Teoretska pitanja

1. ŠTO JE KMOL?
*KILOMOL – ONOLIKO KILOGRAMA TVARI KOLIKI JE MASENI BROJ NEKOG ELEMENTA ILI SPOJA.
Npr;
 C (UGLJIK) =12 kg
 H2 (VODIK) = 1+1 = 2 kg
 N2 (DUŠIK) = 14+14= 28 kg
 S (SUMPOR) = 32 kg
 O2 (KISIK) = 16+16 = 32 kg
VOLUMEN 1 Kmol – svi plinovi istog toplinskog stanja (kod standardnih uvjeta) imaju isti volumen =22,4.
STANDARDNI UVJETI – ( T=00C, P=1,013 bar, V=1m3).

2. ŠTO JE SPECIFIFIČNA TOPLINA?

*SPECIFIČNA TOPLINA- KOLIČINA TOPLINE KOJU TREBA DOVESTI KILOGRAMU NEKOG TIJELA DA BI MU
PORASLA TEMPERATURA ZA 10C ILI ZA 1K (kelvin).
KAD SE RADI O KRUTIM TIJELIMA I TEKUĆINAMA KOLIČINA TOPLINE JE UVIJEK JEDNAKA, ALI KOD PLINA JE
DRUGAČIJE – KOD PLINA POSTOJI VIŠE SPECIFIČNIH TOPLINA. JEDNA JE KOD KONSTANTNOG TLAKA C P.

CP
  ( kapa )  odnos.specif .topline  za.zrak .npr : 1,4
CV

C P  konst ...tlak
C v  konst..volumen
C  apsolutna

u unutar.energ .  C v  t referentna..temper.
h entalpija  C p  t

u  C v  t
h  C p  t

3. JEDNADŽBA STANJA IDEALNOG PLINA

*JEDNADŽBA STANJA IDEALNOG PLINA -

P V  m  R  T / V
m m
P RT ,  
V V
P  RT
N
Pa  2
m
Bar  10 5 Pa
R  8,314 J / kg .mol.K ,8,314 KJ

4. KARAKTERISTIČNE PROMJENE TOPLINSKOG STANJA (POVRATIVI PROCESI)

*POVRATIVI I NEPOVRATIVI PROCESI

- UVJETNO POVRATIVI PROCES (čak i on ostavlja trag), u prirodi ostavlja ENERGIJU

- IZGARANJE – NEPOVRATIVI PROCES.

,
:.

POVRATIVI PROCESI
*IZOHORA – PROMJENA STANJA PO LINIJI KONSTANTNOG VOLUMENA
p(tlak)

P2 ______
_ _ _ _ _ _ - zagrijavamo posudu

P1

V(volumen)
V1=V2
V
Apsolutni volumen se nije promjenio, specifični volumen =-------- se isto nije promjenio, promjenili su se tlak i temperatura.
m

P1V1  mRT P2V2 mRT2 T2

,,  ,, P2  P1 
P2V2  mRT P1V1 mRT1 T1

*IZOBARA- PROMJENA STANJA KOD KONSTANTNOG TLAKA.

p(tlak)

1 2

V(volumen)

p=konst.

Ako je dovod plina ili zraka sa konstantnim tlakom – dovodimo toplinu i po konstantnom tlaku klip se kreće od točke 1 do
točke 2.
*IZOTERMA – PROMJENA STANJA PRI KONSTANTNOJ TEMPERATURI.

p(tlak)

V(volumen)

Adijabata

LINIJA ADIJABATA – LINIJA PROMJENE STANJA KOD KOJE NEMA IZJENE STANJA TOPLINE – RADNOG MEDIJA S
OKOLINOM.

P  V   konst.
pV  mRT
  1
 1 
T1 P   T1 V  P1 V 
  1  ;   2  ;   2  - ADIJABATSKE PROMJENE STANJA
T2  P2  T2  V1  P2  V1 

5. ŠTO JE STUPANJ ISKORISTIVOSTI KRUŽNOG PROCESA?

