1.

Uvod
Svrha broda jest da, unato mnogobrojnim ogranienjima uspjeno obavlja postavljeni transportni zadatak. Napredno osposobljeni brod s tehnikog stajalita predstavlja dobro definiran sustav. Sustav sainjen od etiri interaktivno povezana prirodna podsustava. Sustavom brodskog trupa postie se siguran transport tereta i ljudi, uz provoenje propisanih funkcija na puini, priobalju i pristanitima, unutar predvidivog. Kontroliranje poloaja broda u smjeru predodreenog kursa ostvaruje brodskim navigacijskim sustavom. Brodskim energetskim sustavom osigurava se kontrola i koritenje raznovrsnih energetskih tokova nunih za provoenje propisanih funkcija tijekom slube broda, dok je brodskim propulzijskim (porivnim) sustavom osigurana kontrola poriva odnosno regulacija brzine i kursa broda. S energetskog stajalita, navedeni prirodni brodski podsustavi su povezani tako da tvore nedjeljivu cjelinu. Naroito je izraena povezanost brodskog energetskog i propulzijskog sustava, zato se ova dva podsustava smatra jedinstvenom energetskom cjelinom, brodskim porivnoenergetskim sustavom (BPES-om). BPES predstavlja multi-energetski sustav iji je zadatak da na ekonomian i pouzdan nain, koritenjem uskladitenog goriva: proizvodi (transducira), transformira i transportira mehaniku, toplinsku i elektrinu energiju odgovarajuim energetskim troilima u svrhu provoenja, za odreenu vrstu broda propisanih funkcija na transportnoj ruti (na puini, priobalju i krajnjim odreditima).

Slika 1- Shematski prikaz sustava broda unutar pripadajueg integralnog transportnog sustava

Unutar pripadajueg integralnog transportnog sustava (ITS), sustav broda (SB) obavlja postavljeni transportni zadatak vrei pri tom propisane funkcije sa sustavom okruenja (SO). SB i SO su interaktivno povezani. To se ogleda kroz vrenje brodu traenih funkcija: tijekom plovidbe kada je u interakciji s morskim okoliem (MO), te tijekom boravka u krajnjim odreditima (A ili B) kada je u interakciji i s MO i sa sredstvima transportnog sustava krajnjih odredita. Sustav broda kao i transportni sustav krajnjih odredita, odreeni su namjenom broda koja se za trgovake brodove ogleda vrstom tereta koji mogu biti: - kapljeviti tereti - rasuti vrsti tereti - raznovrsni rasuti tereti smjeteni u kontejnerima - rasuti ''mrtvi'' i ''ivi'' tereti s propisanom skladinom mikroklimom - teki tereti - kombinirani tereti

