu se ne dokae su-
protno? Kod nas je, kako vidimo, zapravo obrat-
no svatko moe biti kriv ako sam ne dokae
suprotno. A o antipoduzetnikoj klimi ne samo
da su poduzetnici po 'defaultu' lopovi nego su sa-
da evo, i prije nego je policija i sud, istraga rekla
svoje, postali 'zagaivai' i 'trovai'. Bez obzira
na to to su i DIV i Ivanal svoje ekoloke proble-
me i zagaenja naslijedili od biveg TVIK-a i
TAL-a koje socijalistika drava desetljeima
nije rjeavala, a ne rjeava ih, kako vidimo ni ova
kapitalistika, u zadnjih dvadesetak godina. O
tome da je 'Ivanal' jedan od najveih ibenskih
i dalmatinskih izvoznika, da radi za Mercedes,
Volvo, General Motors, WV, MAN, o tome, daka-
ko nitko od naih politiara koji se kunu 'u stvara-
nje uvjeta za rast proizvodnje' i 'otvaranje novih
radnih mjesta' nije prozborio ni slova.
Kad nam je trebao i DIV je bio dobar
'Ivanal' ih je kada je o radnim mjestima rije
nita manje nego uduplao. Obitelji Ivanovi,
naime nacionalizirana je Tvornica aluminija Lo-
zovac nakon 2. svjetskog rata, a vraena im je tek
2004., iako su je bezuspjeno pokuavali vratiti u
obiteljsko vlasnitvo jo od 1990. Kada vie nisu
znali to e s tehnoloki najzastarjelijom i najza-
putenijom tvornicom unutar TLM-a i njezinih 60
radnika, drava se sjetila Ivanovia i vratila im je
nazad. A oni ne samo da nisu propali, nego su se
preselili na Pode, prebrodili i krizu u automobil-
skoj industriji a broj radnika gotovo udvostruili
vie ih je od stotinu. S DIV-om je pria malo
drugaija, ali je u jednom slina kad drava
nije znala to e s brodogradilitima i socijalnom
bombom od nekoliko tisua radnika i kooperana-
ta, onda nam je bio dobar. Najvanije ih je bilo
skinuti s prorauna i papirnato ispuniti uvjete
Europske komisije evo mi privatizirali brodo-
gradilita, ispunili uvjete za lanstvo u EU!
PIE: ZDRAVKO PILI
Sada i oravi mogu vidjeti zato
nitko ne eli ulagati u Hrvatsku ne
samo da su poduzetnici 'lopovi' nego
su postali jo i 'zagaivai' i 'trovai'!
GOVOREI OTVORENO
Treba li jo koju vie rei o pravnoj sigurnosti i onoj da je svatko nevin dok mu se
ne dokae suprotno? Kod nas je, kako vidimo, zapravo obratno svatko moe
biti kriv ako sam ne dokae da je nevin. A o antipoduzetnikoj klimi ne samo
da su poduzetnici po 'defaultu' lopovi nego su sada evo, i prije nego je istraga
rekla svoje, postali 'zagaivai' i 'trovai'. Bez obzira na to to su i DIV i Ivanal
svoje ekoloke probleme i zagaenja naslijedili od biveg TVIK-a i TAL-a
ibenskom Hrvatskom na-
rodnom kazalitu rebalansom
prorauna, ukoliko to prihvate
ibenski gradski vijenici, bit e
osigurano jo 2,1 milijuna kuna,
od ega e vie od polovice novca
morati biti potroeno za podmiri-
vanje dugova nastalih za mandata
bive ravnateljice Nere Gojanovi
Kljaji. Ti su problemi u javnost
izili prije godinu dana, nakon
ega je Odjel za financije Grada
ibenika obavio reviziju poslova-
nja kazalita. Na to su ih potaknuli
i brojni vjerovnici koji su dolazili
u gradsku upravu i traili da im
se plati novac za usluge kazalitu.
Ispostavilo se takoer i kako je dio
rauna plaan tako to su pojedi-
ne tvrtke svoju donaciju izravno
plaale vjerovniku te takvi rauni
onda nisu ni proli kroz poslov-
ne knjige HNK. Najvie je takvih
spornih rauna bilo vezano uz
Meunarodni djeji festival, pa
e i sada dobar dio novca otii za
podmirenje tih dugova.
-Na raun neplaenih honora-
ra sa MDF-a otpast e nam 400
000 kuna. Tome treba dodati i
jo 520 000 kuna gubitka koji
su nastali naprosto kao poslje-
dica krivog i nerealnog planira-
nja poslovanja objanjava v. d.
ravnateljice Maja Trlaja, koja je
na tu dunost izabrana prije pola
godine nakon to je smijenjena
Gojanovi Kljaji.
Uz navedeno, novcem koje bi
kazalite trebalo dobiti rebalan-
som prorauna, s dodatnih 200
000 kuna mora podmiriti dug
radnicima zbog neisplaenih pre-
mija i jubilarnih nagrada, kako je
to propisano kolektivnim ugovo-
rom. Neto manje od polovice
tog iznosa dug je koji kazalite
kao odtetu mora platiti jednom
od zaposlenika. Njegovu plau,
naime, biva je ravnateljica samo-
inicijativno umanjila za gotovo 1
500 kuna, zbog ega je on sluaj
predao sudu. Presuda je sada do-
nesena i kazalite e stajati oko 70
000 kuna.
-Moram rei da svih tih 2,1
milijun kuna nije za podmirenje
naeg duga. Vie od polovice jest,
a ostatak smo naprosto morali
navesti kao stavke za gostovanja
i druge programe koje kazalite
priprema kazala je Trlaja obja-
njavajui zbog ega e kazalite
ibenske porezne obveznike ko-
tati dodatnih 2,1 milijun kuna.
Na raun neplaenih
honorara sa MDF-a otpast
e nam 400 000 kuna.
Tome treba dodati i jo
520 000 kuna gubitka
koji su nastali naprosto
kao posljedica krivog
i nerealnog planiranja
poslovanja objanjava v.
d. ravnateljice Maja Trlaja,
koja je na tu dunost
izabrana prije pola godine
nakon to je smijenjena
Gojanovi Kljaji
REBALANS GRADSKOG PRORAUNA
u raljama ibenskog HNK
Loe voenje
kazalita
ibenski porezni
obveznici platit
e s jo 2,1
milijuna kuna
MARIJA LONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
IBENIK
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
/
C
R
O
P
IX
6 aktualno
ibenskilist
BRANIMIRPERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
TISNO
Starevieva ulica u Tisnome,
koja se od Vatrogasnog doma prote-
e gotovo do autokampa i poznate
plae Jazine zacijelo je jedna od naj-
ljepih zona za stanovanje u mjestu.
Zapravo, mogla bi biti: nastalu pod
brdom sedamdesetih i osamdesetih
godina prolog stoljea, 'u drugom
redu do mora' iznad ulice Put Jazi-
ne, Starevievu obrubljuje 60-70
lijepih obiteljskih kua mahom
dvokatnica - sa ijih se balkona,
kao s komandnih mostova prekoo-
ceanskih brodova, prua prekrasan
pogled na otoni dio Tisnoga i Mur-
ter, a poloaj na uzvisini osigurava
svje zrak i za najveih vruina. No,
s ovim opisom iscrpljuju se svi epi-
teti koji rese ivot u Starevievoj:
civilizirani standard stanovanja po-
stoji jedino u kuama i dvoritima,
u snanoj opreci s oajnim stanjem
neasfaltirane, ve ovla, u privatnim
poduzimanjima neuredno betoni-
rane ulice pune rupa, bez nogostu-
pa, javne rasvjete i odvodnje. Nije
to dodue, nita neobino - gotovo
da i nema mjesta u upaniji lienog
slinih nizova kua du ulica formi-
ranih u socijalistikoj urbanistikoj
stihiji.
-Kako onda - prije tri desetljea -
tako i danas govori nam jedan od
stanara na iji smo poziv doli, a eli
ostati anoniman 'jer mu u ivotu ne
trebaju eventualne dodatne kompli-
kacije', bez podrobnijeg objanjenja
TISNO Starevieva ulica 30. godinji spomenik urbanistike stihije iz 80-ih godina
Izvoa radova napustio gradilite, a novi
natjeaj eka se ve - godinu dana
TISNO Starevieva ulica 30. godinji spomenik urbanistike stihije iz 80-ih godina
Izvoa radova napustio gradilite, a novi
natjeaj eka se ve - godinu dana
-Starevieva ulica nije jedina takva u Tisnome, ali je ipak u najloijem
stanju. Naalost, ona je otpoetka bila izloena uzurpaciji pojedinaca na
to se tadanja uprava nije obazirala govori naelnik Ivan Klarin. Kae
dajeOpinasakupiladovoljnonovcaodlegalizacijebespravnihobjekata,
ali e minimalno tri milijuna kuna za ureenje ulice utroiti jedino uskla-
eno s postavljanjem nove vodovodne mree i elektrine instalacije i u
suradnji sa ibenskim Vodovodom.
-Ne moemo si priutiti takvu neracionalnost da asfaltiramo ulicu, a da
je nakon toga Vodovod opet raskopa da bi postavio nove cijevi. Prije
godinu i po dana s Vodovodom smo poeli projekt ne bismo li to prije
cjelovito rijeili problem sa Starevievom, no izvoa radova je nakon
nekog vremena napustio gradilite. Vjerojatno je tek na terenu zakljuio
da je ponudio prenisku cijenu, te se povukao. U svakom sluaju, gotovo
godinu dana nismo imali decidiran odgovor, da bismo se naposljetku
dogovorili da Vodovod raskine taj ugovor i raspie natjeaj za novog
izvoaa u okviru postupka javne nabave. Koliko znam, to je u pripremi
objanjava Klarin jednogodinji zastoj radova u Starevievoj i Mievoj
ulici. U pogledu rokova ne moe biti odreeniji, no izvjesno je da se u ovoj
godini nita nee poduzimati. to se tie opine, ona je, podsjea, Star-
evievu ulicu uvrstila u lanjski i ovogodinji proraun.
na to bi se to odnosilo. No, iz svake
rijei jasno je da mu je dozlogrdi-
lo zamrznuto stanje u ulici gdje je
jedan od starosjedilaca i sezonskih
stanovnika jo iz sedamdesetih go-
dina.
Kako su fetivi
diskriminirali ostale
Podsjea da su se u kolovozu na-
vrile dvije godine otkako im je Ivan
Klarin, naelnik opine Tisno, na-
kon to je gotovo pedesetak stanara
potpisalo molbu za izgradnju ceste
i rasvjete u njihovoj ulici pismeno
obeao da e to biti rijeeno u sklo-
pu proirenja vodovodne mree uk-
ljuujui i poprenu, znatno krau
Ulicu Ante Mia. Prema Klarinovim
navodima iz faksimila njegova od-
govora naslovljenog na Stjepana
Mravinca, inicijatora potpisivanja
te molbe, sve je to trebalo biti zgo-
tovljeno jo u prvoj polovici 2013.,
ali cilj je izgleda, jo uvijek daleko.
-Lani na proljee jedan je bager
raskopavao Ulicu Ante Mia, a on-
da je sve stalo. Napravio je jedino
tetu, jer je dobar dio kua ostao
bez struje i vode ak mjesec dana,
potom nestao bez traga. Ne znam
to zapinje i u emu je stvar, to e-
te morati pitati naelnika govori
na sugovornik. Ne poriem da je
problem naslijeen davno prije,
ali sada je odgovornost na njemu,
dodaje i napominje kako je ulica
u sadanjoj duini probijena tek
osamdesetih, kada nije bilo puno
manje objekata nego danas, a nov-
ci za ureenje u pojedinim fazama
naplaeni su u tim godinama stana-
rima ak triput.
-Jednom smo platili komunalni
doprinos za objekt barem mi, s
urednom graevinskom dozvo-
lom - u to je, prema tadanjem
propisu, bilo ukljueno ak i atom-
sko sklonite. Drugi put dali smo
novac kada se probijala cesta, a u
treem navratu za irenje i porav-
navanje ulice koliko se moglo, jer
su se na pojedinim mjestima, zbog
opasnih neravnina prevrtali kami-
oni na putu do gradilita. Bilo je
dakako, bespravne gradnje i uzur-
pacije javnog puta, te je na nekim
mjestima ulica suena, a opinske
vlasti i inspekcije u socijalizmu nisu
na to reagirale govori ovaj ogor-
eni stanar Starevieve. Problem
su nastavile ignorirati i kasnije ad-
ministracije tinjanske opine, ali
s drastinim iznimkama ukoliko
se radilo o osobama na funkciji u
upravi.
Jo jedna propala molba
-Nekadanji donaelnik, takoer
stanar ove ulice i fetivi Tinjanin, do
svoje kue doveo je asfalt i po-
stavio ak pet rasvjetnih
stupova, otvoreno
diskriminirajui
sve ostale po-
tvruje Stjepan
Mravinac, ini-
cijator spome-
nute molbe
za ureenje
ulice prije dvije
godine, takoer
starosjedilac u Star-
evievoj i tinjanski zet.
Kae kako je naelnik Klarin ne-
sumnjivo pokazao dobru volju da
se sve to, konano, dovede u red i
uljudi, no vjerojatno je, dri, stvar
zapela sa ibenskim 'Vodovodom',
jer je obeano ureenje Starevie-
ve izravno povezano s izgradnjom
nove vodovodne mree, za to ve
godinama plaaju dvije kune sku-
plju vodu.
-Najiskrenije, umoran sam od
svega toga i najradije bih prodao
kuu i odselio se. Novac koji smo
za ureenje uplaivali 80-ih 'poje-
den je' a mi smo bili maksimalno
tolerantni sve ove godine, pa su
ljudi na kraju, sami betonirali i
proirivali ulicu, jer nisu
imali drugog izbora.
Jo u socijalizmu,
za vrijeme SIZ-
ova, postojao
je projekt ure-
enja, ali je na
tome sve ostalo.
Jednu smo mo-
lbu za ureenje
ulice uputili tada-
njoj Skuptini opine
uoi rata, 1990., no i to
bez ikakvog odjeka Gotovo da
i nema onoga u Starevievoj koji
se ne bavi iznajmljivanjem apar-
tmana, pa moete zamisliti kakav
nered ovdje vlada u inae kratkoj
sezoni govori Mravinac.
-Kako onda - prije
tri desetljea - tako i
danas govori nam
jedan od stanara na
iji smo poziv doli, a
eli ostati anoniman
jer mu u ivotu ne
trebaju eventualne
dodatne komplikacije,
bez podrobnijeg
objanjenja na to bi
se to odnosilo. No, iz
svake rijei jasno je
da mu je dozlogrdilo
zamrznuto stanje
u ulici gdje je jedan
od starosjedilaca i
sezonskih stanovnika
jo iz sedamdesetih
godina
IVAN KLARIN Naelnik opine Tisno:
Vodovod
treba
raspisati
novi
natjeaj
za izvoaa
radova!
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
- Opina je sakupila
dovoljno novca od legalizacije
bespravnih objekata, ali e mini-
malno tri milijuna kuna za uree-
nje ulice utroiti jedino usklaeno
s postavljanjem nove vodovodne
mree i elektrine instalacije,
iskljuivo u suradnji sa
ibenskim Vodovodom
IVANKLARIN
8 aktualno
ibenskilist
Intervju tjedna
ANITA GRUBII Dekanica Veleuilita u ibeniku
MARIJALONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
Nova je akademska godina
pred vratima. Koje novine do-
ekuju studente? Puno ste toga
najavljivali u svom programu
prije nekoliko mjeseci kad ste
izabrani za dekanicu?
-U ovoj akademskoj
godini u blizini Veleui-
lita otvara se studentski
restoran i tako e kona-
no biti rijeen problem
studentske prehrane. U
tijeku je osnivanje gos-
podarskog vijea Vele-
uilita, tijela koje e,
uz suradnju s lokalnom
zajednicom, imati va-
nu ulogu u poboljanju
studijskih programa na
nain da e govoriti to tr-
ite trai. To je u skladu
s Hrvatskim kvalifikacij-
skim okvirom koji smo od
lani poeli primjenjivati.
U ovoj godini nastavlja-
mo sklapati ugovore o
poslovnoj suradnji s po-
duzetnicima na naem
podruju kako bi studen-
ti kod njih mogli imati
praksu, a poveat e se i
udjel e-nastave, te izvo-
enje vjebi uz upotrebu raunala
za vei broj kolegija.
Veleuilite u ibeniku - prvi
izbor za 60% studenata
Kakav je ove godine bio in-
teres za upis na Veleuilite? U
javnosti jo vlada slika kako se
na Veleuilite upisuju oni koji
nigdje drugdje nisu uspjeli?
-Zadovoljni smo interesom stu-
denata za nae programe. Kod
nas nema prijemnog ispita te se
studenti upisuju na temelju svojih
rezultata na dravnoj maturi. Bo-
dovni pragovi na ibenskom Vele-
uilitu ne razlikuju se previe od
drugih ustanova koje imaju iste ili
sline studijske programe u Hrvat-
skoj. Inae, Veleuilite u ibeniku
ove je godine bilo prvi izbor za 60
posto studenata i zato ne znam
otkud takva slika u javnosti. Velik
je broj i onih koji dolaze iz drugih
upanija, od Dubrovnika, Zagorja
do Slavonije. Takoer veliki broj
naih uspjeno diplomiranih stu-
denata dobio je zaposlenje u hotel-
skim kuama gdje mnogi rade kao
efovi raznih sektora, bankama,
osiguravajuim drutvima, grad-
Zasukali smo rukave: irimo suradnju s drugim
veleuilitima i gospodarstvenicima, podiemo
jo jedan kat te planiramo nove studije
skoj upravi, uredu dravne uprave,
poreznoj upravi i uspjenim privat-
nim poduzeima.
Uskoro zavrava jesenski upi-
sni krug za koji je bilo vie od
150 slobodnih mjesta? Uspije-
vate li uope popuniti odobre-
ne kvote i bi li se one konano
trebale smanjiti?
-U proloj akademskoj godini
imali smo ukupno 1383 studenta.
Ove godine u ljetnom upisnom ro-
ku na prvu godinu upisalo se 269
studenata. Za jesenski rok ostalo
je 61 slobodno mjesto za redovne
studente za koje se sada natjee
225 studenata. Za izvanredne
studente ostalo je 200 slobodnih
mjesta, a prijavilo ih se svega 53.
Upisi zavravaju 30. rujna i tada e
se znati toni podaci, ali mogu rei
da lani kada sam bila v. d. deka-
nice ostalo je neto nepopunjenih
mjesta za izvanredne studente i taj
trend opadanja broja izvanrednih
studenata uoava se ve nekoliko
godina. to se tie upisnih kvota,
njih odobrava Ministarstvo znano-
sti, obrazovanja i sporta. Tu bih se
vratila na Hrvatski kvalifikacijski
okvir koji je strateki dokument
u reformi postojeih studijskih
programa. To je proces koji e u
Hrvatskoj trajati sljedee dvije go-
dine, a trebao bi dati odgovore na
pitanje koje su kvalifikacije i koji
studijski programi stvarno potreb-
ni hrvatskom drutvu. Posljedino
e to rezultirati i potrebnim upi-
snim kvotama.
Ovih se dana ponovo podigla
praina oko studija upravnog
prava jer brucoi nisu upisani
u Vodicama nego u ibeniku.
Zato?
-Moda su razlog takvog dojma
odreene promjene u organizaciji
nastave tog studija koji sada u ci-
jelosti izvodi nastavni kadar s na-
eg Veleuilita. Nastavu
u Vodicama ove godine
nee pohaati samo bru-
coi, jer tamo jo nema
CARNET vorita. Naime,
Veleuilite prelazi na in-
formacijski sustav MZOS-
a poznatijim pod imenom
ISVU, a on se od ove godi-
ne u cijelosti primjenjuje
za studente prve godine,
a bez CARNET vorita
nismo u mogunosti ko-
ristiti ISVU i u Vodicama.
Pourivali smo rjeenje
tog problema jo lani dok
smo pripremali prijelaz na
ISVU, ali taj problem se,
naalost, jo rjeava.
Ne bi li za studente
bilo bolje, a za Veleui-
lite jeftinije da se na-
stava odrava u mati-
noj zgradi u ibeniku?
Uostalom studenti u
Vodicama su se vie pu-
ta bunili zbog loih uvjeta i zbog
toga to su u odnosu na studente
u ibeniku diskriminirani?
-Odluku o preseljenju studija
moe donijeti samo Upravno vije-
e Veleuilita. Hoe li se ono opet
raspravljati o tomu, ne mogu zna-
ti. Kao to je poznato preseljenje je
prije nekoliko mjeseci potaknulo
resorno ministarstvo zbog sma-
njenja trokova, ali i odreenih za-
mjerki na kvalitetu nastave koja se
odrava na dvije lokacije. To je bilo
razmatrano na sjednici Upravnog
vijea i prijedlog nije prihvaen te
studij nije preseljen.
Je li studij u Vodicama talac
vodikih politiara i njihovih
ambicija, gradonaelnice Bran-
ke Juriev Martinev i lana UV
Veleuilita Josipa Zanze, bilo
da svoj politiki pedigre podiu
time to im grad ima visoku ko-
lu, ili se ele dodvoriti biraima
pred izbore te glasuju protiv pre-
seljenja u ibenik?
-Veleuilite u ibeniku ne
moe se baviti politikom i poli-
tikim procjenama. Ako Grad Vo-
dice ima potrebe za odreenim
programima iz visokog kolstva
i spreman je u tome sudjelova-
ti, na zadatak je da i mi u tome
sudjelujemo.
Treba puno raditi,
ali smo na dobrom putu
Hoe li se uskoro na Veleuili-
tu iriti te otvarati novi studiji?
-Prije nekoliko dana smo uspje-
no zavrili i dostavili ak devet
razliitih projektnih prijedloga za
Strategiju ljudskih potencijala i-
bensko-kninske upanije do 2020.
godine. Veina tih projekata je do-
bila prioritet i u sljedea dva tjed-
na e se formirati akcijski planovi
za njihovo ostvarenje. Takoer se
pripremamo prijaviti na dva struk-
turna EU projekta iz operativnog
programa ljudskih potencijala. Pu-
no je aktivnosti i planova, a sve e
to rezultirati rastom Veleuilita na
podruju infrastrukture i ljudskih
potencijala. Primjerice, u zadnje
dvije godine tri doktora znanosti
zaposlena su u stalni radni odnos
iz podruja prava, ekonomije i ra-
unarstva, a u sljedee dvije godi-
ne vjerojatno emo dobiti jo tri.
Ako se planirano ostvari, u sljedee
dvije godine emo imati dva nova
preddiplomska studija iz nautikog
menadmenta i poslovne informa-
tike, ali i specijalistiki diplomski
studij poslovne administracije i
menadmenta u suradnji s Fakul-
tetom za upravu Sveuilita u Lju-
bljani. Usporedo s tim kandidirali
smo i nadogradnju zgrade u ibe-
niku, unapreenje infrastrukture
u Vodicama te daljnji rast student-
skog standarda u smislu jaanja
SURADNICI UREM
I RADI LAKO
Kako to da za svoga suradnika niste predloili
Ivicu Poljika kojeg ste smatrali sposobnim da
vodi Veleuilite te ste glasali za njega kao deka-
na. Umjesto Poljika kao prodekane ste odabrali
Franu Urema i Tanju Radi Lako?
-Veoma cijenim i uvaavam kolegu Poljika,
njegov znanstveni i struni rad, no s obzirom na
okolnosti i dogaanja koja su prethodila pokua-
jima izbora za dekana, miljenja sam da je u ovom
trenutku tako najbolje za Veleuilite. Stoga sam
Strunom vijeu predloila nove snage koje tako-
er svojim znanstvenim i strunim radom ispu-
njavanju sve kriterije i zahtjeve prodekanskog
poloaja. Struno vijee potvrdilo je moj prijedlog
da novi prodekan za poslovanje bude dr. sc. Frane
Urem, koji se natjecao i za dekana, te mr. sc. Ta-
njaRadiLakoprodekanicazanastavu. Uvjerena
sam da nisam pogrijeila!
Zadovoljni smo interesom
studenata za nae programe.
Inae, Veleuilite u ibeniku
ove je godine bilo prvi izbor
za 60 posto studenata i zato
ne znam otkud takva slika u
javnosti. Velik je broj i onih
koji dolaze iz drugih upanija,
od Dubrovnika, Zagorja do
Slavonije. Takoer veliki broj
naih uspjeno diplomiranih
studenata dobio je zaposlenje
u hotelskim kuama gdje
mnogi rade kao efovi
raznih sektora, bankama,
osiguravajuim drutvima,
gradskoj upravi, uredu
dravne uprave, poreznoj
upravi i uspjenim privatnim
poduzeima
Dobra Parona poela je itati novine uz po-
mo engleskoga rjenika. ini oto tolko pom-
njivo da se u njeinoj betulici jedino muva more
uti.
-Autsorsing - aj, dobro, to ve znaden ta
je Spin of, otprilike mi je poznato slovka se-
bi u bradu, pratei jednon rukon novinski tekst,
a drugon sitna slova izmeu ofucanih korica
prastaroga rjenika. Glavon ini livo-desno, od
novine do rjenika, zadubljena u odgonetanje,
sve dok nije dola do rii in haus. A ta, najnovi-
ja opcija Vlade za pratee djelatnosti skroz jon
je razbucala sustav, jerbo u kupusari od knjige
koju je isprid sebe rasprostrla falu stranice na
kojima bi otkrila o emu je ri: in haus, in haus
ponavlja i die moleivi pogled prema El Tigreu
koji se skutrija u kantunu, cidi svoju pivu i pravi
se da ne vidi njeine muke sa engleskin riiman
u rvaskomen jeziku.
-U doslovnomen prevodu oto in haus znai u
kui. Meutin, ispada da sve doe na isto: ajme
kada te autsorsiraju kod privatnika, a jo gori
je tembilj in hause, ta e rei: samostalno
poboljanje efikasnosti unutar dravnih insti-
tucija. Oe re kada neka istaica u dravnoj
slubi, reemo, ode u penziju - a dogodine e ih
biti ijadu - ustanove nee zapoljavati nove rad-
nice na otin posloviman, nego e preostale vie
raditi. Budu li ipak tribale nove istaice, uzet e
se usluge iz postojeeg autsorsinga, a bie i onih
kojiman ugovor o radu nee biti produen. Eto,
jedino je spin of mila majka za radnoga ovika,
zato ta bi se i dalje napaja sa dravne cice, al
Vlada je od toga odustala Ako ste razumili
mene i teke prevoda sa engleskoga, nunog da
bi proitali novine-objanjava jon El Tigre.
Zadivljeno ga je pogledala i komplimentirala
mu kako jopeta sve znade i pomae jon da svati
ta se oko nje zbiva.
-Pa ujte, isprsija se ponosno, otaj izraz in ha-
use uja san prvi puta jo ka momi, od svoje
tete koja je ivila u Engleskoj. Kada bi liti dola u
nas, svome pasiu znala bi ljutito zapoviditi: In
hause!, na ta bi ovi ka metak, cili pristravljen
uteka u kuu. Jedanput san je pita zato betiji
ne kae jednostavno, po naki: Mr kui! pa mi
je odgovorila da se on ipak ukotija u Engleskoj
i ne bi razumija komande na stranomen jeziku.
Eto, tako van ja oto znaden, reka je i otpija gu-
calj, pari da je na saborskoj govornici.
-A di san se ja to ukotila, sa oprotenjen, kada
mi triba rjenik engleskoga jezika za proitati
rvaske novine!? Zato bi engleskoga pasa tri-
balo tirati kui na njegovomen jeziku, a meni i
svakomen drugomen to isto govoriti na engle-
skomen! Imate li za to objanjenje? uprla je
ruke na bokove oekujui odgovor.
-Ma pustite, gospojo draga, vidite i sami da je
ovo luda zemlja. Sitite se samo onoga sa vodon,
pa ete zakljuiti da san u pravu! pokuava je
smiriti i okreniti razgovor na druge vode.
-ta je jopeta sa vodon? pristravljeno je po-
gledala prema lonini sa suvin meson, jerbo je
naravski, jopeta poela kuvati na vodi sa pine,
ka i uvik.
-Ma nita, nego san tija rei da su se novinari
raspisali kako se sve ote dane ministar zati-
te okolia Zmajlovi ni jednon rii nije obratija
javnosti u vezi sa incidenton. Zato Zmajlovi,
ako je u vodi bila nafta. Kolko znaden, nafton
se dravi bavi ministar Vrdoljak, pa ako nan se
neko triba obratiti, onda je to on! Vidite da je u
nas sve naopako! zakljuija je.
Glava
otobraco
BRANIMIR PERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Mr kui
ANITA GRUBII Dekanica Veleuilita u ibeniku
Zasukali smo rukave: irimo suradnju s drugim
veleuilitima i gospodarstvenicima, podiemo
jo jedan kat te planiramo nove studije
kapaciteta smjetaja i studentske
prakse.
to je sa studijem sestrinstva?
ibenski gradonaelnik vie je
puta isticao vanost otvaranja
tog studija? Ima li za tim jo
uvijek potrebe, budui da takav
studij postoji u Splitu, a u meu-
vremenu je otvoren i u Zadru?
-Suradnja s lokalnom zajedni-
com je vrlo vana i zato ako Grad
ibenik eli kao partner aktivno
sudjelovati u provedbi takvog
studijskog programa i ako je to
usklaeno s ostalim stratekim
dokumentima na razini upanije
i drave, mi emo ga u tom vrlo
rado podrati.
Prolog semestra meunarod-
na komisija obavljala je evalua-
ciju visokih uilita u Hrvatskoj.
Kako je ocijenjeno ibensko Ve-
leuilite?
-Agencija za znanost i visoko
obrazovanje izdala je Veleuilitu
potvrdu o ispunjavanju uvjeta za
obavljanje djelatnosti visokog ob-
razovanja. Kao nae prednosti u
izvjeu je navedeno da se u rela-
tivno kratkom razdoblju s obzirom
na ekonomske uvjete, dosta posti-
glo. Atmosfera meu nastavnicima
i studentima je ocijenjena pozitiv-
nom, dobro je i to to uprava poti-
e usavravanje nastavnika te to
su oni spremni pomagati studen-
tima. Nedostaci su nepostojanje
studentske prakse, meunarodne
mobilnosti studenta i nastavnika,
nepostojanje projekata koji Veleu-
ilite povezuju s gospodarstvom.
No, promjene svih tih nedostataka
pokrenula sam jo lani dok sam bi-
la v. d. dekanice. Treba puno radi-
ti, ali vjerujem da smo na dobrom
putu.
Planirate podizati jo jedan
kat na zgradi Veleuilita? Za-
to?
-Taj smo projekt ve prijavili
za Strategiju ljudskih potencijala
ibensko-kninske upanije. Rije
je o etai ukupne povrina od 900
etvornih metara. Nakon zavretka
elaborata statike postojee zgrade
koji bi trebao odgovoriti na pitanje
je li takav zahvat mogu, do kra-
ja ove kalendarske godine emo
pribaviti svu potrebnu graevnu
dokumentaciju. Osim knjinice za
studente na toj etai bi bile i nove
predavaonice te informatiki i na-
stavniki kabineti.
Va je prethod-
nik Marko Ra-
dai s raznim
dodacima imao
plau od 25
000 kuna? U
meuvremenu
je promijenjen
Statut i pravil-
nik Veleuilita?
Kolika je sada
vaa plaa?
Ne bih htjela ko-
mentirati plau
biveg dekana.
Moja je plaa,
12 500 kuna.
Prepolovljena
plaa
dekanice
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
POSEBAN PRILOG
POVODOM BLAGDANA SV. JEROLIMA I DANA GRADA SKRADINA
ibenskilist 10
GRAD E POMOI ureenje i odravanje kolskih dvorita i okolia
Skradinski gradonaelnik Ne-
diljko Duji je, kau neki, zapravo
'mali Bandi'. Nema, dodue, sred-
stava za darivanje, ali ga opozici-
ja ve godinama ne moe izbaciti
ni 'iz sedla', ni iz takta. Nismo ga
ni mi u pitanjima, koje smo mu
postavili u povodu Dana grada i
blagdana zatitnika Skradina sve-
tog Jerolima.
Veina naih ljudi, koji ne ive
u Skradinu, tvrdi kako je Skra-
din u zadnjih dvadeset godina
najvie ureen od svih gradova
i mjesta u naoj upaniji...
-Pa, sigurno je da smo napravili
puno, a naprijed nas gura i to to
nikad nismo do kraja zadovoljni.
Svake godine se neto izgradi, ure-
di. To se moe i matematiki do-
kazati, a to nije ni sluajnost. Sve
je planirano jo u vremenu kad je
dobar dio naeg zalea bio oku-
piran. Ve tada smo mi napravili
programe i planove kako razvijati
Skradin i okolicu. Bili smo prvi go-
tovo u svemu u upaniji. U obno-
vi, koritenju sredstava razliitih
europskih organizacija, koritenju
pred pristupnih fondova do dana-
njih projekata u kojima raunamo
na sredstva iz Europske unije. Ni-
ta se ozbiljno ne moe dogoditi
'preko noi' ili za jedan mandat.
Morate imati dobar tim, ali i vie-
godinji kontinuitet gradske vlasti.
Realno, Skradin je siromaan
gradi. Jasno je da bez borbe za
sredstva iz vanjskih izvora ne bi-
ste uspjeli...
-Raun sve govori. U Skradin je
u petnaest godina uloeno vie od
120 milijuna kuna iz vanjskih, naj-
ee europskih izvora. Svoja sred-
stva koristimo samo za projektnu
dokumentaciju, uvjereni da emo
novac ve negdje nai. Europska
unija vam nee dati sredstva ako
smatra da projekti nemaju pod-
logu, ni smisao. A nai programi
imaju i podlogu i smisao.
Golf ima budunost
na Prukljanu
Poslovna zona Ievo je
vjerojatno najbolji primjer
koritenja novca iz vanjskih
izvora. ak 75 posto sred-
stava u tom projektu ste
dobili od Europske zajedni-
ce. No, odakle optimizam o
300 novih radnih mjesta!?
-I dalje tvrdim da zona
Ievo ima svoju budunost,
opravdanje, a dovoljno je rei
da je u zavrnoj fazi projekta Eu-
ropska unija uloila milijun i l20
tisua eura. Zonu smo zamislili
kao servis skradinskom turizmu,
a malo tko sumnja u budunost
turistike djelatnosti na naem
podruju. U Ievu raunamo na
ulaganja obrtnika. U nepunih mje-
sec dana od otvaranja imali smo
NEDILJKO DUJI, SKRADINSKI GRADONAELNIK
Ievo e biti servis skradinskom turizmu
velik broj upita i konkretnih raz-
govora o moguim investicijama.
Zato drim da brojka od 300 novih
radnih mjesta u iduih pet godina
nije nimalo napuhana, a ve dogo-
dine oekujem od 50 do l00 novih
zaposlenika. Za skradinsko trite
radne snage to je sasvim dovoljno.
Zato izbjegavamo skladita i dis-
tribucijske centre. Prednost imaju
novi, mali pogoni i obrtnike ra-
dionice.
Ievo je samo dodatno poten-
ciralo stara gunanja da vie
ulaete u zalee nego u grad...
-Ta je tvrdnja smijena. Ozbiljna
politika razvija svaki centimetar, a
kamoli ne svaki etvorni kilometar
svog kraja. Promaena su malicio-
zna pitanja 'zato u Ievu, a ne na
skradinskoj rivi?' ili 'zato na Po-
dima, a ne na Poljani u ibeniku?'
Nemojte shvatiti doslovce. Ievo
je dio grada Skradina, kao to su
Podi dio grada ibenika.
O golfskim terenima na
Prukljanu se dosad vie govori-
lo, a manje radilo. U kojoj fazi
je taj projekt?
-Naalost, to je istina. Taj pro-
jekt guram ve deset godina.
Svjetska je i domaa struka kaza-
la da je obala Prukljana optimal-
na lokacija za golfske terene, na
istonoj obali Jadrana. Kategoriki
tvrdim da su nas u tom projektu u
ranijoj fazi omeli ljubomora i za-
vist. U recesiji sad to ide tee. Da
nije bilo zavisti sad bismo imali
500 radnih mjesta na Prukljanu.
Ozbiljni ulagai se, meutim, nisu
predali. S njima smo u pregovori-
ma. Na potezu je hrvatska Vlada,
jer zakonodavno je sve rijeeno.
Odgovor emo, ako upanija bu-
de slona, vjerujem, dobiti ve na
proljee.
Mnogi bi, kao dio tog projekta
rado doekali most preko Gudu-
e. Je li to samo sanjarenje ili...?
-Ta ideja je starija i od mene.
Pitanje je samo kako je ostvariti.
Most preko Gudue trebao bi biti
dio cjelovitog rjeenja gospodar-
ske valorizacije Prukljana.
Ovoljetni su 'Prukljanski gu-
ti' dodatno podgrijali vrijed-
nost suradnje s Bilicama, Za-
tonom, Raslinom, mjestima uz
Prukljan...
-Lijepo je da se to dogodilo, da
nas Prukljan spaja. No, vjerujem
da je to samo poetak nove, ljepe
tradicije, koja e biti neizbjeni dio
nae turistike ponude.
Iz aviona je primjetna vaa
politika bliskost s Josipom Ri-
mac i Brankom Juriev-Martin-
ev, gradonaelnicama Knina i
Vodica. U vitrinama kancelarije
vam ak stoji i njihova slika na
kojoj pie 'Mi smo uvijek uz te-
be'...
-Ta naa suradnja je rezultat
POSEBAN PRILOG
POVODOM BLAGDANA SV. JEROLIMA I DANA GRADA SKRADINA
11
ibenskilist
Ozbiljna politika
razvija svaki
centimetar, a kamoli
ne svaki etvorni
kilometar svog
kraja. Promaena su
maliciozna pitanja
zato u Ievu, a ne
na skradinskoj rivi? ili
zato na Podima, a ne
na Poljani u ibeniku?
Nemojte shvatiti
doslovce, Ievo je dio
grada Skradina, kao
to su Podi dio grada
ibenika
Ievo e biti servis skradinskom turizmu
meusobnog potovanja. Mi zna-
mo da moemo raunati jedni na
druge u svakom trenutku. To je
vrlo vano, pogotovo u politici.
Suradnja, koju imamo, je i pravi
primjer kako bi kolege gradona-
elnici trebali suraivati. Prizna-
jem da sam blii Branki i Josipi
nego ostalima, ali Skradin dobro
surauje i sa svima ostalima. U toj
suradnji sa susjednim gradovima i
opinama ne smije biti prepreka ni
politika pripadnost. S iznimkom
onih mjesec dana predizborne
kampanje. Naalost, kod nas to ni-
je zaivjelo do kraja. No, moramo
biti strpljivi. Hrvatska demokracija
je jo 'zelena'.
Bilo bi dobro da je jednako
dobra poslovna bliskost s Nacio-
nalnim parkom 'Krka' i ACI-jem.
Skradinjani nerijetko grintaju
da bi od tih gospodarskih subje-
kata trebali imati i vie koristi...
-Pitanje je to je to korist?
Vratimo se u godine kad nije bi-
lo NP 'Krka'. Koliko je onda ljudi
prodavalo svoje proizvode, koliko
je restorana i gostionica radilo u
Skradinu i okolici? Suradnja je
solidna, makar uvijek moe biti
bolje. Neozbiljno bi bilo tvrditi da
je suprotno. Druga je, pak, stvar
koliko nai zakoni pridonose da
novac ostaje lokalnom stanovni-
tvu. U okviru aktualnih zakona ja
sam jednako dobro suraivao s
bivim, kao to danas suraujem
s aktualnim ravnateljem NP 'Krka'.
Neto je vie problema bilo u su-
radnji s ACI-jem, ali su 'poroajne
muke' daleko iza nas. Danas je su-
radnja vie nego korektna. Imali
smo nekoliko zajednikih projeka-
ta, posebice oko prometnica, rive.
Rast turizma od 40 posto
Ta je tema usko vezana i za
Turistiku zajednicu Skradina.
Lani se ukalo o njezinom uki-
danju, a ovog ljeta imate najvei
porast gostiju i noenja u cijeloj
upaniji...
-To je najbolji primjer da je lo-
kalna uprava u pravu kada tvrdi
kako zakon ne valja. No, Skradin,
zbog zakona koji je prilagoen
velikima, nee dopustiti da 'umre'
njegova Turistika zajednica. U
skromnom gradskom proraunu
osigurali smo 200 tisua kuna
za opstanak Turistike zajednice.
Ovosezonski rezultati govore da
je to i te kako imalo smisla. Broj
noenja je povean za gotovo 40
posto. Dobili smo malu zadovolj-
tinu, ali nas i dalje alosti to nas
u toj bitki protiv neprimjerenih
propisa nisu zajedniki slijedile
ostale male turistike zajednice na
Jadranu. Neprirodno je da nauti-
ari ne plaaju boravinu pristojbu
u mjestu gdje su danima na vezu.
Treba se estoko suprotstaviti 'ko-
koarima', koji misle suprotno.
Primjetni su i pozitivni pomaci
skradinske kulture. Tu su ljetne
kazaline predstave, prestini
klapski susret, redoviti uspjesi
enske klape 'Skradinke'...
-Kad je o tome rije, i vie smo
nego zadovoljni. Nekad smo imali
samo susret klapa, a danas etr-
desetak ljetnih priredaba. Od ka-
zalinih predstava do koncerata
ozbiljne glazbe. Susret klapa smo
digli na visoku razinu. Samo je Fe-
stival klapa u Omiu ispred nas. O
'Skradinkama', pak, ne treba tro-
iti rijei. Nije lako toliko godina
odravati kvalitetu.
Za razliku od kulture, sport
stagnira. Osamdesetogodinji
SOK se gotovo 'ugasio'?
-Prvi u put progovoriti otvo-
reno o SOK-u. U zadnjih je de-
setak godina amaterski nogomet
postao polu-profesionalan. Mi ne
moemo 'servisirati' takav pogon.
I nismo jedini kojima se to obilo
o glavu. Ja sam protiv 'plaa' pr-
votimcima, pogotovo onima sa
strane. SOK ne igra u upanij-
skoj ligi, ali se nije ugasio. Imamo
tri klupske kategorije, koje nikad
neemo prestati financirati. Od-
vlaimo mladost od poroka, a bio
bih sretan da sutra jedan-dvojica
Skradinjana budu kandidati za
dres ibenika, pa ili nekog drugog,
veeg kluba.
Danas je vrlo 'popularno' pita-
nje odnosa s manjinama, pogo-
tovo sa srpskom. Kakvi su oni u
Skradinu?
-U graanskom drutvu to pi-
tanje ne bi nikad smjelo biti po-
tencirano. Grad Skradin je meu
prvima proveo zakonsko pravo da
srpska manjina ima svog vijenika
i dogradonaelnika. Na naem po-
druju Srbi ive stoljeima, oni su
za me domai. Moram se pohvali-
ti da na skradinskom podruju od
'Oluje' do danas nije bilo nijednog
ozbiljnijeg nacionalnog incidenta.
Jednako, sa zadovoljstvom mogu
konstatirati da je obnova srpskih
kua bila vie nego pristojnog in-
tenziteta. Isto vrijedi i za sakralne
objekte. Uz napomenu da su pra-
voslavne crkve na naem podruju
za vrijeme Domovinskog rata stra-
dale od granata pobunjenih Srba.
I skradinska je crkva sv. Spiridona
pogoena s nekoliko projektila.
Mi smo je zatitili. U normalnoj
graanskoj zajednici svi moraju
imati jednaka prava, ali i obveze.
U takvom ozraju napredak je za-
jamen.
Gospodine Dujiu, hvala na
razgovoru i estitamo vam Dan
grada!
-Hvala vama, a ovom prigodom
svim svojim sugraankama i su-
graanima estitam Dan sv. Jere,
naeg zatitnika.
OD 1. SIJENJA OTPAD NA BIKARCU
Gradonaelnik Nediljko Duji je i za
vrijeme naeg intervjua bio zatrpan
pozivima zbog novog vanog komu-
nalnog projekta za grad Skradin.
-Ove godine smo napravili velike
stvari u vezi s odvozom komunal-
nog otpada, a upravo ovih dana
ulazimo u zavrnu fazu tog pro-
jekta. Nabavili smo 2500 kanta
za domainstva, to nije malo za
grad poput Skradina. Sada bi nam
trebao stii i novi kamion za odvoz
smea, vrijedan milijun i 800 tisua
kuna. Tu je i dvadeset zelenih oto-
ka, nabavljenih za sortiranje smea.
Sve s ciljem da od 1..sijenja otpad
ponemo odlagati na Bikarcu - isti-
e Duji.
JASTREBOVIMA I DR. NELI
VUKOVI NAGRADA GRADA
Nagradu grada Skradina ove e
godine dobiti specijalna jedinica
Jastrebovi ibenik, a posebno je
intrigantna nagrada za ivotno
djelo, koja ide u ruke dr. Nele Vu-
kovi.
-Iako smo godinama bili politiki
oponenti, upravo sam ja predloio
da ona dobije nagradu. Smatram
da je gospoa Nela Vukovi, kao
lijenica ope prakse, dala izni-
man obol primarnoj zdravstvenoj
zatiti na cijelom skradinskom
podruju. Politiko miljenje je
jedno, a ljudskost i plemenitost
neto sasvim drugo - poentirao je
skradinski gradonaelnik.
Pogled na Poduzetniku zonu Kosa ispod koje je i novo naselje
U Skradin je u
petnaest godina
uloeno vie od 120
milijuna kuna iz
vanjskih, najee
europskih izvora
12 upanija
ibenskilist
Primotenci su sveano obi-
ljeili 60. obljetnicu svog Dobro-
voljnog vatrogasnog drutva. Na
proslavu im je doao i predsjed-
nik RH Ivo Josipovi. Ispred va-
trogasnog doma predsjednika su
doekali primotenski vatrogasci,
naelnik opine Stipe Petrina i vrh
hrvatske i upanijske vatrogasne
zajednice. Na sveanoj skuptini u
hotelu 'Zora' uruena su priznanja
i zahvalnice vatrogascima koji de-
setljeima gase poare kao i svim
zaslunima za razvoj vatrogastva,
a zahvalnicu i sliku kanadera u ni-
skom letu dobio je i predsjednik
Josipovi.
Inae, primotenski je DVD
1954. godine utemeljila grupica
Primotenca. Na to ih je potaknuo
nemili dogaaj, kada je na blag-
PRIMOTEN Na proslavu 60. obljetnice DVD-a doao i predsjednik Josipovi
Predsjedniku vatrogasna zahvalnica i slika kanadera u niskom letu
Primotenski je DVD 1954. godine utemeljila grupica
Primotenca. Na to ih je potaknuo nemili dogaaj, kada
je na blagdan sv. Stjepana te davne 1954. godine izbio
poar na jednoj kui, koja je izgorjela do temelja. Oni su
tada, nemoni, bez opreme i organizacije, odluili da vie
nikada nee nemono gledati kako vatrena stihija guta
njihove trude i ugroava ivote njihovih sumjetana
dan sv. Stjepana te davne 1954.
godine izbio poar na jednoj kui,
koja je izgorjela do temelja. Oni
su tada, nemoni, bez opreme i
organizacije, odluili da vie ni-
kada nee nemono gledati kako
vatrena stihija guta njihove trude
i ugroava ivote njihovih sumje-
tana.
Danas su dobro
opremljen DVD
Danas je to moderno dobro
opremljeno vatrogasno drutvo za
to su zasluni mnogi. Stotinjak je
lanova, o od utemeljitelja su ivi
samo njih etvorica: Jakov Skori,
Ante Matoin, Jure Luketa i Mar-
ko Pancirov.
-Od te 1954. godine do danas
drutvo je imalo velikih padova ali
i uspjeha. Rat nam je donio dosta
problema. Za vatrogastvo poseb-
no tragina bila je 2007. godina.
VEDRANA STOI
A
N
T
E
B
A
R
A
N
I
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE)
Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE)
GradVodice - Tajnitvo 022/444-906
TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111
Puko otvoreno uilite - 022/445001
ACI Marina Vodice - 022/443 086
Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169
Autobusni kolodvor - 022/ 443 627
Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440014
Luka kapetanija - 022/ 443 055
Matini uredVodice - 022/ 443 036
Pota Vodice - 022/ 442 200
Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834
VeterinarskaambulantaVodice- 022/443355
deurni telefon: - 0997003737 (0-24h)
VODI KROZ
VODICE
Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5
Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5
Srima - Hotel Olympia 6.45 7.50 14.0
Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0
ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0
Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05
Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15
Vodice 6.50 11.00 14.25
Grabovci 7.05 11.15 14.4
Gaelezi 7.10 11.25 14.5
ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od
31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
Tog 21. rujna 1991. go-
dine sa zeevarske bitnice
spektakularno su obarani
jugozrakoplovi, a uzvik Filipa
Gaine 'oba su pala, obadva
su pala' odjeknuo je itavom
Hrvatskom, obiljeio je ru-
jansku bitku i te dana pono-
sa i slave. Razlog je to, rekla
je rogoznika naelnica, to
smo se i ove godine okupili u
velikom broju. U velikoj dvo-
rani Doma kulture pozdravi-
la je brojne braniteljske udru-
ge invalida, dragovoljaca i
veterana Domovinskog rata
iz Rogoznice, Primotena,
ibenika, Vodica, Prigrade,
predstavnika specijalne poli-
cije 'Jastrebovi' i legendarnog
ibenskog ratnog zapovjedni-
ka specijalnih postrojba Ivicu
Ajdukovia Jastreba, pred-
stavnika HRM-a brigadira
Balia, visoke predstavnike
upanijske vlasti, a posebna
goa i ove godine bila Filipo-
va majka Luce Gaina.
Da se prisjetimo: samo
tri dana prije spektakular-
nog obaranja neprijateljskih
borbenih zrakoplova, pod
zapovjednitvom generala
Rahima Ademija 113. iben-
ska brigada, MUP i drugi
ealon 3. bojne 4. brigade za
samo osam sati bez rtava su
oslobodili sve tri rogoznike
vojarne. Ve sutradan oruje
je poslano na bojita diljem
Hrvatske.
-Onemoguili smo namje-
re neprijatelja da prepolovi
Hrvatsku - rekao je na sku-
pu upan Goran Pauk i sam
sudionik rogoznike ratne
prie.
Prije sveanog primanja u
Domu Matice hrvatske pred-
stavnici civilnih vlasti, vojske
i policije poloili su vijence
i zapalili svijee uz sredinji
kri na mjesnom groblju u
Rogoznici, sudionici proslave
obili su i slavne zeevarske
bitnice.V.S.
ROGOZNICA Obiljeen rujanski ratni podvig
i slavni uzvik Filipa Gaine oba su pala
Onemoguili smo
neprijatelja da
Hrvatsku prepolovi!
ibenskilist upanija 13
27,5
14,8 14,6
14,2
11,9
4,6
3,4
3,1
2,2
0,9
15,8
14,2
12,2
10,5
9,7
5,3
4,3 4,2
3,9
3,6
2,5
Istraivanje provela: Agencija MEDIApuls
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
GRADA IBENIKA
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
Prvi u gradu,
prvi u upaniji...
Predsjedniku vatrogasna zahvalnica i slika kanadera u niskom letu
Te godine dogodio se veliki po-
ar na Jelinjaku, imali smo ozli-
jeenih lanova i izgorjela nam
je cisterna. Nakon tih nemilih
dogaaja gotovo je dolo do ga-
enja drutva. Na sreu interveni-
rala je opinska vlast, a pomo je
stigla i od upanijske vatrogasne
zajednice. Veliki posao napravio
je bivi sastav DVD-a, na elu s
bivim predsjednikom. Drutvo
je dobilo moderno opremljen va-
trogasni dom, a 2011. godine na
Jadranskim igrama pobjednika
ekipa 'Caffe bar Popay' za nas je
osvojila malo umsko vozilo. Od
te godine biljeimo procvat... DVD
raste, ureuje se velikim tempom i
dolazi do velikih promjena. Prole
godine poeli smo humanitarno
djelovati organizirajui nogomet-
ni turnir vatrogasaca koji e se i
ove godine odrati u nedjelju 28.
rujna - kae mladi predsjednik
primotenskog DVD-a Josip Ja-
drijevi.
Na kavu s predsjednikom
Posjet predsjednika Josipovia,
istie Jadrijevi, nema nikakve
veze s politikom. Sve je poelo
prole godine u rujnu kada je s
kolegom Jerom ajom bio gost na
Pantovaku i kada je uputio poziv
predsjedniku.
-Slubeni poziv uruio sam u
travnju kada me u ibeniku po-
zvao Ured Predsjednika RH na
kavu s predsjednikom. Poseban je
ovo dogaaj za sve primotenske
vatrogasce i mene osobno. Posjet
smo doivjeli kao veliku ast i pri-
znanje za trud, razveselio nas je i
osobni posjeti ravnatelja Dravne
uprave za zatitu i spaavanje Ja-
drana Perinia kao i cijelog vrha
Hrvatske vatrogasne zajednice. I
ovom prilikom zahvaljujem opin-
skoj upravi za financijsku i svaku
drugu potporu, a pomo su nam
pruili i u organizaciji jubileja -
kae Jadrijevi.
Inae pored vatrogasnog doma
predsjednik Josipovi obiao je
novu zdravstvenu stanicu vrijed-
nu gotovo desetak milijuna kuna
i polivalentnu zgradu TRN u ko-
joj su smjetene uredske prostorije
opinske uprave, komunalna tvrt-
ka 'Bucavac' i Primoten odvodnje,
djeji vrti te itaonica i knjinica
'Ante Starevi 1912.' Sudjelovao
je na sveanoj skuptini DVD-a
Primoten u hotelu 'Zora', susreo
se s najmlaim Primotencima iz
djejeg vrtia 'Bosiljak', a obiao je
staru gradsku jezgru i popio kavu
s graanima.
Vatrogasni jubilej bio je dobar povod za susret
predsjednika RH i primotenskog naelnika Stipe
Petrine koji je bio iznimno srdaan.Obojica su meutim
demantirala da to ima ikakve veze s narednim
predsjednikim izborima.
-Upoznao sam se s funkcioniranjem iznimno uspjene
lokalne samouprave i njihovim ambicioznim planovima
razvoja turizma i infrastrukture - rekao je predsjednik,
odbijajui komentirati sve aktualne dogaaje u dravi.
pekulacije da je predsjednik doao u Primoten
po potporu popularnog i medijski eksponiranog
primotenskog naelnika odbacio je i sam Petrina.
-Opina Primoten nema nikakvih problema. Svi
zapoeti projekti su realizirani, a i suradnja s dravnom
i upanijskom administracijom sve je bolja. Razgovarali
smo moe li se uspjean model nae opine preslikati
ire. Predsjednik nam je drag gost i od njega nismo
traili nikakvu pomo - rekao je Petrina.
14 upanija
ibenskilist
U ovom broju ibenskog lista moete proi-
tati kako je u ibeniku bilo ivjeti u vrijeme
talijanske, a kako za njemake okupacije,
prema kazivanju mog djeda Vinka Krnevia.
U djetinjstvu sam stanova kod Svetog Duva.
Tamo di je ona ulica izmeu are prema Sve-
tom Duvu, di je Marenda. Na kantunu je Ma-
renda, prva, druga vrata na istoj strani. Doli je
bila konoba, onda na katu jedna velika soba,
a na vr kuina.
Na Starom pazaru smo igrali nogomet, makli
bi banke i tamo igrali. Meutim, doa je rat,
doli su Taljanci, okupirali su ibenik, a uz to
i dvorite Pipe are. Dvorite i cilu onu kuu.
Mi smo tu i dalje igrali, nije bilo problema, Ta-
ljanci nisu zabranjivali. Svaki dan bi nam dali
malo ruka ta bi njima ostalo. Bila je glad,
nevolja. Svak je od nas ima sa sebon jednu
teicu, gambelu. S tim smo ili u dvorite on-
danjeg are, tu su bili vojnici, tu im je bila
kasarna. Tu su i spavali, i radili, pekara im je
bila doli, a gori su stali, ivili. Bili su dosta
dobri, to su bili obini vojnici, nisu bili faisti
oni. Tako da bi se najee smilovali, nama bi
dali ono ta bi njima ostalo. Na primjer pata
utu. Onda bi polovicu ostavili i zvali bi nas
dicu Venite piccoli. Volete un po di pane?
Pa bi se mi zaletili, onda bi oni nama iskrenili
iz svojih teica, gambela vojnih, u nae teice.
Mi bi onda stali u kantun i ili. Spasilo bi nas.
Nekad san nosija kui, ali uglavnom san poija
odma.
Kad su Taljanci oli od are doli su Njemci.
Oni nam nisu davali, za razliku od Taljana-
ca, nego bi bacali u smee, u kanal bacali, a
nama nisu davali. Skroz su bili drugi, mi smo
osjetili, nije bilo kruva, nije bilo pata ute,
nije bilo nita. Ritko, ritko bi nam koji da. Dok
su bili Taljanci bili smo siti i napiti. A kad je
pala Italija i doli Njemci, prije nego ta su
se stacionirali u are, onda se to kralo, no-
silo, narod navalija, bila je anarhija. Nosilo
lancune, krevete, robu, ta su god dovatili. A
ja ka mulac, ta san ima 7 -8 godina, ja san
naa jedan mali kanjeli, uzeja ga i tri kui.
Doa kui, a mater kae ta je to?. A nita,
evo san jedan kanjeli uzeja. Brzo ga nosi,
brzo!. Ja tri nazad i ostavija kanjeli u are
kod vrata. Mater mi nije dala da kraden. Moga
si umrit od gladi, al nisi smija ukrast.
Prije rata, mi ka dica smo u arinih konja u-
pali dlake iz repa za lovit ribu. Nije bilo pela
ka i sada, ko e dat za kupit, pa bi mi iupa-
li snopi dlaka, nosili kui i pleli. Svakih po
metra bi spajali i veijali u jedan. Na kraju bi
metili udicu. Lovili smo na rivi, od Doca, pa
sve do Luke. Kad je bila drvena riva tamo smo
lovili ciplje. Ali bilo je i leglo patangana. Pa bi
se dogodilo da bi patangana zagucala udicu,
onda bi je izvukli vani i bacili.
Kazivanja izgubljenog vremena
Kako je u ibeniku
bilo ivjeti u
vrijeme talijanske,
a kako za njemake
okupacije
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
MANDE TURINOV-JEINA
MURTER
Protekli je vikend u Murteru
vrvio kulturnim dogaanjima par
exellence. U sklopu Festivala 'Slo-
vo rogovsko' i 5. sabora malih gla-
goljaa 'Ajmo, dico, glagoljati', koji
se od 11. do 22. rujna odravao
u Sv. Filipu i Jakovu, Tkonu, Bio-
gradu, Polai, Bibinjama i Zadru,
odrao se i u Murteru trodnevni
kulturni program 'Dani murter-
skih glagoljaa'.
Najstarije matice u
murterskoj upi
'Murter u glagoljici' bio je na-
ziv brojnih glagoljinih radionica
za djecu i odrasle, poput radioni-
ca izrade osobnih razglednica s
morskim motivima, oblikovanja
glagoljinih slova u quilling teh-
nici, oslikavanje tekstila glago-
ljinim slovima, izrade knjiica
najvanijih spomenika, dogaa-
ja i osoba iz murterske prolosti
i sadanjosti s glagoljinim nazi-
vima od slame. U upnoj dvorani
bile su, uz izbor ostalih sauvanih
dokumenata na glagoljici, izloe-
ne 'dvije najvrjednije knjige koje
Murter ima', kako je reeno prili-
kom otvaranja dvodnevne izlo-
be glagoljskih matica iz 17. i 18.
stoljea, koje se uvaju u upnoj
crkvi.
-Izloba je osmiljena u sklo-
pu 'Dana murterskih glagoljaa',
a cilj nam je bio pribliiti javnosti
glagoljsku batinu koja se uva u
Murteru. Ujedno je i neposredan
uvod u predstavljanje knjige 'Mur-
terske glagoljske matice (1658.-
1706.)' kazao nam je autor i
izlobe i knjige, povjesniar, dr.
sc. Kristijan Juran. Knjigu je, uz
autora, u upnoj crkvi sv. Mihovi-
la predstavila akademkinja Anica
Nazor i recenzent Ivica Vigato, a
tiskana je kao 3. svezak u seriji Po-
sebnih izdanja Dravnog arhiva u
ibeniku. Knjiga obrauje najsta-
rije sauvane matice u murterskoj
upi i kolikogod autor u svojoj
skromnosti tvrdio da se radi o
lokalnoj grai, ona sadrajem i
metodologijom daleko nadmauje
lokalno, kazao je izmeu ostalog
dr. Vigato, jedan od recenzenata,
drugi je akademik Stjepan Damja-
novi.
'Hosana Davidovu sinu'
Ova dogaanja bila su dodatno
obogaena koncertom murterskih
glagoljakih napjeva 'Hosana Da-
vidovu sinu' u izvoenju Pukih
pivaa te glagoljakom misom u
crkvi Gospe od Gradine, koju je
odrao don Mihovil Kurkut.
Nositelj svih ovih programa
bio je Ogranak Matice hrvatske
Murter i Udruga zadarskih gla-
goljaa, a suorganizatori Opina
i TZO Murter-Kornati, O Mur-
terski koji, upa Murter i upni
pjevaki zbor 'Sveti Mihovil'.
BOGAT KULTURNI VIKEND U MURTERU Dani murterskih glagoljaa
Murter u glagoljici
Nositelj svih ovih programa bio je Ogranak
Matice hrvatske Murter i Udruga zadarskih
glagoljaa, a suorganizatori Opina i TZO
Murter-Kornati, O Murterski koji, upa
Murter i upni pjevaki zbor Sveti Mihovil
Dodatni zain dogaanjima u proteklom tjednu dao je
mjeoviti zbor Rociero iz Madrida. Oni su u crkvi sv. Miho-
vila odrali koncert duhovne glazbe Andaluzije. U svojim
tradicionalnim arenim nonjama, svojim su glasovima
i instrumentima oduevili publiku. Za njihov su dolazak,
pak, zaslune dvije sestre Vesna i Gordana Srekovi, jed-
na profesorica gitare u panjolskoj, a druga profesorica
panjolskog jezika. Sestre Srekovi nose panjolsku u
srcu, ali i Murter jo iz davnih dana djetinjstva, otkada
dolaze u svoju kuu u starom Selu u Murteru.
Coro Rociero, Espanol
Kristijan Juran, autor izlobe i knjige
KATARINA RUDAN
katarina.rudan@sibenski-list.hr
OKLAJ
Opina Promina po pio prvi
put je raspisala javni poziv za su-
financiranje programa javnih po-
treba u podruju sporta, kulture,
tehnike kulture i udruge graana
za 2015. godinu. I do sada su iz
svojeg proraun izdvajali sred-
stva za te potrebe, ali, kako nam
je rekao naelnik opine Tihomir
Budanko, uvesti reda u troenju
proraunskog novca.
Od skromnog prorauna
pomau koliko mogu
-To ne znai da su korisnici
sredstava koja su dobivali pret-
hodnih godina troili nenamjen-
ski, ve od njih traimo da napra-
ve programe i proraun, odnosno
planiraju trokovnike i izvore fi-
nanciranja te koliko trae. Narav-
no, na kraju svake godine trebaju
podnijeti izvjetaj gdje su novac
utroili, kazao nam je Budanko.
U podruju sporta sufinancirat e
se programi sportskih udruga koje
djeluju u prominskoj opini, a u
podruju kulture, programi udru-
ga i drugih organizacija u kulturi
koji su od interesa za cijeli pro-
minski kraj, kao i organiziranje
akcija i manifestacija, likovnih i
drugih izloaba, manifestacija u
podruju kazaline i glazbeno-
scenske djelatnosti, te multimedi-
jalni programi koji promoviraju i
OKLAJ Poziv iz Opine za prijavu sufinanciranja programa u sportu, kulturi, tehnikoj kulturi i udruga graana
Uvoenje reda u koritenje
proraunskih sredstava
prezentiraju opinu.
Predvieno je sufinanciranje i
programskih djelatnosti udruga
proizilih iz Domovinskog rata,
udruga za zatitu i promicanje
ljudskih prava i graanskih slo-
boda, udruga usmjerenih mladi-
ma, skrbi za starije osobe te onih
koji se brinu za zatitu i ouvanje
okolia, ljudskog zdravlja i prirod-
ne batine. Prijedlozi programa
moraju biti obrazloeni i moraju
sadravati program od interesa
za opinu Prominu. Ujedno treba
priloiti i financijski plan progra-
ma. Dosadanji korisnici prora-
unskih sredstva duni su priloiti
i financijsko izvjee o utroenim
sredstvima dobivenim iz opin-
skog prorauna u prethodnoj go-
dini. Rok za dostavu prijava je 15.
listopada.
Osamdeset tisua kuna
za sport i kulturu
-Godinje smo iz naeg skro-
mnog prorauna koji iznosi oko
pet milijuna kuna, a izvornih sred-
stava je oko 2,2 milijuna kuna, za
potrebe sporta, kulture, tehnike
kulture i udruga graana izdvajali
oko 80.000 kuna. Meu ostalim
sudjelujemo u sufinanciranju ra-
da KUD-a Promina Oklaj, Udru-
ge 142. brigade HV-a, prominske
Udruge Sport za sve Radio Drni-
a, HVIDR-e Drni, HGSS-a, Cr-
venog kria, Dobrovoljnog vatro-
gasnog drutva te upe Promina,
zakljuuje Budanko.
Tihomir Budanko
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
16 upanija
ibenskilist
PIE: URO PERLI
DRNIKI
AMARCORD
Kad si malean, onda ti aa i mater uvik neto govoru, svituju, paze. Te ovo, te
ono, pa lipo pozdravi starije, ne betimaj, ne ulazi nigdi ni u kakvu smutnju. Kad
bi ja u sukobu sa svojin vrnjacin dobija dikod po kapelinu, mater bi uvik rekla: A
ko te gonijo tamo? Da tamo nisi ia, ne bi dobijo po sebi. Najsminiji su bili njijovi
savjeti o uenju. Mater je bila nepismena, pa mi nita nije ni mogla pomo, a aa,
ako bi ita i zna, sve bi izvitrilo s veernjin bevandan. Jedno ne mogu zaboraviti.
Uvik su govorili kako nemamo nita. I nismo ni imali. Nismo imali ni zemlje, ni
blaga, ni vinograda. Ama ba nita. Samo mali vrtli za desetak struka verzina i
to je sve. Onda bi znali re: Ne bude li tijo uit, bie radnik. Daemo te u rudare.
Naravski, ja poejo uit. Sadanja dica samo po prii znaju za teak rudarski ivot,
ili ako se desi digdi u rudniku tragedija pa stradaju ljudi, onda vidu da je to ajme.
A na kraj, ovaj cili drniki, bijo je bogat rudon. Mi smo rudu uvik zvali mrki ugalj.
Sve je to bila ruda. U naon kraju kopala se i crvena ruda, boksit, ka sirovina za
proizvodnju aluminija. Ipak je glavna bila crna ruda ili mrki ugalj u Siveriu. Ja
san ima susjede rudare, starog imu i starog olu, oni su punu penziju zaradili u
rudniku. Znali bi esto priat o tom. Ue u jamu, odvezu te duboko, i ti lipo osan
sati kopa. Trpa u vagoncine i gura vanka. Osan sati ne vidi sunca ni miseca i
uvik misli ajme ako se ta sori. I tako tricet-etrdeset godina. I kako nee ovik
poet pit. Kad mu zavri smjena, ie kui, malo se rasfrika i onda jopet malin
ili motiku u ruke i u polje ili u vinograd. Znali su ljudi i desetke kilometara pjeait
dok bi doli u Siveri i sali u okno. Jedini prijatelj bile su im lampe, teke metalne
karabitae. Uivali bi ponekad nabavit malo karabita, stavit ga u va od konzerve,
navlait ga i kad se napuni plina zapalit. Puklo bi ki bombica, a mi bi svi gutali.
Meni nije bilo jasno otkud tim ljudima tolko snage da puste tone pribacu priko
svoji ruku. Moralo se, dite moje, rekli bi. Ta ko e nan priranit dicu. I tako etrdeset
godina. Sad smo svi omekali, as posla doivimo psihiku bol, njeni smo, osjet-
ljivi, dici se lako kuu lea od pusti knjiga, a mi ranije, ka da nismo ni ili u kolu.
Onda nan niko nije ni sanja kupit ili dat knjige, nega su sve aa i mater kupili
sami. Valjda smo zato knjige vie i cinili. Ima san ja i tetka koji je doeka penziju u
rudi, mog dragog tetka Mrvicu. Od svega je najvie volijo au crnog i moju tetku
Kaju. Od svoje crvene seljake kape nije se nikad razdvaja. I ko bi in zamirijo kad
bi se dikod i napili. Oni su to bar dostojanstveno inili.
Tako je i na ole, na susjed, dobrano ostarijo, ali svaki dan bi manijo tri-etri
litrice crnog. E, dolo vrime i dokturu. Kae doktur: ole, ako oe priivit, vie
ne smi uzet niti kapi vina! Dokture moj, spasitelju moj. Ako si ti tako reka, onda
e tako i biti. I stvarno, otada ole nije popijo ni kapi vina. Pijo bi gajbu piva na
dan. U zdravlju i pameti doekao je gotovo devedeset godina. Ti su ljudi za me
bili divovi. Oni su ivot provodili u Zemljinoj utrobi, urei kui malko se odmorit,
pomilovat svoje dite, moda bit u lipe sa enon i onda jopet nazad, u okno. Sian
se jedne lipe zgode ta je jo moja mater pripovidila. Ili su ljudi kasno nou iz rude,
dovejo ih autobus na Miljevce i oni iu svak u svoj zaselak. Dogovorili se seoski
mulci napravit zajebanciju. Kad su prolazili kraj groblja na Drinovcin, kod Imena
Isusova, jedan od rudara ree: Boe mili, kolko ode ima naeg svita. A mulac iza
zida odgovori: Doite i vi pa e nas bit jo! Utekli su ustraeni ki vitar. Nije in vie
palo na pamet komentirat ni mrtve ni ive..
Moda nekom padne na pamet neto drugo, moda podii spomenik ovda-
njen oviku rudaru. Ne mora to bit nita pompozno, on i nije bijo politiar. Dovoljno
je barenko malin da se vidi kako se on odra i kako je dicu odgojio ka ljude.
U tami rudarskog okna
i tako 30-40 godina!
JOKOELAR
IBENIK
Izaemo li na brdo ponad Me-
teriza ukazat e nam se zamaman
prizor: veliko, moderno naselje u
dolini kojim dominira crkva sv. Je-
ronima, a preko svega toga - more.
Doe vam se prisjetiti poeme lorda
Byrona o Grkoj: 'Planina gleda na
Maraton, Maraton gleda na more.'
Ovdje u nas nitko nije daleko trao
javiti neku pobjedu na moru, ali su
Meterize prole pravi 'vremenski
Maraton' dok su sagradile svoju
crkvu.
Dva sveca, sv. Mihovila i sv. Je-
ru, ije slavlje i po datumima spada
jedno iza drugo ga (29. i 30. rujna)
ve stoljeima, svake godine u to
doba obiljeava cijeli ibenski kraj,
njegova upanija i biskupija. Pre-
ma rijeima fra Mirka Klaria, bri-
noga viegodinjeg upnika upe
Meterize, sv. Mihovil, zatitnik
grada ibenika, veliki je nebesnik,
a sv. Jeronim, jedan od najveih
svetaca nae vjere iz 4. stoljea,
suvremenik sv. Augustina, ovjek
s kamena i tvrde zemlje. Sv. Jere
prvi nam je podario napisanu Bi-
bliju, on je tuma njene rijei.
Kip sv. Ivana Pavla u
naravnoj veliini
U nekadanjem radnikom na-
selju doseljenika iz zalea (za tvor-
nicu TEF), na Meterizama nije bilo
crkve. Sluba boja odvijala se u
privatnoj, staroj kui, a komuni-
stike vlasti nikada nisu htjele dati
lokaciju za gradnju nove upne cr-
kve. Tek godina 1999. za sadanju
velebnu crkvu sv. Jeronima postav-
ljen je temeljni kamen. Posvetio ju
je, iako jo nedovrenu, ibenski
biskup mons. Ante Ivas 30. rujna
2001. Moe primiti 500 vjernika,
SVETAC OD RIJEI BIBLIJE Sv. Jere u ibenskoj biskupiji slavi se u Skradinu i njegovu zaleu, a na osobit nain u gradskoj upi Meterize
Sveti Jere s tvrde zemlje i
kamena, kao na Meterizama
njen zvonik u obliku iljka koji
tei k nebu, visok je 26 metara. S
tom crkvom Meterize postaju vrlo
aktivna upa, koja okuplja i velik
boj mladih. Na pitanje fra Mirku,
zato je za crkvu odabrano ime sv.
Jeronima, ogovorio nam je da su
Meterize naselje na tvrdoj zemlji i
kamenu. A s takve zemlje potjee
i svetac - zatitnik, kojem je, pored
Biblije, simbolom bio i kamen.
U crkvi, pored jednoga manjeg
sveevog kipa, kraj oltara dominira
i veliki kip sv. Jeronima, izraen u
radionici Marije i Branka Rizvia
kod Nove Gradike. Ozelenjeni
prostor pred crkvom pod mladim
maslinama, to ih je nasadio fra
Mirko Klari, resi i kip sv. Ivana
Pavla II u naravnoj veliini i posve
Spomenik
Ivanu Pavlu II
Velebna crkva
na Meterizama J
O
K
O

