Sibenski List, 28. Kolovoza 2014.

u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 28. KOLOVOZA 2014. BROJ 2644 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10 www.sibenski-list.hr
IBENSKA ZLATNA KOKA DONIJELA 2,2 MILIJUNA KN
S
T
R
.

4
6
SREKO JARI USPOMENE I SUPRUGA
SU ME VJENO VEZALI ZA IBENIK
MUZEJ DRVENE
BRODOGRADNJE
Dua Betine u vitrinama
STR. 6
Tvrava sv. Mihovila zaradila
dvostruko vie od oekivanog!
Kako je obranjen
klub koji nitko ne
napada - osim propisa
MIRNO OKUPLJANJE
PRED AZIMUTOM
ibenski list
STR. 3
2 aktualno
ETVRTAK, 28. KOLOVOZA2014.
ibenskilist
Azimut je, kao u kakvoj urbanoj bajci, ivio sretno
podno katedrale sve dok se biskup Ivas nije poalio
Tomislavu Karamarku na nesnosnu avolsku buku tik
ispod katedrale i biskupskog dvora. A onda je, kae
legenda, dola policija i uhapsila vlasnike. U obranu
vlasnika ustao je tada cijeli napredni i slobodoljubivi
ibenik, koji se napokon probudio a sada ga, evo, i
policijskom silom ako treba, hoe ugasiti anakroni
biskup, poznat po svom desniarenju i avoglavarenju
prijatelj Marka Perkovia Thompsona, kojem je za-
mislite samo napisao ak i pjesmu.
Preuena intervencija policajaca
Naravno, da za intervenciju policije nije bilo razlo-
ga ni potrebe. Pa nema medija koji nije ustvrdio ili
prenio neije rijei kako dosad u Azimutu i oko njega
nije zabiljeen niti jedan izgred, niti jedno prekora-
enje radnog vremena, niti buke koja je uvijek bila u
granicama, pa je ak i ibenski gradonaelnik eljko
Buri ustvrdio kako ujutro, kad bi 'green stage' obila-
zio, ni papiria ne bi zatekao, a ak ni trava nije bila
izgaena. Volimo mi takve bajke, te crno-bijele prie,
te za shemu i protiv nje, one ak i lijepo zvue, jedini je
problem to ba i ne odgovaraju istini. Naime, policija
je u Azimutu uredovala ve 22. lipnja, kada su 'deseci
specijalaca' neto prije etiri ujutro ugasili ibensku
fetu. Javno je to i objavljeno, istog dana, na portalu
ibenik in. Nakon intervencije policije, bilo je pokuaja
da se glazba u Azimutu opet ukljui, ali su policajci
jasno dali do znanja da nakon toga slijedi uhienje
vlasnika, te se razoarana publika razila. Bilo je to,
dakle, mjesec i pol dana prije negoli se biskup poalio
na proslavi Oluje u Kninu Karamarku na buku i zamo-
lio ga da intervenira, a skoro dva mjeseca prije negoli
je u Vrpolju na Veliku Gospu progovorio o tome. Taj
se tekst jo i sada moe nai na istom portalu. No, svi
se prave kao da i ne postoji. Jasno je i zato. Taj tekst,
naime, rui bajkovitu tezu o tome kako su ibenski
policajci uredovali u Azimutu tek nakon 'deala' Ivas
Karamarko. A s njom i cijelu konstrukciju o alosnoj
sprezi politike, Crkve i policije. Svi su kontra Azimu-
ta, koji je sam protiv svih. Volimo mi, kaem, takve
prie, lijepo one zvue. Problem je samo to ba i ne
odgovaraju istini. Zamislite kamo bi pria krenula da
su prvi tekstovi bili intonirani 'ovo je ve drugi put u
dva mjeseca da u Azimutu specijalci moraju uvjeravati
vlasnike da ugase ili barem utiaju - buku.' Ovako
je problem onaj tko ga je trebao rijeiti minorizirao
dok nije puknuo. Na prijave i albe okolnih stanara
grad - ni gradonaelnik nije se obazirao. Proi e
ljeto, pa i problem sam od sebe. I oko Azimuta i oko
drugih mjesta. No, osim onih koji su ga minorizirali,
bilo je i onih koji su ga pumpali, sve dok nije puknuo.
Jer, o tome da Azimut ima problema s biskupom i
okolnim stanarima jo je u oujku ove godine, povo-
dom prve obljetnice rada kluba, javno za medije go-
vorio i sam suvlasnik ore Katalini. -Vanjski tekat,
ljetna pozornica bila je pun pogodak, a vjerujemo da
e tako biti i ove godine. Imali smo zbog toga, narav-
no, problema i sa biskupom i s okolnim stanarima jer
im smeta buka, ali smo se izborili s time. Ljudi moraju
shvatiti da je ibenik turistiki grad i da se u Azimutu
dogaaju raznorazne stvari kazivao je tada Katali-
ni. Unato tome, Azimut je dobio dozvolu da radi
kao noni klub poput Macarya na Banju i to tik
uz UNESCO-ovu katedralu i 'green stage' odnosno
vanjsku 'zelenu pozornicu' koja kao to joj i samo
ime govori koristi za svoje potrebe travnjak, javnu
zelenu povrinu. HDZ-ov ih je dakle, gradonaelnik
drao, kao malo vode na dlanu, dao im da rade Novu
u Docu ne Azimutu, nego Artim produkciji, ali to je
ionako ista ekipa neke od njih te iste ekipe - ak
htio i zaposliti u muzeju, o emu je kao o treerazred-
nim 'zagrebakim kadrovima' javno govorio i Franko
Vidovi dok danas ispred Azimuta pjeva neku drugu
pjesmu - 'ja sam ih doveo'. A o sprezi policije i Crkve
ne treba troiti uope rijei zar Kostania zbog 'pod-
cjenjivakog' odnosa prema biskupu u avoglavama
nije javno prozvao i Marko Perkovi Thompson, za-
mjerivi mu to 'ocu biskupu' nije osigurao prolaz kroz
mnotvo, a naelnik PU ibensko-kninske mu javno
i odgovorio da biskup nije ni premijer ni predsjednik
da ima pravo na policijsku pratnju. to bi tek bilo da
je ministar policije HDZ-ovac, a ne SDP-ovac kao sa-
da majko moja, koja bi to horor pria o 'policijskoj
dravi' bila. Ako i ne bi bila istinita, koga briga, bar bi
lijepo zvuala.
Salonski ljeviari u prvim redovima
A i nai bi se salonski ljeviari mogli gurati u prve
redove dajui hrabre izjave i branei prsima na mir-
nom okupljanju klub koji nitko ne napada osim pro-
pisa - palei lampione 'za mrtvu duu nonog ivota
grada'. A ispred porte TPP-a, u kojem e ovih dana
40 radnika ili treina ukupno zaposlenih dobiti
otkaz, nema nikoga. Da dignu glas u obranu onih koji
'ive od svoga rada'. Tko njih zastupa, koja stranka
i politika, iji su oni? Mogao je i biskup rei koju o
njima, umjesto o buci, u skladu sa socijalnim naukom
Katolike crkve, brojni su od njih, ako se 90 posto Hr-
vata izjanjava katolicima i ako su u veini u dravi i
njegova pastva, ali slutim ve ni onda ne bi valjalo.
Onda bi ga prozvalo da se mia u ono to nije njegov
posao, u politiku i ko zna ta. Ali, neka barem pokua.
Neka zagrmi s oltara protiv 'grijeha struktura' a ima i
o emu - malo smo ve umorni od ovih repriziranja
'ustaa' i 'partizana'. Nema tu pobjednika, znamo to iz
Bulajievih i Delievih filmova. Tu svi pucaju, a niko
ne pada. im jedan film zavri, oni u novome, opet
ivi, pucaju i viu 'juri'.
PIE: ZDRAVKO PILI
Ba je lijepo vidjeti ibenske salonske
ljeviare kako u prvim redovima brane klub
koji nitko ne napada. A ispred porte TPP-a
koji otputa treinu zaposlenih - nikoga!
GOVOREI OTVORENO
MARIJALONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
Tvrava sv. Mihovila ibenska
je zlatna koka! Od 9. lipnja kada je
otvorena za posjetitelje do danas
od prodaje ulaznica zaraeno je
2,2 milijuna kuna to je dvostru-
ko vie od iznosa planiranog za
2014. godinu. U tom razdoblju
tvravom se proetalo ak 67 872
ibenana i turista!
-Jako smo zadovoljni brojem
posjetitelja. Ako to usporedimo s
30-ak tisua ljudi koliko je tvra-
vu posjetilo u 2012. godini, prije
negoli su poeli radovi na njenoj
obnovi i izgradnji ljetne pozornice,
vidi se da smo mi tu brojku postigli
ve za mjesec i pol dana. Veina,
90 posto, individualni su posjeti-
telji. No, elimo da organizirane
skupine koje dolaze na razgleda-
vanje ibenika dou i na tvravu.
Ove sezone nismo imali dovoljno
vremena da s agencijama dogovo-
rimo takve posjete, ali neto e ih
biti sada u rujnu. Meutim, na to
raunamo u iduoj sezoni i o tomu
se ve pregovara istie Gorana
Barii Baeli, voditeljica Odjela
za upravljanje ibenskim tvrava-
ma koji djeluje u sastavu Muzeja
grada ibenika.
Rekordna 3033
posjetitelja u danu
Tvravu, objanjava, dnevno
posjeti od 500 do 700 turista.
Oni na taj spomenik kulture, s
kojeg se prua jedinstven vidik
na grad i otoke, dolaze ne samo
po oblanom vremenu kada ba i
nije idealno za plau i kupanje. Na
tvravi, naime, znatieljnih etaa
ima i kada pee sunce. Rekord je
zabiljeen u promjenjivom srpnju
kada je jednom danu, od 8 do 22
sata koliko je otvorena, tvravu
razgledalo 2500 turista. Ipak,
najvie posjetitelja ak 3033 na
Tvrava sv. Mihovila ibenska je zlatna koka
U dva i pol mjeseca samo od prodaje ulaznica zaraeno
2, 2 milijuna kuna - dvostruko vie od planiranog
tvravu se popelo 8. lipnja, dan
nakon sveanog otvorenja, kada
je ulaz bio slobodan. Tvravu su,
kae Baeli Barii, posjetile i
mnoge televizijske ekipe kojima
je bila zanimljiva zbog svojih sa-
draja ili kao sjajna lokacija za
snimanje grada.
-Moram priznati da smo mi
ipak oekivali da e zanimanje
ljudi biti veliko, jer vi sada imate
jedan ureen spomenik na kojem
vas doekaju neki ljudi, netko vas
moe provesti po njemu, dati vam
elimo da organi-
zirane skupine koje
dolaze na razgleda-
vanje ibenika dou
i na tvravu. Ove
sezone nismo imali
dovoljno vremena
da s agencijama
dogovorimo takve
posjete, ali neto
e ih biti sada u
rujnu. Meutim,
na to raunamo
u iduoj sezoni
i o tomu se ve
pregovara
GORANA BARII BAELI
VODITELJICAODJELAZA
UPRAVLJANJEIBENSKIM
TVRAVAMA
ibenskilist aktualno 3
Tvrava sv. Mihovila ibenska je zlatna koka
U dva i pol mjeseca samo od prodaje ulaznica zaraeno
2, 2 milijuna kuna - dvostruko vie od planiranog
potrebne informacije. Nije mala
stvar ni to je tvrava stalno dos-
tupna, jer je otvorena i nedjeljom
i svim blagdanima. Radili smo do-
sta i na promidbi, nastojali smo
turiste privui i tiskanjem ove
nae male broure na pet stranih
jezika. Potrudili smo se da ona
bude prisutna tamo gdje se kreu
turisti u agencijama, hotelima,
kod privatnih iznajmljivaa. Nae
promidbene materijale i letke
odaslali smo po cijeloj upaniji,
ali i oblinjim gradovima Splitu,
Trogiru i Zadru.
No sve to smo do
sada napravili za-
pravo su samo te-
melji, osnova. Jo je
puno prostora za rad i
stvaranje novih sadraja i
programa koje elimo ponuditi.
to tvrava zaradi
to joj i pripada
Do sada su, kae Barii Bae-
li, na zadovoljstvo ibenana ali
i mnogih turista koji su posjeivali
veernja dogaanja,
na tvravi nastupi-
li Kolo, balet HNK
Split, Lado, The Na-
tional (dva koncer-
ta), 2Cellos i Nouvelle
Vague. Ti su koncerti pri-
vukli 7000 gledatelja, a cijena
ulaznica kretala se od 80 do 130
kuna. Istina sve koncerte nije or-
ganizirao Odjel na ijem je elu
Barii Baeli, neki su odrani u
sklopu Terraneo Summer Breaka,
no kada se prihodu od prodaje
dnevnih ulaznica pridoda i prihod
od koncerata, jasno je zbog ega u
gradskoj upravi, u iju se blagaj-
nu slijeva novac od tvrave koja
je u sustavu gradske riznice, imaju
razloga da trljaju ruke. No, koliki
su trokovi dosadanjeg funkcio-
nira tvrave i kolika je, zapravo
zarada, Barii Baeli nije znala
tono rei.
-Ti mi podaci nisu poznati, jer o
tomu vodi rauna raunovodstvo
i ravnatelj Muzeja, odnosno grad-
ska riznica. No, od 2,2 milijuna
kuna zaraenih samo od prodaje
dnevnih ulaznica kada se odbiju
trokovi organizacije procjenjuje
se da je zarada gotovo polovica tog
iznosa. Logino bi, naravno, bilo
da ono to tvrava zaradi bude u
nju i utroeno zakljuuje Barii
Baeli, najavljujui kako bi idue
sezone na tvravi trebala biti ure-
ena i muzejska zbirka te otvore-
ne i ureene jo dvije prostorije u
sjevernim kulama tvrave. Ulaga-
nje u tvravu, istie, njenim otva-
ranjem nikako nije zavreno!
68
TISUA LJUDI
posjetilo je tvravu
otkad je otvorena
9. lipnja
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
4 aktualno
ibenskilist
Radovi na ureenju prostora
bive zubne ambulante u Ulici
brae Polia, u kojem e svoje
mjesto imati ibenski beskunici,
odvijaju se polako ali sigurno. Kad
su radovi poetkom godine poeli
bilo je najava da e prenoite biti
gotovo do ljeta, no stvari ipak ne
idu eljenim tempom.
-eljeli bismo da to ide bre,
ali, naalost, ne moemo jer smo
malo ogranieni financijskim
sredstvima. No, inimo sve to je
u naoj moi da radove to prije
privedemo kraju i otvorimo vrata
prenoita naim beskunicima
najesen. Najvei dio radova je
gotov, govori nam Miljenko Juki,
zamjenik ravnatelja biskupskog
Caritasa dok smo obilazili prostor.
Navodi da su upravo ovi zavrni
radovi i najskuplji, kao kod svake
investicije.
Brojne donacije i
dobrovoljni rad
Radove, gletanje zidova, izvode
volonteri Caritasa, a Juki podsje-
a kako do sada nisu morali plaati
niti jednog izvoaa radova, jer su
u pomo priskoili mnogi. Meu
ostalim, podsjea da su vodovodne
POLAKO, ALI SIGURNO teku radovi na prenoitu za beskunike
Cilj biskupskog Caritasa -
da prenoite preraste u
prihvatilite za beskunike
-Otvaranje prenoita bit
e ujesen, a razmiljamo
da ovaj prostor s
vremenom preraste u
prihvatilite, jer imamo sve
uvjete za to. Sve e ovisiti
o sredstvima, jer bismo
za voditelja rado imali
socijalnog radnika koji
e s beskunicima raditi i
nastojati ih resocijalizirati
kako bi se to prije mogli
vratiti u drutvo, mogue
se i zaposliti te ivjeti
samostalno. Ovo im ne
bi smjelo biti stalno, ve
samo privremeno mjesto
boravka, stepenica za
ulazak novi ivot u emu
emo im maksimalno
pomoi, kae Miljenko
Juki, pomonik ravnatelja
Caritasa ibenske biskupije
i elektrine instalacije izveli ueni-
ci ibenske Industrijsko-obrtnike
kole pod mentorstvom svojih
profesora, a i druge su izvodili
ljudi dobre volje i velikog srca ne
traei bilo kakvu novanu nakna-
du za rad.
- Na primjer, kninska tvrtka
'Knauf' nam je donirala komple-
tan materijal za pregradne zido-
ve, novac su uplaivala poduzea
i ustanove, organizirane su huma-
nitarne akcije i koncert i da ne na-
brajam dalje. Svakako su nai ljudi
jo jednom pokazali humanost na
emu smo im zahvalni, Juki e.
Govori kako su i materijal koji su
morali kupiti, poput PVC stolari-
je koja je raena po mjeri u tvrtki
'Skelin mont', platili po znatno ni-
oj cijeni od realne, praktiki samo
cijenu materijala.
-Svi nam izlaze u susret i vje-
rujem da emo na isti nain opre-
miti dvije kupaonice i dva WC-a,
tri sobe s ukupno osam kreveta,
praonicu s perilicom i suilicom
robe, mini kuhinju i trpezariju te
dnevni boravak, kao i prostorije za
voditelja i uvara, nabraja Juki.
Upitan imaju li stanari Ulice bra-
e Polia, koji su se prvotno bunili
protiv prenoita za beskunike u
njihovoj ulici, jo uvijek negativan
stav o tomu, Juki odgovara:
KATARINA RUDAN
katarina.rudan@sibenski-list.hr
IBENIK
Miljenko
Juki
Volonteri
Caritasa
svakodnevno
rade na
ureenju
protora za
prenoite
Dio
prenoita u
kojem e biti
trpezarija ,
mala kuhinja
i dnevni
boravak
Nakon 54 dana trajka, kada
su se u eter emitirale jedino rekla-
mne poruke i vane servisne in-
formacije, u srijedu je upanijski
Radio-ibenik poeo s redovitim
radom. Novinari i tehniari najsta-
rijeg elektronikog medija u iben-
skom kraju na trajk su se odluili
nakon to nisu dobili tri uzastopne
plae od kojih su im ovih dana na-
domirene dvije, no to ne znai da
je poslovanje radija, optereeno s
najmanje 700 tisua kuna tekueg
dugovanja uplovilo u mirnije vode.
-Poinjemo raditi nor-
malno, koliko je to
uope mogue u
trenutanim ka-
drovskim uvje-
tima, jer smo
tijekom trajka
ostali bez Zo-
rana Stojievia,
voditelja marketinga,
koji je dao izvanredni otkaz
i sada nas je na radiju devetero
objanjava Mario Marotti, novinar
i sindikalni povjerenik. Vlasnik na
to radno mjesto ne pristaje zaposli-
ti novu osobu, makar honorarno,
ve trai da se reorganiziraju, te
sada u programu gube voditeljicu
Jozicu Krni, koja je preuzela dio
Stojievievih zaduenja u voe-
nju raunovodstva. Zajedno s ko-
legicama, novinarkama Suzanom
Grubi i Anamarijom kori, Krni
se odsad brine i o marketingu, a za
razdoblje do kraja godine, prema
odluci direktora Dalibora Slavice,
PRIMIRJE Radio ibenik od srijede radi uobiajeno
TRAJK PREKINUT nakon 54
dana, ali je opet uskoro mogu
ukoliko raun ostane u blokadi!
Svjesni smo da jako
dugo neemo moi primiti
plae ukoliko vlasnik ne
napravi nuni korak, a to je
da u radio unese najmanje
200-300 tisua kuna, da
se pokrpa financijska rupa i
otkoi blokada zbog ovrha
za otpremnine bivim
kolegama koji su otili u
prijevremene mirovine
naglaava Mario Marotti,
novinar i sindikalni
povjerenik R
na radio se uvode minimalne plae
od tri tisue i etiristo kuna u bruto
iznosu, to se odnosi i na plau za
kolovoz. I tijekom trajka isticali su
da nemaju nita protiv 'minimalca'
ukoliko bude vremenski odreen,
no pred njih je vlasnik stavljao i
sada povuen zahtjev da potpiu
radne ugovore na tri mjeseca, to
su dosljedno odbijali jer to na pr-
vom mjestu otvara mogunost ot-
putanja bez prava na otpremninu.
Znak dobre volje
-Nakon gotovo dva mjeseca
trajka, stvar je dospjela u slijepu
ulicu, bez ikakvih pomaka. Jest,
dobili smo plae za travanj i
svibanj, a duguju nam za
lipanj i srpanj. Ovo je
na znak dobre vo-
lje, jer nije istina,
kako nas se u za-
dnje vrijeme zna-
lo optuivati, da
ne elimo raditi. e-
limo, a to smo dokazali
i tijekom trajka pokuavajui
omoguiti nesmetan, kakav-takav
prihod od marketinga. Oglaivai
nas nisu napustili, meutim, jasno
nam je odavno, prihod je nedosta-
tan da pokrije sve nae rashode,
premda su minimalni i do kraja
racionalizirani, istie Marotti. Do-
daje kako je normalizacija poslo-
vanja Radio-ibenika vezana uz
oekivanje da vlasnici u to kraem
roku rijee dio dugovanja prema
zaposlenicima i honorarcima, te je
sljedei korak na Adrialu plus i Za-
greb Montai koji zajedniki dre
veinski paket vlasnitva Radio-i-
benika i s Gradom ibenikom (16
posto dionica) jedini od ukupno 23
suvlasnika sudjeluju u upravljanju
radijem i pojavljuju se na zasjeda-
njima Skuptine tvrtke. Raun tvrt-
ke je u blokadi, optereen ovrhama
za otpremnine etvorima bivih
kolega koji su otili u prijevreme-
ne mirovine, te radio nee biti u
stanju isplatiti plae radnicima,
napominje Marotti.
U pitanju upanijska
frekvencija?
-Svjesni smo da jako dugo nee-
mo moi primiti plae ukoliko vla-
snik ne napravi nuni korak, a to
je da u radio unese najmanje 200-
300 tisua kuna, da se pokrpa ta
financijska rupa. Naposljetku, svi
suvlasnici, kada su ulazili u radio,
znali su da e mu trebati pomo
da opstane, a ne oekivati da se ra-
dio sam izvue da je to mogue,
oni ne bi bili potrebni. Naalost,
knjiga je spala na tri suvlasnika
slova i sada ekamo. to se tie
prostora, u prizemlju zgrade koju
je vlasnik radija prodao moemo
boraviti barem jo godinu dana,
to je ipak nekakvo olakanje, jer
smo se, prema prvotnom traenju
novog kuevlasnika ubrzo trebali
odseliti, ni sami ne znamo kamo.
Radit emo, no ukoliko raun i
dalje bude u blokadi, ponovno e-
mo u trajk, moda ve poetkom
listopada, najavljuje Marotti i na-
glaava kako bi svako daljnje sma-
njivanje broja zaposlenih dovelo
u pitanje mogunost ispunjavanja
uvjeta iz koncesije za upanijsku
frekvenciju.
OEKIVALO SE DA
ZARADIMO I ZA OTPREMNINE!
-Vlasnik je odustao od zahtjeva da
potpiemo ugovor o radu na tri mje-
seca, ali ne znamo je li to njegova
definitivna odluka, jer smo uli da
je to odgodio samo do 1. rujna. Taj
je dan jako blizu, no vjerujem da do
toga nee doi, jer je dogovor da
1. rujna dobijemo na potpis jedino
anekse ugovora kojima se plaa
umanjuje na minimalnu, govori Ma-
rotti. Inae, otpremnine za etvero
kolega, na koje je vlasnik pristao,
a nije ih isplatio u ratama prema
dogovoru, iznose oko 110 tisua
kuna. Smatram da je vlasnik trebao
osigurati fond za tu isplatu, a ne
oekivati da i to zaradimo, u svim
tekoama u kojima posluju manje-
vie svi mediji u zemlji.
BRANIMIR PERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
IBENIK
Na
minimalcu:
odlukom direktora Dalibora
Slavice, djelatnici R e do 31.
prosinca primati minimalnu
plau od 3 tisue i 400
kuna u bruto iznosu
Mario
Marotti
Cilj biskupskog Caritasa -
da prenoite preraste u
prihvatilite za beskunike
-Ljudi malo pomalo uviaju
da prenoite nije neto strano
u njihovom susjedstvu, vide kako
pomalo sreujemo prostor i okoli
i vjerujem da o svemu imaju dru-
gaiju sliku.
Otvaranje najesen
Vjeruje da e Grad financirati
ureenje i asfaltiranje razrovane
ulice, kako je i obeano. U prenoi-
tu e biti osam leajeva, a ako ne
daj boe u ibeniku bude vie be-
skunika postavit e se kreveti na
kat i kapacitet udvostruiti. Juki
je u kontaktu s beskunicima i ka-
e da su zadovoljni to e se imati
gdje skloniti i zanimaju se kad e
se prenoite otvoriti.
-Bit e to tijekom jeseni, a raz-
miljamo da ovaj prostor s vre-
menom preraste u prihvatilite,
jer imamo sve uvjete za to. Sve
e ovisiti o sredstvima, jer bismo
za voditelja rado imali socijalnog
radnika koji e s beskunicima
raditi i nastojati ih resocijalizirati
kako bi se to prije mogli vratiti u
drutvo, mogue se i zaposliti te
ivjeti samostalno. Ovo im ne bi
smjelo biti stalno, ve samo pri-
vremeno mjesto boravka, stepe-
nica za ulazak novi ivot u emu
emo im maksimalno pomoi,
zakljuuje Juki.
MJESTO ZA DESETAK
IBENSKIH BESKUNIKA
Podsjetimo, Grad je ibenskom
Caritasu dodijelio 127 kvadratnih
metara prostora na 20 godina, za
ureenje prenoita, a godinje e
iz prorauna za njegov rad izdvajati
100.000 kuna. Bit e to dostatan
prostor za desetak ibenskih be-
skunika, ne samo da prespavaju
no, ve i za odravanje osobne
higijene.
BORAVAK U PRIHVATILITU -
RUAK U PUKOJ KUHINJI
-Stvorili smo uvjete da prenoite
jednog dana postane prihvatilite,
a to je u ovom trenutku najvanije.
S obzirom na to da e ovdje biti mini
kuhinja, trpezarija i dnevni boravak,
desetak beskunika bez problema
moe tu boraviti. Doruak i veeru
mogli bi sami pripremiti, a ruati
u naoj pukoj kuhinji, a voditelj
prihvatilita i ostale strune osobe
koje bismo u rad ukljuili kao volon-
tere radili bi s njima i pripremali za
osamostaljenje, kae Juki.
6 aktualno
ibenskilist
MARINAJURKOVI
marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr
BETINA
Sve je spremno za poetak
gradnje muzeja drvene brodo-
gradnje u Betini. eka se sredina
rujna, kada e tinjanska opina
ui u turistiku posezonu a ko-
munalni red dopustiti poetak
graevinskih radova. Oni su, ina-
e, nakon natjeajne procedure,
povjereni rijekom Fidalu, tvrtki
dokazanoj u brojnim poslovima
u kojima konzervatori diktiraju
smjernice. Potpise na ugovor 'te-
ak' milijun i 624 tisue kuna ko-
jim je stavljena posljednja toka na
formalne predradnje za start grad-
nje muzejske ustanove, stavili su
naelnik opine Tisno Ivan Klarin
i direktor Fidala Hrvoje Spodnjak.
Raunajui i 450 tisua kuna, ko-
liko je plaena stara kalafatska
kua u samom centru Betine koja
e rekonstrukcijom biti ureena u
muzej, te dodatnih 500-600 tisu-
a kuna za projekt postava, Klarin
'zaokruuje' investiciju na tri mili-
juna kuna.
Projekti koji su budunost
Od toga, napominje, Opina
Tisno u izdacima participira sa
20 posto, a ostatak e izdvojiti
dva ministarstva, kulture i turiz-
ma. Uostalom, i svojevrsna misija
ustanove je, kae, podjednako tu-
ristika, koliko i kulturna.
-Otvaranjem muzeja drvene
BETINA Sve je spremno za poetak izgradnje muzeja drvene brodogradnje
Tri milijuna kuna za obnovu stare kue kalafata
brodogradnje sauvat e se od za-
borava betinska kulturna batina
u kojoj drvena brodogradnja pred-
stavlja znaajan segment i prika-
zuje nain ivota itelja otoka. Cilj
nam je da suvremenim nainima
muzejskog obrade tradicije pota-
knemo mlade generacije da na-
stave zanat svojih oeva i djedova.
Takoer emo zadovoljiti i turi-
stiku komponentu betinske prie
kroz novu turistiku ponudu jer
se pokazalo da su ovakvi projek-
ti budunost. Turistima vie nije
dovoljno sunce, more i restorani
- uvjeren je Klarin.
Zanimljivo je, inae, da e mu-
zej biti podijeljen na dva krila -
brodograditeljsko i etnoloko. U
prvom e se nalaziti multimedi-
jalna dvorana u kojoj e se proji-
cirati dokumentarci o istraivanju
rodoslovlja betinskih kalafata, ali i
dokumentacija o povijesti drvene
brodogradnje. Prvi kat sadravat
e simuliranu kalafatsku radioni-
cu u kojoj e s pomou najnovije
multimedijalne tehnologije po-
sjetitelji moi sastavljati vlastite
brodove iju e sliku, kao, suvenir
ponijeti iz muzeja. Etnoloko krilo,
pak, pouavat e o betinskim na-
rodnim obiajima, od pirovanja do
odlazaka u polje ili u ribe... Nalazit
e se na tom mjestu i alati koji su
stari Betinjani koristili u svakod-
nevnom ivotu.
Prema rijeima Kate iki
ubri, privremene ravnateljice
betinskog muzeja, posljednjih su
KATARINA RUDAN
IBENIK
Za kapitalne projekte u osnov-
nim i srednjim kolama kojima
se osigurava minimalni pedago-
ki standard, naa upanija je za
2014. godinu na ime decentra-
liziranih sredstava iz dravnog
prorauna dobila 3.130.000 ku-
na, od ega 1.677.000 za osnovno
kolstvo, a za srednje 1.452.000
kuna. Za plan tekueg investiranja
i odravanja iz decentraliziranih
sredstava ukupno je dobila neto
vie od 1,4 milijuna kuna, 731.670
kuna za osnovne i 683.000 za
srednje kole.
Drava kasnila s
raspodjelom
Usto, za iri pedagoki stan-
dard u upanijskom proraunu
ove je godine osigurano 500.000
kuna vlastitih prihoda. Kad se sve
zbroji, u osnovno i srednje kol-
stvo ukupno e biti uloeno oko
ULAGANJA U KOLSTVO Ukupno 5,5 milijuna kuna iz dravnog i upanijskog prorauna
Najvie novca ibenskoj gimnaziji 900.000 kuna
pet milijuna kuna, to je na razini
prologodinjeg iznosa.
S obzirom na to da je drava
ove godine kasnila s raspodjelom
decentraliziranih sredstava za
kolstvo, kasnilo se i s donoe-
njem upanijskog plana njihove
raspodjele, a time i poetkom ra-
dova nakon zavretka kolske go-
dine. Za neke investicije trebalo je
ii u javnu nabavu, pa su radovi
poeli tek poetkom kolovoza. U
mnogim kolama oni jo traju,
no Dijana Ercegovi, proelnica
upanijskog Ureda u prosvjetu,
znanost, kulturu i sport, kae da
e do 8. Rujna, kad poinje nova
kolska godina, svi radovi biti za-
vreni.
Najvea kapitalna investicija
u osnovnom kolstvu je sanaci-
ja fasade i zamjena prozora na
kolskoj zgradi kninske O Do-
movinske zahvalnosti u iznosu
od 700.000 kuna. Istovremeno
je u izradi i glavni projekt za re-
konstrukciju te kolske zgrade u
odnosu na energetsku uinkovi-
tost za to je osigurano 92.000
kuna. Za izradu idejnog rjeenja
projekta kolske sportske dvorane
kninske O dr. Franje Tumana
izdvojeno je 105.000 kuna, dok
e u drniku O Antuna Mihano-
via Petropoljskog otii 235.000
kuna, 50 tisua za izradu projek-
ta dogradnje kolske zgrade s pet
uionica, a 100.000 kuna izdvo-
jeno je za sanaciju temelja u di-
jelu zgrade, te 85.000 za nabavu
didaktike i informatike opreme.
Radi se u osnovnim i
srednjim kolama
U rekonstrukciju rasvjete u
O Vodice ulae se 290.000 ku-
na, a u sanaciju sustava grijanja
100.000 kuna, dok se u sanaciju
june fasade kole u Murteru ula-
e 155.495 kuna.
-Kad se radi o kapitalnim pro-
jektima u srednjim kolama, iz
decentraliziranih sredstava najvi-
e e se uloiti u zgradu ibenske
gimnazije i to: 420.000 kuna za
izradu i vanjsku ugradnju dizala
za potrebe osoba s invaliditetom,
za zamjenu stolarije na zgradi
320.000 kuna, u adaptaciju po-
drumskog prostora za potrebe
arhive 100.000 kuna, te 80.000
za nabavu informatike opreme.
Ulaemo i u ostale srednje kole,
no navest u jo samo da je za sa-
naciju krovita kninske Strukovne
kole kralja Zvonimira izdvojeno
200.000 kuna, te neto manje od
90.000 kuna za nabavu opreme
za izvoenje vjebi.
Realizacijom kapitalnih proje-
kata posebnu pozornost posve-
ujemo osiguravanju uvjeta rada
kolskih ustanova, a sve s namje-
rom da pod jednakim uvjetima
svim uenicima omoguimo kva-
litetno obrazovanje. Novim ulaga-
njima iz godine u godinu pobolj-
ava se i unapreuje pedagoki
standard u naim kolama, ime
moemo biti zadovoljni, zakljuila
je Ercegovi.
Novim ulaganjima iz
godine u godinu pobolja-
va se i unapreuje peda-
goki standard u naim
kolama, ime moemo
biti zadovoljni
DIJANA ERCEGOVI
Kalafatova kua -
zgrada budueg muzeja
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
KREIMIR GULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
IBENIK
Gradsko vijee ibenika u sri-
jedu je donijelo odluku o izradi
Detaljnog plana ureenja pro-
stora Male Soline kod Zablaa.
Time su ibenski vijenici dali
zeleno svjetlo investitoru - vicar-
skoj tvrtki TFI holding na ijem
elu je Jean Paul Udry - koji pla-
nira na tom podruju izgradnju
stambeno-turistikog kompleksa
vrijednog oko milijardu i po eura!
Nisu rijetki koji su tu investi-
ciju nazvali gradnjom
novog grada pored
ibenika, budui
da je predvieno
da u tom naselju
ivi oko 2500 sta-
novnika.
Inae, Detaljni
plan ureenja pro-
stora Malih Solina
obuhvaa 30,5 hektara.
Prema prijedlogu plana na 60
posto te povrine bit e mogu-
e izgraditi stambene zgrade i
centralne gradske sadraje, kao
to su ambulante ili vrtii. Na
22 posto povrine predviena je
izgradnja hotela i hotelskih sa-
draja. Ostatak je namijenjen za
javne zelene i vodene povrine,
odnosno plau.
I vezovi za stanovnike
-U zoni mjeovite stambene
namjene s turistikim sadrajima
moraju se izgraditi i graevine
centralne gradske namjene. Na-
ime, elimo balansirati izmeu
stanovnika i investitora. Nikako
ne smijemo dopustiti da to novo
naselje bude 'mrtvo'. Odnosno, da
ivi samo ljeti, a da zimi bude pra-
zno - kazala je Madlena Roa-Du-
libi, proelnica ibenskog Odjela
za prostorno planiranje.
Stambeno-turistiki kompleks
kod Zablaa imat e i vezove za
svoje korisnike. Svaka peta stam-
bena jedinica imat e svoj vez, ili
broj vezova mora biti 20 posto
od broja ukupnih stambenih je-
dinica.
-Svjesni smo da ibenik ima
velikih problema s nedostatkom
komunalnih vezova. Ali, na pro-
storu Malih Solina nije mogue
poveati broj vezova, to vie to
se na tom podruju ne radi o ko-
munalnim, nego o vezovima koje
e iskljuivo koristiti stanari ili
turisti koji e boraviti u
buduem naselju -
objasnila je Roa-
Dulibi.
Izradu DPU
Mala Solina platit
e Grad ibenik iz
prorauna, no po-
tom e biti potpisan
novi ugovor kojim e
investitor pokriti trokove
izrade plana.
Ve potroeno 60 mil. eura
Podsjetimo, vicarski investi-
tori ve sedam godina otkupljuju
privatne terene i vre pripremne
radnje za izgradnju golemog
stambeno-turistikog kompleksa
kod Zablaa. Osim puno vreme-
na, za taj posao su ve do sada po-
troili oko 60 milijuna eura! Pre-
ma neki procjenama prvi radovi
na prostoru Malih Solina trebali
bi poeti ujesen idue godine. Tre-
nutano, na izvedbenom projektu
radi proslavljeni arhitekt Nikola
Bai. Prema informacijama koje
su do sada iscurile u javnost na
prostoru Zablaa trebala bi se
graditi dva hotela, hostel, stoti-
njak vila, petnaestak stambenih
zgrada, ambulanta, vrti, trgova-
ki centar, umirovljeniki dom, pa
ak i crkva.
GRADSKO VIJEE IBENIKA Odlueno o
izradi detaljnog plana ureenja Malih Solina
Zeleno svjetlo
novom gradu
od 2500
stanovnika
1,5
MILIJARDU EURA
planira uloiti
vicarski
investitor
Tri milijuna kuna za obnovu stare kue kalafata
Najvie novca ibenskoj gimnaziji 900.000 kuna
mjeseci prikupljena 264 predme-
ta, no svi, zbog prostornog ograni-
enja nee u muzejski postav.
-U samoj e postavi biti 130
predmeta. Ostali e biti prikaza-
ni u multimediji, a za 30-ak alata
koje nismo uspjeli pronai po ka-
lafatskim radionicama, konobama
i spremitima, dat emo napraviti
vjerne replike - kae ravnateljica.
Oduevljenje poetkom radova
na muzejskoj ustanovi ne krije ni
enko andri, predsjednik Udru-
ge 'Betinska gajeta 1740'. Udruga
je i utemeljena prije tri godine
radi ouvanja tradicije betinske
drvene brodogradnje i otvaranja
muzeja.
-Vie od 20 godina eljeli smo
da se takva ustanova otvori u Be-
tini. Ideju je podrala i Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti,
ali se nita nije pomaklo dok u
prvom kontaktu s naelnikom
Ivanom Klarinom nismo razgo-
varali o tome te inicijativi da se
brodogradnja betinske gajete pro-
glasi nematerijalnom kulturnom
batinom. I taj projekt je u toku i
nadamo se da e brzo biti gotov.
upanija je za 2014. godinu na ime decentraliziranih sredstava iz dravnog prorauna
dobila 3.130.000 kuna, od ega 1.677.000 za osnovno kolstvo, a za srednje 1.452.000
kuna. Za plan tekueg investiranja i odravanja kola iz decentraliziranih sredstava
ukupno je dobila neto vie od 1,4 milijuna kuna, 731.670 kuna za osnovne i 683.000 za
srednje kole. Usto, za iri pedagoki standard u upanijskom proraunu ove je godine
osigurano 500.000 kuna vlastitih prihoda
Zgrada gimnazije u ibeniku
U muzeju e, govori enko an-
dri, biti izloene i makete bro-
dova koji su uglavnom graeni
u Betini. Radi se o pet maketa-
ma pet tipova brodova, koje e
izraditi Lucijan Keber, jedan od
vrhunskih hrvatskih maketara.
Osim toga, raduje me to e na
popularan nain biti prikazan
nain izrade brodova a ta edu-
kativna strana zainteresirat e i
mlade ljude - zakljuio je andri.
Opina Tisno u izdacima
participira sa 20%, a osta-
tak e izdvojiti dva mini-
starstva, kulture i turizma.
Uostalom, i svojevrsna
misija ustanove je podjed-
nako turistika, koliko i kul-
turna istie Ivan Klarin,
naelnik opine Tisno
Kako se izrauje
drveni brod
Ivan Klarin i
Kate iki ubri
8 aktualno
ibenskilist
Intervju tjedna
SENKA RAMLJAK PROELNICA UPRAVNOG ODJELA ZA FINANCIJE GRADA IBENIKA
KATARINA RUDAN
Tema broj jedan na nacional-
noj razini posljednjih je dana
najavljeno poveanje neopore-
zive osnovice poreza na doho-
dak s 2.200 na 2.400 ili 2.600
kuna, to bi se prema izjavama
premijera Milanovia moglo
primjenjivati ve od 1.listopa-
da. Kako e se to odraziti na
ibenski gradski proraun?
-Prije dva dana bila sam u Mi-
nistarstvu financija i razgovarala
s visokim slubenicima o tzv. mini
poreznoj reformi i o tomu kako
nadomjestiti dio prihoda koji e
otii iz lokalnog prorauna. Ni-
ta jo nije do kraja definirano,
iako je najvjerojatnije da e se
ii na varijantu da neoporeziva
osnovica bude 2.600 kuna. Ne
zna se hoe li se u primjenu ii
od 1. listopada 2014. ili od 1. si-
jenja 2015. godine, budui da
ima cijeli niz zakona koji prate te
izmjene i sada ih treba mijenjati.
Oni moraju ii na Vladu, pa na
Sabor i isto sumnjam da e se
ta procedura tako brzo provesti.
Drim da bi bilo korektno, ako
se ve sve skupa preko noi do-
godilo, da se ne ide u primjenu u
ovoj proraunskoj godini, ve od
Zbog poveanja neoporezive
osnovice na dohodak
gubimo 18 MILIJUNA KUNA,
ali prirez neemo poveavati!
1. sijenja 2015. godine. Svi smo
mi planirali prihodovnu i rasho-
dovnu stranu prorauna, krenuli
u odreene projekte i da do kra-
ja godine ostanete bez tog dijela
planiranih sredstava nikako ne bi
bilo dobro. Ako primjena bude od
1. sijenja 2015. godine, na to e-
mo se pripremiti, iako je teko u
ovom trenutku rei kako. Nadalje,
jo uvijek nije definirano to e se
dati lokalnoj samoupravi da taj
gubitak u proraunu nadoknadi.
Spominje se porez na nekretnine,
ali on se uvodi tek 2016. godine, a
nitko za sada nije radio procjenu
koliki bi prihod od tog poreza bio
na razini drave, a kamoli lokal-
Sve ee se govori o uvoenju sustava cash pooling, pojed-
nostavljeno, objedinjavanje financijskog poslovanja gradskih
poduzea preko jednog rauna. Za sada taj sustav ima samo
grad Varadin. Imate li vi namjeru uvesti ga?
-Radi se o sustavu koji je vrlo slian gradskoj riznici i odmah u od-
govoriti da od 1. sijenja 2015. godine namjeravamo uvesti taj sustav.
To nije zakonska obveza, ve odluka gradonaelnika i njegovih su-
radnika. Intencija je da se kontroliraju sva poduzea u veinskom ili
preteito veinskom vlasnitvu Grada ibenika, na nain da se njihovi
iro rauni uveu u jedinstveni iro raun, kako ga bankari zovu cash
pooling. To ima jako puno prednosti, kojih u ovom trenutku nismo
ni svjesni. Za petnaestak dana e u gradskoj upravi jedna bankarska
institucija prezentirati taj sustav. Potom emo ga prezentirati i di-
rektorima gradskih poduzea, kako ne bi bilo negodovanja. Sustav
je odlian i iz razloga to ako jedna naa tvrtka nema u odreenom
trenutku sredstava, ima ga druga i plaanje se obavlja s tog zajedni-
kog rauna. Dakle, novac cirkulira tamo gdje treba. Ako na raunu ima
viak sredstava i u pozitivi je, banka plaa tzv. pasivnu kamatu, to
je jedan vid tednje. S druge strane, Grad isto kao kod proraunskih
korisnika preko riznice, ima maksimalnu kontrolu gdje se i kako troe
sredstva naih tvrtki.
ZAJEDNIKA KASA GRADSKIH PODUZEA
ne samouprave. S druge strane,
spominje se rastereenje u smislu
izdvajanja za zdravstvo i kolstvo,
ali sve je to nedefinirano i nitko u
lokalnoj samoupravi u ovom tre-
nutku ne moe tono znati kako
e to na kraju ispasti.
Gradonaelnik dr. eljko Bu-
ri je izjavio da e ibenski pro-
raun zbog toga ostati bez 18
milijuna kuna prihoda godi-
nje, to nikako nije zanemariva
suma. Je li to konani izraun?
-Tono je da bi to bilo oko 18
