Nacionalna praksa upravljanja projektima

Smisao i temeljna podjela projekata u graditeljstvu

Projekt je ciljno usmjerena, jednokratna, relativno nova i kompleksna namjera, produkt ili cjelovitost meusobno povezanih aktivnosti ije je trajanje vremenski odreeno, podrazumijeva ogranieno koritenje resursa i pojaane rizike! Vie smisleno povezanih projekata ini projektni program. Programe vode Programme manager-i ili voditelji programa, a projekte Project manager-i ili voditelji projekata. U graditeljstvu projekti mogu imati: apstraktni karakter (istraivaki projekti, marketinki projekti, organizacijski projekti, investicijski projekti koji nisu neposredno povezani s graenjem, ...) fiziki projekti projektno ili programski usmjerena realizacija izgradnje

Upravljanje projektima u nacionalnoj praksi

U nacionalnoj ekonomiji dominiraju javni investicijski projekti povezani s gradnjom. Veina njih pripada nacionalnom sustavu javne nabave. Prisutni su i projekti koje kreditira IBRD, EBRD, EIB koji su izuzeti iz nacionalnog sustava javne nabave. Oni podrazumijevaju u pravilu meunarodne natjeaje za konzultante i izvoae radova.

Upravljanje projektima u nacionalnoj praksi

Zakonska regulativa nacionalne prakse upravljanja projektima donesena je tek krajem 2008. Zakonsku regulativu ine: Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i graenju, Narodne novine br. 152/08 Zakon o prostornom ureenju i gradnji, Narodne novine br. 76/07 i 38/09 Pravilnik o potrebnim znanjima iz podruja upravljanja projektima, Narodne novine br. 45/09

Upravljanje projektima u nacionalnoj praksi

Prema lanku 177. ZPUG-a sudionici u gradnji jesu: Investitor Projektant Revident Izvoa Nadzorni inenjer Voditelj projekta nije sudionik u gradnji!

Upravljanje projektima u nacionalnoj praksi uloga nadzora

Kad se govori o nadzoru, kljuno je pitanje prava nadzora koja se trebaju odrediti Ugovorom o strunom nadzoru. Definiranje opsega prava, obveza i dunosti u pravilu se ini negacijom prava, pa je uobiajeno da nadzor nema pravo preuzimati imovinske obveze za Naruitelja, odobravati promjene predmeta ugovora (to je u svezi s promjenom projekta), odobravati promjenu roka, cijene, ugovarati naknadne, nepredviene, te vikove /manjkove radova. Nadzor nije dakle zastupnik Naruitelja, ukoliko mu se prema ugovoru ne dodjeli punomo za obavljanje pojedinih pravnih radnji. Uz takvu punomo, ugovor o djelu zbog zastupanja prema treoj osobi smatra se Ugovorom o nalogu (lanak 763 - 784 ZOO-a), pa dakle, Ugovor o nadzoru treba smatrati Ugovorom o nalogu! Prema vaeim nacionalnim propisima nadzor nije agent naruitelja, ve titi javni interes i predstavlja svojevrsnu produenu ruku graevinske inspekcije

Upravljanje projektima u nacionalnoj praksi

Prema lanku 50 Zakona o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji djelatnost upravljanja projektom gradnje obuhvaa: financijsko, pravno i tehniko savjetovanje u vezi s projektiranjem, graenjem, uporabom i uklanjanjem graevina, financijska, pravna i tehnika priprema i planiranje poslova u vezi s gradnjom te praenje provoenja tog plana, odabir projektanta, revidenta, nadzornog inenjera, izvoaa, ovlatenog inenjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te savjetovanje u ogovaranju poslova s tim osobama povezivanje i usklaivanje rada projektanata, revidenta, nadzornog inenjera, izvoaa, ovlatenog inenjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu zatite prava i interesa investitora,

Upravljanje projektima u nacionalnoj praksi

pribavljanje akata, analiza, studija, elaborata i drugih dokumenata potrebnih za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te projekta uklanjanja graevine, pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za izdavanje akata za provoenje dokumenata prostornog ureenja, graenja, uporabu i/ili uklanjanje graevina i pribavljanje tih akata, pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za graenje graevine te obavljanje radnji koje je investitor duan obavljati tijekom graenja graevine.

