Narona 1

Narona
Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu. (Rasprava)
Članci na Wikipediji moraju biti pisani enciklopedijskim stilom.

Narona je bilo rimsko naselje na području današnjeg

sela Vid kod Metkovića. Jezikoslovac A. Mayer izvodi
toponim "Narona" iz imena rijeke Náron, od korijena
ner-/*nar-, u značenju "roniti", odakle i hrvatsko
"noriti" (roniti), kao u po-nor-nica. Do 1995. za Naronu
je znalo samo lokalno stanovništvo doline Neretve,
povjesničari i arheolozi. Tijekom iskapanja od 1995. do
1996. naišlo se na senzacionalna otkrića, koja su
odjeknula svijetom. Pronađeno je 16 kipova, među
kojima je dominirala statua cara Augusta, prikazanog
kao imperatora.

Rekonstrukcija Augusteuma u Naroni, Arheološki muzej Narona

Povijest
Smatra se da je u vremenu 4.-2. st. pr. Krista na
području Narone bilo naselje i trgovište sa grčkim i
greciziranim stanovništvom. Naronu prvi spominje
grčki povjesničar Pseudo Skilak u 4. st. pr. Kr., pišući
da je Neretva plovna do emporija (pristaništa), koje je
očito bilo u Naroni. Teopomp, o kojemu piše geograf
Strabon, kaže da su u Naroni grčki trgovci prodavali
keramičke proizvode. Kako se radilo o stanovništvu
koje je bilo lojalno Rimu nije čudo da je Narona više
puta bila polazište vojnih pohoda Rimljana protiv
pobunjenih Delmata o čemu govore povijesni zapisi. U
1. st. pr. Kr. ovo naselje postaje Colonia Iulia Narona -
rimska kolonija Narona. Narona postaje vojno,
upravno, sudsko i kulturno središte Naronitanskog
okruga. Uz trgovinu cvjeta graditeljstvo, kiparstvo i
slikarstvo. Nepokorni Delmati tjerali su Rimljane na
stalne vojne pohode, a s vojskom su stizali i trgovci što
je dodatno učvršćivalo položaj Narone kao važna Počasni žrtvenik iz rimskog razdoblja, izložak u Arheološkom
trgovišta. U takvu okružju raslo je i bogatstvo pa je muzeju u Vidu

logično da su se u Naroni mogle graditi luksuzne

građevine, podizati skupocjeni kipovi.
Narona 2

Narona se vjerojatno protezala u opsegu od 25 hektara, što znači na dobar dio današnjega močvarna predjela. Imale
je izgrađene prometnice prema Saloni i Epidaurumu. Zgrade su podizane od tesana kamena i opeke, krovna cigla
uvozila se iz Italije (Pansiana, Ambrosiana i dr.).
Često se postavlja pitanje kako je propala Narona. Spominju se kataklizme, provale Slavena i Avara. Prof. Emilio
Marin smatra da se Narona jednostavno ugasila. Zna se da je Naronska biskupija postojala još u prvoj polovini
šestoga stoljeća jer je na Saboru u Saloni (530. i 533.) bio nazočan biskup Narone. Vrijeme je to raspada Zapadnog
Rimskog Carstva kada značenje Narone zasigurno slabi. Kako je stanovništvo Narone reagiralo na sve te promjene
možemo pretpostaviti na temelju bliske nam povijesti kada su ratna zbivanja uzrokovala preseljenja milijun ljudi.
Malo po malo većina stanovnika potražila je egzistenciju na drugim mjestima, mada je vjerojatno da je dio njih
ostao. Ne smijemo zaboraviti ni kako su se kršćani, kad je kršćanstvo ojačalo, obračunali sa poganskim građevinama
i simbolima (kipovi koji su predstavljali božanstva). Tijekom sljedećih stoljeća nezaštićenu Naronu pljačkao je tko je
stigao. U vrijeme Mlečana postojala je i organizirana trgovina naronitanskim umjetninama pa, da je moguće istražiti,
vjerojatno bi se utvrdilo da mnoge vile u Veneciji krase upravo umjetnine donesene iz Narone.

Narona i Rimski imperij

U početku rimske vladavine Narona je bila conventus
civium Romanorum (zajednica rimskih građana), te
municipij (općina s nepotpunim rimskim građanskim
pravom). Narona je postala rimska kolonija (Colonia
Iulia Narona), dakle s punim rimskim građanskim
pravom, možda u doba Cezara u 1. st. pr. Kr. Njome su
upravljali quattuorviri (vijeće četvorice), pa duoviri
(kolegij dvojice), birani iz redova gradskoga vijeća
(ordo decurionum). U središtu grada podiže se trg
(forum) s javnim građevinama – hram, kurija i dr., dok
je amfiteatar vjerojatno bio izvan grada. Narona je bila
u provinciji Dalmaciji Conventus Naronitanus -
Naronitanski konvent: sudsko i upravno središte jedne Fragment stele iz rimskog razdoblja, izložak u Arheološkom muzeju
regije. Konvent se protezao područjem mnogih ilirskih u Vidu
plemena i sezao je od jadranske obale, na zapadu do
Cetine, pa u unutrašnjost Bosne istočno od Vrbasa, ušće Bosne, a na istoku je prelazio Drinu, uključujući Crnu Goru
i dobar dio primorske Albanije.