milijuna kuna manje u gradskom
proraunu, pa su smijeni oni koji
govore o dva do tri milijuna kuna
manje. Da je to tako, gradovi si-
gurno ne bi ovako reagirali, kao
to nismo previe dizali prainu
zbog ukidanja dijela koncesijske
naknade koja nam je oduzela
oko tri milijuna prihoda. Grado-
naelnik je u pravu kad govori o
18 milijuna kuna, a da ja to tono
dokazuje i usporedba s gradom
Splitom gdje govore o 70 do 80
milijuna kuna manje. Njihov go-
dinji proraun je 800 milijuna, a
udio prihoda od poreza i prireza
je 376 milijuna kuna i to tono da-
je postotak koji smo i mi izrauna-
li na bazi prihoda grada ibenika.
U na proraun, koji je planiran
u iznosu od 198,5 milijuna kuna,
predvien je prihod u iznosu od
74,8 milijuna kuna od poreza, a to
je osam do devet posto ukupnog
prorauna, to potvruje da je to
18 milijuna kuna o kojima grado-
naelnik govori.
Bez poveanja prireza
porezu na dohodak
Neki gradovi u Hrvatskoj ve
su najavili uvoenje ili povea-
nje prireza porezu na dohodak.
Hoe li i ibenik posegnuti za
njegovim poveanjem kako bi
nadomjestio dio gubitka priho-
da od poreza na dohodak?
-U ovom trenutku nitko u grad-
skoj upravi ibenika, ukljuujui i
gradonaelnika kao elnu osobu,
nije razmiljao niti smo na kole-
giju govorili o tomu da idemo
na poveanje stope prireza. Za-
konski, mogli bismo ga dovesti
do 15 posto. Naime, gradovi su
rangirani i u skladu s tim imaju
zakonsko pravo uvesti odreenu
stopu prireza porezu na dohodak.
S obzirom na to da grad ibenik
ima preko 30.000 stanovnika,
moe uvesti prirez od 10 do 15
posto, ali neemo. Kako nado-
mjestiti? Ministarstvo financija
kao predlagatelj promjena, mo-
ra nai nain na koji e lokalnim
samoupravama veim dijelom taj
gubitak prihoda nadomjestiti. Di-
U ovom trenutku nitko u gradskoj upravi ibenika, ukljuujui
i gradonaelnika kao elnu osobu, nije razmiljao niti smo na
kolegiju govorili o tomu da idemo na poveanje stope prireza
na dohodak kako bismo nadomjestili manjak od 18 milijuna
kuna koji bi mogao nastati poveanjem neoporezive osnovice
poreza na dohodak s 2.200 na 2.600 kuna. Zakonski, mogli bismo
prirez sa sadanjih 10 dovesti do 15 posto, ali neemo. Kako
nadomjestiti manjak? Pa, Ministarstvo financija kao predlagatelj
promjena, mora nai nain na koji e lokalnim samoupravama
veim dijelom taj gubitak prihoda nadomjestiti
SENKA RAMLJAK PROELNICA UPRAVNOG ODJELA ZA FINANCIJE GRADA IBENIKA
Zbog poveanja neoporezive
osnovice na dohodak
gubimo 18 MILIJUNA KUNA,
ali prirez neemo poveavati!
jelim miljenje da je radna snaga
u Hrvatskoj skupa zbog raznih
optereenja, Hrvatska je jedina
lanica EU koja ima poreznu sto-
pu na dohodak od ak 40 posto.
Naalost, u naoj sredini je malo
onih koji imaju visoke neto plae
da bi upale u tu kategoriju. Ali,
ako emo govoriti generalno, nije
dobro stvari rjeavati na tjednoj ili
mjesenoj bazi, donoenjem ne-
kih parcijalnih mjera, ve stvoriti
uvjete za jednu stabilnu poreznu
politiku. Ovako, teko emo pri-
vui i investitore, a time dobiti i
nova radna mjesta i jeftiniju rad-
nu snagu. U ovoj prii o povea-
nju neoporezive osnovice plae
zaboravlja se jo jedna stvar, a to
je da brojni poslodavci s radni-
kom ugovaraju neto plau, pa za
njega porezna reforma nita ne
znai, jer ako je dogovorena pla-
a, primjerice, 3.000 kuna, bez
obzira na to to se u poreznim
razredima dogaalo ta plaa e
ostati ista. Ne kaem da je takav
nain ugovora o radu ispravan ili
ne, ali je injenica da nitko nije
anketirao gospodarstvenike kako
Prije nekoliko dana za potrebe gradskih elnika kupljen je novi au-
tomobil. Je li ba sada trenutak, s obzirom na sveukupnu situaciju u
kojoj porezni obveznici ive, za obnovu voznog parka?
-Kupljen je Golf 7, osnovna verzija, za 138.000 kuna neto iznosa. Moram
rei da je na vozni park jedan od najstarijih u Hrvatskoj, s prosjekom od
14 godina starosti automobila. Po meni, to se nije smjelo dopustiti i davno
je trebalo kupiti minimalno dva nova vozila zbog sigurnosti onih koji ih
koriste. U proraunu za ovu godinu bio je planiran iznos od 100.000 kuna
za uzimanje jednog ili dva vozila na operativni lizing.
S obzirom na to da je cijena Golfa sedmice bila vrlo povoljna, odluili smo se
za kupnju i tu stavku prorauna emo kod rebalansa mijenjati. Moram navesti
i to da odravanje voznog parka, u kojem je osam vozila, starog 14 godina je
skuplje nego koliko kota ovaj kupljeni automobil. Iskreno, po meni bi trebalo
jo novih vozila.
e se oni ponaati u ovoj situaciji
i hoe li radnici doista dobiti 100
ili 200 kuna vie na plai.
Grad je pred novim kredit-
nim zaduenjem od 20 miliju-
na kuna zbog ega je najavljen
i rebalans prorauna. Moe li
podnijeti to optereenje u no-
vim 'poreznim' okolnostima?
-Javni natjeaj za kre-
dit istjee 3. rujna i
tog dana u 12 sati u
gradskoj upravi bit
e otvorene ponu-
de pred povjeren-
stvom, a rije je o
kreditu koji podi-
emo za podmirenje
obveza prema INA-i u
odnosu na TEF, te za projekt
Sveuilinog studija. Ne zaduu-
jemo se niti smijemo za 'krpanje
prorauna', ve za investicijske
projekte. Kredit je na osam go-
dina uz dvije godine poeka, a s
obzirom na Pravilnik o zaduenju
jedinica lokalne samouprave, ne-
e se nita promijeniti u odnosu
na koeficijent izrauna koliko se
smije zaduiti, jer je Grad ibenik
daleko ispod doputene granice
zaduenja od 20 posto u odnosu
na vlastite prihode. To podrazu-
mijeva iznos anuiteta i kamata
koje u tekuoj godini imate pla-
titi uz pribrojavanje eventual-
nih nepodmirenih zaduenja iz
prethodne godine, to u naem
sluaju ne postoji. Kad se sve to
urauna, nae trenutno za-
duenje je 7,8 posto to
je daleko ispod praga
i ove godine izno-
si oko 7,3 milijuna
kuna. To znai da
kad bi se proraun,
u najgoroj varijanti, u
2015. godini i smanjio
za 18 milijuna kuna o ko-
jima smo govorili, neemo se nai
u situaciji prezaduenosti i strahu
od podmirivanja kreditnih obve-
za. Sljedee godine taj e iznos
biti jo manji, jer jedan kredit
istjee, a tek za dvije godine emo
se ponovo popeti na 7,5 milijuna
kuna i tu granicu ne prelazimo.
Koje to kredite otplaujemo?
-Kredit koji najvie optereuje
Grad je prema 'Sunanom Hvaru',
vezan uz sluaj Otoka mladosti, a
glavnica je bila 22 milijuna kuna.
Dalje, imali smo neke nae kapi-
talne projekte i zaduenje kod
Zagrebake banke koji istjeu u
listopadu ove godine, a otplau-
ju se i krediti naih proraunskih
korisnika, s obzirom na to da smo
u sustavu riznice, kao to je dug
Erste banci koja je bila kreditor
kod sanacije bazena u Crnici ko-
ji je plasiran preko JU Sportski
objekti ibenik.
Gradska riznica -
maksimalna kontrola
Spomenuli ste gradsku ri-
znicu koja je u Grad uvedena
2009. godine. Za proelnicu
Upravnog odjela za financije
doli ste 1. listopada prole
godine iz drutva kapitala, pa
bi bilo dobro uti va stav i
iskustva, u relativno kratkom
vremenu, s funkcioniranjem
gradske riznice.
-Veina gradova u Hrvatskoj
prela je na sustav funkcioniranja
gradske riznice, dok su neki gra-
dovi ostavili dio iro rauna svo-
jim proraunskim korisnicima, s
tim to su odredili kada ih i za to
mogu koristiti. Riznica je neto
to ja definitivno podravam, jer
se sve transakcije Grada i njego-
vih proraunskih korisnika odvija-
ju preko jednog rauna, koji je is-
kljuivo pod kontrolom Upravnog
odjela za financije. Na taj nain se
zaista ne moe dogoditi da netko
od proraunskih korisnika ima
odreene rashode,odnosno pla-
anja, a da mi to ne znamo. Rizni-
com je uvedena jedna maksimal-
na kontrola i korisnici prorauna
su svjesni toga da je svaki raun
vidljiv u naem Upravnom odjelu,
da sve mora biti opravdano i na
taj nain kontroliramo potronju
sredstava. U konanici, dolazimo i
do uteda, a svaki raun, svaka fi-
nancijska donacija ili sponzorstvo
moraju proi riznicu. Propusta je
prije bilo, posebno kod Hrvatskog
narodnog kazalita i Meunarod-
nog djejeg festivala, no toga sad
vie nema. Transparentnost tijeka
novca mora postojati, a mi smo
to zahvaljujui riznici i praenju
izvrenja prorauna postigli.
VOZNI PARK PROSJENE
STAROSTI 14 GODINA
198,5
MILIJUNA KUNA
planirani je
proraun Grada
ibenika
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
10 upanija
ibenskilist
MANDE TURINOV-JEINA
redakcija@sibenski-list.hr
Po isteku roka zabrane izvo-
enja graevinskih radova, 15.
rujna, nastavit e se izgradnja
kanalizacijskog sustava Betina-
Murter. Planira se zavretak 3.
faze, koja ukljuuje ulice Butina
i Put Gradine. Te e radove izvo-
diti graevinska tvrtka Cetina iz
Sinja koja ih je i zapoela, dok e
splitski Pomgrad raditi podmorski
ispust s difuzorom, ili tzv. prvu B
fazu.
-Nakon zavretka tih radova
treba raspisati natjeaj za izgrad-
nju ureaja za proiavanje.
Zbog bespravnog objekta na lo-
kaciji budueg ureaja, izgradnja
ureaja za proiavanje odgoe-
na je na gotovo tri godine i njezin
poetak oekujemo napokon u
proljee idue godine, a zavretak
oko Nove godine 2015., s ljetnom
pauzom od 15. lipnja do 15. ruj-
na saznajemo od Ive Maruia,
voditelja projekta izgradnje kana-
lizacije Betina-Murter.
Nema novca
bez istih papira
Kad napokon bude izgraen
ureaj za proiavanje a on, kako
smo upravo saznali, zbog dravne
administracije kasni gotovo pune
tri godine, kuanstva obuhvae-
Nastavljaju se radovi na izgradnji kanalizacijskog sustava Betina-Murter
Betina kasni s rjeavanjem
imovinsko-pravnih odnosa
upitan novac iz EU fondova?
Kad napokon bude izgraen ureaj za proiavanje
to zbog dravne administracije kasni gotovo pune
tri godine, kuanstva obuhvaena prvim trima
fazama, u ulicama Marka Marulia, Sabuni, Luke,
Butina i Put Gradine, moi e se prikljuiti na sustav
odvodnje. -I to samo prvi red kua. Svi ostali se
spajaju na sekundarnu mreu koja bi se trebala
graditi iz sredstava EU fondova, za to smo se
prijavili kae Ivo Marui, voditelj izgradnje projekta
na prvim trima fazama, a to su
kue u ulicama Marka Marulia,
Sabuni, Luke, Butina i Put Gradi-
ne, moi e se prikljuiti na sustav
odvodnje.
-I to samo prvi red kua. Svi
ostali se spajaju na sekundarnu
mreu koja bi se trebala graditi iz
sredstava EU fondova, za to smo
se prijavili kae Marui.
Hoe li betinsko-murterskoj ka-
nalizaciji biti odobrena sredstva
iz EU fondova, dobrano ovisi i o
susjednoj opini Tisno u ijem je
sastavu mjesto Betina. Kako ne-
slubeno saznajemo, tamo se jo
nisu poeli rjeavati imovinsko-
pravni odnosi, a dok papiri nisu
isti, nita od novca. Na posljed-
njoj sjednici OV-a Tisnog jedno od
pitanja na aktualnom satu bilo je
vezano za raiavanje tih odno-
sa u ulicama Zrinskih Frankopana
i Nikole kevina, kojih u katastru
nema. Postavio ga je predsjed-
nik MO-a Betina Zoran Bokan.
Vaniji im sporedni projekti
-Reeno mi je da se provodi
ponovljeni postupak javne naba-
ve jer se na prvi nitko nije javio.
Koliko ja znam ni u proraunu za
2014. za izgradnju kanalizacije
nita nije predvieno. Bit e ka-
tastrofa ako do daljnjega budemo
prolongirali tu stvar jer se radi o
krucijalnom pitanju za Betinu. Po
meni, ovo je najvei projekt koji
se ikada radio na ovom podruju.
Prezentacijski centar za zatie-
na podruja je velika stvar, ali ni
priblino kao kanalizacija kae
Bokan aludirajui na ureenje
prezentacijskog centra u zgradi
Drutvenog doma na Trgu na
moru u Betini, te zakljuuje - vie
se bavimo sporednim stvarima, a
ovo bitno stavljamo po strani.
TO PRIJE OBAVITI
BAGATELNE NABAVE
Uvijek sam inzistirao i inzistiram da se te bagatelne nabave obave to
prije - kazao nam je Ivica Pirjak, proelnik Upravnog odjela za imovinsko-
pravne poslove, prostorno ureenje i planiranje te komunalne poslove u
Opini Tisno, objasnivi dasepojambagatelnenabave koristi zanabave
do 200 tisua kuna, a odnose se na nerazvrstane ceste, nerijeene imo-
vinsko-pravne odnose na pojedinim javnim povrinama...
-Prvi natjeaj je poniten a sad, ili e se raspisati novi, ili e se narud-
benicama rjeavati pojedine ulice, pa i te nesretne dvije ulice u Betini,
stvar je odluke naelnika. Varijanta narudbenice ubrzala bi proceduru
rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa, to je u ovom sluaju vano radi
izgradnje kanalizacije u Betini - kazao je Pirjak opetujui da se eka od-
luka naelnika.
Ivo Marui
ibenskilist oglasi 11
12 upanija
ibenskilist
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE)
Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE)
GradVodice - Tajnitvo 022/444-906
TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111
Puko otvoreno uilite - 022/445001
ACI Marina Vodice - 022/443 086
Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169
Autobusni kolodvor - 022/ 443 627
Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440014
Luka kapetanija - 022/ 443 055
Matini uredVodice - 022/ 443 036
Pota Vodice - 022/ 442 200
Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834
VeterinarskaambulantaVodice- 022/443355
deurni telefon: - 0997003737 (0-24h)
VODI KROZ
VODICE
Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5
Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5
Srima - Hotel Olympia 6.45 7.50 14.0
Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0
ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0
Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05
Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15
Vodice 6.50 11.00 14.25
Grabovci 7.05 11.15 14.4
Gaelezi 7.10 11.25 14.5
ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od
31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
KATARINA RUDAN
VODICE
U suradnji s Fondom za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost
Grad Vodice provodi Program
poveanja energetske uinkovi-
tosti obiteljskih kua na podru-
ju grada kojim e se graanima,
koji zadovoljavaju odreene kri-
terije, subvencionirati provedba
mjera energetske uinkovitosti
na njihovim domovima, izrada
energetskog pregleda i energet-
skog certifikata. Pod tim rado-
vima podrazumijeva se zamjena
stolarije, postavljanje izolacije
na obiteljskim kuama, ugradnja
plinskih kondenzacijskih kotlova
za poveanje energetske uinkovi-
tosti sustava grijanja te ugradnja
tzv. rekuperatora, odnosno urea-
ja kojim se poveava energetska
uinkovitost sustava prozraiva-
nja.
Najvie dvije
stambene jedinice
Fond e sufinancirati radove
na kuama koje su veim dijelom
namijenjene za stanovanje, ima-
ju najvie dvije stambene jedinice,
izgraene su na zasebnoj estici
zemlje i zauzimaju bruto povrinu
do 400 etvornih metara.
-Naalost, obiteljske kue koje
su tek u izgradnji ili one za koje
je pokrenut postupak legalizaci-
je, one koje nisu evidentirane kao
RACIONALNOST do 8. rujna otvoren natjeaj za poveanje energetske uinkovitosti obiteljskih kua
estice zgrade i za koje podnosi-
telj zahtjeva nije upisan kao vla-
snik kue, ne mogu sudjelovati u
ovim programima, kae vodika
gradonaelnica Branka Juriev
Martinev.
Pravo sudjelovanja na natjea-
ju za nepovratna sredstva imaju
osobe s prebivalitem na podruju
grada Vodica koje ulau vlastita
sredstva u provoenje ovih mje-
ra, a osoba moe podnijeti samo
jednu prijavu za sufinanciranje.
Nepovratna sredstva
Ukupne trokove nabave i
ugradnje opreme za poveanje
energetske uinkovitosti sub-
vencionirat e u 40 postotnom
iznosu Fond za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost, 10 po-
sto vrijednosti sufinancirat e s
iz gradskog prorauna, dok po-
lovicu potrebnih sredstava mora
osigurati sam vlasnik kue. Na-
tjeaj je otvoren do 8. rujna 2014.
godine.
Vlasnici osiguravaju
polovicu iznosa
Ukupne trokove nabave i ugradnje
opreme za poveanje energetske
uinkovitosti subvencionirat e u
40 postotnom iznosu Fond za za-
titu okolia i energetsku uinkovi-
tost, 10 posto vrijednosti sufinanci-
rat e se iz gradskog prorauna, dok
polovicu potrebnih sredstava mora
osigurati sam vlasnik kue
Branka
Juriev
Martinev
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
ibenskilist upanija 13
MANDE TURINOV-JEINA
BETINA
Turistiki objekti u Betini tije-
kom kolovoza ostvarili su porast
broja gostiju i noenja u odnosu
na kolovoz prethodne godine sa-
znajemo od Ane Mijat, direktorice
Ureda TZ-a Betine. Iako je prola
godina bila apsolutni rekorder u
odnosu na sve prijanje te biljei-
la rast od 40 i vie posto dolazaka
i noenja, direktorica Mijat kae
da je unato loim vremenskim
uvjetima u Betini do 25. kolovoza
ostvareno pet posto vie dolazaka
i 16 posto vie noenja nego lani.
-To znai da se gosti sve due
zadravaju u naemu mjestu za-
dovoljna je Mijat, dodajui da je
kolovoz ostvario sva oekivanja i
popunio tzv. srpanjsku rupu.
U srpnju pad
od etiri posto
-U srpnju smo zabiljeili pad
od etiri posto noenja u odnosu
na prethodnu godinu, a vidljiv je
i pad dolazaka i noenja gostiju
iz Njemake koji su tradicionalno
najbrojniji na podruju nae desti-
nacije kae Mijat.
Direktorica Mijat ne krije zado-
voljstvo ulaganjem matine opine
BETINA Porast broja dolazaka i noenja turista
Gosti se sve vie zadravaju
u ureenje okolia u Betini, a na
pomolu su i neki novi objekti koji
e Betinu uskoro svrstati u jednu
od top destinacija na otoku, a i
ire.
Dovreno je prostorno i horti-
kulturalno ureenje uvale Zdrae,
potpisan je ugovor o radovima na
buduem muzeju betinske bro-
dogradnje izmeu Opine Tisno i
tvrtke Fidal. Radovi bi trebali po-
eti u rujnu ove godine i zavriti
za otprilike est mjeseci nabraja
direktorica projekte, zavrene ili
pred realizacijom.
Pristanite na Prosiki
Osim toga dodaje Opina Ti-
sno i Ministarstvo zatite okolia i
prirode osigurali su preko projek-
ta NIP iz sredstava Svjetske banke
iznos od priblino milijun eura za
otvaranje novog prezentacijskog
i posjetiteljskog centra NP-a Kor-
nati i PP-a Vransko jezero, izgrad-
nju pristanita na Prosiki, uree-
nje ulaza u PP Vransko jezero te
za adaptaciju zgrade predviene
za prezentacijski centar. Poetak
planiranih radova predvien je
poetkom idue godine veli di-
rektorica Mijat oekujui da e
planirani projekti pridonijeti veoj
turistikoj posjeenosti Betine.
Dovreno je prostorno i hortikulturalno ureenje
uvale Zdrae, potpisan je ugovor o radovima na
buduem muzeju betinske brodogradnje izmeu
Opine Tisno i tvrtke Fidal. Radovi bi trebali
poeti u rujnu ove godine i zavriti za otprilike
est mjeseci nabraja direktorica projekte,
zavrene ili pred realizacijom
Ana Mijat, direktorica
ureda TZ Betina
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
27,5
14,8 14,6
14,2
11,9
4,6
3,4
3,1
2,2
0,9
15,8
14,2
12,2
10,5
9,7
5,3
4,3 4,2
3,9
3,6
2,5
Istraivanje provela: Agencija MEDIApuls
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
GRADA IBENIKA
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
Prvi u gradu,
prvi u upaniji...
14 upanija
ibenskilist
IvoFurijeuZatonuzabiljeiokazivanjegrupemje-
tana koji su mu priali o enidbenimobiajima u
tomemjestu.
-Jedanodnajvanijihdogaajev u ovikovu ivotu
(bar se takooda kodnas raunalo) bila je enidba
momka i udaja divojke. Sami dan vinanja bija je
najveseliji dan za mladoga i mladu, ali isto tako
za njiovu najbliu rodbinu. Ma u prsiman mladoga
i mladenijebilovaikkutenstva,veselja,makardasu
seoni pridsvitoninili kakodasunajsritniji nasvitu,
jerustarijavrimenapasvetakodopridmalovrime-
na, anaalostimatogajovaiki danaske, momaki
divojkanisusebi izabirali kogaoni oenegokogain
njiovi oevi i matereizaberu, nisuseenili izljubavi.
Mislilo se ljubav e dojti poslin kad se vazmu. Kod
nikihbi takoi bilo, ali bilojeparovdi nijenikadbilo
praveljubavi, di suvragaili cili ivot.
Pravilojebilodabogati uzimabogatudivojku, siro-
maicadagrezasiromaha. Osinnikolikobastvar-
no bogatih familj u Zatonu sve je bilo siromatvo.
Ali i izmeu siromanog svita vaik se najde boljih
i gorih, imai siromahov bogatijihi siromanijih. Pa
takoje boljaodilazaboljeg, gorazagoreg. Adato
budetako, otomusuvodili raunaoevi i matere.
Svaki put vinanje ne bi ni zavrilo onako kako se
mislilo, jerjebilosluajevdamladi needaseuzmu,
pa makar se on nikad ne oenija oli ona ne udala.
Dogodilo se ak i to da je divojka na vinanju kad
je popupitaUzima li za svoga zakonitog mua...
skupilasei utekla, uteklasoltara.
Ali svejedno neka smo imali takvu grdnu uancu
momci suse enili, divojke udavale, dicase raala.
Bilo je grdnih brakova, ali bilo je vie onih pravih,
dobrih.
Momaki divojkabi seuali zagledati ucrkvi, ukolu,
uetnji, odei dopolja, uteaciman. Akobi dolodo
togadabi jedandrugomudali ri, tribali sutoizniti
pridsvojestarijei akosuoni bili zadovoljni, oni suse
mogli viati i sastajati. Ali akostariji nisubili kuten-
ti, odtoganjiovadavanjarii nebi bilonita.
Otac i mati odmomkaobinosuznali rei Mi smo
ti nali divojku. Toje... Dobraje, vridnai potena, a
poten joj je i otac i mati, za nau kuu e biti ne-
merenegotako!
Uancajebiladadicabudupokornasvojimastari-
jiman, pamakar odlukestarijihbilenajpogrinije.
Zamomkovubuduuenukojujeodabraotaci mati
oni susesami brigali kakoeurediti njeinonma-
teroni ocen.
Kadbi setakooevi i matereodmladihsporazumili
da in se dica oenu, dogovoren je bija i dan kad e
divojkuzaruiti.
Jednenediljeposlinpodneoli kojinteatnikomuve-
er matei aa, zajednosmomkomili bi ukuuod
mladedajezarue. Samezarukebi seobaviletako
dasedivojki dadeprsten, vera, ai koji drugi komad
zlata. Divojka bi buduemu sekru i sekrvi dala koji
dar arape oli udar, koulju oli koji drugi komad
robe. Ali same zaruke nosile suusebi nitovie od
samogadarivanja, tojebijakonani dogovormom-
ka i divojke, njiovih starijih i sve njiove rodbine da
sunjihdvojemladihizabranici, daesevinati i biti
mui ena. Zasveostaleumistutojeznailodivoj-
kajezaruenai vienikonemapravodananjubaca
oko, onajezauzeta.
U kui di je bilo manje radne snage, poslin zaruka
divojka bi se ve koristila kao nova radna snaga
u kui.
Kazivanja izgubljenog vremena
Bilo je parov
di su vraga ili
cili ivot!
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
JOKO ELAR
IBENIK
Dok oko nas na svakome ko-
raku vlada uurbanost, turistika
vreva i agor na ulicama, dotle
jedan skup od 24 muke i enske
osobe, u svojim prostorijama na
Baldekinu, provodi sate u pot-
punoj tiini, sporazumijevajui
se samo znakovnim jezikom.
Rije je, dakle, o aktivnostima
gluhih i gluhonijemih lanova
upanijske istoimene udruge,
ije raznovrsne programe orga-
nizira njen predsjednik Hrvoje
Papak i njegova suradnica Ivana
Koli, ovlatena prevoditeljica za
hrvatski znakovni jezik, zajedno
sa znanstvenim i drutvenim in-
stitucijama.
Skup o kome je rije organi-
ziran je u svrhu znanstvenoga
istraivanja o ivotu, radu, navi-
kama, sklonostima, stupnju uklo-
pljenosti u drutvu, poznavanju
znakovnoga pisma, zapoljavanju
osoba s tekoama sluha i govora.
Razvijati meusobno
povjerenje
Teaj i istraivanje vodila je
kao goa gospoa Renata Nem-
i Mor, znanstvenica sa Eduka-
cijsko-rehabilitacijskog fakulteta
u Zagrebu, Odsjek oteenja
sluha.
Prema njenim rijeima, iben-
ska udruga gluhih je za tu svrhu
odabrana kao jedna od najuspje-
nijih u Hrvatskoj, u kojoj je, pri
Hrvatskome zavodu za zdravstvo,
registrirano oko 12.700 gluhih i
gluhonijemih osoba.
Okupljeni lanovi te udruge,
meu kojima ima i branih pa-
rova s djecom, odgovarali su na
ak 158 upita, vrlo detaljnih i
preciznih iz etiri predoena im
upitnika, po naelu anonimnosti
bez podataka o identitetu i bez
potpisa.
Voditeljica Renata istie kako
je meu gluhima potrebno razvi-
jati iroko meusobno povjere-
nje, poznavanje i razumijevanje,
te ih pribliiti ostalim kategorija-
ma drutva, u kojem ima mnogo
i onih koji u svome ivotu nika-
da nisu ni komunicirali s gluhim
osobama.
Poslodavci jo uvijek
nemaju razumijevanja
Kao poseban problem je nagla-
sila potrebu zapoljavanja takvih
osoba na odgovarajuim poslovi-
ma privatnoga i javnog sektora,
gdje, usprkos nekim pomacima,
jo ima pojava zaziranja od ljudi
s oteenim sluhom i govorom.
Dobro komuniciraju pomou
znakovnoga jezika koje izvrsno
poznaju s ranijih teajeva. Inae,
kao vrlo drutvene osobe, gluho-
nijemi se ni po emu ostalom u
ponaanju ne razlikuju od osoba
normalnog sluha.
ZNANSTVENCI U IBENIKU istrauju socijalnu prilagodbu
i uklopljenost u drutvo gluhih i slabo slunih osoba
ibenska udruga
najuspjenija u
Hrvatskoj
Skup je organiziran u svrhu
znanstvenoga istraivanja o ivotu,
radu, navikama, sklonostima, stupnju
uklopljenosti u drutvu, poznavanju
znakovnoga pisma, zapoljavanju
osoba s tekoama sluha i govora
Meu gluhima potrebno je razvijati
iroko meusobno povjerenje,
poznavanje i razumijevanje, te ih
pribliiti ostalim kategorijama
drutva, u kojem ima mnogo i onih
koji u svome ivotu nikada nisu ni
komunicirali s gluhim osobama
RENATA NEMI MOR
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTETUZAGREBU
KATARINA RUDAN
VODICE
Ispred Starog porta na Obali
Juriev Ive Cote, kod Rue vje-
trova, prole je srijede odrana
Veer maslinova ulja na kojoj su
svoje proizvode izloila 22 izlaga-
a iz ibensko-kninske upanije,
ali i ire. Meu njima bilo je dese-
tak maslinara, a sve se odigralo u
dobroj organizaciji Udruge masli-
nara i uljara grada Vodica Trau-
lik, a pod pokroviteljstvom Grada
Vodica i tamonje Turistike za-
jednice. Vodianima je to druga
feta od uja, kako ju organizatori
vole nazivati, a okupila je brojne
posjetitelje, meu kojima je bilo
najvie domaih i stranih turista.
U kulturnom dijelu veeri nastu-
pili su klapa Bunari i KU Vodike
perlice. Ako je suditi prema gu-
vama koje su se za tandovima
stvarale, zadovoljni bi trebali biti
i sudionici sajma, a time i organi-
zator, Udruga Traulik.
Manifestacija -
pun pogodak
-Cilj fete od uja je poticanje
razvoja maslinarstva, nae oblice,
proizvodnje ekstra djevianskog
ulja, promocija lokalnih proizvo-
da te ouvanje kulturne i prirodne
batine ovog kraja, kae Ivan Kra-
njec, tajnik Traulika. Osim ulja,
posjetitelji su mogli degustirati i
kupiti vino, sir, med i druge do-
FETA OD UJA odrana manifestacija 2. veeri maslinovog ulja
Promocija domaih proizvoda
kao dio turistike ponude
mae proizvode, a dobruprou
imao je i poljiki soparnik.
Vodiki maslinari u udrugu
su se udruili prije dvije godine i
danas ih je oko stotinjak, a u svo-
jem programu rada meu ostalim
imaju i ovu manifestaciju.
-Mislim da je ona pun pogo-
dak, jer upravo sezonu i turizam
moramo iskoristiti za prezentaciju
naih autohtonih i prepoznatljivih
proizvoda. Moda smo nau tra-
diciju, a tu prije svega mislim na
maslinarstvo i vinogradarstvo, po-
malo zapustili na raun turizma.
Dobro je to se zadnjih godina
svi skupa polako budimo, vra-
amo se tradicijskim kulturama
i koristimo kao dobar adut i u
bogatijoj turistikoj ponudi, ka-
e nam Kranjac, koji i sam ima
maslinik od stotinu to starih to
novih stabala na predjelu Kamena
u vodikom polju. Na skriva zado-
voljstvo to su se vodiki maslinari
organizirali, pa sada imaju i svoj
tand kod Donjeg bunara na ko-
jem turistima svakodnevno nude
ekstra djeviansko maslinovo ulje,
a prodaja dobro ide.
F
O
T
O
: IN
F
O
V
O
D
IC
E
Ivan Kranjac , tajnik
Udruge Traulik
tand sa ekstra djevianskim maslinovim uljem
Vodiki maslinari, lanovu Udruge Traulik
Prodavali su se i drugi domai proizvodi
16 upanija
ibenskilist
PIE: URO PERLI
DRNIKI
AMARCORD
Uvik vako kad san s vami, provan biti mukarina, ona prava, ka ta i dolikuje
oviku brkau od priko ezdeset godina. A zato? Zato ta je taki mot. Di bi to
sliilo da ja ponen govoriti o enskin suzan, o nekakvin emocijan, kad ono zna,
zaljubi se estoko i sve tako. A jopet, trevi mi se da i ja, eto taki kakvi jesan i ta
svi znate da san taki, malo poljuljan u svojoj vrstini. Od nikidan san dobijo jedno
pismo iz ibenika. Javlja mi ena, evo ti pismo, pie adresa Drniki amarcord.
Dakue da san ga dobijo. Eto, u njemu lipo pie ovik, po rukopisu i po riin vidin
da je pravo pismen i duevan ovik, ivi tute u ibeniku, a rodon je sa Pakova
Sela. Lipo ti on meni pofali ovo ta se mi vako ujemo priko nai novina, i podsiti
se i sam onizi momenata kad je i on bijo gimnazijalac u Drniu i kad je pisa u
kolskon listu Gradina. Onda je bijo lip obiaj da ti pie o ljubavi prema enskin i
to drito, bez okolo kole, s imenon i bezimenon. Bile su to najiskrenije emocije, one
ta ivot jo nije stiga pokvarit ili unitit u oviku. Bile su nade da e ivot svima
biti mila majka, a kad ono, mnogima bude zla maija. I tek kad ostari, vidi da od
sveg tog obilja i srca i due, obilja emocija, ne ostane nita vidljivo. Ostanu samo
oviku moda oiljci u srcu, neka skrivena tuga i sianje kako je nekada, kad si
bijo mlad, bilo lipo sanjati. I ako to nije nigdi zapisano, makar u malom kolskon
listu, kao da nije ni postojalo. Zato mi je drago da mi se javijo moj Pakovanac
jer vidin i kroza nj da se emocija ne valja sramiti. Kad voli Domovinu, Boga, enu,
zalazak sunca nad obzorom Drnia, voli ih iskreno, strastveno, duboko, svin uton.
Zato mi je drago da me se sitijo, ba ka i jedan Joso iz Plastova ta me vidijo na
Pijeci i nako iskreno, u prsi, ka ta Plastovani znaju, reka: Svaka ti ast, brajo!
Taka si me svojin riin. Nije Joso davno suzu pustijo, ali bijo san blizu kad si ono
spominja uvanje ovaca i aikovanje kod lokve. Nije da mi nije drago kad sretnem
te i takve ljude. Zbog njizi shvaan kako su drutvene promjene strelovite, kako
uas itava jedna generacija, itava jedna civilizacija bude satrvena i zaboravljena
brzinom tehnolokih promjena. Ono blaeno vrime sa tri-etri tekera u kui,
davno je prolo. Moja mater je kupila friider jer je uspila nagovorit au zato ta
se u njemu more ladit bevanda. Mi smo ili voe koje smo imali: smokve, murve,
vinike, gripine, kotele, kupine i groe. I di zdravije. Sada dica i ne znaju ta
je gripin, sad ga kulturno zovu ogrozd. Kotele su mi ipak bile najdrae. Moja
gospoja, ondanja cura, slala mi ih je i u vojsku pa su se oni gori udili da kakve
su to mrele. A one ki cukar, em su one slatke, em ih je ona poslala! Di lipe.
Sada u svakoj kui ima tehnike da se obian ovik ne more njanci sna. Kad
mene neko upita kako temperiram klimu u kui, ja poludin. Meni je vano da se
ne betima, da se volimo i da je klima u kui vedra i vesela. Sad govoru o klimi
di ti pue kroza zid. Pa onda puste televizije i programi, ne more sve vidit ni
razabrat da ima pet glava i deset ruku. Dica trecaju na mobitelin, boe sauvaj!
A jopet kad vidi sadrajnost njijovi tekstova, vidi aliboe novaca. Jo kad reu
da je puno spor internet. Ne ti iinjera u Nasi pa in triba pusti, nisan vie siguran
mega ili giga, znan samo da su bajti. A jo san zaboravijo mikrovalne penice,
to su one za zgotovit spizu odma nama. Eto, dolo je i vrime da u vlastitoj kui,
da bi moga normalno ivit i funkcionirat, triba bit barenko iinjer, a i ena bar
kakva profeurica, a ne aldurica. Pa se pita: Boe, jesan li ja zabasa u ovo i
ovakvo vrime, pa se sve slabije snalazin u svemu ovom? A zapravo, na djelu je
onaj najbeutniji sudac, vrime: Ono ini kao konaan sudac ono to najbolje
zna. Sve potire u zaborav !
Vrime ini ta najbolje zna
- sve potire u zaborav! JOKOELAR
Dok u ibenskome obalnom
pojasu jo buja ljetna turistika
vreva, u mnoga mjesta zalea se
(upravo u ljetnim mjesecima) ne
moe doi javnim prijevozom, niti
iz njih otii. Danas u 21. stoljeu,
rekli bismo.
Dio prie o tome ispriao nam
je Branko Milia iz Bratskoga Do-
ca, inae s boravkom u Njema-
koj, ali koji svake godine s obitelji
vie mjeseci provede u rodnome
kraju.
U mjestu iroke Bratski Dolac,
u kojem obitava tek petnaestak
obitelji, kraju netaknute prirode,
prekrivenom vinogradima i masli-
nama, navodi nam gospodin Mili-
a, prije nekoliko godina boravila
je jedna ekipa norvekih novinara
i napisala vrlo afirmativan prilog,
pun hvale za ljude i taj 'zabae-
ni' kraj primotenskoga zalea.
U idilinome okruju, kojim ri-
jetko proe i po koji automobil,
meutim, grade se nove kue za
stanovanje, kue za odmor, ak
prave vile ljudi iz unutranjosti
Hrvatske,, povratnika iz inozem-
stva, doljaka iz BiH. Neki od njih
podiu nove nasade maslina i vi-
nove loze.
Proirile se susjedne iroke
Ali, u ta sela namjernik ne
moe doi autobusima javnoga
prijevoza, jer tamo sada nitko ne
vozi. Tako je cijelo ljeto, dok ne
ponu kole. Ako zapitate ured
informacija na ibenskome auto-
busnom kolodvoru, odgovorit e
vam leerno da 'naalost' onamo
ne moete otii, jer 'firme sada ta-
BRATSKI DOLAC, IROKE, VEZAC Sela junoga Primotena ljeti bez javnoga prijevoza
Kraj iste prirode to ga
hvale norveke novine
mo ne voze.' Pa, tako valjda nije
bilo ni 1946. godine!
U samome Bratskome Docu
nema nieg osim poljoprivrede,
poglavito onog malobrojnog i
starijeg stanovnitva. Zatvorena
je i vinarija Vinoploda koju su do
prije vie godine stalno obilazili
turisti i ondje kuali vrhunski ba-
bi. S Miliom smo se vozili u selo,
u kome vie nema ni nekad jedine
ugostiteljske radnje. Nema poljo-
privredne zadruge, postoji jedan
duan ispred kojega ljudi u doko-
lici piju pivo.
Ovdje po nekim nasumice
odabranim, polu skrivenim lo-
kacijama, pria nam Milia, baca
s krupni graevinski otpad, od
takvoga otpada neijom samovo-
ljom uniteno je i djeje igralite. I
ono djece to ih ovdje ima, nema-
ju vie komu u svome selu. Zatvo-
ren je i dom za osobe s posebnim
potrebama koji je ovdje djelovao
nekoliko desetljea, a njegovi ti-
Mjestom dominira stara crkva sv. Jeronima s grobljem
s karakteristinim kamenim zvonikom, sagraenim
sredinom sedamdesetih, kada je upnikom ondje bio
don Stipe Perkov. Na groblju ima raskonih grobnica,
a jedna od skromnih je i ona obitelji Palinka, iji je
izdanak i naa filmska glumica i redateljica Olga
Palinka, odnosno, Oja Kodar
Jakov Jurin i Branko Milia
FOTOURNAL
Tekst i slike:
JOKO ELAR
U turistikim mjestima ponuditelji usluga dovijaju se na svaki nain privui
posjetitelje razliitim atrakcijama, od gromoglasne glazbe nazvane festivali-
ma, do krstareih vlakia po ulicama i trgovima. U Primotenu smo, kod okre-
tita autobusa, ugledali jednu, skupu rijetkost, koja eka da je upotrijebe.
To je super luksuzni bijeli lincoln, onakav, kakav se, dodue rijetko, moe i u
nas vidjeti na nekim vjenanjima. Vlasnik mu je jedna talijanska agencija, a
vozilo uvijek stoji spremno kako bi krenulo, tko zna kamo i za visoku cijenu.
Moda i njegov livrirani voza eka negdje u prikrajku ekscentrine goste.
Dotle, s autobusnoga stajalita, jedna ena, ne osobito eznutljivo, gleda
prema tom primjerku turistikoga ki-luksuza.
Stradala stara murva kraj crkve sv. Nikole. Prije vie godina bila je sva ogo-
ljela, nad golemim deblom stajale su samo rijetke grane. Ali se ipak obnovila
i raskrilila okolnim prostorom. Sada je, pak, pretrpjela veliku tetu, odlomio
se jedan dio stabla sa zelenim granama. A Zelenilo obeava da e je spasiti.
Malo tko zna da je ona bila mjestom velike nesree poetkom 1945. godine.
Tada se s jednoga trabakula iskrcavalo streljivo, granate i dugi eksploziv.
U jednom trenutku dolo je do strane detonacije i sve je odletjelo u zrak,
a na grane murve su pala ljudska tijela Izgorjela je i jedna kua na rivi
gdje je bila gostionica Mate Kovaa, a murva je bila mjesto alosti. I zato bi
je trebalo sauvati.
Unajmite lincolna
Nesretna murva
BRATSKI DOLAC, IROKE, VEZAC Sela junoga Primotena ljeti bez javnoga prijevoza
Kraj iste prirode to ga
hvale norveke novine
enici su razasuti posvuda, a 16
zaposlenika ostalo je uglavnom
bez posla.
A susjedne iroke su se uistinu
proirile s mnogim novim obitelj-
skim kuama, iji su se vlasnici,
usprkos prometnoj izolaciji, odlu-
ili ondje skrasiti.
Poljoprivrednik, kao preci
Mjestom dominira stara crkva
sv. Jeronima s grobljem s karak-
teristinim kamenim zvonikom,
sagraenim sredinom sedamde-
setih, kada je upnikom ondje bio
don Stipe Perkov. Na groblju ima
raskonih grobnica, a jedna od
skromnih je i ona obitelji Palinka,
iji je izdanak i naa filmska glu-
mica i redateljica Olga Palinka,
odnosno, Oja Kodar.
Svoje dojmove iz toga ose-
bujnoga kraja, naposljetku
emo sreivati u kui Branka
Milie, gdje nam se pridruio i
njegov prijatelj Jakov Jurin, koji
je puna etiri desetljea proveo
na radu u Norvekoj, a lani se
'za stalno' vratio u svoj zaviaj.
Bavi se poljoprivredom, kao ne-
kad njegovi preci. Za Norveku
kae, da je divna zemlja, ali svoj
'kamen na kamenu' je ipak ono,
to se iz srca nikada ne moe
iupati.
'Vezali me za taj kamen neki
meni slini ljudi', pjeva i ona po-
znata Miina pjesma, toliko puta
potvrena u ivotu.
Zatvoreni dom tienika
U okoliu niu nove kue
Ovdje je bilo djeje igralite
J
O
K
O