Pod kapljevitim teretima se podrazumijeva irok asortiman organskih i anorganskih kapljevina. Ukapljeni tereti ovisno o fizikalnim svojstvima trebaju propisanu mikroklimu (uglavnom definiranu temperaturom i eventualno tlakom), tijekom skladitenja i prekrcaja. Sukladno tome su propisani mikroklimatski parametri ukapljenih tereta, a tiu se uglavnom temperature skladitenja i prekrcaja (iskrcaja). Vrijednosti lee u rasponu vrijednosti od -163 C do 300 C. Donja i gornja ekstremna vrijednost odnose na prirodni ukapljeni plin (CH4 pri atmosferskom tlaku pa 1.01325 bar), i na asfalt. Ove temperature se reflektiraju na sustav trupa i na brodski porivno-energetski sustav, to se s jedne strane ogleda kroz potrebu gradnje samonosivih, toplinski izoliranih spremnika smjetenih unutar vodonepropusnih skladinih prostora broda. S druge strane prikazuje se potreba za stvaranjem velikog rashladnog uinka za uravnoteenje toplinskog optereenja. Kod prijevoza ukapljenih lakih frakcija ugljikovodika (prirodni, kondenzatni i eventualno naftni plin), sa svrhom reduciranja potrebnog rashladnog uinka koristi se regulirani iznos plinskog otparka (ispareni plin koji se prevozi) za napajanje prvopokretaa (prime mover-a; DM- dizel motor, PT- plinska turbina ili GP- generator pare). Vrsta ukapljenog tereta tijekom plovidbe izravno diktira iznose toplinskih ili rashladnih optereenja koje brodski energetski sustav mora uravnoteiti. Temeljem definiranog trajanja iskrcaja tereta, definira se toplinsko (rashladno) optereenje i mehaniko optereenje prekrcajnih pumpi tereta, koje tijekom boravka u iskrcajnom odreditu mora takoer uravnoteiti pripadajui brodski energetski sustav. Pri prijevozu rasutih vrstih tereta nema propisanih zahtjeva za mikroklimom skladitenja, pa je brodski energetski sustav optereen jedino tijekom ukrcaja i iskrcaja kada su kretna vitla u punom pogonu kako bi se reduciralo potrebno vrijeme prekrcaja. Optereenje brodskog energetskog sustava za kontejnerski prijevoz tereta, ovisno je o sadraju kontejnera, te je najvee kada se u kontejnerima transportiraju ''ivi'' prehrambeni artikli poput raznog voa i povra, za koje se propisuje mikroklima skladitenja sa svrhom ouvanja njihovih svojstava (prvenstveno: temperatura, relativna vlanost i udio svjeeg zraka uslijed ekstrakcije metabolikih produkata). U sluaju prijevoza rasutih ''ivih'' tereta u brodskim skladitima ili u kontejnerima, esto je potrebno istovremeno uravnoteiti rashladna i toplinska optereenja, ime se optereuje brodski energetski sustav to se vidi kroz potrebno stvaranje rashladnog i toplinskog uinka, tijekom plovidbe i boravka u krajnjim odreditima. Tijekom plovidbe izmeu definiranih odredita porivni sustav broda savladava odgovarajui plovidbeni otpor koji je u posljedica istovremenog raznovrsnog kombiniranog djelovanja prirodnih pojava poput: vjetra, valovlja i morskih struja. Pri odreenoj plovidbenoj brzini, odgovarajuem plovidbenom otporu u mirnom okruenju, suprotstavlja se djelovanje; vjetra, valovlja i morskih struja u pojavnim kombinacijama, posljedica je dodatni otpor, a samim time smanjenje plovidbene brzine pri ouvanju stalne porivne snage ili znatno poveanje porivne snage za ouvanje stalne plovidbene brzine. Kada dominiraju kratkobregoviti valovi potrebno je, bez obzira na raspoloivu porivnu snagu, smanjiti plovidbenu brzinu. To se radi kako bi se smanjila prekomjerna odzivna gibanja kojima se ugroava sigurnost sustava trupa (velika dinamika optereenja konstrukcije i smanjeni dinamiki stabilitet broda). Iz navedenog vidi se potreba za brodsko-porivno energetskim sustavom, kojeg je potrebno osmisliti tako da je u stanju uravnoteiti: porivna, toplinska i/ili rashladna, rasvjetno signalizacijska i terazna mehanika optereenja u sustavima brodskih slubi tijekom plovidbe, kao i mehanika optereenja prekrcajnih sredstava (ureaja), toplinska i/ili rashladna optereenja, rasvjetno signalizacijska, te razna mehanika optereenja brodskih slubi za boravka u krajnjim odreditima.