Upravljanje projektima u nacionalnoj praksi

Prema lanku 51. Zakona o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji registrirana pravna osoba mora imati: Voditelja projekta, Ovlatenog inenjera graevinarstva, strojarstva i elektrotehnike, Ovlatenog arhitekta, Magistra prava,(5 god. radnog iskustva u struci) Magistra ekonomije,(5 god. radnog iskustva u struci)

Upravljanje projektima u nacionalnoj praksi

Pravilnik o potrebnim znanjima iz podruja upravljanja projektima Sustav ovjere sposobnosti IPMA Sustav ovjere sposobnosti PMI Dokaz o potrebnim znanjima iz podruja upravljanja projektima (30 ECTS bodova)

Upravljanje projektima u meunarodnoj praksi

Upravljanje projektima u meunarodnoj praksi

Meunarodna je graevinska praksa uobiajeno izloena utjecaju etiri glavne grupe pravnih sustava: romano-germanska grupa, (izraz Civil Law esto se koristi u engleskom govornom podruju kao sinonim za Romano-germansku skupinu) Common law ili anglo-amerika grupa, islamska grupa, socijalistika grupa.

Upravljanje projektima u meunarodnoj praksi

Posljedica jaanja graevinarstva kao vane privredne djelatnosti, te internacionalizacija i globalizacija graevinskog trita poveala je potrebu za razvojem autonomne regulative kao uinkovitijeg naina ureivanja ugovornih i obiajnih odnosa u graevinarstvu. Nositelji razvoja autonomne regulativne bile su strukovne udruge i organizacije potaknute graevinskom privredom. Ranih ezdesetih godina prolog stoljea u razvijenim zemljama romano-germanskog sustava (vicarska 1962, Savezna republika Njemaka 1961), poela se razvijati autonomna regulativa. Primjer za to je vicarski Condition general pour execution des traveaux de construction, no.118 izdan od Societe des Ingenieurs et des Architectes 1962. i njemaki Verdigungsordnung fr Bauleistungen (u daljnjem tekstu - VOB, koji se sustavno i kontinuirano razvija kao niz dogradnji njemakih normi zakljuno s DIN 1961 2002 - 12, DIN 1960 2006 05. VOB je ponajbolji primjer sveobuhvatnih odrednica koje ine okosnicu graevinske regulative koja se dopunjava odredbama njemakog graanskog zakonika ili graevinskog zakonika (BGB).

Upravljanje projektima u meunarodnoj praksi

I u Common law pravnom sustavu, otprilike istovremeno (USA 1963), razvija se autonomna regulativa (s izuzetkom Velike Britanije koja je takve forme poela razvijati znatno ranije - potkraj XIX st.). Bazirano na UK ICE/ACE Formi, Federation Internationale des Ingenieurs Conseils 1957. donosi Meunarodne ope uvjete za izvoenje javnih radova, koji se kontinuirano razvijaju i intenzivno primjenjuju (ukljuivo i posljednju novelaciju s etiri nove ugovorne forme 1999). Predisponiranost formi proizilih iz Common law pravnog sustava na meunarodnu praksu, proizlazi iz razvoja globalnih ekonomskih i politikih odnosa, pravne prirode sustava s dugom tradicijom i praksom autonomne regulative. Forme su induktivno izvedene za pojedine specifine situacije, pa su mnogo detaljnije i manje su apstraktne. Stoga inenjeri kao pravno needucirane osobe lake prihvaaju i koriste autonomnu regulativu zaokruenog, detaljnog i eksplicitnog izriaja (poput FIDIC-a).

Upravljanje projektima u meunarodnoj praksi

iroka primjena FIDIC-ovih i srodnih ugovornih formi nije mimoila ni hrvatsku ugovornu praksu. U poetku uvjetovana meunarodnim financijskim institucijama (prvenstveno IBRD/EBRD/EIB) prilikom odobravanja kreditnih aranmana u izgradnji kapitalne (cestograevne) infrastrukture, FIDIC i na FIDIC-u bazirane forme postaju dominantan dio hrvatske ugovorne i danas se nalaze u standardnoj upotrebi nekih hrvatskih osoba javnog prava. Uloga Engineer-a u FIDIC-u preuzeta je iz ICE Form of Contract i engleske ugovorne prakse. FIDIC-om 99 je predvieno da ta uloga moe biti savjetniko - konzultantskog karaktera u dijelu posla koji se odnosi na izradu projekta (The Engineer as Designer) i ostale usluge pripreme tenderske dokumentacije, ugovorne dokumentacije u Pre i Post Contract fazi i tad se govori o odnosu Promoter Consulting Engineer. Dodjelom ugovora, razmatra se odnos Employer Engineer. Taj odnos predstavlja kompozit nekoliko obveza ili uloga: Engineer as Supervisor, Engineer as Certifier, Engineer as Arbitrator, Engineer as the Employer Agent.