E
L
A
R
18 oglasi
ibenskilist
ibenskilist pria ibenskog lista 19
Kau da svak ima svoju infian-
ciju, a moja infiancija su imena, a
baka nadimci od svita, a jo vie
od koji. Uvik se pitan kad ujen
ili proitan kako se koji ovik ili
koj zove je l mu to pravo ime i
po emu ga je dobija, jer uz puno
lipih imena, ima i onih sminih
ka da se niko naruga dok in ga je
nadiva.
Za jude skoro uvik se more do-
kuit zato je ko dobija niki na-
dimak jer ih nadivaju stariji dici,
prijatej prijateju; dikod iz drago-
sti, vie iz zafrkancije, a neritko
iz zloe ili elozije. Tako akonto
izgleda ili nike falinke uja san
ove nadimke: Cota, Cole, Kljajo,
ore, Klempo, Suvi, Truman, Go-
bo, Cigo, Prsan, Kukilo, Puzdre.
Ako je po udi, onda mogu biti:
Lule, Dobre, Zec, Maak, Pive-
run, Kapula. Sian se jo nikih
nadimaka u ibeniku za koje ne
znan kako su nastali: Kole, Boja,
Cincin, Bao, Pupica, Golubica,
Pulenta, Murga; iz Primotena:
Kusa, Digo, Kure, Runac, Bati-
jaja; iz Bilica: Pluto, Ka, Brom,
Cikvantin, Komita.
Ali ne bi ja o tome, ima ueni-
jeg svita koji o tome vie znaju, a
ja, koji san proveja puno po mo-
ru, radije u o kojima, ovi put o
onima pokraj kojih san puno puti
proa na iti za Kornate.
E bila su to sritna vrimena,
vrimena kad se je na po puta od
Jadrije do Zlarina moglo stat i
mislit di daje: ili prima Obonja-
nu pa na irje ili prima Tijatu pa
u Kornate. Veinon bi privladali
Kornati, puno toga je tamo lipe,
vie je ribe, posebno liganj zimi.
Jedina je mana bila vie milj koje
triba proi, a radi toga i vie mu-
ke ako je zbog nevrimena tribalo
biat kui. Sad kad za veinu nas
vie nema Kornati, ako ne mogu
oti, mogu stisnit oi, sanjat to
mi ne mogu zabranit: da sam od
odma od Jadrije okrenija timun
mrvu udesno prima Lupcu, lipon
koju koji bi po meni triba bit Pr-
vi, jer on je prvi na redu, a ne
pravi Prvi, iza njega. To mi nee
bit teko jer san tu meni dragu
rutu vie puti proa po mrklon
mraku pratei samo mirkava svi-
tla lanterni. Posli prve na Lupcu,
daje, tija-ne tija, vatan kurs pri-
ma drugoj lanterni na Tijatu, ali
s pacencon, jer je teke prije punte
po Starom pazaru, Maloj loi, Pojani,
u ditinjstvo po vika prije ...
brodon od koja do koja - Svilan,
Kaprije, irje, ut ...
Vija u 38 torija
Mala knjiga za veliki gut.
GOJKO HULJEV roen je 1945. u Primotenu. Od 1947. ivi u ibeniku, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu, a u
Zagrebu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Radio je u TLM-u, nakon toga u Zavodu za zapoljavanje ibenik,
gdje je od 1980. do 1991. bio direktor. Do odlaska na studij intenzivno se bavio sportom, kasnije kao sportski aktivist i
elnik sportskih udruga. Umirovljenik je, oenjen, ima dvoje djece i etiri unuka. Prve prie objavio je u asopisu Navigator,
a knjiga 'ir po gradu, pa u ribe' prvi mu je knjievni uradak i moe se kupiti u ibenskoj knjiari 'Matica' kod Medulia.
BILJEKA O PISCU
nisu mogli nai svoj mir.
Kad si proa zapadnu puntu
Kaprija, puno je koji na vidiku,
a nas ruta vodi prima najveen
Tetovinjaku. Prije njega je Du-
ac, uski, dugi, onako ka kuku-
mar, a uz njega manji zvani e-
rigul. Ni na Velom, a ni malom
Tetovinjaku, koji su ublizo, nisan
vidija ni tetu ni vinje. Mora bit
da je davno na Velom i ivila nika
teta jer se vidu zidovi stare kue.
Ali, ako je i ivila tamo, gojila je
masline, a ne vinje, jer oko kue
ima zaputenih stabal maslin. Bija
bi puno sritan da mi se vratit u
vrime kad su se po ovin kojin ze-
lenili vinogradi i masline, umisto
ovoga ta je danas: mrte, boria,
esmine.
S live strane iza Kaprija je Ka-
kan, a isprid njega kolji od dese-
tak metri lipog imena Mala Mara
na kojoj je odnedavna lanterna pa
ti ena vie ne mora strahovat da
e po noi pojubit Malu Maru.
Ma nije meni do Mare, ja mi-
slin na Kurbu, a za do do nje,
kad si proa Tetovinjak, triba
drito prima Vrtliu, ne prima Sa-
mogradu s live strane ni prima
Mrtovnjaku, kolju punon mrte,
Izgubljena ita
Tijata mali koj Kamenica. Jopet
malo desno prima zapadnoj punti
Zmajana (na kojen su od zmajeva
ostale samo guterice) i njegovon
Rtu Otrica, kojega, kad proe,
ugleda otoi Bavljenac. Bavlje-
nac s kojin su se Kaprijani puno
bavili jer je cili u suhozidima, vidi
se da je davno prije bija vinograd
do vinograda. Svaka ast Kapri-
jancima, njihov Bavljenac more
stat rame uz rame primotenskon
Bucavcu, najlipin vinogradima
na svitu. S punin pravon i oni
mogu pivat: krin, kopan
Iza njega Kaprije, reka bi o-
vik kad prije, u svoj svojoj lipoti,
uvala za uvalon, jedna lipa od
druge. Ne virujen da je ime dobija
po imenjaku u Italiji, bit e prije
obrnuto. Uz Kaprije dva Dupinia
veliki i mali i sliu dupinima
kad izronu uvatit draka. A onda
pri kraju Kaprija, s desne strane,
teke vei Prevac. Koje smino
ime! Puno san ih pita, ali nisan
dozna zato Prevac. Kako je i na
njemu raeno poje, reeno mi je
da su na njega esto odlazili mla-
di Kaprijani, muevi i ene, koji u
tisnin kuama u samom mistu, u
kojima su ivili s puno rodbine,
s desne strane. Vrtli je pedeset
metri od kraja do kraja, a najve-
in dilon je ravna kamena ploa
ka stvorena za vatat boju po cilon
tilu. S dva-tri divja luka na sridini,
ne slii ba na vrtal.
I prije njega, a do kraja kad si
ga proa, ukauje se njeino ve-
lianstvo Kurba vela. Veliki koj
pridvodnik Kornata meni slii
na raskonu ensku koja se izva-
lila na bok i brez srama pokazuje
ono ta ne bi smila, bie da su
joj zato nadili takvo ime. Kad si
proa njeinu istonu puntu koju
zovu Punta Mede, more re da
si doa u Kornate. Puno san puti
odanija kad san proa ovu puntu,
ne samo zato ta je doa kraj du-
gon putu, nego i zato to san se
riija valova i doa u mirnije vo-
de. To zato ta se zimi u Kornate
ie za burnog vrimena, a Kurba
se smistila tako da je s ove strane
prima kraju, okle dolazimo, buro-
vito i valovito, a na drugoj strani
prima kulfu mirno.
Jedan je upa u kandal kad
se, dok je prolazija Puntu Mede,
odazva eni priko radiostanice, a
ona ga pitala : Di si?
Evo san se uvatija Kurbe od-
govorija je vas sritan jer je nakon
ure i po ljuljanja doa u bonacu.
Cvita, tako mu se zvala ena, teke
je zastala, a onda zavikala: Koje
kurbe, kurbin sine, tako ti ie u
ribe, a? Kurbati se?
Kako je on zamaka iza punte di
nije bilo vie signala, ona ga nije
ula kad je reka: Cvita, tija san ti
re da san upravo doa u Kornate.
Mui sad, a? vikala je daje
ona ue me kad se vrati kui.
Cvita, Cvita, javi se, nije to
kurba na koju ti misli, to je koj,
otok, razumi! Ma kakva kurba,
ode je sve verino zavapija je
on. Kad je vie nije uja more
bit da je iknila s radiostanicon
od tle, cili shrvan, reka je: A
luline
Bilo mi ga je a, tija san ga uti-
it, ali nisan mu se smija javit jer
bi otkrija da san ih pija, dok san
panulava oko Lucmarinjaka koji
je teke jugozapadno od Kurbe.
O sminin, ali i lipin imenima
koja u Kornatima, drugon emo
zgodon, samo se bojin, ako nan
i daje budu branili tamo i, da
kojega ne zaboravin. Dotle, zapi-
vajmo u njihovu ast: O Kornati,
moji Kornati..
C
R
O
P
IX
20 reportaa
ibenskilist
AKCIJA INFOVODICA PROVEDEN NATJEAJ RASCVITANO,LIPO,ISTO, MOJE MISTO
Odmah nakon Domovinskog
rata, Vodiani su prepoznali da
im je turizam glavna razvojna
uzdanica, pa su u nj i ulaga-
li. Da bi mjesto turistima bilo
primamljivo za odmor, a nji-
ma ugodnije za ivot, meu
ostalim, ulagali su i u njegovo
ureenje. Osim akcija gradske
vlasti, Hrvatske turistike za-
jednice, upanijske i lokalne,
stanovnici su i sami imali svo-
je inicijative i akcije. Jo 1996.
godine ime Pelaji Brunac,
pokrenuo je akciju Cvijee za
Vodice i Cvijee, turizam, Hr-
vatska koju su Vodiani rado
prihvatili. Probudio se natje-
cateljski duh, godinama su se
mjetanima dijelile sadnice i za
samo nekoliko godina cvijee
je postalo sinonim za Vodica.
Turistike Vodice okitile su se i
brojnim nagradama za ljepotu i
ureenost u vie kategorija kroz
dugogodinji projekt Plavi cvijet
hrvatske i upanijske turistike
zajednice. Da se tradiciju ne bi
prekinulo, Vodiani su nastavi-
li i sa svojim akcijama. Tako je
gradsko komunalno poduzee
Le 2005. godine pokrenulo
akciju pod nazivom Rascvita-
no, lipo, isto, moje misto koja
je za cilj imala motivirati ljude
da to ljepe urede i odravaju
svoje zelene povrine.
Natjecanje preko
facebooka
To je neko vrijeme trajalo, a
onda je prekinuto, da bi akciju
pod istim nazivom, ali upotre-
bljavajui modernije tehnike za
njezino provoenje ove godine
nastavio portal Infovodice.
-Prole jeseni sam vidio da je
Turistika zajednica Rogoznice
pokrenula slinu akciju to mi
se jako svidjelo, razgovarao sam
o tomu sa Stankom Birinom, di-
rektorom Lea koji je ideju po-
drao i prihvatio sponzorstvo.
Prijava na natjecanje i glasova-
nje provedeni su elektroniki,
ljudi su nam slali fotografije i
na naem facebooku glasovali i
tko je dobio najvie lajkova taj
je pobijedio, rekao nam je Petar
Grgurev, voditelj i urednik por-
tala Infovodice. Prijave na na-
tjeaj su trajale od Uskrsa do 10.
kolovoza kada su pristigle foto-
grafije postavljene na facebook,
a glasovanje je trajalo do 17. ko-
lovoza do 23 sata. Stiglo je de-
setak prijava, a Petar se iskreno
nada da e ih sljedee godine
biti daleko vie, kao i glasaa.
Fotonatjecanje provedeno je u
etiri kategorije: najljepi vrt,
najureeniji autohtoni vrt, naj-
ljepi travnjak i najureeniji
balkon. Obili smo sve to su
Vodiani proglasili najljepim i
doista ostali bez daha. Koliko je
samo truda, ljubavi, matovito-
sti, vremena, a i novca uloeno
u te predivne zelene povrine,
pitali smo se. No, nije nam tre-
balo previe vremena kako bi-
smo shvatili da Julija, Antonija,
Slavica i Giordana, njihovi mu-
evi i obitelji naprosto uivaju
u tom prekrasnom.
Najljepi vrtovi
Najvie lajkova za najljepi
vrt osvojila je Julija Juriev Po-
lica, ija obitelj u Ulici Josipa
prljana Akabea 22 na 3.500
metara etvornih, osim obitelj-
ske kue ima ogromno dvorite
s travnjakom i vrtom. Dananji
izgled kompleks je dobio malo
po malo, kae njezin suprug
Ante, dodavi da tu ima jo pu-
no posla.
-Tu je bila ikara, na mjestu
dananjeg travnjaka i maslinika
borovi. Bilo je kamenja, ma bilo
je svega! Od 1989. godine kad
smo doli na ovaj teren, uloeno
je puno truda, vremena i novca,
rekao je Ante. Julija je u svojem
vrtu svaki dan i to joj ini za-
dovoljstvo, a esto joj u pomo
priskoe i sinovi Ivan i ime.
-Nisam se nadala nagradi, ali
moram priznati da mi je drago.
Novac u potroiti opet za ula-
ganje u vrt, rekla nam je Julija.
Recimo da su vodike gospo-
e zahvaljujui spomenutom
sponzoru KP Le dobile bon od
2.500 kuna koji e potroiti u
Vrtnom centru CIB-trade ibe-
nik. Ve napunjeni pozitivnom
energijom zelenila, raznolikih
biljaka, kamena i cvijea otili
smo po jo u najljepi autohto-
ni vrt Antonije Franin Pearice
u Doine 10. Sama se prijavila
na natjeaj, poslala fotografije
svojeg vrta jer je eljela pred-
Lajkovima na fejsu birali najljepi
vrt, travnjak i balkon - pobjednicima
nagrada od 2,5 tisue kuna
Na meti
fotoaparata
brojnih turista
kua je obitelji
Giordane Radin
Maukat zbog
prekrasnih irana
U vrtu obitelji
Julije Juriev
Polica je i stara
smokva
Nagrade pobjednicima natjeaja Rascvitano, lipo, isto, moje misto uruene su na Veeri maslinovog ulja
ibenskilist reportaa 37
AKCIJA INFOVODICA PROVEDEN NATJEAJ RASCVITANO,LIPO,ISTO, MOJE MISTO
PIE: KATARINA RUDAN / FOTO: ANTE BARANI
staviti rezultate viegodinjeg
truda, eksperimentiranja sa
sadnjom razliitog mediteran-
skog bilja, a sve to uz minimal-
no ulaganje i malo brige o bilju.
Miris mediterana
-Na mjestu gdje je moj vrt,
svekrva je imala povrtnjak. Ma-
lo pomalo poela sam u njega
saditi mediteransko bilje i prije
est godina ona je uzela drugu
lokaciju za povrtnjak, a ja sam
se ovdjeproirila, kae u a-
li Antonija. Okunica ima oko
800 etvornih metara, pa ima
mjesta za sve, a Antonija na-
mjeravam bilje zasaditi i ispod
stabala u oblinjem masliniku.
Dok smo hodali po vrtu, zrakom
se irio miris gospine trave, a
osim rumarina, lavande, pe-
runike, irisa, djevojakog srca,
zejih uiju tu su i stabla masli-
ne, smokve, vinje, mandarine
i ljive. Uiva u vrtu i ne krije
da ju sve to smiruje. Nakon oba-
veza koje, kao supruga i majka
troje djece, turista u apartma-
nima i ostalih kunih poslova
ima, rado dolazi eprkati u
vrt, a nerijetko samo sjesti na
klupicu ispod smokve koju je
sama napravila, te jednostavno
uivati u mirisu mediterana.
Nakon uivanja u autohtonom
vrtu, krenule smo prema Ulici
irila i Metoda 3. Tamo su nas
u svojem, za nae dalmatinske
prilike ogromnom travnjaku,
ekali Slavica Skoi i suprug
joj Ljubomir. Iako je Slavica
nositeljica nagrade, rije je pre-
pustila suprugu, jer kako ree
on je zasluan za nju, budui
da se brine o travnjaku povrine
od oko 350 etvornih metara.
-Napravili smo travnjak da
nam bude lipe za iviti, a gosti-
ma da dodatno gutaju. Mi smo
Lajkovima na fejsu birali najljepi
vrt, travnjak i balkon - pobjednicima
nagrada od 2,5 tisue kuna
-Prijava na natjecanje i
glasovanje provedeni su
elektroniki, ljudi su nam
slali fotografije i na naem
facebooku glasovali i tko
je dobio najvie lajkova taj
je pobijedio, rekao nam
je Petar Grgurev, voditelj i
urednik portala Infovodice.
Najljepi vrt ima Julija
Juriev Polica, autohtoni
vrt Antonija Franin
Pearica, travnjak Slavica
Skoi, a balkon Giordana
Radin Maukat. Osim
lajkovima nagraene su i
s 2.500 kuna zahvaljujui
sponzoru KP Le
zadovoljni, a gosti oduevljeni
i znaju ujutro na travnjaku u
hladovini stabala raditi gimna-
stiku. Doe drutvo, spremimo
rotilj, djeca imaju prostora za
igranje i svi se dobro osjeamo,
kae Ljubomir.
Prostrani travnjak
i cvjetni balkon
Nesumnjivo je da odrava-
nje travnjaka zahtijeva dosta
vremena kako bi sve bilo i-
sto i uredno, trava pokoena,
a odravati treba i stabla. Od
marelice, preko trenje i japan-
ske jabuke do smokve, te ivu
ogradu od lovor vinje, palma
i drugog bilja. Za cvijee je,
ipak, zaduena Slavica. Naa
zadnja stanica bila je u Bruncu
29a, u samom sreditu Vodica
i stan obitelji Radin Maukat.
Naime, Giordana je nagraena
za najbolje ureeni balkon. I to
s razlogom. Na balkonu, ali i na
svakom prozoru su pitari s buj-
nim iranima koji privlae po-
zornost prolaznika. Fotografije
na natjeaj je prijavila na nago-
vor kerki i prijateljice i ne ali.
-Svi me pitaju to inim kad
su tako bujni. Ali, doista nita
posebno u odnosu na druge.
Valjda im ova pozicija pae, na
istom mjestu su ve petnaestak
godina i uvijek su ovako lijepi,
rekla nam je Giordana. Voli cvi-
jee, a uz irane je vezana od
djetinjstva, jer je i njezina maj-
ka na balkonu stana na ubiev-
cu uvijek imala najljepe ira-
ne. Na kraju recimo da su nam
svi nai sugovornici rekli kako
podravaju akciju Infovodica,
te vjeruju da e ona potaknuti
i druge da urede svoje zelene
povrine i ukrase balkone kako
bi konkurencija bila to vea, a
Vodice ljepe.
Antonija Franin
Pearica
u svojem
autohtonom
vrtu
Hladovinu
travnjaka
Skoievih ine
stabla, a dodatno
ukraava cvijee
Slavica i Ljubomir
Skoi uivaju u
svojem travnjaku
Julija sa suprugom
Antom i sinom imom
Nagrade pobjednicima natjeaja Rascvitano, lipo, isto, moje misto uruene su na Veeri maslinovog ulja
38 kultura
ibenskilist
Strano je to to se dogaa ovih dana
oko kluba Azimut. To je jedino mjesto
gdje se mladi okupljaju i gdje se nisu
dogaali nikakvi izgredi. Pa ti famozni
kvizovi koji se tamo odravaju. I
sama sam nekoliko puta ila podrati
famoznu ekipu Glavata elva. Runo je
kada se politika i Crkva upliu u takve
stvari. Ako zatvore ljetnu pozornicu
Azimuta onda e to biti kafi kao i svi
ostali u gradu. A taman se u ibeniku
zadnjih godina ivot polako poeo
buditi! Ne mogu vjerovati da emo opet
postati grad duhova!
Budui da imam malu djecu s njima
esto gledam emisiju Mali znanstvenici.
Sve pohvale. Emisije je zabavna, ali
i pouna, jer djeca na vrlo zanimljiv i
prihvatljiv nain imaju priliku puno toga
nauiti. Prije svega da uoavaju i pamte
razne detalje, da znaju stvari analizirati i
logiki zakljuivati.
Tameknjigaoduevljavai fascinira.
Rije jeo700stranicadebelomromanu
SinuheEgipanin finskogpiscaMike
Waltarija. Tojepriaoizmiljenomliku,
egipatskomlijenikuiz dobafaraona
odprijetri tisuegodina. Knjigaseita
ujednomdahu. Objavljenajejo prije
60-akgodinai odmahjepostalasvjetski
hit i prevedenanavieod40jezika. Kod
nas jeobjavljenaprijedesetakgodinai u
naoj jeknjinici gotovostalnovani, jer je
ljudi traei radoitaju.
Azimut, crkva, politika 700 stranica fascinacije Mali znanstvenici
najitanije knjige
najgledaniji dvd filmovi
najsluaniji cd naslovi
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
1. 12 godina ropstva (12 Years a Slave) - Steve McQueen
2. Pompeji (Pompeii) - Paul W. S. Anderson
3. Vuk s Wall Streeta
(The Wolf of Wall Street) - Martin Scorsese
4. 3 dana za ubojstvo (3 Days to Kill) - McG
5. U glavi Llewyna Davisa
(Inside Llewyn Davis) - Ethan & Joel Coen
Projekt ureenja i revitalizacije
tvrave ubievac (Barone) uskoro
bi se mogao poeti realizirati. Grad
ibenik raspisao je javni natjeaj za
izvoaa radova, a ponude se pri-
maju do 23. rujna kada je najavlje-
no otvaranje pristiglih prijava. Pre-
ma idejnom projektu, izradu kojeg
je pokrenulo Drutvo za ouvanje
kulturne batine Juraj Dalmatinac
na tvravi e se nalaziti muzej ko-
ji koristi tehnologiju tzv. proirene
stvarnosti (augmented reality -
AR). Posjetitelji bi tako uz pomo
putem pametnih telefona, tableta,
a u budunosti i AR naoala, treba-
li promatrati i istraivati sadraje
iz bogate ibenske povijesti. Kao
RASPISAN NATJEAJ za radove na tvravi ubievac
Za godinu dana
jo jedna tvrava
u novom ruhu
posebna atrakcija pak navodi se
pogled s vidikovca na panoramu
ibenika kakav je bio u 17. stolje-
u. Procijenjena vrijednost cijelog
projekta, koji obuhvaa i ureenje
postojeeg objekta za ugostiteljski
sadraj iznosi 1,4 milijuna eura od
kojih je iz EU fondova osigurano
milijun eura dok e ostatak novca
osigurati iz gradskog prorauna.
Radovi koje obuhvaa raspisani
natjeaj procijenjeni su u ovoj fazi
pak na neto vie od pet milijuna,
a obuhvaaju ureenje okolia te
graevinske radove na samoj tvr-
avi kako bi ona ve idue ljeto
doekala u novom ruhu, istiu u
gradskoj upravi.
ANA LOVRI DEKOVI
POMONA KNJINIARKA
1. Corazon - Santana
(latin rock)
2. Xscape - Michael Jackson
(pop, RnB)
3. Shakira - Shakira
(pop)
4. Supernova - Ray LaMontagne
(psychedelic rock, folk rock)
5. I dalje sanjam - Filip Dizdar
(pop)
-Projekt tvrave Barone dio
je ire prie, odnosno strategije
razvoja grada ibenika. Okree-
mo se onome u emu moe imati
konkurentsku prednost, a to je
turizam koji je temeljen na povi-
jesnoj batini. ibenik ima etiri
dijamanta, od kojih je jedan iz-
bruen, drugi, tvrava ubievac,
poinje se brusiti, a na treem, Sv.
Ivanu, poinje se raditi pristupna
cesta. etvrti biser je Tvrava
sv. Nikole koja iziskuje najvie
sredstava, a koja je nominirana
za zatitu od UNESCO-ovu listu
svjetske kulturne batine ista-
knuo je dogradonaelnik Danijel
Mileta.M. LONAR
KULTURNI TOP 3
BELETRISTIKA
1. Mrtvima nita ne treba - Ivo Brean
2. Javne tajne - Alice Munro
3. Prekretnica - William P. Young
4. Pitijina istina - Erik Axl Sund
5. Valcer protiv Eintrachta - Hrvoje alkovi
PUBLICISTIKA
1. K2 trijumf i tragedija - Stipe Boi
2. Dokaz da postoji raj: putovanje jednog
neurokirurga u ivot poslije ivota - Eben Alexander
3. Kabinet uda - Roman Krznaric
4. Prva hrvatska LCHF kuharica - Anita upe
5. ene diktatora 1 i 2 - Diane Ducret
ibenskilist kultura 39
2. festival alternative i ljevice (3.- 6. rujna) otvara humanitarna izloba za beskunike
Ivo Brean nastupio
u ulozi Vraga
Izloba ibenskih
likovnjaka inspiriranih
morem
Dubrovakeljetneigresuzavrene, asudionici festivala
zadnjeg tjedna bili su i ibenski otac i sin, knjievno-re-
dateljski dvojac- Ivoi VinkoBrean. Naime, usklopupro-
grama Pisci na Igrama ostvarenog u suradnji s Hrvat-
skim drutvom pisaca, u atriju palae Sponza u utorak
je izvedena inscenacija proze Ive Breana pod nazivom
Bez odraza u reiji Vinka Breana. Rije je o istoimenoj
pripovijetci iznajnovijeBreanovezbirkeMrtvimanita
ne treba objavljene poetkom ljeta ove godine. U tom
scenskom itanju sudjelovala je Doris ari Kukuljica i
Maro Martinovi, ali i sam pisac koji se pojavio u ulozi
vraga. Breanovnastup, koji sejo jednompokazaokao
izvrstanitai interpretator, kakoprenosemediji, publi-
ka je iznimno dobro prihvatila i nagradila ga snanim
pljeskom. M. L.
Desetero ibenskih likovnih autora, a sluaj je htio,
kako je kazala Neda prem Antunac neformalna vodi-
teljica skupine te organizatorica izlobe, da su svi pen-
zioneri, ibenskoj se javnosti predstavlja najnovijom
izlobom inspiriranom morem koja se moe razgledati
do 30. kolovoza.
-Autori svaki na svoj nain prilaze motivu, predstavlja-
jui nam se svojom prepoznatljivom tehnikom i stilom.
Ima tu akrilika, ulja, suhog pastela i tua. Gotovo svi
slikaju realistiki s tek pokojom iznimkom istie vo-
diteljica galerije u knjinici Zdenka Bilui.
Na izlobi svoje su radove tako predstavili Jasna Go-
tovac, Istok Franievi, Boena Marija Jakeli, arko
Juri, Ljubo Jurin, Marcela Maloevac, Nada prem
Antunac, Milan Vujko, Miro Vuki i Zlata Zjaki. Ovo
je ve etvrta ljetna izloba te neformalne skupine
koja je svojedobno djelovala u sklopu likovnog odjela
ibenske Matice hrvatske. Otvorenje izlobe svojim je
nastupom uveliao Mali komorni orkestar pod ravna-
njem maestra Josipa ale. M. L.
dogaaji
sibenski.hr
Pisci na Dubrovakim ljetnim igrama
Gradska knjinica Juraj igori
-Ove godine
bavimo se i
religijom i
religijskim
instituci-
jama, koje
su najee
posljednje
uporite
svakog obli-
ka konzer-
vativizma
i sredinja
mjesta otpo-
ra promje-
nama, ma
koliko one
mogle biti na
bolje poru-
uje direktor
FALI-a
Emir Ima-
movi Pirke
Na Faliu
i o religiji
Tjedan dana pred poetak
drugog izdanja Festivala alter-
native i ljevice u ibeniku po-
znat je kompletan program festi-
vala. Kao to je ve najavljeno,
najzvunije ime ibenskih veeri
na Maloj loi ove godine bit e
asna sestra Teresa Forcades,
panjolska benediktinka koja
otvoreno kritizira kapitalizam
i zagovara radikalne promjene
koje moraju rezultirati praved-
nijim i solidarnijim drutvom.
U ibenik takoer stie poznati
bosanskohercegovako-crno-
gorski pisac i kolumnist Andrej
Nikolaidis. Nezaobilazno ime
FALI-a je i pisac i filozof Sre-
ko Horvat, javnosti poznat i kao
jedan od osnivaa popularnog
zagrebakog Subversive festi-
vala, no od ove godine vie nije
dio organizacijskog tima. Zani-
manje bi svakako mogao privui
i bivi nogometa, roen u i-
beniku Ivan Ergi koji je nakon
karijere u poznatim europskim
klubovima, napustio nogomet te
esto u javnosti govorio i krimi-
nalu, korupciji u svijetu nogo-
meta koji je davno prestao biti
sport i postao biznis. Direktor
FALI-a Emir Imamovi Pirke,
bosanskohercegovaki pisac i
novinar koji zadnjih nekoliko
godina ivi i radi u ibeniku,
N
IK
S
A
S
T
IP
A
N
IC
E
V
/
C
R
O
P
IX
istie kako e se ovogodinji
FALI baviti i religijom.
Nema utnje o
kapitalizmu
-Ne moemo utjeti o kapi-
talizmu, a govoriti o faizmu
niti moemo slijepo vjerovati u
potroene koncepte takozvane
liberalne demokracije, a zgra-
ati se nad vjerskim fundamen-
talizmom. Uvijek, u svojoj kraj-
njoj, disfunkcionalnoj, fazi, prvo
raa drugo. Zato se, uz ostalo,
ove godine bavimo i religijom
i religijskim institucijama, koje
su najee posljednje uporite
svakog oblika konzervativizma
i sredinja mjesta otpora pro-
mjenama, ma koliko one mogle
biti na bolje. Zato je s nama,
na FALI-u i u ibeniku, Teresa
Forcades, benediktinka iz Bar-
celone, iji su stavovi radikalni
tono onoliko koliko je radikalna
borba protiv svijeta u kojem tre-
ba ukloniti tristotinjak ibenskih
radnica Revije, da bi umjesto
njih u ropskim uvjetima, negdje
tamo, u Aziji, radili vei nesret-
nici, a profit, bio vei i vei i ve-
i... istie Imamovi.
FALI e slubeno biti otvo-
ren u srijedu 3. rujna u 22.30
sati u cafe baru Domald gdje e
biti postavljena i humanitarna
izloba kolaa Mae Kolanovi iz
njene knjige Jamerika, a prihod
od prodaje namijenjen je po-
moi ibenskim beskunicima.
Otvorenju izlobe prethodit e
projekcija dvaju dokumentarnih
filmova Gorana Devia u 18 sati
u Gradskoj knjinici Juraj igo-
ri. Nakon toga, u 19 sati e biti
otvorena izloba ibenskog auto-
ra Borka elara posveena Re-
viji, propaloj ibenskoj tekstilnoj
kui koja je i tema ovogodinjeg
FALI-eva plakata. Nakon knji-
nice dogaanja se sele na Malu
lou gdje e najprije biti pred-
stavljena knjiga Informatiar
starog kova ibenskog blogera
Kristijana Miria, a potom e
Sreko Horvat odrati predava-
nje Dug na svagdanji.
Pozornost publike tijekom
etiri festivalska dana svaka-
ko e privui i izloba likovnih
radova iz arhiva Voje indolia
pod nazivom Beatange, stari po-
kvarenjak, punk-priceza i ostali
koja e biti otvorena u etvrtak
u Studiju Galerije sv. Krevana te
okrugli stol pod nazivom Zato
(nas) se Crkva boji? Razgovor
sa zvijezdom FALI-a sestrom
Teresom Forcades najavljen je
zadnjeg dana programa, u subo-
tu 6. rujna u 21.30 sati takoer
na Maloj loi.
40 panoptikum
ibenskilist
U vrijeme posjeta nasljednika obi-
telji Matavulj njihovoj kui prije etiri
godine, meu papirima zaboravljeni-
ma na tavanu pronaeni su i neki rau-
ni obitelji i obrta Industrije narodnih
veziva. Tu se naao i ovaj raun Jerka
Buia, mua Milke Bui ro. Mata-
vulj, koji je 20. rujna 1939. godine od
ibenskog krojaa Rade Beria izmeu
ostalog kupio i sokolsku odoru. Na-
alost, meu obiteljskim fotografijama
ne nalazimo snimak te noene odore,
pa ovdje uz raun prilaemo vrtnu fo-
tografiju obitelji okupljene oko matri-
jarhe obitelji Matavulj, ime, obuene
u izuzetan primjerak enskog kostima
s crnim paletunom (jaketom), onakav
kakav se danas uvrijeeno pamti kao
ibenska enska narodna nonja.
Diplomirani pravnik i javni biljenik
Jerko Bui, Hvaranin i ibenski zet, za
sokolsku je odoru te godine izdvojio
800 dinara, na istom raunu uspore-
divih s 400 dinara plaenih za ljetno
odijelo i s 500 dinara za ogrta. Cije-
na jednog ljetnog odijela kod krojaa
Beria 1936. godine je bila 280 dina-
ra, dok je na drugom kraju cjenovnog
raspona 1935. godine kaputa kotao
1800 dinara, a kompletno odijelo
1700 dinara. Odora sokolske udruge,
dakle, i nije bila suvie kiena.
Sokolske odore batine genezu us-
porednu s nastankom samog pojma
nonje. Korijeni su im u Njemakoj
(odnosno, u njemakim dravama i
dravicama koje su prethodile ujedi-
njenju pod Bismarckom), i to u prva
dva desetljea 19. stoljea kad su se
u protufrancuskom nacionalnom za-
nosu ustanovile udruge i sveanosti
poput gimnastikih klubova (Turnve-
rein) i Oktoberfesta. I prvi i potonji
su sadravali mimohode i ujednae-
ne, sinkronizirane nastupe kakvi su
jo za francuske okupacije smjeli biti
prireivani bez oruja. Na takve se
naine po prvi put reprezentirala sa-
mosvjesna nacija, a ne vie iskljuivo
lokalna dinastija.
U ibenskoj povjesnici se tipski lik
19-stoljetnog panslavenskog sokolaa
u 2. polovici 20. st. promijenio u kla-
snog partizana, na povran i usiljen
nain preslojivi ime gimnastike dvo-
rane u sreditu grada. Jedina autenti-
na ibenska sokolana za 21. stoljee bi
mogla biti na mjestu kue Matavulj,
povezana s batinskim profiliranjem
vrtia u nekadanjem industrijskom
krilu kompleksa, nudei ono to da-
nas poukom i uzorom treba dvadese-
tak folklornih skupina nae upanije
i ukupno ezdesetak udruga koje za
svoja okupljanja i nastupe dijele za-
nimanje za cjelovite ili stilizirane na-
rodne nonje sve u svemu, oko tisuu
ljudi. Na ovom mjestu je Jerko Bui
svoju sokolsku odoru donosio iz druge
krojanice, no kape i nonje za pua-
ne su se masovno proizvodile u samoj
kui.
CRTICE O STARINAMA 777 PIE: IVO PRLJAN
GIZA ISPRED PARTIZANA
lZgrada Partizan u ibeniku posjeduje skromne elemente
hrvatske moderne upravo iz 30-ih godina 20. stoljea kada se
u arhitekturu uvodi jednostavnost plohe, istoa volumena,
a eliminira dekoracija. Ipak, na ulazu u dvorite zgrade jo
stoje eljezna vrata koja s modernom nemaju nikakve stilske
veze, ali postoji mogunost da su upravo tada napravljena
kao kompilacija dijelova neke balkonske ili stubine ograde.
Rije je o etiri dekoracije od lijevanog eljeza (gize) koje su
tipine za metalne proizvode koje nalazimo u Dalmaciji na
prijelazu 19. u 20. stoljee, a proizvodile su se uglavnom u
talijanskim ili austrijskim ljevaonicama.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (513)
PIE: JADRAN KALE
Uz jedan raun i fotografju iz tridesetih godina 20. stoljea
Sokolska odora
i enski paletun
batina
www.sibenski-list.hr
Pie: Drago Margu
Da jemala droplja (Tetrax tetrax) vrlo ri-
jetka i malobrojna vrsta u nizinskim di-
jelovima zapadne ili stepskim podrujima
istone Europe. U Hrvatskoj jeezdesetih
godina 20. st. izumrla. U NP Krka je ri-
jetka preletnica. Mladi mujak zabiljeen
je u lipnju 2014. u visokoj travi kamenjar-
skog panjaka na podruju izmeu rijeke
ikole i Pokrovnika. Duina tijela odrasle
ptice je od 40 do 45 cm, raspon krila od 83
do 91 cm, a teina od 700 do 950 g. Spolni
dimorfizam je izraen. Glava mujaka je
sive boje. Vrat je crne boje, omeen bije-
lim prugama. U doba snubljenja perje na
vratu se iri i napuhava. Lea i pokrovna
pera krila su pjeskovito smee boje. Trbuh
je snjeno bijele, a letna pera bijele boje
sa crnim vrhovima i crnom bazom. enka
je pjeskovito smee boje, s bijelim letnim
perima i prljavo bijelim donjim dijelom
trbuha (tamnijim od mujaka). Vrat je
takoer pjeskovito smee boje. Ptii su
bojom slini enki. Rep je kratak, noge
jake, jakih prstiju. U doba snubljenja
prilikom izvoenja svadbenih letova,
uje se osebujni zviduk krila. Gnijezdi
se na travnatim livadama i stepskim
podrujima. Mujaci su izrazito teritorijal-
ni nakon povratka iz zimovalita. Teritorij
obiljeavaju pjesmom,a enku privlae
svadbenim plesom i svadbenim igrama.
Veliina teritorija je od 4 do 6 ha. Gnijezde
se od oujka do lipnja. Gnijezdo je plitka
udubina u tlu. Udubina je esto toliko
duboka da su lea enke u razini s okol-
nim tlom, a itavo tijelo prekriva trava i
vegetacija pa je leglo odlino sakriveno.
enka polae tri ili etiri maslinasto-zele-
na do maslinasto-smea jaja. Na jajima
lei 20 ili 21 dan, a o mladima se brine
samo enka, a mujak uva gnijezdo.
enka se sama brine o mladima, koji na-
kon 25-30 dana postaju poletarci. Ptii su
potrkuci. Za let su sposobni u dobi od 25
do 30 dana. Uglavnom se hrane biljnom
hranom, dijelovima mladih biljaka, suku-
