CARICA LIVIJA DRUZILA

 žena rimskog vojskovođe Tiberija Klaudija Nerona u prvome braku

 majka cara Tiberija i vojskovođe Nerona Klaudija Druza
 žena cara Augusta
 njenu glavu iskopao je neki seljak u 19. stoljeću.
 kada je poznati britanski arheolog sir Arthur Evans 1878. g posjetio selo Vid, seljaci su
mu pokazali dvije glave
 prema Evansovu dnevniku, dvije glave (Livijina i Merkurova) dobio je za jedan svoj šešir
i postale su dio njegove privatne zbirke
 nakon Evansove smrti, njegova udovica darovala ih je 1941. godine Ashmolean
Museumu u Oxfordu
 za vrijeme arheoloških iskapanja Narone, pronađeno je 16 kipova bez glava
 Britanci su hrvatskim arheolozima poslali gipsani odljev Livijine glave kako bi se
usporedio s pronađenim kipovima, no glava nije pristajala ni jednom tijelu
 postojao je još jedan kip žene, koji je godinama stajao kod stuba zgrade Gradskog
poglavarstva u Opuzenu i za koji se smatralo da ne pripada istom vremenu kao i glava, no
bilo je to upravo ono tijelo koje je odgovaralo glavi iz Oxforda
 iako je britanski muzej posudio svoj izložak na neodređeno vrijeme, Britanci ipak ostaju
vlasnici caričine glave
NARONA
 antički grad na području današnjega sela Vida pokraj Metkovića, na desnoj obali Neretve
 bio je smješten na jugoistočnoj padini brežuljka, vjerojatno je zauzimao i dio ravnice, no
njegova granica nije utvrđena zbog močvarna tla
 u početku je bila grčko trgovište (emporium)
 u 2. st. prije Krista postaje rimsko uporište za vojne pohode protiv naroda Daorsa i
Ardijejaca
 u Cezarovo ili Augustovo doba Narona dobiva status rimske kolonije
 Colonia Iulia Narona
 grad je u 1. st. prije Krista bio utvrđen snažnim zidinama i kulama
 velik broj pronađenih rimskih natpisa svjedoči da su u Naroni postojali Liberov i
Eskulapov hram, zimske terme i kazalište
 procvat je doživjela u 1. i 2. stoljeću
 veličanstveni se forum nalazio na sjecištu cesta iz smjera Salone i iz smjera morske obale
 na glavnom ulazu u grad nalazila su se monumentalna gradska vrata
 najvažnija građevina bio je Augustov hram (Augustej), podignut oko 10. g. prije Krista
 ukupno je pronađeno sedamnaest kipova natprirodne veličine s područja Narone koji
prikazuju careve i pripadnike carske obitelji te božanstva te se ubrajaju u vrhunska djela
antičke umjetnosti
 2007. godine je iznad Augustova hrama sagrađen Arheološki muzej Narona, prvi in situ
(unutar toga) muzej u Hrvatskoj
EPIDAUR
 nalazila se u današnjem Cavtatu, točnije na poluotoku Ratu, oko 19 km udaljenom od
Dubrovnika
 kolonija je vjerojatno bila osnovana u vrijeme Augusta, a njezini su stanovnici bili
upisani u tribus Tromentina
 prema nadgrobnim natpisima, to je bila agrarna kolonija
 slaba arheološka istraženost velik je problem u proučavanju starog vijeka na području
Cavtata i njegove okolice
 spoznaje o Epidauru u rimsko doba temelje se na natpisnoj građi i na otkrivenim
predmetima iz tog vremena
 budući da je poluotok Rat bio sjedište rimske kolonije u Epidauru, ondje bi trebao biti i
forum s hramom kapitolijske trijade, a možda i hramovi posvećeni drugim bogovima
 Epidaur se prvi put spominje tek 47. g. pr. Kr. u kontekstu Cezarovih ratova s Pompejem
 o Epidauru se govori kao o utvrdi (praesidium)
 pretpostavlja se da je kolonija osnovana oko 34. g. pr. Kr.
 u isto vrijeme kad jednak status dobivaju Salona i Narona
 Cezar i August su gradovima istočnog Jadrana pokazali svoju zahvalnost nakon što su oni
stali uz njih u građanskim ratovima
 na mjestu kolonije u Epidauru je vrlo vjerojatno i prije postojalo neko naselje
 rimski enciklopedist Plinije Stariji spominje Epidaur kao koloniju

