Nastanak i najranija povijest Rima – mitovi i povijest

Što o osnutku Rima govore mitovi i legende?

 rimske legende povezuju nastanak Rima s drevnim grčkim

legendama vezanima za propast maloazijskog grada Troje
 Homer (grčki pjesnik, 8. st. pr. Kr.) : Ilijada – ep o grčkom
osvajanju Troje ili Ilija, oko 1125. g. pr. Kr.
 Troja (Ilij) se nalazila na području današnje Turske, u
blizini morskog prolaza Dardanela
 u 19. st. njemački arheolog – amater, Heinrich
Schliemann, veliki ljubitelj Homerovih epova, otkopao je
ostatke Troje na brežuljku Hisarlik i pronašao tkzv.
Prijamovo blago
 prema Homeru, grčki su gradovi krenuli u rat protiv Troje zato
što je trojanski princ Paris, sin kralja Prijama, oteo grčku
(spartansku) kraljicu Helenu, najljepšu ženu na svijetu, Zeusovu
kćer i odveo je od muža Menelaja, kralja Sparte, u Troju…
 Menelaj, kralj Sparte, sazvao je sve grčke vladare i junake, i
pozvao ih na pohod protiv Troje. Veliku grčku mornaricu vodio
je Menelajev stariji brat, Agamemnon, kralj Mikene (Mycenae).
Pronađite te gradove na karti.

 pod Trojom su se borili najveći grčki junaci, polubožanski Ahilej

(kojem je ranjiva bila samo peta), s najboljim prijateljem
 Patroklom, lukavi Odisej, kralj otoka Itake, Diomed, kralj Arga,
stari i mudri Nestor iz Pila, dva junaka pod imenom Ajant…
 i Troju su branili mnogi junaci, predvođeni Parisovim starijim
bratom, junačkim Hektorom
 nakon deset godina neuspješnog ratovanja, Grci su prevarom,
pomoću slavnog trojanskog konja (kojeg je osmislio Odisej)
osvojili Troju, spalili grad…
 ipak, dozvolili su trojanskom junaku Eneji, sinu božice Afrodite
i trojanskog plemića Anhiza, da povede preživjele Trojance
u potragu za novom domovinom; u podnožju planine Ide
sagradili su brodovlje i otplovili prema zapadu.
 Eneja je sa sobom vodio starog Anhiza i sinčića Jula
Askanija; žena Kreuza mu je u bijegu poginula pod
ruševinama Troje.

Pompeo Batoni, Eneja bježi iz Troje, 18. st.

 Homerova Ilijada ne opisuje sam pad Troje, ni ono što se

dogodilo poslije
 daljnju sudbinu junaka Eneje opisuje ep rimskog pjesnika
Vergilija, Eneida (1. st. pr. Kr.)
 na putu prema zapadu i novoj domovini Trojanci su prolazili
kroz mnoge avanture i nevolje (ovaj prvi dio Eneide podsjeća na
Homerov ep Odiseju, koji opisuje povratak iz Troje grčkog
junaka Odiseja)
 oluja je Trojance bacila na obale sjeverne Afrike, tamo gdje se
nalazila fenička kolonija Kartaga (u današnjem Tunisu); Karth
Hadašt na feničkom znači „novi grad“; grad je osnovala kraljica
Didona, koja je i sama morala pobjeći iz grada Tira, iz kojeg ju je
protjerao vlastiti brat (usput joj je ubio i muža);
 Vergilije pripovijeda o tome kako je kraljica ljubazno i
susosjećajno primila Eneju, a onda se i zaljubila u njega (tome je
malo pripomogla i Enejina majka, Afrodita); a i on se zaljubio u
nju, i odlučio ostati s njom