STUPANJ ISKORISTIVOSTI KRUŽNOG PROCESA – ETA – DEFINIRAN JE KAO DOBIVENI RAD KROZ DOVEDENA
W Q  QD Q
TOPLINA   ,W  Q D  QO ,  O  1 O
QD QD QD

6. CARNOTOV KRUŽNI PROCES

TIPIČNI KRUŽNI PROCESI
*CARNOTOV PROCES- T,S DIJAGRAM

QD
T - PROCES S NAJBOLJIM µ (eta) STUPNJEM ISKORISTIVOSTI
- SASTOJI SE OD 2 IZOTERME I 2 ADIJABATE
B 2 3 - DESNO KRETNI PROCES (proizvodi rad, ulaže se toplina), SAGORIJEVANJE
TD FOSILNIH GORIVA
- NAJBOLJI MOGUĆI PROCES ZA ZADANE TEMPERATURE DOVOĐENJA I
ODVOĐENJA, S TIM DA JE TEMPERATURA DOVOĐENJA VIŠA OD TEMP-
W ERATURE ODVOĐENJA.
1-2 ADIJABATSKA KOMPRESIJA
1 4 2-3 IZOTERMNO ZAGRIJAVANJE
TO QO 3-4 ADIJABATSKA EKSPANZIJA
s
SA SB

QD  TD   S B  S A 
W
QO  TO   S B  S A  
QD
TO  S B  S A 
 1 W  QD  QO
TD  S B  S A 
QD  QO Q T
T   1 O  1 O
 1 O QD QD TD
TD

7. OTTO PROCES – P,V DIJAGRAM

p - GORIVO I ZRAK, DIREKTNO UBRIZGAVANJE

- KOMPRIMIRA SMJESU KOJA SE PALI ISKROM
 V1
 10 , 1:10
V2
3 - 6000 O/min

QD-IZOHORA

4
2
KOMPRESIJA ADIJABATA QO
1

v1 v2 V

Ø koljenasto vratilo
GMT DMT

 QD  T1 )
 
W

QO
 1 
QO
 1 
C v (T4
QD QD QD CV (T3  T2 )

 T1
  1 
T4
T3  T2

8. DIESEL PROCES P,V DIJAGRAM

QD-IZOBARA - KOMPRIMIRA ZRAK, UŠTRCAVA GORIVO

V1
P - OMJER GORIVA I ZRAKA  20 , 20:1
V2
- RAZLIKA – MANJA POTROŠNJA, NEDOSTATAK -
TEŽI I SKUPLJI.
ADIJABATA - 4000 O/min

QO
1

V1 V2 V

W Q  QD Q C (T  T1 )
  O  1 O  1 V 4
QD QD QD C P (T3  T2 )
9. PROCES PLINSKOTURBINSKOG POSTROJENJA
*JULEOV PROCES (PLINSKO TURBINSKI PROCES)- T,S DIJAGRAM

T
- PLINSKO TURBINSKI PROCES – RADNI MEDIJ JE DIMNI PLIN
P1 - µ POSTROJENJA JE MAX 38%
3 - SASTOJI SE OD 2 IZOBARE I 2 ADIJABATE
T3 - IZ MALOG VOLUMENA PUNO SNAGE, PUNO TROŠI -
- AVIONSKO POSTROJENJE
- ETA SE POSTIŽE IZMJENJIVAČEM TOPLINE (koji na žalost
T2 2 dimenzijama prerasta dimenzije plinske turbine, pa je nezgodan)
P2
T4 4
T1 1
s

komora izgaranja gorivo

2 3
 kompre- plinska el.generator
esor turbina
1

W Q  QO Q C (T  T )
  D  1 O  1 P 4 1
QD QD QD C P (T3  T2 )
T4  T1

T3  T2
10. PROCES PLINSKOTURBINSKOG POSTROJENJA S IZMJENJIVAČEM TOPLINE
*JULEOV PROCES (PLINSKO TURBINSKI PROCES)

T
- PLINSKO TURBINSKI PROCES – RADNI MEDIJ JE DIMNI PLIN
P1 - µ POSTROJENJA JE MAX 38%
3 - SASTOJI SE OD 2 IZOBARE I 2 ADIJABATE
T3 - IZ MALOG VOLUMENA PUNO SNAGE, PUNO TROŠI -
- AVIONSKO POSTROJENJE
- ETA SE POSTIŽE IZMJENJIVAČEM TOPLINE (koji na žalost
T2 2 dimenzijama prerasta dimenzije plinske turbine, pa je nezgodan)
P2 - PREDNOST IZMJENJIVAČA TOPLINE – MANJA POTROŠNJA
T4 4 GORIVA, NEDOSTATAK – PREVELIK IZMJENJ. TOPLINE
T1 1
s