lentima, to objanjava zato, u sunim
podrujima, dugo moe izdrati bez vode.
U sezoni gnijeenja uglavnom se hrane
kukcima i puevima. Radi probave gutaju
kamenie i kuice pueva. Ugroena je
gubitkom stanita, prije svega zbog in-
tenzivne poljoprivrede i krivolova.
Mala droplja
Jeste li znali?
604
ibenskilist panoptikum 41
Iz kuine babe Tonke
Kako ien stariji, sve to vie sli-
in na babu. Ien po kui i trnin
svie. Svagdi goru usrid bila da-
na, a za vraga. Morete li vi utrnit
sviu za sobon vien za enon
i eriman i svagdi, od mladi i od
stare dobivan jednak odgovor:
A jesi dosadan! Ista si baba Ton-
ka. Tako je i ona ila za eljadin i
samo gledala jel ko ostavija sviu
za sobon upaljenu. Ne bi da su
miljuni u pitanju nega bokun svi-
e. ta ona more potroit, ne ti...
Ma nije stvar u novcin, k vragu i
novci, nega meni ie na ivce da
svie svugdi gore usrid bila dana,
i to jo na ovoj ugriji usrid lita. E,
al oni to jedva ekaju. Unda vie
nisi stara babetina krtolina, ne-
ga ispada da si malo obolija na
ivce. E, pa pobro moj, ajde se
ti lii, u doktura pa nek ti dadu
kakvi kinina za ivce, a ne se ode
na namin iskaljivat i derenit. Is-
padne ti nenormalan s njima je
sve u redu. Njiman takve sitnice ki
ta je svia nita ne smetaju. ta
bi baba rekla, lipo te zamanitaju,
pa ispadne ti lud neka pametno
govori. Njizi su tri ti isam, i zna se
ko je u pravu. Tamo di je veina.
Jel demokracija ili nije. Ajde, moj
brate, dosta je bilo tvoga i babinog
terora...
Kap po kap, dan po dan
I tako to ie dok ne doe raun
od struje. A kad doe undak - aj-
me. Vika i skrika. Oklen vliko, o
vrag sriu odnja i Elektri i ADZ-
ovin lopovin ta su sve pokrali i
SDP-ovin ta su nesposobni pa
mi moramo njijov nerad plaat.
Oklen tolki novci i tolka potroena
struja, pa ona moja starka nama
gleda u me a da nije nika gre-
ka, a? uje ti mene, ta se pravi
gluv, koga vraga. Polako, velju
ja, ako ti sa ivcin nije sve u redu,
otii malo u doktura, nek ti dade
kakvi kinina - doeka san i ja
svoji pet minuta. Al nije njon to
nizere smino. Ma zna ta, me-
ni je ti tvoji baza priko glave. Ovo
mora bit neka greka, pa oklen
vlika struja. E, oklen mislin se ja
sam u sebi, a ki da babu ujen:
A moj sinko, teke po teke, dan za
dan i skupi se. Jesi vidija ono kad
kaplje esma, reka bi nije nita. A
GRACIOZNO ZLARISNKO KOLO Folklor u
mjestima ibenskoga zalea odavna je postao
prepoznatljivim obiljejem toga kraja, sa
ivopisnim narodnim nonjama iz prolosti. Ali
ni obala ni otoci nisu zaostajali, pa je bio poznat
murterski, betinski, pirovaki, primoenski
folklor i folklor drugih mjesta. Na poseban nain
pak, privlaile su enske folklorne skupine s
otoka Zlarina koje bi nastupile kadgod je bila
kakva sveana prilika. Ono to je kod njihovih
nonja fasciniralo, to je harmonija elegancije
i jednostavnosti, bez puno nakita, ak i posve
bez njega, s dominacijom crne i bijele boje. Naa
fotografija koju smo snimili poetkom osamdesetih
godina, prikazuje jednu vjebu zlarinskih plesaica
kola koje slono i dostojanstveno poskakuju pod
procvjetalim bademima. I danas bi im u tome
mnogi mogli zavidjeti.
PROSLAVA SV. MIHOVILA 1994. Kojugodinu
nakonOlujei zavretkaDomovinskograta,
uibenikujeobnovljenoslavljeblagdanasv.
Mihovila30. rujna, zatitnikagradai biskupije
ibenske, posebnovelikomprocesijomkroz
grad. Ali, jedandioblagdana, onaj svjetovni,
odraosegodine1997. i usportskoj dvorani na
Baldekinu, tosekasnijevienijeprakticiralo.
Vidimodanaziduizapozornicejo stoji
reklamazaTEF. Ucjeloveernjemprogramu
nastupiojelegendarni ViceVukov(lijevona
slici uodijelus buketomcvijeai rukama) koji je
gledalitedigaonanogesvojomuspjenicom
Zvonamogagrada anafotografiji sprijeda
jo jei MarioUi, koji seutodobaproslavio
pjesmomMoj sokole. SasvimdesnojeTereza
Kesovija, porednjemladi pjevaki duo, aizanjih
sulanovi klapeJadrija, kojajeutovrijemejo
bilavrloaktivna.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka,
nosi staro i uvodi novo.
Stoji to na kraju pisma to ga
je u redakciju ibenskog lista
uputila Katica Jurkovi Hordov, s
nekoliko starih crno-bijelih fotki iz
ezdesetih godina prolog stoljea
koje su omoguile pokretanje nove
rubrike u naim i vaim novinama
ibenskog mementa. Kao to joj
i samo ime govori, ova e rubrika
donositi stare, crno-bijele fotografije
ibenika, ibenana, ibenanki,
ali i svih ostalih iz svih naih mista
od Murtera do Rogoznice, od
Strmice do irja. A ureivat e je
sami itatelji! to znai objavljivat
emo vae fotografije, iz vaih
obiteljskih albuma, krinja i veltrina,
vaih sretnih i tunih obiteljskih
trenutaka, ali i trenutaka svih naih
gradova i opina iz upanije. Nita
zato ako ne znate tko je ili to je na
fotografiji znat e netko drugi koji
e nam se javiti, dopuniti podatke,
baciti novo svjetlo na zaboravljene ili
izgubljene trenutke prolosti.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
TEKST I FOTOGRAFIJE:
JOKO ELAR
ono kap po kap, u as se si napu-
ni. Pa tako jedan si, pa drugi, tre-
i, pa sedan dana u etemani, a u
etri etemane proe ve i misec...
I dok ja tako pensan s babon, za
ne re sam sa sobon, ona moja ve
zove priju Ljilju u Elektru da jon
vidi raun. Nita jon je sumnjiv.
Ova jon govori bie da je sve u re-
du, al moja svedno navaljiva a
da nije poskupila struja? Nije? Pa
kako unda Meni ovo nikako ne
more i u glavu. Iljedu kuna stru-
je... pensa ona, a ja znan ta je.
Ona bi se s nikin posvaala, a ja
muin, ne dan jon priliku. ta ti
mui tute ki neka stvar. Ki da ja
ne znan ta ti misli Eto ga na,
ta sad ne snim ni mislit, al veli
ona - dosta je njoj moje izrugan-
cije. Ko e sad mo ivit od tebe i
tvoga gasi sviu, gasi sviu. A ut
e mi i one dvi, ovo je sigurno od
onog njihovog uvijaa za kosu.
Vrag zna kolko ono struje troi.
Sad je od one starije vidila i ona
mlaa, nalentala me prije dese-
tak dana da jon kupin peglu za
kosu... nabraja i ne ustavlja se.
Jesi muko il nisi
ta, zar ima i oto, kad su to-
ga vraga iinjali zainteresiralo i
mene. Data ti misli! upalila
se ova moja. U ta gleda, di su
ti oi? Pa zar ne vidi da po cile
dane samo ravnaju i peglaju jedna
drugoj, isprobavaju.
Ko da ja to obadajen! branin
se sad ja, al ona to jedva doeka.
Ovo mora bit neka greka, pa oklen vlika
struja. E, oklen mislin se ja sam u sebi, a ki da
babu ujen: A moj sinko, teke po teke, dan
za dan i skupi se. Jesi vidija ono kad kaplje
esma, reka bi nije nita. A ono kap po kap, u
as se si napuni. Pa tako jedan si, pa drugi,
trei, pa sedan dana u etemani, a u etri
etemane proe ve i misec...
Kad ja govorin Koga e vraga gorit puste
svie po cili dan undak san dosadna
stara baba. Sve dok ne stigne raun...
Zato to i je tako ta ti o niemu
rauna ne vodi. Tebe nita ne za-
nima ta se u kui dogaa, samo
s posla na posa, sve meni drugo
ostavi, kuu, dicu. A ne mogu ni
ja sve sama. Triba ti to malo bra-
te stegnit, to se sve raspasalo. Daj
povedi malo rauna! Jesi muko
il nisi... I tako van je to svitu moj,
u mojoj a i u ovon naon kui, u
vamilji i u dravi. Dok ima, dok je
mukti, i dok ne triba platit, niko
ne slua nikoga, svak je za demo-
kraciju. A kad nestane, kad nema,
kad triba platit, undak se nama
trai vrsta ruka da stavi u red
sve druge vanka nas sami. Jerbo
je uvik u drugima problem, nikad
u namin. Zato se mi u ovon naon
dravi problema nikad rijeit.
42 banak
ibenskilist
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BRODARICA stan 41m2,
1-soban, 1. kat novogradnje,
balkon, jugo-istona strana,
parking, EC=B. INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570, 022 217 651. (1439145)
GORICA stan 28m2, na vi-
sokom prizemlju, 1-soban,
ostava, konoba 20m2, EC=C,
kolni prilaz. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434368)
PLIAC stan 37, 38m2, 1. kat,
1-soban, u odlinom stanju,
EC=D, u otkupu. 53.500 E.
INTERSERVIS NEKRETNINE,,
tel. 022 217 570, 022 217
651. (1439144)
UBIEVAC garsonijera 40,
80m2, 1. kat novogradnje, ne-
namjetena, balkon, centralno,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1432188)
DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN stan 66, 58m2,
blizu bolnice, 2. kat, 2 sobe,
drvarnica, potrebna adaptaci-
ja, EC=G, 1050E/m2. INTER-
SERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570 i 022 217 651.
(1427254)
KRVAVICE stan 58, 38m2, 1.
kat, 2 sobe, 2 balkona, central-
no, EC=E, useljiv i u otkupu.
61.000 E. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1437052)
UBIEVAC stan 61m2, visoko
prizemlje, 2 sobe, renoviran,
drvarnica, EC=C, u otkupu,
povoljno! INTERSERVIS NE-
022 217 651. (1427255)
UBIEVAC stan 67m2, 2-so-
ban, prizemlje novogradnje,
EC=A, vrt 186m2, garano
mjesto. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1435641)
TROSOBNI I VEI
ibenik
UBIEVAC stan 98m2, pri-
zemlje novogradnje, 3 sobe,
parking, spremite, vrt 145m2,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1439686)
ZATON stan 63m2, 1. kat, 3
sobe, renoviran, EC=D, ko-
noba uz nadoplatu, do mora
100m. INTERSERVIS NE-
022 217 651. (1434369)
ibenik
MJENJAM STAN U ZADRU
za stan u ibeniku. Mob.
099/400 32 66. (1441827)
ibenik
STUDENT trai stan u Zagre-
bu, blie centru grada. Mob.
091/ 899 77 80. (1441828)
Split
APARAT ZA FRANCUSKE
PALAINKE profesionalni,
poluautomatski stroj, izuzet-
no atraktivan i profitabilan,
kvadratna palainka 50x20
cm. Mob. 098/187-49-49.
(770749)
ALFA
ibenik
0-24 AUTOMOBILE, kom-
bije dotrajale, neispravne,
oteene, otkupljujem po po-
voljnim cijenama. Dolazak i
isplata odmah. Mob. 092-266-
2113. (1306607)
MERCEDES
ibenik
0-23 AUTOMOBILE i kom-
isplata odmah. Mob. 098 845-
503. (1360573)
NISSAN
ibenik
0-24 VUNA SLUBA, auto-
mobile i kombije, dotrajale,
neispravne, oteene, otku-
pljujem po povoljnim cijenama,
dolazak i isplata odmah. Mob.
092/266 21 13. (1427928)
OPEL
ibenik
0-24 VUNA SLUBA, auto-
mobile i kombije, dotrajale,
neispravne, oteene, otku-
pljujem po povoljnim cijenama,
dolazak i isplata odmah. Mob.
098/845 503. (1427934)
VW GOLF
ibenik
KUPUJEMO DIONICE: Dom-
fond, HT, Valamara, Belje, Be-
lje, uro akovi, Rivijera Pore,
SN Holding, Sunce, te brani-
teljske udjele. Mob. 092/291-
6016. (1395197)
DVD, VIDEOKASETE
Split
5 GAY porno 150 kn, 7 DVD
200 kn, 12 DVD 300 kn (18-
25, zgodni 25-45, stariji, uni-
forme, obojeni, fisting, ekstre-
me...). Mob. 095/8268-066.
(578961)
5 HETERO porno 150 kn, 7
DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn
(animal, incest, sise, debele,
neobrijane, fetish, lezbo, stari-
je dame...). Mob. 095/82-68-
066. (753025)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
SOLARNA SUARA Arthur
solar, za suenje voa, povra,
gljiva, duhana, ljekovitog bi-
lja, smokava. Cijena povoljna!
Mob. 098/229-741. (1441712)
ZDRAVSTVENE USLUGE
Split
MASERKA prua usluge ki-
neske lomi-lomi nui, hot sto-
ne, antistresne, aroma, reflex
zone, relax i hot stone ma-
sae. Mob. 099 4143 055.
(1426608)
BROJ 366
Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka
unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog
oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 617666
060 559 559
(3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
Usvaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakomkuponu otisnut je datumnjegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom
posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potomili osobno na adresuibenski list, PetraGrubiia3, 22000ibenik, telefaxomna broj: 022/330-100
Za oglas koji se
ponavlja iz nekog
prethodnog izdanja
Banka dovoljno je
upisati ifru oglasa
(ifra je broj objavljen
u zagradama na kraju
svakog malog oglasa).
Na jednom kuponu
moete upisati najvie
tri razliite ifre.
!
28/8/2014
bije, dotrajale, neispravne,
2113. (1336423)
VW OSTALO
ibenik
503. (1360572)
KOMBI I DOSTAVNA VOZILA
ibenik
bije, dotrajale, neispravne,
isplata odmah. Mob. 092-266-
2113. (1306609)
0-24 VUNA SLUBA automo-
bile i kombije. Dotrajale, nei-
spravne, oteene otkupljujem
po povoljnim cijenama. Dola-
zak i isplata odmah. Mob. 092
266 2113. (1351009)
ibenik
503. (1360570)
Split
ibenik
MASERKA RADI sportsku,
medicinsku i klasinu masa-
u. Mob. 092 121 35 32.
(1369897)
MASERKA prua usluge tajlan-
dske, tantra, lomi-lomi, ved-
ske, oputajue i relaksirajue,
egzotine i sportske masa-
e. Mob. 099 414 30 55.
(1426521)
MASERKA radi tajlandsku, lo-
mi-lomi, nui, antistresnu, hot-
stone, anticelulit, reflexzone,
vezivnog tkiva, egzotic. Mob.
099 4143 055. (1426607)
IBENIK Dvokatnica 100m
2
u
Varou, objekt u nizu, ureena i
nenamjetena, 3 sobe, balkon, malo
dvorite, EC=C.
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o.
I. Metrovia 11 B, IBENIK
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651
www.interservis-bulat.hr
Cijena: 125.000
ibenskilist gastronomija 43
JOKO ELAR
Sjeamo se nekada davno, ka-
da se u doba odravanja festivala
djeteta, na gornjoj terasi hotela
Krka u kasnim satima, servira-
la pata faol. Zapravo, o ponoi
pa dalje. Vladala je prava jagma
i kod naih domaih i kod fure-
tih. Mnogo kasnije, u ugostitelj-
stvu ta je spiza uglavnom skinuta
s jelovnika. Ta tko e, molim vas,
u moderna vremena naruivati
nekakvu patu i faol. I komu je
nuditi? Kuhala se po kuama, isti-
na, ali vanka, samo u kojoj gosti-
onici. Pata faol, je, ipak, ulazila
u gastro-priice s nekakvih velikih
-Od naih jela koja mi u Italiji nedostaju izdvojit
u evape, svinjske medaljone na aru, paticadu i
skradinsku tortu, a kada idem doma s ljetnog od-
mora kod nas, obavezno se u mojoj putnoj torbi
nae svjei sir s vrhnjem i kore za gibanice, ajna
salama, Gavrlilovi patete, vegeta, cedevita, vo-
ne kocke, vanilin eer i praak za pecivo, jer su nai
bolji, marmelada od ipka, glavica kiselog kupusa
za sarme, ali i ribanog za salate otkrila nam je
lijepa Maja koja ivi u Moglianu blizu Civitanove, a
upoznali smo je kada je pokrenula facebook hit Iz
ibenika si ako.
-Od tipino talijanske hrane volim catu, mozza-
rellu di buffala, svjeu tjesteninu, najvie torteline
i raviole, koje spremam na bijeli ug, tako da se na
maslinovom ulju ispri panceta, doda se pasirana
rajica, posoli i nakon deset minuta se umijea
vrhnje za kuhanje i kuha se oko 10 minuta. Volim
i talijanske cannellone, sline naim palainkama,
samo punjene mesom, a drage su mi i pohane ma-
sline, ali i pohana krema. N.B.B.
IBENANI KUINAJU
feta, prvosvibanjskih i inih, gdje
se za raju dijelila mukte.
A nama je, da se vratimo na
konkretno, povod za nau priu
o jelima, posluio posjet buffettu
Marenda. Bilo je to uoi poetka
Festivala dalmatinskih ansona.
Dok smo pili domai liker od vi-
nje i oekivali prijatelja, u lokalu
se meu gostima naao i Duko
arac. Trebalo mu je neto da bi
ponio vani, bio je u veliku poslu.
Izabrao je, ini mi se, nekoliko
porcija pate i faola. Spremio i
otiao. Onda je naiao Rudi Vu-
i, uvi o emu je rije, traio
ja da mu pokau, da malo kua
njihove pate i faola. Ali, Rudiju
se ne svidi, uz primjedbu da se u
jelu ne osjea gnjat. Nastavio se
razgovor o spizi, svemu i svae-
mu. Zaintrigiralo je i nas, pa smo
naruili, takoer za vani patu
s faolom uz dodatak kuhane
oglavine. Ukupno je to stajalo 45
kuna. Lijepo, u plastinoj katuli
zatvoreno, obavijeno folijom, da
se brzo ne ohladi. Od osoblja smo
saznali da je sama pata pravljena
sa kockicama od pruta, i ostalo-
me zainu koji uz to ide, onako,
po domau. Mirisalo je.
Neki svit dobro pamti mirise,
pa se i meni inilo da je to slian
miris onoga jela iz davne Krke
ili onakvoga, kakvog je znala po-
sebno spremati moja teta Tona.
Okus toga nekad nenadmano
popularnoga jela bio je izvrstan,
s ukusnom, malo guom juhom
kojoj je oglavina dala svoj timbar.
I jednoga (pate) i drugoga (ogla-
vine) bilo je gotovo za dvije osobe.
Iskrene u pijat i jede lijepo li-
com, dok se isjeckani komadi ra-
skuhane svinjske oglavine hlade.
A kada je sve bilo okonano,
pala je odluka, da isto takvo jelo,
po mogunosti na slian nain
skuhamo u vlastitoj kuini. Mo-
ete i vi. Samo pokuate u nekoj
mesnici nai dobru, mekaniju i ne
previe suenu oglavinu. Ostalo,
u finalu, sjest e na svoje mjesto
samo od sebe. Dobar vam tek s
tim zimskim jelom u vrue ljetne
dane.
Legendarna pata
faol s oglavinom
CAPRESE I PATA S POVREM
Salata caprese tipino je ljetno,
talijansko jelo. Prava mozzarella
od bivoljeg mlijeka se naree na
krike, kao i rajica. Na tanjur se
slae sir, pa rajica i tako redom dok
se ne potroi. Pospe se bosiljkom ili
origanom, pokapa maslinovim uljem i
balzaminim octom. Talijani to jedu s
prutom i catom.
Pata s povrem se radi tako da
se najprije usitni i uuti kapula na
maslinovom ulju. Kad je gotovo
uuena doda se malo sode
bikarbone, radi lake probavljivosti.
Na to se dodaju na komadie
nasjeckane uta i crvena paprika,
svjei ampinjoni, jedna zelena tikvica,
mrkva i, ako volite, balancana. Dodati
liicu vegete, promijeati i zaliti
jednim decilitrom bijelog vina. Kuhati
na laganoj vatri i po elji umijeati
kuarin konerve. Mijeati dok vino ne
ispari. Probajte da vidite je li gotovo,
a u meuvremenu skuhajte fusile al
dente. Kad je umak kuhan, prebacite
ga u veu tavu, umijeajte tjesteninu i
okrenite na vatri jo nekoliko minuta.
Moe se raditi i tako da se na kapuli
prije povra uuti piletina.
Punu torbu naih delicija
nosim doma u Italiju
Maja Gnjidi
autorica Facebook
grupe Iz ibenika si
ako...
STARA SPIZA jo nije zaboravljena. Evo prie iz ibenske Marende
44 oglasi / in memoriam
ibenskilist
SJEANJA, ZAHVALE I SUUTI
PRIMAMO DO SRIJEDE
UJUTRO DO 10 SATI.
in memoriam
Godine ne brii ljubav koju osjeamo
prema tebi, draga majko.
Tvoja obitelj
Vrijeme prolazi, sjeanja i tuga ostaju.
Kreimir Jerkin s obitelji
Bolno je i teko prihvatiti da je
tvoj ivot prestao u trenu
Beskrajno nam nedostaje, u
naim si srcima i sjeanjima
svaki dan, zauvijek.
Tvoja mama Mirjana, supruga
Elza, sin Toni, brat Duko s
obitelji i sestra Zorica s obitelji.
na
roen 21. 1. 1960.
poginuo 26. 8. 2011.
29. VIII. 2006. 29. VIII. 2014.
30. 8. 2007. 30. 8. 2014.
SJEANJE
SJEANJE
U SJEANJE
NEVENKA
LONAAR RADEI
IVAN MARINOVI
DRAGAN
POTKONJAK
-KONJI
JAVNA VATROGASNA POSTROJBA
GRADA IBENIKA
Dana 30. kolovoza 2014. godine navrava se sedam tunih
godina od traginog gubitka naih kolega
DINO KLARI
(16. 12. 1974. 30. 8. 2007.)
IVAN MARINOVI
(24. 4. 1975. 30. 8. 2007.)
IVICA CRVELIN
(12. 6. 1955. 30. 8. 2007.)
MARINKO KNEEVI
(5. 6. 1955. 5. 9. 2007.)
Godine to prolaze
ne briu sjeanja,
uvamo uspomenu na vas
i vaa djela...
Poivajte u miru
Kolege iz
Javne vatrogasne postrojbe grada ibenika
ibenskilist in memoriam 45
DINO KLARI
Josip
16. 12. 1974 - 30. 8. 2007
MARINKO KNEEVI
pok. Marka
5. 6. 1955. - 5. 9. 2007.
TOMISLAV CRVELIN
Boris
18. 9. 1984. - 3. 9. 2007.
HRVOJE STRIKOMAN
Ivica
11. 2. 1989. - 30. 8. 2007.
IVICA CRVELIN
pok. Ante
12. 6. 1955. - 30. 8. 2007.
MARKO STANI
Dinko
25. 12. 1990. - 30. 8. 2007.
JOSIP LUI
Milivoj
12. 2. 1988. - 5. 9. 2007.
KARLO EVERDIJA
Ivica
1. 12. 1989. - 5. 9. 2007.
IVAN MARINOVI
Igor
24. 4. 1975. - 30. 8. 2007
ANTE CRVELIN
pok. Ivice
26. 12. 1983. - 1. 9. 2007.
GABRIJEL SKOI
Josip
15. 4. 1988. - 30. 8. 2007.
ANTE JURIEVMIKULIN
Mirko
20. 9. 1985. - 16. 9. 2007.
Dana 30. kolovoza navrava se sedam godina od najvee tragedije ibenskog vatrogastva
S ponosom i tugom uvamo uspomenu na vas
Vatrogasna zajednica ibensko-kninske upanije Vatrogasci ibensko-kninske upanije
TUNO I BOLNO SJEANJE
46 sport
ibenskilist
PETAR MIKULIIN
Stariji ibenski prijatelji ko-
arke teko zaboravljaju Sreka
Jaria. Igraa briljantne tehnike i
spretnog kradljivca lopti. Jednog
od stupova ampionske 'ibenke'.
Moda bismo ga neto lake za-
boravili da Sreko, gotovo jedna-
ko vitalan, kao prije 25 godina,
svakog ljeta ne posjeti ibenik. U
drugoj polovici kolovoza mogli ste
ga vidjeti na kavici u 'Gira' te na
novoj gradskoj plai Banj.
Roeni Beograanin i ibenski
zet voli kazati 'kako je i on na'.
Obiteljska loza vue mu korijene
iz zaseoka Jarii, na granici Hr-
vatske i BiH, dvadesetak kilome-
tara od Knina.
Razgovor smo vodili u no-
voureenom kafiu 'Makari' na
Banju, dan poslije Srekova na-
stupa na veteranskom turniru u
Splitu.
-Zato me inite da hodam uz-
brdo samo radi fotografiranja?! 'U
papru' sam od jueranjeg igranja
na Gripama. Nije za me vie ni ve-
teranska koarka - naalio se na
svoj raun 63-godinji Jari, prije
nego ga je kolega Nika snimio za
na list.
Draen je pomagao
nama, a mi njemu
Oito ne moete bez koarke,
ali ni bez ljeta u ibeniku...?
-ibenik, za razliku od koarke,
ne mogu izbjei ni da hou. Su-
pruga je ta koja diktira gdje emo
na ljetovanje, a kako ona ne moe
bez rodnog ibenika, ja nemam
pravo glasa! alu na stranu, za
ovaj grad me veu iskljuivo lijepe
uspomene i moji prijatelji, pozna-
nici. Nisu to permanentne veze,
ali uvijek me obraduje kad u gra-
du vidim Nevena Spahiju, Rober-
ta Jablana, Nenada Slavicu, Ivicu
uria... Zadnje dvije godine 'oi-
vio' sam kontakte sa Zekom (op.p.
Milan Zeevi) i Perom Vuicom,
suigraima iz 'ibenke', koji ive
u Splitu. Ovi koarkaki turniri
su, rekao bih, moj zadnji trzaj.
Problemi s koljenom sve me vie
tjeraju i od rekreativnog bavljenja
koarkom - priznao nam je nekad
sjajni bek 'ibenke'.
Naranasti dres nosio je uku-
pno etiri sezone, u dva navra-
ta. Teke ratne godine, privre-
KOARKAKA AKULA SA SREKOM JARIEM, SLAVNIM BEKOM IBENKE I IBENSKIM ZETOM
meno su ga odvojile od ibe-
nika. Grada i kluba u kojem je
doivio velike sportske uspjehe
(op.p. prvak Jugoslavije i dva-
put finalist kupa Radivoja Ko-
raa).
-Moram vam priznati da mi
je tih godina ibenik zaista falio.
Navikao sam se na grad, atmos-
feru u njemu, ljude, mentalitet...
Naravno, sportski motivi su mi
uvijek bili na prvom mjestu, no
htjeli-ne htjeli, postoje gradovi
za koje e vas cijeli ivot vezati
lijepa, posebna sjeanja. Osjeaj
da ne mogu doi u ibenik bio
je grozan. Prvi put sam se vratio
1997. godine. Ljudi su se promi-
jenili, teka vremena su ostavila
traga. Moram rei da nikad nisam
doivio neugodnosti, niti sam se
bojao da e do toga doi - opet e
Sreko Jari.
Kako rekosmo, Jari nije bio
samo jedan od bitnih kotaa
slavne 'ibenke', ve i ibenski
zet. U ibenskim koarkakim
krugovima 'potekla' je u to vri-
jeme teorija, po kojoj su etiri
ibenska zeta (Jari, Marelja,
uri i Petani) bila dodatan
impuls homogenosti te iznimno
jake momadi.
-uo sam za tu teoriju, no mo-
ram priznati da se nisam nikad
bavio takvom vrstom razmiljanja.
Naa momad bila je fenomena-
lan spoj mladosti i iskustva, upra-
va kluba imala je pravu viziju i to
je bit cijele prie. Uz nas iskusnije
igrae, 'ibenka' je imala Drae-
na i Ivicu uria, dvojicu sjajnih
mladih igraa. Po talentu su njih
dvojica bili gotovo na istom nivou.
No, Draen je, za razliku od Ivice,
ono to mu je bog dao nadogradio
neizmjernom eljom za radom i
treninzima. Draen je bio bitan,
ali pitanje je bi li se razvio na taj
nain, da su mu konkurencija bili
mlai ili manje kvalitetni igrai, a
ne Moka Slavni i ja. Nas dvojica
smo u to vrijeme, bez lane skro-
mnosti, bili dva najbolja playma-
kera u dravi. Istina, za vrijeme
Slavnia Draen se tek probijao u
prvu petorku. Tek od mojega do-
laska poinje njegova eksplozija.
Znam da mnogima nije bilo jasno
kako smo mi prekaljeni igrai pri-
stajali da nam na parketu 'dirigira'
dijete, kao to je bio Draen, no
odgovor je vrlo jasan. Svi igrai u
ekipi bili su inteligentni, svjesni
njegova potencijala i nije nam
Uspomene i supruga su me
'vjeno' vezali za ibenik
Jari se od srca nasmijao kad smo mu
spomenuli mali incident s utakmice
Bosna - ibenka igranoj prije 31 godinu
u sarajevskoj Skenderiji.
-Bio je kratki prekid susreta, jer je
netko iz gledalita pogodio Sreju
uria u uho. I dok je on lagano krvario,
gledalite je urlalo: stae, ustae....
Ironija je htjela da su ibenkinu
petorku u tom trenutku inili Petrovi,
Ljubojevi, Macura, uri i ja, koji,
razumljivo, nismo ba imali razloga
da se osjeamo ustaama. Zato sam
priao vaem ocu, koji je prenosio
utakmicu i zapitao ga: -Je li, bre, gde
ba mene da nazovu ustaom?!
USTAA U
SARAJEVU
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
ibenskilist sport 47
Odpondedoponde
DA SE
ROSI SADE
DIGNIT PA
VIDIT
E lipo je bilo prole nedilje,
ne mo nita re, je da nije
Liga prvaka, ali i ova europ-
ska liga je dobra, a bome
dobri i rezultati. Rijeka i
Dinamo dobili, Hajduk izgu-
bija i jopet mu odnilo penal
ali je blizon, a Split je doa
do boda kontra Torina. I sad
kad vako gleda, pravo ti
je a ta nema nekog u Ligi
prvaka.
-A ko je tebi reka da nema,
uvatija se Dunko koji je do
sade mua. Znade li ti za-
ostala seljaino da su no-
gometaice Osijeka izborile
Ligu prvaka, ali taka beleca
ka ti njanka ne biljei da
enske mogu u neemu bit
bolje nego muki, izbifla je
novopeeni feminist Dun-
ko. Virujte mi da nita nisan
razumija o emen on divani,
sade on brani enske, a do
jue je govorija kako je njijo-
va olimpijska himna majko
igla i bivice a sade zinja ka
da su ga ele izujdale.
-Zna li ti moj vaki naki, da
su ene danas jae od iega
na svitu. Merkel kad upai
prstom svi skau, a ovo doli
je jo gore. Oni dihadisti ta
ji njanka Amerika nije mogla
ustavit, eno ji biu cvilei
prid kurdskim enama, pa
ti reci ri, zakljuija je Dunko
svoje vienje sportsko-poli-
tiko-vojne situacije u svitu.
E moj sinko, dok tebi doe
iz glave u guzicu proe vlak.
Ovi se ne boju ena nego
Alaha, jerbo ko ih ena ubije
nee u raj, a da tebe tvoja
smakne ne bi dobila niti
sekunde pruna, jedino bi
je tuilo drutvo za zatitu
ivotinja, jerbo takve beti-
je ka ta si ti ne more nigdi
na. Niko nikad nije reka ri
kontra enskog sporta u
ovom gradu. Ako radi nieg
drugog onda zbog jollieta
koje su osvojile vie naslova
nego svi ostali otkade po-
stoje, ako radi nieg drugog
onda radi Nives Radi, da
koga ne pribije, a najprije
bi tribala tebe, beno jedna,
pribit, jer ti je samo ostalo
da poalje pismo Rosi Luk-
senburgovoj gori kod svetog
Petra. E umalo da ti zabora-
vin rei. Ti se ne mora bojat
kurdistanki jerbo te je zako-
nita zvala ima po ure ali san
ti zaboravija kazat.
-Aj kuragu, sad san najeba,
biin a, vas u panici je reka
i uteka. Eto ta je Dunko,
negdi je neta proita, pa
voli mudrovat oni dan-dva
dok mu ne izblidi, ajte evala
van bilo
KOARKAKA AKULA SA SREKOM JARIEM, SLAVNIM BEKOM IBENKE I IBENSKIM ZETOM
bio problem prilagoditi se na tu
situaciju. On je pomagao nama, a
mi njemu - uvjeren je Jari.
Posebno se raznjeio na spo-
men ibenskih navijaa iz tog
vremena. Nije tedio pohvale
na njihov raun.
-'Funcuti' su fanatino ivjeli s
klubom, pratili nas po cijeloj biv-
oj dravi. U svojoj karijeri nisam
iza sebe imao takve navijae. Isti-
na, igrao sam jo za beogradske
klubove Radniki i IMT, koji nisu
imali prave navijae, ve simpa-
tizere. Veliku su vrijednost i va-
nost za nas predstavljali 'Funcuti'.
Moji koarkaki prijatelji i danas
mi u razgovoru znaju rei da im
nije bilo svejedno kad bi dolazili
ibenik u goste. Oni su osjeali
svojevrstan strah, noge su im drh-
tale kad bi kroili na parket Balde-
kina. Ti pozitivni 'luaci' etrdeset
minuta ne bi stajali s navijanjem!
- nahvalio je 'Funcute' Jari.
Hrvatska reprezentacija
trenutno je jaa od srpske
Za sjajnog beogradskog be-
ka znalo se govoriti da je imao
sportsku sudbinu poput Kra-
snodara Rore. Sjajnog iben-
skog lijevog krila, koji je imao
'nesreu' da se rodio u doba
kad je na njegovoj poziciji i u
reprezentaciji 'kraljevao' veliki
Dragan Daji. Jari je imao
slian peh. Bekovske pozicije u
reprezentaciji drali su Slavni,
Plea, Tvrdi i (kasnije) Kia-
novi, redom vrhunski igrai.
-Ne mislim da sam imao peh,
jer nisam igrao nita slabije od
njih. Meni je najvei problem
predstavljala ozljeda koljena, koju
sam zaradio jo na poetku kari-
jere, s 19 godina. Ona je dola u
najgore vrijeme, kad sam kucao
na vrata seniorske reprezentacije
Jugoslavije, koja je poslije postala
prvak svijeta na prvenstvu u Lju-
bljani. Koljeno mi je predstavljalo
kronian problem kroz cijelu ka-
rijeru, a evo, 'osjeam' ga i danas.
Ipak, ne mogu biti nezadovoljan
svojim koarkakim putem. Ni-
sam, istina, igrao u velikim klu-
bovima, ali svugdje sam osvajao
trofeje. Osvajanje prvenstva sa
'ibenkom' i 'Radnikim' te kupa
Jugoslavije s IMT-om ima veu
teinu, nego kad to postignete sa
Crvenom zvezdom, Partizanom
ili Cibonom - miljenja je Sreko.
Na sugovornik ima i speci-
fino miljenje o tome kako se
dizala i padala koarka u Srbiji
i Hrvatskoj u razdoblju od 23
godine, koliko je prolo od ras-
pada Jugoslavije. Zato su Srbi
u jednom trenutku bili na krovu
svijeta, dok se Hrvatska nekoli-
ko godina poslije srebrne me-
dalje na Olimpijadi u Barceloni
srozala na prilino niske grane.
-Osamdesetih godina smo i
mi i vi imali sjajne igrae. Nije
tu netko pretjerano odskakao.
Danas je, pak, i kod vas i kod nas
situacija puno gora. I Hrvatska,
i Srbija imaju dobre igrae, ali
malo je ekstra-kvalitete, kakvi
su bili Draen ili Divac. Mnogo
je faktora zbog kojih je to tako.
Prvi je zasigurno raspad drave.
Ta jugoslavenska kola koarke,
koju smo gajili, jednostavno se
rasplinula. Hrvatskoj se dogodila
i Draenova smrt. Da nije bilo te
tragedije, vi vjerojatno ne biste
izgubili kontinuitet dobrih igara.
Nadalje, otvaranje trita dovelo
je do toga da koarka nema zna-
enje, kakvo je prije imala. Svaki
igra, koji iole vrijedi, jedva eka
bijeg u inozemstvo. Jadranska
liga, pak, nema teinu ondanje
jugo-lige. Moda je najvea ra-
zlika izmeu Hrvatske i Srbije ta
to, osim Repee i Spahije, nema-
te kvalitetan trenerski 'materijal'.
Svejedno, smatram da je hrvatska
reprezentacija trenutano jaa od
srpske, pa samim time ima i vee
anse na predstojeem svjetskom
prvenstvu u panjolskoj - rezimira
Sreko Jari.
ao mi je to Marko nije
postao NBA All star igra
Jedan od najtalentiranijih
srpskih igraa bio je i Srekov
sin Marko, koji je ostvario za-
paenu europsku i NBA karijeru
(talijanski Fortitudo Bologna,
Montepaschi Siena, panjol-
ski Real Madrid, ameriki LA
Clippers, Minnesota, Memphis).
S 33 godine odluio se na opro-
taj od koarke.
-Ja nikad nisam do kraja zado-
voljan. Kao i svaki pravi sporta
uvijek teim boljem. Ta trunka
nezadovoljstva s Markovom kari-
jerom lei u tome to nije postao
'All star' igra u NBA ligi, a sma-
tram da je mogao. im u NBA-u
zaigrate na utakmici 'Rookiea' i
'Sophomoresa' (utakmica izme-
u najboljih novaka u ligi), znai
da ste projicirani da kroz nekoliko
godina postanete top-igra. On taj
iskorak nije napravio, a, po meni,
nedostajao mu je kontinuitet kva-
litetnih trenera i treninga - kazao