DUBROVAČKI LATINISTI
 od ranog 15. st. do 19. st. na području Hrvatske djeluju autori koji kontinuirano održavaju
latinistički izričaj
 hrvatski latinizam nadahnut antikom živio je kroz stoljeća kao dio Europe
 hrvatski su latinisti bili podrijetlom iz Splita, Trogira, Šibenika, Osijeka, Zagreba, a
posebno ih je mnogo bilo iz Dubrovnika
 ono što je svima bilo zajedničko jest hrvatska samosvijest
 hrvatski latinizam poznaje sve književne vrste i rodove, osim drame
 među dubrovačkim su latinistima najistaknutiji bili
 Ilija Crijević (Aelius Lampridius Cervinus)
 Jakov Bunić (Iacobus Bonus)
 Ludovik Crijević Tuberon (Ludovicus Cerva Tubero)
 Benedikt Stay (Benedictus Stay)
 Rajmund Kunić (Raymundus Cunichius)
 Ruđer Bošković (Rogerius Iosephus Boscovich)
 Brno Đamanjić (Bernardus Zamagna)
 Đuro Ferić (Georgius Ferrich)
RUĐER BOŠKOVIĆ
 fizičar, matematičar, astronom, geodet, inženjer, pjesnik, filozof i diplomat
 ubraja se u najistaknutije svjetske znanstvenike svojeg vremena
 rođen je 18. svibnja 1711. Godine
 otac mu nije bio osobito bogat, ali prihodi su mu ipak bili dovoljni da uzdržava
mnogobrojnu obitelj
 osnovno obrazovanje Ruđer je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje se
školuje u isusovačkom zavodu Collegium Romanum
 1732. završio je filozofiju, a nedugo potom i teologiju
 nakon završenog studija teologije zaređen je u svećenika i stupio u isusovački red
 postaje učitelj najprije na kolegiju u Rimu, a zatim u Fermu, gdje se bavi astronomijom i
pjesništvom
 zagovarao je teorije Newtona i Kopernika, uživao je u predstavama Voltaira i Molliera,
bio je član znanstvenog društva Scientiarum et artium institutum atque academia u
Bologni i dopisni član Kraljevske akademije u Parizu, član Royal Academy u Londonu i
Ruske akademije znanosti u Petrogradu
 nakon ukinuća isusovačkog reda na poziv prijatelja se seli u Pariz
 odlučuje izdati svoja djela pa ponovno odlazi u Italiju (Milano)
 umire od plućne bolesti 13. veljače 1787. g i pokopan je u Milanu u crkvi sv. Marije od
Podone
 cijeli je život zagovarao Dubrovačku Republiku u pitanjima tadašnje politike
 kad je umro, u Dubrovniku je proglašena nacionalna žalost
 napisao je više od 75 knjiga, kapitalnih radova iz matematike, mehanike, astronomije,
optike, filozofije i književnosti
Najvažnija djela Ruđera Boškovića
 Trigonometriae sphaericae constructio (1737.)
 De aurora boreali (1738.)
 De novo telescopii usu ad objecta coelestia determinanda (1739.)
 De inaequalitate gravitatis in diversis terrae locis (1741.)
 De viribus vivis (1745.)
 De aestu maris (1747.)
 De lumine (1748.)
 Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium
(1758.)
 De maculis solaribus (1736.)
 De cometis (1746.)
 Elementa matheseos universae (1754.)
  De litteraria expeditione per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et
corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XIV. (1755.)
 Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.)

LIBERTAS (sloboda)
 u Dubrovačkoj Republici, sloboda se smatrala jednom od najvećih vrijednosti
 bila je simbol Dubrovačke Republike, koja je među prvima u svijetu zabranila ropstvo,
donijevši odluku o njegovoj zabrani 1418. g
 na tvrđavi Lovrijenac u kamenu je zapisano: Non bene pro toto libertas venditur auro
 Ivan Gundulić opjevao je himnu slobodi u pastoralnoj drami Dubravka
 jedna od zastava Dubrovačke Republike imala je na sebi natpis Libertas
 danas se ta zastava podiže na Orlandov stup prigodom otvorenja Dubrovačkih ljetnih
igara