E
L
A
R
FOTOURNAL
Tekst i slike:
JOKO ELAR
Neko se pjevalo 'zbogom Dalmacijo, ljetu je mome kraj', ali u ovo doba,
nailaskom jeseni, upravo zapoinje, ini se, odlina posezona. Grad je pun
turista. Bilo da su prolaznici ili oni koji ostaju, koristei kapacitete grada koji
jo ne zakljuavaju svoja vrata. Samo u nedjelju do oko podneva, gradom
je vladala velika ivost, a grupe gostiju iz luke pristizale su u grad jedna za
dugom, praene neumornim vodiima.
Na naoj slici je povea skupina panjolaca to je zastajala na svakome
koraku, zanimajui se ivo za ibenska stara zdanja i njihovu povijest. Nakon
razgledanja grada, kako nam je kazao njihov vodi otili su na Slapove Krke,
a isto popodne za Plitvice.
Ve puna tri mjeseca, u prizemlju staroga objekta ibenske 'Revije' u Ulici
Vladimira Nazora, traje izloba bizarna sadraja pod nazivom 'Srednjovjekov-
ne sprave za muenje'. Uglavnom replika takvih 'ureaja' iz niza zemalja, a
kau i nekih originala. Jedna grafika prikazuje kako dvojica krvnika velikom
pilom pile ovjeka 'uzduno', nadvoje, to nije niti za gledanje niti za objav-
ljivanje. Mi donosimo sliku 'fotelje' pune golemih iljaka u koju su krvnici
smjetali svoje rtve.
Ono to zauuje jest da se iz turoga prospekta ne zna ni tko je, ni odakle
dolazi putujui organizator i autor te izlobe za koju se ulaz naplauje, a vrlo
je upitna i svrha takve 'prezentacije'.
Turistika jesen
Sprave za muenje
SVETAC OD RIJEI BIBLIJE Sv. Jere u ibenskoj biskupiji slavi se u Skradinu i njegovu zaleu, a na osobit nain u gradskoj upi Meterize
Sveti Jere s tvrde zemlje i
kamena, kao na Meterizama
realistinoj maniri, rad ibenskog
akad. kipara Aleksandra Guberine
Ale.
Nakon mise - veliko
narodno slavlje
Za obiljeavanje blagdana sv.
Jere, 30. rujna, obavljene su sve
pripreme. Nakon trodnevnice,
na sam blagdan, jutarnja je i ve-
ernja sveta misa. Ovu potonju,
nakon procesije u kojoj sudjeluje
i velik broj djece, predvodit e, uz
upnika Klaria i druge sveenike
i redovnike, pater Josephat, upnik
Zablaa i Mandaline, koji je u Hr-
vatsku i u ibenik, kao misionar
doao iz Tanzanije. Nakon mise,
na Meterizama je veliko narodno
slavlje.
Tek godina 1999. za sadanju
velebnu crkvu sv. Jeronima
postavljen je temeljni kamen.
Posvetio ju je, iako jo nedovre-
nu, ibenski biskup mons. Ante
Ivas 30. rujna 2001. Moe primiti
500 vjernika, njen zvonik u obliku
iljka koji tei k nebu, visok je 26
metara i s tom crkvom Meterize
postaju vrlo aktivna upa
Otkako sam se iz drniko-
ga kraja, iz Radonia, godi-
ne 1986. s obitelji doselio
u ovaj tada slabo naseljeni
predio i poeo graditi
kuu, slavlje sv. Jere naj-
sretniji mi je dan u godini.
Ni jednom do sada nisam
prepustio molitve i mise
na te dane. Redovito idem
u crkvu, to mi ispunjava
ivot u ovim tekim vre-
menima. Za ljubav svojoj
vjeri, crkvi i naemu puku,
darovao sam upi sveev
kip. Na to sam ponosan
MILE KOLOPER
UPLJANIN
Fra Mirko Klari
kraj kipa sv. Jeronima
Pred crkvom je
uvijek puno djece
Raznim promotivnim aktivnostima, prezentacijama i edukativnim
radionicama Nacionalni park Krka i ove godine se pridruio
obiljeavanju Europskog tjedna kretanja.
Najrairenija manifestacija posveena odrivom kretanju odravala
se od 16. do 22. rujna ve trinaestu godinu zaredom. Ovogodinjim
sloganom koji je glasio Nae ulice, na izbor (Our Streets, Our
Choice) eljelo se ukazati na utjecaj kojeg imaju graani na oblikovanje
javnih prostora. Svake godine se European Mobility Week pokretu
pridruuje vie od tisuu europskih gradova koji kroz sportske
aktivnosti, radionice, izlobe i sl. podiu svijest graana o potrebi
kretanja kao osnovi ljudskog postojanja jer je ovjek roen kao pjeak.
Europski
tjedan kretanja
znate li..
18 reportaa
ibenskilist
VEKI: Podnosimo prijavak suborcima kojih vie
nema i kaemo im: - Evo naeg cilja, slobodnog
ibenika u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj!
Znate li to su nae,
braniteljske, privilegije? Sobice,
ulice, gostionice, osmrtnice,
optunice, kaznionice, bolnice,
ludnice... Sve te svoje privilegije
dajemo drugima, nek nam
samo daju jednu mirnu no,
da zaspimo naveer i ujutro
se probudimo. Mi ih molimo
da se zamijenimo. Njima
nae privilegije, nama njihova
mirna no poentirao je Veki,
izazvavi dugotrajni pljesak
vie stotina pripadnika ratnih
postrojba
ibenik je u utorak, u spomen
na dan kada je 23. rujna 1991. go-
dine prestala vaiti opa opasnost
za grad, bio domain sredinje sve-
anosti obiljeavanja 23. obljetnice
Spomendana Rujanskog rata koju
su zajedniki organizirale udruge
proistekle iz Domovinskog rata,
ibensko-kninska upanija i Grad
ibenik. U sedmodnevnom rat-
nom rujanskom podvigu koji je bio
prekretnica u Domovinskom ratu
obranjen je ibenik, ali je ta bitka
oznaila moralni uzlet hrvatskih
branitelja te onemoguila agresor-
ske planove da prepolovi Hrvatsku
na dva dijela. O vanosti tih ratnih
rujanskih dana u prigodnom su
programu na Tvravi sv. Mihovila
govorili gradonaelnik ibenika
IBENSKI DANI PONOSA I SLAVE 23. godinjica Spomendana rujanskog rata:
ETVRTAK, 25RUJNA2014.
ibenskilist reportaa 35
PIE: MARINA JURKOVI | FOTO: NIKA STIPANIEV/CROPIX
VEKI: Podnosimo prijavak suborcima kojih vie
nema i kaemo im: - Evo naeg cilja, slobodnog
ibenika u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj!
dr. eljko Buri, upan ibensko-
kninske upanije Goran Pauk te
predstavnik Koordinacije Udruga
proisteklih iz Domovinskog rata
Miljenko Poljiak. Ipak, posebne
emocije branitelja izazvalo je obra-
anje Ivana Vekia, ratnog ministra
unutarnjih poslova Hrvatske koji
je evocirao uspomene na ulogu
ibenika te 1991. godine. Veki je
podsjetio da se u to vrijeme strepi-
lo za ibenik zbog koncentracije
agresorskih snaga u neposrednoj
blizini.
-Pitali smo se, hoe li izdra-
ti ba kao to smo strepili hoe li
izdrati Slavonija, bar u dijelu od
Orahovice do Virovitice. Kako smo
znali da bismo tu mogli biti pre-
sjeeni, tako smo se bojali da se
to dogodi i sa ibenikom. Zalee
ibenika, naime, nije prualo jam-
stvo gradu da e biti obranjen. To
zalee je, budimo poteni i iskre-
ni, bilo protiv hrvatskog ibenika.
ibenik i ibensko zalee odigrali
su takvu ulogu da smo nakon ono-
ga to zovemo Rujanski rat mogli
odahnuti bar malo i rei: Dobro,
Dalmacija se dri, Dalmacija nee
pasti, pa se idemo osvrnuti na dru-
ge krajeve Hrvatske. Pitali smo se,
kad e to zavriti. Znali smo, kad
ponu stizati mrtvaki sanduci u
Srbiju i kad mati upita: kabrnja,
gdje je to? A sin je poginuo tamo.
Kad mati upita gdje je Glina, kad
pita gdje su Marinci, Vukovar. Kad
kae: Pa to nije Srbija! Naravno
da nije Srbija, poginuo je na tuoj
zemlji. Kad su poeli stizati mr-
tvaki sanduci, onda se vidjelo da
se Srbija ne bori za Srbiju, nego da
ratuje na tuoj zemlji. Izdralo se
zahvaljujui onima ija smo imena
uli na komemoraciji, onih koji su
dali svoje ivote za Hrvatsku. Ako
elim biti poten, trebao bih podni-
jeti prijavak onima kojih vie nema
i rei: Evo onog to smo obeali!
Evo nas ovdje na tvravi, evo nas
u slobodnoj i nezavisnoj Republici
Hrvatskoj. To je bio na cilj i svoj
smo cilj ostvarili istaknuo je ratni
ministar.
Osvrnuo se i na dananji brani-
teljski poloaj u hrvatskom dru-
tvu, osobito na kvalifikacije po
kojima su branitelji privilegirani.
-Znate li to su nae privilegije?
IBENSKI DANI PONOSA I SLAVE 23. godinjica Spomendana rujanskog rata:
Sobice, ulice, gostionice, osmrtni-
ce, optunice, kaznionice, bolnice,
ludnice... Sve te svoje privilegije
dajemo drugima, nek nam samo
daju jednu mirnu no, da zaspimo
naveer i ujutro se probudimo. Mi
ih molimo da se zamijenimo. Nji-
ma nae privilegije, nama njihova
mirna no poentirao je Veki,
izazvavi dugotrajni pljesak vie
stotina pripadnika ratnih postrojba.
Inae, sinonji program zapoeo
je polaganjem vijenaca i paljenjem
svijea kod Sredinjeg kria na
gradskom groblju Kvanj u spomen
na poginule hrvatske branitelje u
Domovinskom ratu, kasnije i kod
spomen-obiljeja smrtno stradalim
hrvatskim braniteljima iz Domo-
vinskog rata na Baldekinu gdje je
odrana komemoracija. Okupljeni
hrvatski branitelji potom su u mi-
mohodu s Baldekina Ulicom Stje-
pana Radia, preko Poljane krenuli
prema Tvravi sv. Mihovila gdje je
vodiki akademski snimatelj ime
Strikoman iz helikoptera snimio
Milenijsku fotografiju. Branitelji su
na irokoj pozornici formirali broj
2014. na taj nain simbolino pod-
sjetivi na 23. godinjicu Rujanskog
rata. U kulturno zabavnom progra-
mu na tvravi koji je poeo u 19 sa-
ti nastupili su: kninski pjesnik Ante
Nadomir Tadi utra, KUD Sveti
Ilija-Kljaci te klape Bunari, Mela,
More, Skradinke i Adriaticum.
Organizatori su potom branite-
lje i njihove goste poastili vojni-
kim grahom i piem.
Ivan
Veki
36 kultura
ibenskilist
Drugi zadarski Festival knjievnosti
KaLibar bestiVal organiziran u suradnji
udruge ZaPis (Zadarski pisci) i
nakladnika Algoritam dokazuje koliko
uspjeha donosi premjetanje knjievnih
festivala iz Zagreba na periferiju. U tri
dana predstavljeni su izvrsni mladi pisci
kao to su Marijo Glava, Marko Gregur,
Tea Tuli, elimir Peri i drugi.
Na Cresu su otvoreni 23. Dani Frane
Petria, najdugovjenije i najposjeenije
meunarodno znanstveno dogaanje na
naim prostorima. Ove e godine okupiti
oko 150 sudionika iz 13 zemalja Europe te
Kanade, a nudi niz znaajnih i zanimljivih
znanstvenih simpozija.
DizanjemvelikogplatnaArbeitsprocess
JulijaKniferanasjevernoj strani
zagrebakogMuzejasuvremene
umjetnosti usubotujeotvorenaizloba
Bez kompromisa, prvacjelovita
retrospektivajednogodnajvanijih
hrvatskihslikaradrugepolovine20.
stoljea. Izlobasadri Kniferoverane
radoveukojimasenasluujenjegov
nainpromiljanjaumjetnosti, koji ga
jedoveodokrajnjeredukcijesredstava
izraaja, anakoncui doantislike, tosu
zanjegapredstavljali meandri.
Knjievnost na periferiji Izloba Julija Knifera Dani Frane Petria
najitanije knjige
najgledaniji dvd filmovi
najsluaniji cd naslovi
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
1. Non Stop - Jaume Collet-Serra
2. Batler (The Butler) - Lee Daniels
3. Jasmine French (Blue Jasmine) - Woody Allen
4. Iscjelitelj (Physician) - Philipp Stlzl
5. Duh babe Ilonke - Tomislav aja
Nova premijera Hrvatskog
narodnog kazalita u ibeniku,
prva u ovoj kazalinoj sezoni, bit
e izvedena 7. studenoga, a ovih
dana poele su i prve probe. Rije
je naime o komadu Arhimedov
zakon suvremenog i nagrai-
vanog panjolskog, katalonskog
autora Josepa Marije Miroa i Co-
rominae.
Redateljica je Nenni Delmestre,
koja je ve suraivala sa iben-
skim teatrom, a prvo okupljanje
s glumcima u foajeu kazalita,
bila je prilika da istakne kako je
Arhimedov zakon jedan od naj-
uzbudljivijih tekstova suvremene
europske drame. Zadnjih pet go-
dina u sreditu svjetskih dramskih
zbivanja upravo su katalonski au-
tori, a Miro je jedan je od njih, do-
dala je Delmestre objanjavajui
zato se odluila za uprizorenje
Arhimedova zakona.
POELE PROBE za novu premijeru ibenskog HNK
ibenska premijera i
hrvatska praizvedba
Arhimedova zakona
-Svjetsku praizvedbu ovaj je
komad imao prije nepune tri godi-
ne i do sada je dobio niz nagrada
i priznanja. Meu njima moda
je najznaajnija nominacija za
nagradu kazalinih kritiara za
panjolsko govorno podruje koje
ima vie od 320 milijuna stanov-
nika kazala je Delmestre koja je
ujedno komad i prevela na hrvat-
ski jezik.
Arhimedov zakon postavljen
je na sceni mnogih kazalita od
Barcelone, Madrida, Bilbaua pre-
ko Sank Peterburga i Londona
do Meksika i Pourto Rica, no u
Hrvatskoj taj e komad sada biti
prvi put prikazan pa je ibenska
premijera ujedno je i hrvatska
praizvedba.
U predstavi glume ibenski
glumci Oriana Kuni i Jakov Bi-
li te mladi splitski glumci Bojan
Braji i Pere Eranovi.M. LONAR
1. In the Lonely Hour - Sam Smith
(Pop, R&B, soul)
2. Natalie Merchant - Natalie Merchant
(Alternative rock, pop, folk)
3. Xscape - Michael Jackson
(Pop)
4. Morning Phase - Beck
(Folk rock, country rock)
5. Love in the Future - John Legend
(R&B, soul)
BELETRISTIKA
1. Argentinac - Ernesto Mallo
2. Zmijsko leglo - Andrea Camilleri
3. Vrijeme izmeu krojenja - Maria Duenas
4. Poruka u boci - Jussi Adler-Olsen
5. Srest emo se opet - Antonio Barii
PUBLICISTIKA
1. iekovi vicevi : (jeste li uli onaj o Hegelu i negaciji?) - Slavoj iek
2. Alkemija srca : poboljajte kvalitetu svoga ivota - Michael Brown
3. Mick : Jaggerov razuzdan ivot i neukrotiv duh - Christopher Andersen
4. Metak u lea za Mira Bareia - Darko Petrii
5. ibenik na kvadrat - Ivica Poljiak
MAJA KLARI
PJESNIKINJA, PREVODITELJICA I PUTNICA
KULTURNI TOP 3
Svjetsku praizvedbu
ovaj je komad imao prije
nepune tri godine i do
sada je dobio niz nagrada
i priznanja. Meu njima
moda je najznaajnija
nominacija za nagradu
kazalinih kritiara za
panjolsko govorno
podruje koje ima vie od
320 milijuna stanovnika
kazala je redateljica
Nenni Delmestre koja
je na hrvatski i prevela
komad premijera kojeg je
najavljena 7. studenoga
ibenskilist kultura 37
ZAVREN 3. meunarodni arheoloki kamp Colentum-Murter
Uspomene iz Perzije
u Splitu
Izloba slika Stele
Dumani uturi
to sve raste
i ivi u NP Krka
Gradska knjinica Juraj igori i ove godine sudjeluje
naknjievnoj manifestaciji KnjigaMediterana uSplitu.
U utorak je u Zavodu HAZU-a u palai Milesi predstavlje-
na knjiga Uspomene iz Perzije Ivana Simonia koju je
zatisakpriredioDarkoGulin. Tujeknjiguibenskaknji-
nicaobjavilauprosincu2013. godine. Inae, Uspomene
iz Perzije svojevrsni su memoari tog ibenanina koji
je kao podanik carske Rusije ostvario iznimno uspjenu
vojnu i diplomatsku karijeru, no unato tomu ta je povi-
jesna linost ostala nepoznata ibenskoj javnosti. M.L.
Stela Dumani uturi iroj je ibenskoj javnosti prije
svega poznata kao nastavnica likovne kulture i likov-
na pedagoginja iji uenici esto sudjeluju na likov-
nih radionicama i natjecanjima. Ovaj put Dumani
uturi javnosti se predstavlja kao slikarica. Izlobu
slika pod nazivom U snovima bit e tako otvorena
u Gradskoj knjinici Juraj igori, u etvrtak u 19.
30 sati. Na otvorenju izlobe nastupit e i ibenski
glazbenici i nastavnici Glazbene kole Ivana Lukaia:
sopranistica Ana Grubi Miki, flautistica Ivana ari
te gitarist Filip Ljubii. M. L.
arobni svijet NP Krka edukativna je slikovnica iben-
ske autorice Jagode Sabli. to sve raste i ivi u jednom
od najljepih parkova u dravi, to kriju njegove pilje
i kakva je povijesna i kulturna batina tog podruja -
sve je to najmlaima Sabli pokuala otkriti tekstom i
ilustracijom. Slikovnica je tiskana na hrvatskom i en-
gleskom jeziku, a objavljena je u nakladi NP Krka. Na
promociji u ibenskoj Gradskoj knjinici, na kojoj su bila
pozvana i djeca iz vrtia i osnovne kole, o slikovnici
su uz autoricu govorili i knjievnik i novinar Mladen
Bjai, te u ime nakladnika struni voditelj NP Krka dr.
sc. Drago Margu. M. L.
dogaaji
sibenski.hr
26. knjiga Mediterana
Gradska knjinica Juraj igori
Nova slikovnica Jagode Sabli
U organizaciji murterske Udruge
Argonauta, Muzeja grada ibenika,
Filozofskog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu, Odsjeka arheologije
Sveuilita u Zadru ovih je dana u
Murteru zavren 3. meunarodni
arheoloki kamp Colentum-Murter.
Ovogodinja kampanja nastavak je
zapoetih istraivanja i ureenja ne-
kadanjeg liburnskog i antikog na-
selja koje je bilo i jedna od najveih
luka tog doba te mjesto u kojem su
bogati stanovnici antike Scardone
imali svoje ljetnikovce.
Kamp se i ovaj put, kako istie
jedan od voditelja istraivanja i-
benski arheolog eljko Krnevi,
sastojao od podmorskih i kopnenih
istraivanja lokaliteta te strunih
predavanja koja su bila otvorena za
javnost. U istraivanjima je sudjelo-
valo deset studenata arheologije sa
Zadarskog i Zagrebakog sveuili-
ta, a dok je Krnevi vodio kopne-
na istraivanja, Irena Radi Rossi je
vodila podmorska. Suradnici su bili
Suzana ule i Matko vrljak, dok je
Bruna Kunti Makvi vodila nastav-
ni dio programa.
-Nastavili smo istraivati kom-
pleks tzv. maritimne vile i to na di-
jelu na kojem smo utvrdili postojanje
jo jedne cisterne dimenzija 10x8
metara. Moemo pretpostaviti da je
rije o objektu koji je izvorno iz doba
antike, ali je doivio preinake u ka-
snoj antici i srednjem vijeku kazao
je Krnevi dodajui kako se i ovaj
put potvrdilo kako je antiki Colen-
tum obilovao freskama i mozaicima,
no naeni su i drugi vrijedni nalazi.
Morska vila i pristanite
-Osim mozaika, pronaeno je i
dosta ulomaka fine i grube antike
keramike, lampica i tegula, a u sa-
moj cisterni pronaen je i ulomak
kasnoantike posude. Uzimajui u
obzir injenicu da je ova graevina
bila dio veeg lukog postrojenja,
u ovom momentu samo moemo
pretpostaviti da je mogla sluiti za
opskrbu brodova koji su u Colentum
dolazili iz cijelog Mediterana za-
kljuio je Krnevi.
Izuzetne rezultate pokazala su i
podmorska istraivanja.
-Pronaeni su ostaci vjerojatno
antikog pristanita. Pronaeno je
tako i grlo amfore sa igom, ulomci
fine antike keramike, nekoliko pr-
ljenova za mree ili tkalaki stan,
poklopci amfora i balastno kamenje
istaknuo je Krnevi.
Pigo u mozaiku
Ove godine studentima su se
pridruila i djeca s posebnim potre-
bama iz Centra za odgoj i obrazova-
nje ubievac koji su pod vodstvom
defektologinja Marijane Rupi iz
ibenika i Vedrane etkovi iz Za-
greba na terenu savladavali tehniku
mozaika. Izradili su tako hobotnicu
koju su prozvali Pigo, kako glasi i na-
dimak arheologa Krnevia. Njihov
rad bit e izloen u Edukacijskom
centru Udruge Argonauta.
Pokrovitelj 3. meunarodnog
arheolokog kampa bila je Op-
ina Murter-Kornati, Turistika
zajednica opine Murter-Kornati,
upanija te upanijska Turistika
zajednica. M. LONAR
Nastavili smo
istraivati
kompleks tzv.
maritimne vile
i to na dijelu
na kojem
smo utvrdili
postojanje jo
jedne cisterne.
U podmorskom
dijelu radova
pronaeno je i
grlo amfore sa
igom, ulomci
fine antike
keramike,
nekoliko
prljenova
za mree ili
tkalaki stan,
poklopci amfora
i balastno
kamenje te, po
svemu sudei,
ostaci antikog
pristanita
istie ibenski
arheolog eljko
Krnevi
Na tragu
nekadanje
antike luke
Ove godine studentima su se pridruila i djeca s posebnim
potrebama iz Centra za odgoj i obrazovanje ubievac
38 panoptikum
ibenskilist
Na katedrali postoji jednostavna
toka na kojoj se pasivno voenje pred
znamenitostima moe pretvoriti u ra-
dionicu, a povijest umjetnosti u socijal-
nu historiju s takvim svojim umjetni-
kim odvjetkom. Kako sam imao prilike
iskuavati, to uspijeva kako sa kolskim
uenicima tako i s aktivom profesora
na ljetnom usavravanju. U tom tre-
nutku postavljeno pitanje glasi: koji od
114 kamenih portreta s katedrale (72
ih je u donjem nizu, a jo 42 u manjem,
gornjem vijencu) prikazuje osobu koja
nije imala djece? Tu ne pomae listanje
povjesnica da se provjeri brani status
stvarnih ljudi, jer je portret oko kojeg
se svi povjesniari umjetnosti uspijeva-
ju sloiti da nekoga sigurno predstav-
lja onodobni bizantski car koji je djece
imao. Odgovor je jednostavan, i zna ga
nazrijeti i kolsko dijete: to je ova ena,
jedina asna sestra meu svim portre-
tima s kojom od june strane i poinje
itav vijenac. Ne moemo odgonetnu-
ti je li prisutan kakav redovnik, no s
oglavljem redovnice nema greke isto
je kao i danas.
Oglavlje redovnica simbolizira nji-
hov status, jer one su trajno odjevene
kao zarunice Krista. Po ovakvoj odje-
i, tonije, to bi bile i prave mladenke
jer nisko navuen rubac nad elom
predstavlja namlaenu djevojku, ne-
vjestu koju na dan svadbe nitko ne
smije uspjeti pogledati u oi doli mla-
doenje s kojim e pogled ukrstiti sa-
ma. O tom ravnokotarskom kokulju i
mladoj zakukuljenoj kao vlaka nevje-
sta kakva bi jedva vidjela koraati na
ovom mjestu je ve pisano. Dananji
odjek takvih predodaba o onemogu-
avanju nesklonih i zlih sila na dan
svadbe, osjetljivi poetak prokreativ-
ne dunosti o kakvoj ovisi zajednica,
je trubljenje automobila kojima se na
nekodljiv nain odmijenilo pucanje
svadbara zbog razgonjenja natprirod-
nih ugroza po mladenku.
Vonja trubeim svadbarskim auto-
mobilom pripada tradiciji koja je, za-
pravo, poela dok su ljudi jo ivjeli u
peinama i zemunicama. Figurine tzv.
vilendorfskih Venera stare su trideset
tisua godina (to je toliko davno doba,
primjerice, u kojem su se ljudi tek po-
eli obuvati prvim potplatima) i neke
od njih imaju mreicu preko glave za-
kukuljene upravo poput naih vlakih
mladenki. Status je bio vezan za plod-
nost, to je dokazao antropolog koji je
ove naizgled izobliene i karikirane
kipie snimio iz istog oita odakle na
svoje tijelo gleda trudnica. Subjektiv-
ni pogled figurine i trudnice na svoje
tijelo je isti.
Mukarci ne bi trebali likovati nad
znakovima ovako dugih drutvenih
podlonitava. Kad ulazimo u kance-
larije nadreenih takoer si ne dozvo-
limo biti musavi, a i neki koji ne trpe
npr. vezivanje kravata pred povje-
renstvima za napredovanje u slubi
to ipak urade. Makar noenje rupca
moe biti praktino, sreom su dru-
tva vremenom uvidjela koliko ljudskih
resursa gube neangairanjem ena pa
im je tako danas mogue voditi dra-
ve, upravljati prometom ili pilotirati
letjelicom bez noenja marame. Zna-
kove njihovih statusa itamo na druge
naine.
CRTICE O STARINAMA 781
PIE: IVO PRLJAN
UMIVAONIK IZ
JEDNOBOJNOG TERACA
lPred rekonstrukcijom je jo jedna ibenska kua. Nalazi se
dvadesetak metara sjeverno od apside crkve sv. Duha u povijesnoj
jezgri (kat. est. 5595). Na katu zgrade sauvan je umivaonik
izveden u tehnici teraca. Tehnika teraca je vrlo stara i potjee jo
od antike. Cilj tehnike je povezati mortom kameni ili mramorni
sitni granulat u kompaktnu cjelinu od koje su se izvodili uglavnom
podovi, ali i predmeti razliite funkcije. Stari umivaonici od teraca,
poput ovog, sauvani su u vie desetina ibenskih kua koje jo
ekaju radikalne obnove interijera. Umivaonici od jednobojnog
teraca uglavnom potjeu iz razdoblja izmeu dva svjetska rata.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (517)
PIE: JADRAN KALE
Jedna rodna pria socijalne historije nae katedrale
batina
www.sibenski-list.hr
Pie: Drago Margu
Da je bjelonokta vjetrua (Falco nau-
manni) u Hrvatskoj kritino ugroena
vrsta, a gnijezdea populacija broji od
18 do 24 para. Ugroena je gubitkom
stanita, intenzivnom poljoprivredom,
lovom i krivolovom. Rasprostranjena je
na zapadnom palearktiku, u panjolskoj,
Italiji, Hrvatskoj, Albaniji, Grkoj, Make-
doniji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini, u
sjevernoj Africi, u srednjoj Aziji, sjevernoj
Kini i Iranu. Selica je. Zimuje u savanama
i suhim predjelima juno od Sahare sve
do Kenije. Jesenska selidba traje od kraja
srpnja do kolovoza. Proljetni povratak iz
zimovalita je od oujka do travnja. U NP
Krka rijetka je preletnica, zabiljeena
dva puta za proljetne selidbe 1962. kod
Oklaja i 1988. u kanjonu Gudue. ivi
na otvorenim predjelima, travnjacima,
pustinjama, stepama, uz naselja i poljo-
privredne povrine. Druevne se, u rahlim
jatima, na zimovanju u velikim jatima do
nekoliko tisua ptica. Glasa se hrapavim
glasom e-e-e. Duina tijela odrasle
ptice je od 27 do 33, raspon krila od 63
do 72 cm a teina od 90 do 210 g. Spolni
dimorfizam je izraen. Lea mujaka su
kestenjasto smee boje, bez pjega. Prsa
su be boje, sa sitnim crnim pjegama.
Glava i vrat su plavo-sive boje. Na glavi,
za razliku od vjetrue, nema crni brk ispod
oka. Kljun je snaan, kratak i kukasto savi-
jen. Krila su duga, vitka, zailjena. Noge
su ute, kande na prstima bijele boje.
Rep je dug, plavo-sive boje, isprugan, a
zavrava debelom crnom prugom. enka
je smea na leima i glavi, s brojnim crnim
pjegama i crticama. Ptii su slini enki,
neto svjetliji. Gnijezde se na planinskim
obroncima i u dubokim gudurama s rijet-
kim umarcima. Monogamni su, par os-
taje zajedno jednu sezonu. Gnijezde se u
kolonijama, najee od 15 do 25, ali i vie
od 100 parova. Gnijezdo je plitka udubina
u rupama na starim zgradama, u ostaci-
ma utvrda i na izboinama litica. enka
polae od 3 do 6 crveno-smeih jaja. Na
jajima lee oba roditelja od 28 do 30 dana.
O ptiima se brinu oba roditelja. Ptii su
uavci. Za let su sposobni u dobi od 26
do 28 dana, ali sa roditeljima ostaju jo
dva do etiri tjedna. Hrani se kukcima, ali
i malim sisavcima, pticama i gmazovima.
Love na otvorenim podrujima, u malim
jatima, letei nisko iznad tla.
Bjelonokta vjetrua
Jeste li znali?
610
Namlaeni portret
ibenskilist panoptikum 39
Iz kuine babe Tonke
Ja ne znan ta je ovo dolo na
svit. eljad namisto da ie to pa-
metnija, ie to sve lua, ne zna
koje je lue od kojega? znala
bi re moja pokojna baba Ton-
ka dua joj u raju pivala kad
bi ta ula nito ta jon nikako
nije moglo i u glavu. A ako njoj
nije moglo i u glavu, moga je
re ovi il oni, daba pa da mu
je sad Bog aa. Isto ki momen
rodijaku Struji kad mu je dok-
tur agronomije objanjava na
Uneiu da jedno stablo bajema
more dat sto kili ploda po sezo-
ni. Aha, dakue! odmanija je
Struja rukon i izaa vanka, a kad
mu je naelnik doa i reka da ni-
je u redu tako se ponaat jerbo
da je ovik strunjak, doktur za
bajeme, Struja je i njemu reka:
Neka on ima dokturat, a ja zato
iman bajeme. Koje je on vidija
samo na slikan!
Vratar bi i ija
A babini san se rii i rii
vridnoga Struje - sitija ovo sada
otkako je svit poludija oko vo-
de, pa nee pije ovu iz esme. Ko
zna, velju meni moj jedan, ta
oni u nju meu i stavljaju. Pitaj
ti majke Isusove kakvog sve otro-
va u njon ima. ove, smrdi sto
kuga! veli on a meni jopet na
pamet pala pokojna baba koja
nije imala ni razreda ma ta
razreda, nije kolu ni vidila ali
je zato imala glavu. I u njon te-
ke pameti. Pa je jedanput rekla
svojon eri Mari da jon vie ne
donosi one umitne pomidore.
Jerbo da to ona u svoja usta nee
stavit. ega nee, a vidi kako
su lipe, vratar bi i ija! naman
bi se teta poela inadit njomen.
Kolko ima da si i kupila? A za-
dnji put kad san bila, ima nedilju
dana! veli njon teta koja nije
znala kud ota babina goni. E,
tano etimanu i jo dan vie. I
u tizi osan dana one vajik iste, ki
da su naslikate. Ja kad pomido-
ru uberen u svomen vrtlu uvee,
ona ve ujtru nije ista, a dva-tri
dana ako je nisan izila, usmrdi
se. Sad te ja pitan ta ima u otoj
kad se nije tolko vrimena usmr-
POD VISOVIMA VELEBITA 1994.
Sluajno, i ova druga fotografija
nae rubrike vezana je za zimu. Onu
godine 1994. Prikazuje Dragu Matia
iz voda specijalne policije u razgovoru
s potpisanim novinarom na lokaciji
pod visom sv. Ivan na Velebitu, gdje je
bila jedna od logistikih baza hrvatskih
branitelja.
Tridesetak ljudi tada je poletjelo iz
Starigrada u planinu na komemoraciju
palom hrvatskom branitelju. Bila je
veljaa i gore, na visini od 1700 metara,
snijega je bilo do koljena. Ali nismo se
smrzavali. Mati je novinaru tumaio
lokalnu situaciju prije povratka, a na
put smo morali pjeice, jer letjelica nije
mogla prii zbog magle. Malo smo i
zalutali sputajui se niz planinu, ali
nas je odlian vodi ipak sigurno doveo
do terenaca u podnoju. Trajalo je to
puna dva i po sata.
MRAZ UNITIO VODOSKOK Kienikako
danamseskinus vrata, kaodajemalo
dobadiluvija. Ali, pusto i teteostavljalesu
ibenikui skoranje, ali i davnezime. Kaoi ona
iz 1993. kadajedugovremenaugradusve
biloumrazu. Ledjezarobioi glavnugradsku
fontanu, onuuperivojuRobertaVisianija.
Stradali sudokrajai njeni ureaji, paseusred
zimei podnaslagamarazarajuegleda, moralo
pristupiti generalnoj popravci vodoskoka.
Radnikubazenufontane, neba prikladno
opremljen, mui ses velikimkomadima
odlomljenogaleda, radei poduvjetima, koji
bi sedanas smatrali posveneadekvatnima. Ali,
gradibenikni sadanemasrees kvalitetnim
odravanjemgradskihvodoskoka, odkojihsu
neki bili i neprikladnokonstruirani.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka,
nosi staro i uvodi novo.
Stoji to na kraju pisma to ga
je u redakciju ibenskog lista
uputila Katica Jurkovi Hordov, s
nekoliko starih crno-bijelih fotki iz
ezdesetih godina prolog stoljea
koje su omoguile pokretanje nove
rubrike u naim i vaim novinama
ibenskog mementa. Kao to joj
i samo ime govori, ova e rubrika
donositi stare, crno-bijele fotografije
ibenika, ibenana, ibenanki,
ali i svih ostalih iz svih naih mista
od Murtera do Rogoznice, od
Strmice do irja. A ureivat e je
sami itatelji! to znai objavljivat
emo vae fotografije, iz vaih
obiteljskih albuma, krinja i veltrina,
vaih sretnih i tunih obiteljskih
trenutaka, ali i trenutaka svih naih
gradova i opina iz upanije. Nita
zato ako ne znate tko je ili to je na
fotografiji znat e netko drugi koji
e nam se javiti, dopuniti podatke,
baciti novo svjetlo na zaboravljene ili
izgubljene trenutke prolosti.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
TEKST I FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR
dila? matira ti nju stara, a ova
nije znala ta e re. I zato mi
to vie u kuu ne nosi. Za vraga
novce baca. Da san ti ja rekla
da i uzme, undak ne bi, ne boj
se! Nije se baba bojala onoga ta
smrdi, nega onoga ta lipo izgle-
da a nije mu vrime. Moj sinko,
sve ima svoj zeman. Pa nije se za
vraga stari svit ruga s mlaarijon
kako e in dat o Boiu trianja.
A danas svit za to novce daje i
kui nosi!
I pametnog bi sludili
I tako mene iz pensanja o ba-
bi i s babon prene a ko e drugi
nega rodijak Antia. Pravo na
me i na ovog naeg ta nosi sa
sobon onu kantu kupovne vode
od pet litara. in je Antia vidija,
nama se iskeljija: Pajdo, koje si
ti ono godite? Zato, ta e
tebi moje godie? Ma ini mi
se da si blie osandesetoj nega
sedandesetoj drobi njemu
Antia, a on veli: E, da je meni
osandeset, davno san ja nju mi-
tija A zna po emu znaden?
ta eljade ie starije sve ga je
vie stra umrit pa gata u svato,
tako i vi u tu vodu. Ajd, mogu
razumit kad vidin mladi svit, pa
i stra za dicu, al vas stare grebi-
ne, ta ste se na lokvican pojili,
zajno s ovcan, kad vidin s otin
guzlan... i jo kukate da su van
male pensije! navija se rodijak
Antia, al se i Pajdo na njega iz-
brekarija: Bogati, ki da meni
ne triba ivit! Pa ako san ki dite
pija svata, ne moran pod stare
dane pit smrad. A ta u boci
misli da je zlatna, a? ivelji
se na njega Antia. Nije zlatna,
al barenko ne smrdi! Je, ne
smrdi. I mo je drat otvorenu
sedan dana nee se usmrdit! Al
zato ja tebe pitan, ta je u njoj
kad more stat kolko oe i nita
jon ne kodi. Kakva je to kemi-
ja? Osta Pajdo bez rii. I gleda
u guzlu s vodon, pa gleda u An-
tiu i na koncu veli: Ma zna
ta. Ajde lipo k vragu i ti i voda,
izvan svete vode. Jesi me sad
uja? Ti bi i pametnog sludija, a
kamali ne mene.
Nije se baba bojala onog ta smrdi.
Nega onoga ta ne smrdi, ne gnjije i
nije mu zeman ko zna to je u njemu?!
Jedanput je rekla svojon
eri Mari da jon vie
ne donosi one umitne
pomidore. Jerbo da to ona
u svoja usta nee stavit.
ega nee, a vidi kako
su lipe, vratar bi i ija!
naman bi se teta poela
inadit njomen. Kolko
ima da si i kupila? A
zadnji put kad san bila, ima
nedilju dana! veli njon
teta koja nije znala kud
ota babina goni. E, tano
etimanu i jo dan vie. I
u tizi osan dana one vajik
iste, ki da su naslikate. Ja
kad pomidoru uberen u
svomen vrtlu uvee, ona
ve ujtru nije ista, a dva-
tri dana ako je nisan izila,
usmrdi se. Sad te ja pitan
ta ima u otoj kad se nije
tolko vrimena usmrdila?
40 more i poljoprivreda
ibenskilist
Zdrava biljka, zdrav plod SAVJETI ZA POLJOPRIVREDNIKE
Gordana Koari Silov
dipl. ing. agr. PSS, via struna
savjetnica za biljno zdravstvo
Pie:
Maslinari ovih dana s nevjericom
obilaze svoje maslinike i svjedoe
obilnom opadanju plodova. Pregle-
dom plodova mogu se odrediti uzroci
opadanja. Dio plodova pada zbog na-
pada 2. generacije maslininog moljca,
takvi plodovi pored peteljke imaju
izlaznu rupicu a kotica je izgriena.
Dio plodova opada zbog napada 2.
generacije maslinine muhe, takvi
plodovi imaju vidljivu izlaznu rupu na
plodu, a kad se plod otvori noiem
ispod rupice je vidljiv veliki hodnik koji
dolazi sve do kotice masline u kojem
se esto moe pronai smea ljuski-
ca, to je kukuljica u kojoj je muha bila
prije izlijetanja. Plodovi koji otpadaju
s peteljkom napadnuti su paunovim
okom. Naime, gljivica koja je uzronik
paunovog oka napada ili bolje reeno
razvija se osim na listu, to je veini
maslinara poznato, na peteljci lista,
plodu i peteljci ploda. Gljivica pro-
dire kroz povrinu peteljke u njenu
unutranjost tu se razvija, oteuje
provodne snopove a plod ne dobiva
dovoljnu koliinu hranjiva zbog ega
otpada zajedno s peteljkom na kojoj
se mogu uoiti tamnije pjege. Peteljka
ploda zaraena je tijekom proljea u
uvjetima vlage kao to je to bio sluaj
ove godine.
Simptome zaraze paunovim
okom na listu veina maslinara do-
bro poznaje. List na gornjoj strani ima
pjege u obliku prstena sivo-zelene,
ukaste ili smee boje. Kada na
listu vidimo pjege tada je za suzbi-
janje uzronika kasno. Zatitu treba
raditi preventivno, prije pojave simp-
toma, poznavati biologiju paunovog
oka i pratiti vremenske prilike. Pos-
toje odreeni uvjeti koji moraju biti
ispunjeni da bi uope dolo do zaraze
zdravog lia. U masliniku trebaju biti
prisutni rasplodni organi (konidije) koji
e u povoljnim uvjetima temperature
i vlage zaraziti (inficirati) zdravi list. S
obzirom na lanjsku zarazu (jesensku i
proljetnu) u stablu masline ali i ispod,
u otpalom liu ima dovoljan broj ko-
nidija za daljnje irenje bolesti. Vruih
dana iznad 28C ovog ljeta gotovo
da nije bilo a na listovima se dugo
zadravala rosa pa su ve poetkom
rujna bili ispunjeni uvjeti za infekciju
(zarazu). Listovi koji su zaraeni u
ovom ranom jesenskom razdoblju
otpast e u prosincu ili sijenju (to
se dogodilo i prole zime). Kada doe
do opadanja lia prije diferencijacije
pupova (veljaa) izostaje pojava rese,
cvatnja je smanjena. To se dogodilo i
ovog proljea.
Maslinarima se preporuuje da u
narednom razdoblju zatite masline
jednim od bakrenih pripravaka. Uko-
liko na maslinama ima roda te se
planira berba tada treba koristiti prip-
ravak na bazi bakra koji ima karencu
15 dana (ona e proi do berbe). Kod
mladih maslina i maslina koje nemaju
rod mogu se koristiti i druga sredstva
na bazi bakra (s duom karencom
) koja imaju dozvolu za primjenu
na maslinama. Uputno bi bilo kod
pripreme kropiva pripravku dodati i
pomono sredstvo koje e pridonijeti
boljem vlaenju i prianjanju fungicida
na povrinu lista.
Masline je potrebno zatititi
protiv napada paunovog oka