SMJESA ZRAKA I GORIVO

PLINOVA IZGARANJA

2 3

kompre- plinska el.generator

esor turbina
1

W QD  QO QO C P (T4*  T1 )
    1  1
QD QD QD C P (T3  T2* )
T4*  T1
 
T3  T2*

11. RANKINOV KRUŽNI PROCES

RANKINOV KRUŽNI PROCES – T, S DIJAGRAM – PARNO TURBINSKO POSTROJENJE

T 3

3 T EG
 GP
NAPOJNA PUMPA
4

SPREMNIK
KONDENZATOR
2
2 1
1 4 KONDENZANTNA PUMPA
s

- PARNO TURBINSKO POSTROJENJE – STUPANJ ISKORISTIVOSTI ETA Μ = 48 – 50 %

- NAJVEĆA POSTROJENJA, NAJRASPROSTRANJENIJA POSTROJENJA, NAJJAČI STROJEVI
- RADNI MEDIJ – VODENA PARA, KONDENZATOR SE ODRŽAVA INTENZIVNIM HLAĐENJEM.

W Q  QD
  O
QD QD
QO h  h1
  1  1 4
QD h3  h2

12. KONVENCIONALNI OBLICI ENERGIJE

KONVENCIONALNI – OBNOVLJIVI - HIDROENERGIJA
- NEOBNOVLJIVI – DRVO, UGLJEN, NAFTA, ZEMNI PLIN, NUKLEARNA GORIVA

13. NEKONVENCIONALNI OBLICI ENERGIJE

NEKONVENCIONALNI – OBNOVLJIVI – TOPLINA MORA, SUNČEVA ENERGIJA, VJETAR, PLIMA I OSEKA
- NEOBNOVLJIVI – GEOTERMIČKA, FUZIJA

14. NEOBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE – FOSILNA GORIVA, NAFTA, UGLJEN, PLIN

15. OBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE – VODA, VJETAR, SUNCE, PLIMA I OSEKA

16. TEORETSKA TEMPERATURA IZGARANJA – AKO PRETPOSTAVIMO DA IMAMO ADIJABATSKO LOŽIŠTE U

KOJUEMU IZGARA GORIVO SA ZRAKOM, DIMNI PLINOVI KOJI ĆE NASTATI PREUZETI ĆE SVU TOPLINU
KOJA SE DOVODI U LOŽIŠTE. TOPLINU U LOŽIŠTE MOŽEMO DOVESTI KAO KEMIJSKU ENERGIJA GORIVA
ILI UNUTARNJU ENERGIJA GORIVA I ZRAKA.. U TAKVOM ADIJABATSKOM LOŽIŠTU DIMNI PLINOVI ĆE
DOSTIĆI TEORETSKU TEMPERATURU IZGARANJA. U REALNIM LOŽIŠTIMA ISTOVREMENO S PROCESOM
IZGARANJA TEČE I PROCES HLAĐENJA TAKO DA JE STVARNA TEMPERATURA DIMNIH PLINOVA OSJETNO
NIŽA OD TEORETSKE TEMPERATURE.

17. ODREĐIVANJE KOEFICIJENTA PRETIČKA ZRAKA MJERENJEM CO2

VG min  rCO2 MAX  rCO2 MAX

  1   1,   ,
V L min  rCO2  rCO2

18. ODREĐIVANJE KOEFICIJENTA PRETIČKA ZRAKA MJERENJEM O2

VL VO2
  , gdje. je.Vo2  volum.kisika.u. pretič ..zraka
V L min VO2  VO2

19. OGRJEVNA VRIJEDNOST GORIVA

OGRIJEVNA VRIJEDNOST GORIVA – JE KOLIČINA TOPLINE KOJA SE OSLOBAĐA IZGARANJEM 1 KG KRUTOG ILI
TEKUĆEG GORIVA, PLIN (m3). IMAMO GORNJU I DONJU OGRIJEVNU VRIJEDNOST (MOĆ).
 GORNJA - HG – (TEMPERATURE SPUŠTENE DOVOLJNO NISKO DA KONDENZIRAJU VLAGU IZ
DIMNIH PLINOVA) – VRLO RIJETKO SE KORISTI.)
 DONJA OGRJEVNA VRIJEDNOST GORIVA – U VEĆINI TEHNIČKIH POSTROJENJA DIMNI PLINOVI SE

NE HLADE ISPOD TEMPERATURE ZASIĆENJA TAKO DA ĆE TOPLINA OSLOBOĐENA IZGARANJEM 1
KG GORIVA ODGOVARATI DONJOJ OGRIJEVNOJ VRIJEDNOSTI GORIVA HD.
HD UGLJIKA IZNOSI 33.900 KJ/kgB.