Za praenje i odravanje sustava broda s pripadajuim sadrajem, predviena je posada kojoj je potrebno osigurati i skladitenje odgovarajuih namirnica, ega je posljedica stvaranje odgovarajueg rashladnog i toplinskog uinka u pripadajuem klimatizacijskom sustavu, te za stvaranjem rashladnog uinka u skladinom sustavu namirnica. Na svim suvremenim brodovima rasvjetno i signalizacijsko optereenje izravno se uravnoteuje brodskim elektrinim postrojenjem, dok se rashladno optereenje uravnoteuje neizravnim tereenjem elektrine centrale preko kompresorskog rashladnog postrojenja (KRP). S druge strane nastupajua toplinska optereenja tijekom cjelokupnog transportnog ciklusa (isti ukljuuje boravak u odreditu A, plovidbu iz A-B, boravak u odreditu B i plovidbu iz B-A), uravnoteuju se uglavnom vodenom parom ili termalnim uljem. Uravnoteenje nastupajuih mehanikih optereenja u raznim sustavima brodskih slubi (pogon raznih pumpi, kompresora, puhala, ventilatora, vitala i sl.), na gotovo svim suvremenim brodovima uravnoteuje se elektromotornim pogonima tereenjem brodske elektrine centrale (el. generatora). Slino je i s prekrcajnim sredstvima, posebice teretnim vitlima koji se uglavnom pokreu odgovarajuim elektromotornim pogonima. Iako na suvremenim brodovima prevladava elektromotorni pogon pumpi tereta, esto su prisutne i turbo-pumpe tereta koje se pokreu uglavnom jednostupanjskim akcijskim turbinama s nekoliko stupnjeva brzina (tzv. Curtis-ove turbine). Napokon valja ukazati na injenicu da unutar pripadajueg integralnog transportnog sustava, sustav broda u interakciji sa sustavom okruenja vri odgovarajue funkcije na: puini, priobalju i u krajnjim odreditima, koje su po svom karakteru bitno drugaije, to se posebno reflektira na brodski porivno-energetski sustav. Posebnost bilo kojeg brodskog porivno-energetskog sustava ogleda se upravo kroz trenutnu proizvodnju odgovarajuih energetskih tokova tijekom transportnog ciklusa broda. Ti su tokovi neophodni za uravnoteenje nastupajuih energijskih optereenja, tijekom karakteristinih podintervala transportnog ciklusa. Profil energetskih optereenja (porivno, toplinsko i elektrino), bitno se razlikuju tijekom reima plovidbe od istovrsnih optereenja tijekom boravka broda u krajnjim odreditima. Ova razlika vodi ka projektnim rjeenjima BPES-a koji na ekonomian, pouzdan, siguran i ekoloki prihvatljiv nain osiguravaju provoenje propisanih funkcija brodskog sustava na: puini, priobalju i u krajnjim odreditima. S tim u svezi, brodograevna odnosno brodostrojarska praksa razvila je razmjerno irok spektar konfiguracija brodskih porivno-energetskih sustava, koji svoju primjenu nalaze na raznovrsnim brodovima, kao i na puinskim plovnim objektima. Govorei u brodograevnom kontekstu, pod brodskim energetskim sustavima podrazumijevaju se oni sustavi koji su osmiljeni i koncipirani tako da: proizvodei, transformirajui, transportirajui i troei raznovrsne energije osiguravaju vrenje propisanih funkcija broda unutar predvidivog realnog okruenja. Kod glavnine trgovakih brodova prvo pokretai koristei kemijsku energiju sadranu u fosilnim gorivima, izravno (dizelski motori i plinske turbine = toplinski strojevi s unutarnjim izgaranjem TSUI), ili neizravno (parna turbina i stapni parni stroj pogonjeni vodenom parom iz generatora pare), proizvode mehaniki rad neophodan za poriv broda i za proizvodnju elektrine energije potrebne za napajanje sukladnih brodskih elektrinih troila. Toplinska energija neophodna za napajanje svih brodskih toplinskih troila, na suvremenim trgovakim brodovima proizvodi se uglavnom s generatorima vodene pare, te rijee s kotlovima termalnog ulja. Generatori vodene pare mogu biti loeni ili tzv. utilizacijski kada koriste otpadnu toplinu sadranu u ispunim plinovima TSUI-a.

Vei dio kemijske energije (sadrane u fosilnom gorivu) dovedene TSUI-u u jednostavnom pogonskom postrojenju se gubi s ispunim plinovima, a manji dio topline gubi se preko rashladne vode: cilindarskih kouljica (DM-a), komprimiranog zraka (DM-a s turbopunjenjem) i mazivog ulja. Nastojanje je da se navedene gubitke to vie iskoristiti, pa se pristupilo izradi brodskih kogeneracijskih energetskih postrojenja temeljenim na TSUI-ima. Toplinska energija proizvedena u kogeneracijskom postrojenju, po potrebi se moe koristiti ne samo za uravnoteenje toplinskog optereenja, nego i na neizravno uravnoteenje mehanikog i elektrinog optereenja broda.