7-dnevna vremenska prognoza na temelju
rezultata prognostikog modela ECMWF-a

ibenik
Tmin Tmax vjetar
etvrtak
25.09.2014.
13 C
55 F
20 C
68 F
Petak
26.09.2014.
14 C
57 F
21 C
70 F
Subota
27.09.2014.
14 C
57 F
23 C
73 F
Nedjelja
28.09.2014.
13 C
55 F
24 C
75 F
Ponedjeljak
29.09.2014.
12 C
54 F
24 C
75 F
Utorak
30.09.2014.
12 C
54 F
24 C
75 F
Srijeda
1.10.2014.
9 C
48 F
21 C
70 F
Dravni hidrometeoroloki zavod
Prognoza vremena za 7 dana file:///Z:/prijelom/Razno/Prognoza vremena za 7 dana.htm
1 of 1 24.9.2014. 13:44
V
r
e
m
e
n
s
k
a
p
r
o
g
n
o
z
a
P
R
E
G
L
E
D
V
R
E
M
E
N
A
U

I
B
E
N
I
K
U
I
O
K
O
L
I
C
I

Povoljne
biometeo-
rolokepri-
likeeimati
pozitivan
utjecaj
naveinu
ljudi. Mnogi
eosjetiti
pobolja-
njeopeg
stanja, biti
edobrog
raspoloe-
njai imati
primjerenu
koncentra-
ciju.
PAMETNE SONDE SVE SE VIE KORISTE INOVATIVNI BEINI UREAJI
Prijenosni fishfinderi nisu no-
vost na tritu, ve godinama se
prodaju modeli namijenjeni ko-
ritenju na bajbotima i manjim
plovilima. Nekima je sonda pri-
vrena na tapu, a nekima je
napravljena u obliku plovka koji
se vue poput varalice i radiova-
lovima alje podatke do ekrana.
Bilo je samo pitanje vremena
kad e netko napraviti slian
ureaj s bluetooth vezom za
povezivanje s pametnim mobi-
telima, tabletima ili laptopima.
Besplatni softver
Naravno, to nije po volji veli-
kim proizvoaima jer ribolovci
ne moraju kupovati cijeli ekran i
dodatnu opremu ve samo son-
du, no kao i kod mnogih drugih
stvari to je bio neizbjean rezul-
tat razvoja brodske elektronike.
Deeper Fishfinder napravljen
u Litvi prva je sonda na svijetu
poveziva s bilo kojim blueto-
oth kompatibilnim ureajem.
Preduvjet je posjedovanje mo-
bitela ili tableta s operativnim
sustavom iOS 5.0 ili Android
2.3, a aplikacija za prikaz slike
je besplatna. Na ekranu se vide
najvaniji parametri - struktura
dna, riba, dubina, temperatura
mora, te niz zanimljivih dodata-
ka koje omoguava ureaj s ko-
jim je spojen poput kalendara,
prognoze, mapiranja, snimanja
prikaza i spajanja s drutvenim
mreama za dijeljenje lokacija i
snimki ulova. Uskoro e biti po-
nueni i zahtjevniji programi s
dodatnim funkcijama koje e
trebati platiti nekoliko ameri-
kih dolara.
Plastina kugla promjera 6,5
centimetara teka 100 grama
otporna je na udarce i hladno-
u, te dubinu do jednog metra.
Kugla se s posebnim nosaem
moe privrstiti na krmu bro-
da, ali najzanimljiviji je nain
koritenja odbacivanjem kugle
ribolovnim tapom kod pretra-
ivanja podruja s obale ili iz
brodice. Zbog bluetooth naina
povezivanja maksimalna udalje-
nost kugle od primatelja signala
je tridesetak metara.
Mobitelska baterija
U kugli je mobitelska litij-
polimerska baterija napona 3.7
volti punjiva preko micro USB
kabela i napona 110-240 volti.
Punjenje traje dva sata to je
dovoljno za propisanih est sati
koritenja. Deeper nema preki-
da ve se automatski ukljuuje
u dodiru s vodom to znai da
e se na kopnu iskljuiti i uvati
akumuliranu energiju. Na kugli
je grafiki indikator stanja bate-
rije (25, 50, 75 i 100 posto), no
toan podatak se prikazuje na
ekranu mobitela pa je lako znati
kad je vrijeme za punjenje.
Kugla ima tri otvora s navoji-
ma za jednostavno postavljanje
mesinganih vijaka s ukom. Ure-
aj odailje signal do dubine od
40 metara na dvije frekvencije,
290 kHz (15 stupnjeva) za dno
i 90 kHz (55 stupnjeva) za ribe.
Cijena Deepera na stranici proi-
zvoaa je 235 amerikih dolara
(1300 kuna).
Slinih performansi je i kugla
Fish Hunter, iste cijene, ali ne-
to drukijeg dizajna. Idealno bi
bilo usporediti ih u paralelnom
testu, to e biti mogue im sti-
gnu na nae trite. Prema doj-
movima stranih ribolovaca na
internetu, dobre strane obaju
proizvoda jesu funkcionalnost
i praktinost, a loe su ograni-
ena dubina sondiranja, te i-
njenica da se za taj novac ve
mogu kupiti ozbiljniji proizvodi
poznatih proizvoaa.
Zasad zastupnika za Hrvat-
sku nema, ali ne sumnjamo kako
e netko od domaih trgovaca
ribolovnom i nautikom opre-
mom vrlo brzo reagirati. G.J.
U ribolov s mobitelom
S arobnim kuglama Deeper ili Fish Hunter
svaki e vlasnik pametnog mobitela, laptopa i
tableta s obale ili iz brodice jednostavno moi
pregledati podmorje i lake doi do ulova
ibenskilist gastronomija 41
JOKO ELAR
Ova se pria ne bi ni dogodila
da nije, jo jednom, bilo kinoga
vremena. I sluajnoga dolaska na
ribarnicu. Te noi bilo je, ve kao
obino, loe, kino vrijeme, uz gr-
mljavinu na koju smo se svikli. A
na ribarnici je ipak bilo ribe. Mo-
e se koariti i po loem vremenu,
ovisi kako je konkretno na moru,
ali oprezni ribar e se kloniti ta-
kvoga posla.
Dakle, vrijeme loe, a pekari-
ja puna ribe. Prevladava ponuda
iz uzgajalita. I puno cipala na
puno banaka. Kao da si ih kopi-
rao. Uglavnom, svi iste veliine,
otprilike po etiri u kilu. I cijene
-Trudim se ivjeti zdravo i trudim se da to
ne bude samo fraza. Tako je svaki moj dan
u sutini slian, od ranog jutra. Veliki sam
ranoranioc, a kada ustanem meditiram. Na-
kon toga uzmem moju kujicu Coco i uputim
se put Maksimira na etnju, koja mi je ujedno
i sjajna rekreacija. I tek nakon to sve to oba-
vim, ponem misliti na hranu. A doruak je
obavezno lagan i ukljuuje neko sezonsko vo-
e i kavu - ispriala nam je poznata hrvatska
manekenka u godinama Zvonica Vukovi.
-Ljubiteljica sam nae domae, izvorne,
hrvatske hrane, a kako sam dugo ivjela po
svijetu, tako mi je ona uvijek jako nedosta-
jala. Uivam u kuhinji naih mama i baka,
krpicama sa zeljem, rezancima s makom,
knedlama s marelicama, a na repertoaru u
mojoj kuhinji su najee upravo ova jela i ne
bih ih mijenjala ni za to na svijetu - zaklju-
uje. N.B.B.
se dobro dre: od 30 do 40 kuna.
A kozice, primjerice, doseu i do
80 kuna kilo. Svata. Kaete pune
cipala, a bilo je podne. I prodavai
se pomalo spremaju: ribu opet u
kaete, a kamo bi s njom? Pitam
prodavaa, kamo e sada s nepro-
danom ribom? Ne zna, kae, to je
gospodar naumio. Hoe li ista riba
sutra ponovno ugledati ove ban-
ke? ovjek kae da ne viruje(?!) I
tako odosmo s tim ciplima-kruna-
ima kako ih je okrstio prodava.
Kad je riba u pitanju, stara je
dilema kako je spremiti. Kako tko
voli, bilo bi najjednostavnije rei.
Kad smo bili djeca, u nas u Varou
cipli su bili na osobitoj cijeni. Pe-
eni i leo. Sve bi kue mirisale.
Mi smo se odluili za riblju lea-
du. Netko misli, uvali ribu u vo-
du, skuhaj je, zaini uljem, posoli
i - gotovo.
Tako smo jednom, osamdese-
tih godina, u Makarskoj u pozna-
toj konobi Toni ( nema je vie)
naruili leu ribu. ini mi se da
su bili ba cipli. Kuharica shvatila
previe doslovno. Skuhala ribu,
ocijedila je, donijela ju onako na
stol, da je, ako elimo, sami zai-
nimo. I zaradila ukor gazde. Kad
smo kod toga, danas u (turisti-
kom) ugostiteljstvu rijetko se na
jelovnicima nudi riba leo. Osim
ako tako gost ne narui. Sve je na
grilu, am rost s onim jakim do-
datnim zainima.
A nai cipli, uz puno kapule,
perina i luka, na malo zasoljene
vode, ulju, kuhali su se na laganoj
vatri niti desetak minuta, pazei
da se ne bi raspali. Servirani su
malo ohlaeni, s dodatkom ma-
slinova ulja, perina i papra. Imali
su bijelo meso, ili su, dakle, svje-
i. I ukusni. Za prilog se skuhalo
malo blitve iz susjednoga vrtla. To
uvijek ide zajedno.
Ali, neto valja priznati: nije
to onakva riba kakva je bila prije
etrdesetak godina. Meso joj je
mekanije, nedostaje onog izra-
enijeg okusa i mirisa mora, to
ga ljudska osjetila dugo pamte. S
time se moramo pomiriti. Ali smo
zato svojim osjetilima pridodali i
bocu drnikoga merlota, berbe
2012. to smo ga nali negdje u
trgovini.
Lei cipli koji
bude nostalgiju
KNEDLE S MARELICAMA
Pripremite: 800 g krumpira,
200 g otrog brana, 1 jaje, pola
liice soli, 1 junu licu maslaca,
20 slatkih marelica bez kotica,
ocijeenih iz konzerve ili domaih,
krune mrvice, eer u prahu.
Krumpir ogulite i skuhajte. Ocijedite
ge i pustite da se malo ohladi.
Ohlaene krumpire zgnjeite,
dodajte im jaje i maslac, dobro
promijeajte, posolite i dodajte
brano. Umijesite u kompaktno
tijesto te ga prebacite na lagano
pobranjenu povrinu, razvaljajte i
izreite na jednake kvadratie.
Na svaki stavite oprane i oguljene
marelice kojima ste izvadili kotice
i oblikujte knedle. Knedle sputajte
licom u lonac s posoljenom
kipuom vodom, lagano
promijeajte i pustite da se kuhaju.
Nakon 10-ak minuta knedle e
iskoiti na povrinu i tada ih kuhajte
jo 5-6 minuta. Za to vrijeme
na tavi, na malo maslaca poprite
krune mrvice. Kuhane knedle
procijedite i uvaljajte ih u prene
krune mrvice te pospite eerom
u prahu.
U KUHARSTVU SVE RJEE susreemo ribu na leo. A ugostiteljstvo je ne nudi niti za lijek, u pravilu
POZNATI KUINAJU
Uivam u domaim
receptima
Zvonica
Vukovi
manekenka
42 banak
ibenskilist
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BRODARICA stan 41m2,
1-soban, 1. kat novogradnje,
balkon, jugo-istona strana,
parking, EC=B. INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570, 022 217 651. (1439145)
GORICA stan 28m2, na vi-
sokom prizemlju, 1-soban,
ostava, konoba 20m2, EC=C,
kolni prilaz. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434368)
IBENIK, UBIEVAC, jed-
nosoban stan od 56 m2 na
prvom katu zgrade, neposred-
na blizina vrtia i kole, energ.
razred B. Mob. 099 6926 503.
(1444675)
UBIEVAC garsonijera 40,
80m2, 1. kat novogradnje, ne-
namjetena, balkon, centralno,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1432188)
DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN stan 66, 58m2,
blizu bolnice, 2. kat, 2 sobe,
drvarnica, potrebna adaptaci-
ja, EC=G, 1050E/m2. INTER-
SERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570 i 022 217 651.
(1427254)
KRVAVICE stan 58, 38m2, 1.
kat, 2 sobe, 2 balkona, central-
no, EC=E, useljiv i u otkupu.
61.000 E. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1437052)
SRIMA stan 57.42m2, prize-
mlje, 2 sobe, novogradnja,
EC=C, dva parkirna mjesta,
do mora 300m. INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570 i 022 217 651. (1442540)
UBIEVAC stan 67m2, 2-so-
ban, prizemlje novogradnje,
EC=A, vrt 186m2, garano
mjesto. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1435641)
VIDICI stan 75m2, 4. kat,
2 sobe, balkon, pogled na
more, EC=C, u otkupu. INTER-
SERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570, 022 217 651.
(1445192)
TROSOBNI I VEI
ibenik
UBIEVAC stan 98m2, pri-
zemlje novogradnje, 3 sobe,
parking, spremite, vrt 145m2,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1439686)
ibenik
ISTARSKA ULICA, iznajmlju-
jem jednosoban stan s poseb-
nim ulazom. Tel. 022 216 738,
mob. 098 54 55 41. (1426517)
IBENIK, IVANJSKI PUT 2
(stara cesta), jednosoban stan
iznajmljujem. Informacije na
tel. 022 335 622. (1445166)
ibenik
IBENIK, BILICE, blizu spo-
menika, nedovrena kua
cca 240 m2, dijelom useljiva,
EC-D, za 120.000 E. Mob.
091/543-6336. (1022143)
IBENIK, BILICE, blizu spo-
menika, gr. parcela 2225 m2,
nedovrena kua 240 m2, di-
jelom useljiva, EC-D, 230.000
E. Mob. 091/543-6336.
(1024910)
IBENIK, CENTAR, kame-
nu kuu s dvoritem. Cije-
na smanjena, na upit. Mob.
098/533 998, 098/286-036.
(1180423)
IBENIK, CENTAR, kamenu
kuu s dvoritem , prodajem.
Cijena smanjena, na upit. Mob.
098/286-036, 098 533 998.
(1188892)
Split
APARAT ZA FRANCUSKE
PALAINKE profesionalni,
poluautomatski stroj, izuzet-
no atraktivan i profitabilan,
kvadratna palainka 50x20
cm. Mob. 098/187-49-49.
(770749)
ibenik
IBENIK, Boe Periia 30,
kod bolnice, poslovni prostor
25m2, iznajmljujem. Infor-
macije na tel. 022 335 622.
(1445165)
VANJSKI, novoureen poslov-
ni prostor 20m2, 5 m od glavne
ceste, iznajmljujem. Mob. 091
511 1148. (1444792)
ibenik
METERIZE graevinsko ze-
mljite 486m2, na uzvisini, bli-
zina infrastrukture. 90 E/m2.
INTERSERVIS NEKRETNINE,,
tel. 022 217 570, 022 217
651. (1444137)
0-23 AUTOMOBILE i kombije
dotrajale, neispravne, otee-
ne, otkupljujem po povoljnim
cijenama. Dolazak i isplata
odmah. Mob. 098 845-503.
(1360573)
OSTALO
ibenik
0-23 AUTOMOBILE i kombije
odmah. Mob. 092 266-2113.
(1361224)
REZERVNI DIJELOVI
Split
MERCEDES 124 300 TD,
90. god., u dijelove, proda-
jem. Mob. 091/253-98-38.
(764883)
PEUGEOT 406 97. god., dije-
love limarije i mehanike. Mob.
099/347-59-85. (785956)
VW T4 1.9 D, 1.9 TD, 2.4
D, 95. god., dijelove proda-
jem. Mob. 099/347-59-85.
(783490)
Split
KUPUJEMO DIONICE: Dom-
fond, HT, Valamara, Belje,
Belje, uro akovi, Rivijera
Pore, SN Holding, Sunce,
te braniteljske udjele. Mob.
092/291-6016. (1395197)
STONO BLAGO
ibenik
14 I 19 TJEDNE KOKOI, ne-
silice, uz besplatnu dostavu.
Bilice. Mob. 098 266 360,
022 336 950. (1424857)
3 KG TEKE PILIE, tovilice,
ukusne za peku, prodajem ive
ili oiene. Dostava na kuna
vrata. Mob. 098 266 360, 022
336 950. (1424859)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
0 - 24 AGRIJE, freze dizel pri-
kolice, traktore, kosilice, itd.,
ispravno i neispravno, otkuplju-
jem, isplata odmah! Mob. 099
410 60 37. (1120640)
0-22 AKO traktore GOLDONI,
Tomo Vinkovi prikolice, kosi-
lice i slino prodajete, iste ku-
pujem ISPLATA ODMAH! Mob.
095 899 63 90. (1290389)
IBENIK, namjeten stan 34 m
2
,
prvi kat, EC-C, prodajem.
Mob. 095/80 81 688.
BROJ 369
Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka
unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog
oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 617666
060 559 559
(3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
Usvaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakomkuponu otisnut je datumnjegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom
posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potomili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000ibenik, telefaxomna broj: 022/ 212-919
Za oglas koji se
ponavlja iz nekog
prethodnog izdanja
Banka dovoljno je
upisati ifru oglasa
(ifra je broj objavljen
u zagradama na kraju
svakog malog oglasa).
Na jednom kuponu
moete upisati najvie
tri razliite ifre.
!
25/9/2014
IBENIK, BILICE, blizu
spomenika, gra. zemljite
2000m2, mogua parcelizaci-
ja, svi prikljuci na terenu. Mob.
091 543 63 36. (1262658)
ALFA
ibenik
0-24 AUTOMOBILE, kombije
odmah. Mob. 092-266-2113.
(1306607)
AUDI
Split
0 - 24 AKO AUDI auta A3, A4,
A6, itd .. ispravna, neispravna,
karambolirana, NAJBOLJE
PLAAM Mob. 091/253-98-
38. (108154)
FIAT
ibenik
0-24 AKO AUTA FIAT punto
prodajete iste kupujem. ISPLA-
TA ODMAH! Mob. 095 899 63
90, 099 410 60 37. (1133749)
MERCEDES
Split
0-24 AKO AUTA MERCEDES
prodajete, po povoljnoj cijeni
kupujem. Moe ispravan, ne-
ispravan, neregistriran ili ka-
ramboliran. Mob. 091/253 98
38. (851566)
ibenik
APARATI ZA NJEGU TIJELA
ibenik
MEDICINSKO - MASANI
STOL s pomonim gornjim
dijelom i rupom za lice, ci-
jena 1000 kn, hitno. Mob.
092/1886-805. (1435112)
ZDRAVSTVENE USLUGE
Split
MASERKA prua usluge ki-
neske lomi-lomi nui, hot sto-
ne, antistresne, aroma, reflex
zone, relax i hot stone ma-
sae. Mob. 099 4143 055.
(1426608)
MASERKA radi vedsku ma-
sau. Mob. 092 318 27 66.
(1445112)
ibenik
MASERKA RADI sportsku,
medicinsku i klasinu ma-
sau. Mob. 092 31827 66.
(1369897)
MASERKA prua usluge taj-
landske, tantra, lomi-lomi,
vedske, oputajue i relak-
sirajue, egzotine i sportske
masae. Mob. 099 414 30 55.
(1426521)
MASERKA radi tajlandsku, lo-
mi-lomi, nui, antistresnu, hot-
stone, anticelulit, reflexzone,
vezivnog tkiva, egzotic. Mob.
099 4143 055. (1426607)
ibenik
NA GROBLJU SVETE ANE
prodajem grobnicu ispred ka-
pelice, moe zamjena za kui-
cu. Informacije na br. mob. 091
1361 796. (1443379)
VODICE Poljoprivredno imanje
2.250 m
2
, ograeno suhozidom, tri
vrtne kuice, 24 masline, vonjak,
iroki prilaz, do centra 1.7 km.
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o.
I. Metrovia 11 B, IBENIK
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651
www.interservis-bulat.hr
Cijena: 31.500
ibenskilist oglasi / in memoriam 43
SJEANJA, ZAHVALE I
SUUTI PRIMAMO DO
SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI.
in memoriam
Tvoja ljubav i dobrota zauvijek e
ostati u naim srcima.
Volimo te!
Do ponovnog susreta ivjet e u
naim mislima i molitvama.
Tvoja supruga Anka, sestra
Boena, sin Gordan, Natalija i
Tonka.
Poivao u miru Bojem !
Voljenom
1. 10. 2013. 1. 10. 2014.
SJEANJE
BORIS GULIN
SJEANJE
ANTE KELAVA
Volimo te!
Tvoji: Kristijana, Antonija,
Kreo, Ante, Andrej i Filip
Sveta misa sluit e se
u etvrtak, 25. rujna
u 19 sati u crkvi sv. Frane
gospodin
25. 9. 2007. - 25. 9. 2014.
REPUBLIKA HRVATSKA
IBENSKO-KNINSKA UPANIJA
G R A D I B E N I K
Gradonaelnik
KLASA: 940-01/14-01/140
UR.BROJ: 2182/08-07/1-14-01
U ibeniku, 22. rujna 2014.
Na temelju Zakona o cestama (NN:84/11,22/13,54/13 i 148/13), lanka 61.
Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN:16/07,124/10 i 56/13)
i lanku 81. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima
(NN:86/07,25/09 i 148/09) naruitelj geodetskog elaborata GRAD IBENIK,
ibenik, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, objavljuje:
JAVNI POZIV
NOSITELJIMA PRAVA NA NEKRETNINAMA NA KOJIMA SU
IZVEDENE NERAZVRSTANE CESTE-ULICE: NOVA VII i NOVA VIII,
KAO I NOSITELJIMA PRAVA NA NEKRETNINAMA KOJE NEPOSREDNO
GRANIE S TIM NERAZVRSTANIM CESTAMA-ULICAMA
Snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta s geodetskim elabora-
tom izvedenog stanja nerazvrstanih cesta bit e izvedena na temelju Zakona
o cestama (lancima 123. do 133.) i Uputi Sredinjeg ureda DGU: KLASA:
932-01/12-02/182 UR.BROJ:541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. godi-
ne. Terenski radovi obavit e se 30. rujna 2014. godine i tog datuma GRAD
IBENIK zapoinje s obiljeavanjem granica zemljita na kojem su izvedene
ceste, uz strunu pomo ovlatenog inenjera geodezije Ivice Hobara, iz tvrtke
GEODETSKA MJERENJA d.o.o., A. Starevia br. 7, ibenik.
Osoba za kontakt: Hrvoje Poljiak 431-050
GRADONAELNIK
eljko Buri, dr. med.,v.r.
Na temelju lanka 76. Zakona o sportu (Narodne novine, broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11,
86/12 i 94/13), lanka 19. Zakona o lokalnoj i podrunoj samoupravi (Narodne novine, broj 33/01,
60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13) i Zakona o udrugama (Narodne
novine, broj 88/01 i 11/02), Upravni odjel za drutvene djelatnosti Grada ibenika, objavljuje
P O Z I V
za predlaganje Programa javnih potreba u sportu
Grada ibenika za 2015. godinu
I.
Program javnih potreba u sportu za 2015. godinu predlau: trgovaka drutva koja se bave
sportskom djelatnou, sportske zajednice, sportske udruge, javne ustanove, odgojno-obrazovane
ustanove, uenika i studenska sportska drutva, te druge pravne osobe i graani koji samostalno
osobnim radom obavljaju sportsku djelatnost.
II.
Sredstva osigurana u Proraunu Grada ibenika za 2015. godinu namjenski e se rasporediti za
sljedee programske aktivnosti:
- Program provoenja sportskih aktivnosti djece, mladei i studenata;
- Program djelovanja sportskih udruga i sportske zajednice Grada ibenika;
- Program sportskih priprema, domaih i meunarodnih natjecanja;
- Program zapoljavanja osoba za obavljanje strunih poslova u sportu;
- Program sportsko-rekreacijske aktivnosti graana;
- Program sportskih aktivnosti osoba s tekoama u razvoju, te osoba s invaliditetom;
- Program ope i posebne zdravstvene zatite sportaa;
- Program stipendiranja vrhunskih sportaa.
III.
Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i fizike osobe sa sjeditem/prebivalitem u gradu ibeniku,
a koje temeljem Zakona o sportu mogu obavljati djelatnost sporta.
Pravo sudjelovanja na natjeaju za programe imaju iskljuivo sportske udruge:
- utemeljene sukladno Zakonu o sportu, Zakonu o udrugama i registrirane pri Uredu za opu
upravu ibensko kninske upanije, sjedite ibenik
- udruene u nadleni nacionalni savez
- lanovi sportske zajednice Grada ibenika
- koje imaju osigurane materijalne i organizacijske uvjete za provoenje programa
- koje raspolau odgovarajuim strunim kadrom za provoenje programa
- koje su u razdoblju od najmanje dvije godine provodile programe treninga i sudjelovale na
natjecanjima sukladno propozicijama nadlenog Saveza.
IV.
Prijedlog za provedbu Programa javnih potreba Grada ibenika podnosi se u pisanom obliku
na priloenom obrascu. Obrazac se moe podii u Upravnom odjelu za drutvene djelatnosti
Grada ibenika (Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, ibenik) ili na internet stranicama Grada
ibenika: www.sibenik.hr.
Prijedlog mora sadravati sljedee dokumente:
Ispunjene obrasce po programskim aktivnostima
Financijsko izvjee o uporabi sredstva za realizaciju koje je Grad ibenik odobrio podnositelju za
2013. godinu i prvih est mjeseci 2014. godine izraeno prema uputama Uredbe o raunovodstvu
neprofitnih organizacija ( "Narodne novine" br. 10/08, 7/09, 158/13 i 44/14)
Udruge koje do sada nisu bile u sustavu redovnog financiranja dune su dostaviti i presliku
zavrnog rauna za 2012. i 2013. godinu, te programsko izvjee za 2012. i 2013. godinu.
V.
Prijedlozi za provedbu Programa javnih potreba dostavljaju se potom ili neposrednom dosta-
vom u Pisarnicu gradske uprave, zakljuno s 24. listopada (petak) 2014. godine - (tri primjerka).
Sve prispjele prijave obradit e i ocijeniti Sportska zajednica Grada ibenika, te predloiti prijedlog
Programa javnih potreba u sportu Grada ibenika za 2015. godinu.
Prijave za prijedlog programa s nepotpunim podacima, kao i prijave koje se ne dostave u odre-
enom roku, nee se razmatrati ni uvrstiti u prijedlog Programa javnih potreba u sportu Grada
ibenika za 2015. godinu.
Prijedlozi Programa predaju se u omotnici na adresu:
Grad ibenik, Upravni odjel za drutvene djelatnosti
Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, 22000 ibenik
s naznakom: "Prijedlog Programa javnih potreba Grada ibenika u sportu za 2015. godinu .
Dodatne informacije mogu se dobiti u Sportskoj zajednici Grada ibenika na tel: 091/291-1234.
VI.
Sve udruge iji programi budu prihvaeni i uvrteni u Program javnih potreba Grada ibenika u
sportu za 2015. godinu o tome e biti pisano obavijeteni.
KLASA: 620-01/14-01/22
URBROJ: 2182/01-05/1-14-1
ibenik, 23. rujna 2014.
44 sport
ibenskilist
MARKOBURSA
Otiao je iz ibenika 2008. go-
dine u susjedni Split kao velika
nada hrvatske koarke. Nakon
dvije sezone u dresu momadi iz
grada podno Marjana stigao je po-
ziv Union Olimpije. Nije se najbolje
snaao u Ljubljani u kojoj se kalio
i kao junior, pa je nakon dvomje-
senog ugovora, ali i nekoliko za-
paenih nastupa u Euroligi svoju
sreu odluio potraiti u grkom
Peristeriju. Poslije odline poluse-
zone provedene na Pireju otisnuo
se u talijansku drugu ligu, gdje je
minute dobivao na kapaljku. Vratio
se u Hrvatsku, u Zadar u kojem je
ponovno zapao u nemilost sloven-
skog trenera Alea Pipana. Uslije-
dila je nova grka avantura i sjajno
iskoritene minute u dresu Ikarosa,
a posljednju sezonu 2013./14. pro-
veo je u dresu panjolskog Bilbaoa.
Postao ibenski zet
Zoran Vrki (27, 203) je Rijea-
nin. Za klub s Baldekina je nastu-
pao od 2006. do 2008. godine, a
potom se otisnuo u svijet. est godi-
na je igrao po inozemstvu i promi-
jenio pregrt klubova, a naranasti
su ga uspjeli vratiti. Iskusni Vrki ove
e sezone nositi dres GKK ibeni-
ka, a slubeno je i predstavljen
krajem prolog tjedna.
OTIAO DA SE VRATI Zoran Vrki nakon est godina ponovno se vraa na Baldekin:
Preda mnom su
najbolje igrake godine!
MARKOBURSA
IBENIK
U ponedjeljak uveer daak eu-
ropske koarke vratio se na velika
vrata u ibenik, makar je povod bi-
la tek pripremna utakmica izmeu
GKK ibenika i turske Darussafake
Dogus. Iako tribine sportske dvora-
ne na Baldekinu nisu bile dupkom
pune kao u neka prola vremena,
gotovo est stotina gledatelja i pri-
jatelja koarke dolo je pozdraviti
i vidjeti ove dvije bratske, ali po
sastavima i budetu dijametralne
i razliite ekipe. Istanbulski klub
koji od ove sezone nastupao u
elitnom razredu turske koarke i
ogromnim koracima gazi prema
naprijed, vlasnitvo je Dogus Gru-
KOARKAKI SPEKTAKL NA BALDEKINU GKK ibenik ugostio turskog prvoligaa Darussafaku Dogus
Turci oduevljeni atmosferom
pe, mone turske korporacije koja
je ujedno i glavni sponzor iben-
skih naranastih, pa se pripremna
utakmica na Baldekinu pokazala
izvrsnom prilikom da se suradnja
i zajednitvo meu dvama klubo-
vima dodatno potvrdi i unaprijedi.
U to ime potpisan je i ugovor o su-
radnji izmeu turskog i hrvatskog
kluba o kojem su medije i javnost
na poluvremenu izvijestili dopred-
sjednik graana Bashar Egemen
i sportski direktor Darussafake,
Ibrahim Kutluay.
-Darussafaka i GKK ibenik su
veeras igrali po prvi put, ali vje-
rujem ne i posljednji. Nadam se
da emo i u sljedeim godinama
mi dolaziti ovdje, kao i ibenik k
nama - istaknuo je u uvodu pred
U ibeniku ste napravili svoje
prve ozbiljnije koarkake kora-
ke. U meuvremenu ste i oenili
naom sugraankom i postali
ibenskim zetom. Moemo s pu-
nim pravom kazati kako je ibe-
nik nakon Rijeke va drugi dom.
Kakav je osjeaj vratiti se kui?
-Vraam se nakon est godi-
na. Nemam puno godina ali to je
stvarno dugo razdoblje s obzirom
na to da sam rano krenuo u bijeli
svijet. I meni je jo udno to u
novu sezonu igrati u svom ibeni-
ku, ali jako sam sretan zbog toga.
Znam kako je igrati pred prepunim
Baldekinom, imam dobar osjeaj,
puno motiva i jedva ekam da sve
to pone.
Iza vas je sezona u najjaoj
europski ligi, panjolskoj Ende-
sa ligi u kojoj ste branili boje ba-
skijskog Bilbaa.
-Da, bila je to najvia natjeca-
teljska razina na kojoj sam igrao.
U panjolskoj se igra nevjerojatno
visoka razina koarke i sjajno su
sreene sve sredine, liga je dosta
izjednaena i svatko moe dobiti
svakoga. Bio sam doveden kao pr-
va zamjena za njihovog najboljeg
igraa Alexa Mumbrua, te sam
imao ugovor na dvije godine s time
da je klub imao pravo raskida na-
kon prve sezone. Pred kraj sezone
je dolo do financijskog kraha klu-
ba iz Baskije i nekakvih nesreenih
odnosa na relaciji grada i kluba, a
ja sam s jo nekoliko igraa dobio
odrijeene ruke da potraim novu
sredinu. Nakon toga sam se s obi-
telji vratio u Kreimirov grad na od-
mor i evo malo-pomalo ponovno
sam zavrio u naranastom dresu.
ibenani su zadrali kostur
momadi od lani i nekoliko
mladih igraa se prikljuilo se-
niorskom pogonu. Uz tebe tu je
i Sandi Marciu koji je takoer
potpisao za graane. to mo-
emo oekivati od vas u ovoj
sezoni?
-Rije je, a to kaem s punim
pravom, o ozbiljnom klubu u hr-
vatskoj ligi, koji dolaskom turskog
sponzora Dogus Grupe svake sezo-
ne ima sve vie ciljeve. Momad je
solidno posloena, tu su ambicije,
temelji i uvjeti, a i organizacija je
odlina. Marciu se pokazao kao
kvalitetan centar, tako da emo vi-
djeti kako e to sve skupa izgledati.
Nadam se da bismo mogli biti hit
prvenstva.
Potpisali ste jednogodinji ugo-
vor s klauzulom da imate pravo
na sporazumni raskid u sluaju
unosnije ponude iz inozemstva
tijekom sezone. Sugerira li to da
ste najskuplji igra u narana-
stom dresu?
-Zaista se time ne bih bavio, ne
znam kolike ugovore imaju ostali
igrai, to je stvar uprave i vodstva
kluba. Mogu samo kazati da sam
iznimno zadovoljan ponuenim
uvjetima na koje sam pristao. Lije-
po mi je ovdje, te se nadam da u
ostati do kraja sezone.
Od svih igraa s kojima ste
igrali i trenera s kojima ste ra-
dili, moete li nekoga posebno
izdvojiti tko vas je impresionirao
i ostavio pozitiva dojam?
-Zaista mi je teko nekoga po-
sebno izdvojiti, mislim da svaki tre-
ner donosi neto dobro i pozitivno,
te sam od svakog od njih neto do-
bro odnio sa sobom i nauio. Ako
ba moram, izdvojio bih Argirisa
Pedoulakisa, dugogodinjeg igra-
a Peristerija i tadanjeg trenera te
momadi za koju sam nastupao.
Bio je nevjerojatno zahtjevan, ali
mi je odmah dao dobro priliku i to
sam mu korektno uzvratio. Svaki
dan mi je pomagao i radio na mo-
joj igri, to primjerice neki drugi
treneri ne rade. U toj sezoni bio
sam vodei po postotku slobodnih
bacanja u grkom prvenstvu.
Visoko postavljeni ciljevi
U ibeniku ete biti okrueni
mnotvom golobradih, ali i te ka-
ko talentiranih mladaca u prvoj
ekipi. Moete li nam rei imate
li ve sad konkurenciju na svojoj
poziciji?
-Naravno da imam. Uoio sam
koliko su brzi, agresivni i napredni
ti momci. Bit e mi jedna zdrava
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
Koliko sam shvatio, cilj je da jednoga dana u prvoj momadi
ibenika igra to vie igraa iz vlastite kole, to je sigurno
ispravno razmiljanje. Od mene se i oekuje da predvodim te
klince na prvoligakim parketima i sigurno je da u dati sve od
sebe da to i bude tako. Vrijeme e pokazati jesam li dobar uitelj
ili ne, a ono to mogu potvrditi je da sam uvijek spadao u red
onih igraa koji ele pozitivno utjecati na druge
ibenskilist sport 45
Odpondedoponde
Zime
nema, nek
se igraju
litnji
portovi
E svitu, izgleda da je mitilo
jo jedno lito, lito kojega nije
ni bilo. Svaki drugi dan kia, a
ondak upee, tako da su ljudi
poludili ta od vlage, ta od
tuge. Najgore je mom Dunku
kojeg moru udne brige, a ka-
ko on za sve ima teoriju, tako i
sade dri mitinge po tovernan,
straei ljude. Niki dan je ua
meu svit i poeja trackat
pizdarije.
-ta je, loete, a. Loite, loite,
ali neete jo dugo. U ibeni-
ku su se zatvorile sve fabrike,
i Poliplast i TEF, a boga mi i
ibenka, a sade e i toverne,
nema cie ove godine, ta
ste salokali to van je. Gradi u
grou ima manje nego Dina-
mo bodova u Europi do sade,
eka vas sami cukra, izbifla je
svoje i oa a. Ljudi su poslin
sidili zamiljeno i niko zuba za-
bilija nije. Odma je doa meni
rei ta je bilo, a ondak kad
smo popili po bierin uvatija
se baluna.
-Jesi vidija, vaki naki, da smo
ve u Makarskoj igrali dobro.
Ipak Petravi to more vodit,
nego sade bi triba Novica
pisat onin lupein u HNS da
ove zime ne bude pauze, sad
kad smo uvatili kurs kako bog
zapovida, da je svoj prijedlog
Dunko. Nije mi bilo jasno o
emu on to pensa, pa kako
e igrat brez pauze, tribaju
se ljudi odmorit, a bome je
i zima ko more izdurat igrat
po kii i snigu, pokua san mu
objasnit.
-Kakva kia, ili taj snig, nema
sniga niti ove godine. I ovo pr-
venstvo ta Kosteli vozi bit
e ukinuto. Jesi sam reka da
je palo kie priko svake mire,
e sade ti meni reci kad doe
zima, oklen e padat snig, od
ega. Pa vidi da je sve palo
na zemlju, a nasuvo ne mo
nita, nema vie vode u zraku
kad se sve ispadalo, struno
je to objasnija moj vakula iz
kvartira. Jebe se njega, on e
ivit sto godina, jerbo misli da
je svaki drop isti, pa e vajik bit
za neto ulit u bierin. Ako je
to tako kako on kae da jopet
nema zime, onda emo mo
igrat cile godine, nego ta e-
mo sa mrson, joet e stradat
pruti i pancete. Prije niki dan
neki su protestirali protiv glo-
balnog zatopljenja, samo ta
su i tu konfuije. Nije mi jasno
kome su slali poruke svetom
Petru, a niko u Boga ne viruje,
ajte evala van bilo
OTIAO DA SE VRATI Zoran Vrki nakon est godina ponovno se vraa na Baldekin:
Preda mnom su
najbolje igrake godine!
KOARKAKI SPEKTAKL NA BALDEKINU GKK ibenik ugostio turskog prvoligaa Darussafaku Dogus
Turci oduevljeni atmosferom
okupljenim predstavnicima sedme
sile, nekad proslavljeni turski ko-
arka, a danas general menader
istanbulskog prvoligaa Ibrahim
Kutluay.
Dopredsjednik ibenana, Bas-
har Egemen je kazao kako je rije
o ugovoru o sponzorstvu i suradnji
kojim se oba kluba obvezuju traiti
i nadzirati mlade igrae i talente iz
raznih sredina koje e infiltrirati u
svoje redove i osposobljavatiih za
daljnji igraki razvoj.
-Suradnja je dogovorena na
duge staze. Ako naemo velike
talente moemo im ponuditi da se
pokau u Turskoj koja je trenutno
jedna od najboljih liga u Europi -
objasnio je turski dopredsjenik iz
redova naranastih.
Iako su na koncu slavili gosti
iz Istanbula s uvjerljivih 100:80,
rezultat je po svemu sudei bio
najmanje bitan. Igrai slavnog tur-
skog trenera Oktaya Mahmutija
nadigrali su impresionirane doma-
ine koji su zbog ozljeda bili lieni
usluga prvog playa Tea Petanija i
ovoljetnog centarskog pojaanja
Aleksandra Marciua. Pred kraj
utakmice iz aviona se mogla uoiti
nemo naranastih pod obruima,
pa su Turci jednostavnim akcijama
dolazili do lakih koeva preko isku-
snog Kurtoglua i Vidmara. Unato
jednosmjernoj zavrnici, veseli i-
njenica da su graani u nekoliko
mahova prvog dijela pokazali da