20. KLASIFIKACIJA GENERATORA PARE

I. ČELIČNI GENERATORI PARE (TEHNIKA ZAVARIVANJA)
A: VATROCIJEVNI (DIMOCIJEVNI) GENERATORI PARE (unutra topli medij, a vani radni medij)
B: VODOCIJEVNI GENERATORI PARE (NAPREDNIJI)
1. HORIZONTALNI S RAVNIM CIJEVIMA
2. VERTIKALNI SA SAVINUTIM CIJEVIMA
a) GENERATORI PARE S PRIRODNOM CIRKULACIJOM
b) GENERATORI PARE S PRISILNOM CIRKULACIJOM
1) GENERATORI PARE S BUBNJEM
2) PROTOČNI GENERATORI PARE
C: CILINDRIČNI GENERATORI PARE
II. LIJEVANI GENERATORI PARE (TEHNIKA LIJEVANJA)
III. GENERATORI PARE POSEBNE NAMJENE
IV. NUKLEARNI REAKTORI

21. ODREĐIVANJE STUPNJA ISKORISTIVOSTI GENERATORA PARE

STUPANJ ISKORISTIVOSTI GENERATORA PARE MOŽE SE ODREDITI NA DVA NAČINA.
- DIREKTNA METODA – SE TEMELJI NA MJERENJU TLAKA I TEMPERATURE PARE I VODE TE ULAZNIH
PARAMETARA PROTOKA GORIVA I ZRAKA.

QK  D(hP  hv )
 GP   90%
B  Hd
- INDIREKTNA METODA – ODREĐUJU SE SVI TOPLINSKI GUBICI, KOJI SE ZATIM ODUZIMAJU OD 100%.

 GP  100  ( g out  g k  g m  g o  g troska )%

PRAKSA JE POKAZALA DA SE INDIREKTNOM METODOM DOBIVAJU POUZDANIJI REZULTATI (NAJSLABIJA
KARIKA SU DIMNI PLINOVI).

22. KLASIFIKACIJA PARNIH TURBINA

10. PREMA SMJERU STRUJANJA PARE KROZ TURBINU:
 AKSIJALNE,
 RADIJALNE,
11. PREMA DJELOVANJU PARE NA ROTORSKE LOPATICE:
 AKCIONE,
 REAKCIONE,
12. PREMA NAMJENI
 PROTUTLAČNE,
 KONDENZACIJSKE,
 S ODUZIMANJEM.

23. KAKO FUNKCIONIRA KONDENZATOR?

KONDENZATORI SMANJUJU TLAK ISPOD TLAKA OKOLINE, NALAZE SE NA IZLAZU IZ TURBINE. U
KONDENZATORU NE SMIJE BITI ZRAKA DA TLAK NE BUDE KAO U OKOLINI (1 BAR), ZATO POSTOJE PUMPE KOJE
USISAVAJU ZRAK IZ NJIH (EJEKTORI)

DOVOD PARE
ODVOD RASHLADNE VODE
 ODVOD ZRAKA DOVOD RASHLADNE VODE
ODVOD IZ KONDENZATORA

24. MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA PARNOTURBINSKOG PROCESA

 POVIŠENJEM PARAMETARA SVJEŽE PARE (TEMPERATURE I TLAKA),
 SNIŽENJEM TEMPERATURE KONDENZACIJE,
 REGENERATIVNIM PREDGRIJAVANJEM NAPOJNE VODE,
 MEĐUPREGRIJANJEM PARE,
 INTEGRACIJOM PROCESA:
- KOMBI POSTROJENJA
- KOGENERACIJSKA POSTROJENJA

25. KOMBINIRANA TEMOENERGETSKA POSTROJENJA

DANAŠNJA PARNOTURBINSKA POSTROJENJA DOSEŽU VRIJEDNOST STUPNJA ISKORISTIVOSTI OKO 43%, A
KOMBINIRANA POSTROJENJA (PARNA I PLINSKA TURBINA) STUPANJ ISKORISTIVOSTI POVEĆAVAJU NA 46 DO
50 %, A STUDIJE VIŠEFAZNIH KOMBINIRANIH PROCESA POPUT KALIJ/VODA/PARA (BRC) POKAZUJU STUPANJ
ISKORISTIVOSTI IZNAD 50%. VEĆ DUGI NIZ GODINA KORISTI SE MOGUĆNOST POBOLJŠANJA ETE (STUPNJA
ISKORISTIVOSTI) TERMOENERGETSKOG BLOKA LOŽENOG MAZUTOM ILI PLINOM PUTEM PREDKAPČANJA
PLINSKE TURBINE. JOŠ UVIJEK TRAJE RAZVOJ KOMBI PROCESA PLINSKO/PARNE TURBINE.