2. Jednostavna energetska postrojenja

Potrebni energetski tokovi za uravnoteenje; porivnog (mehanikog), toplinskog i elektrinog optereenja, proizvode se zasebnim energetskim postrojenjima. Porivno mehaniko optereenje broda uravnoteuje se: - dizelskim motorom - parnom turbinom - plinskom turbinom - stapnim parnim strojem Toplinsko optereenje broda uravnoteuje se: - loenim generatorom vodene pare - loenim kotlom termalnog ulja - elektrinim grijaima Elektrino optereenje uravnoteuje se: - dizel agregatima (dizelski motor + elektrini generator) - plinskim turboagregatima (plinska turbina + elektrini generator) - parnim turboagregatima (parna turbina + elektrini generator) - parnostapnim agregatima (stapno parni stroj + elektrini generator) - akumulatorskim baterijama Porivna i elektrina postrojenja s parnim turbinama i parnim stapnim strojem uglavnom sadre loene generatore vodene pare u kojima se kemijska energija sadrana u fosilnom gorivu (krutom, kapljevitom ili plinovitom) preobraava u toplinsku energiju vodene pare. Uravnoteenje porivnog optereenja bez obzira na vrstu strojnog postrojenja, na suvremenim brodovima se uglavnom postie s brodskim vijkom (propeler) koji privedenu rotacijsku mehaniku snagu transducira u translacijsku mehaniku snagu. Na manjim brodovima esto su prisutni i mlazni propulzori, posebice vodeno mlazni (water jet), kojima je svojstveno to da se porivno optereenje uravnoteuje vodenim mlazom kojeg proizvodi centrifugalna pumpa (ugl. aksijalna). Kod zrako-mlaznih propulzora (air jet), porivno optereenje se uravnoteuje odgovarajuim ventilatorima ili puhalima, koji transduciraju privedenu mehaniku rotacijsku energiju u fluidiku energiju (energija mlaza). Brodski vijci mogu biti izvedeni s vrstim (fiksnim) i upravljivim (podesivim) usponom krila:

Kod primjene vijka s vrstim usponom krila (FPP-fixed pitch propeller), za hod krmom potrebno je osigurati okretanje vijka u suprotnom smjeru od onoga pri hodu pramcem, (tzv. prekretanje vijka). Prekretanje vijka se postie: a) izravnom primjenom smjera vrtnje porivnog stroja (kod elektromotornih i dizel motornih postrojenja (sporokretnih, srednjekretnih te brzokretnih za manje porivne snage)) b1) neizravno koritenjem tzv. prekretnih spojki kojima se uz ouvanje smjera vrtnje porivnog stroja mijenja smjer vrtnje propelera b2) koritenjem zasebnih strojeva manje snage isprojektiranih za vonju krmom (manje parne i plinske turbine, te manji DM). Primjenom vijka s upravljivim usponom krila (CPP- controllable pitch propeller) nema potrebe za promjenom smjera vrtnje propelerskog vratila jer se porivna sila za vonju krmom ostvaruje s odgovarajuim kontra usponom krila. Elektromotorna porivna postrojenja na suvremenim trgovakim brodovima, mogu biti istosmjerna i izmjenina, pri emu se napajanje istih preko odgovarajuih elektrinih upravljakih ureaja vri iz brodske elektrine centrale iju okosnicu ine uglavnom: - dizel motorni agregati - plinski turbo grneratori - parni turbo generatori Karakteristine konfiguracije dizel motornog, plinsko-turbinskog, parno-turbinskog i nuklearnog porivnog postrojenja ilustriraju priloene slike na sljedeim stranicama: 2.1. Porivno postrojenje sa sporokretnim DM
1. Sporokretni DM 2. Utilizacijski kotao 3. Dizel generator 4. Prigunik ispuha 5. ''Osovinski'' generator 6. Odrivni leaj 7. Kompresor zraka za upuivanje 8. Kompresor zraka za upravljanje 9. Spremnik zraka za upuivanje 10. Destilacijsko postrojenje 11. Pomoni kotao 12. Grija goriva 13. Proiiva mazivog ulja(centrifugalni separator) 14. Proiiva dizel goriva 15. Proiiva tekog goriva 16. Grija mazivog ulja 17. Napojna pumpa kotla 18. Cirkulacijska pumpa slatke vode 19. Hladnjak rashladne slatke vode 20. Pumpa rashladne slatke vode 21. Hladnjak mazivog ulja 22. Filtar mazivog ulja 23. Odijeljena upravljaka stanica 24. Taloni tank dizel goriva 25. Taloni tank tekog goriva 26. Dnevni tank goriva 27. Tank mazivog ulja pomonih motora 28. Tank cilindarskog ulja 29. Tank mazivog ulja glavnog motora 30. Tank napojne vode kotla