se mogu nositi sa znatno jaim eu-
ropskim momadima, to e im biti
samo dodatan poticaj prije poet-
ka sezone u kojoj e po drugi put
biti dio hrvatske koarkake elite.
Nakon zavretka utakmice svoje
dojmove s novinarima podijelili su
i treneri obiju momadi, a oduev-
ljenje Kreimirovim gradom i nje-
govom sportskom tradicijom nije
nimalo krio ni 46-godinji make-
donsko-turski strateg na klupi ista-
nbulskog kluba, Oktay Mahmuti.
-Drim da je najbitnije to smo
imali priliku igrati jednu dobru
utakmicu u jo boljem ambijentu.
Objasnio sam svim igraima da do-
laze u grad velikog Draena Petro-
via i da je kako sam imao prilike
uti, tamo uvijek vrua atmosfera.
I zaista se pokazalo tako, ibenik
je pravi koarkaki grad s velikom
tradicijom. Imate sjajne navijae i
klub pred kojim je svijetla budu-
nost. Poaeni smo to smo bili va-
i gosti - kazao je nakon utakmice
na tenom hrvatskom turski trener,
roen u Skoplju. Zadovoljan vie-
nim i atmosferom bio je i trener
domaih Jeronimo arin.
-Pretpostavljam da je publika
uivala u puno akcija Darussafake,
ali i u nekim naima. Jednostavno,
ovu emo utakmicu iskoristiti za
pripremu sezone. Vjerujem da e
se povratkom Petanija i Marciua
kockice u naoj igri posloiti do
kraja i da emo u Ligu za prvaka
ui bez problema. A onda? Samo
u rei I have a dream, ali jo ne
bih otkrivao o kakvom snu je rije -
poruio je tajnoviti arin.
konkurencija i drago mi je zbog
toga. Koliko sam shvatio, cilj je
da jednoga dana u prvoj moma-
di ibenika igra to vie igraa
iz vlastite kole, to je sigurno
ispravno razmiljanje. Od me-
ne se i oekuje da predvodim
te klince na prvoligakim par-
ketima i sigurno je da u dati
sve od sebe da to i bude tako.
Vrijeme e pokazati jesam li
dobar uitelj ili ne, a ono to
mogu potvrditi je da sam uvi-
jek spadao u red onih igraa
koji ele pozitivno utjecati na
druge.
Koje su vam ambicije
nakon karijere. Vidite li se
moda u ulozi trenera?
-Nisam ba siguran da bih
volio raditi kao trener, prem-
da velika veina koarkaa raz-
milja o tome nakon zavretka
aktivnog igranja. Kada zavrim
karijeru, svakako da u ostati u
sportu i raditi u koarci. Jo uvijek
sam relativno mlad, ne alim ni
za ime i imam visoko postavlje-
ne igrake ciljeve. Ambicija i vje-
ra su tu, a na meni je da najbolje
iskoristim trenutnu situaciju i put
u svoju budunost. Vjerujem da e
mi sezona sa ibenikom donijeti
puno toga dobrog i pozitivnog,
jer preda mnom su najbolje
igrake godine.
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
46 sport
ibenskilist
KREIMIR GULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
Ljubav Uneiana prema svo-
joj Zagori ne poznaje granice.
Ma to granice, niti kontinenti
nisu prepreka toj silnoj ljubavi.
O tome svjedoi i podatak da je
novi predsjednik treeligaa iz
Uneia postao eljko Vii (49),
ovjek koji ima adresu u dalekom
australskom gradu Perthu. Viie-
vi korijeni su iz Koprna odakle je
trbuhom za kruhom otiao u Au-
straliju sa samo 23 godine.
-U Australiji ivim ve 26 godi-
na. Bavim se graevinskim bizni-
som i vlasnik sam privatne tvrtke -
u najkraim crtama se predstavio
novi predsjednik Zagore.
Kako ste doli na elo unei-
kog treeligaa?
-ujte, kao i gotovo svi momci iz
ovog kraja bavio sam se nogome-
tom dok sam iao u osnovnu ko-
lu. Zadnjih desetak godina, barem
jednom ili dvaput godinje dolazio
sam na Borovite i gledao Zagoru.
Posljednje dvije godine sam lan
Izvrnog odbora kluba. Rekao bih
da me je funkcija predsjednika vi-
e dopala, nego to sam je osobno
elio. Budui da se jo uvijek nisam
vratio iz Australije, predlagao sam
Za svoju
Zagoru
u raditi
26 sati
dnevno
dekima iz IO da i dalje samo po-
maem klubu. Meutim, njih svih
desetero predloili su da ja preuz-
mem klub. Imam etiri dopred-
sjednika i uvjet je da svi zajedno
radimo na dobrobit Zagore.
Cilje je i ojaati
omladinsku kolu
Donosi li novo ime i nove ide-
je?
-ujte, tek kujemo prve pla-
nove vezane za budunost kluba.
Zagora ima tradiciju budui da je
vie od desetljea stabilan treeli-
ga. Tim putem elimo i nastaviti.
Puno nam znai igranje u hrvat-
skom kupu. eljeli bismo svake
godine izai na tu, veu scenu,
koja nam puno znai i financijski
i medijski. Na Borovitu je pao i
Osijek i Karlovac. Dinamo je go-
stovao dvaput. Uvijek su to bile
velike nogometne fete, s punim
tribinama i sjajnom atmosferom,
koje su imale silnog medijskog
odjeka.
Znate li da je vijest o gosto-
vanju Dinama u Uneiu 2008.
godine obila cijeli svijet?
Osobno, uo sam o toj utakmici
na australskoj televiziji SBS. Na-
dalje, plan nam je da bolje uredi-
mo Borovite, pomono igralite,
tribine i prostorije, tako da nai
igrai imaju bolje uvjete. Cilj nam
je ojaati i omladinsku kolu, kako
bismo svake godine proizveli ba-
rem 2-3 igraa. Tko zna, ako nam
se poklopi neka prava generacija
- moemo biti i lideri 3. lige.
Zagora i ibenik
jedno su tijelo
Nije lako financijski gurati ni
u 3. ligi. Koliki je godinji pro-
raun Zagore?
-Godinje nam za funkcionira-
nje treba izmeu 500 i 600 tisu-
a kuna. Mislim da toliko novca
moemo skupiti. Nije lako nai
jednog velikog sponzora za klub
koji igra u 3. ligi. Ali, najvea sna-
ga Zagore je ljubav ljudi koji od
malo daju puno za ovaj klub. Naa
filozofija je da 100 malih sponzo-
ra daje jednog velikog.
Puna su vam usta ljubavi,
volonterskog rada za dobrobit
kluba...
-Nema uspjeha u ovakvim
klubovima bez volontiranja. Evo,
ljudi koji su u Izvrnom odboru
daju sve od sebe za Zagoru. Istina,
imamo i sponzora koji su redom
potekli iz uneikog kraja. Uosta-
lom, i 90 posto naih igraa ima
neku vezu s ovim krajem. Ako ne
rodbinsku, onda barem prijatelj-
sku. Osobno, spreman sam raditi
26 sati dnevno za Zagoru! Znam
da je to fraza, ali tako se kae u
biznisu: 'Ako nisi 26 sati dnevno
u poslu - nee uspjeti.'
Pokrenuli ste akciju 'I moja je
Zagora'.
-Pod tim sloganom poelo je
ulanjenje u klub prijatelja NK
Zagore iz cijelog svijeta. Tako je
povjerenik za Junu Afriku Mate
Vii, a za Kanadu Stipe Budia.
Dobri ste s ljudima iz cijelog
svijeta, a u kakvim ste odnosi-
ma s prvim susjedom, ibeni-
kom?
-Zagora i ibenik dolaze iz iste
upanije i mi smo jedno tijelo.
To to smo sad u istom rangu ne
znai da ne suraujemo dobro.
Uvjeren sam da ibenik mora u
2., pa ak i u 1. ligu. Ali, osim sa
ibenikom, Zagora ima super od-
nose i s DOK-om i Dinarom.
Na kraju, moe li Vii biti
uneiki Volpi?
-Trenutano, nije sazrela situ-
acija da ja budem vlasnik kluba.
Ponavljam, nas u radu nosi ljubav
prema klubu i golemo zajedni-
tvo. Teko je vjerovati da e net-
ko doi sa strane i uloiti ili kupiti
Zagoru - zavrio je eljko Vii.
OD KOPRNA DO PERTHA I NATRAG Graevinski poduzetnik iz
Australije eljko Vii, novi predsjednik treeligaa iz Uneia
Godinje nam za
funkcioniranje
treba izmeu 500
i 600 tisua kuna.
Mislim da toliko
novca moemo
skupiti. Nije lako
nai jednog
velikog sponzora
za klub koji igra u
3. ligi. Ali, najvea
snaga Zagore je
ljubav ljudi koji od
malo daju puno
za ovaj klub. Naa
filozofija je da 100
malih sponzora
daje jednog
velikog
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
ibenskilist oglasi 47
48 sport
ibenskilist
JOSIP ALETA CAR / KRSTE MUJAN
sport@sibenski-list.hr
Oba upanijska predstavnika u
3. nogometnoj ligi pobijedila su u
6. kolu prvenstva, ibenik je slavio
protiv Zmaja u Makarskoj, dok je
Zagora petardom ispratila mom-
ad iz Zmijavaca.
ibenik je u Makarskoj napokon
pokazao dominaciju. Ipak do po-
gotka su stigli tek 15 minuta prije
kraja. Izabranici Damira Petravia
imali su nekoliko izglednih prigo-
da, ali prvi ibenski topnik i prvi
strijelac lige Igor Priji nije imao
svoj dan. No upravo on je poka-
zao dobar osjeaj za suradnju u
toj 75. minuti kada je uposlio lu-
kavog panju za jedini pogodak na
utakmici. Nakon to je prvi pokuaj
ibenskog fantasista vratar Frani
obranio, u nastavku akcije panja
je lukavo pogodio gotovo iz mr-
tvog kuta. Do kraja su ibenani
imali jo dvije prigode no rezultat
se nije mijenjao, ostalo je tih vrlo
vanih 1:0.
-Mislim da smo dobro igrali, i
da su momci pokazali napredak,
komentar je Damira Petravia, tre-
nera 'naranastih'. Ono to svaka-
ko valja istaknu je injenica da su
ibenani opet ostali bez jednog
igraa. Naime, ve u 20. minuti na
nosilima je u makarsku bolnicu od-
nesen Josip Boinovi, nakon jed-
nog otrog starta koji za suca Re-
puia nije bio niti prekraj! To je
NOGOMET U 6. kolu 3. HNL pobjede ibenika i Zagore
Puna aka bodova
nakon Puclina i Marine trei igra
koji je ozlijeen otrim startom u
svega dvije utakmice pa se s razlo-
gom pitamo ima li ibenik ikakvu
zatitu na ovakvim terenima kao
to su Stobre, Makarska ili neki
drugi. Oito je da pred klupskim
vodstvom stoji mukotrpan posao
da dokae kako je ibenik veli-
ki klub koji se spletom nesretnih
okolnosti naao u ovom drutvu.
Nogometai Zagore 'petardom'
su ispratili Croatiju iz Zmijavaca
u estom kolu 3. HNL. Uneiani
su bojaljivo uli u igru plaei se
nekog zalutalog 'metka' od najbo-
ljeg napadaa lige Ante apina pa
se gotovo do 20. minute nije nita
ozbiljnije dogaalo pred vratima i
jednog i drugog tima. Ipak bilje-
imo dva udarca najprije Malea,
a potom i Baraa prema vratima
Croatije, a gosti su zaprijetili pre-
ko Mislava Karoglana u 29. minuti.
Potom se okuao i Vinko Petkovi
iji je udarac iskosa obranio vratar
gostiju Gudelj. Nakon tri uzasto-
pna kornera i velike guve pred
vratima gostiju izboren je skraeni
korner nakon prekraja nad Baki-
em iskosa s desne strane. Iskusni
Ante Bara zavrnuo je loptu pred
vrata gostiju, a korpulentni Bona-
cin glavom je sproveo u mreu za
vodstvo. U nastavku trener Hrvo-
je Duji pravi potez koji e doni-
jeti boljitak u igri. Umjesto Bae-
lia ubacuje znatno breg igraa
Mateja Ljubia, koji je svojim pro-
dorima uneredio obranu gostiju.
Slijedi pravi potop gostiju uz jo
tri zgoditka za konanih 5:0. Dva
je postigao Bara, a jedan Marin
Baki, a kod sva tri asistirao je Bla-
enko Emer. Sada Zagoru eka te-
ka utakmica, u nedjelju u 16 sati, a
etiri dana poslije u goste im dolazi
Primorac iz Stobrea.
M
IL
A
N
B
A
L
A
B
A
N
KREIMIR GULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
UNEI
U uneikom Domu kulture
odrana je promocija knjige 'Ivan
Gudelj - hajduka pria' autora
Blaa Duplania. Ivan Gudelj je
u sportskom smislu do 26. godi-
ne ivota ostvario sve snove. Bio
je ponajbolji igra i kapetan Haj-
duka, po izboru uglednog fran-
cuskog lista L'Equipe uvrten je
u idealnu momad Svjetskog pr-
venstva u panjolskoj 1982. godi-
ne, a za njega su se otimali najjai
europski klubovi... No, u jednoj
sekundi cijeli svijet mu se sruio
zbog bolesti. Posljednju utakmi-
cu igrao je 13. rujna 1986. godine
protiv Crvene zvezde i nakon toga
spoznao da boluje od hepatitisa B.
-Transfer u madridski Real ni-
sam doekao, zagrebaka bolnica
'Dr. Fran Mihaljevi' bila je moja
realnost - kazao je Gudelj.
Meutim, Ivan je, nakon broj-
nih sportskih, dobio i ivotnu bit-
ku. Pobijedio je teku bolest, zavr-
io Kinezioloki fakultet i dokazao
se kao nogometni strunjak. Gu-
deljeva ivotna pria stoga ulije-
va nadu svima koji misle da su u
bezizlaznoj situaciji.
-Knjiga je i napisana tako da
netko ispria dio ivotne prie.
Ona je pouka za sve, naroito
djecu. Zato mi je i ao to na pro-
mociju nisu doli mladi. Mogu ka-
zati da sam proivio katarzu. Na
kraju, moja pria zavrava pozi-
tivno. Istina, bio sam u depresiji,
ali izvuklo me je samo pozitivno
razmiljanje i vjera u Boga - rekao
je Gudelj.
Inae, u Uneiu je odrana 60.
promocija Duplanieve knjige o
Gudelju. U Uneiu je Gudelj bio
i 2005. godine kao trener prve
momadi Hajduka. Bilo je to u je-
ku kampanje Hajdukovih gostova-
nja po manjim dalmatinskim mje-
stima. Utakmica je zavrila 1:1.
-Zagora mi je uvijek u srcu.
Ovdje se odlino osjeam. Unei
ima izuzetan travnjak, jedan od
najboljih u Hrvatskoj. Ali, sjeam
se kada sam prije mnogo godi-
U Uneiu promovirana knjiga Blaa Duplania Ivan Gudelj - hajduka pria
na dolazio s prijateljem Mirkom
Matijaem, da je bio gotovo ka-
menjar. To znai da su Uneiani
puno truda i ljubavi uloili u svoj
klub - istaknuo je Gudelj.
O Gudeljevim igrakim danima
govorio je Mijo Grabovac, urednik
u Slobodnoj Dalmaciji.
-Gudelja pamtim jo od 1975.
godine kada ga je otac Marijan
doveo u Hajdukov igraki 'vrti'.
U nogomet ga je uveo Marinko
Boban, otac Zvonimira Bobana,
registriravi ga za Mraaj iz Ru-
novia. Debitirao je za Hajduk u
vrijeme pace Poklepovia. Prvi
gol zabio je 1978. godine kontra
Budunosti. U toj utakmici Haj-
duk je vodio sa 4:1 i u 90. minuti
dosuen je penal za Hajduk. Jure
Jerkovi naredio je urjaku: -Pu-
sti malog da puca.' A 'mali' Gudelj
jasno nije promaio. Kasnije se,
manje-vie, sve zna. Gudelj je za
Hajduk odigrao 362 utakmice i
postigao 93 gola. U europskim
kupovima trei je strijelac Haj-
duka u povijesti.
A sve to postii kao zadnji vezni
nije nimalo lako. Zbog toga su Gu-
delja astili epitetima poput onog
da je bio 'elnik avangarde u ko-
pakama'. Gudelj je bio i istinski
nogometni vitez - nikad u karijeri
nije dobio crveni karton - rekao je
Grabovac.
Kakav je Gudelj bio igra go-
GUDELJ: Transfer u Real
nisam doekao - bolnica
je bila moja realnost
vore i svjedoanstva suigraa i
trenera. Evo to je o Gudelju ka-
zao Baka Slikovi: 'Bilo je puno
pravih igraa u nae vrijeme. Ali,
samo Gudelj bi mogao danas igra-
ti u najveim klubovima.' Slino
razmilja i iro Blaevi: -Gudelj
je igraki bio deset godina ispred
svog vremena.
Na promociji Gudeljeve knjige bio je i Joso Bulat, momak iz unei-
kog kraja, koji je napravio zavidnu nogometnu karijeru u ibeniku,
Zagrebu, Hajduku... PrigodajetobiladaseGudelj osvrnenaBulato-
vog tienika - mladog reprezentativca Hrvatske Duju aletu-Cara.
-Dobro je to je Joso vodio brigu o Duji. Ne sumnjam da e aleta
biti veliki igra, njegovi dometi seu do seniorske reprezentacije -
misli Gudelj.
aleta Car
e dogurati
do seniorske
reprezentacije
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
Bla Duplani, Ivan Gudelj i Mijo Grabovac
KOARKA WBFA liga Mlade nade
Vodianke
kaparale nale
Umjesto najavljene dvije, u cr-
nogorskome Igalu je igrana samo
jedna polufinalna utakmica regi-
onalne WBFA lige Mlade nade
(igraice dobi do 15 godina, uz
mogunost nastupa i jedne godi-
nu starije).
Ve u njoj, koarkaice Vodica
su iskazale nadmo u odnosu na
vrnjakinje Primorja iz Herceg
Novog. Pobijedile su sa 71:44
(14:12, 22:15, 21:6, 14:11) i time
praktino kaparale mjesto u fina-
lu, pa je upitno hoe li se uope
igrati druga utakmica. Ne bude li
je, Vodice e se u finalu, poetkom
listopada, sastati s uspjenijim sa-
stavom iz drugoga polufinalnog
para, kojeg ine Trebinje i crno-
gorski Basket Kids.
U Igalu su za Vodice igrale:
Petra Bai (6), Anet Mrdalj (4),
Josipa Silov (17), Andrea Ivei
(8), Luciana Deur (9), Josipa Ivas
(5), Marija Skoi, Lucija Skori
(14), Lorena Mihi (3), Ivana
Bumber (2), Dora Filipi i Matea
Mijat (3). .L.
50 sport
ibenskilist
BORISLAV JURAS
Prvo prvoligako gostovanje,
kuglai ubievca nee imati u li-
jepim uspomenama. Zapeli su na
Velebitu. Preciznije, 'pometeni' su
na gostovanju u Gospiu. Na sta-
zama kuglane hotela Ante, nisu
uspjeli osvojiti niti poen! Doma-
a momad, na 'zadarski pogon',
pruila im je priliku da neto i na-
prave, posebice u drugome paru,
ali ibenski igrai nisu imali po-
treban uinak da to iskoriste. Nije
upalila ni zamisao voditelja i igra-
a Josipa Skoria - on je pokuao s
Blaeviem u drugome paru, koji
je neko vrijeme igrao u Gospiu
-Nije trebalo, a ni smjelo za-
vriti sa 8:0. Nismo iskoristili to
to su domaini igrali bez dva
ponajbolja igraa, a nama svaki
poen moe biti i te kako vaan u
borbi za opstanak. Nesrea je bila
i u tome to su nae igrae s naj-
boljim uinkom 'poklopili' najbolji
igrai Velebita. Rezultati ukazuju
da nismo s najboljom formom uli
u prvenstvo, a pred nama su vrlo
teki suparnici. U subotu nam do-
lazi Medveak, pa idemo u goste
prvom favoritu, Zapreiu, to je
prilika da, neoptereeni, barem
KRSTEMUJAN
Ovoga vikenda, u subotu, u
svoj pohod na titulu upanijskog
prvaka krenut e pet klubova, naj-
manje od kada se igra nogomet na
ovim prostorima: Dinara, DOK,
Rudar, Janjevo i branitelj naslova
iz prole sezone Vodice. Igrat e se
etverokruno, a prvak ide u razi-
gravanje za popunu 3. HNL jug,
a u sljedeoj sezoni dva najbolja
kluba iz kvalifikacija s ostala tri
prvaka Dalmatinske upanije bit e
u sezoni 2015./16. novi treeligai
juga. Da spomenemo da su tijekom
prole sezone NL napustila dva
kluba, Rogoznica i Mladost iz Tri-
bunja, SOK iz Skradina izbaen je
zbog dugovanja NS, a ove sezone i
Mihovil je rekao dosta.
Tko je najbolji od ovog peter-
ca, teko je rei. Vodice uvijek
pucaju na vrh, ali su ove sezone
loe prezentirali nogomet nae
upanije ne samo u kvalifikaci-
jama nego i u pretkolu Hrvatskog
kupa pa je teko dokuiti njihov
domet. Ipak ini nam se da pred-
sjednik Miki eli ponovo biti
najbolji. Mogu li se nadati doznat
emo ve ovoga vikenda kada im
u goste na igralite Raice dolazi
Dinara iz Knina.
Dinara je klub koji uvijek na po-
etku puno obeava, ali se u tijeku
prvenstva potpuno izgubi, a tako je
bilo i prole sezone, kada su imali
veliku bodovnu prednost pet kola
UPANIJSKA NOGOMETNA LIGA
prije kraja, a onda prosuli sve te su
ih Vodice prestigle. Moe li 'gastar-
bajter' Duje Bari, novi trener, uni-
jeti dosta njemakog mentaliteta
i pokrenuti momad? Zasigurno
moe iako u momadi vie nema
najboljeg strijelca Ljubia, koji sada
ari i pali u treeligau Zagori.
DOK je klub koji moe i gore
i dolje. Po nama velika smjena ge-
neracija uinila je da je klub sada
blie dnu nego vrhu premda se po
igri u svom prvom pripremnom
nastupu to ne bi reklo, jer je Jere
Pei ukomponirao dobru mom-
ad u kojoj odskae mladi Antonio
Radeljak koji je ispekao nogometni
zanat u ibeniku, te lucidni Dado
Mati, a tu je jo gorostas Ante
Goreta, potom Aleksi, Slavica,
Raunica.
Rudar je momad koja moe
pomrsiti raune svima. Tako je bilo
uvijek, a tako e biti i u ovom pr-
venstvu. Rudar je okupio momad
'da vola ubije' rekli bi nai ljudi.
Vratar Bai, stoperi Ninevi i
Cakta. Izvanredni igra Ivo Pera-
jica, Bali, Milakovi, mladi Roko
Ivi, vratar Soldi, pa jo nepotvr-
eni talent Marko Bogdan. Zaista
bit e teko svakom u sudaru sa
Rudarom.
Janjevo e zasigurno igrat epi-
zodnu ulogu u ovom prvenstvu
premda e na svom 'bunjitu' otki-
nuti dosta bodova favoritima.
Da spomenemo da e ibenski
list pozorno pratiti najbolje igrae
i strijelce te najboljeg na kraju se-
zone nagraditi pokalom.
Ovog vikenda, u subotu 27. ruj-
na igraju: Vodice Dinara i DOK
Rudar, pauzira Janjevo.
Spala knjiga na pet slova
Igrai Rudara i DOK-a
S poetkom nove kolske godi-
ne i selidbom u zatvoreni bazen,
enski vaterpolski klub Viktoria
je poeo s upisom novih lanica.
Pozivaju djevojice dobi od est
do 14 godina, koje se mogu javiti
svakim radnim danom (od pone-
djeljka do petka) na bazen u Crni-
ci, i to u terminu treninga ujutro
od 9.30 do 11, a naveer od 20 do
21.30 sati. Zainteresirane, budue
vaterpolistice mogu nazvati i na
broj 098/194-73-58
-Dobrodole su sve djevojice
koje ele nauiti plivati i igrati
vaterpolo, putovati, stjecati nova
prijateljstva, a vano je istaknuti
da se lanarina ne naplauje - ka-
e Marijo aleta, glavni trener u
klubu, uz kojega e s djevojicama
jo raditi i stari vuk Danko Jerko-
vi, popularni Doktor. B.J.
Viktoria
zove budue
vaterpolistice
PRVA LIGA KUGLAA Poraz ubievca
Nemoni na Velebitu
popravimo formu - veli Vladimir
vrljak, kapetan kuglaa ubi-
evca.
3. kolo: Velebit ubievac 8:0
Rezultati, ukupno: Velebit
ubievac 2:0 (3369:3159, u se-
tovima 18:6), pojedinano: Vidak
I. Skori 1:0 (575:538, 3:1), Zri-
le J. Skori 1:0 (609:550, 3:1),
Mesi Zeli 1:0 (542:519, 2:2),
Sui Blaevi 1:0 (514:505,
3:1), Devi Pofuk 1:0 (527:516,
3:1), Zubi vrljak 1:0
(602:531, 4:0).
S dva osvojena boda u prva tri
nastupa, momad ubievca je
na osmome mjestu prvoligake
ljestvice. U 4. kolu, na ibenskim
stazama e zaigrati zagrebaki
Medveak 1958, trenutno vode-
a momad lige, koja je u prva tri
kola izgubila tek dva poena! Uta-
kmica se igra u subotu, na kuglani
ubievac, a poinje u 15 sati.
Glavni urednik:
Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr)
Izvrni urednik:
Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr)
Redakcija:
Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr)
Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr)
Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr)
Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr)
Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr)
Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr)
Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr)
Fotoreporteri:
Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr)
Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr)
Grafika priprema:
Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr)
Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr)
Urednica priloga Bora:
Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr)
Marketing:
ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr)
Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr)
Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr)
Mobitel: 091.302.01.06
Adresa:
Petra Grubiia 3 22000 ibenik
Telefoni:
022/201-269 022/201-270
Faks:
022/212-919
iro raun broj:
2411006-1100004846
Osniva i izdava:
ibenski list d.o.o.
Direktor:
Miroslav Ivi
Tiskar:
Slobodna Dalmacija d.d.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
List izlazi tjedno.
ibenskilist
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika),
Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija),
Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika,
tehnologija i razvoj)
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor:
Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja
novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr)
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK
NINOSLAV PAVI
GODINA LII
BROJ 2648
2014. ibenski list. Sva prava pridrana.
Za umnoavanje u bilo kojemobliku, iznajmljivanje, priopavanje
javnosti u bilo kojemobliku ukljuujui Internet kao i preraivanje
na bilo koji nain bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti
potrebno je zatraiti pisano doputenje nositelja prava.
Kontakt: 022/201-270
BORISLAV JURAS
Na rijetko vien nain, boari Croatije
su uspjeli izgubiti utakmicu kontra Soko-
la iz Dugopolja. Gosti su, prolosezonski
prvoligai, pobjedom od 12:10 odnijeli
drugoligake bodove iz ibenske dvora-
ne, i to tako to su doli do poena u tri
praktiki izgubljene discipline. Najprije
je Vitomir Brati 'prosuo' tri punta pred-
nosti u zadnjem krugu, a potom je trojka
Croatije u zadnjih sedam minuta ispustila
vodstvo od 11:6. Na koncu, u dvoboju ko-
ji je izravno presudio pobjednika, Begura
u zavrnoj seriji pojedinanog dvoboja ni-
je uspio obraniti prednost od 11:9! U dva
od tri spomenuta dvoboja, Igor uljevi
je 'nauljao' igrae Croatije, pa ispada da
su on i ure praktiki sami nadmaili do-
maine, kojima nije pomogao ni gotovo
savren uinak Ivana Jurkovia.
3. kolo: Croatia Sokol Dugopolje
10:12
Rezultati po disciplinama; pojedina-
no-klasino: Skejo ure 6:10, par: I.
Jurkovi, Begura Bali, Bosani 11:4,
trojka: Rupi, Milia, Jurica Juri, u-
lin, Podrug 11:12, blianje i izbijanje u
krug: Brati Ig. uljevi 22:23, brzinsko
izbijanje: I. Jurkovi Iv. uljevi 38:14,
precizno izbijanje: Brati ure 7:11,
tafetno izbijanje: I. Jurkovi, Skejo Ig.
uljevi, ulin 46:32, pojedinano-kla-
sino: Begura Ig. uljevi 11:12, par:
Milia, Brati Bosani (Cakta), ulin
13:5, trojka: Rupi, Jurica, J. Jurkovi
Bali, Juri (Gale), Podrug 12:5, blianje
i izbijanje u krug: Skejo ure 17:25.
Trea liga: Samo Solaris
izbjegao poraz
S pobjedom i dva poraza, momad
Croatije je sedma na ljestvici drugoliga-
koga juga. Pred njima su dvije utakmice
koje ne ostavljaju pravo na novi kiks. U
subotu (poetak u 15 sati), dubrovaka
Hidroelektrana je gost na zjogovima i-
benske boarske dvorane.
'Crni vikend' je donio upanijskim
predstavnicima u drugoj i treoj ligi ak
tri minimalna poraza. Od treeligaa, sa-
mo je Solaris izbjegao poraz, ali i ostao
bez vanog boda u svojoj dvorani. U dra-
matinoj zavrnici, ibenskoj trojki nije
na ruku ila i jedna sudaka odluka. Son-
koviu su presudile izbijake discipline
kontra Bilog briga. Za izbjegavanje pora-
za u Zemuniku, Kijevu nije bilo dovoljno
ni vodstvo od 8:4
3. kolo: Sonkovi Bili brig 10:12
no-klasino: Mi. Mati Vrsaljko 5:13,
par: Ml. Mati, Vukui (Kartelo) Ka-
talini, I. Medi 4:13, trojka: A. Mati, J.
Mati, Mate Mati M. Vrki, Guzi, A.
Medi 13:5, blianje i izbijanje u krug:
Marko Mati Buljat 22:17, brzinsko iz-
bijanje: Marko Mati I. Medi 23:29,
precizno izbijanje: Ml. Mati Vrsaljko
21:24, tafetno izbijanje: J. Mati, Mate
Mati A. Medi, I. Medi 27:32, poje-
dinano-klasino: Marko Mati Guzi
13:5, par: A. Mati, Ml. Mati (Mi. Mati)
Katalini, Buljat 13:4, trojka: J. Mati,
Mate Mati, Kartelo M. Vrki, D. Vrki,
A. Medi 7:13, blianje i izbijanje u krug:
D. Mati Vrsaljko 18:13.
Solaris Liane 11:11
no-klasino: I. Arambaa Zeli 13:5,
par: Celi, Bai M. Mami, S. Devi
13:11, trojka: Brajkovi, Vulinovi, .
ivkovi Miji, D. Mami (J. Devi),
Peut 11:8, blianje i izbijanje u krug:
D. Arambaa Toki 16:20, brzinsko
izbijanje: . ivkovi J. Devi 14:25,
precizno izbijanje: D. Arambaa Zeli
9:19, tafetno izbijanje: Celi, Vulinovi
M. Mami, Toki 25:34, pojedinano-
klasino: D. Arambaa Peut 12:10, par:
Brajkovi, Bai M. Mami, Miji 5:8,
trojka: I. Arambaa, Vulinovi, G. Vuki
(. ivkovi) S. Devi, Zeli, Toki 9:9,
blianje i izbijanje u krug: Celi J. Devi
20:14.
Bulin Kijevo 12:10
no-klasino: Buterin Maloa 6:13, par:
I. Draga, B. ankovi (E. ankovi) Er-
cegovac, S. Radi 6:13, trojka: estan, I.
Bilosni (ari), M. Draga . Gojevi
(I. Gojevi), Grizelj, Teskera 9:13, blia-
nje i izbijanje u krug: A. Bilosni M.
Gojevi 19:18, brzinsko izbijanje: A. Bi-
losni Teskera 32:19, precizno izbijanje:
Buterin . Gojevi 3:25, tafetno izbija-
nje: A. Bilosni, B. ankovi Ercegovac,
Teskera 39:36, pojedinano-klasino: I.
Bilosni M. Gojevi 4:13, par: I. Draga,
Buterin I. Gojevi, Maloa 13:2, trojka:
estan, E. Draga, ari Ercegovac, S.
Radi, Grizelj 13:5, blianje i izbijanje u
krug: B. ankovi . Gojevi 21:19.
Solaris ima tri boda, a Kijevo i Son-
kovi po dva. U 4. kolu (nedjelja, poeci
u 15 sati), Sonkovi e ugostiti momad
Otoka, Kijevo je domain Trilju, a Solaris
ide u goste Saloni.
upanijska liga: Uvjerljiv
start Primotena
Pobjedom u ibenskoj dvorani, Pri-
motenci su krenuli u pohod na titulu
prvaka u prvoj upanijskoj ligi. Najbolji
im igrai, Renato Marko i Ante Papak,
dobili su poene u svih pet disciplina u
kojima su i nastupili
Rezultati 1. kola, prva upanijska liga:
Telekom Primoten 7:15, ista Velika
Zrinski 13:9, Piramatovci Zagora 19:3.
Parovi 2. kola (nedjelja, poeci u 16 sati):
Primoten Zagora, Zrinski Piramatov-
ci i Telekom ista Velika.
Druga upanijska liga, 1. kolo: Tribunj
Betina 8:14, Primoten 2 Banzogo
7:15, Pirovac Vodice 14:8, slobodna je
bila momad Stankovaca. Parovi 2. kola
(nedjelja, poeci u 16 sati): Vodice Pri-
moten 2, Betina Pirovac i Stankovci
Tribunj, slobodan je Banzogo.
Boarski semafor
Igor uljevi
nauljao Croatiju
Koarka
Daak europske
koarke vratio se na
velika vrata u ibenik,
makar je povod bila tek
pripremna utakmica
izmeu GKK ibenika i
turske Darussafake
Razgovor
Od Koprna do Pertha
i natrag - poduzetnik
iz Australije eljko
Vii, novi predsjednik
treeligaa iz Uneia:
Za Zagoru u raditi 26
sati dnevno
Koarka
Zoran Vrki nakon est
godina u inozemstvu
ponovno se vraa
na Baldekin: Imam
dobar osjeaj, pun sam
motiva i jedva ekam
da sve to pone
Buzetski dani automobilizma proteklog
vikenda doivjeli su svoje 33. izdanje. Staza
Most-Peniii najpopularnije je okupljalite hr-
vatskih vozaa, koliko zbog atraktivnosti same
staze, toliko i zbog uura koji vlada uza samu
stazu. Ove godine uza sve ponajbolje hrvatske
vozae u Buzet su stigli i vozai iz 13 europskih
zemalja, a na stazu su izale ak 33 formule i
prototipovi to je svojevrsni rekord.
Meu svim tim vozaima svojih pet minuta
slave naao je i Ante Radi, lan AKK Rogozni-
ca, koji je nastupio u kategoriji povijesnih vozila.
Radi je sa svojim Golfom 1.6 nastupio Klasi 2,
i jednako kao i u grupi osvojio drugo mjesto.
Bolji od njega bio je samo Mladen Sigurnjak
sa Golfom 1.8.
Dodajmo da se u generalnom poretku vodi-
la velika borba za pobjednika buzetske utrke u
kojoj je Tomislav Muhvi sa svojim Mitsubishi
Lacerom bio bri od Sinie Krainca, nekada-
njeg vozaa AKK ibenika za svega dvije tisu-
inke.
Prologodinji viceprvak u ekipnom poretku
AKK ibenik, svoga predstavnika imao je u a-
niju Varljenu koji je slavio u klasi A8. Buzet je jo
jednom opravdao oekivanja i pokazao se kao
jedna od najatraktivnijih staza u Europi. JC
sport
ibenskilist
Gaina dio uura u Buzetu
Proteklog vikenda u itluku, u Bosni i Hercegovini, odran
je veliki meunarodni turnir u karateu, na kojem je nastupilo
vie od 600 natjecatelja iz BiH, Hrvatske, Crne Gore, Austrije
i Srbije. O kvaliteti dovoljno govori to to je bio izborni turnir
reprezentacije BiH za europsko prvenstvo koje e se odrati
u vicarskoj. Na turniru su nastupili i predstavnici karate klu-
bova ibenika i Drnia. Veliki uspjeh postigla je ibenanka
Lucija atlak, koja se okitila srebrnom medaljom u konkurenciji
mlaih seniorki do 61 kg, pobijedivi uvjerljivo do finala dvije
reprezentativke BiH i Jelenu Zovko iz Hrvatske, da bi u finalu
tijesno izgubila od Ivone avar iz Mostara, koja spada u sam
vrh svjetskog karatea.
Bruna Cvitanovi je uspjela osvojiti bronanu medalju iako je
ostavila dojam da je mogla i vie u kategoriji mlaih kadetkinja
do 54 kg. Petra atlak je izgubila u drugom kolu. Drnianin Ivan
Zorii, inae trener ibenskih karataica, u kategoriji seniora
open zaustavljen je u polufinalu od BiH reprezentativca Admira
Dautovia te se morao zadovoljiti bronanim odlijem. Turnir
je pokazao da je ibenski i drniki karate spreman na najvee
dosege u ovoj sezoni i mukotrpan rad ovog ljeta polako dolazi
na naplatu.JC
LUCIJA PRIPADA ELITI
Ovogodinji dobitnik Nagrade
grada ibenika je Drutvo za ou-
vanje kulturne batine Juraj Dal-
matinac koje se istaklo drutveno
odgovornim i vrijednim radom na
obnovi ibenskih tvrava - ubie-
vac (Barone) i Sveti Ivan. Kada je
Drutvo Juraj Dalmatinac od Gra-
da ibenika na upravljanje dobilo
tvravu ubievac vrlo je brzo pri-
onulo izradi projekta njenog uree-
nja za to je ove godine u suradnji
s Gradom ibenikom osigurano i
milijun eura iz EU fondova. Uree-
nje tvrave najavljuje se vrlo skoro,
ve ovih dana trebao bi biti izabran
i izvoa radova. Juraj Dalmatinac
je dao izraditi i projekt ureenja
Tvrave sv. Ivana na kojoj bi se tre-
Sveti Mihovil
POSEBAN PRILOG POVODOM BLAGDANA SV. MIHOVILA DANA GRADA IBENIKA
LAUREATI - Juraj Dalmatinac,
Fotoklub ibenik, SJP
Jastrebovi i Udruga Izvor ljubavi
bali nai sadraji namijenjeni naj-
mlaima, a dio novca za projektnu
dokumentaciju udruga je dobila od
Ministarstva kulture.
Najvee gradsko priznanje dobit
e i Fotoklub ibenik koji obiljea-
va 50 godina djelovanja, za rad i
trud u promicanju i popularizaciji
fotografije u ibeniku. Zbog svojih
zasluga u Domovinskom ratu, ali i
miru biti e nagraeni i Jastrebovi,
udruga specijalne policije iz Domo-
vinskog rata, te Udruga za pomo
djeci s tekoama u uenju Izvor
ljubavi koja se istakla u pomoi
djeci, osobito onoj koja imaju pro-
blema s disleksijom i disgrafijom.
Plaketu grada ibenika dobit e
ibenski pogrebnik Joko Crnoga-
a, kao primjer predanosti u svojoj
profesionalnoj slubi graanima u
najteim trenucima, Branko Kurtaj
za promicanje i unapreenje ma-
log nogometa u ibeniku te Zorana
Miheli za razvoj plesne umjet-
nosti u ibeniku. Plaketom e biti
nagraen i sportski djelatnik Ante
Tanfara za 40 godina rada u spor-
tu te Studentski zbor Veleuilita
u ibeniku zbog aktivnog rada na
unapreenju studentskog ivota u
ibeniku.
Nagrade i priznanja laureatima
e, kako se i prilii, biti uruene na
sveanoj sjednici Gradskog vijea
koja e se odrati u povodu 29. ruj-
na, Dana grada ibenika i blagdana
sv. Mihovila.
NAGRADA GRADA IBENIKA
Plaketu grada ibenika dobit e ibenski pogrebnik Joko Crnogaa, zbog predanosti slubi, Branko