26. VEZANA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE – KOGENERACIJSKA POSTROJENJA

POSTOJE DVA OSNOVNA TIPA POSTROJENJA ZA VEZANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE.
1. POSTROJENJE PROTUTLAČNE TURBINE
2. POSTROJENJE KONDENZACIJSKE TURBINE S REGULIRANIM ODUZIMANJEM PARE.
U PLINSKOJ TURBINI IZLAZE DIMNI PLINOVI IZ PROCESA S VISOKIM TEMPERATURAMA ŠTO SMANJUJE ETU, A
ZNAMO DA SE STUPANJ ISKORISTIVOSTI (ETA) MOŽE POVEĆATI KORIŠTENJEM IZMJENJIVAČA TOPLINE U
KOJEMU SE ZAGRIJAVA ZRAK PRIJE UVOĐENJA U KOMORU IZGARANJA. NPR; KAO IZMJENJIVAČ TOPLINE MOŽE
ALTERNATIVNO POSLUŽITI I GRIJALICA ZA TOPLU VODI ILI PARU KOJE SLUŽE KAO RADNI MEDIJI ZA
KORIŠTENJE TOPLINSKE ENERGIJE. U NOVIJE SE VRIJEME SVE ČEŠĆE KORISTE KOMBINIRANA POSTROJENJA
ZA VEZANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE.

27. UTJECAJ TERMOENERGETSKOG POSTROJENJA NA OKOLIŠ

U VEĆINI JE DRŽAVA, A NAROČITO U ONIM NAJRAZVIJENIJIM, EKOLOŠKIM PROPISIMA OGRANIČENO
ZAGAĐENJE OKOLINE EMISIJOM ŠTETNIH TVARI IZ TERMOENERGETSKIH I DRUGIH INDUSTRIJSKIH
POSTROJENJA. U SLUČAJU TERMOENERGETSKIH POSTROJENJA TO SE U PRVOM REDU ODNOSI NA
OGRANIČENJE EMISIJE CO2, SO2, NOX, TE KRUTIH ČESTICA. OPTIMALNA RJEŠENJA SE JOŠ NISU POSTIGLA. KOD
NOVIH I STARIH TERMOENERGETSKIH POSTROJENJA KORISTE SE POSTUPCI ODSUMPORAVANJA, KOJI MOGU
BITI:
- SUHI POSTUPAK – ZA SUHI POSTUPAK KORISTIMO VAPNO, A IZLAZNI SE MATERIJAL DEPONIRA ILI
PRERAĐUJE. STUPANJ ODSUMPORAVANJA DOSEŽE I DO 90%.
- MOKRI POSTUPAK – U PRAVILU SE KORISTI VAPNENAC KAO ULAZNI MATERIJAL, A KAO NUSPRODUKT
DOBIVAMO GIPS KOJI DALJE MOŽEMO KORISTITI. U OVOM SLUČAJU STUPANJ ODSUMPORAVANJA
DOSEŽE I DO 95%. OVAJ POSTUPAK SE NAJČEŠĆE KORISTI.
- REGENERATIVNI MOKRI POSTUPAK – NA BAZI NATRIJEVIH SPOJEVA PROIZVODI SE PLIN BOGAT SA SO 2,
KOJI SE MOŽE DALJE PRERADITI DO ELEMENTARNOG SUMPORA. OVAJ STUPANJ ODSUMPORAVANJA
DOSEŽE I DO 95%.

ZATIM REDUKCIJA NOX: PRIMARNIM SE MJERAMA KOJE SE PODUZIMAJU PRILIKOM KONSTRUKCIJA PLAMENIKA
TE PRI RASPOREDU MLAZNICA ZA ZRAK I GORIVO BITNO MOŽE SMANJITI EMISIJA NO X. TAKO KONSTRUIRANI
PLAMENICI U KOMBINACIJI SA STUPNJEVITIM IZGARANJEM MOGU SMANJITI KOLIČINU NO X NA VRIJEDNOST
MANJU OD 300 mg/m3.
SEKUNDARNE MJERE NOX; NA MJESTU GDJE SU TEMPERATURE DIMNIH PLINOVA 850 – 900 0C U GENERATROR
PARE SE UVODI AMONIJAK. TIME SE POSTIŽE REDUKCIJA NO X I DO 40%, ZATIM UVOĐENJEM KATALIZATORA
MOGU SE OSTVARITI PROPISANE GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NO X.