MOGORJELO
 arheološki lokalitet iz rimskog doba
 dobro očuvana stara rimska villa rustica
 smješten u neposrednoj blizini Čapljine
 važnost Mogorjela bila je u tome što je bio blizu rimskoga grada Narone
 u njemu su se podizala poljoprivredna gospodarstva radi opskrbljivanja kolonije

DAORSI
 narod nastanjen u istočnom donjem porječju Neretve sve do mora
 rano su potpali pod snažan utjecaj Grka, koji su vjerojatno već u 8. st. pr. Kr. Neretvom
prevozili robu u unutrašnjost zapadnoga Balkana
 167. g. pr. Kr. priznali su vrhovnu rimsku vlast, a u ilirsko-rimskim ratovima stali su na
stranu Rimljana, što je izazvalo dugotrajno neprijateljstvo sa susjednim ilirskim narodima

ARDIJEJCI
 ilirski narod koji je u 4. st. pr. Kr. živio na području uz desnu obalu Neretve
 povlačeći se pred Keltima zaposjeli su obalni pojas od današnjega Makarskog primorja
do Pelješca
 nakon poraza koji su pretrpjeli od Rimljana 135. g. pr. Kr., Ardijejci su se preselili u
unutrašnjost

RIMSKE PROVINCIJE
 Rim je na vrhuncu svoje moći kontrolirao područje od Pirenejskog poluotoka do Bliskog
istoka, od Britanskog otočja do pustinja Afrike
 to golemo područje bilo je podijeljeno na provincije
 administrativne teritorijalne jedinice izvan Italije
 broj, opseg i naziv provincija mijenjao se kroz vrijeme
 Sicilia
 Corsica et Sardinia
 Hispania Tarraconensis
 Hispania Baetica
 Macedonia
 Africa
 Asia
 Creta et Cyrene
 Pontus et Bithynia
 Syria
 Cilicia Et Cyprus
 Africa Nova
 Aegyptus
 Achaea
 Lusitania
 Dalmatia
 Pannonia
 Aquitania
 Gallia Lugdunensis
 Gallia Belgica
 Galatia
 Raetia
 Iudaea/ Syria Palaestina
 Moesia Inferior
 Moesia Superior
 Cappadocia
 Noricum
 Britannia
 Thracia
 Arabia Petraea
 Dacia
 Germania Superior
 Germania Inferior
 Gallia Narbonensis
 Mauretania Caesariensis
 Mauretania Tingitana
RIMSKE KOLONIJE
 šireći svoj utjecaj osnovali su mnoge gradove (kolonije)
 kolonije su u početku služile kao vojno uporište na novoosvojenom teritoriju, no s
vremenom su postajale punopravni gradovi
 između kolonija su podizali vojne logore u kojima su boravile vojske
 neke od tih kolonija su:
 Aquincum (Budimpešta, Mađarska)
 Singidunum (Beograd, Srbija)
 Emona (Ljubljana, Slovenija)
 Lutetia (Pariz, Francuska)
 Turicum (Zürich, Švicarska)
 Londinium (London, Engleska)
 Vindobona (Beč, Austrija)

RIMSKE CESTE
 sve krajeve, kojima su Rimljani upravljali, povezivali su cestama i mostovima koji i
danas stoje
 Via Egnatia: Dyrrachium (Albanija) - Byzantium (Turska)
 rimski akvedukti dovodili su svježu vodu u gradove s mjesta udaljenih i do 240 km
 voda se spremala i u golemim podzemnim cisternama
 Pont du Gard (Francuska)
 Kavala (Grčka)
 Zbaida (Libanon)
 Los Milagros (Španjolska)
 Aspendos (Turska)
 Cisterna Basilica (Turska)
 Dougga (Tunis)

RIMSKE TERME
 goleme količine vode dopremljene akveduktima završavale su i u termama koje su bile
važan dio rimske svakodnevice
 Trier (Njemačka)
 Beit She'an (Israel)
 Volubilis (Maroko)
 Bejrut (Libanon)
 Bath (Engleska)
RIMSKA KAZALIŠTA
 voljeli su zabave te su gradili kazališta i amfiteatre u svakom kraju koji bi došao pod
njihovu upravu
 Stara Zagora (Bugarska)
 Arles (Francuska)
 Nimes (Francuska)
 Leptis Magna (Libija)
 Avenches (Švicarska)
 El Djem (Tunis)
 Tipaza (Alžir)
 Butrint (Albanija)
 Aleksandrija (Egipat)