Kurtaj za promicanje i unapreenje malog nogometa u ibeniku te Zorana Miheli za razvoj plesne
umjetnosti u ibeniku. U njihovu drutvu nai e se i Ante Tanfara za 40 godina rada u sportu te
Studentski zbor Veleuilita u ibeniku zbog aktivnog rada na unapreenju studentskog ivota u ibeniku
lanovi Fotokluba ibenik
Za obnovu ibenskih tvrava - ubievac (Barone) i Sveti Ivan osigurano je milijun eura iz EU fondova
2 sveti mihovil
ETVRTAK, 25. RUJNA 2014.
ibenskilist
OD MIHOVILA DO MIHOVILA: INVENTURA PROTEKLE GODINE S GRADONAELNIKOM ELJKOM BURIEM
Blagdan sv. Mihovila, 29. rujna,
koji se slavi i kao Dan grada ibeni-
ka idealna je prigoda da se napravi
inventura svega onoga to se dogo-
dilo u proteklih 12 mjeseci u Krei-
mirovu gradu. O tom razdoblju, ali
i o projektima koji su u tijeku, kao i
planovima za budunost porazgo-
varali smo sa ibenskim gradona-
elnikom eljkom Buriem.
Za poetak, moete li rekapi-
tulirati dogaanja u ibeniku od
Mihovila do Mihovila:
-Rekao bih da je tih 12 mjeseci
za ovu gradsku upravu bilo istinsko
radno razdoblje. Iako se nismo va-
dili na prvih 100 dana vlasti, nakon
izbora u lipnju prole godine imali
smo ljetnu sezonu upoznavanja s
funkcioniranjem gradske uprave i
slaganja krialjke suradnika. Tako
da smo nekako upravo od rujna
maksimalno zasukali rukave. Kao
to smo i obeali nismo zaustavili
niti jedan od zateenih projekata,
niti smo se osvrtali na prethodnu
vlast. Jednostavno, morali smo na-
staviti zapoetu priu iz razloga to
ibenik vie nije imao vremena. Na
je grad predugo bio u problemima i
konano je dolo vrijeme da se stva-
ri promijene - poeo je na razgovor
ibenski gradonaelnik.
Ne krijete da su meu vaim
prioritetima bili projekti uprave
na elu s vaim prethodnikom
Antom upanoviem?
Novi tih i ugoaj grada
-To je tono, zavrili smo pro-
jekte Tvrave sv. Mihovila i plae
Banj koji su dali novi tih i ugoaj
gradu. Meutim, valja biti iskren
pa rei da su oba ta projekta bila u
ogromnim problemima kada smo
zasjeli u Kreimirov dom. U svom
mandatu rijeili smo sve potekoe
koje su optereivale projekte Tvra-
ve sv. Mihovila i cijelog kompleksa
plae Banj, posebice one financijske.
Tvrdite da ste pokrenuli i neke
projekte koji e promijeniti bu-
dunost ibenika?
-Da, tu prije svega mislim na pot-
pisani sporazum s Inom oko skida-
nja njihove hipoteke sa zemljita
TEF-a. Odluili smo jednokratno,
do 31. listopada, isplatiti oko 12,5
milijuna kuna i tako rijeiti vie-
desetljetni spor. Meutim, treba
biti iskren i kazati da nas eka jo
dosta posla oko rjeavanja imovin-
sko-pravnih problema to se tie
terena TEF-a. Idui tjedan poinju
i fiziki kontakti s predstavnicima
ministarstava financija i gospodar-
stva te Fonda za zatitu okolia. Tek
kada rijeimo imovinske probleme
Grad ibenik e biti vlasnik zemlji-
ta TEF-a. I sve dok nemamo rijee-
na ta pitanja ne moemo govoriti ni
o kakvoj investiciji. A uvjeren sam
ibenik nije sluajno najuspjeniji u privlaenju
EU novca - to je rezultat sustavne politike
da e TEF postati generator razvoja
ibenika i potencijalno jedna od naj-
veih investicija u Hrvatskoj.
Drugim projektom za budu-
nost oznaili ste pokretanje sve-
uilinog studija?
-Meni osobno to je najdrai pro-
jekt i bit u najsretniji kada bude
raspisan natjeaj za studij energeti-
ke, studij akvakulture i marikultu-
re te studij zelenog okolia. Nakon
tog trenutka, ibenik vie nee biti
jedini vei grad na hrvatskoj obali
bez sveuilita. Posebno me veseli
to je rije o studijima kakvih nema
u Hrvatskoj. Nikoga ne kopiramo i
zato vjerujem da e u ibenik do-
laziti i studenti iz drugih gradova,
ali i iz cijele regije. Da podsjetim, u
sklopu budueg sveuilita ibenik
e na 1600 kvadrata na prostoru
iNavisa dobiti tri amfiteatralne ui-
onice i etiri moderno opremljena
laboratorija.
Nacionalni centar
'zelenih industrija'
Drugim rijeima, razvijamo
nacionalni centar 'zelenih' indu-
strija sa sjeditem u ibeniku.
Konani cilj nam je povezati
edukaciju i znanje s kapitalom
i ulagaima te na taj nain va-
lorizirati i gospodarsku zonu
Podi. to se tie sveuilita
u ibeniku, jo bih elio ka-
zati da emo uskoro dobiti
lokacijsku dozvolu za sve-
uilini kamp na Palacinu,
koji emo aplicirati na EU
fondove.
Ove sezone ibenik
je bio pravi turistiki
hit - posebice ui dio
grada.
-Istina, puno panje
smo posvetili projektu
revitalizacije stare gradske
jezgre. Poduzeli smo niz
mjera preko sniavanja cije-
ne komunalne naknade u tom
dijelu grada, pa sve do pruanja
podrke formiranju 'Rasprenog
hotela'. U najkraem, Grad se po-
stavio kao partner koji nee koiti
poduzetnike u staroj gradskoj jez-
gri. Ili, dali smo tim ljudima koji ra-
de u staroj gradskoj jezgri da sami
osmisle sadraje i to je oito dalo
rezultata.
Turistika vreva u starom dijelu
grada donijela je i niz problema?
-Znam da ciljate na probleme s
bukom i organizaciju javnih zbiva-
nja, naroito nonih. Ne bjeimo od
toga. Nauili smo lekciju ovog ljeta.
Pregovarat emo sa svima zaintere-
siranima. Moramo nai kompromis
izmeu onih koji ive od turizma i
ugostiteljstva u staroj gradskoj jez-
gri, ali i stanara kojima moramo
zatititi njihova prava.
Bit u
najsretniji
kada bude
raspisan natjeaj za
studij energetike,
studij akvakulture
i marikulture te
studij zelenog
okolia. Nakon tog
trenutka, ibenik
vie nee biti
jedini vei grad na
hrvatskoj obali bez
sveuilita. Posebno
me veseli to je rije
o studijima kakvih
nema u Hrvatskoj.
Nikoga ne kopiramo
i zato vjerujem da
e u ibenik dolaziti
i studenti iz drugih
gradova, ali i iz
cijele regije
GRADSKA UPRAVA
KAO SERVIS
INVESTITORIMA
Uvijek istiete kako gradska
uprava ne moe izravno zapo-
ljavati, ve da mora biti servis
investitorima.
-Za mene je ideal ono to se doga-
a u Meimurskoj upaniji. Rije je
o relativno maloj sredini s velikim
slobodnim prostorima za investicije.
Tamo se zahvaljujui istoj proce-
duri vrlo brzo dobivaju graevinske
dozvole. Gradska uprava mora
brzim investiranjem omoguiti za-
poljavanje. U tom smislu gradska
uprava mora biti servis potencijal-
nim investitorima i omoguiti im
isto stanje u prostoru. Zbog toga
smo puno panje posvetili planskoj
regulativi. Teko mi je i nabrojiti
koliko smo izmjena planova do-
nijeli... No, kruna svega je to to
smo poeli s procedurom sedmih
temeljnih izmjena ibenskog GUP-a.
U konanici, te izmjene e rezultirati
praktiki novim GUP-om koji e
omoguiti svim ulagaima da, u
svakom trenutku, tono znaju gdje
i to mogu raditi na ibenskom
podruju. Inae, ova gradska uprava
maksimalno surauje sa svim inve-
stitorima. O tome svjedoe primjeri
turskih ulagaa u hotel u Mandalini,
vicarskih investitora koji spremaju
fascinantan projekt na podruju
Zablaa. Konano, rijeili smo i sve
dileme oko gradnje luksuznih vila
na padinama Gomnjanika - veli
ibenski gradonaelnik
ibenskilist sveti mihovil 3
OD MIHOVILA DO MIHOVILA: INVENTURA PROTEKLE GODINE S GRADONAELNIKOM ELJKOM BURIEM
ibenik nije sluajno najuspjeniji u privlaenju
EU novca - to je rezultat sustavne politike
I ove godine pokazalo se da i-
beniku fali pravi hotel?!
-Slaem se, i zato jedva ekam da
ibenik uskoro dobije prvi ozbiljan
hotel u prostoru bive 'Revije', na sa-
moj rivi. U tom smislu maksimalnu
podrku dali smo i turskim investi-
torima koji grade hotel u Mandalini,
kao i nizu ulagaa koji ele graditi
niz luksuznih urbanih hotela. Pri-
mjerice, na trgu kod 'Medulia' ili
u prostoru kod pravoslavne crkve
preko puta kafia Giro.
Sezona je opet aktualizirala i
problem parkinga?
-Stoga i nastavljamo s realiza-
cijom ureenja Poljane. Anketa
koju smo proveli meu stanarima
i gospodarstvenicima u gradskoj
jezgri kazala ja da oni ele Poljanu
bez automobila. Oni ele urbano
ureeni gradski trg. No, u utrobi
Poljane uredit emo parking s tri
etae. Nadalje, uspostavili smo vezu
izmeu predstavnika Zagrebmonta-
e i obitelji are vezano za ureenje
prostora bive arine pekare kao al-
ternativnog mjesta za parking. Na
koncu, u tom smislu pokazalo se da
je premjetaj Vatrogasnog doma je-
dan od prioriteta.
Za godinu dana u
funkciji i tvrava
Barone
Najavljujete nastavak, pokazalo
se, uspjene politike revitalizacije
ibenskih tvrava?
-Naravno, radimo na daljoj revi-
talizaciji ibenskih tvrava i nastav-
ljamo dobru suradnju s Udrugom
'Juraj Dalmatinac'. elim istaknuti
da su otvorene ponude za izvoaa
radova na tvravi Barone. Dakle, za
godinu dana u funkciju emo staviti
i drugu ibensku tvravu. Intenzivno
radimo i na projektu Tanaje. Rjea-
vamo imovinske odnose i radimo na
premjetanju odailjaa iz kruga tvr-
ave. Mogu rei da i Tanaja, kao tre-
a ibenska tvrava, kroi sigurnim
putem da bude stavljena u funkciju
privlaenjem novca iz EU fondova.
A to je sa Sv. Nikolom?
-Postoji prijedlog sporazuma
izmeu upanijske uprave i Grada
ibenika o zajednikom ulaganju
u revitalizaciju te tvrave dok se
ne definiraju toni sadraji koji e
se na njoj nai. Osobno, pobornik
sam ideje da tvrava ne bude mak-
simalno komercijalizirana. Drim
da Sv. Nikola treba zadrati to vie
izvornosti.
U vaem mandatu iskovan je i
termin 'ibenski inovativni turi-
zam'.
-Ta pria nije stala. Gostima e-
limo ponuditi ibenik s posebnom
turistikom ponudom - atraktiv-
nom i izvan pice sezone. Zato i
nastavljamo s projektom inovativ-
nog turizma. Prije svega, projektom
eskalatora izmeu dvojnih bedema.
Imamo tehniko rjeenje eskalatora
i trenutano radimo na otkupu ze-
mljita. Na konani cilj je projekt
iara. One nemaju za cilj samo
povezivanje ibenskih tvrava. i-
are bi bile i dio alternativnog grad-
skog prijevoza, budui da e bazne
stanice imati na gatu Vrulje, plai
Banj, ubievcu... Sve to radimo u
sklopu projekta Intermodal u koji
osim iara i sustava javnih bicikala
elimo pridodati i pomorski promet.
Na plan je uvesti specijalne brodske
linije koje e spajati budui hotel u
Mandalini, plau Banj, Minersku,
Jadriju, Zlarin pa ak Kaprije i irje.
Tri moderna i sigurna
ulaza u grad
Za rjeavanje ibenskih promet-
nih problema koristite i poljska
iskustva?
-Poljski grad Kielce napravio je
kompletan 'face lifitng' grada za-
hvaljujui novcu iz EU fondova. I
mi elimo izvui europski novac
kako bismo rekonstruirali sve grad-
ske ulice i sanirali sve 'crne toke' u
prometu. Konani cilj je dovoenje
suvremenih gradskih autobusa s
obnovljivim izvorima energije. Kad
govorimo o prometu, valja rei da
najkasnije u studenom poinje re-
konstrukcija krianja ulica Stjepana
Radia i Bosanske gdje e se promet
regulirati semaforima.
ibenska gradska uprava dobro
surauje s Hrvatskim cestama.
-Potpisali smo ugovore po kojima
e HC financirati ureenje vorova
Njivice, Meterize i Rokii. Na taj
nain ibenik e dobiti tri moder-
na i sigurna ulaza u grad, ali i nove
vizure.
Na kraju, ali nikako i najmanje
vano pitanje - kako Grad ibenik
stoji financijski?
-Kad je rije o financijama, i-
benik stoji izvrsno! I to usprkos
negativnom okruenju i nizu od-
luka Vlade koje nisu ile u prilog
proraunima gradova. Proraun
smo planirali na 198 milijuna kuna.
Zbog kredita od 20 milijuna kuna
koji diemo, ponajprije zbog ispla-
te hipoteke Ini na zemljite TEF-a,
rebalansirat emo proraun na 217
milijuna kuna. Dakle, ovogodinji
budet emo ostvariti gotovo u izno-
su od 100 posto! Naime, naa grad-
ska uprava je potpuno promijenila
nain funkcioniranja prema injeni-
ci kako priskrbiti novac. Zbog toga,
ibenik nije sluajno najuspjeniji
grad u privlaenju EU novca. To je
rezultat sustavne politike. Na glav-
ni moto je da se novcem ne krpaju
dugovi, ve da se novac koristi u
svrhu razvoja - zakljuio je ibenski
gradonaelnik eljko Buri.
IZAI EMO IZ ZAVRZLAME OBONJANA!
Gradonaelnik Buri od prethodne gradske uprave
naslijedio je projekte poput Sv. Mihovila i Banja koje
je uspjeno okonao. No, naslijedio je i problem nikad
realiziranog turistikog ulaganja u Obonjan.
-U tijeku su intenzivni razgovori o tome kako emo
izai iz zavrzlame zvane Obonjan. U meuvremenu,
dolo je do bitnih promjena. Naime, nositelj projekta
Sunani Hvar je u predsteajnoj nagodbi. Nadalje,
promijenjena je i vlasnika struktura u ORCO grupi. U
svemu tome, Grad ibenik ne stoji sa strane i intenzivno
sudjeluje. Meutim, prerano je govoriti o moguem
rjeenju sluaja Obonjan - ostao je zakopan Buri.
4 sveti mihovil
ibenskilist
IVOT NA TVRAVI u prolosti ibenski maliani na Sv. Mihovilu
Na tvravi se 29. rujna
otvara izloba djejih crtea
Djeca iz gradskih djejih vrtia
Varo, Graa i Ljubica obila su
Tvravu sv. Mihovila povodom obi-
ljeavanja Dana grada i blagdana
sv. Mihovila. Maliani su u prat-
nji odgojitelja, roditelja i lanova
struno-razvojne slube, posjetili
tvravu uz pratnju strunog vodia
i voditeljice Odjela za upravljanje
objektima fortifikacijskog sustava
Gorane Barii Baeli.
U sklopu obilaska organizirana
je i likovna radionica, crtanje na
temu: ivot na tvravi u prolosti.
Djeca su crtala olovkama, a svoje
e radove u vrtiima dovravati
flomasterima kako bi ih pripremi-
la za izlobu koja e se otvoriti u
podzemnim prostorijama tvrave
upravo na Dan grada i blagdan sv.
Mihovila u ponedjeljak 29. rujna.
Izlobu djejih radova na tvra-
vi e postaviti Zdenka Bilui, vodi-
teljica Centra za vizualnu kulturu
djece i mladih pri Gradskoj knji-
nici Jurja igori i Gorana Barii
Baeli.
Pozivamo sve sugraane da u
to veem broju obiu izlobu te
daju podrku malim umjetnicima
jer je na Dan grada ibenika i blag-
dan sv. Mihovila 29. rujna ulaz na
tvravu slobodan za sve posjetite-
lje od 9 do 18.30 sati.
U sklopu projekta
Grada ibenika,
povodom
obiljeavanja Dana
grada i blagdana
sv. Mihovila, djeca
iz gradskih vrtia
organizirano su
obila Tvravu sv.
Mihovila
Ni najei oponenti ne osporava-
ju Ivici Poljiku, predsjedniku iben-
skog Gradskog vijea, da je iznimno
tolerantna i demokratski nastrojena
osoba, te da su dosadanje sjednice
bile u jednako takvom ozraju. U
godinu i pol dana, koliko traje man-
dat aktualne gradske vlasti, donesen
je niz vanih odluka, pa je logino
pretpostaviti da dio zasluga za to
pripada i Poljiku.
Koliko ste zadovoljni radom
Gradskog vijea u minulom raz-
doblju?
-Vrlo sam zadovoljan iz vie razlo-
ga. Jedan je taj, to se sve sjednice
odravaju na pravoj demokratskoj
razini. Drugo, nema zastoja u radu
vijea. Sve toke, koje su dosad bile
na dnevnom redu raspravili smo u
cijelosti. I najvanije, u proteklom
razdoblju donijeli smo vrlo bitnu
odluku za grad ibenik, rjeavanje
duga u sluaju INA-TEF. Napravili
smo sjajan posao smanjivi dug sa
46 na samo 12 milijuna kuna. i-
benski gradski vijenici su na tom
primjeru pokazali da im je ibenik
na prvom mjestu.
Je li bilo manje izostanaka nego
u Saboru?
-Nama se nikad nije dogodilo da
na sjednici bude manje od 21 vije-
nik od njih 25, koliko ih ima. To do-
voljno govori.
Arazilaenjavlasti i oporbe?
-Prirodno je da se takve stvari
dogaaju. Opozicija uvijek trai lo-
e stvari u idejama i projektima onih
na vlasti. No, na naim sjednicama je
sve u okvirima demokracije.
Iakojeradnovrijemetvraveurujnu
svaki danod9do 21 sat, na Dangrada
tvravasvojavratazadnevneobilaske
zatvara neto ranije zbog priprema za
veliki koncertibenskeglazbeneobitelji
Dedi koji poinjeu20sati.
Ulaznice za koncert obitelji Dedi,
mogu se po pretprodajnoj cijeni od
100 kn kupiti na blagajnama Tvrave
sv. Mihovila, u Muzeju grada ibeni-
ka, u svim poslovnicama u sustavu
Eventima i online na www.eventim.
hr, kao i u turistikim agencijama Nik
d.o.o: poslovnica ibenik - A. upuka
1, poslovnica Vodice - Artina 1, poslov-
nica Primoten - Trg Stjepana Radia
1, poslovnica Tisno - I. Vodopije 1; te
Kompas - Stube Ivana Lukaia 3, i-
benik. Na dan koncerta, cijena ulaznica
iznosit e 120 kn.
Odreen broj VIP ulaznica (79) za
sektor B(najboljamjesta), prodavat e
se po cijeni od150kn. Kupnja ovih ula-
znica mogua je jedino na blagajnama
tvraveodpetka5. rujna.
Posebnepogodnosti zalanoveKlu-
ba prijatelja tvrave (godinja lanska
iskaznica). lanske iskaznice za Klub
prijatelja mogu se preuzeti na blagajni
2tvrave, (ulazodVatrogasnogdoma).
Sveiskaznicekojenebudupreuzeteza-
kljunosa28. 9. ovegodinekorisnicima
emoposlati nakunuadresunavede-
nuuprijavnici.
lanovima kluba koji su lanstvo
ostvarili do4. rujnaovegodineomogu-
ujemo kupovinu ulaznica za koncert
Arsena, Gabi i Matije Dedia uz klupski
popust uiznosuod50knnacijenuula-
znice. Svakalanskaiskaznicaostvaruje
popustsamonajednuulaznicu! Popust
se moe ostvariti samo na blagajni 2
tvrave. Zaostvarenjepopustapotreb-
nojepokazati originalanrauni osobnu
iskaznicuili lanskuiskaznicu.
Popust seodnosi nasveulazniceko-
je se prodaju na tvravi (VIP i obine)
i mogue ga je ostvariti do 28. rujna ili
do rasprodaje ulaznica. Blagajna tvr-
ave otvorena je svaki radni dan od 9
do21 sat.
Podsjeamo na posebne pogodno-
sti prilikom kupnje ulaznica za veer-
nja dogaanja na Sv. Mihovilu. Svaki
kupac ima pravo na gratis ulaznicu za
stalni postav Muzeja grada ibenika ili
dnevni posjet Tvravi sv. Mihovila. Gra-
tisulaznicesepreuzimajunaprodajnim
mjestimatvraveuzpredoenjekuplje-
neulaznicezaveernjadogaanja.
IVICA POLJIAK, PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEA
Nai su vijenici dokazali
da im je ibenik uvijek
na prvom mjestu
-Nama se
nikad nije
dogodilo
da na
sjednici
bude
manje
od 21
vijenik
od njih 25,
koliko ih
ima. To
dovoljno
govori
Stari je zakljuak Gradskog vi-
jea da se utvrde zajedniki ciljevi
i gradski interesi, te da s tim sta-
jalitima idemo u Banske dvore.
Spomenuti sluaj INA-TEF govori
da tako neto prolazi, kada postoji
dobra volja...
-To je slikoviti primjer prave su-
radnje stranaka za interese grada.
Iznimno mi je drago i da se ova grad-
ska vlast izborila i na dravnoj razini
za pojedine projekte. Interesantno je
da to nije bio sluaj s prethodnom
SDP-ovom vlau, iako je na vlasti u
dravi bila njihova politika opcija.
To je znak da su nai programi kva-
litetni i dobro pripremljeni.
Dojam je da ne postoje samo
trzavice na relaciji HDZ-SDP. Da i
unutar HDZ-a ima podjela. Mlake
su bile reakcije u 'sluaju Azimut'...
-Dio, koji se odnosi na uporabu
gradskih povrina i ugostiteljskih
objekata nije u nadlenosti Grad-
skog vijea, pa tu nisam na svom
terenu. Ne znam, meutim, odakle
porivi za uvredljive napade na bi-
skupa Ivasa? Dio medija je smilje-
no komunalni problem pretvorio u
politiki. Vie novinari iz 'centrala',
nego domai, ibenski. Problem bu-
ke trai meusobnu suradnju, a ne
ideoloke strelice.
Slaete li se s urednikom iben-
skog lista Zdravkom Piliem 'da
je rjeenje problema zagaenja
vode teklo mirno, sve dok se pri-
openjima nisu oglasili politiari'?
-Jo nismo savladali sve lekci-
je u 'kriznom komuniciranju'. Tu
prednost trebaju imati strunjaci,
a ne politiari. Narodu je potrebna
precizna informacija, a ne politika
priopenja.
Koncert OBITELJ DEDI zatvara sezonu
glazbenih nastupa na Sv. Mihovilu
lanovima
Kluba prijatelja
tvrave ulaznice
50 kuna jeftinije
Ulaznice
za koncert
Arsena,
Gabi i
Matije u
pretprodaji
su kotale
100 kuna,
a na dan
koncerta,
29. rujna
bit e
20 kuna
skuplje
ibenskilist bora 19
bora
London nije
daleko, jedino
u dobiti mlade
dok skupin sve
papire da se
zaposlin uz faks
Dora Bumber:
22
Ivana Gulin:
Iako nisam odigrala niti jednu
ulogu, znala sam i pokazala
da je gluma moj poziv!
USPJENA IBENSKA GIMNAZIJALKA UPALA NA PRESTINI STUDIJ
PRAVA U ENGLESKOJ I IBENIK ZAMIJENILA DERBYJEM:
20 bora
ibenskilist
Kotuli, kakvi se danas nose,
zgrozili bi Coco Chanel. Ma, ta
zgrozili, u nesvist bi pala i u njoj
ostala samo da doe na jedan
hrvatski pir, na koji, ako nisi
doa u minjaku, bolje da nisi
ni dolazija. I sad lako za svate,
ali svjedoila san nedavno, ka
prolaznik, jednom pirovanju na
kojem je mlada u crkvu ulazila u
tiklama visine prosjenih tula
u minici do p koju je od sveope
kratkoe spaavala neka dua
krpica pozadi, koja je tribala glu-
mit lep. Kaen tribala, jer je bila
od nekog laganog materijalia,
pa joj je oko guziice vie plesala
nego ta je sakrivala. Priko golih
prsa i dobro ispunjenog dekol-
tea bija je neki miljeti, dovoljno
proziran da je bolje da ga nije ni
obukla, jer je samo nagrdija svu
tu rasko. Ne kaen da je cura bi-
la nezgodna, dapae, bila je lipa
i privlana, ali zar vinanje ne bi
tribalo bit fini dogaaj na kojem
ovik ne bi triba sablanjavat
onu veinu konzervativne rodbi-
ne, koja je tu i dola samo zato
da bi van traila mane i o njima
danima posli razglabala s onom
rodbinom koja nije dola jer in
neto oko tog pira nije pasalo.
Ne moraju, ako van ve nije bilo
dovoljno peenog il ako je torta
bila plastina na rubu jestivosti,
jo priat da ste se udale gole i
da je fratar afanava za oltaron
jer nije zna od muke triba li van
re da se zagrnete jaketon il da
primui jer mu za uru ionako sti-
e par broj dva, il ko zna koji par
te subote.
ena bi sama tribala znat,
pogotovo ako je ve uvatila bar
dvadesete, da se minjak nosi u
disko i na djevojaku, a da sve
druge prilike trae kotul makar
do teke iznad kolina, pa nadu-
e Pogledajte Kate Middle-
ton neete je majci vidit u do-
pi jer ne prilii!
Dopi
Pie: NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
RIJE UREDNICE
Kuvan sama, jer je puno jeftinije zapalit
koju teu kui, nego jesti u skupoj menzi!
NEVENA BANI
Studirati u inozemstvu barem na-
kratko elja je svih sadanjih i budu-
ih studenata. No, to proirenje vidika
i neprocjenjivo iskustvo rijetko kome
u konanici i poe za rukom, jer neki
jednostavno nemaju hrabrosti otisnuti
se daleko od roditeljskog doma ili ne
ispunjavaju uvjete, ili jednostavno,
to je najei sluaj, imaju problem
zvan nedostatak financija. ibenska
super gimnazijalka Dora Bumber nije,
sreom, imala problem ni sa im od
navedenog, a iza njezine su odluke da
nakon mature ode u inozemstvo, stali
i roditelji, otac Andrija, zaposlen u i-
benskoj bolnici, koji sa suprugom Mir-
janom vodi i uspjenu privatnu tvrtku,
odnosno pogrebno poduzee 'Crna ru-
a', ali i brat i sestra blizanci, Ivana i
Stipe, koji su etrnaestogodinjaci.
Kako to da si, za razliku od vei-
ne svojih razrednih kolega, odabrala
studij izvan drave?
-Iskreno, nisan vie mogla ivit u
Hrvatskoj, kako god to udno zvua-
lo. Da san ostala mislin da bi pukla
ka kokica, jer i nama mladima teko
pada ovo nepromijenjeno loe stanje u
dravi, pogotovo zato jer bi me nakon
faksa ekala robija rada za 1600 kuna,
a ja na to neu i ne mogu pristati. Zato
san se odluila prijaviti na studij vanka
i viditi ta e od toga bit: 9. sedmog
tono na uru i deset popodne su doli
rezultati te prijave i ostalo je povijest.
Postala san studentica Sveuilita u
Derbyu u Velikoj Britaniji, smjer pravo
s meunarodnim odnosima.
A ja mislila da smo mi
kraljevi birokracije
Kako su tekle pripreme za odla-
zak? to si sve morala napraviti, pri-
premiti od papira? Je li birokracija
jo uvijek jednako zahtjevna ili je sve
lake otkako smo lanica EU?
-Cijela priprema je ila bez neke ur-
be. Dokumentacija za prijavu faksa nije
opsena, jer smo sad dio EU, pa se naa
matura priznaje, tako da je s te strane
sve puno lake nego prije. Jedino to
san morala napravit je poloit C1 razi-
nu engleskog jezika i slubeno prevesti
svjedodbe srednje kole, ukljuujui i
onu o maturi.
Je li sve ilo ba tako glatko?
-Normalno da nije. Jer, ako ste Hr-
vat u UK i elite, recimo, radit uz faks,
eka vas pravo 'openarodno veselje'.
Bojin se da u dobiti mlade dok sve
skupin. Jer za komad kartona na kojem
u konanici pie da imate dozvolu za
rad, izvozat e vas na sve strane, tribat
e mi masa papira, potvrda i sati eka-
nja u redovima. Ja se jo nisan prijavila
za to jer je ode samo otvorit bankov-
ni raun kao stranac jo vee vese-
lje. Ne mo samo doi na alter i rei
gospoi: 'Dobar dan, dola ja otvoriti
raun!' Ne, ne, mora prvo dogovoriti
sastanak, koji ti normalno zakau tek
za sedan dana, onda jo sedan provje-
ravaju adresu na kojoj ste prijavljeni,
jeste li dovoljno dobar klijent za ban-
ku... ukratko jedna velika tlaka, a ja
san mislila da smo mi Hrvati kraljevi
birokracije.
Zato Derby? Jesi li morala polo-
iti neke predtestove za upis? Kako
to izgleda?
-Derby je bija moj prvi izbor, zato
ta jedini nudi 'double degree' studij
iz prava i meunarodnih odnosa, to
znai da u, kad zavrin faks, biti i ba-
kalar prava i bakalar meunarodnih
odnosa i globalnog razvoja. Izmeu
ostalih, prijavila san jo Essex, Coven-
try i Bristol; predtestova nema, to trae
samo privatni fakulteti..
Gdje ivi u Engleskoj, opii mi
malo nain stanovanje, ima li ci-
mera ili cimericu i tko je ona?
-ivin u stanu zato ta je to puno
jeftinije nego studentski domovi, vje-
rovali ili ne. Inae, tu se iznajmljuju ili
sobe u stanu, ili cili stan, ta je naravno
odlino. Na primjer, moja soba kota
70 funti tjedno, malo manje od sedan-
sto kuna, i to je s reijama i interneton,
dok je cijena sobe u domu gotovo du-
plo skuplja, ovisi di ste i kakvu sobu
oete, oete li onu koja ima vlastiti wc;
balkoni i razne druge pogodnosti, a
ta ih je vie, to je cijena vea, s tim da
se to ne moe plaati miseno nego cili
godinji iznos u tri rate po oko tisuu
i neto funti, to je malo nezgodno.
Iman cimericu, mislin, susjedu koja
ivi u sobi do mene, zove se Georgina,
a ja je zoven ura, tila ona to ili ne
(smijeh). Studira neto slino fiziote-
rapiji, a zove se Occupational Therapy.
Sprijateljile smo se odma im san do-
la, dok je ostatak ekipe u zgradi malo
na kvasini, ha ha, pa smo se skuile na
prvu. Idemo skupa vani, do faksa, u
spizu, uin je kuvati jer joj to ne ide, ta
san skuila odma, im je uspila upali-
ti protupoarni alarm radei sendvi
od pancete, ha ha. To mi jo nije jasno
kako joj je polo za rukon. Uglavnom,
prian joj puno o naoj spizi, kako to
'mi' radimo i kako to ja kui pijen vodu
iz pine, a ode ivin na 'Evianu'.
Jesi li osjeala nervozu prije defi-
nitivnog odlaska, kako je izgledao
prvi susret s gradom i faksom?
-Ajme svi me to pitaju, ha ha. Nisan
bila nimalo nervozna jer san otprije na-
vikla sama putovati, pa i na mista na
kojima nikad nisan bila. Vie san bila
tuna jer znan da se, kad zavrin studij
vjerojatno neu moi vratiti u Hrvat-
sku i raditi u struci, al sada ta je tu
je. Grad je veliine Splita, totalno mi
se svia, jedina je mana ta ta u ranim
jutarnjim satima, oko pet-est ujutro u
gradu moete, ka mi, naletit na lisicu,
pa ete biat glavon bez obzira jer niste
navikli viat te betije uivo. Faks je
zato prava fantazija, od interijera do
samog sadraja koje nudi, dostupne su
nam tri knjinice, imamo i besplatne
online udbenike, pa ne moramo ku-
povat knjige, a koje stvarno kotaju;
imamo i jako puno dostupnih rauna-
la, moemo unajmit laptop, printati
100 stranica literature po cijeni jedne
funte... IT podrka je stvarno na razini.
Imamo menzu, al nemamo subvenciju
kao kod nas tako da se u njoj uope
ne isplati jesti. Puno je jeftinije zapaliti
koju teu doma nego se tamo hrani-
ti (smijeh). Na primjer, ako jede tri
obroka dnevno u menzi misec dana,
to e te kotati 250 funti. Mislin da san
sve time rekla.
Jo sam u potrazi za Hrvatima
Ima li mnogo internacionalnih
studenata na tvom faksu? Je li to
studentska sredina?
-Meunarodnih studenata ima sve-
ga sedan posto, no unato tome osjea
se da nismo svi 'domai', zbog velike
rasne raznolikosti. Imamo vlastitu refe-
radu, studentski centar i multireligijski
centar, u kojem su zastupljene sve reli-
gije, od zurenja u Sunce do Gospe Sinj-
ske, koji esto organiziraju aktivnosti,
primjerice, upoznavanja, izlete, dru-
enja, multikulturalne veeri... Derby
je definitivno studentska sredina, ima
jako malo penzia, ta me zaudilo. Od
Londona san udaljena tri ure buson,
uru i po vlakon, neto ka Zagreb - ibe-
nik, samo ta je u nas bus bri od vlaka.
I ba se ovaj idui vikend spreman na
izlet u metropolu, englesku, ne nau,
naalost.
Jesi li ve otkrila neka zanimljiva
mjesta u gradu u koja rado odlazi,
neka fina jela, zanimljive restorane,
galerije, trgovine?
-esto, al stvarno esto, izlazin u
australski Walkabout, jer je totalno
otkrie. Priko dana se tamo gleda
nogomet, a naveer se puta bolesna
elektronika glazba, ha ha. Osim toga,
ibenskilist bora 21
Kuvan sama, jer je puno jeftinije zapalit
koju teu kui, nego jesti u skupoj menzi!
volin otii i u restoran Ask Italian, spiza
je fantastina i gotovo ka ona kod kue.
U kazalitu jo nisan bila, al uskoro se
sprema izvedba Antigone, pa u na to
definitivno otii.
U ibenskoj gimnaziji si bila lani-
ca mnogih izvankolskih aktivnosti,
planira li istu praksu nastaviti i u
Engleskoj? to si zasad odabrala?
Hoe li ti jezik isprva, to misli, bi-
ti prepreka?
-Naravno da u se nastaviti ukljui-
vati u razne aktivnosti. Ba danas san
se, evo, ulanila u debatni klub i klub
govornitva, kao i u Udrugu studena-
ta prava. Mislila san se nastaviti baviti
novinarstvom, al ovaj njihov asopis mi
se nimalo ne svia. Obrauju samo te-
me koje se tiu kampusa i dogaanja
na faksu. Nije to loe, al ja san mislila
da e biti neto konkretnije, bar zani-
mljivije, neka problematika ili politika.
I grafika je koma, to me ubilo, papir
lo, boje nikakve, ma nema do Pegle!
A tog jezika san se malo ak i bojala, al
san ve skuila da o tom pitanju nee
bit nekih problema. Iako san kupila jo
tri leksikona, zlu ne tribalo. Poela san
ve itat literaturu i za sada mi jako
dobro ide. Iako, kad san u drutvu,
zna mi refleksno pobi koja naa, ka
na primjer 'aj goni vie', ha ha ha, on-
da ponu pogledavanja, pitaju ta san
rekla i tako...
Jesi li se ve s nekim uspjela spri-
jateljiti? Ima li Hrvata na tvom faksu
ili ibenana u Derbyju?
-Ma iman ja ve ekipu, al baza je u
tome ta nisan nala nikoga ko mene
razumi. Baza je i u tome ta san nale-
tila na sve, samo ne na Hrvate, nikoga
od naih jo nisan nala. Reeno mi je
da nas ima tu, i da se skupljamo uglav-
nom oko crkava, al kako nema neka
konkretna udruga, ja i ne mogu zna-
ti di je na svit. Za ibenane isto jo
ne znan, mislin ovako na prvu da nas
nema, al ako nas ima, e to bi bilo ba
lipo. Jer vako niko ne razumi kako je to
kad ti fali ibenik, ne mo to ni svom
oviku objasniti, a kamoli Englezu.
to e ti najvie nedostajati iz i-
benika?
-E, ovo je teko pitanje. Falit e mi sve
od toga grada, al ba sve. I zato ne mogu
sad sve tu nabrojiti jer neu stati do sud-
njega dana, ali da, jednako e mi falit i
kava u Kanele i teta Slaa iz gimnazijske
trafike i sve one blentave ibenske grad-
ske face. Jer kako god okrene, nigdi ni-
je ka u ibeniku. I mogu ja otii i na kraj
svita, i moe mi biti ne znan kako dobro
i lipo, al kad nisi na svojoj zemlji onda
nisi ni svoj ovik.
Ja san i prije materi
dolazila s idejama o bijegu
iz drave, iako me nije ba
shvaala ozbiljno, al kad san
odluila da je to to i da e
bit kako ja kaen il nee bit,
lipo san sila za stol mater i
au, objasnila sve kako ta
i di i onda in je bilo ok. Kad
su me primili na faks, svi
su kukali osin matere, ona
je bila kao totalna flegma,
al kad san ila a, e onda je
okrenila plou. Najvie se
brinu oko toga da iman ta
isti i da nisan gladna, a za
ostalo vie-manje. Mater i
sestra su ve bile u posjetu,
i mislin da je to to zasad, jer
ostatku familije posal ne
doputa tolika izbivanja. Al
doi u ja doma za Boi.
Mislin da nikad nisan vako
brojila dane ka sad do tog
blagdana, ha ha
22 bora
ibenskilist
DRUGA SREA Virkaica Ivana Gulin (24) iz drugog pokuaja, uz pomo Pere Mioa, upisala Akademiju dramskih umjetnosti:
Iako nisam odigrala niti jednu ulogu na
kazalinim daskama, ak ni u djetinjstvu,
znala sam i pokazala da je gluma moj poziv!
U trenutku kada sam shvatila to elim u ivotu za mene
vie nije bilo dvojbe nego otii i probati se upisati na ADU, ali
naravno trebalo je puno hrabrosti i rada za taj prvi pokuaj. Koji
nije proao dobro jer, naime, prole godine nisam se uspjela
upisati. S dananjim odmakom mislim da u tom trenutku moja
glava jednostavno nije bila spremna na to. Taj prvi pokuaj
ipak mi je pokazao da sam na pravom putu i da je to mjesto za
mene. Proteklu godinu iskoristila sam za rad na sebi i kada sam
se sada pojavila na prijemnom bila sam sto posto sigurna da
je to to. Za ispit me pripremao Pero Mio, a radili smo na dikciji,
recitiranju monologa i poezije, na govoru, naglasku i izgovoru -
kae simpatina Ivana koja nam je, uzgred reeno, otkrila i da
moe pojesti vie od dvojice prosjenih mukaraca
K
ada
su m
e za peti
roendan pitali to
elim
za dar, traila
sam
kozu (rekoh vam