Naronski ager (zemljište u vlasništvu grada Narone) graničio je na obali s agerom Salone blizu Makarske, u
unutrašnjosti s agerom Novae (Runovići kod Imotskoga, zahvaćajući današnji Ljubuški i Čapljinu, gdje je graničio s
agerom Diluntuma (Stolac) i na jugu je zahvaćao Ston i Pelješac do granice s agerom Epidauruma. Kolonija Narona
dodjeljivala je često zemlju u svojemu ageru veteranima na otpustu iz vojne službe.
Narona je u V. i VI. st. postala sijelo biskupije, jer se u VI. st. spominje njezin biskup Marcel (Marcellus, episcopus
ecclesiae Naronitanae). Narona je imala najmanje tri crkve iz ranokršćanskoga razdoblja: najveća, možda
episkopalna, bila je bazilika na mjestu današnje crkve Sv. Vida, te bazilika na lokalitetu Erešove bare i bazilika u
vodovodu, na trasi vodovoda prema Korčuli, ispod ceste Vid – Ljubuški.
Narona 3

Istraživanja
Naronu je prvi sustavno počeo istraživati austrijski
arheolog Carl Patsch krajem. 19. i početkom 20.
stoljeća. Utvrdio je postojanje foruma, zidina, cesta
prema Naroni i otkrio mnoge epigrafičke spomenike,
novce, miljokaze, amfore i dr. O tome je napisao
studioznu knjigu "Povijest i tipografija Narone /Zur
Geschichte und Topographie von Narona", Beč, 1907.
Nakon II. svjetskoga rata Naronu sustavno počinju
istraživati stručnjaci iz Arheološkoga muzeja u Splitu
Ivan Marović, Frane Buškariol, te Nenad Cambi.
Otkriven je u središtu Vida mozaik uz forum,
istraživane su obrambene zidine i djelomično otkopana
bazilika iz trase vodovoda prema Korčuli. Cambi je Arheološki Muzej Narona

pronašao 1978. glavu cara Vespazijana, oko 75. god.,

od bijela vapnenca, obrađena rotirajućim svrdlom. Značajne rezultate u istraživanjima Narone postigla je ekipa
Arheološkoga muzeja u Splitu pod vodstvom ravnatelja Muzeja Emilia Marina 1991.-1997. Istraženi su temelji
bazilike ispod crkve Sv. Vida i otkopan je dobro očuvani krsni zdenac, oslikan rajskim rijekama, ali je zbog plavna
tla morao opet biti zatrpan. Na forumu, gdje su se nalazile Plećaševe štale, otkopano je 16 hramskih kipova, cara
Augusta i njegove obitelji, te ostalih rimskih moćnika i božanstava. Svi su bili bez glava, pa se pretpostavlja da je na
tom mjestu podignut hram u I. st. (Augusteum), ali je u 4. st., kada je kršćanstvo postalo službena religija u Carstvu,
porušen i kipovi su bez glava zbačeni s postolja. Dvije glave, boga Merkura i carice Livije, još davno su završile u
Ashmolean muzeju u Oxfordu. Uz kip je nađen posvetni natpis carskoga namjesnika Publija Kornelija Dolabele, koji
je vjerojatno postavio Augustov kip 14. godine nakon njegove smrti.

Na mjestu nekadašnjeg foruma, 18. svibnja 2007. je otvoren Arheološki muzej Narona, prvi muzej u Hrvatskoj koji
je izgrađen na samom nalazištu (in situ).

Zanimljivosti
• Kuriozitetan podatak je da je sredinom 1. st. prije Krista Ciceron pisao namjesniku Ilirika sa molbom da mu
pronađe u Naronu odbjeglog roba. Nije Ciceronu bilo do roba nego do knjiga koje mu je taj ukrao i ponio sa
sobom. Zapisano je da se rob zvao Dionizije i da je bio upravitelj Ciceronove knjižnice. S povijesnog stanovišta
priča je beznačajna, ali je o svemu tome ostala bogata datirana prepiska na osnovi koje se može zaključiti kako je
namjesnik Ilirika često i dugo boravio u Naroni, što govori o značaju toga grada.

Vanjske poveznice
• Arheološki muzej Narona u Vidu [1]

Izvori
[1] http:/ / www. a-m-narona. hr/
Izvori rabljeni u članku i suradnici 4

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Narona Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4188108 Doprinositelji: Argo Navis, Jure Grm, MaGa, Mario Žamić, Prof saxx, Vodomar, Zmaj, 8 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Broom icon.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Broom_icon.svg Licencija: GNU General Public License Doprinositelji: Bayo, Booyabazooka, Davepape,
Dcoetzee, Herbythyme, Ilmari Karonen, Javierme, Perhelion, Rocket000, TMg, The Evil IP address, 11 anonimne izmjene
Slika:Roman temple Augustum in Narona, 1. cent., Vid, Metkovic, Croatia 2010.JPG Izvor:
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Roman_temple_Augustum_in_Narona,_1._cent.,_Vid,_Metkovic,_Croatia_2010.JPG Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0
Doprinositelji: Prof saxx
Slika:Izlozak narona 06.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Izlozak_narona_06.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0 Doprinositelji: MaGa
Slika:Izlozak narona 21.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Izlozak_narona_21.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0 Doprinositelji: MaGa
Slika:Muzej narona.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Muzej_narona.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0 Doprinositelji: MaGa

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/