2.2. Porivno postrojenje sa srednjekretnim DM 1. Srednjekretni DM 2. Mehaniki reduktor 3. Dizel generator 4. Prigunik ispuha 5. Utilizacijski kotao 6. Pomoni kotao 7. Destilacijsko postrojenje 8. Proiiva goriva (centrifugalni separator) 9. Hladnjak slatke vode 10. Filtri mazivog ulja 11. Pumpa mazivog ulja 12. Grija goriva 13. Tlana pumpa tekog goriva (Booster pumpa) 14. Tlana pumpa dizel goriva 15. Odijeljena upravljaka stanica 16. Taloni tank goriva 17. Dnevni tank goriva 18. Tank mazivog ulja

2.3. Plinsko-turbinsko porivno postrojenje

1. Glavni stroj (kuite plinske turbine) 2. Usisni vod plinske turbine 3. Ispuni vod plinske turbine 4. Kompresor plinske turbine 5. Turbina 6. Mehaniki reduktor 7. Tank mazivog ulja 8. Parni turbo-generator 9. Glavno rasklopno postrojenje 10. Glavna upravljaka konzola 11. Odrivni leaj 12. Luki generator pare 13. Destilacijsko postrojenje 14. Dizel-generator 15. Utilizacijski kotao 16. Parni bubanj 17. Odijeljena upravljaka stanica -U plovidbi, elektrina snaga se proizvodi turbogeneratorom napajanim parom proizvedenom u utilizacijskom kotlu -U manevru i mirovanja u luci, elektrino optereenje uravnoteuje se dizel-generatorom -Toplinsko optereenje tijekom plovidbe uravnoteuje se utilizacijskim kotlom, dok se tijekom mirovanja u luci uravnoteuje tzv. lukim generatorom pare

2.4. Parno-turbinsko porivno postrojenje

1. Generator pare 2. Visokotlana parna turbina 3. Niskotlana parna turbina 4. Mehaniki reduktor 5. Upravljaka centrala (soba) 6. Parni turbo-generator 7. Radionica 8. Generator kontaminirane (neiste) pare 9. Destilacijsko postrojenje 10. Glavni kondenzator 11. Glavna cirkulacijska pumpa (mazivog ulja) 12. Odrivni leaj 13. Promajni ventilator kotla 14. Parni grija zraka 15. Dimovod 16. Grijani odzraiva 17. Tank mazivog ulja -Tijekom plovidbe,manevra i mirovanja broda u luci, elektrina snaga se proizvodi turbo-generatorima -Toplinsko optereenje broda uravnoteuje se generatorom kontaminirane pare

2.5. Nuklearno parno-turbinsko postrojenje

1. Nuklearni reaktor 2. Izmjenjiva topline (grija vode) 3. Parni bubanj 4. Tlani sustav primarne rash. vode (voda se pri vis. tlaku vodi oko reaktora kojeg hladi, a potom se tako topla koristi za proizvodnju vodene pare u sek. krugu) 5. Kuite kontaminiranog radioaktivnog sustava 6. Visokotlana turbina 7. Niskotlana turbina 8. Kondenzator 9. Pumpa kondenzata 10. Grijani odzraiva 11. Napojna pumpa 12. Generator niskotlane pare 13. Mehaniki reduktor 14. Odrivni leaj 15. Tank mazivog ulja (slivni) 16. Gravitacijski tank mazivog ulja 17. Destilacijsko postrojenje 18. Turbo generator 19. Upravljaka konzola 20. Rasklopno postrojenje 21. Skladite priuvnih dijelova 22. Taloni tank mazivog ulja 23. Skladini tank mazivog ulja

24. Radionica (elektromehanika)