da volim
ivotinje, ha ha).
M
ogu pojesti vie od dva
prosjena m
ukarca -
slobodno provjerite.
Volim
tim
pane!
ibenskilist bora 23
Nakon pire Guberine, Gorana Vi-
njia, naalost pokojne Ivane Jeli, pa
ime Bubice, Tonija Gojanovia i naj-
mlaih snaga Jakova Bilia i Franke
Klari ibenik opet ima studenticu na
Akademiji dramskih umjetnosti u Za-
grebu i, sasvim sigurno, buduu sjajnu
glumicu. Jer Ivani Gulin (24) kazalite
je u krvi od malih nogu, jo otkako se
kao djevojica pojavila u dramskoj sce-
ni Virko kod Sere Mioa, a presudan
trenutak kada je odluila da e gluma
biti njezin poziv dogodio se, kae,
2013. kada je ula u ibenski HNK, u
radionicu Serovog ae i iskusnog
kazalinog lisca Pere Mioa koji joj je,
priznaje, irom otvorio oi nakon ega
je postala svjesna da je to neto ime
se eli baviti u ivotu.
Prvi pokuaj pokazao
mi je da sam na pravom putu
-U trenutku kada sam shvatila to
elim raditi u ivotu za mene vie ni-
je bilo dvojbe nego otii i probati se
upisati na ADU, ali naravno trebalo je
puno hrabrosti i rada za taj prvi poku-
aj. Koji nije proao dobro jer, naime,
prole godine nisam se uspjela upisa-
ti. S dananjim odmakom mislim da u
tom trenutku moja glava jednostavno
nije bila spremna na to. Taj prvi po-
kuaj ipak mi je pokazao da sam na
pravom putu i da je to mjesto za me-
ne. Proteklu godinu iskoristila sam
za rad na sebi i kada sam se sada
pojavila na prijemnom bila sam sto
posto sigurna da je to to. Za ispit me
pripremao Pero Mio, a radili smo na
dikciji, recitiranju monologa i poezi-
je, na govoru, naglasku i izgovoru.
Spremili smo djela Miroslava Krlee,
Euripida, A. G. Matoa i Konstantina
Simonova. Ali najpresudnije je, mi-
slim, ipak bilo samopouzdanje koje
sam stekla u zadnjih godinu dana -
dri karizmatina Ivana, koju smo
pitali i da nam malo demistificira
kako izgleda jedan prijemni za
glumu, o kojem se priaju naj-
razliitije prie.
U stvarnosti je ispit
neto sasvim drugo
-U stvarnosti to izgle-
da tako da izie pred
struni iri, koji
zapravo niti
DRUGA SREA Virkaica Ivana Gulin (24) iz drugog pokuaja, uz pomo Pere Mioa, upisala Akademiju dramskih umjetnosti:
Iako nisam odigrala niti jednu ulogu na
kazalinim daskama, ak ni u djetinjstvu,
znala sam i pokazala da je gluma moj poziv!
ne vidi od svjetala reflektora, a iri
je sastavljen od ljudi koji izazivaju ve-
liko strahopotovanje samom svojom
pojavom i radom iza sebe. Imala sam
veliku tremu, koljena su klecala, a gla-
vom mi je prolazio mali milijun misli.
Osjea potovanje prema Akademiji
kao ustanovi jer kada samo pomisli
koji su sve ljudi stajali na tvom mjestu
i to su sve postigli, promu te trnci -
pria cura iz Varoa koja nije gubila
vrijeme ve je paralelno s pripremama
i radila, a redoviti gosti rei e da je
postala i omiljeno lice meu osobljem
popularnog Azimuta. Zanimljivo je i da
nikada, ali nikada do sada nije glumi-
la niti u jednoj predstavi u kazalitu,
ak ni djejoj, iako je uvijek bila blizu
kazalinih dasaka, pa je njezin uspjeh
tim i vei. Od glumakih podviga, smi-
je se, najvei joj je zabavljanje ukuana
svojim skeevima. Zanimljivo je i da
joj je gluma bila plan B, a plan A neto
sasvim suprotno.
-O, da. Nakon mature u Medicinskoj
i kemijskoj koli u ibeniku, smjer fi-
zioterapeut, upisala sam Zdravstveno
veleuilite u Zagrebu od kojeg sam u
meuvremenu odustala jer se jedno-
stavno nisam pronala u tom zvanju.
elja za Akademijom je postojala i
onda, ali trebalo je vremena da se to
kristalizira - otkriva i veli da je odra-
sla gledajui Zdravku Krstulovi u ulozi
Ane Vlajine u Malom mistu i to je
sigurno jedna od uloga zbog kojih je
zavoljela glumaki poziv. Voljela bi,
dodaje, jednog dana glumiti u nekom
mjuziklu jer je glazba jo jedna njezina
velika ljubav.
Cura u starkama
-Uz ivotinje, a imam dvije make
koje oboavam, jako volim pjevati, pa
sam tako u travnju okupila prijatelje,
dugogodinje glazbenike u bend L&P,
a imali smo nekoliko koncerata u Azi-
muta i ovaj vikend imamo oprotajni,
prije mog odlaska u Zagreb. Iskreno
sam uivala u tome i to mi je bilo ne-
procjenjivo iskustvo.
Ivana je, treba rei i to, tipina cu-
ra iz susjedstva, koja preferira udob-
nost u svemu, pa i u modi, zbog ega
je najee u trapericama i starkama.
ak se niti ne minka previe, koristi
tek puder i maskaru, no fizikim tran-
sformacijama koje e joj donijeti neke
uloge jednog dana neizmjerno se, veli,
raduje, kao i tome to e joj sve budu-
nost donijeti.
NEVENA BANI BILAN
IBENIK
24 bora
ibenskilist
Dok je nastajala pria o Splianki Ani
Korini Buljevi, prekrasnoj, karizmatinoj
brineti jo divnije bujne kose, i jednoj od
najtraenijih hrvatskih manekenki u svijetu
u ovom trenutku, ona je letjela iz New Yor-
ka u Europu. Nita neuobiajeno u ivotu
jednog profesionalnog modela. Konstantno
mijenjanje mjesta boravka, jedan dan sni-
ma kupae kostime na ledenjaku, a ve
drugi dan negdje u afrikoj pustinji na plus
pedeset reklamu za tople pernate jakne. K
tomu pridodajte nebrojene modne revije i,
ako ste sretnica poput Ane Korine, prisut-
nost na najpoznatijim modnim tjednima
(New York, London, Milano, Pariz). Nije
tajna da je ova Hrvatica omiljeno lice IT
dizajnera dananjice, mladog Alexandera
Wanga koji je, pored vlastitih nekoliko lini-
ja, aktualni kreativni direktor modne kue
Balenciaga. Wanga je nosila ve nekoliko,
pa i na posljednjem New York Fashion
Weeku. I ne samo njega.
Dvadesetak revija samo na
posljednjim tjednima mode
-Iza mene su jo revije Creaturesof
Wind, Ohne Title, Marcby MarcJacobs,
Oscara de la Rente, Thakoona, Gilesa, Jo-
hnatana Soundersa, Temperley London,
Antonia Marrasa, Iceberga, Costume Na-
tionala, Dolce and Gabbane, a trenutno
sam u Parizu gdje me oekuju revije na
Pariz Fashion Weeku - kae cura, za iju
se karijeru brine Talia Models, agencija Ti-
hane Harapin Zalepugin, a kada putuje po
svijetu, za sve to joj treba tu je jo agentica
Jelena Ivanovi iz agencije Supreme Ma-
nagement.
Prije ljeta, valja i to rei, upravo su Anu
casting direktori slavnog amerikog dizaj-
nera Oscara de la Rente odabrali za jedno
od zatitnih lica njihove resort kolekcije. A
djevojci, koja se proslavila nosei revije za
Dior i Pradu, to zapravo i nije velika novost
jer nije tajna da se za nju, prekrasnu, pri-
rodno vitku, 180 centimetara visoku i ne-
KORINA ANA BULJEVI, Hrvatica koja je pokorila modni svijet ovih dana blista na svjetskim tjednima mode:
-Iza mene su jo revije
Creaturesof Wind, Ohne
Title, Marcby Marc Jacobs,
Oscara de la Rente, Thakoona,
Gilesa, Johnatana Soundersa,
Temperley London, Antonia
Marrasa, Iceberga, Costume
Nationala, Dolce and Gabbane,
a trenutno sam u Parizu gdje
me oekuju revije na Pariz
Fashion Weeku - kae cura,
za iju se karijeru brine Talia
Models, agencija Tihane Harapin
Zalepugin, a kada putuje po
svijetu, za sve to joj treba tu je
jo agentica Jelena Ivanovi iz
agencije Supreme Management
obinih crta lica ve neko vrijeme otimaju
brojni dizajneri.
-Moja modna pria poela je odlaskom
u Zagreb na studij na Tekstilno-tehnoloki
fakultet. Spazili su me modni agenti i ja
sam tu vidjela dobru priliku za sebe. Na
kraju se odluka da se okrenem modellingu
pokazala ispravnom, jer otkako sam lani
dobila agenciju u New Yorku i otisnula se
preko bare u osmom mjesecu na, tada sam
tako mislila, samo est tjedana, iz Velike Ja-
buke se jo uvijek nisam vratila smije se
i nastavlja:
Volim stil Marie Carle Boscono
-Ne mogu se sjetiti u kojem se tono
trenutku rodila ljubav izmeu mode i me-
ne, nekako mislim i da je to uroeno na-
ma enama. Osim toga, sigurno je utjecaja
imalo i to to sam i u srednjoj i na fakultetu
uvijek bila okruena modno zanimljivim
ljudima, a sve se dodatno produbilo sada
u poslu. Moj stil se s godinama dosta mi-
jenjao. Osnovne kole se neu ni prisjeati
(smijeh), kroz srednju sam pratila dosta
trendove, a sada se odijevam kao i veina
modela. To znai dosta monokromatski,
jer rijetko ete neku curu koja se bavi ovim
poslom vidjeti u neem arenom. Stil va-
rira od casuala do grungea, poto brojni
castinzi zahtijevaju jednostavnost, ali sve
to ipak mora biti zanimljivo i po neemu
prepoznatljivo. Prevladavaju suknje i hla-
e visokog struka, razliite izme, kona-
te jakne, a od cura koja stilom iskae od
drugih izdvojila bih Mariu Carlu Boscono,
poznatu talijansku manekenku, ona mi je
nekako cjelokupna pojava istie splitska
ljepotica, koja svojim najveim uspjehom
do sada smatra dan kada ju je Alexander
Wang, 'it' dizajner trenutka i aktualni di-
rektor modne kue Balenciaga, odabrao
da nosi njegovu reviju. Za djevojku odra-
slu na Trsteniku u Splitu i kod none na
Hvaru to je bilo ispunjenje svih snova. Pa
iako moda nije ni sanjala o tome da e
jednog dana hodati Manhattanom s 'bo-
okom' u ruci u potrazi za novim modnim
angamanima i da e u tom okrutno se-
lektivnom svijetu rijetko nailaziti na odbi-
jenice, danas se u New Yorku, veli, osjea
kao doma.
New York je korak ispred
-Ovdje mi je i stil ljudi na cesti nekako
najdrai. Vidjela sam i ljude na ulicama
Londona i Pariza, svuda ima mnotvo kre-
ativaca, ali ini mi se da je najvea razlii-
tost upravo ovdje. Ljudi nose ono to im se
svia i ne mare za komentare okoline, a i
njih i udnih pogleda je puno manje nego
kod nas. New York i rad s poznatim svjet-
skim dizajnerima utjecao je dosta i na moj
osobni stil, a nauila sam i mnoge modne
tajne iz prve ruke, gledajui dizajnere dok
rade 'lookove' za revije i kako kombiniraju
stvari. Osim toga, uvijek sam korak ispred
drugih jer prva doznam to e se nositi
idue sezone govori i istie da je osnova
dobrog stila kvalitetna konata jakna i iz-
me, a ona osobno najvie je slaba na jakne,
koje ima u svim bojama i za sve sezone, a
nije imuna ni na tenisice i na, kao i veina
ena, cipele. S obzirom na to da je nosila
revije i na hrvatskim tjednima mode, pitali
smo je moe li usporediti domau modnu
scenu s onom u svijetu.
-Teko mi je ba usporeivati jer se ovdje
radi o milijunskim gradovima i svjetskim
modnih metropolama, ali naa scena je sve
jaa, puna je mladih hit dizajnera kao to su
Twins i Manuel Maligec, a sve je vie mod-
nih fotografa i vidi se da ljudi vole to to
rade govori lijepa crnka koja, zanimljivo
je, uope ne voli shopping.
-Nikada ne idem ciljano u shopping,
nego uvijek kupujem neto to mi se slu-
ajno u prolazu svidi. Volim internetske
trgovine Asos i Nastygal, a drage su mi i
vintage stvari poput jedne mamine, pet
brojeva vee jeans jakne podstavljene vu-
nom zakljuuje. NEVENABANIBILAN
NE KORISTIM SKUPU KOZMETIKU
Godinama sam vjerna proizvodima Loreal i
Maybelline, na koje sam navikla i koji su mi
dobri. Castinzi ne doputaju minku tako da
se zapravo rijetko i minkam, po danu uvijek
uza se imam samo kremu za lice, a minkam
se jedino kad idem negdje vani. Tada stavim
samo osnovno, maskaru, rumenilo, korektor,
tu i dva osnovna sjenila.
Miljenica
Alexandera
Wanga uope
ne voli
shopping!
ibenskilist bora 25
S
t
a
r
a