je o sinu Marku, ija je supruga
Adriana Lima poznata brazilska
manekenka.
Nismo mogli izbjei ni razgo-
vor o Dariju ariu, sinu njego-
vog biveg suigraa Predraga.
Sreko Jari ne sumnja da e
mladi ibenanin uspjeti ostva-
riti ono, to njegovom sinu nije
polo za rukom.
-Dario je iznimno talentiran i
mislim da e napraviti veliku ka-
rijeru. Prola sezona za njega je
bila 'biti ili ne biti'. Posljednji tre-
nutak u kojemu je mogao karije-
ru usmjeriti na pravi kolosijek i to
se, nasreu, dogodilo. Uope nije
upitno da e u turskom Efes Pilse-
nu biti jedan od glavnih igraa, no
miljenja sam da je trebao odmah
otii u NBA ligu. Bez obzira na to
to mu se karijera nije idealno ra-
zvijala, njemu se protekle godine
dogodio 'okida'. Za takvog igraa
mjesec dana igre i napredovanja
znai kao nekom drugom godinu
dana. To znam iz osobnog isku-
stva, ali i iz iskustva svog sina
Marka. O kakvom se potencijalu
radi, najbolje sam se uvjerio na
Final fouru Jadranske lige. On
je tamo bio za dva koplja iznad
svih drugih igraa! Drago mi je
i da sinovi mojih prijatelja Slavi-
ce i Badima idu dobrim putem.
Nastavljaju obiteljsku koarka-
ku priu - zadovoljno je kazivao
Sreko.
Jari danas, osim povremenih
basketa, nema nikakve veze s
koarkom. Rijetki su i veteran-
ski turniri, poput splitskog.
-Pri kraju igrake karijere bio
sam istovremeno u ulozi sport-
skog direktora i igraa 'Radni-
kog'. No, ubrzo sam spoznao da je
to nezahvalan posao. Ja se volim
baviti sportskim dijelom prie, a
ne financijama. Naalost, one uvi-
jek iskoe u prvi plan. Zbog toga
sam brzo raskrstio s tom priom
- objasnio nam je Jari.
Na kraju razgovora imao je i
potrebu da nam objasni zato je
dugogodinje kupanje na Jadri-
ji zamijenio Banjom.
-Godinama sam se kupao na
Jadriji, no supruga se ove godine
odluila na premjetaj. A tko sam
ja da joj se usprotivim?! Ove go-
dine se u jutarnjim satima kupa-
mo na Banju, a popodne smo na
Brodarici. Meni je svugdje lijepo,
glavno da sam na moru, u ibe-
niku - zavrio je Sreko Jari.
Uspomene i supruga su me
'vjeno' vezali za ibenik
Funcuti su fanatino ivjeli s
klubom, pratili nas po cijeloj bivoj
dravi. U svojoj karijeri nisam iza
sebe imao takve navijae. Istina,
igrao sam jo za beogradske klubove
Radniki i IMT, koji nisu imali
prave navijae, ve simpatizere.
Veliku su vrijednost i vanost za
nas predstavljali Funcuti. Moji
koarkaki prijatelji i danas mi u
razgovoru znaju rei da im nije bilo
svejedno kad bi dolazili ibenik u
goste. Oni su osjeali svojevrstan
strah, noge su im drhtale kad bi
kroili na parket Baldekina. Ti
pozitivni luaci etrdeset minuta
ne bi stajali s navijanjem!
48 sport
ibenskilist
KREIMIR GULIN
Prije nekoliko dana u kance-
larijama na ubievcu pojavio
se ibenski gradonaelnik eljko
Buri i predsjednica Nadzornog
odbora kluba Senka Ramljak. A
kad veinski vlasnici borave u klu-
bu, to odmah pobudi zanimanje
novinara. Meutim, barem prema
rijeima gradonaelnika Buria,
model po kojem je Grad veinski
vlasnik ibenskog treeligaa - tek
je privremeno rjeenje.
-Odmah da svima bude jasno,
ibeniku nije mjesto u 3. ligi! Uz
podrku gradske uprave i uz novu
filozofiju u financijskom poslova-
nju moramo stabilizirati klub i
maknuti ga u 2. ligu. Onda emo
rei koje su nam daljnje ambicije
- otvoreno je poeo ibenski gra-
donaelnik.
Ali, moete li nam konkretizi-
rati ambicije Grada kao veinskog
vlasnika kluba?
-elimo u klub uvesti nekoga
tko je financijski moan - neto
slino po uzoru na Rijeku! Ako i-
benik nae svog Volpija, moemo
napraviti lijepu nogometnu priu
- otkriva Buri.
Znai li to da Grad sprema
izlaznu strategiju sa ubievca,
praktiki i prije nego to je uao
u klub?
-Ne, nego jednostavno ne vidim
mogunost da Grad dugorono
bude veinski vlasnik kluba. Ina-
e, drim da politici nije mjesto u
sportu. Profesionalni klubovi mo-
raju funkcionirati na principima
menaderstva i profita, pa tako i
ibenik. Politika je tu da pomae
rad omladinskih kola i stvara uv-
jete u smislu infrastrukture. ujte,
nije normalno da ibenska djeca
vjebaju na betonskim ili zemlja-
nim terenima. Ili, da se u Ljubici
tuiraju hladnom vodom. Pa, to
su uvjeti koji vie podsjeaju na
sovjetske gulage nego na trening
kampove - kae ibenski potetat.
U skladu s tim, Buri je obe-
ao i postavljanje umjetne trave
na ubievcu. Neka nam grado-
naelnik oprosti to smo malo
skeptini prema tom 'projektu', jer
slina obeanja sluamo vie od
desetljea. Meutim, Buri nudi
neto konkretnije obeanje.
-U ibenski proraun za idu-
u godinu ui e stavka nabave
umjetne trave za pomono igrali-
te na ubievcu! To je poprilian
zalogaj i jo se moramo dogovoriti
oko naina realizacije. Vjerujem
da e prijatelji i sponzori kluba po-
moi oko postavljanja podloge, ali
nabava kvalitetne umjetne trave je
zadatak Grada. Ti radovi obuhva-
NOGOMET Gradonaelnik ibenika nee politiku na ubievcu
Buri eli u klub dovesti nekog
nancijski monog - uzor je Rijeka!
Nogometaimaibenikanadglavomvienevisi ma
suspenzije, koji im je konstantno prijetio nekoliko za-
dnjih sezona. Konano, ibenani e se u miru moi
posvetiti nogometnim zadacima, a ne da iz kola u
kolo strepe hoe li im administracija dopustiti na-
stup. Razlog - klub je isplatio neto vie od tri miliju-
na kuna dvadesetorici vjerovnika. Rije je o 19 bivih
nogometaa ibenika i NK Dalmatinac iz Crnog, koji
je potraivao naknadu za razvoj Marka Jordana.
Naime, nakon preoblikovanja u sportsko dioniko
drutvo ibenik je otvorio novi raun i stekao uvje-
te da povue oko 2,2 milijuna kuna koliko je splitski
Hajduk deponirao na raun javnog biljenika Tea Ka-
rabatia-Milovca. Podsjetimo, rije je o Hajdukovom
dugu ibeniku za transfer Ante Rukavine s Poljuda
u Panathinaikos. Ostatak duga bivim igraima koji
su dobili tube protiv kluba, ibenik je namaknuo od
milijun kuna koliko je Grad ibenik uplatio u procesu
preoblikovanja treeligaa sa ubievca. Jo ranije,
ibenani su takoer na ime Hajdukova dugovanja
povukli oko 750.000 kuna s rauna Udruenja prvo-
ligaa. S tim novcem premoivali su probleme sa
suspenzijama u proteklom razdoblju, odnosno dobi-
vali odgode. No, uplatom tri milijuna kuna na raune
vjerovnika suspenzije su skinute s dnevnog reda:
-Nije lako u dananje vrijeme ovakvih gospodarskih
prilika isplatiti tri milijuna kuna. Posebno elim za-
hvaliti splitskom odvjetniku Davoru Radiu koji je za-
stupao 17 od 20 vjerovnika - kazao je Novica Ljubii,
direktor ibenika.
No, rjeavanje spomenutih 20 vjerovnika tek je dio
posla koji eka upravu ibenika. Jer, jo uvijek je po-
dua lista onih kojima klub duguje.
ibenik uplatio
tri milijuna kuna
dvadesetorici vjerovnika
U gradski
proraun
za iduu godinu ui e
stavka nabave umjetne
trave za pomono
igralite na
ubievcu!
-Nemate pojma koliko moj otac pati zbog loeg
stanja u Crnici. U zadnje vrijeme ga dodatno pogaa
dojam da nema ozbiljnog sugovornika ili potenci-
jalnog predsjednika kluba koji bi ibenski vaterpolo
povukao u pravom smjeru - otkrio je u nedavnom
razgovoru za na list mladi reprezentativac Luka
Buki.
Njegov otac Perica, zasad, zazire od javnih istupa,
ali je, kao i mnogi, kojima je Crnica na srcu, definitiv-
no shvatio zato je finalist LEN-kupa toliko potonuo
u vie nego dobrim uvjetima rada. Kod pojma dobri
uvjeti namjerno zanemarujemo problem financira-
nja (biveg) vaterpolskog prvoligaa. Problem, koji
nije zaobiao ni viestrukog europskog prvaka, za-
grebaku Mladost, a kamoli nee VK ibenik.
-Ne moe se bez pravog financijskog programa,
a do dodatne sportske kune se dolazi kao nikad te-
ko. Katkad mi se ini da je to nemogua misija - ka-
zivao nam je dr. Edi Baica, ija se vjernost Crnici broji
u desetljeima.
Hoteli Solaris, Slobodna plovidba, NCP, NP Kr-
ka... To su sponzori, koji su dosad najjae podupirali
ibenski vaterpolo. Crnica je u prvoligakim voda-
ma preivjela i Domovinski rat, i godine na suhom
(itaj: bez zimskog bazena). Zato nam se sadanja
situacija, glede (ne)uvjeta ne ini toliko traginom.
Neovisno o bolnom padu u nii rang.
Dobro je da se odustalo od osnivanja novog klu-
ba, koji bi krenuo od nule. Pogotovu, kad znamo i-
benska iskustva iz drugih sportova, gdje egzistiraju
gradski rivali. Kao da je najvie optimizma kod bivih
vaterpolista i potencijalnih trenera.
-Jo uvijek se nadam zdravom ujedinjenju vater-
polskih snaga. Ako se posloe kockice, vjerujem da
bismo formirali vie nego dobar struni stoer, koji
bi svojim radom jamio dugoronu bolju budunost
ibenskog vaterpola - uvjeren je Edi Brki, nadareni
strunjak, a nekad sjajni ljevoruki topnik.
Prolost nas ui da se ibenski vaterpolo u vie
navrata dizao iz pepela. Poetkom ezdesetih, kad
se s dobre, stare i drvene Paklene selilo na novi
bazen u Crnici. Jednako, kao i sedamdesetih godina
minulog stoljea, kad se ulazilo, ispadalo i vraalo u
silno kvalitetnu prvu jugoslavensku ligu.
Jo pamtim bablje ljeto 1976. godine, kad je So-
laris izborio prvoligaki status dvjema uzastopnim
gostovanjima u Rovinju i Kranju. S pomlaenom
momadi iza koje su stajali splitski trener Ivo Bue-
vi, sportski direktor Mile Naki i predsjednik Anton
Baica - Bajo.
-Uvjeren sam da emo, dok je svijeta i vijeka,
ostati prvoligai. Imamo perspektivnu momad,
dobrog sponzora i sjajnu kolu vaterpola - kazivao
je (onda) mlaahnom novinaru predsjednik Baica,
dok je Kranjem odzvanjala ibenska pisma.
Trideset osam godina poslije u puno slabijoj kon-
kurenciji od ondanje strane 1. jugoslavenske lige
(Partizan, Mladost, Jug, Kotor, hercegnovski Jadran,
tri splitska kluba, KPK, Primorje...) izjalovilo se Bajino
proroanstvo.
Pakleno sam siguran da novci nisu najvei razlog
tog posrtanja, makar je proraun nekadanjeg SIZ-a
za fiziku kulturu bio kao zlatni rudnik prema crkavici
od 4 milijuna kuna, koliko Grad ibenik moe trenu-
tano izdvojiti za sportske udruge.
TKO JE
MINIRAO BAJINO
PROROANSTVO!?
PIE: IVO MIKULIIN
NOGOMET Gradonaelnik ibenika nee politiku na ubievcu
Buri eli u klub dovesti nekog
nancijski monog - uzor je Rijeka!
tit e i djelominu rekonstrukciju
tribina na ubievcu. Logino, u
gradskom proraunu trenutano
nema novca za gradnju novog
stadiona niti velebne dvorane.
Ali, uinit emo sve to je u naoj
moi da poboljamo uvjete na u-
bievcu i na Baldekinu - zavrio je
gradonaelnik Buri.
Jesu li na ubievcu
'stranci' cjenjeniji od
'domaih'
Oko ubievca se u zadnje vri-
jeme opet stvara fama da su ibe-
niku bolji 'strani' nego 'domai' no-
gometai. Takve teze podgrijane
su ovoljetnim odlascima niza 'do-
maih' igraa sa ubievca: Sla-
vice, Spahije, Kendea, kugora,
Ante i Ivana ivkovia... Na njiho-
va mjesta dovedeni su nogometai
od kojih niti jedan nema ibensku
adresu na osobnoj iskaznici.
Meutim, direktor ibenika
Novica Ljubii ne eli ni uti za
podijele u svlaionici na 'strane' i
'domae'.
-Nas ne zanima odakle tko do-
lazi. Pa, zamislite gdje bi bio Real
da u njemu igraju iskljuivo Ma-
driani!? Klub interesira iskljuivo
rezultat i za mene su pravi igra-
i samo oni koji se prema klubu
odnose korektno i poteno, te oni
koji daju maksimum da ibenik
uspije. A znate, nisu rijetki oni koji
se kunu u klub, ali u stvari gleda-
ju samo svoje interese. Inae, ako
ove sezone ne uemo u 2. ligu, bit
e jako loe, i moramo usmjeriti
svu energiju u tom smjeru, a ne
da je rasipamo na nepotrebne po-
djele - kazao je Ljubii.
Osvrnuo se i na prolu sezonu
kada je ibenik bio orijentiran is-
kljuivo na 'domae' igrae, me-
utim nije ostvario eljeni cilj.
-Nitko sada ne spominje da
smo lani imali samo dvojicu igra-
a sa strane - Boinovia i Milin-
kovia. Zato svi govore da ibenik
nije uao u 2. ligu. I tu su u pravu
- rezultat je jedino mjerilo uspjeha
- poruuje direktor ibenika.
Potanko je objasnio genezu
odlaska svakog od spomenutih
'domaih' igraa. Krenuo je od
'najfrikijeg' odlaska - onog Nike
kugora.
-Nitko nije slutio da kugor eli
otii iz kluba. S takvom informaci-
jom doao mi je nakon prijateljske
utakmice s Neretvom, uz objanje-
nje kako nije siguran da e igrati
u prvih jedanaest. ak je traio i
bolje uvjete, na to smo takoer
pristali. Ipak, odluio je otii u
dubrovaki GOK. Klub mu nije
trebao dati ispisnicu, no nismo
mu eljeli praviti probleme. Ante
ivkovi koji je otiao u Kanadu,
ak nije uzeo ni papire iz kluba.
Objasnio mi je da ide mjesec-dva
u Toronto zaraditi neki novac, a
onda se moda i vrati. Zar smo
momka trebali zaustavljati u toj
nakani - pita se Ljubii.
Zasigurno, igraki najbolniji
odlazak je onaj Vice Kendea, koji
je ove sezone trebao 'eksplodirati'
u naranastom dresu.
-Kende mi je doao 5-6 dana
nakon poetka priprema i zatra-
io bolje uvjete. Pristao sam, on je
nastavio odlino raditi. Meutim,
na Kendeov stol stigla je ponuda
Hrvatskog dragovoljca. Ne mogu
mu zamjeriti na tome to je elio
otii u 2. Ligu - objanjava i taj od-
lazak direktor ibenika.
A to je s dolascima - redove su
popunili iskljuivo 'stranci'?
-Klupska politika je bila da se u
ibenik vrate Blai, Jakoli, Grgo
ivkovi... Da smo uspjeli ui u 2.
ligu vjerojatno bi netko od njih i
ostao na ubievcu. Ako dogodine
uemo, razgovarat emo sa svim
raspoloivim igraima iz naeg
bazena. ujte, da su ostali Blai,
Grgo ivkovi, Kende... sigurno
da netko 'sa strane' ne bi doao na
njihovo mjesto. Ovako, bili smo
prisiljeni popunjavati deficitarna
mjesta. Inae, drim da smo real-
no dogovorili uvjete s igraima i
da emo ih moi pratiti do Nove
godine. A potom, nadam se da e-
mo se moi i pojaati za proljetni
dio sezone - zakljuio je Ljubii.
Jo jedna
dobra vijest
sa ubievca
glasi da e
ibenik 12.
listopada biti
domain kva-
lifikacijskoj
utakmici U-19
reprezentaci-
ja Hrvatske i
Turske. Tako
se reprezen-
tativni nogo-
met u ibenik
vraa nakon
punih 14 go-
dina, tonije
prvi put od
veljae 2000.
godine kada
su na ubi-
evcu igrale
mlade selek-
cije Hrvatske i
panjolske.
Hrvatska -
Turska na
ubievcu
A
N
T
E
B
A
R
A
N
I
50 sport
ibenskilist
KREIMIR GULIN
IBENIK
Koarkai GKK ibenik poeli
su s pripremama za novu sezonu.
-eka nas est tjedana pakle-
nog rada. Mnogi kau kako je
druga sezona - najtea. Prve godi-
ne bili smo nepoznanica. Napravi-
li smo i bolji rezultat nego to smo
oekivali. Da bismo to ponovili ili
napravili korak naprijed, trebat
e uloiti puno truda. Ipak, vjeru-
jem da moemo ostvariti iskorak
i priutiti puno zadovoljstva navi-
jaima - kazao je Jeronimo arin,
trener GKK ibenika.
Podsjetimo, graani su zadr-
ali kostur igraa koji je lani no-
sio momad (Petani, Bai, Vuki-
evi, amadan, Mii, Blae). U
kadru su i mladci Badim, Kalpi,
Radovi... Za sada, jedino novo
lice u svlaionici ibenana je
24-godinji Sandi Marciu. On je
u utorak iz SAD-a sletio na kate-
lanski aerodrom i odmah potpisao
jednogodinji ugovor s narana-
stima. Rije je o 208 centimetara
visokom igrau, koji je zadnjih pet
godina igrao na amerikim koled-
ima Purdue i De Paul. Praktiki,
nije ni iskusio europsku i hrvatsku
koarku, izuzmemo li prve korake
u rodnom Nedeliu i akove-
kom Meimurju.
-Vjerujemo da Marciu moe
biti prevaga u naoj igri u novoj
sezoni - istaknuo je Ante Gaina,
predsjednik GKK-a ibeni.
Na prvu je novim igraem za-
dovoljan i trener arin.
-U Marciuu smo dobili rjee-
nje za kojim smo tragali prolu se-
zonu. Budui da je iskljuivo igrao
u SAD-u, trebat emo imati str-
pljenja s njegovom adaptacijom.
Iako su najavljivali kako od
starta ele istaknuti svoju kandi-
daturu za prvo mjesto i povratak
u drugoligako drutvo, nogo-
metai ibenika ve na samom
startu su ispucali bonus, igravi
skromnih 1:1 kod novajlije u ligi
Jadrana iz Ploa. Dodue treba
priznati kako su naranasti cijelu
utakmicu bili bolja momad, no
niti veliki broj prigoda, od kojih
moramo istaknuti i gredu Zelia,
nije bilo dovoljno da ibenani
pobijede odmah na startu. i-
benik je prvi doao do vodstva,
i to preko kapetana Kartela, no
trenutak nepanje u obrani bio
je dovoljan da Druijani pogodi
za konanih 1:1. Mile Petkovi
nije bio zadovoljan rezultatom,
prvenstveno zbog injenice da su
bili bolja momad koja je stvarala
prigode, no sterilnost u napadu
odnijela je dva boda. Prigoda za
popravni slijedi ove subote ka-
da na ubievac stie momad
Hrvaca, a susret poinje u 17.30
sati.
Vrlo vaan i vrijedan bod doni-
jeli su nogometai Zagore s tekog
gostovanja kod Kamena, gdje su
unato zaostatku od dva pogot-
ka uspjeli izvui bod s konanih
2:2. Svaki poetak je teak i ne-
izvjestan, pogotovo ako se prva
utakmica igra u gostima. Mladi
Zagorin trener Hrvoje Duji pri-
bojavao se poetka, no nakon
zasluenog remija protiv vrstog
Kamena nije mogao prikriti radost
i veliko zadovoljstvo, pogotovo to
je vrlo ustri domain ve u po-
etku imao prednost od dva gola.
Postii dva gola u gostima te izjed-
naiti ne polazi na treeligakim
utakmicama ni znatno iskusnijim
klubovima pa je tim zadovoljstvo
Uneiana vee. Kamen je poveo
u 4. minuti iz kaznenog udarca sa
11 metara, a u 18. minuti povea-
li su svoje vodstvo na 2:0. Nakon
takvog oka malo koji klub bi se
digao, no Zagora se uspjela pri-
brati pa je do odmora uspostavila
ravnoteu na terenu, no bez uin-
ka. Nakon to je uvrstio obranu
s. visokim Bonacinom Zagora je
krenula odlunije i poela ozbiljno
ugroavati vratara Kamena Lju-
biia. Tek u 70. minuti nakon
kornera Roko komrlj je glavom
smanjio vodstvo domaina a dvi-
je minute kasnije nakon opravda-
no dosuenog kaznenog udarca
(igranje rukom u 16-ercu) iskusni
Bara je izjednaio.
-Zaslueno smo osvojili bod
na vruem igralitu gdje e pada-
ti mnogi favoriti. No, ne smijemo
stati nego ove subote s jo veim
zalaganjem pobijediti biveg dru-
goligaa Solina i donijeti mnogo
radosti u na klub, i, naravno,
naim navijaima, istie trener
Zagore Hrvoje Duji. J..C./K.M.
NOGOMET Zapoela 3. HNL jug
Zagori i ibeniku tek po bod
Pomoni trener Miro Juri s grupom
mlaih koarkaa ibenika otputo-
vao je na tjedan dana u Istanbul. Ta-
mo e ibenani trenirati s mladima
iz Darussafake.
-Vjerujem da e biti korisno iskustvo
kako za igrae, tako i za trenere. Pro-
uavat emo njihov sistem trenin-
ga, ali i nain na koji je organizirana
njihova omladinska kola - rekao je
Juri, koji je na put poveo Radovia,
Andabaku, Paia, Nakia, panju,
Vujievia, Kalpia, Badima i kao
gosta mladog Rijeanina Mihovila
epuria.
KOARKA Graani poeli s pripremama za sezonu
Sandi Marciu - Amerikanac iz
Meimurja sletio - na Baldekin
No, samo neka bude zdravlja, sve
ostalo e doi na svoje - veli arin.
Kako je istaknuo sam Marciu,
moe pokriti pozicije etiri i pet
s obzirom na zahtjeve trenera.
Mogue je da ibenani dobiju
i jo jedno pojaanja, osim Mar-
ciua. Naime, na Baldekinu ve
neko vrijeme trenira stari iben-
ski znanac Zoran Vrki. Momak
koji je eksplodirao na Baldekinu
i nakon toga ostvario nekoliko
respektabilnih inozemnih anga-
mana trenutano je bez kluba.
Navodno, i Vrki i GKK ibenik
nemaju nita protiv suradnje, ili
sklapanje konanog dogovora nije
daleko...
Inae, graani e u novu sezo-
nu s gotovo istim budetom kao
i lani. Potvrdio je to Bashar Ege-
men, dopredsjednik kluba.
-Kreemo s istim proraunom.
Nismo transferirali niti jednog tre-
nera, niti lana strunog stoera.
Ipak, imamo malo vii cilj nego
prole godine. I dalje klub ima
tri glavna sponzora. To su Grad
ibenik, NP Krka i Dogus Grupa
sa svoje dvije tvrtke koje rade u
ibeniku. Inae, Dogus Grupa
sponzorira klub s neto vie nov-
ca nego prole sezone - poruio
je Egemen.
Do poetka sezone, ili prvog
vikenda u listopadu, koarkai i-
benika igrat e devet prijateljskih
utakmica.
-Prvi protivnik bit e nam Bo-
rik- 3. rujna. Slijede utakmice s
Alkarom, Katelima i austrijskim
Gmundenom. Potom putujemo u
Sarajevo, gdje emo sudjelovati
na jakom turniru s domainom
Sparsom, Igokeom i Ferencvaro-
som. Iznenaenje bi trebala biti
prijateljska utakmica s istanbul-
skom Darussafakom.
Uvertiru pred prvenstvo pla-
niramo igrati protiv Zadra, ali
ta utakmica jo nije definitivno
dogovorena. Tijekom pripremnih
utakmica trebalo bi se kristalizi-
rati pet najboljih igraa. Takoer,
trebali bismo vidjeti tko je od
mladih igraa tijekom ljeta satka-
nog od napornih treninga najvi-
e napredovao i na koga od njih
moemo najvie raunati u sezoni
- zakljuio je arin.
JURI S
MLADCIMA UI
U ISTANBULU
A
N
T
E
B
A
R
A
N
I
JOSIP ALETA CAR
sport@sibenski-list.hr
IBENIK
U Mirlovi Zagori odrane su
prve Seoske igre u ast Gospe
Mirlovike. Igre je organizirao
MNK Mirlovi Zagora, a sudje-
lovali su mukarci i ene koji su
rodom iz zaselaka diljem Mirlovi
zagore, ali i zetovi i nevjeste tog
kraja. Kroz tri dana natjecanje je
pohodilo preko tisuu posjetitelja,
to je iznenadilo i samog organi-
zatora, a zasigurno najvea atrak-
cija bilo je potezanje konopa kao i
enski nogomet. U cijeloj manife-
staciji sudjelovale su ak pedeset
dvije ekipe, a bilo je jo zaintere-
siranih ekipa koje ipak nisu mogle
sudjelovati jer se natjecanje orga-
niziralo u vrlo kratkom razdoblju.
Slavlje u nogometu zabiljeili su
Malei, to i ne udi kad se zna
da iz tog zaseoka dolazi poznati
nogometa Rijeke i povremeni
hrvatski reprezentativac Mate
Male.
Ipak, taj trijumf im nije pomo-
gao da dou do ukupne pobjede s
obzirom na to da su Nakii, ponaj-
vie zahvaljujui svojim enskim
ekipama doli do velikog slavlja.
Naime, djevojke iz Nakia slavile
Seoske igre u ast Gospe Mirlovike
Gospa okupila sve generacije
su u nogometu, balotama i pote-
zanju konopa, a mukarci su do-
datno pridonijeli trijumfu u muri
i kartama. U najatraktivnijem na-
tjecanju, potezanju konopa, naj-
snanijima su se pokazali momci
iz Malea, dok su najmirniju ruku
imali balotai Podumaca. Sve tri
veeri protekle su u dobroj i pri-
jateljskoj atmosferi, a posebna
pohvala ide momcima i curama
iz MNK Mirlovi Zagore koji su
sve organizirali i pobrinuli su da
u ova tri dana njihovim gostima
nita ne fali. Oni su obeali da
e dogodine uloiti jo vei trud
u organizaciju igara i pokuati ih
uiniti to veima i tradicionalnim
za ovaj kraj. U tome se nadaju ve-
oj podrci sponzora koji se ove
godine nisu ba iskazali pa treba
istaknuti one koji su pomogli, a to
je Opina Unei, KIA Bulat i Caffe
bar Horses Back.
U cijeloj manifestaciji su-
djelovale su ak pedeset
dvije ekipe, a bilo je jo za-
interesiranih ekipa koje ipak
nisu mogle sudjelovati jer se
natjecanje organiziralo u vrlo
kratkom razdoblju
52 sport
ibenskilist
KREIMIR GULIN
Rekordan broj posada, savre-
no vrijeme, dobra atmosfera - to
je slika ovogodinjeg epurinskog
'Burtia', regate tradicijskih brodo-
va na latinsko idro. Nauili smo
na ovim regatama vidjeti tri-eti-
ri-pet kaia, sad ih je bilo sedam,
gajeta - ak dvadeset i sedam
- dole ponajvie s otoka Murte-
ra, iz Zlarina, sa Srime, Vodica,
jedna s Krapnja koji je imao svoju
prvu regatu, ali, bome, i s otoka
Hvara! Branko Kirigin iz udruge
'Hvar, metropola mora' i Antonio
Franievi iz bratske otoke udru-
ge 'Lantina' iz Vrboske, proli su
dan vonje s Hvara i to kroz jednu
od onih nevera koje su za sobom
ostavile vijesti o nasukavanjima i
svata! Svaka im ast - poastili su
epurinu!
Stigli su i 'vjeni' favoriti regata
na latinsko idro - Pamanac Krsto
Matuli i Betinjanin Damir orka-
lo, koji je u tjedan dana izmeu
betinske i epurinske regate uspio
popraviti slomljeno kormilo!
Da, nevjerojatan je elan tih re-
gataa na latinsko idro! Ali, i orga-
Burti - epurinska regata na latinsko idro
Europa se ukljuila u organizaciju latinskih jedara!
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
Igrai domaega kluba pobjednici su bo-
arskoga turnira koji se tradicionalno, ve
petu godinu, organizira u Piramatovcima,
i okuplja parove iz cijele Hrvatske. lano-
vi Piramatovaca, tako su obranili naslov
od prologa ljeta, a u novome trijumfu su
sudjelovali Marko Mareti, Ante Podrug i
Branko Brati. Meu 12 momadi, drugo
mjesto je pripalo igraima Hajduka iz Pri-
drage, trei je Sonkovi, a etvrti benko-
vaki Velebit. Prireena su i natjecanja u
blianju u krug te u izbijanju iz kruga. Naj-
bolji u blianju je bio Sreko Crnko, lan BK
Hvidra Varadin, a najprecizniji u izbijanju
Ivan Koki (Hajduk, Pridraga).
-Vodstvo kluba je odluilo da ovaj tur-
nir trajno posvetimo Boi Ceronji, koji je
roen u Piramatovcima. On je ostavio ne-
izbrisiv trag u razvoju boanja u naemu
mjestu - naglasio je Branko Brati, pred-
sjednik kluba organizatora i lan pobjed-
nike postave. B.J.
Europa se ukljuila u organizaciju latinskih jedara!
nizatora! Primjerice, epurinjanin
Zoran aponja koji je bio znojan
kao 'gola voda'! No, aponja veli
kako je najtei dio posla - lova, jer
sve je manje sponzora i donatora a
epurinjani su svoje nali - u Slo-
veniji! Dakle, Europa se ukljuila u
organizaciju latinskih idara a glav-
ni sponzori su slovenski Kompas i
Slovenske novice koje su poslale
respektabilnu ekipu, ak i glavnog
urednika novina. Zanimljivo je da
su epurinjani i vip gosti na skija-
kim dogaanjima na Planici!
Evo neto i o regati. Oko prve
bove ispred Vodica vodea posa-
da su momci Hrvoja Jakoveva s
gajete MU 988, iza njega orka-
lova ekipa pa Krsto Matuli. Ve
na drugoj prema Tribunju na pr-
vo mjesto izbija Matulieva 'Mala
Matulia', a slijedi je orkalo. A na
treoj i posljednjoj ve je sve bilo
jasno: da e pobijediti 'Mala Matu-
lia' iz Pamana, da e u vremenu
pobjednika, deset-dvadeset meta-
ra za njim u cilj ui Damir orkalo
- betinski timunjer na murterskoj
gajeti, da e slijediti 'Kurnatarica'
i sjajna posada eljka Jerata na le-
utu 'Jaruh' koji je stalno bio meu
vodeih etiri-pet gajeta. Prvome
je trebalo oko tri kvarta od ure da
proe regatno polje!
Nagradu za posljednji brod do-
bila je posada timunjera Ante An-
tia sa Srime - njima se, uostalom,
nikamo nije urilo jer su domai.
Onda je sve zavrilo na epu-
rinskoj rivi gdje su se ve dimile
gradele kad su se prvi poeli vra-
ati na vez. Vodika glazba i smi-
ne, sitne maoretkinje, neizostav-
ni Stanko Skoi kao konferansje,
odrasli, dica, a naposljetku su i cr-
kvena zvona popratila proglaenje
pobjednika - potrefilo se u vrijeme
Zdravo Marije...
GAJETE:
1. KRSTO MATULI
Mala Matulia, BG 519, Paman
2. DAMIR ORKALO
Sirotica, MU 485, Murter-Betina
3. HRVOJE JAKOVEV
MU 988, Betina
KAII:
1. DUJE FROP
Marinka MU 906, Betina
2. ANTONIO ARAPOVI
Mala Marija MU 186, Murter
3. VEDRAN CUKROV
Gudac, VD 103, Srima
LEUTI:
1. ANA JERAT
Jaruh MU 111, Murter
2. TONKO SKRAI
Gute MU 85, Betina
3. DRAEN FRANI
Jadranka VD 998, Prvi epurina
Domaini zastupljeni
u svim kategorijama
epurinjani su bili zastupljeni u svim
klasama: Lovre Grbelja timunio je
kaiem Vra, Boris Anti gajetom
Mila, Boris Cukrov gajetom Ines a
Draen Frani leutom Jadranka.
REZULTATI
Sve je zavrilo na epurinskoj rivi gdje su se ve dimile
gradele kad su se prvi poeli vraati na vez. Vodika
glazba i smine, sitne maoretkinje, neizostavni Stanko
Skoi kao konferansje, odrasli, dica, a naposljetku su
i crkvena zvona popratila proglaenje pobjednika -
potrefilo se u vrijeme Zdravo Marije...
Boarski turnir u Piramatovcima
Domainima opet
prva nagrada
W
W
W
.H
R
V
A
T
S
K
I-
B
O
C
A
R
S
K
I-
S
A
V
E
Z
.H
R
54 sport
ibenskilist
-Juniori, oni koji su igrali na zavrnici
Kupa Hrvatske u Zagrebu, bit e okosnica
nae momadi u novoj sezoni - najavljuje
Denis upe. On i pomonik Seferovi ve su
okupili igrae, mahom juniore, u Crnici. Ka-
ko su izgubili mogunost da u novoj sezoni
nastupaju u regionalnoj ligi, pripremaju ih
za natjecanja ba u njihovoj dobnoj katego-
riji, juniorskoj.
-Za otprilike mjesec dana poinju kva-
lifikacijske utakmice u mlaim uzrastima,
pa su ve u treningu svi uzrasti. Za poetak,
vjebat e se jednom dnevno. S poetkom
kolske godine, prelazimo na uobiajena dva
treninga dnevno, a poet e i upisi u kolu
vaterpola, kojima emo ove jeseni posvetiti
posebnu panju - veli upe, jo uvijek ef
struke u klubu.
Seniorska e momad u 1. B ligi zaigra-
ti na zimu, pa sve do tada ima vremena za
kompletiranje kadra. Pitanje je hoe li biti i
novca, pa je lako mogue da se ostvare u-
pine najave iz prve reenice ovoga teksta.
Tim vie jer je najavljen, dobrim dijelom ve
i realiziran, novi egzodus igraa iz Crnice
-Od ranije je poznato da e Bai u Mla-
dost. Domagoj Belamari odlazi u Francu-
sku, a Ronevi i Perkov u splitski POK.
Upitno je to e biti s Bulatom, koji se spre-
ma za prvu studentsku godinu. ekamo i
povratak Karla Eraka iz juniorske reprezen-
tacije, kao i odluku nekolicine starijih, poput
Suia, Seferovia, Nimca, Petkovia, hoe
li ostati u klubu. Nikoga od onih koji imaju
ambicije otii u drugu sredinu, igrati u viem
rangu, neemo zadravati i ograniavati -
otkriva upe.
Kako je ibenik ispao iz prve hrvatske
lige, vie nema obvezu igranja sa svim mla-
im uzrastima na dravnim natjecanjima.
Hoe li se i tu uvesti redukcija?!
-Ni sluajno! Imat emo vie vremena i
prostora za mlade, pa emo i sudjelovati na
prvenstvima u svim kategorijama - decidiran
je trener vaterpolista ibenika.
Svi jo vjebaju na otvorenome bazenu,
dok se u klupskoj kancelariji pomalo pri-
premaju za novo sazivanje izborne sjednice
skuptine, a koja bi trebala odrediti nova (ili
stara) imena u elnitvo kluba. B.J.
Iako je prijelazni rok zavren zadnjim
danom srpnja, njegovi slubeni rezultati
u ibenskim boarskim krugovima jo ni-
su potpuno poznati. Sve e biti jasnije kad
promijene ovjere u upanijskome savezu
(ija e se skuptina odrati narednih da-
na), i kad klubovi poalju prijave moma-
di za novu sezonu. A sezona za hrvatske
drugoligae i treeligae poinje ve prvoga
vikenda rujna
Unato najavama o spajanju Croatije i
Solarisa u jedan klub, to se jo nije ostva-
rilo, pa e obje momadi krenuti u novu
sezonu. No, izvjesno je da e za drugoliga-
a zaigrati dvojica ponajboljih Solarisovih
igraa, Galei i Vitomir Brati. Uz povratak
bivega kapetana Skeje (iz Sonkovia), u
Croatiji je najavljen jo i dolazak Krnia iz
Banzoga. Klub su napustila dva mladia.
Jere Pavi odlazi studirati i igrati u Pulu.
Marin obanov e biti lan Primotena,
gdje su ovoga ljeta okupili velika imena,
ak i u okvirima hrvatskoga boanja. Pri-
stupili su im, odnosno kui se vratili, Rena-
to Marko, dugogodinji oslonac Croatijine
momadi, ali i trofejni Ante Papak, pa e
momad Primotena u novoj sezoni biti
atrakcija na terenima prve upanijske lige!
Od ostalih prijelaza, iz tajnitva upa-
nijskoga saveza je potvreno da je Josip
Blaevi iz Banzoga pristupio Zagori, a da
e Mate Teskera i Dragan Grizelj, obojica
iz kninskoga Zrinskog, zaigrati za novoga
treeligaa, Kijevo. B.J.
Boarski transferi
Papak i Marko
u Primotenu!
VATERPOLO Okupljaju se ostaci prvoligake momadi
Opet egzodus
iz Crnice?
REPUBLIKA HRVATSKA
IBENSKO-KNINSKA UPANIJA