Pierre-Narcisse Guerin, Eneja prepričava Didoni trojanski rat

 međutim, nakon nekog vremena, Eneja je u snu vidio boga

Merkura, glasnika vrhovnog boga Jupitera; Jupiter zapovijeda
Eneji da napusti Didonu i krene dalje, jer Kartaga nije njegova
sudbina
 očajna Didona, kad je vidjela da Eneja odlazi, proklinje Eneju i
njegove potomke, i najavljuje vječnu mržnju i neprijateljstvo
između Kartažana i Enejinih potomaka (Rimljana), a onda počini
samoubojstvo…
 Eneja je nakon mnogih nevolja stigao do obala Italije, tj. do ušća
rijeke Tiber u Tirensko more
 tu je zatekao domorodce, nad kojima je vladao kralj Latin.
 Latin je, također potaknut jednim snom, odlučio svoju
jedinu kćer Laviniju udati za Eneju – iako je već bila
zaručena za vođu susjednog plemena – Turna
 da bi dobio Laviniju, Eneja je morao pobijediti Turna (drugi
dio Vergilijevog epa, Eneide, opisuje bitke između Eneje i
njegovih pristalica protiv Turna i njegovih Rutula, i jako
podsjeća na Homerovu Ilijadu)
 Eneja pobjeđuje Turna, ženi Laviniju i osniva grad koji se
po njoj zove Lavinij; nakon smrti kralja Latina, čitav narod
je nazvao Latinima, a pokrajinu Lacij (Latium)
 Enejin sin, Jul Askanije, osnovao je kasnije vlastiti grad –
Albu Longu
 Tit Livije (povjesničar, 1. st. pr. Kr.), u djelu Ab urbe
condita - Od osnutka grada, opisuje okolnosti osnutka
Rima
 osam generacija nakon Jula, u Albi Longi je vladao Proka,
koji je imao dva sina, Numitora i Amulija;
 na samrti, vlast nad gradom je ostavio Numitoru, a Amuliju
je predao veliku svotu novaca i zamolio ga da napusti grad
i potraži novo naselje
 umjesto toga, Amulije je skupio plaćenike, vratio se u Albu
Longu, protjerao Numitora, u bitci mu ubio sina, a kćer
Reu Silviju smjestio u samostan drevne italske božice
vatre – Veste (grč. Hestia);
 naime, svećenice božice Veste, vestalke (lat. virgo
Vestalis – Vestina djevica), morale su kroz trideset godina
službe biti djevice (ako bi bile uhvaćene u preljubu, bile bi
žive zazidane u malu prostoriju s malo vode, kruha i
svijećom, do smrti; nitko, naime, nije smio proliti vestalkinu
krv). U protivnom, držalo se, ako bi vestalka prekršila
zavjet čistoće, čitav bi grad, država, narod mogli propasti,
kažnjeni gnjevom moćne božice. Muškarca, koji bi zaveo
vestalku, bičavao bi do smrti vrhovni svećenik.
 Amulije mislio da je tako riješio pitanje Numitorovih
potomaka, koji bi ga mogli svrgnuti s vlasti
 međutim, u Reu Silviju se zaljubio sam bog rata, Mars, i
ona mu je rodila blizance; Amulije je Reu dao zatvoriti u
kulu, a jednom robu je zapovjedio da se riješi djece
 rob nije imao srca ubiti djecu, nego ih je stavio u košaru i
pustio niz rijeku Tiber; rijeka, srećom, nije odnijela dječake
do mora, nego se košara zaustavila na plitkoj obali, na
mjestu gdje su vukovi obično dolazili piti; plač dječaka je
čula jedna vučica, koja ih je podojila; doletjela je i ptica
žuna i nahranila ih crvićima
 taj neobičan prizor vidio je pastir Faustul koji je slučajno
prolazio; kako su vuk i žuna životinje boga Marsa, došao je
do zaključka da im je baš on otac
 Faustul je, slučajno, bio u službi pastira kod Numitora,
djeda blizanaca, kojeg je brat protjerao s prijestolja i koji je
živio kao obični posjednik
 pastir ih je uzeo i odnio svojoj ženi Aki Larenciji, koja ih je
prihvatila i odgojila kao vlastitu djecu
 Faustul donosi Romula i Rema Aki Larenciji

 nakon mnogo godina i mnogo peripetija, mladići su

svrgnuli s vlasti Amulija i vratili na prijestolje Albe Longe
svog djeda;
 zatim su odlučili osnovati novi grad, u bilizini mjesta na
kojem su bili nađeni; no nisu mogli odlučiti koji će od njih
dvojice imati tu čast;
 zato su, po običaju, pitali proročište što im je činiti; rečeno
im je da sjednu na dva brežuljka i promatraju nebo –
vrhovni bog Jupiter će im poslati znak – ptice (već su stari
Etruščani proricali budućnost iz leta ptica)
 Romul je sjeo na brežuljak Palatin, a Rem na Aventin;
Rem je prvi ugledao na nebu jato od šest jastrebova, ali
malo poslije ih je Romul vidio dvanaest – i svećenici su
prednost dali Romulu
 Romul je po drevnom etruščanskom običaju oko Palatina
plugom zaorao brazdu i tako odredio površinu grada;
brazda je označavala buduće gradske zidine (tamo gdje je
izvukao plug iz zemlje, trebala su biti gradska vrata)
 Rem, ljubomoran i ogorčen, preskočio je brazdu i narugao
se i gradu i bratu; Romul je na to trgnuo mač i ubio Rema,
govoreći da će tako završiti svatko – pa bio i brat – tko
 nepozvan uđe u zidine grada (Romul je kasnije, kad je
smirio bijes, pokopao brata na Aventinu)
 i tako je, po legendi, 21. travnja 756. g. pr. Krista,
bratoubojstvom osnovan Rim, grad koji će se uskoro
proširiti na sedam brežuljaka, i zavladati cijelim
Mediteranom
 Rimljani s ponosom ističu da su potomci Afroditinog sina
Eneje i Marsovog sina Romula – Afrodita (tj. Venera) i
Mars su njihovi roditelji i zaštitnici

Venera i Mars, Louvre, Pariz

 svi potomci Enejinog sina Jula Askanija po njemu se zovu

Julijevci; a među njima su i Gaj Julije Cezar, i njegov
nasljednik, prvi rimski car Oktavijan August
 Gaj Julije Cezar (100 – 44. g. pr. Kr.)

Gaj Julije Cezar Oktavijan August, prvi rimski car (63. pr. Kr. – 14. g.
po. Kr.)

 ovo su naravno, mitovi i legende; međutim, pravu istinu o

tako dalekim događajima je teško otkriti; arheološki nalazi,
međutim, potvrđuju postojanje naselja na brežuljku
Palatinu iz 8. st. pr. Kr. pa i starijeg…
Rim – grad na sedam brežuljaka; najstarije naselje na Palatinu naziva
se Roma quadrata…