g
a
r
d
a

H
o
l
l
y
w
o
o
d
a
S
K
A
N
D
I
26 bora
ibenskilist
SUBOTA 27. RUJNA 2014.
NEDJELJA 28. RUJNA 2014. PONEDJELJAK 29. RUJNA 2014.
RTL 27. 9. @ 20.00 HRT 2 28. 9. @ 12.00
ZAVODNIK
ANEO NA
TAJNOM ZADATKU
Eddie (Ben Stiller) je etrdesetogodinji vlasnik
prodavaonice sportske opreme, koji, ini se, u
ivotu ima sve to se moe poeljeti, samo to
je jo uvijek samac. Njemu to previe ne smeta,
ali njegovim roditeljima, pa ak i prijateljima,
da. Nakon vjenanja svoje bive zarunice,
Eddie upoznaje prekrasnu znanstvenicu Lilu
(Malin Akerman), koja se doima predobrom
da bi bila istinita.
Harrison Tyler (D. Winters) eli biti autor krimia
i smatra se piscem iako jo nije objavio nijednu
knjigu. tovie, ni prvu ne uspijeva zavriti, iako
je ve dobio predujam od izdavaa. I upravo
dok guva stranicu za stranicom, na vrata mu
pozvoni biva djevojka Melissa (L. Ansell), koju
nije vidio ve sedam godina. Melissa nije sama:
s njom je njezina estogodinja ki Jenny (E.
M. Young).
tv
raspored
OD 27. RUJNA DO 3. LISTOPADA 2014.
TERMINATOR:
SPASENJE
SUBOTA, 27. rujna
NOVA TV | 22.00
HRT 1
06:07 Hrvatskauivo
06:47 Sveebiti dobro1, telenovela
07:22 TVkalendar
07:35 Putemeuropskihfondova
07:50 BILLYKID: DEKOIZ
TEKSASA, ameriki flm
Uvjeren da se moe ostaviti oruja i poe-
ti ispravan ivot, Billy the Kid (A. Murphy)
nae posao na ranu. No sve se promijeni
nakontoubijunjegovogefa. Do21. godi-
neBilly jeubio21ovjeka, imejeprivukao
pozornosterifaPataGarretta(F.Wilcox).
09:10 Normalanivot, emisija
10:00 Kuni ljubimci
10:30 Subotomujutro
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Veterani mira, emisija
13:10 Duhovni izazovi
13:45 Prizma, magazin
14:35 SVEZBOGLJUBAVI, flm
Connecticutt, 1941. Jean Treadway (A.
Gish) djevojka je odrasla u bogatstvu i lju-
bavi, lijepaje, senzibilnai pametna, jedina
njezina nesrea je sljepilo: kao dvanaesto-
godinja djevojica izgubila je vid u nesre-
i. Jean ne podnosi saaljenje i zbog toga
sesveviepovlai, anepodnosi ni kadpri-
mijeti dasvi okonjemisledanjumoevo-
ljeti jedinonetkohendikepiranpoput nje.
16:20 Potroaki kod
17:00 Vijesti
17:25 Seoskagozba: Jakovo
kodOzlja, serija
18:10 Manjinski mozak: Oddoma
dodomovine
18:30 Lijepomnaom, emisija
19:30 Dnevnik
20:05 Loto7/39
20:10 udaivota: Mreaivota,
dokumentarnaserija
21:05 ILUZIONIST, ameriki flm
23:00 Vijesti izkulture
23:10 TETRO, flm
00:55 BILLYKID: DEKOIZ
TEKSASA, ameriki flm
02:15 FILMSKI MARATON
04:05 Subotomujutro
05:20 Duhovni izazovi
05:50 Veterani mira, emisija

