4.3.

PANEM ET CIRCENSES
Krvoloni gorostas u areni odjeven u ivotinjsku kou s buzdovanom u ruci se bori sa divljim ivotinjama naoigled svojih uivljenih podanika, koji redom navijaju za njega, cara. Nije u potpunosti istina kako je Komod bio omraen i nevoljen jer su ga upravo zbog te neposrednosti i nepotivanja carskih kodeks i obiaja Rimljani oboavali. To najvie potvruje upravo gornji opis Komoda kao gladijatora po kojem je najvie ostao zapamen u povijesti. Svi dobri carevi teili su odjeljivanju vlasti od naroda i njihovom uzdizanju, a nita rjeitije o tome ne moe svjedoiti nego stav (veine) antoninskih careva prema igrama, amfiteatru i cirkusu. Domicijan, Neron i Kaligula su smatrali da je amfiteatar prilika za povlateni boravak puka s carem, a to e na kraju iskoristiti Trajan prireujui velianstvene circenses kako bi zadovoljio puk, bez ikakve primisli na uivanje u radosti oduzimanja i poklanjanja ivota, a privatno nee propustiti iskazati i svoje zgraanje nad takvom vrsti zabave, ba kao i Marko Aurelije. No njegov potomak, njegov vlastiti sin Komod e posve okrenuti plou, pa iako se prije carevi nisu pojavljivali na pozornici, u konjunicama, niti iza kulisa, on e napraviti sve to i jo vie. On e ui na vrui pijesak arene i suoiti se s divljim zvijerima i ispaenim narodom za svoj uitak, uzeti tit i oruje u ruke i boriti se. Boriti se naoigled ushienog naroda, zgroenog senata i carske obitelji. Nekima bi to bilo dovoljno da mu pripiu neki mentalni poremeaj i proglase ga jednim od ludih careva, uz bok Domicijanu i Neronu. Potonji se barem bavio plemenitim umjetnostima, pjevanjem i pjesnitvom, dok Komod eli da ga se naziva bestijarom, borcem sa zvijerima. No povijest nikada nije bila tako jednoobrazna i jednostavna kao to se ini.1

11

M. CAZENAVE, R. AUGUET, 1990, 227-228.