G R A D I B E N I K
GRADSKO VIJEE GRADA IBENIKA
Mandatno povjerenstvo Gradskog vijea Grada ibenika
KLASA: 119-02/14-01/05
URBROJ: 2182/01-05/1-14-6
ibenik,

Na temelju lanka 10. stavka 7. Zakona o savjetima mladih (Narodne novine, broj: 41/14.)
i lanka 8. stavka 2. i 3. Odluke o osnivanju Gradskog savjeta mladih (Slubeni glasnik
Grada ibenika, broj: 4/14) Mandatno povjerenstvo Gradskog vijea Grada ibenika na
10. sjednici Gradskog vijea Grada ibenika od 27. kolovoza 2014. objavljuje

REZULTATE ZA IZBOR LANOVA I ZAMJENIKA LANOVA
SAVJETA MLADIH GRADA IBENIKA

I.
Mandatno povjerenstvo Gradskog vijea Grada ibenika po provedbi postupka izbora
lanova i zamjenika lanova Savjeta mladih Grada ibenika objavljuje rezultate:

II.
Mandatno povjerenstvo Gradskog vijea Grada ibenika temeljem provedenog postupka
tajnog glasovanja utvruje da je Gradsko vijee Grada ibenika za lanove i zamjenike
lanova izabralo:

III.
Rezultati izbora za lanove i zamjenike lanova Savjeta mladih Grada ibenika bit e
objavljeni u Slubenom glasniku Grada ibenika , na internetskim stranicama Grada
ibenika te u lokalnom tjedniku.
PREDSJEDNIK
MANDATNOG POVJERENSTVA
GRADSKOG VIJEA GRADA IBENIKA
eljko Dulibi
REDNI
BROJ
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
1
23
9
10
6
14
8
15
15
12
14
5
13
1
15
13
Martin Mra, ro. 21.08.1986., lan
Vinko Livakovi, ro. 19.08.1985., zamjenik
Zvonimira Brali, ro. 14.1.1985., lan
Maja inti, ro. 29.05.1988., zamjenik
Snjeana Klari, ro. 10.02.1986., lan
Vladimir Jurian, ro. 17.5.1986., zamjenik
Igor Bergam,ro. 30.5.1985.,lan
Ines Rudan, ro. 13.9.1986.,zamjenik
Branka Telenta,ro.8.8.1987.,lan
Luka Nikpalj, ro.20.2.1990.,zamjenik
Vinko Sutlovi, ro. 4.4. 1987., lan
Marija Grbelja, ro.,30.5.1991.,zamjenik
Branimir Mareti, ro.21.5.1993.,lan
Nino Palini, ro. 22.2.1992.,zamjenik
Matija Blae. ro. 7.6.1986.,lan
Andrea Duji, ro. 31.8.1990.,zamjenik
Mirjana Govi, ro. 14.1.1988.,lan
Ante Vrci, ro. 20.10.1990.,zamjenik
Marija Makarin, ro. 8.10.1989.,lan
Ivan Mrela, ro.25.6.1996.,zamjenik
Vinko Palini, ro. 22.3.1993.,lan
Ivo Grgi, ro. 6.6.1989., zamjenik
Branimir ai,ro.12.3.1995.,lan
Hana Krni,ro. 9.12.1996.,zamjenik
Marin Goreta,ro.31.8.1990.,lan
Kreo Kljai,ro.24.7.1993.,zamjenik
Stipe Male,ro.20.12.1992.,lan
Jakov Mandi,ro 21.6.1992.zamjenik
Stella Rak,ro.19.6.1988.,lan
Mario Zorii,ro.3.5.1994.,zamjenik
Ante Mijat,ro.11.1.1991.,lan
Niko akovi,ro.19.6.1996.,zamjenik
Udruga mladih
Mladi u EU
ibenska udruga
mladih .U.M.
ibenska udruga
mladih .U.M.
Udruga
P.A.R.K.
SDP,
Forum mladih
SDP,
Forum mladih
Sport. udruga studenata
Veleuilita u ibeniku
Studentski zbor
Studentski zbor
Drutvo portske
rekreacije-Raslina
HSP
Dr. Ante Starevi
Mlade HDZ-a.
GO ibenik
Mlade HDZ-a.
GO ibenik
Mlade HDZ-a.
GO ibenik
Mlade HDZ-a.
GO ibenik
Malonogometni klub
Crnica
IMEI PREZIME
KANDIDATA
PREDLAGATELJ
BROJ
GLASOVA
1. ZVONIMIRA BRALI, MAJA INTI BR. GLASOVA: 23
2. VINKO SUTLOVI, MARIJA GRBELJA BR. GLASOVA: 14
3. MATIJA BLAE, ANDREA DUJI BR. GLASOVA: 15
4. MIRJANA GOVI, ANTE VRCI BR. GLASOVA: 15
5. MARIJA MAKARIN, IVAN MRELA BR. GLASOVA: 12
6. VINKO PALINI, IVO GRGI BR. GLASOVA: 14
7. MARIN GORETA, KREO KLJAI BR. GLASOVA: 13
8. STELLA RAK, MARIO ZORII BR. GLASOVA: 15
9. ANTE MIJAT, NIKO AKOVI BR. GLASOVA: 13
F
O
T
O
: M
A
R
T
IN
A
J
A
P
U
N
D
I
Glavni urednik:
Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr)
Izvrni urednik:
Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr)
Redakcija:
Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr)
Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr)
Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr)
Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr)
Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr)
Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr)
Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr)
Fotoreporteri:
Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr)
Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr)
Grafika priprema:
Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr)
Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr)
Urednica priloga Bora:
Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr)
Marketing:
ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr)
Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr)
Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr)
Mobitel: 091.302.01.06
Adresa:
Petra Grubiia 3 22000 ibenik
Telefoni:
022/201-269 022/201-270
Faks:
022/212-919
iro raun broj:
2411006-1100004846
Osniva i izdava:
ibenski list d.o.o.
Direktor:
Miroslav Ivi
Tiskar:
Slobodna Dalmacija d.d.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
List izlazi tjedno.
ibenskilist
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika),
Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija),
Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika,
tehnologija i razvoj)
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor:
Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja
oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka
Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina:
direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina:
direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr)
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK
NINOSLAV PAVI
GODINA LII
BROJ 2644
2014. ibenski list. Sva prava pridrana. Za umnoavanje u bilo
kojemobliku, iznajmljivanje, priopavanje javnosti u bilo kojem
obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje na bilo koji nain bilo
kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatraiti pisano
doputenje nositelja prava. Kontakt: 022/201-270
Malonogometni turnir Sveti Roko Drni
Kadina Glavica
preorala Mirlovi Polje
KRSTE MUJAN
sport@sibenski-list.hr
Pred oko 2000 gledatelja zavrena je
finalna veer posljednjeg dana ovog vrlo
lijepog turnira, koji e se, nadamo se,
idue godine igrati u boljim propozici-
jama bez ikakvih zamjerki. Ove je go-
dine bilo dosta primjedaba na igranje
pojedinih igraa za 'svoja' sela. U finalu
je autsajder Kadina Glavica porazio fa-
voriziranu ekipu Mirlovi Polja. Igrai
Glavice su razbili Mirlovane, unato
njihovoj terenskoj inicijativi. Pod diri-
gentskom palicom svog voditelja Grba-
vice 'preorali' su Mirlovi Polje, te prire-
dili neopisivu radost svojim navijaima,
svih 350 stanovnika Glavice, koji su u
ovu prohladnu veer doli na igralite
podno drnike etnice.
U dvoboju za tree mjesto drnika
Torcida je tekom mukom pobijedila
Mose, ali suci nisu bili na visini zadatka
i s pravom su se Moseani ljutili na nji-
hove odluke. Ipak nakon svega moramo
pohvaliti sve one koji su uloili svoj trud
i znanje da ovaj turnir zavri pljeskom
gledatelja.
iri turnira proglasio je najbolje poje-
dince turnira. Najbolji vratar je Zvonimir
Cigi (Torcida Drni), dok je laskava ti-
tula prvog strijelca pripala Marko Vuje-
viu (Sv. Jure, Unei) koji je postigao
7 golova. Najboljim igraem proglaen
je Ante Ljalji, lan pobjednike ekipe.
Pokal fer pleya pripao je ekipi Gospe od
Ruarja.
Za 3. mjesto: Mose Torcida Drni
1:2. Suci: Alen Kovai i Mario Pavela
obojica iz Sinja.
MOSE:Ante Serdarui, eljko Pra-
ni (1), Josip Elez, Antonio Elez, Teo
Strunje, Denis Mijatovi, Mate Strunje,
Tomislav Duge, Mirko Milakovi. Vodi-
telj: Josip Elez.
TORCIDA DRNI: Zvonimir Cigi,
I.Grgas-Grando, Jere Pei, Dado Ma-
ti, Antonio Radeljak, Roko Prani, Mi-
le Oegovi, Marko Bogdan, Branimir
Alduk, Anelo Marin i Marko Paveli.
Za 1. mjesto: KADINA GLAVICA
MIRLOVI POLJE 3:0
KADINA GLAVICA: Joko Naki-Al-
firevi, Mladen Goreta (1), Ivan Joli,
Ivan kugor, Roko Goreta, Ante Grbavi-
ca, Josip Goreta, Ante Goreta (1), Marin
Grubei i Ante Ljalji (1). Voditelj: Ivan
Grbavica.
MIRLOVI POLJE: Marko Buzov, Zo-
ran Buzov, Vedran Buzov, Josip Buzov,
Vice Buzov, Joko Goreta, Marko Buzov
II, Tomislav Miljak, Ilija Buzov i Renato
Buzov. Voditelj: Mirko Buzov.
Zavrnica Torcida kupa u Splitu
pred vie od 7.000 gledatelja umjesto
fete sviju na igralitu imala je tuan
zavretak za ekipu Raina, kojoj nisu
dopustili da po drugi put uzme pobjed-
niki pokal. Od samog poetka igre ko-
ja je trajala vie od 95 minuta, mada se
igra 2x15 minuta protiv ekipe iz Raina
bilo je gotovo cijelo gledalite, rukovo-
ditelji kupa koji nisu eljeli da jubilarni
kup ode u ibensko predgrae, te na
koncu i suci finalnog susreta Knezovi
i Bali.
Ponaanje gledatelja nakon vodstva
Raina golom Franka Jelovia izgleda-
lo je kao da Mertojak igra protiv neke
srpske ekipe iz Smedereva ili aka a
ne iz hrvatskog grada ibenika. Skan-
diranje ubi, ubi, potom, I, i popui-
te, j.... vam mater prolamalo se cijelo
vrijeme utakmice. Da spomenemo da
su gledatelji bacanjem rola papira zau-
stavili nekoliko napada Raina kada su
napadali prema golu vratara Mertojaka,
a vrhunac neregularnosti bilo je suenje
nepostojeeg prekraja (peti) za izvo-
enje udarca sa 10 metara za vodstvo
Mertojaka od 2:1, te priznavanje treeg
pogotka kada je jedan djeak kupei pa-
pir uao u igralite, zasmetao Baeliu
da doe do lopte koja je zavrila u mrei
a suci priznali pogodak.
Branimir Malenica, voa ekipe: Ovu
utakmicu nismo smjeli dobiti, premda u
normalnim uvjetima nai suparnici nam
ne bi dobili od deset niti jednu. alosno
je to smo doekani kao neprijatelji, a
mala isprika nekih malo potenijih or-
ganizatora daje nam za pravo da smo
i te kako oteeni. Zasluili smo biti na
pobjednikom postolju, no drugi nam to
nisu silom dali, jadao se Malenica, koji je
nakon protestiranja zbog sudakih odlu-
ka iskljuen krajem prvog poluvremena,
nakon dosuenog petog prekraja.
No ne treba svaliti sve na nepravdu
sudaca, jer su igrai Raina umjesto
mree triput gaali okvir gola, a kod
izjednaujueg gola Mertojaka iskosa
nisu blokirali strijelca premda je posti-
gnut gotovo iz kornera.
Ipak ostaje utjeha da su Raine i
ove godine odlino prezentirale mali
nogomet ibenika, a Dragan Radman
proglaen je najboljim igraem Torcida
kupa, k tome i drugi strijelac turnira sa
9 zgoditaka. K.M.
MALI NOGOMET Neslavan zavretak Torcida kupa
Rainama otelo naslov
Koarka
Graani poeli s
pripremama za
sezonu:
Sandi Marciu -
Amerikanac iz
Meimurja sletio -
na Baldekin
Nogomet
Gradonaelnik
ibenika nee
politiku na ubievcu
- eljko Buri eli u
klub dovesti nekog
financijski monog -
uzor je Rijeka!
Razgovor
Roeni Beograanin
Sreko Jari, slavni
bek ibenke
i ibenski zet:
Uspomene i supruga
su me vjeno vezali
za ibenik
ibenski triatlonci osvojili su pet medalja
na 16. marjanskom iru odranom u Splitu.
Ove je godine to natjecanje tretirano i kao pr-
venstvo Hrvatske. Najmlai su se natjecali u
aquatlonu, disciplini koja sadrava 150 metara
plivanja i 600 metara tranja. Karlo Belakui
je osvojio zlatnu medalju u kategoriji djeaka
do osam godina. Lara Belakui uzela je srebro
kod djevojica do 12 godina. Inae, i Karlo i Lara
Belakui lanovi su Plivako kluba More.
U super sprint triatlonu (375 metara pli-
vanja, osam kilometara vonje bicikla i 2,5
kilometra tranja) ibenani su imali tri pred-
stavnika. Milivoj Bera-Kebo osvojio je drugo
mjesto s rezultatom 39 minuta i 56 sekundi,
dok je trei bio Niko Belak. Ivica Vrankovi
zauzeo je sedmo mjesto. U elitnoj disciplini,
olimpijskom triatlonu (1500 metara plivanja,
40 kilometara vonje biciklom i 10 kilometara
tranja) Goran Perica je osvojio drugo mjesto
u kategoriji M 35. Zahtjevnu dionicu Perica je
prevalio za dva sata, 25 minuta i osam se-
kundi. Perica, inae meunarodni nogometni
sudac, u ukupnom poretku Prvenstva Hrvatske
zavrio je na 14. mjestu. Goran ulja bio je e-
tvrti u kategoriji M 45, a ukupno je zavrio na
31. mjestu. K.G.
sport
ibenskilist
ibenanima pet medalja
Dolaskom jeseni sve su aktivniji i upanijski malonogome-
tai. Tako je u pripremi i 9. sezona vrlo popularne Lige firmi
koja se igra na umjetnoj travi SC u Mandalini. Ove godine uz
postojea tri ligaka ranga krenut e i liga veterana.
-Imali smo dosta upita oko igranja veterana u naoj ligi,
pa smo se oduili pokrenuti i veteransko natjecanje, koje
e sigurno imati svoju dra. Radi se o velikom broju igraa
koji su obiljeili jedno razdoblje ibenskog malog nogometa,
istie Mile Sui, voditelj SC Mandalina. Tako bi natjecanje u
Ligi firmi trebalo poeti negdje oko 20. rujna. Ono to valja
istaknuti za sve 3 veteranske ekipe, za razliku od upanijske
lige gdje pravo nastupa imaju igrai od 35 godina i stariji, u
ovoj ligi nastupili bi oni pravi veterani, roeni 1971. i mlai,
to bi natjecanju dalo dodatnu dra, a rekli bismo i arm.
Svi zainteresirani informacije mogu dobiti na broj 091/215
2592, a kotizacija za natjecanje iznosi 2400 kuna. Rok za
prijave je sljedeih dvadesetak dana, a oekuje se kako bi
ve u prvoj sezoni moglo biti desetak ekipa. JC
Liga rmi jaa za veterane
ibenskilist bora 21
bora
NI TRIDESET OPERACIJA
NA OIMA NIJE ME
OBESHRABRILO NA
PUTU DO USPJEHA
SLIJEPA DJEVOJKA ANEOSKOG GLASA IZ VICARSKE I APSOLUTNA
POBJEDNICA OVOGODINJIH VEERI DALMATINSKE ANSONE NAJISKRENIJE:
Bernarda
Bruno
24
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
17. dalmatinska
ansona:
ibenska bura
prola, ostala nada!
22 bora
ibenskilist
Hit lita je prolivanje ledenom vo-
dom. Ako se jo niste polili kantom
vode i leda i nominirali jo troje
supatnika da naprave isto, jedno-
stavno - niste u trendu. Nema veze
ta Hrvati, po obiaju rekla bih, ni-
su itali ta o navedenom izazovu
pie napisano main slovima, pa se
tako najprije isprolivaju (u svakom
smislu), a onda ceree od leda i to-
bonje zanimljivosti.
Kako san primijetila da se veina
proliva, a manjina ispunjava ono
ta izazov zapravo trai od ovi-
ka, tila san re da mi je neuveno
da ovik, prije nego ta s kantom
vodurine odglumi majmuna, nije
bar progugla ta znai ALS i kolko
to zapravo nije smino ni zabavno.
Akcija Ice Bucket Challenge
nastala je, a di bi drugo, nego u
Americi i tie se osvjeivanja lju-
di o vrlo tekoj bolesti ALS, ami-
otrofinoj lateralnoj sklerozi ili
Lou Gehrigovoj bolesti, koja nije
zaobila ni Hrvate. Podmukla je
to neuroloka boleina koja na-
pada motoriki sustav i najee
rezultira potpunom paralizom,
koja oboljelog ostavlja da umi-
re u mukama, najee svjesnog
svega oko sebe, ali onemogue-
nog da fiziki napravi ita vie od
treptaja okom. Tuno... Takvi ljudi
najee niti ne ive dulje od tri ili
pet godina od uspostave dijagno-
ze i zahtijevaju posebnu njegu i
pomo... E, zbog toga je nastalo
prolivanje vodom, koje je praeno
donacijom u zakladu, i to u iznosu
od deset dolara, ako se unutar 24
sata od nominacije prolijete ili sto
dolara ako izazov odbijete. Obama
je, recimo, odbija i donira stotku, a
zloesti deko Charlie Sheen zali-
ja se kanton sa deset iljada dolara
koje je donira u zakladu. Zato ako
niste donirali desetku, uzmite jo
jednu kantu i zalijte se za kaznu. I
ne prolivajte se bez razloga!
Ne
prolivajte
se
Pie: NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
RIJE UREDNICE
Pobjedu na ansoni proslavila sam pleui
do jutra u dalmatinskom selu u Solarisu
NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
Prva nagrada strunog ocjenjivakog
suda i druga nagrada ibenske publike
rezime su etve nagrada koju je proli
vikend na 'Veerima dalmatinske an-
sone' pobrala Bernarda Bruno, vicarska
pjevaica hrvatskih korijena (prezime
joj je izvorno Brunovi, ali ga je zbog
lakeg izgovora skratila u umjetniko
Bruno). I ne bi to moda bilo nita ud-
no da Bernarda na 'ansonu' nije stigla
kao debitantica i da se cijeli ivot ne bori
s onim to veina nas dobije roenjem i
najee shvaa zdravo za gotovo - ne-
dostatkom vida. No, ljepotica Bernarda,
djevojka aneoskog glasa, koja je vokal-
no vrlo zahtjevnu pjesmu 'Olujna no'
publici interpretirala vrlo emotivno i bez
greke, dokaz je da upornou i vjerom
u samog sebe ovjek moe ba sve i da
ga pritom nita, a ponajmanje fiziki
nedostatak ne moe zaustaviti na putu
do uspjeha. Valja rei i da u vicarskoj
Bernarda nije nepoznata izvoaica, da-
pae, lani joj je pobjeda na vicarskom
izboru za pjesmu Eurovizije s pjesmom
'Confindence' izmakla za svega nekoliko
glasova, a drugo mjesto nije je obeshra-
brilo, ve razmilja o tome da se uskoro
opet prijavi, im nae dobru pjesmu.
Kada sam uoi 'ansone' o vama
razgovarala sa Brankom Viljcem, re-
kao mi je da pjevate kao Celine Dion,
a ovacije koje ste dobili pokazale su
da nije lagao. Gode li vam takve us-
poredbe?
-Ovakve usporedbe me jako motivira-
ju da jo vie radim na svojim glasovnim
mogunostima i da se jo vie usavra-
vam u pjevanju. Osim Celine Dion, vo-
lim i cijenim jo puno dobrih pjevaica i
rado uvjebavam njihove pjesme, a neke
od njih su Aretha Franklin, Tina Turner,
Janis Joplin, Mariah Carey, Whitney Ho-
uston, Etta James i Lauryn Hill...
Prvi put uope u ibeniku
Kako je dolo do vaeg nastupa na
ovogodinjim 'Veerima dalmatinske
ansone'?
-Bila je to jedna vie-manje spontana
odluka, nakon to mi je Duko Rapotec
Ute, koji je skladao pjesmu 'Olujna no',
predloio da bih s tom pjesmom mogla
ii na ibenski festival. Pristala sam bez
previe razmiljanja jer smatram da je
u ovom trenutku svaka prilika za dobar
nastup jo jedna odskona daska u mo-
joj karijeri.
ibenska publika primila vas je i
pozdravila kao svoju. Imate li neke
prijateljske ili rodbinske veze sa i-
benikom?
-Ovo mi je prvi put da sam uope i bi-
la u ibeniku, ali sigurna sam da to nije
moj zadnji. Jako me je oduevila toplina
ovdanje publike i nain na koji su me
primili. Osjeala sam se kao jedna od
njih i to mi je jo vie uinilo ovaj nastup
divnim iskustvom.
Jeste li oekivali sve te silne nagra-
de koje ste dobili? Kako ste ih prosla-
vili?
-Nisam zaista nita oekivala to se
tie nagrade, samo sam se nadala da u
ostaviti barem neki trag nakon ovog do-
gaaja, ali jako me razveselilo kada sam
ula svoje ime na proglaenju prve nagra-
de irija i druge nagrade publike. Poslije
nastupa dugo smo slavili u dalmatinskom
selu u Solarisu, gdje sam se naplesala do
jutra, a ak sam imala i spontani nastup
na kojem sam izvela 'Proud Mary' Tine
Turner i bilo je nezaboravno.
Odakle su vai roditelji i kako su i
kada doli u vicarsku? Kako se zovu
i ime se bave?
-Moji roditelji, tata eljko je iz Samo-
bora i mama Ruica iz Varadina, doli
su u vicarsku u ranim devedesetima, s
jedne strane zbog posla, a s druge strane
su se nadali da mi vicarski lijenici mo-
gu vie pomoi oko hendikepa s kojim
sam roena. Na kraju smo tamo ostali
do dan danas. Majka je po struci medi-
cinska sestra, ali trenutno je zaposlena u
uredu oeve tvrtke i u slobodno vrijeme
pomae mojoj sestri u njezinom kozme-
tikom salonu. Otac, da jo i to kaem,
ima ve deset godina vlastitu tvrtku koja
se bavi iznajmljivanjem mobilnih wc-a.
Kakvo ste djetinjstvo imali? Odakle
-Usprkos vie od trideset razliitih
operacija na oima, koje esto nisu bi-
le lake ni bezbolne, mogu rei da sam
imala lijepo djetinjstvo, a potpuno sam
zadovoljstvo pronala u glazbi, sportu,
uenju i u duhovnosti nae katolike
vjere.
Iza vas su mnogi nastupi, jedan od
najvanijih je onaj za vicarsku pje-
smu Eurovizije. Recite nam neto o
tome?
-S pjesmom 'Confidence', odnosno u
prijevodu na hrvatski 'Povjerenje', koju
ibenskilist bora 23
Pobjedu na ansoni proslavila sam pleui
do jutra u dalmatinskom selu u Solarisu
sam sama skladala i napisala u veljai
2007. Osvojila sam drugo mjesto na na-
tjecanju za vicarsku pjesmu Eurovizije.
Pjesma govori o tome kako sam polako
kroz rad i molitvu nala smisao ivei s
hendikepom i kako sam se oslobodila
straha od budunosti.
Izdvojite nam jo neke vane doga-
aje iz svoje glazbene biografije?
-Neki su dogaaji, meni jako vani,
primjerice, prvi malo javniji nastup
2005. godine na terasi hotela Esplana-
de u Crikvenici. Bio je to jedan sponta-
ni nastup na kojem sam se upoznala s
glazbenicima koji su u ono vrijeme tamo
svirali, a od tada sam poela nastupati i
u drugim prilikama, osim u crkvi. Izdvo-
jila bih i dva nastupa u Bad Homburgu u
Njemakoj, na jednoj dodjeli nagrada za
najpopularnije hrvatske sportae, glum-
ce i pjevae u dijaspori. 2011. gostovala
sam i nastupila u HRT-ovoj emisiji 8. kat.
Vrlo mi je bitan i jedan nastup na Jazz
festivalu u Dietkonu u vicarskoj.
Sjeate li se trenutka kada ste se
nepovratno zaljubili u glazbu?
-S glazbom ivim cijeli ivot. Odrasta-
la sam sluajui mnogo razliitih vrsta
glazbe. Mislim da se moja ljubav prema
glazbi produbljivala kako sam rasla.
Tko vas je u glazbenom smislu ot-
krio?
-Otkrili su me ljudi u crkvi, u koli,
na ulici, jer mi je svakidanjica oduvijek
bila puna pjesme, tako sam ve rano po-
ela i u crkvi i u koli biti aktivna u pje-
vanju. Tako su se s vremenom dogodili
i moji prvi manji i vei nastupi.
Jedna ste od rijetkih osoba koja je
svoj fiziki nedostatak iskoristila kao
prednost. Je li oduvijek bilo tako?
-U koli su mi ve rano pokazali kako
se snalaziti i u takvim tekim trenuci-
ma, kako iskoristiti fiziki nedostatak
kao prednost, tako da sam sve to i ima-
la mogunost nauiti. Zato volim biti
to svestranija, jer su me mnogi ljudi
uvjeravali da sve se moe kad se hoe.
Zahvalna sam i na trenucima kada mi
nije bilo lako, jer onda sam mogla vi-
djeti u emu se jo moram usavravati.
Beskrajno sam zahvalna i na velikoj po-
drci svojih roditelja u mom ivotu. Od
njih sam najvie nauila. Javljaju mi se
mnogi sa slinim fizikim nedostacima,
koji se dive mom uspjehu, to mi daje
jo veu motivaciju da budem bolja i da
budem primjer ljudima s posebnim po-
trebama da nikad ne odustaju od svojih
ciljeva jer se sve moe postii.
Imate li svoje anele uvare?
-Imam. To su moji roditelji, ali i mno-
gi dobri ljudi koji su mi pomogli na mom
putu i koji e mi tek pomoi. Nadam se
da ja svojim primjerom tako pomaem
drugima.
Drava mi je mnogo pomogla
Je li ljudima s vaim potrebama lak-
e ivjeti u vicarskoj nego, recimo, u
Hrvatskoj?
-Teko je to usporediti, jer sam ja u vi-
carskoj provela cijeli ivot i za drugo prak-
tiki ne znam, iako mislim da je u vicar-
skoj, ponajprije zbog stabilnije ekonomske
situacije ipak bolje. Drava mi je mnogo
pomogla kod nabave razliitih pomagala
i tehnologija tamo sve vie napreduje.
to vas jo oekuje ove godine na
glazbenom polju?
-Poela sam suraivati s Dukom Ra-
potecom. Radimo na albumu za hrvat-
sko i internacionalno trite, s tim da ja
preuzimam dio koji se tie pisanja pje-
sama na engleskom i donosim nekoliko
vlastitih skladbi. Ove godine pokuat u
se opet prijaviti na vicarsko natjecanje
za Eurosong. Uivam u skladanju i pi-
sanju pjesama.
O emu sanjarite? to volite, imate
li neke zanimljive interese ili hobije?
-Uz glazbu, intenzivno se bavim
tranjem, plivanjem i skijanjem i sva-
kodnevno sam aktivna u crkvi, a i ve
dugo prouavam teologiju i nastojim
rasti u vjeri, volim itati i pisati pjesme
i poeziju, ali i uiti strane jezike, pa ta-
ko dosta dobro razumijem talijanski,
francuski i panjolski, a uz hrvatski go-
vorim teno njemaki i engleski. Volim
upoznavati ljude i druiti se s njima.
Nisam, dakle, nita previe razliita od
svojih vrnjaka, ali uglavnom mi nikada
nije dosadno.
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
24 bora
ibenskilist
'Dalmatinska ansona' ostaje iben-
skom ljetnom arolijom, neovisno o
kritikama, upuenim na Veer novih
skladba, koja je, za razliku od ranijih go-
dina, kod dijela numera ostavila publiku
posve indiferentnom. Uostalom, zato bi-
smo ibenskom puku otimali jednu od
najdraih glazbenih igraaka?! Vrijedno
se tjeiti prvom, internacionalnom veeri
festivala, poslije koje su posjetitelji ozare-
nih lica napustili legendarno gledalite,
stijenjeno izmeu katedrale i Gradske
vijenice. Drugoj se veeri ne treba, da-
kle, previe 'gledati u zube'. Kao (ni) ko-
nju, koji je uspjeno galopirao punih 16
godina, a ovog ljeta uzeo predah da bi
sutra jurnuo jo svjeiji, moniji.
Prva veer, bez sumnje, krije nemali
trud vodeeg festivalskog dvojca arac
- Viljac oko izbora pjesama i izvoaa.
Mnogi su sumnjiavo doekali program,
koji je istovremeno koketirao s Euro-
pom (Eurosong, San Remo) i regijom
(Slovenija, Makedonija, Srbija), no jo
se jednom pokazalo da glazba nema
granica. Funkcionirali su i na brzinu
dogovoreni dueti, poput onog Slovenke
Nue Derende i Marka kugora, koji je
u slovenskoj skladbi 'Poletna no' zapra-
vo bio priuva katelanskoj klapi Cambi.
Nera Gojanovi - Kljaji lako je prepliva-
la mrtvo more izmeu opernih voda i
francuske zabavne pjesme (White and
NA MARGINAMA 17. DALMATINSKE ANSONE
ibenska bura prola, ostala nada!
Black Blues). Energijom je zraio Primo-
tenac Mario Huljev, interpretiravi na
svoj nain Arsenovu 'Ono sve to zna
o meni'. Publika se do poda poklonila
zvijezdama zagrebake 'Komedije' Rena-
ti Sabljak i ibenskom Tribunjcu aniju
Stipanievu, te jo jednom priznala kako
se ibenani i dobri, stari Ivo Pattiera
vole gotovo do ludila. A Ive iz Varoa je
pjevao u takvom transu da se inilo ka-
ko e u svojoj neizbjenoj etnji binom
s mikrofonom otii i do Doca.
Komplimenti ansoni
Impresionirana kvalitetom izvoenja i
atmosferom u gledalitu, Slovenka Nua
Derenda sipala je bujicu komplimenata
na raun 'ibenske ansone'.
-Ne mogu vam opisati koliko sam
zahvalna Branku Paiu, vlasniku disko-
grafske kue 'Scardona', te klapi 'Cambi',
koji su me spojili sa ibenanima. Ja sam
mislila da vie nema ovakvih ambijenata,
ni publike kakva je ibenska. Da to pri-
pada vremeplovu. Bila bi mi velika ast i
zadovoljstvo dogodine se vratiti u ibenik
- sijala je od zadovoljstva Nua.
Poslije impresivne izvedbe Trumbie-
ve 'Da mi se vratit' veteran Ivo Pattiera
djelovao je kao da je primio injekciju
sree i samopouzdanja.
-Odavno ne nastupam na 'ansoni', ali
povratak je lak, kad pjevate na 'krilima'
publike. Ovo me tjera i na nove projekte,
da odustanem od pjevake mirovine - ka-
zao nam je Pattiera.
Ravnatelj NP 'Krka' Toni Restovi
ispunio je obeanje koje je dao u privat-
nom drutvu, 'kako e u ibenik dovesti
novosadske Frajle'. Naravno, od obeanja
ne bi bilo nita da njegov prijedlog nisu
prihvatili festivalski direktori. A 'Frajle' su
na najbolji nain vratile i Tonu, i Branku,
i Duku. Raspjevane i armantne jedine
su izmamile bis, to i nije festivalska na-
vada.
Veer novih skladba je, meutim, zani-
jekala staru tvrdnju kako se po jutru dan
poznaje. Nije se po atmosferi i kvaliteti
pribliila Veeri internacionalne glazbe.
Iskreno reeno, pomalo zbunjujui bio
je i redoslijed izvoaa. Primjerice, sjaj-
na splitska klapa 'ufit', jedna od rijetkih
koja je druge veeri zadrala uobiajenu
razinu i pjesme, i interpretacije, ostala je
malo zateena to je nastupila kao trea.
-Stara je istina da je ta pozicija u re-
doslijedu izvoaa po nepisanom pravi-
lu namijenjena za debitante i autsajdere.
No, vjerujem da je umjetniki ravnatelj
Duan arac, s kojim smo dosad sjajno
suraivali, imao svoje razloge - pomirlji-
vo e solist 'ufita' Jurica Nazli.
Bilo je 'ansona' kad je pobjeivala i
klapa, koja je nastupila prva. No, bile su
to festivalske veeri, kad je boljela glava
od jake konkurencije, poznatih imena i
sjajnih skladba. A reprizu takvih veeri
uzalud smo ekali prole subote. Pose-
bice, u prvom dijelu koncerta. Istina, u
tom dijelu je i nastupila glumica Marina
Fernandez, koja je dobila debitantsku
PETAR MIKULIIN
IBENIK
NAGRADE
IRI:
1. Bernarda Bruno, Olujna no (Rapotec-
Ute, Pilepi - Popeski)
2. Cambi Split, Priaj mi Dalmaciju (arac,
Slivar - Valeni)
3. Neno Belan, Daj mi daj (Vrani - Belan)
PUBLIKA:
1. Brodarica, Jednom kad odem (Sunjka,
Milii - Eterovi)
2. Bernarda Bruno, Olujna no
3. ani Stipaniev, Sluam more
(Ninevi/Kopitovi, Ninevi - Kopitovi)
NAJBOLJE KANTAUTORSKO DJELO:
Meri Cetini, Nisan te pripoznala
NAJBOLJI DEBITANT:
Marina Fernandez, Voljet u te ponovo sutra
NAJBOLJI TEKST:
Ante Viljac (ibenska bura)
NAJBOLJA INTERPRETACIJA:
Iskon (Duga)
NAJBOLJI ARANMAN:
Ivica Popeski (Olujna no)
NAJIZVOENIJA ANSONA IBENIK 2013.:
Cambi Katela (Oprosti mi jube)
VITASOVI NA PSIHIJATRIJI
UMJESTO NA ANSONI
Veer novih skladba nije imala najljepu
uvertiru. Naime, u biltenu je bilo navedeno
25 izvoaa, no izvedene su samo 24 pjesme.
Alen Vitasovi, koji je trebao zapjevati s
klapom Motovun, zavrio je netom prije
nastupa na psihijatriju ibenske bolnice, nakon
to su ga djelatnici hostela, u kojem je bio
smjeten, prijavili policiji da radi nered. Razlog
Vitasovieva ludila bilo je pijanstvo (napuhao
preko tri promila!) zbog kojeg ga policija nije
niti privodila, ve je odmah prebaen u bolnicu.
Klapa Brodarica
- prva nagrada publike
Ava Karabati
i Paula Petrina
- potpora iza
pozornice
Dirigent
Alan Bjelinski
Debitantica
Sara kugor
s bratom
Markom
ibenskilist bora 25
ibenska bura prola, ostala nada!
nagradu, ali... Previe je glazbenih zna-
laca koji su unisoni u tvrdnji kako je to
priznanje zasluila mlada ibenanka
Sara kugor, nekad sopranistica primo-
tenske klape 'Dalmatinke'. Neovisno o
tomu to joj je interpretacija za koplje, a
moda i dva nadvisila kvalitetu pjesme.
Ve spomenuti 'ufit' je skladbu 'Nisam
za tebe' izveo profesionalno, muki, no
bez odjeka publike i irija, kad je rije o
nagradama.
Izmeu Brodarice i Cambija
-Meni je nagrada ve samo to to sam
nastupila s uvaenim glazbenim imeni-
ma. Debitantska nagrada je kruna mog
nastupa na 'ansoni' ili, kako bi u Splitu
rekli, ludilo - zadovoljno je zborila Marija
Fernandez.
Malo je tko oekivao da e slijepa vi-
carka hrvatskih korijena Bernarda Bruno
sa svojom 'Olujnom noi' pomesti kon-
kurenciju u drugom, kvalitetnijem dijelu
veeri. Njezina pojava, istina, izaziva sim-
patije, ali glazba ima svoje zakone, koje
je Bernarda nerijetko 'krila' u visokim
lagama.
-Ne, nisam oekivala nagradu, a ka-
moli dvije! Nisam ni oekivala ni takvu
atmosferu, kakvu ima ibenski festival, a
koja iz vas izvlai sve mogue i 'nemogu-
e' emocije - sretna je bila mlada Zagrep-
anka sa vicarskom adresom.
Pjevai od formata Neno Belan (s Fi-
umensima) i Giuliano izveli su skladbe
koje su ispod njihova renomea, no Belan
je refrenom 'Daj mi daj' ipak, prisilio, iri
da mu dade nagradu. Neto bolja bila je
pjesma anija Stipanieva (Sluam mo-
re), ali jo uvijek u sjeni njegova glasov-
nog potencijala.
Ostaje nejasnim to se zbivalo u na-
stupu klape 'Maslina' i glumca ime
Bubice?! Oite su bile 'smetnje na vezi',
vie tehnike nego glazbene, makar su
se otac (Branko) i sin (ime) trudili da
zadovolje jo jednu rodbinsku vezu: stri-
kan (Branko Viljac) i netjak (Ante, autor
pjesme). Moda bi 'ibenska bura' bila
uvjerljivija da se pojavio najavljeni Arsen
Dedi, no on se zadovoljio TV-prijeno-
som u staroj kui u Varou.
Iako je Arsen uporan u svojoj (polu)
ozbiljnoj tezi o 'teroru klapa', u subotu
su se 'igre prijestolja', za veinu glazbe-
nih znalaca, svele na bitku izmeu ka-
telanskog 'Cambija' i domae 'Brodari-
ce'. No, Katelane je iri svojom igrom
brojki neoekivano zamijenio splitskim
imenjakom, dok je mladie iz Brodari-
ce prepoznala publika. Katelanski je
'Cambi' bio raspjevan i moan (Promi-
nilo se vrime), a Brodariani i precizni,
i angairani.
-Lijep je osjeaj kad publika odlui
da si najbolji. Pjesmu smo u 'kafetinu'
drali dvije godine i oito smo pogodili
trenutak da je izvedemo na festivalu -
blistao je Jere Mati, solist 'Brodarice'.
Ruku na srce, unato nekim iznevje-
renim oekivanjima, poslije dodjele na-
grada nije bilo previe grintanja. Oito,
meu izvoaima ima dovoljno rutinera
koji znaju podnijeti poraz.
Odbijenice kugoru i Karanu
Tko zna kako bi, meutim, zavrilo
da je u konkurenciji bio ve spomenu-
ti ibenski slavuj Marko kugor i sjajni
Splianin Goran Karan, koji su, doznali
smo u kuloarima, dobili festivalske odbi-
jenice?! Moda je ta informacija i pove-
zana s onom koja govori da su se mjesec
dana prije festivala razili 'Dalmatinska
ansona' i diskografska kua 'Scardona',
bolje reeno arac i Viljac sa zagrebakim
Skradinjaninom Brankom Paiem, koji je
bezbroj puta manifestirao ljubav prema
'ansoni', klapama i rodnom kraju.
-Istina je, razili smo se. No, ja i dalje
ibenskom festivalu elim dug i sretan i-
vot. Da bude opet izvanserijskih pjesama,
kakve smo sakupili na kompilacijskom
albuma kod 15. obljetnice festivala. Valja
vratiti barem dio onih koji neizmjerno fale,
poput Massima, Harija, Tedija, Tomislava
Bralia... Ne smije se dogoditi ni da 'festi-
valska vrata poljubi' takav talent, kao to
je Marko kugor. Neke mi stvari oko ovo-
godinjih kriterija nisu nimalo jasne. Jasno
mi je samo da je 'ibenska ansona' dosad
bila najjaa hrvatska tvrava kvalitetne pje-
sme, koja se ovog ljeta malo uruila. Valja
im pomoi. Posebice vi, novinari. Festival je
nedovoljno zastupljen u medijima - otvorio
se Branko Pai, koji je prije samo desetak
dana odbijao razgovor o zahlaenju odno-
sa s Viljcem i Duanom arcem.
ani Stipaniev - dvostruka zdravica
Grupa Rivers
Nevena
Rendeli
Pamela
Ramljak
Neno
Belan:
selfie sa
ansone
26 bora
ibenskilist
www.facebook.com/sibenskilist
Foto: Nikolina Vukovi (CROPIX)
Splitska glumica s
portugalskom adresom
potrudila se da njezin
debitantski nastup na ibenskim
Veerima dalmatinske ansone
ne proe nezapaeno. Osim to je
za iznimno emotivnu izvedbu
pjesme Voljet u te ponovno
sutra osvojila ansonijera za
najbolju debitanticu, Marina je,
po naem sudu, ponijela i titulu
najbolje odjevene sudionice
ansone. Elegantna u crnoj,
ipkastoj haljini koja je
istaknula njezine savrene
obline i besprijekornu liniju
jednostavno je blistala, a i svi su
se sloili da uivo izgleda mnogo
mlae i ljepe nego u sapunici
Rua vjetrova u kojoj je igrala
Mariju Mrelu.
Ovo ljeto nemam
vremena za ljubav
I
M
o
n
d
i
-Ovo ljeto provodim ba aktivno kae lijepa i

simpatina Ana (25), voditeljska uzdanica CMC
televizije i priznaje da joj je kolovoz u Raslini najdrai
dio ljeta.
-Vrlo sam aktivna, pa tako jako rano ustajem, ve
prije est ujutro, nakon ega trim i plivam, a potom
spremam ispite za jesenske rokove na Pravnom
fakultetu u Rijeci, a kad nemam ba nikakvih obveza
najradije se odmaram i uivam u arima naeg
malog mista. Inae mi je ovo ljeto bilo ba po mom
gutu. Ve od sredine srpnja sam svaki vikend bila
na moru, najprije na Kvarneru i u Istri, onda sam
putovala u London, u koji bih se bez razmiljanja
mogla i preseliti, a nakon Londona otila sam
prema jugu Hrvatske i sada sam tu govori uvijek
nasmijana cura, kojoj za idealan odmor ne treba
mnogo. Zapravo, kae u Raslini ima sve to joj treba,
plau nadohvat ruke, mir, autom brzo stigne gdje god
poeli, ibenik s finim restoranima je u blizini, a ljeti
ima i puno koncerata i predstava koje rado pogleda.
A iako joj drutveni ivot cvjeta, za onaj ljubavni to
se ne bi moglo rei, meutim Ana tvrdi da joj tako
odgovara.
-Genijalno je biti zaljubljen u ljeto, a i ja sam imala
ljeta kada sam bila ludo zaljubljena i kada mi je
bilo lijepo u toj oputenosti biti u neijem zagrljaju,
meutim ovo ljeto mi pae da budem sama. Nisam
niti zaljubljena, a misli mi lete samo k ispunjenju
mojih eljica i eluca smije se ona i najavljuje radnu,
zagrebaku jesen.
Najbolje odjevena
na ansoni
ibenskilist bora 27
SKANDI
O
D

G
L
A
V
E

D
O

P
E
T
E
28 bora
ibenskilist
SUBOTA 30. KOLOVOZA 2014.
NEDJELJA 31. KOLOVOZA 2014. PONEDJELJAK 1. RUJNA 2014.
HRT 2 29. 8. @ 20.07 NOVA TV 30. 8. @ 23.15
ONDINE PUT OSVETE
Pria o ljubavi, nadi i nepokolebljivoj vjeri u
nemogue. Lirska moderna bajka o irskom
ribaru Syracuseu iji se ivot nepovratno mije-
nja u trenutku kad otkrije da je u svojoj mrei
uhvatio predivnu tajanstvenu enu. Dok se
Syracuse bespomono zaljubljuje, njegova ki
Annie vjeruje da je ena zapravo magino bi-
eali kao u svim bajkama arolija ima i svoju
tamnu stranu.
eljan osvete, otac je u potjeri za ubojicom
keri. Tjeran neobuzdanim bijesom, traeni
osuenik je u potjeri za karizmatinim vo-
om tajanstvenog kulta i njegovim sljed-
benicima. Oni su ubili njegovu ker i oteli
njezino dijete. Pokuaj spaavanja izmie
kontroli kad potjera postaje krvavija za svaki
kilometar koji proe, ostavljajui trupla du
autoputa.
tv
raspored
OD 30. KOLOVOZA DO 5. RUJNA 2014.
IRON MAN
SUBOTA, 30. kolovoza
RTL | 14.10
HRT 1
06:00 Sveebiti dobro1, telenovela
06:40 Ekozona
07:10 Najava
07:12 TVkalendar
07:25 BUBNJEVI DUMOHAWKA,
ameriki flm
Radnja flma zbiva se u Albanyju, drava
NewYork 1776. godine, uoi Amerike re-
volucije. Nakon vjenanja s Magdalenom
Lanom Borst (C. Colbert), Gilbert Gil
Martin (H. Fonda) sa svojom suprugom
krene na put do naselja Deerfeld u dolini
Mohawk, na samom rubu teritorija istoi-
menog indijanskog plemena. Unato La-
ninuprotivljenjuGil upravonatommjestu
eli izgraditi njihov novi dom, ali zanema-
ri injenicu da pripadnici plemena Mo-
hawka predvoeni zagonetnim bijelcem
Toryjem Caldwellom (J. Carradine) ue-
stalo teroriziraju i ponekad ubijaju malo-
brojno lokalno stanovnitvo. Nenaviknuta
na tegoban ivot uz granicu Lana se teko
prilagoavanovomivotu.
09:05 Normalanivot, emisija
09:50 Vijesti izkulture
10:00 Vijesti
10:15 Draesni pupoljci
svibanjski 2, serija
11:05 Damingambit
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Hrvatskovodenoblago:
Velebit, dokumentarnaserija
13:15 Osnivai crkvenihredova,
dokumentarnaserija
13:48 Prizma, magazin
14:33 Kuni ljubimci
15:08 TajnaEdwinaDrooda, serija
16:55 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Dvorci i palaeEurope,
dokumentarnaserija
18:08 I tojeHrvatska
18:25 Lijepomnaom, emisija
19:30 Dnevnik
20:05 Loto7/39
20:12 udaivota: SizeMatters,
dokumentarnaserija
21:10 THELMAI LOUISE, flm
23:20 Dnevnik3
23:55 Vladarica1, serija
00:38 BIUTIFUL, flm
03:00 BUBNJEVI DUMOHAWKA,
ameriki flm
04:40 ONDINE, flm

HRT 2
06:31 Rijeka: More
07:01 Ritamdungle2, crti
07:06 Fleks2, crti
07:16 PustolovinePrudence
Petitpas, crti
07:41 ivomirGic, crti
07:51 ActionMan, crti
08:16 TVvrti: Klju
08:26 Krtiprikazuje, emisija
08:29 Vedranovi velikani, emisija
08:40 Dotaknuti sunce:
PrincezaKate, flmzadjecu
10:15 CityFolk2014.
10:40 Kuhajmozajedno, emisija
10:45 Udbina: Danhrvatskih
muenika, prijenosmise
12:25 Koarka
14:30 Hotspot
14:35 Glee4, serijazamlade
15:18 Lovci nanatprirodno7, serija
15:58 Uuredu7, humoristinaserija
16:20 Veernjakola
16:50 Genijalci (25.em.)
17:25 Koarka
19:20 Upri muki, emisija
19:35 Kruhi pecivaPaula
Hollywooda, dok. serija
20:07 ONDINE, irsko-ameriki flm
21:50 Festival dalmatinske
ansoneibenik2014.,
retrospektiva
23:20 Vegas1, serija
00:02 Vegas1, serija
00:44 Noni glazbeni program
RTL
06:20 RTLDanas
07:00 Moji depni ljubimci, crti
07:20 Timoni Pumbaa, crti
07:45 Svemogui Spiderman, crti
08:35 Sportskeigremladih, emisija
08:50 TVprodaja
09:05 Vatreivanjske1, serija
10:50 TVprodaja
11:05 Najvei hrvatski misteriji 1,
talkshow
12:05 TVprodaja
12:20 FACAPOPUTMIKEA, flm
14:10 IRONMAN, igrani flm
16:30 RTLVijesti
16:50 Najvei hrvatski misteriji 1,
talkshow
17:45 Licesnaslovnice1,
dokumentarnaserija
18:30 RTLDanas
19:15 Tkoegaznati! 2, gameshow
20:00 SHREK2, igrani flm
21:50 ASTERIXI OBELIX: MISIJA
KLEOPATRA, igrani flm
23:55 KIKLOP, (12) igrani flm
01:40 Astroshow, (18) emisijauivo
02:40 RTLDanas
NOVA TV
06:00 DnevnikNoveTV
06:50 TVIZLOG
07:05 Lalaloopsy, crti
07:30 PeppaPig4, crti
07:45 TraktorTom, crti
07:55 Pac- Man, crti
08:20 Ninjakornjae, crti
08:45 Slugterra, crti
09:05 Miai ja1, crti
09:30 PelicaMaja2, crti
09:55 Zauvijeksusjedi, serija
11:05 Nadlipom35
12:05 MACKENNINOZLATO, flm
14:25 LJUBAVNEMACIJENE, flm
17:00 Vijesti NoveTV
17:30 inMagazinvikend
18:15 LZN, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Dvasmosvijetarazliita,
serija
21:30 LUZERI, flm
23:15 PUTOSVETE, (15) flm
01:05 NARUBU, (12) flm
03:00 PUTUSEATTLE, (15) flm
04:35 Astrosavjetnik, tarot show
05:35 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:20 Prizma, magazin
07:10 Lijepomnaom
08:12 TVkalendar
08:24 GAVRAN, francuski flm
10:00 Vijesti
10:15 UmorstvauMidsomeru15,
serija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:40 Plodovi zemlje
13:35 Split: More
14:07 Indijskoljeto, dok. flm
15:05 Miri dobro
15:38 Raj 2, serija
16:30 Vrtlarica
16:55 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Stranaigranaserija
18:15 Dokumentarnaserija
19:30 Dnevnik
20:06 Loto6/45
20:13 Velomisto, serija
21:20 Osmanlije- muslimanski
carevi Europe, dok. serija
22:15 Dnevnik3
22:50 Klasikamundi, emisija
00:25 GAVRAN, francuski flm
03:02 Osmanlije- muslimanski
carevi Europe, dok. serija
03:52 Osnivai crkvenihredova:
IgnacijeLoyola, dok. serija
04:22 Miri dobro
04:52 Plodovi zemlje
05:42 Split: More
HRT 2
06:14 Turistikaklasa
06:44 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
06:54 VatrogasacSam, crti
07:04 PustolovineP. Petitpas, crti
08:04 Tajni dnevnikpatke
Matilde
08:18 Laboratorij nakraju
svemira: Naopakavoda
08:27 Johnnyi Johanna, serija
09:05 Gladijatorskaakademija,
crti
09:30 Briljanteen(775.), serija
10:10 Pozitivno
10:40 Biblija
10:50 PortretCrkvei mjesta
11:00 Udbina: Misa, prijenos
12:05 KrkHandi Wake, reportaa
12:15 Kreo- ovjekispred
vremena, dokumentarni flm
13:05 Koarka
15:30 Pannonianchallange,
emisijapodpokroviteljstvom
15:55 Simpsoni, serija
16:15 Festival dalmatinske
ansoneibenik2014.,
retrospektiva
17:45 UDNOVATEZGODEEGRTA
HLAPIA, animirani flm
19:05 Nedjeljomlagano, emisija
19:35 Kruhi pecivaPaula
Hollywooda, dok. serija
20:10 ANGELIQUE- MARKIZA
ANELA: ANGELIQUE
I SULTAN, francuski flm
21:50 CRVENASTIJENA, flm
RTL
06:45 RTLDanas
07:25 Timoni Pumbaa, crti
07:50 Svemogui Spiderman, crti
08:40 TVprodaja
10:45 Licesnaslovnice,
dokumentarnaserija
11:20 TVprodaja
11:35 ASTERIXI OBELIX: MISIJA
KLEOPATRA, igrani flm
13:45 TVprodaja
14:00 SHREK2, igrani flm
15:40 Markovtrg, politikasatira
16:25 Mjenjanica2, zabavnaemisija
16:30 RTLVijesti
17:40 Licesnaslovnice, dok. serija
18:30 RTLDanas
20:00 SAMMYNAPUTUOKO
SVIJETA, igrani flm
21:50 PRIEZALAKUNO, flm
23:40 CSI: Miami 7, serija
02:30 RTLDanas
NOVA TV
06:25 Inmagazin
06:50 TVIZLOG
07:05 Lalaloopsy, crti
07:30 PeppaPig4, crti
07:55 Pac- Man, crti
08:20 Ninjakornjae, crti
08:45 Slugterra, crti
09:05 Miai jacrti
11:05 Nadlipom35
12:05 ZAUVIJEKMLAD, flm
14:00 TJELOHRANITELJ, flm
17:40 Dvasmosvijetarazliita,
serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 LZN, serija
20:45 POLICIJSKAAKADEMIJA5,
flm
Satnik Harris (G. W. Bailey) nee se smiriti
dok ne ukloni zapovjednika Lassarda (G.
Gaynes) koji mu smeta da ostvari blista-
vu policijsku karijeru. Kopajui po nael-
nikovim spisima, Harris nae podatak da
je Lassard preao dob u kojoj je po zakonu
duan odstupiti sa svoje pozicije voditelja
Policijske akademije. Lassard je, ba kao
i njegovi vjerni uenici, shrvan tunom
vijeu, no ipak odlui karijeru zavriti sa
stilom. Iskoristivi godinji policijski skup
u Miamiju na kojeme biti proglaen a-
snikom desetljea, Lassard povede svoje
omiljene kolege na nezaboravan provod
posuncemokupanoj Floridi.
22:25 MAMAC, (12) flm
00:35 IZNADZAKONA, (12) flm
02:15 PUTUSEATTLE, (15) flm
03:50 Divinonovoruho3, serija
05:05 DnevnikNoveTV
HRT 1

06:12 Vrtlarica
06:42 TVkalendar
06:55 DobrojutroHrvatska
10:00 Vijesti
11:05 Dr. Oz3, talkshow
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:20 Jezikzasvakoga
12:35 Znaj datevolim, telenovela
13:20 Potenoi premazakonu2,
serija
14:30 Vijesti
15:45 InspektorVinko, serija
16:55 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:05 Veerna8. katu, serija
18:50 Stipeugostima2, serija
19:30 Dnevnik
20:06 TVBingo
20:30 Fokus
21:35 CedarCove, serija
22:30 Dnevnik3
23:05 DAJTODA, flm
00:40 InspektorVinko, serija
01:40 Fokus
03:47 Drugi format
04:27 Veerna8. katu, emisija
05:12 Hrvatskauivo
HRT 2
06:05 Prkosnaljubav, telenovela
07:30 PustolovineP. Petitpas, crti
08:30 MalaTV
08:55 Papreni detektivi 2, serija
09:20 ivotsDerekom4, serija
09:45 H2O! Uzmalovode3, serija
10:10 Whistler1, serijazamlade
10:55 Muke(7B), serija
12:10 Koarka
14:30 Glazba
15:25 Lovci nanatprirodno7, serija
16:05 Uuredu7, humoristinaserija
16:25 Kuhajmozajedno, emisija
16:30 Regionalni dnevnik
16:55 Veernjakola: KolinjeuEU
17:25 Genijalci (26.em.)
18:00 Zatitnicasvjedoka5, serija
18:45 Koarka
19:55 Hotspot
20:00 uti marker, talkshow
20:25 Zakon!, humoristinaserija
20:57 Hanekovievmemorijal
- bacanjekugle(M), prijenos
22:00 MAINSTREET, ameriki flm
23:32 Zakoni red: Zloinake
nakane8, serija
00:13 Most, serija
01:08 Kalifornikacija5, serija
01:38 Bezoduevljenja- molim,
humoristinaserija
05:55 Prkosnaljubav, telenovela