HRT 2
06:20 Biblija
06:30 Campi-Campi, crti
06:55 Juhuhu
07:05 TVvrti
07:15 Mali crveni traktor, crti
07:25 I tojeto, crti
07:32 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
07:42 Kriprikazuje
07:46 ivomirGic, crti
07:56 Vedranovi velikani
08:09 Fleks2, crti
08:15 EBUdrama
08:30 Pssst... pria!
08:37 Dr. Pas1, crti
08:50 Juhuhu
08:55 Babybonus, emisija
09:25 TRNORUICA, eki flm
10:25 Odbojka
11:55 100%poduzetnik, emisija
12:20 Lidijinakuhinja, dok. serija
12:50 Vrtlarenje1, dok. serija
13:20 Dokumentarnaserija
14:10 Kuhajmozajedno, emisija
14:15 CASINOROYALE, flm
16:25 VeersJoolsom
Hollandom(41), serija
17:25 CityFolk2005.: Zagreb
17:55 Dokumentarni flm
18:45 Sportski prijenosili snimka
19:10 Garaa: Letutuke
19:40 Lidijinakuhinja, dok. serija
20:10 DJEVOJKASA
ZIMOVANJA, flm
21:50 uvari dokumentarni flm
23:25 Vegas1, serija
00:10 VeersJoolsom
Hollandom(41), serija
01:10 Vrtlarenje1, dok. serija
02:50 Noni glazbeni program
05:55 Alpe-Dunav-Jadran
RTL
06:25 Timoni Pumbaa, crti
06:55 Svemogui Spiderman, crti
07:50 TVprodaja
08:05 Vatreivanjske1, serija
10:20 TVprodaja
10:35 InDizajnsMirjanom
Mikulec, lifestyleemisija
11:10 Petnapet2, kviz
12:00 TVprodaja
12:15 KROKODILDUNDEE3, flm
14:10 GOSPODINI GOSPOA
SMITH, igrani flm
16:30 RTLVijesti
16:50 Jezikovajuha, realityshow
18:30 RTLDanas
19:15 Tkoegaznati! 2, gameshow
20:00 ZAVODNIK, igrani flm
22:45 NONI LET, (12) igrani flm
00:00 PREDATORI, (12) igrani flm
02:05 Astroshow, (18) emisijauivo
03:05 RTLDanas
NOVA TV
06:00 inMagazin
06:35 avoljaodvjetnica2, serija
07:30 TVIZLOG
07:45 PeppaPig5, crti
08:00 JumpwithJoey, crti
08:20 TraktorTom, crti
08:35 PelicaMaja2, crti
09:05 SveznalicaRose, crti
09:20 Pac- Man, crti
09:45 Ninjakornjae, crti
10:10 Slugterra, crti
10:35 Nadlipom35
11:40 ODBIJENO- PRIMLJENO, flm
13:45 POSLJEDNJAJESEN, flm
16:05 Provjereno
17:00 Vijesti NoveTV
17:10 ProvjerenoR- nast.
17:25 inMagazinvikend
18:15 LZN, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 NATAJNOMZADATKU, flm
22:00 TERMINATOR: SPASENJE, flm
etvrti nastavakizserijeTerminator prati
odraslogJohna Connora (glumi ga Christi-
anBale) unjegovupokuajuorganiziranja
ljudskog pokreta otpora, to bi mogla biti
posljednja prava nada ovjeanstva ubor-
bi protivstrojeva.
00:10 Final Fight, (12) snimka
01:25 UBOJICA, flm
03:05 BUCHANANJAESAM, flm
04:20 Astrosavjetnik, tarot show
05:40 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:35 Prizma, magazin
07:20 Lijepomnaom, emisija
08:17 TVkalendar
08:30 CRNI NARCIS, flm
10:10 Pressklub
11:00 Veleasni Brown1, serija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:30 Plodovi zemlje
13:25 Split: More
14:00 Nedjeljomu2
15:05 Miri dobro
15:30 Posljednji tango
uHalifaxu1, serija
16:27 Vrtlarica
17:00 Vijesti
17:45 DNEVNICI JEDNEDADILJE,
ameriki flm
19:30 Dnevnik
20:05 Loto6/45
20:10 Velomisto, serija
21:40 Damingambit
22:33 Klasikamundi, emisija
23:38 Posljednji tango
uHalifaxu1, serija
00:30 CRNI NARCIS, flm
02:05 Pressklub
02:50 Nedjeljomu2
03:50 Damingambit
04:30 Znanstveni krugovi
04:55 Miri dobro
05:20 Plodovi zemlje
HRT 2
06:55 Juhuhu, serija
07:05 TVvrti
07:15 Dimdamdum, crti
07:20 Tonko- Zvonkoi prijatelji,
serija
07:27 GospodinClayi njegov
arobni eir, crti
07:33 Tajni dnevnikpatkeMatilde
07:46 Moomini, crti
07:54 Laboratorij nakraju
svemira
08:01 Bobi i Bero, crti
08:11 Brlog
08:16 Matkovaudovita1, crti
08:42 Juhuhu
08:55 TIMTIGROVA- PLANINA
TISUUZMAJEVA, flmzadjecu
10:20 Pozitivno
10:50 Biblija
11:00 Velika: Misa, prijenos
12:00 ANEONATAJNOM
ZADATKU, kanadski flm
13:30 SLATKAROMANCA, flm
15:00 Babybonus, emisija
15:30 MagazinLP
16:00 Olimp
16:55 Odbojka
18:25 Buzetski dani 2014.,
sportskareportaa
18:40 100%poduzetnik, emisija
19:05 Glazba
19:25 Rukomet
21:00 UIVOHNL, emisija
22:00 CASINO, ameriki flm
00:50 Natali DizdaruZKM-u,
snimkakoncerta
01:50 ANEONATAJNOM
ZADATKU, kanadski flm
05:10 Prkosnaljubav, telenovela
RTL
06:15 Timoni Pumbaa, crti
06:45 Svemogui Spiderman, crti
10:05 TVprodaja
10:20 InDizajnsMirjanom
Mikulec, lifestyleemisija
11:50 TVprodaja
12:05 POLICAJACIZVRTIA, flm
John Kimble (Arnold Schwarzenegger)
je beskompromisni policajac, koji je ve
duevrijemenatragudilerudrogeCullenu
Crispu (RichardTyson). Konano ga uspije
pronai, ali jedino svjedoenje Crispove
ene (Penelope Anne Miller) kriminalca
moe dovesti pred sud pravde. Problem
je u tome to je ona nestala, a jedino to
Kimble zna jest vrti u koji ide njezin sin
(Joseph Cousins). Kree na tajni zadatak i
postajetetauvrtiu.
14:15 ZAVODNIK, igrani flm
16:30 RTLVijesti
16:50 Ljubavjenaselu, sapunica
18:30 RTLDanas
20:00 MAAKUIZMAMA, flm
21:50 VOLIMTE- BETHCOOPER,
igrani flm, romantinakomedija
23:45 CSI: Miami 8, serija
00:40 CSI: Miami 8, serija
02:40 RTLDanas
NOVA TV
06:30 avoljaodvjetnica2, serija
07:25 TVIZLOG
09:00 SveznalicaRose, crti
09:15 Pac- Man, crti
09:40 Ninjakornjae, crti
10:05 Slugterra, crti
10:30 Zauvijeksusjedi, serija
11:05 NADLIPOM35, flm
12:15 BILJENICA, flm
14:40 NATAJNOMZADATKU, flm
16:35 LZN, serija
17:10 LZN, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 KADTELJUBAVPRONAE,
flm
Dvoje ambicioznih samaca iznenada po-
staju skrbnici djevojice Sophie. Holly Be-
renson stvara karijeru u cateringu a Eric
Messer je obeavajui sportski urednik.
Nakon katastrofalnog prvog spoja, zajed-
nikoimjetotosejednodrugomenesvi-
aju ali i ljubav prema kumetu Sophie. U
jednome trenutku Hooly i Eric postaju sve
toSophieimanasvijetui prisiljeni susvo-
jerazlikeostaviti postrani.
22:20 INDIANAJONESI UKLETI
HRAM, flm
00:35 TERMINATOR: SPASENJE, flm
02:35 ISTINITI ZLOIN, flm
05:30 DnevnikNoveTV
HRT 1

06:10 Split: More
06:42 TVkalendar
06:55 DobrojutroHrvatska
09:25 Kadsrcezatreperi, telenovela
10:10 Tajnesvjetskihmuzeja3,
dokumentarnaserija
11:05 Dr. Oz4, talkshow
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Znaj datevolim, telenovela
13:10 Treadob, emisija
13:40 Split: More
14:10 Jezikzasvakoga
14:25 Drutvenamrea
15:35 Glasdomovine
16:00 tovasulja?
16:30 Regionalni dnevnik
17:00 Vijesti
17:20 Hrvatskauivo
18:00 Stipeugostima3, serija
18:35 Potjera, kviz
19:30 Dnevnik
20:05 Glasnaroda1, serija
20:40 Seoskagozba, gastroputopis
21:30 Poslovnazona
22:05 Otvoreno
22:50 Kuaodkarata1, serija
23:55 Drugi format
00:35 MOJEIMEJEJOE, flm
02:15 Glasnaroda1, serija
02:45 Drutvenamrea
03:50 Drugi format
04:35 Jezikzasvakoga
04:45 tovasulja?
05:15 Hrvatskauivo
05:55 Sveebiti dobro1, telenovela
HRT 2
07:10 VatrogasacSam, crti
07:20 Juhuhuserija
07:25 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
07:40 crti
07:50 ivomirGic, crti
08:00 Juhuhu
08:05 Bobi i Bero, crti
08:15 Juhuhu
08:20 Matkovaudovita1, crti
08:35 Fleks2, crti
08:40 Juhuhu
08:55 Juhuhu
09:00 kolski sat
09:30 Znanostzadjecu
09:45 H2O! Uzmalovode3, serija
10:10 DoktorWho6, serijazamlade
10:55 Briljanteen
12:20 Kirstiesavjetuje: besplatno
opremitedom, dok. serija
13:10 Ubojstvo- napisalaje, serija
13:55 ZastolomsMimi,
dokumentarnaserija
14:25 SMRTUSEDAMNAESTOJ, flm
16:00 kolski sat
16:30 Znanostzadjecu
16:45 Juhuhu
17:45 RECi infoteenmagazin
18:10 DW: Shift
18:25 Uuredu8, humoristinaserija
18:50 Skladite13, Queenfor aDay
19:35 ZastolomsMimi, dok. serija
20:10 lepou, emisija
21:00 Zakoni red: UK3, serija
21:45 FANTASTINABRAABAKER,
ameriki flm
23:40 Kualai 1, humoristinaserija
00:05 Zloinci uodijelima3, serija
00:50 lepou, emisija
01:35 Kirstiesavjetuje: besplatno
opremitedom, dok. serija
05:10 Prkosnaljubav, telenovela

RTL
06:20 RTLDanas
07:00 Virusattack, crti
07:20 SpeedRacer, crti
07:50 VillaMaria1, dramskaserija
09:55 TVprodaja
10:10 SulejmanVelianstveni 4,
povijesnadramskaserija
11:10 Pomorskaophodnja, serija
12:05 TVprodaja
12:20 Pomorskaophodnja, serija
13:20 Hitnasluba6, dramskaserija
14:20 Sveuestmagazin
14:45 MAAKUIZMAMA, flm
16:30 RTLVijesti
povijesnadramskaserija
18:00 Sveuestmagazin
18:30 RTLDanas
19:15 Petnapet2, kviz
21:15 Uhvati Bingoritam, show
22:40 Dr. House2, dramskaserija
23:40 RTLVijesti
00:00 Southland5, drama
00:55 Igrestrasti 1, erotskaserija
01:45 Southland5, drama
03:35 RTLDanas
NOVA TV
06:20 inMagazin
06:55 SutkinjaMarijaLopez, serija
07:45 PelicaMaja, crti
08:25 Ninjaratnici, serija
08:55 TVIZLOG
09:10 Ljubav- vjera- nada1, serija
10:20 Crnarua, serija
12:35 inMagazinvikend
13:25 NavyCIS11, serija
15:55 Kudpuklodapuklo, serija
17:25 inMagazin
18:10 asni ljudi 1, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Crnarua1, serija
21:05 Kudpuklodapuklo1, serija
22:05 LZN, serija
22:45 Veernjevijesti
23:05 NAJTRAENIJI, (12) flm
01:05 INDIANAJONES
I UKLETI HRAM, flm
03:10 Nikita2, serija
04:00 Astrosavjetnik, tarot show
05:30 DnevnikNoveTV
ibenskilist bora 27
UTORAK 30. RUJNA 2014. SRIJEDA 1. LISTOPADA 2014.
ETVRTAK 2. LISTOPADA 2014. PETAK 3. LISTOPADA 2014.
HRT 1

06:00 Ludakua1, serija
06:42 TVkalendar
10:00 Vijesti
11:00 tovasulja?, emisija
11:45 Jezikzasvakoga, emisija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVkalendar
12:33 NasljednicasVendavala,
telenovela
13:15 Reporteri
14:30 Vijesti
14:45 Drutvenamrea
16:00 Heartland5, serija
16:45 TVkalendar
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:20 Pravilo72
18:50 Odmori se
zasluiosi 4, serija
19:30 Dnevnik
20:50 I tojeHrvatska
22:00 Naterapiji, serija
22:35 Dnevnik3
23:10 Zdravodrutvo, emisija
00:50 Pravilo72
01:20 LetnadHrvatskom, serija
01:50 Zdravodrutvo, emisija
02:35 Duhovni izazovi, emisija
04:10 Reprizni program
05:10 Hrvatskauivo
HRT 2

06:35 Kurban(hadi)bajram,
prijenosizIslamskogcentra
06:51 MalaTV
06:52 TVvrti: Trema
07:04 DIM- DAM- DUM, crtani flm
07:09 Nininkutak: Transfer436
07:14 ProfesorBaltazar, crti
07:19 Danicai patak
07:24 Animanijaci, crti
07:45 Teletubbies,, crti
08:10 Papreni detektivi 4, serija
08:40 ivotsDerekom3, serija
09:00 kolski sat
09:45 Svaki dandobardan
10:25 Dr. Oz3, talk-show
11:05 Mjestopodsuncem- ostati
ili otii 6, dokumentarnaserija
11:55 Hotel dvoracOrth2, serija
13:10 TAJNAVEZA, ameriki flm
14:45 Degrassi 8, serijazamlade
15:10 kolski sat
17:20 TreeHill 7, serija
19:30 MalaTV
19:31 TVvrti: Trema
19:43 Nininkutak: Transfer
19:53 Danicai patak
20:00 Nogomet
23:35 Igraprijestolja1, serija
00:30 SestraJackie3, serija
00:55 Lovci nanatprirodno, serija

RTL
06:20 ExkluzivTabloidmagazin
06:40 Ben10: UltimateAlien, crti
07:10 Moji depni ljubimci, crti
07:45 Mijeani brak1, serija
08:35 TVprodaja
08:50 Galileo4, emisija
09:45 Togsenitkonijesjetio, show
10:40 TVprodaja
10:55 Obitelj Rey1, telenovela
11:45 AvenidaBrasil, dramskaserija
12:45 TVprodaja
13:00 Mijeani brak1, serija
serija
14:50 Tajne1, dramskaserija
16:00 Heroji izstrasti 2,TheLost
16:55 RTL5do5
17:10 Galileo4, emisija
18:30 RTLDanas
20:00 Tajne1, dramskaserija
serija
22:10 LJEPOTICAI ZVIJER, flm
00:25 RTLVijesti
00:45 REDLETENJA, igrani flm
02:30 Astroshow, emisijauivo
03:30 RTLDanas
04:10 Kraj programa
NOVA TV
06:25 Inmagazinvikend
07:00 Monsuno, crti
07:40 trumpfovi, crti
08:05 TVizlog
08:20 SutkinjaMariaLopez, serija
08:50 TVizlog
10:40 DjevojkaimenaFeriha, serija
11:45 Kakovrijemeprolazi, serija
12:40 Inmagazin
13:25 Zoradubrovaka, serija
14:25 NavyCIS, serija
17:25 Inmagazin
18:05 Kakovrijemeprolazi 3, serija
19:15 DnevnikNoveTV
21:00 LIDL- MinutauEuropi
22:30 NavyCIS8, EnemiesForeign(1)
23:30 WIENERS, (15) flm
02:35 EzoTV, (18) tarot show
04:20 Nikita, serija
05:05 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:42 TVkalendar
10:00 Vijesti
12:00 Dnevnik1
12:20 TVkalendar
telenovela
13:15 Reporteri
14:30 Vijesti
14:45 Drutvenamrea
16:45 TVkalendar
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:20 Ekozona
18:50 Odmori se
zasluiosi 4, serija
19:30 Dnevnik
20:05 LOTO7/39
21:00 Paralele, emisija
21:30 Polaurekulture, emisija
22:35 Dnevnik3
23:10 PRAKI DUET, flm
00:45 Snimkakoncerta
02:30 Paralele, emisija
03:00 Polaurekulture, emisija
04:10 Ekozona
04:40 Kulturnabatina, emisija
HRT 2
06:52 MalaTV
06:53 TVvrti, emisija
07:09 Novanica, slovenskadrama
09:00 kolski sat
09:30 Izazovi - EBUdokumentarci
11:55 Hotel dvoracOrth2, SRETNO
12:45 Hughovearolijestri
sastojka, dokumentarnaserija
13:10 TUESRCE, ameriki flm
15:10 kolski sat
15:40 Izazovi - EBUdokumentarci
19:30 MalaTV
19:31 TVvrti: Domaazadaa
19:42 Novanica, slovenskadrama
20:00 Dobraena2, Great Firewall
20:45 Simpsoni 21, serija
21:15 ROCKY3, ameriki flm
23:20 Lovci nanatprirodno7, serija

RTL
07:45 Mijeani brak, serija
08:35 TVprodaja
08:50 Galileo, emisija
10:40 TVprodaja
10:55 Obitelj Rey, telenovela
12:45 TVprodaja
13:50 SulejmanVelianstveni,
serija
14:50 Tajne, dramskaserija
16:00 Heroji izstrasti, serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
serija
22:10 Sherlocki Watson, serija
00:00 RTLVijesti
00:25 LJEPOTICAI ZVIJER, flm
02:30 Astroshow, emisijauivo
03:30 RTLDanas
04:10 Kraj programa
05:45 RTLDanas
NOVA TV
06:25 Inmagazin
07:00 Monsuno, crti
08:05 TVizlog
08:50 TVizlog
12:40 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
23:30 TKOJECLARK
ROCKEFELLER?, flm
04:25 Nikita, serija
05:10 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:42 TVkalendar
10:00 Vijesti
11:45 Abecedazdravlja
12:00 Dnevnik1
12:20 TVkalendar
telenovela
13:15 Reporteri
14:30 Vijesti
14:45 Drutvenamrea
16:00 TVkalendar
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:20 Turistikaklasa
18:50 Odmori se
zasluiosi 4, KONCESIJA
19:30 Dnevnik
20:05 Veerna8. katu, talk-show
20:55 I tojeHrvatska
21:10 Labirint, magazin
22:35 Dnevnik3
23:10 Drugi format
23:50 BigBandHRT-a-
M.Prohaska, snimkakoncerta
00:50 Veerna8. katu, talk-show
01:40 Labirint, magazin
02:25 Drugi format
03:05 Turistikaklasa
04:20 Reprizni program
05:10 Hrvatskauivo

HRT 2
06:55 MalaTV
06:56 TVvrti: Vitamini
svemira: Auti
09:00 kolski sat
11:55 Hotel dvoracOrth2, NAHOE
13:10 SMRTONOSNAULOGA, flm
15:10 kolski sat
19:30 MalaTV
19:31 TVvrti, crti
svemira: Auti
20:00 Dobraena2, HamSandwich
20:45 Simpsoni 21, serija
21:15 PATRIOTSKEIGRE, flm
23:35 Lovci nanatprirodno7, serija
RTL
08:35 TVprodaja
10:40 TVprodaja
12:45 TVprodaja
serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
serija
22:10 CSI, kriminalistikaserija
00:00 RTLVijesti
03:20 RTLDanas
03:55 Kraj programa
05:45 RTLDanas
NOVA TV
06:25 Inmagazin
07:00 Monsuno, crti
07:25 TraktorTom, serija
08:05 TVizlog
08:50 TVizlog
12:40 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:10 Provjereno
23:35 NavyCIS8, FalseWitness
00:25 SEDAM, igrani flm, triler
HRT 1
06:00 Ludakua1, emisija
06:42 TVkalendar
10:00 Vijesti
10:56 Ni dani ne
12:00 Dnevnik1
12:20 TVkalendar
telenovela
13:15 Reporteri
14:30 Vijesti
14:45 Rijei ivot, religijski program
15:45 Emisijapukekulture
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:55 Izaekrana
19:30 Dnevnik
20:05 LARRYCROWNE, ameriki flm
22:35 Dnevnik3
23:10 PutovanjeuVujak, serija
00:08 SPAAVANJEVOJNIKA
RYANA, ameriki flm
02:53 TACKENBACK: FINDING
HALEY, ameriko-kanadski flm
04:53 Rijei ivot, religijski program
05:23 Hrvatskauivo
HRT 2

06:54 MalaTV
06:55 TVvrti: NevidljivaMia
07:12 Tajni dnevnikpatke
Matilde: kolakuhanja
07:45 Teletubbies, crti
09:00 kolski sat
10:25 Pozitivno
10:55 Biblija
11:55 Hotel dvoracOrth2, serija
13:07 BOINAKUTIJA, ameriki flm
15:02 kolski sat
15:47 CRTANI FILM
18:00 Briljanteen
18:45 Novi klinci sBeverlyHillsa5,
serija
19:25 CRTANI FILM
19:30 MalaTV
19:31 TVvrti: NevidljivaMia
19:43 Tajni dnevnikpatke
Matilde: Pkolakuhanja
20:00 Sevdah, dokumentarni flm
21:10 Ljubavnice3, serija
22:10 Lewis6, serija
23:50 Sinovi anarhije3, (15) serija
RTL
08:40 TVprodaja
serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
20:00 IZGUBLJENOBLAGOGRAND
CANYONA, igrani flm
22:00 PREMIJERARAZORNASILA,
igrani flm, akcijski
23:05 Eurojackpot
23:10 PREMIJERARAZORNASILA,
igrani flm, akcijski
23:55 CHARLIEWRIGHT, igrani flm
01:50 RTLDanas

NOVA TV
06:30 Inmagazin
07:00 Monsuno, crti
08:05 TVizlog
08:50 TVizlog
12:40 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:10 ULINI TANGO, igrani flm
Antonio Banderas igra glavnu ulogu u
TAKE THE LEAD, drami nadahutoj istini-
tompriomo Pierreu Dulaineu, plesnom
prvaku i uitelju s Manhattana koji dolazi
pouavati standardnim plesovima skupi-
nu srednjokolaca iz njujorkog geta koji
morajuostati naprodunoj nastavi.Ueni-
ci upoetkugledajuDulaineasaskepsom,
naroitokada saznajutoihje doaopou-
avati, no on ih svojomodlunompreda-
noupolakopridobiva.
00:25 NavyCIS8, ShipsintheNight
01:20 SMRTONOSNEDJEVOJKE,
igrani flm
04:30 DnevnikNoveTV
28 bora
ibenskilist
SIMETRINA
TALIJANKA
VODORAVNO: 1. Potkrijepiti priloenim do-
kumentima, 2. Ime glumca Levaja Ustra-
jan, 3. Uokolo Rimska petica Vrsta vijka
s usaenom glavom i odvijaa za isti, 4. Ton
govora Tuljanovo krzno, silskin Berislav
odmila, 5. Kratica za lokativ Salamura,
pac enjak ili kapula, 6. Autzoznak Anco-
ne Namrekanost mora, 7. Znak za sum-
por alopojka Najtanje slovo, 8. Inicijali
glumice Sarandon Ptica pjevica s Kanara,
kanarinac Kratica za sportski centar, 9.
Prva nepoznanica u matematici Nevisoko
Kratica za Partai Komunis Indonesia, 10.
Otvor, jama Kratica za Technology Transfer
Office Glumac Pitt, ivotni suputnik Ange-
line Jolie, 11. Sirovina za cement Tropsko
podneblje, 12. Potvrda o pristupu u lanstvo,
13. Zaustaviti se Crnogorsko junatvo, 14.
Stol po talijanski Finesa bez vokala Glu-
mac u starogrkom kazalitu, 15. Dugorepa
papiga Glib, kal Kratica za Round Table
Knights, 16. Autoznak Rijeke Rasuti iz
neega, isuti Znak za iridij, 17. Autoznak
panjolske Plaanje unaprijed Oznaka
za amper, 18. Rasijecati, komadati meso
Gr bez sredine, 19. Ime australskog plivaa
Thorpea Strano enako ime (anagram:
ATELA) - Indonezijsko otoje u Arafurskom
moru, 20. Francuski grad na Azurnoj obali
Stariji tip Citroena Unutranji dio ake,
21. Anelova imenjakinja Oznaka za alt
Luki grad u Izraelu, 22. Vraeni servis u
tenisu (engl. return) Rumunjski knjievnik
Istrati, 23. Pobornici iracionalizma u politici.
OKOMITO: 1. Ime i prezime uvenog ame-
rikog filmskog redatelja (Imitacija ivota,
Zavrni akord) Antikvari, 2. Odmak ka-
zaljke ustranu Kipari Prvo ime njema-
kog pjesnika Rilkea, 3. Koraaj, krok Ozna-
ka za jug Zavojnica Suena svinjska
slanina, 4. Osjeaj za lijepo Kratica za
Visual, Auditory and Kinestethic Ime
glumice Ekberg Peron bez vokala Ime
glumca Guinnessa, 5. arobnjak Splitska
pjevaica fada, Jelena Grko slovo Prolaz
ili prostor nastao probijanjem neprijatelj-
skih linija Arijan odmila, 6. Znak za erbij
Slanost (mora) Mala flota Engleska
negacija, 7. Oznaka za north Fakultet-
ska naobrazba Znak za duik, 8. Na tom
mjestu Ime novinara Magdia Naelo
koje se i bez dokazivanja uzima kao istinito
(mno.) Inicijali prsate amerike starlete
Anderson, 9. Kratica za International Press
Institute Glazbenik Morosin Kratica za
Tahitian Noni Juice Djed u Maarskoj
Ime strip crtaa Fostera (Princ Valiant, 10.
Kosi kvadrat Tukan bez vokala Mjesto
kod Gradaca na Makarskoj rivijeri Hodati
po zagorski Ponedjeljak, subota i utorak,
11. panjolski nogometa, igra u Realu iz
Madrida, Alvaro - & Gamble (uvena
marka higijenskih potreptina) Oznaka za
alt Drugim imenom (lat.), 12. Gorje u
Turskoj (Taur) Polagano umirati od gladi
Satirina rkarija na zidu, 13. Preparati za
ubijanje insekata Osloboditi, otvoriti vrata
zaprijeena kraunom.
VODORAVNO: 1. Atletska disciplina Ser-
geja Bubke i Jelene Isinbajeve, 2. Labora-
tirijska tehniarka, 3. Tvrdo, teko drvo za
brodogradnju, plava ebanovina Dvoje
neega, 4. Golemi, divovski Ratomir kra-
e, 5. Mi, vi, - Nezaobilazan dodatak e-
vapiima (uz kapulu!) Znak za sumpor, 6.
Nicolas krae Lopta van igre Kratica za
slino, 7. Holivud-
ski filmski glumac,
Nick (Terminator
3) Kanistar, 8.
Inicijali skladatelja
Odaka Bakalar ili
aran Irvin krae,
9. Najtanje slovo
Glavni grad Jemena
Nekadanji eki
skija-skaka, Pavel,
10. Srednjovjekov-
ni talijanski slikar i
graditelj, Donato
Grko slovo, 11. Okretni dio stroja Sinjska
viteka igra, 12. SLAVNI AMERIKI KOMI-
AR IZ DOBA NIJEMOG FILMA NA SLICI,
DEBLJI DIO DVOJCA STANLIO I OLIO, 13.
Glavna glumica u seriji Larin izbor.
OKOMITO: 1. Grad na Savi, 2. Krevito, po-
put kamenjara Garana vrata koja sklo-
pljena ine valjak na stropu, 3. Kraj uz more
(demin.) Panov jarcoliki pratilac, 4. Korina
odmila Bogomolje, 5. Puki naziv za svra-
ku Grad u panjolskoj, poznat po jakom
ahovskom turniru, 6. Manijakalna opsesija
Splitski pjeva, Marijan Inicijali filmskog
redatelja Polanskog,
7. Troslovna kratica
kanadske savezne
drave Ontario
Rijeka u Vukovaru
Zloglasni stubiki
feudalac iz Selja-
ke bune Augusta
enoe, 8. Inicijali
rock-bake Turner
Obrok otplate kre-
dita Konstruktor
skijake megaska-
kaonice na Plani-
ci, Stanko, 9. Skulptor Dugaka rijeka u
Egiptu Iskreno zemljite, krevina, 10.
Kvasina Grko otoje u Egejskom moru,
11. Mjesto kod Donjeg Miholjca (lokalitet
s nalazima iz neolita) - Upiite Y.!
RJEENJA SKANDI LIJEVO: taksist, u, osutak, pl, seminarci, ts, b, herc, opip, d, e, srijem, rz, i, k, rafal,
istok, paraliza, svat, vodostaj, pet, nedostatak, at, vezir, ra, di livio, studen, lovac na jelene, posada, tekstil,
avila, manitoba, urod, korijeni, kenijka, karika; SKANDI DESNO: scipion, nitkov, mana, timovi, ta, iris,
anis, skok, sl, jim, ri, u nu, lice s oiljkom, l, etapa, askarija, nono, inenjeri, ovas, are, agima, sn, lan, nico,
br, tanin, vez, naos, ajevi, dive, arp, anapurna, n, loz, ap, akadem, r, ju, nitna, amper-sat; SIMETRINA:
dokumentirati, otokar, uporan, ukrug, v, imbus, glas, sil, bere, lok, rasol, luk, an, valovitost, s, jadikovka,
i, ss, kanarin, sc, iks, nisko, pki, rupa, tto, brad, klinker, tropi, pristupnica, stati, ojstvo, tola, fns, teat, ara,
blato, rtk, ri, prosuti, ir, e, pretplata, a, tranirati, g, ian, aleta, aru, nica, ami, dlan, anela, a, haifa, retern,
panait, iracionalisti; TALIJANKA: skok s motkom, laborantica, amarant, par, veliki, rato, oni, ajvar, s, nic,
aut, sl, stahl, kanta, ko, riba, irv, i, sana, ploc, bramante, fi, rotor, alka, oliver hardy, doris pini;
ibenskilist bora 29
Z
D
E
N
K
O
Z
J
A
A
T
E
L
J
E

Pie: Marija Lonar
Zdenko Zjai doajen je ibenske amaterske
fotografije i dugogodinji predsjednik Fotokluba
ibenik, kluba koji ove godine obiljeava 50.
obljetnicu djelovanja. U petom desetljeu klu-
ba, Zjai je eto imao i priliku primiti Plaketu
ibensko-kninske upanije, a ovih dana preuzet
e i Nagradu grada ibenika koja je klubu dodi-
jeljena za promicanje i razvoj fotografije.
I dokibenski Fotoklubslavi prvihpolastoljea
svog postojanja, njegov predsjednik iza sebe ima
ak 56 godina kontinuiranog bavljenja fotografi-
jom i brojne samostalne i skupne izlobe. Sve
to vrijeme vjeran je dvjema glavnim temama:
ibenikui rijeci Krki. Nadahnjivaogajerodni grad,
njegovekale, skale, butei trgovi otkrivajui sestal-
no u novimdetaljima i prizorima, u igri svjetlosti i
kamena koje je Zjai pomno i pedantno biljeio.
Podjednako fascinantna za Zjaia je i Krka,
njezina voda i priroda u svimgodinjimdobima.
Ipak, tomtematskomdvojcu moe se pridodati
jo jedantematski krugportreti. Veinomsuto,
rei e Zjai, portreti lanova obitelji i prijatelja,
pa ba i nisu izlagani. Ali su poznati oni kameni
glave s friza katedrale sv. Jakova koje je Zjai
jednu po jednu, ovjekovjeio, a sve zajedno sa-
brao u luksuznoj mapi. Prije pet godina te je
kamene portrete predstavio i u Studiju Galerije
sv. Krevana, a ta je izloba gostovala i u Pragu.
U glavnom gradu eke, Zjai je imao jo dvije
izlobe. Jednuposveenurijeci Krki i drugunakojoj
su pod nazivomibenski nokturno izlobi crno-
bijelefotografijeibenikanou.
Ako su ibenik i Krka, kako e to istaknuti i
Zjai, zatitni znak njegova bavljenja fotografi-
jom, to je jednako tako i crno bijela fotografija.
-Rijeku Krku sam radio i boji i u crno-bijeloj
tehnici, ali ibenik poimam iskljuivo u crno-
bijeloj tehnici. Sve fotografije ibenika u boji
imaju mi neku parazitsku boju koja ne pripa-
da tom kamenu. Zato crno-bijelo apsolutno
odgovara nainu na koji ja gledam ibenik
kazao je Zjai.
ibenik i Krka
u objektivu
ve 56 godina
predsjednik
Fotokluba
ibenik
30 oglasi
ibenskilist
ibenskilist bora 31
Zabava uz
ritmove Dipeta
ibenskilist
upani j ski tj edni k
Imate meu maturantima svoje favorite? Netko vam je posebno drag,
poznajete ga ili je lan vae obitelji? I ove godine imate priliku izabrati naj-par
maturalnih plesova. A ako fotografije vaih favorita jo nisu objavljene, nita
zato, bit e u jednom od sljedeih brojeva. Zato izrezujte i uvajte kupone za
glasovanje i kad fotografija vaih naj-maturanata bude objavljena, sve ih
zajedno u kuverti poaljite na nau adresu:
ibenski list (za naj-par), Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
I ne zaboravite, ne biramo najljepi par, nego naj u svakom smislu!
IME I PREZIME
ADRESA
KONTAKT TELEFON GLASUJEM ZA PAR
KUPON NAJ-PAR
602
605 607 606
604 603
ibenski su industrijski obrtnici plesali u prekrasnom
ambijentu restorana Atrium na Lozovcu, a na oko stotinjak
maturanata, smjerova automehaniar, brodski mehaniar, vo-
doinstalater, instalater centralnog grijanja i elektroinstalater,
da sve bude u najboljem redu, uz profesore, brino je pazio
i njihov ravnatelj Vlado Rubeli, koji nikada ne proputa ples
generacije svojih aka.
A oni su se pak ludo zabavljali uz taktove sjajnog zabav-
njakog benda Dipet, koji je maturante s njihovim pratiljama
natjerao na ples do ranog jutra, a prekrasne djevojke pritom
nisu sprijeile ni raskone, dugake toalete i poneke neudobne
tikle, koje su neke od njih obule prvi put.
NEVENABANIBILAN
MATURANTI INDUSTRIJSKO-OBRTNIKE KOLE IZ IBENIKA (2)
FOTO: FOTO IPSI
32 bora
ibenskilist
MATURANTI INDUSTRIJSKO-OBRTNIKE KOLE IZ IBENIKA (2)
608
611
614 616 615
610
613
609
612
ibenskilist bora 33
617
620
623 625 624
619
622
618
621
FOTO: FOTO IPSI
34 oglasi
ibenskilist
Ne propustite filmske hitove
CineStar - ibenik Velimira korpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mree sa PDV-om Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mree sa PDV-om
Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanite 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602
Uskoro
Vam predstavlja
CineStar daruje:
www.blitz-cinestar.hr,
potraite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi
Vam daruju ulaznicu za
film po Vaem izboru
i
5 NAJBRIH ITATELJA ovaj kupon mogu promijeniti za
kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar ibenik
u ponedjeljak 29. 9. 2014. Kupon vrijedi iskljuivo za jednu
osobu, za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru
za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru!
KINA S PET ZVJEZDICA www.blitz-cinestar.hr
Uskoro
Samo u CineStaru:
4IZVORNI NASLOV: If I Stay
4REDATELJ: R. J. Cutler
4GLUMCI: Chloe Grace Moretz, Jamie Blackley
4ANR: drama
4TRAJANJE FILMA: 106 min
SEDAMNAESTOGODINJA MIA (Moretz)
imala je sve u ivotu: divnu obitelj, deka koji ju oboava i
perspektivnu budunost. Dok razmilja o izboru koji mora
uiniti, vaui izmeu kolovanja na Julliardu koje ukljuuje
naputanje obitelji i deka, jednog snjenog jutra sve e se
promijeniti...
AKO OSTANEM
4IZVORNI NASLOV: The Equalizer
4REDATELJ: Antoine Fuqua
4GLUMCI: Denzel Washington, Chloe Grace Moertz
4ANR: akcijski triler
U FILMU PRAVEDNIK dvostruki dobitnik
prestine nagrade Oscar Denzel Washington glumi Mc-
Calla, biveg komandosa iz specijalnih postrojbi koji je
lairao vlastitu smrt kako bi ostatak ivota proveo u miru u
Bostonu.
PRAVEDNIK
4IZVORNI NASLOV: Dracula Untold
4REDATELJ: Gary Shore
4GLUMCI: Luke Evans, Dominic Cooper
4ANR: akcija, drama, fantazija
ZA RAZLIKU OD MNOGOBROJNIH
prethodnika koji su u sredite stavljali vampirski svijet
Vlada III roenog u Transilvaniji 1431., akcijski spektakl
Drakula Neispriana pria upoznaje nas s dogaajima koji
su prethodili njegovom prelasku na tamnu stranu.
DRAKULA NEISPRIANA PRIA
U kinima
od 2. 10.
4IZVORNI NASLOV: November Man
4REDATELJ: Roger Donaldson
4GLUMCI: Pierce Brosnan, Olga Kurylenko
4ANR: akcija, triler
BIVI CIA OPERATIVAC (Brosnan) morat e se
aktivirati, no u pitanju e ovaj puta biti zadatak sasvim
osobne prirode. Suparnik e mu biti bivi uenik, a u cijelu
priu uplest e se visoko rangirani dunosnici njegove
agencije te sudionici ruskih predsjednikih izbora
NOVEMBER MAN
U kinima
od 2. 10.
SL_CINESTAR_252.indd 1 9/23/14 11:15 AM

Sibenski List, 25. Rujna 2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 25. Rujna 2014

Uploaded by

Copyright:

u p a n i j s k i t j e d n i k

You might also like