28. PWR I BWR NUKLEARNE ELEKTRANE

PWR (KRŠKO) – U REAKTORU JE VODA KOJA GRIJE DRUGU VODU KOJA PRELAZI U PARU. U REAKTORU SE
PROIZVODI TOPLA VODA KOJA SE NALAZI POD VISOKIM TLAKOM DA NE DOĐE DO ISPARAVANJA. TA TOPLA
VODA SLUŽI ZA HLAĐENJE REAKTORA S JEDNE STRANE, A S DRUGE STRANE SLUŽI KAO RADNI MEDIJ ZA
PROIZVODNJU PARE U GENERATORU PARE. ISPARAVANJE TOPLE VODE SE NE DOPUŠTA IZ SIGURNOSNIH
RAZLOGA, JER JE PARA SLABIJE RASHLADNO SREDSTVO OD VODE. NAJZASTUPLJENIJE.
BWR – ISPARAVANJE VODE SE ODVIJA VEĆ U REAKTORU I ZBOG TOGA SE RAZINA SIGURNOSTI (ako
uspoređujemo s PWR tipom nuklearne elektrane) OSTVARITI PUTEM DODATNIH ZAHVATA NA REGULACIJSKOM
SISTEMU REAKTORA. KOD BWR NUKL. ELEKTRANA NISU POTREBNI GENERATORI PARE, JER REAKTOR JE
ODMAH I GENERATOR PARE. ZASTUPLJENE DO 20%.

29. NUKLEARNE ELEKTRANE I OKOLIŠ

NUKLEARNE ELEKTRANE SU NASPRAM TERMOELEKTRANA MINIMALNI ZAGAĐIVAČI OKOLIŠA. NO, U SLUČAJU
NESREĆA PREDSTAVLJAJU VELIKU (KATASTROFALNU OPASNOST). 30. SIGURNOST NUKLEARNIH ELEKTRANA -
BAŠ ZBOG TOGA DANAŠNJI SISTEMI SIGURNOSTI NUKLEARNIH ELEKTRANA RAZVIJENI SU DO TE MJERE DA JE
TA RAZINA SIGURNOSTI VEĆA OD BILO KOJEG TEHNOLOŠKOG PROCESA KOJIM SE SLUŽE LJUDI, A
VJEROVATNOST NESREĆE JE USPOREDIVA S RIJETKIM, GOTOVO NEMOGUĆIM KAO NPR: POGIBELJ OD UDARA
METEORA. ZA SIGURNOST NUKLEARNIH ELEKTRANA SE I DALJE ULAŽU OGROMNA FINANCIJSKA SREDSTVA ,
ŠTO JE UZROK VRLO VISOKIH TROŠKOVA GRADNJE NUKLEARNIH ELEKTRANA.

JOŠ NEKE BITNE STVARI IZ ENERGETSKIH SUSTAVA:

*MEHANIČKI RAD – NAJKVALITETNIJI OBLIK ENERGIJE, KORISNI OBLIK ENERGIJE – ELEKTRIČNA ENERGIJA JE
NASTALA MEHANIČKIM RADOM I MEHANIČKI RAD SE LAKO PRETVARA U ENERGIJU.
*ELEKTRIČNA ENERGIJA – NAJKVALITETNIJI OBLIK ENERGIJE – PREDSTAVLJA MEHANIČKI RAD.
*ELEKTRIČNA ENERGIJA JE EKVIVALENTNA MEHANIČKOM RADU.
*ELEKTRANE – IZA ELEKTRANA STOJE NAFTA, GORIVO, ULJE, VELIKA POSTROJENJA.
*HIDROELEKTRANE – JAKO SKUPE, KOD NAS NISU NAJPOVOLJNIJI UVIJETI ZA NJIH.

*TOPLINSKO STANJE –JE SKUP FIZIKALNIH SVOJSTAVA KOJA SE MOGU MJERITI. Npr: TEMPERATURA,
GUSTOĆA, TLAK.