RTL
06:15 RTLDanas
07:00 SpeedRacer, crti
07:25 Virusattack, crti
07:40 VillaMaria1, dramskaserija
08:30 TVprodaja
08:45 InspektorAlex2, serija
09:40 TVprodaja
09:55 SulejmanVelianstveni 4,
povijesnadramskaserija
11:30 Voljeni dr. Martini 7, drama
12:35 TVprodaja
12:50 JAG5, kriminalistikadrama
13:45 InspektorAlex2, serija
14:40 Petnapet2, kviz
16:30 RTLVijesti
16:50 SulejmanVelianstveni 4,
povijesnadramskaserija
18:00 Sveuestmagazin
18:30 RTLDanas
19:15 Petnapet2, kviz
21:15 X-MEN3: POSLJEDNJA
FRONTA, igrani flm
Prolo je nekoliko mjeseci otkako su mu-
tanti zaustavili Williama Strykera, ali su
to platili gubitkomJean Gray (Famke Jan-
ssen), s ime se Scott (James Marsden)
nikakone moe pomiriti. Odlazi namjesto
na kojemju je izgubio i ona se pojavi pred
njim. Sukobi ljudi i mutanata, koji doseu
kritinu toku, mogli bi uskoro prestati jer
su znanstvenici otkrili zbog ega mutanti
uopemutiraju.
23:10 RTLVijesti
23:30 Dr. House1, dramskaserija
00:25 Southland3, drama
01:20 Igrestrasti 1, erotskaserija
02:10 Dr. House1, dramskaserija
03:55 RTLDanas
NOVA TV
06:40 JumpwithJoey, crti
06:50 PelicaMaja, crti
07:10 TVIZLOG
07:25 Ninjaratnici, serija
07:55 TVIZLOG
09:20 inMagazinvikend
10:05 Draguljarevaki, serija
11:05 Crnarua, serija
12:20 Toscana, serija
13:40 NavyCIS1, serija
17:25 inMagazin
18:10 Ljubav- vjera- nada1, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Crnarua1, serija
21:00 Draguljarevaki 1, serija
22:15 Veernjevijesti
22:35 BRAAPOKRVI, (12) flm
00:45 POLICIJSKAAKADEMIJA5,
flm
02:15 Nikita2, serija
03:00 Astrosavjetnik, tarot show
04:00 Divinonovoruho, serija
05:30 DnevnikNoveTV
ibenskilist bora 29
UTORAK 2. RUJNA 2014. SRIJEDA 3. RUJNA 2014.
ETVRTAK 4. RUJNA 2014. PETAK 5. rujna 2014.
HRT 1

06:10 Znanstvenapetica
06:45 TVKalendar
09:01 Gorski lijenik4, serija
09:53 Putovanjajednog
gurmana, dokumentarnaserija
10:21 Nekrivitepsa, dok. serija
11:12 Zavolitesvoj dom1,
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
12:35 NasljednicasVendavala,
telenovela
13:25 Dr. Oz3, talk-show
14:05 Jelovnici izgubljenog
vremena
14:30 Vijesti
14:39 Vrijemesutra
14:45 KISSINGERI NIXON, flm
Politika drama snimljena prema knjizi
publicista i politikog analitiara Walte-
ra Isaacsona, koji je do detalja prouio
ivote amerikog predsjednika Nixona i
njegovog ministra vanjskih poslova, a u
sredituje radnje na napore koje suuloili
kakobi zaustavili vijetnamski rat. Politika
drama snimljena prema knjizi publicista i
politikog analitiara Waltera Isaacsona,
koji jedodetaljaprouioivoteamerikog
predsjednika Nixona i njegovog ministra
vanjskih poslova, a u sreditu je radnje na
napore koje suuloili kako bi zaustavili vi-
jetnamski rat.
16:25 Vesdin, dokumentarni flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:15 Heartland3, serija
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 Prosjaci i sinovi, serija
21:05 20dananaTibetu,
dokumentarni flm
22:00 DowntonAbbey3, serija
23:05 Dnevnik3
23:45 OZBILJANOVJEK, flm
01:27 Kissingeri Nixon, ameriki fm
03:02 Braai sestre5, serija
04:27 Skicazaportret
04:33 20dananaTibetu,
dokumentarni flm
05:25 8. kat, talk-show
HRT 2

telenovela
07:00 MalaTV
07:30 Grkamitologija, crti
07:55 Teletubbies, crti
09:10 Vrtovi svijeta1,
dokumentarnaserija
10:00 Dolinasunca, serija
10:45 Globalnosijelo
11:15 Split: More
11:45 Vrtlarica
12:10 aptapsima5, dok. serija
13:00 Glazba
13:15 Nebeskoplavetnilo, serija
14:45 Degrassi 6, serijazamlade
15:10 Lovnaantikvitete
15:36 Glazba
18:05 Svirci moji, glazbenaemisija
18:45 Atletika
21:20 HVALATOPUITE, flm
23:35 Dvai pol mukarca8, serija
00:00 Zavrni udarac5, serija
00:50 Bezoduevljenja
molim! 8, serija
01:20 Monk8, serija

RTL
06:40 Ben10: UltimateAlien, crti
07:45 Divljarua1, serija
08:35 TVprodaja
08:50 Obitelj Rey1, telenovela
09:40 Tkoegaznati!, gameshow
10:35 TVprodaja
10:50 AvenidaBrasil, serija
11:50 Mijeani brak1, serija
12:40 TVprodaja
12:55 Osveta1, dramska/triler serija
15:00 Heroji izstrasti 6, serija
16:55 RTL5do5
17:05 Krvnijevoda2, serija
18:05 ExkluzivTabloidmagazin
18:30 RTLDanas
22:00 LJEPOTICAI ZVIJER, flm
00:00 RTLVijesti
00:25 GAD, igrani flm, akcijski
02:20 Astroshow, emisijauivo
03:20 RTLDanas
03:55 Kraj programa
05:45 Krvnijevoda, serija
NOVA TV
07:10 Monsuno, crti
07:35 FunwithFlupe, crti
07:45 trumpfovi, crti
08:10 Tvizlog
08:25 Kakovrijemeprolazi, serija
09:25 Tvizlog
09:40 DjevojkaimenaFeriha, serija
12:00 SutkinjaMariaLopez, serija
14:05 Inmagazin
17:25 Inmagazin
18:05 Kakovrijemeprolazi 3, serija
19:15 DnevnikNoveTV
21:05 LIDL- MinutauEuropi
22:45 MATURALNOPUTOVANJE,
igrani flm
00:30 Posjetitelji 1, serija
01:45 Mukarci ihvoleglupe, serija
02:35 EzoTV, tarot show
05:05 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Meunama, emisija
06:45 TVKalendar
09:01 Gorski lijenik4, serija
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 KAOKODKUE, ameriki flm
16:25 Dokumentarni flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 LOTO7/39
20:10 Prosjaci i sinovi, serija
21:10 Ekstremni gradovi: Jakutsk,
dokumentarnaserija
23:05 Dnevnik3
23:45 KRVI MESO, flm
01:50 KAOKODKUE, ameriki flm
04:50 FranoSupilo- povijest
jedneiluzije, dok. flm
HRT 2
telenovela
07:00 MalaTV
11:10 Dokumentarnaserija/flm
12:55 Glazba
15:10 Putujmosvijetom
15:24 kolamora
15:36 Glazba
17:15 Koarka
19:40 Tomi Jerry, crti
20:00 Veeras
20:49 Konzerva
20:52 Konzerva
21:00 MEDENI MJESECU
LASVEGASU, ameriki flm
23:20 Dvai pol mukarca8, serija
00:35 Bezoduevljenja
molim! 8, serija
01:05 Monk8, serija
RTL
07:45 Divljarua, serija
08:35 TVprodaja
08:50 Obitelj Rey, telenovela
10:35 TVprodaja
11:50 Mijeani brak, serija
12:40 TVprodaja
12:55 Osveta, dramska/triler serija
15:00 Heroji izstrasti, serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
19:05 RTLVrijeme
22:00 SAKRIVENE, igrani flm, triler
23:55 RTLVijesti
00:15 LJEPOTICAI ZVIJER,
igrani flm, romantinakomedija
oy Miller (Fran Drescher) je amerika koz-
metiarka koju diplomatski predstavnik
jednoga istonoevropskog diktatora, Bo-
ris Pochenko (Timothy Dalton), zabunom
zamijeni zafakultetskuprofesoricu. Isprva
simpatina pogreka postaje mnogo vei
problem kada Joy uslijed nesporazuma
bude pozvana u Borisovu dravu kako bi
poduavala diktatorovu djecu. Joy ipak
pristaje otii te si za zadatak uzima mno-
go vei zalogaj, a to je unaprjeenje cijele
drave.
03:15 RTLDanas
NOVA TV
07:00 Monsuno, crti
08:00 Tvizlog
09:30 Tvizlog
14:05 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:30 RUIASTI CADILAC, flm
00:45 Posjetitelji 1, Fruition
03:45 Posjetitelji, serija
05:15 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Rijei ivot
06:45 TVKalendar
09:01 Kadsrcezatreperi, telenovela
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 SKOKPREMASLOBODI,
ameriki flm
16:25 Portabl muzej,
dokumentarni flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 Humoristinaserija
20:40 Turistikaklasa
21:10 Kratki susreti
22:45 Dnevnik3
23:25 KURIR, ameriki flm
00:55 SKOKPREMASLOBODI,
ameriki flm
04:05 Reprizni program

HRT 2
telenovela
07:00 MalaTV
dokumentarnaserija
11:05 ni DAni NE
11:55 Sportskeigremladih, serija
14:10 Koarka
18:10 Cityfolk2013: Ljubljana,
serija
18:55 Mistini Tibet: Sakaja, serija
19:05 Krikesira5, dok. serija
19:30 Tomi Jerry, crti
19:55 Veeras
20:42 Glazba
20:50 Konzerva
21:00 TERMINATOR, ameriki flm
23:30 Patojefantastino! 6, serija
00:50 Uvijekjesunanou
Philadelphiji 7, serija
01:10 Monk8, serija
RTL
08:35 TVprodaja
10:35 TVprodaja
11:50 Mijeani brak, humornaserija
12:40 TVprodaja
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
19:05 RTLVrijeme
19:10 Tkoegaznati! gameshow
22:20 CSI, kriminalistikaserija
23:55 RTLVijesti
00:15 CSI, kriminalistikaserija
02:10 SAKRIVENE, igrani flm, triler
04:00 RTLDanas
05:45 Krvnijevodaserija
NOVA TV
07:05 Inmagazin
07:30 Monsuno, crti
08:30 Tvizlog
09:45 Tvizlog
14:05 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:05 Provjereno
23:30 NEDOKAZANAKRIVNJA,
igrani flm
Radiani portvovan, RustySabich(Harri-
sonFord) slika je i prilika potenogjavnog
tuitelja. No kada Rusty, kao i mnogi nje-
govi kolege, podlegne arima hladne i
proraunate tuiteljice, Carolyn Polhemus
(Greta Scacchi), brane razmirice tek su
naznakapredstojeihproblema.
01:45 Posjetitelji 1, RedSky
05:25 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Trenutakspoznaje
06:45 TVKalendar
09:01 Kadsrcezatreperi, telenovela
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 ROENI PRVAK, ameriki flm
Danny(J. Aubin) imasedamnaest godina.
ivi s majkomi mlaomsestrom. Kay (L.
Ryan) je izgubila supruga, a Danny i Carol
(E. Rogers) oca, deset godina ranije. Na
oevoj nadgrobnoj ploi jednostavnopie:
William Stewart, ampion. Kay se te-
ko pomirila s gubitkommua i jedino to
moli Dannyja jest da nikad ne sjedne na
motor. Trolana obitelj jedva spaja kraj s
krajem, paseseleupotrazi zaposlom. Kay
se zapoljava u tvornici limova, a Danny
kaoraznosapizza.
16:25 Inventuramorazatrei
milenij, dokumentarni flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 Humoristinaserija
20:40 Zemljajestroj, dok. flm
21:35 PutovanjeuVujak, serija
22:40 Dnevnik3
23:20 UZAKLON, ameriki flm
01:20 ROENI PRVAK, ameriki flm
03:50 Reprizni program
HRT 2

telenovela
07:00 MalaTV
dokumentarnaserija
11:15 Kratki susreti
11:45 Traumatologija
13:00 Glazba
15:10 Dnevnikjedneplavue
15:17 Mukaposla
15:25 Superena
15:32 Poetnica
15:36 Glazba
17:15 Hokej naledu
20:00 Nogomet
23:20 Nijemi svjedok16, serija
01:00 Bruxelles: Atletika-
Dijamantnaliga, snimka
02:00 Uvijekjesunanou
Philadelphiji 7, serija
02:20 Monk8, serija
RTL
08:35 TVprodaja
10:35 TVprodaja
11:50 Mijeani brak, humornaserija
12:40 TVprodaja
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
19:05 RTLVrijeme
20:00 SUNEVASUPEROLUJA, flm
23:05 Eurojackpot
23:10 SUNEVASUPEROLUJA, flm
23:45 ELEKTRA, igrani flm, akcijski
01:35 BEZIZLAZA, igrani flm
03:25 RTLDanas

NOVA TV
07:30 Monsuno, crti
08:30 Tvizlog
09:45 Tvizlog
14:05 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:15 USAMLJENI ZATITNIK, flm
Nakon smjelog bijega za vrijeme tran-
sporta zatvorenika, osueni kriminalac
Sam Giline (Jean Claude Van Damme) u
potrazi je za skrovitemu kojembi se pri-
tajio dok potraga za njimne utia. Clydie
(Rosanna Arquette) je oajna mlada ena
s dvoje male djece koju korumpirani po-
duzetnici pokuavaju otjerati s njene ze-
mlje.
00:00 CRVENI POJAS, flm
01:50 PROPUTENI POZIV, flm
05:00 DnevnikNoveTV
30 bora
ibenskilist
VODORAVNO: 1. Advokati, 2. Napisao Kiklopa, Ranko, 3. Zaduha, sipnja
Islueno konje, 4. Poput Komina, mot Ja, ti, , 5. Purpurna
bija, skrlet, 6. Pobornik vojnog intervenionizma, 7. ijitska vojna milicija
u Libanonu - Radio-lokator, 8. Pregibati se u struku (npr. od smijeha), 9.
FILM ALFREDA HITCHCOCKA IZ 1963. GODINE S TIPPI HEDREN I
RODOM TAYLOROM U GLAVNIM ULOGAMA Najtanje slovo Znak
za toron, 10.Provoditi se, lajsariti (pu.) - Pokost, 11. Kratica za Kurier
Aid Austria - Naa operna pjevaica, Marijana, 12. Biljka ili ivotinja
prilagoena odreenom okoliu, 13. .-stop Autoznak Torina, 14.
Oznaka za amper Sveti bik starih Egipana, 15. Stariji eki tenisa
Korda Oznaka za rizma, 16. Ime glumca Pacina Kratica za Oxsford
Aviation Training, 17. enska opsoba sklona pomodarstvu i koketiranju,
18. Outi Njemaki knjievnik, Wolfgang (Morski psi i male ribe),
19. Zvuk zujanja Neko gimnastiar, Miroslav Rimska jedinica, 20.
Kratica za Light Motor Vehicle Slavna amerika glumica, oskarovka sa
10 godina u filmu Mjesec od papira ki Rvana O`Neala , 21. Jezero na
sjeverozapadu Ruske Federacije Prvi ovjek po Bibliji, 22. Drava u Africi
(glavni grad: Accra) Ljuto, bijesno, 23. Rimska pedesetica Doskora,
za malo vremena Autoznak Njemake, 24. Glavni grad Texasa Majka
Romula i Rema, 25. Slova iza S i V - Povlaenje akreditacije, opozivanje,
26. Polet, zanos Autohtona sorta groa i vina s otoka Korule, 27.
Stup ovrsle lave Atletska staza u argonu, 28. Atilin ratnik Kratica
za engineer.
OKOMITO: 1. Jednogodinji drijebac Hrvatsko proljee kao
masovni pokret FILM ALFREDA HITCHCOCKA IZ 1946. GODINE :
U GLAVNIMULOGAMA CARY GRANT I INGRID BERGMAN, 2. Frajer,
laf Spektakularni vodopadi na rijeci Vouksi, jugoistona Finska FILM
ALFREDA HITCHCOCKA IZ 1941. GODINE, U GLAVNIM ULOGAMA:
JOAN FONTAINE I CARY GRANT Nagli uspon u karijeri, 3. FILM
ALFREDA HITCHCOCKA IZ 1958. GODINE, KIM NOVAK I JAMES
STEWARTUGLAVNIMULOGAMA, Oznakazajug Jednaodteniskih
sestara Williams Pjeva Rahimovski, 4. Ime komiara Carreya Malo
rilo u kukaca Inicijali opernog pjevaa Carusa Franquinov strip-junak
Oznaka autokole, 5. Div iz biblijskog naroda Enak Mesni namaz od
jetre Statua Znak za tantal, 6. Kratica za teniski klub Zapara pred
kiu, omarinaPremda, makar ElmirovaimenjakinjaFILMALFREDA
HITCHCOCKA IZ 1948. GODINE S FARLEY GRANGER, JAMESOM
STEWARTOMI JOHNOMDELLOMUGLAVNIMULOGAMA, 7. Odrediti
normu Zadarski svetac zatitnik Znak za jod Zvijezda Atavi (Altair)
Dobro fiziko stanje, zornost, 8. Vrsta vrbe Francuski filmski redatelj,
Claude (ivotinja) Kretanje zrakom FILMALFREDA HITCHCOCKA
IZ 1954. GODINE, UGLAVNIMULOGAMA: JAMES STEWART I GRACE
KELLY , 9. Ciganin, RomuargonuSpojiti enski pjevaki glas Otoku
Irskom moru Grad u Francuskoj (mineralna voda!), 10. Ime djejeg pisca
Ramljaka Voa pandura, barun Franjo Bauljati posrui Trendovsko
odijevanje Kratica za Papua New Guinea.
VODORAVNO: 1. Crkveni zakon Izbavljenje Persona, linost,
2. Maslina - NAJVEA SVJETSKA GRAEVINA, VIDLJIVA AK
I SA MJESECA (SLIKA!), 3. Znak za duik iva policijska zapreka
demonstrantima kotsko pleme Inicijali filmskog redatelja Ivande,
4. i on Zrani balon kao letjelica Nadimak novinarke Hloverke
Novak Srzi, 5. Zlobno Umivaonici, lavandini, 6. Vrsta, kov (mno.)
Visokodostojanstvenik u Turskom carstvu (mno.) Pijevac u Bosni,
7. Inicijali prsate amerike starlete Anderson Kotala je ivota Romea
i Juliju, ali i Miljenka i Dobrilu Zapis bez vokala, 8. Maloumnik, kreten
Vatra Poznata TV-novinarka, Darija, 9. Europska divlja maka
Antiko ime Visa Pratilac boga Erosa Podrumski stan, 10. Bilo
tko Opol, babi i debit Satnica, orarij Gradi u Boki kotorskoj,
11. Rimski car, utemeljitelj Splita Kapa pravoslavnih sveenika, 12.
Varnica itelj Anama (Indokine) Sonda za istraivanje morskih
dubina, 13. Naa negacija Slika ili kip golog tijela Ime glumice
Kolesar Ime talijanskog politiara iz prolog stoljea Fanfanija.
OKOMITO: 1. Ue, konopac Bezbojna i vrlo otrovna tekuina otra
mirisa dobivena destilacijom katrana kamenog ugljena, koristi se u
proizvodnji boja, 2. Ime glumca Pacina Nabiti se na neti, 3. Ni
na koji nain Skok iz neega, 4. i ono Jeam u Dalmaciji
Mjeavina gline s hidroksidom eljeza (anagram: KARO), 5. Izrastati,
rasti Pokost, 6. Najsjajnija zvijezda u zvijeu Labud - ili nita
Oznaka za tempo, 7. Zamalo, umalo Jutarnja oborina (demin.),
8. Koarkaki trener Grdovi avolji violinist, Niccolo, 9. Autoznak
Ancone Odailjana poiljki Napisao roman Momo, zato plae?,
Emile, 10. Sektako djelovanje u politici Japanske sakupljaice
koljaka, 11. Rus, Poljak ili Bugar Film sa Jeanom Renoom, 12.
Ribarska mrea sa veim otvorima Rimski bog ljubavi Znak za
tantal, 13. Muki potomak Poboljanje, napredak, 14. Kratica za
Osiguravajui zavod Uzvik pri zajednikom potezanju tereta
Rijeka u Maarskoj (anagram: BARA), 15. Knjinica na kotaima
Vabilo, mamac, 16. Talijanski pozdrav (zbogom!) Grubo zatvoriti
vrata ili prozor, 17. Mreasta rijetka tkanina ispunjena vunom, za
postave zimskih jakni i kaputa, 18. Rasplodni prasac, 19. oli ili
kender, 20. Na mladi profesionalni boksa, Mario, 21. Glavni grad
amerike savezne drave New Mexico.
NASLOVNICA SKANDI LIJEVO: doktor, j, as, vlaga,
t, kondom, ijar, kre, pam, rojs, erari, ec, tata-mata,
otplata, aferim, barokomora, epe, ate, atavi, paor,
redovi, saldo, moon, jeger, pn, od glave do pete,
tma, krtost, ota, kateter, pervan, ahilova peta, ma,
, vava, ilindan, imini, tri, au, d; SKANDI DESNO:
humus, opskurno, plahta, amovi, r, posvaditi se, ra,
glavom kroz zid, haiti, ian, via, l, niton, otkos, apetiti,
vranje, pa, igm, , oda, u, misliti glavom, t, mea culpa,
ara, opozvati, palau, om, wagner, a, lapis, dolapi, a,
elevator, timunjeri, ina, tin; TALIJANKA: kanon, spas,
osoba, oliva, kineski zid, n, kordon, klan, bi, ona,
aerostat, hlo, pakosno, lavaboi, sorte, pae, oroz, pa,
zabranjena ljubav, zps, idiot, oganj, mikulandra, ris,
issa, erot, suteren, itko, vina, orar, perast, dioklecijan,
kamilavka, iskra, anamit, batiskaf, ne, akt, irena,
amintore; KLASINA: odvjetnici, marinkovi, astma,
raga, kao, kom, on, grimiz, militarist, amal, radar,
savijati se, ptice, i, tn, orcati, lak, kaa, radev, ekotip,
non, to, a, apis, petr, r, al, oat, mizla, osjeti, ott,
zu, cerar, i, lmv, tatum, onjega, adam, gana, kivno,
l, uskoro, d, austin, rea, z, opoziv, elan, poip, nek,
tartan, atilac, eng;
TALIJANKA
KLASINA
RJEENJA
Tee odgonetke: AEROSTAT, AMINTORE, BIBLIOBUS, KAMILAVKA,
MIKULANDRA, ORZO, PIRIDIN, RABA.
Tee odgonetke: ATAIR, EVIAN, GASTON, MAN, ONJEGA, ORCATI, PETR, MIZLA, ZIDI.
ibenskilist bora 31
Rasplesani budui
prometnici, nautiari i potari
ibenskilist
upani j ski tj edni k
Imate meu maturantima svoje favorite? Netko vam je posebno drag,
poznajete ga ili je lan vae obitelji? I ove godine imate priliku izabrati naj-par
maturalnih plesova. A ako fotografije vaih favorita jo nisu objavljene, nita
zato, bit e u jednom od sljedeih brojeva. Zato izrezujte i uvajte kupone za
glasovanje i kad fotografija vaih naj-maturanata bude objavljena, sve ih
zajedno u kuverti poaljite na nau adresu:
ibenski list (za naj-par), Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
I ne zaboravite, ne biramo najljepi par, nego naj u svakom smislu!
IME I PREZIME
ADRESA
KONTAKT TELEFON GLASUJEM ZA PAR
KUPON NAJ-PAR
479
482 484 483
481 480
Krajem ljeta uvijek se blii i kraj predstavljanja maturanata
iz generacije, pa tako ve polako sitno brojimo do novog naj
para maturalnih plesova 2014. godine. No, do proglaenja
ostalo je jo onih ije fotografije niste vidjeli, poput uenika
Prometno-tehnike kole iz ibenika.
Ukupno etiri razreda buduih pomorskih nautiara, po-
tara i tehniara cestovnog prometa sa svojim se pratnjama
zabavljalo u prekrasnoj kristalnoj dvorani Atrium na Lozovcu,
koja je sve popularnije maturalno odredite.
Skockane i zgodne uenike zavrnih razreda do jutra je
zabavljao poznati glazbeni sastav Show Legende.
NEVENABANIBILAN
MATURANTI SREDNJIH KOLA KNIN (6)
I PROMETNO-TEHNIKE KOLE IZ IBENIKA (1)
FOTO: NEVEN MIJAKOVAC (KNIN) I FOTO STUDIO P2 (PROMETNO-TEHNIKA)
32 bora
ibenskilist
485
488
491 493 492
487
490
486
489
MATURANTI SREDNJIH KOLA KNIN (6) PROMETNO-TEHNIKE KOLE IZ IBENIKA (1)
ibenskilist bora 33
494
497
500 502 501
496
499
495
498
FOTO: NEVEN MIJAKOVAC (KNIN) I FOTO STUDIO P2 (PROMETNO-TEHNIKA)
34 feljton
ibenskilist
tekst i foto: Joso Gracin
Bilo je podne. Uz pjev tisue cvraka
to je dopirao iz oblinjih hrastovih ika-
ra, zaklonjen u hladu ispod lovake eke
podignute na jednom posve pustom mje-
stu, jeo sam svoj prvi obrok prvog dana
na putu prema Sinju. Bila je to neka stara
konzerva to sam je ujutro pred zoru za-
dnju pokupio iz vrata friidera. Industrijski
okus tunjevine s povrem, nije neto na-
roito, ali uz malo kruha i kapule, te poti
crne bevande, u toj pustari bio je obrok
to mi je obnovio snagu i vratio volju za
daljnje kretanje prema daljinama to su
me ekale umoene u egu vrueg ljetnog
dana. Spustio sam se do tog mjesta niz
prostranu i pustu istonu padinu Krtolina.
Proao sam kroz ikare i goleti iarane tra-
govima bezbrojnih gromova, te se spustio
do lovake eke u pustaru izmeu Krtolina
na zapadu, vrljaka na sjeveru, Kraljica na
istoku te Braica negdje ispred mene, na
putu mog kretanja.
U svakom ovjeku se povremeno javlja
potreba za samoom. U samoi se moe
koncentrirati na svoje najdublje misli. U
samoi je u stanju da oprosti, da se proisti
i obnovi.
Za oprost i proienje
Mjesto na kojem sam se nalazio bilo je
kao stvoreno za oprost i proienje.
Da sam i znao to me eka na tom pu-
tu dugom osamdeset kilometara, ne bih
odustao, ne bih se okrenuo i vratio kui,
NA HODOAU GOSPI SINJSKOJ Pjeice od ubievca do Sinja (1. dio)
Pjeke Gospi u Sinj zbog
zavita pokojne matere!
jer zavjet mi to nije doputao. Krenuo sam
na put na najgori mogui nain, s tekim
ruksakom na leima, preko brda i dola,
bez staza i putova, sam i nenaspavan. U
noi polaska legao sam samo tri sata prije
svanua, a spavao tek jedan sat. Bilo je to
premalo sna za toliki put. S tekim ruksa-
kom kretao sam se usporeno i zadihano.
Na trenutke bih pomislio da u zaspati
na nogama, a svakoj travnatoj plohi koju
bih ugledao ispod nekog stabla jedva sam
odolijevao. Neizdrivo me je vukla potreba
skinuti teki ruksak sa sebe, pa se spustiti
na tlo i zaspati dubokim snom u prvom
poloaju kojim bi dodirnuo zemlju Znao
sam da to ne smijem uiniti jer sam jutar-
nju svjeinu trebao to vie iskoristiti za
kretanje.
Kad sam poao sa ubievca bilo je pet
sati i dvadeset i pet minuta. Tek je svitalo i
nigdje jo nije bilo ni onih ranojutarnjih e-
taa to jedva ekaju da se dignu prije svih
ostalih pa da po gradskim parkovima na
miru proeu sa svojim etverononim lju-
bimcima, a nije jo bilo ni onih usamljenih
jutarnjih ena to ure da ne zakasne otvo-
riti prve pekare i trafike u gradu. Izgledalo
je kao da su svi stanovnici ibenika uzeli
kolektivni godinji, pa ne moraju niti usta-
jati na posao, niti se igdje uriti. To mi je
izgledalo dobro. Pomislih kako bi ljudi bili
sretniji kad bi mogli ivjeti tako, polako i
bez stresa. Dok sam se uspinjao betoni-
ranim putem kroz mlade borove prema
prijevoju na Kamenaru, svako malo bih
se okrenu uivajui u prizoru uspavanog
grada, najljepeg kanala na svijetu i ljepo-
ti bonace u ibenskoj luci. Spustivi se na
drugu stranu u Dubravu, ugledao sam ma-
gliastu vlagu u zraku i osjetio prvu rosu
na niskom grmlju i zelenoj travi. Udiui
miris jutra, hodajui zaraslim poljskim pu-
tovima, brao sam slasne plodove crnih ku-
pina i ne znajui da e mi u idua tri dana
one biti hrana kojom u se najee sladiti.
Sunce je izalo nad Orlovaom i rairilo se
dolinom, a do mene su sve intenzivnije do-
pirali mirisi sela i zvukovi rijetkih jutarnjih
automobila.
Na putu istinskog hodoaa
Pokuavi nai preicu prema Bucima
zapeo sam u ikari iza Vrtnog centra, pa
se jedva probio natrag na cestu. Protege,
Buci, cesta do kamenoloma na Krtolinu.
Sve je jo bilo uspavano kao da se nitko
nije elio ustati. Izbivi na vrh Krtolina
ugledao sam prema istoku panoramu ko-
ja me gotovo obeshrabrila. Bio je to pri-
zor nepregledne daljine to je nestajala u
izmaglici vrueg ljetnog dana. Znao sam
da me eka mukotrpan put. Dok je s ne-
ba jo uvijek svijetlilo pola mjeseca, a lice
mi umivala blaga juina, ispred mene je
stajalo jo sedamdeset kilometara tekog
puta prema Sinju. Do tog mjesta prevalio
sam tek prvih deset.
Zavjet je obeanje, dar ili rtva na koju
se vjernik obavezao.
Tri dana pred polazak, do mene u Ka-
nal sv. Ante doao je kolega iz planinar-
skog kluba, Ante Naki, da mi opie rutu
kojom on zadnjih godina hoda prema
Sinju. Ispriao mi je i zbog ega je krenuo
na hodoae. Prije est godina, kupio je
snanu Hondu od 600 kubika. Nakon sa-
mo dva i po mjeseca vonje na novom mo-
toru, na pravcu od Konjevrata do Tromilje
pretekao je vozilo koje se kretalo brzinom
od 130 km na sat i nakon toga vie se nieg
nije sjeao. Probudio se u bolnici u ibeni-
ku, itav slomljen, sav u zavojima. Leao
je nepomian, satima, danima, tjednima...
oporavljao se mjesecima. Samim udom
ostao je iv, samim udom se oporavio.
Od te nesree kad je zamalo poginuo
ili postao teki invalid, krenuo je na put
istinskog hodoaa. U zahvalu to mu je
pruena drugu prilika za ivot, ve petu
godinu od svoje kue u Nakiima kree
pjeke u susret udotvornoj Gospi Sinjskoj.
Svatko ima neki svoj razlog za odlazak
na hodoae, pa sam i ja imao svoj.
Davnih ezdesetih godina, kad sam se
rodio, bio sam s dva i pol kila tako malen i
slabani, da se mati zavjetovala Gospi Sinj-
skoj, ako preivim, da e sa mnom doi u
Sinj. Svoje obeanje, naalost, nikada nije
uspjela ostvariti. Mnogo desetljea nakon
njenog zavjeta odluih krenuti u Sinj pje-
ke, preko brda i dola, sam i bez nje.
(nastavlja se...)
ZAVJET
Dok putuje, doivljava na praktian nain in Ponovnog roenja. Nalazi se u
potpuno novim okolnostima, a vrijeme prolazi sporije. Ba kao dijete koje je izalo
iz majine utrobe. U tim situacijama poinje posveivati mnogo vie panje
onome to te okruuje, jer o tome ovisi tvoj opstanak. Postaje pristupaniji
ljudima, jer ti mogu pomoi u nevolji. I prima i najmanju milost Boju s najveom
radou, kao da je rije o dogaaju koji treba pamtiti do kraja ivota.
Paulo Coelho - Hodoae
Priprema pred
polazak - odreivanje
rute puta na
topogravskoj karti
Na poetku
puta -
etnicom
prema
Kamenaru
Moj prvi ruak
u hladu ispod
lovake
eke izmeu
Krtolina,
Braica, Kraljica
i vrljaka
Moj ruksak
sa slikom
Gospe
Sinjske
ibenskilist bora 35
M
A
T
K
O
J
A
K
E
L
I
lan Fotokluba ibenik

A
T
E
L
J
E

Pie: Marija Lonar
Matko Jakeli fotografijom se poeo
baviti posve sluajno. Istina, rei e, fo-
tografije su ga uvijek zanimale i esto je
pratio ibenske fotografe na internetskim
stranicama na kojima bi predstavljali svoje
radove, itao komentare i pratio forume.
Prije sedam ili osam godina, vie se tono ni
sam ne sjea, kupio je prvu ozbiljniju opremu
i tako je sve poelo.
-Od tada se fotografijom intenzivnije
bavim i znate kako to ide. Jedno vue drugo.
Kupite najprije bolji fotoaparat, objektive
Ponete raditi Onda vidite kako biste ne-
kom jo boljom opremom mogli snimiti jo
neke druge stvari Fotografija je u svakom
sluaju moj veliki hobi istie Matko.
Za sebe voli rei kako nije specijaliziran
ni za jedno podruje fotografije niti za neke
posebne teme. Voli i snima sve: detalje,
gradske vedute, ljude, prirodu, arhitektu-
ru Iako fotografija nije njegova profesija,
zaposlen je u Hrvatskim cestama, Matko je
od svog hobija napravio i mali obrt, jer s pri-
jateljem snima vjenanja. I tu, iako je mnogo
toga unaprijed zadano, Matko nastoji uni-
jeti to vie kreativnosti te ak i uobiajene
slike s vjenanja uiniti posebnima.
Matko Jakeli zaljubljenik je i u putovan-
ja na kojima su nastale i neke od njegovih
najdojmljivijih fotografija. Kao lan Hrvat-
skog kluba putnika zajedno s Nikolom Bara-
kom sudjelovao je u putovanju dipom od
ibenika do Dakra. Fotografije snimljene na
tom putovanju u rujnu bi, najavljuje Matko,
trebale biti izloene u Gradskoj knjinici Ju-
raj igori.
Nove krajeve, zemlje i ljude Matko e
uskoro opet otkrivati. Priprema, naime, put
u Indiju. Neizostavna oprema, sigurno je, bit
e i njegov fotoaparat!
Uskoro izloba
fotografja
s putovanja
ibenik-Dakar
36 oglasi
ibenskilist
Ne propustite filmske hitove
CineStar - ibenik Velimira korpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mree sa PDV-om Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mree sa PDV-om
Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanite 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602
Uskoro
Vam predstavlja
CineStar daruje:
www.blitz-cinestar.hr,
potraite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi
Vam daruju ulaznicu za
film po Vaem izboru
i
5 NAJBRIH ITATELJA ovaj kupon mogu promijeniti za
kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar ibenik u
ponedjeljak 1. 9. 2014. Kupon vrijedi iskljuivo za jednu osobu,
za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru
za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru!
KINA S PET ZVJEZDICA www.blitz-cinestar.hr
Uskoro
Samo u CineStaru:
4IZVORNI NASLOV: The Hundred-Foot Journey
4REDATELJ: Lasse Hallstrm
4GLUMCI: Helen Mirren, Charlotte Le Bon
4ANR: kulinarska komedija
4TRAJANJE FILMA: 114 min
KADA U FRANCUSKU doseli obitelj iz Indije te
otvori zalogajnicu nasuprot slavnog francuskog restorana
koji vodi briljantna Madame Mallorey (Helen Mirren) doi
e do prisilnog mijeanja potpuno razliitih kultura - ali i
recepata i zaina.
INDIJSKI ZAIN NA FRANCUSKI NAIN
U kinima
od 4. 9.
U kinima
od 4. 9.
4IZVORNI NASLOV: Angelique
4REDATELJ: Ariel Zeitoun
4GLUMCI: Nora Arnezeder, Gerard Lanvin
4ANR: kostimirana drama
OVAJ FILM PREKRASNA JE EKRANIZACI-
JA prvog u nizu romana u kojem upoznajemo glavnu
protagonisticu, mladu djevojku Angelique, koju je protiv
njezine volje otac, stric i roak udaju za znatno starijeg i
vrlo imunog plemia. ..
ANGELIQUE
4IZVORNI NASLOV: Lucy
4REDATELJ: Luc Besson
4GLUMCI: Scarlett Johansson, Morgan Freeman
4ANR: akcija, triler
KRHKA DJEVOJKA Lucy oteta je kako bi postala
ljudska mula, transporter vreice nepoznatog sadraja u
svom trbuhu. No, naizgled njena Lucy ubrzo se pretvara u
svemonu ratnicu koja umjesto 10% koristi cijeli svoj mo-
zak. Kako bi saznala to se s njom dogaa Lucy se obraa
za pomo profesoru Normanu (Morgan Freeman).
LUCY
4IZVORNI NASLOV: Teenage Mutants Ninja Turtles
4REDATELJ: Jonathan Liebesman
4GLUMCI: Pete Ploszek, Megan Fox
4ANR: avantura
NAJPOZNATIJE KORNJAE na svijetu, Leonardo
(Pete Ploszek), Michelangelo (Noel Fisher), Raffaello (Alan
Richardson) i Donatello (Jeremy Howard), ovoga e ljeta
pod vodstvom uitelja Splintera (Danny Woodburn) uzeti
ponovo pravdu u svoje ruke i upustiti se u borbu protiv
najopasnijih kriminalaca!
NINDA KORNJAE

Sibenski List, 28. Kolovoza 2014.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 28. Kolovoza 2014.

Uploaded by

Copyright:

u p a n i j s k i t j e d n i k

-Ovo ljeto provodim ba aktivno kae lijepa i

lan Fotokluba ibenik

You might also like