GUSTOĆA ρ (ro) – kg m3

MASA – (m) - kg

TEŽINA – Newton – SILA
SILA (2 NEWTONOV ZAKON) - F  m  a (ms 2 )
m(kg )
GUSTOĆA -  
V (m 3 )

*SPECIFIČNI VOLUMEN – JE VOLUMEN KOJI ZAUZIMA JEDINICA MASE

v ( spec.volumen)
V (m 3 )
v
m( kg ) GUSTOĆA I SPECIFIČNI VOLUMEN SU POVEZANI (MEĐUSOBNO ZAVISNI)
1
 
v
*TEMPERATURA – K – Kelvin – 273,15 + 0C
*TLAK – SILA PO JEDINICI POVRŠINE (Pa).
N
p   Pa  
m2
m
N  sila.F  m( kg )  a ( )
s2
 m
1N  kg 2 
 s 
*TOPLINSKO STANJE ODREĐUJE SE S 2 PARAMETRA KOJI SU MEĐUSOBNO NEZAVISNI.
NPR:
 TEMPERATURA I GUSTOĆA
 TEMPERATURA I VOLUMEN
SPECIFIČNI VOLUMEN (v) I GUSTOĆA (ρ) NE MOGU ODREDITI TOPLINSKO STANJE. DAKLE ILI GUSTOĆA ILI
SPECIFIČNI VOLUMEN (ne može i jedno i drugo).
*UNUTARNJA ENERGIJA – U – UNUTARNJU ENERGIJU TIJELA ZAMIŠLJAMO KAO ZBROJ ENERGIJA GIBANJA
(KINETIČKIH ENERGIJA) I ENERGIJA POLOŽAJA (POTENCIJALNIH ENERGIJA) POJEDINIH MOLEKULA. UNUTARNJA
ENERGIJA – U – JE U BITI KRETANJE.
*ENERGIJA – ENERGIJA NEKE TVARI MOŽE OČITOVATI U RAZLIČITIM OBLICIMA. NPR: KAO ELEKTRIČNA
ENERGIJA, POTENCIJALNA, KINETIČKA, ZRAČENA ENERGIJA I SL.
KINETIČKU ENERGIJU MOŽEMO PRETVORITI U POTENCIJALNU ILI NJOME MOŽEMO OBAVITI MEHANIČKI RAD.
*ZAKON O ODRŽANJU ENERGIJE – OVAJ SE ZAKON U NAUCI O TOPLINI NAZIVA JOŠ I PRVI GLAVNI STAVAK
TERMODINAMIKE. PO NJEMU DOVEDENA TOPLINA Q D SLUŽI DIJELOM ZA POVEĆANJE UNUTARNJE ENERGIJE
TIJELA (U2-U1) , A DIJELOM ZA OBAVLJANJE MEHANIČKOG RADA W.
W1
Q1  W2  Q2  U 2  U 1
U 1  Qin  U 2  W ... jednadzba.odrzanja..energije 
 (energ .ne.mozemo.stvoriti.niti.uništiti, a.ni.masu )

Q1 U1/U2 Q2 m1  m2 ... jednadzba..kontinuite.(odrzanja..mase)

W2

JEDNADŽBA ODRŽANJA ENERGIJE I KONTINUITETA SU TEMELJNI PRINCIPI ODRŽANJA ENERGIJE.

*NESTACIONARNI PROCESI –DOLAZI DO AKUMULACIJE MASE (može biti (+) pozitivan ili (-) negativan. OVI PROCESI
MOGU BITI DUGOTRAJNI.

m1 > m2 (prelijevanje)

m1
,,,
______
______
h1 _ ____
_ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _
_______________
_________ _____ m2
_______________
*STACIONARNI PROCESI – TO SU ONI PROCESI KOJI NE OVISE O VREMENU. npr: m1 =m2 (STACIONARNI PROCES)
m2 > m1 (izjednačenje) – pojam stacionarnih procesa.

Npr: jednostavnije;

m1 = m 2

m1 m2

m1 = m2 (jedino je brzina različita).

m2
m1

*POSTOJI ZAKON KOJI VEŽE MASU I ENERGIJU – m + ENERG. = KONST. (EINSTEIN).

E ENERGIJA  m MASA  c 2 ( BRZ .SVJETLOSTI )

-TOPLINA SE RAZVIJA IZ DEFICITA MASE
-SNAGA = ENERGIJA U JEDINICI VREMENA

*OTVORENI I ZATVORENI SUSTAVI.

SUSTAV JE – SKUP MATERIJALNIH ČESTICA UNUTAR ODREĐENIH I IDENTIFICIRANIH GRANICA.
KADA NEMA IZMJENE MASE KROZ SUSTAV ODNOSNO MASENIH TOKOVA PREKO NJEGOVIH GRANICA, SUSTAV
JE ZATVOREN.
U OTVORENOM SUSTAVU OSTVARUJE SE RAZMJENA MASE S OKOLINOM.

 masa - (kg)
 maseni tok (masa u vremenu) – kg/s
 Energija, Rad (J) – Nm – (Newton metar)
 Toplinski tok – J/s – WAT – jedinica za snagu

*OTVORENI TOPLINSKI SUSTAV:

m1
P1 A1 Q (in)

h(visina)

W (out) & m2
U 1  P1  v1  Qin  U 2  P2  v 2  W
ENTALPIJA
velika.entalpija  H  m  h
h  Cp  t
h1  Qin  h2  W
energija na ulazu =energiji na izlazu

h  u  pv - SPECIFIČNA ENTALPIJA (h) JE ZBROJ SPECIFIČNE UNUTARNJE ENERGIJE I PRODUKATA pv.

*PARAMETRI TOPLINSKOG STANJA – TEMPERATURA, TLAK, GUSTOĆA, UNUTARNJA ENERGIJA, SPECIFIČNA

ENTALPIJA.
*RADNA TVAR ILI RADNI FLUID – VODA (tekućina, para), ZRAK (plinske turbine, motori s unutarnjim izgaranjem),
(usisavanje – kompresija je zrak).
*JEDNADŽBA STANJA IDEALNOG PLINA -

P V  m  R  T / V
m m
P RT ,  
V V
P  RT
N
Pa  2
m
Bar  10 5 Pa
R  8,314 J / kg .mol.K ,8,314 KJ

*KILOMOL – ONOLIKO KILOGRAMA TVARI KOLIKI JE MASENI BROJ NEKOG ELEMENTA ILI SPOJA.
Npr;
*IZRAČUNAJ GUSTOĆU ZRAKA
 C (UGLJIK) =12 kg
 H2 (VODIK) = 1+1 = 2 kg
m 16  2 32 kg
 O 2 N2 (DUŠIK)
 = 14+14= 281,kg
42 3
 SV(SUMPOR)22,4 = 22 32 ,kg
4 m
 O2m(KISIK)14  2
= 16+1628 = 32 kg kg
 N 2  1Kmol – 
VOLUMEN  1,istog
svi plinovi 25 3toplinskog stanja (kod standardnih uvjeta) imaju isti volumen =22,4.
STANDARDNI V UVJETI
22,4 –22 ,4 0C, P=1,013
( T=0 m bar, V=1m3).
m
 ZRAKA 
V
m 3 O2
21%O2  0,21
m 3 L( luft )
m3 N 2
79% N 2  0,79
m 3 L( luft )
m 3 O2 kgO2 m3 N 2 kgN kg
 zraka  0,21 3
 1, 42 3
 0, 79 3
 1,25 3 2  1,2875 3
m L m O2 m L m N2 m

ILI JEDNOSTAVNIJE;

O2  0,21
N 2  0,79
m m(O2 )  0,21  m( N 2 )  0,79
 
V 22,4
32  0,21  28  0,79
 zraka   1,2875
22,4

ILI GUSTOĆU ZRAKA KOD 200C

T0 273
 ZRAKA200   00   1,2875   1,2
T20 293
*SPECIFIČNA TOPLINA- KOLIČINA TOPLINE KOJU TREBA DOVESTI KILOGRAMU NEKOG TIJELA DA BI MU
PORASLA TEMPERATURA ZA 10C ILI ZA 1K (kelvin).
KAD SE RADI O KRUTIM TIJELIMA I TEKUĆINAMA KOLIČINA TOPLINE JE UVIJEK JEDNAKA, ALI KOD PLINA JE
DRUGAČIJE – KOD PLINA POSTOJI VIŠE SPECIFIČNIH TOPLINA. JEDNA JE KOD KONSTANTNOG TLAKA C P.

CP
  ( kapa )  odnos.specif .topline  za.zrak .npr : 1,4
CV

C P  konst ...tlak
C v  konst..volumen
C  apsolutna

u unutar.energ .  C v  t referentna..temper.
h entalpija  C p  t

u  C v  t
h  C p  t

PV DIJAGRAM.

p(tlak)

1 (na putu od 1 do 2 klip je izvršio rad)

--------------

p(tlak) 2
W rad  p tlak  V volumen

W cilindar
(izvršeni rad)

V(volumen)

p1
Δv
unutarnji tlak

*Površina ispod linije promjene stanja označava RAD (W). Cilindar (najbolji prikaz u PV dijagramu).