Akumulacije

Pogled s brane
Valii - Rjeina

JEZERA

Prema nainu formiranja:

Prirodna jezera
Umjetna jezera akumulacije (nastaju pregraivanjem rijenog toka u
dolinama, kotlinama)

Lokvarsko jezero

1
 Reguliranje/izravnanje protoka

U odreenom trenutku korisniku treba osigurati:

Potrebne koliine vode i
Odgovarajuu kakvou vode

U periodu kada ima vie vode nego to je potrebno za ostvarenje

potreba korisnika viak vode se akumulira u akumulaciji da bi se
mogao koristiti kada je suni period i kada nema dovoljno vode za
potrebe korisnika manjak.

Q
(m3/s)
VODOOPSKRBA

NAVODNJAVANJE

+
PLOVIDBA

+
ENERGETIKA

VI
= PROTOK
VIAK VI
VIAK
MANJAK UKUPNA
POTREBA
T
0 3 6 9 12 (mjeseci)

2
 potrebno
Q (l/s)
raspoloivo

T (24h)

TQ
VQ

V
Q sr = =tg
T

s
(ad r
o
vk(
ot3
l6
u5

DIMENZIONIRANJE AKUMULACIJE

DOTOK si POTREBA si - stanje sustava (ovisno o ulazu,

U I elementima akumulacije, sustavu za
upravljanje, prethodnom stanju,
Vak izlaznom stanju)
VAK - volumen akumulacije

SUSTAV ZA
UPRAVLJANJE
Stanje se opisuje volumenom Vak i
- Zahvati (zatvarai)
ili visinom kod brane hi (kod plitkih
- Preljev
akumulacija; hi , Qi)
- Isputanje

3
 ULAZ dotok (prirodni i transformirani-sustav akumulacija)
Q
Dotok se prognozira procjenjuje raznim metodama (npr.
moe se koristiti metoda MONTE CARLO, niz iz prolosti
preslikamo kao budui niz)
PRIRODNI t

PRISTUPI:
grafiki
DETERMINISTIKI PRISTUP
analitiki

STOHASTIKI PRISTUP (odreuje vjerojatnost)

bolje i kvalitetnije

TIPOVI ZADATAKA:

1) Ako znamo ulaz i izlaz, kolika mora biti akumulacija?

U I
Vak=?

2) Poznati ulaz i akumulacija, koliki je izlaz?

U I=?
Vak

DOTOKA
ULAZA
SUMARNE KRIVULJE IZLAZA
POTREBA
Q V [m3]
[m3/s]
t1

SUMARNA
KRIVULJA
i

V2 Vj
V1

t0 t1 t2 t [s] t0 t1 t2 t [s]
t1 t2 tj
V1=Qdt V2=Qdt
t0 t1
Sumarna krivulja je uvijek rastua ili horizontalna (npr. za Q=0).
V1=Q*t1
t=const. tg=V/t
nagib sekante predstavlja srednji protok na nekom intervalu
tg=Qsr i

tg=Q - nagib tangente u bilo kojoj toki odgovara protoku u toj toki

4
 JEZERSKA JEDNADBA (BILANCNA J.)

t t
QDOTdt=QIZdt V
t0 t0

ULAZ U AKUMULACIJU

QDOT*t = QIZ*t V VOLUMEN KOJI OSTAJE U AKUMULACIJI

VDOT VIZ
VOLUMEN KOJI VOLUMEN KOJI SE GUBI
KORISTIMO VK NA PRELJEVU VPR

VDOT=VIZ V

U I
1. TIP ZADATKA: VAK=?

SUMARNA KRIVULJA
V [m3] POTREBE

SUMARNA KRIVULJA
DOTOKA (ULAZ)

V=VDOT-VPOT
V
VDOT
VAK VPOT
t i t [s]
V0- POETNO STANJE
V AKUMULACIJE

lV+l VAK- POTREBAN VOLUMEN

VAK
AKUMULACIJE

V0 t [s]
lV-l

U OVOM TRENUTKU JE AKUMULACIJA

PRAZNA

5
 VAK = |V+|max + |V-|max MODEL ZA ANALITIKI PRORAUN

VDOT VPOT V
m3 m3 m3
max

Uzimamo ekstremne
vrijednosti

min

POTPUNO GODINJE IZRAVNANJE:

poznata nam je potreba QSR
- unutar godine moramo osigurati prosjeni protok

QSR
V [m3] dotok

Sumarna krivulja dotoka

Sumarna krivulja potreba

VAK
T
T=jedna godina

6
 SATNA REGULACIJA (DNEVNA)

Q
QSR na osnovu hidrograma
[m3/s] Qi instalirana protoka ili kapacitet

QSR *24*3600=Qi*tk*3600
QSR
QSR=(tk/24)*Qi

t
VAK =QSR*(24-tk)*3600= tk/24*(24-tk)*Qi*3600=
24 - tk tk
24 =Qi*150*tk*(24-tk)
VAK
VMAX
tk[h] VAK [m3] QSR=Qi/2

12 21600 Qi
10 21000 Qi tkmin=1h

8 19200 Qi 12 tk

TJEDNA REGULACIJA

Q
[m3/s] QRADNO (Radni protok)

QDOT *7*86400=QRADNO *5,5*86400

QDOT=5,5/7*QRADNO ; VAK =QDOT*1,5*86400

VAK=5,5/7*QRADNO*1,5*86400
=101828QRADNO100000QRADNO
SNPUSPSNP t [dani]

1,5 5,5

7
 AKUMULACIJE dijelovi:

MR
NRR
Preljev
KORISNI
VOLUMEN MRR
PRIRODNI
VOLUMEN MRTVI Temeljni
VOLUMEN ispust

MR maksimalna razina vode

NRR normalna/radna razina vode
MRR minimalna radna razina vode

Korisni volumen akumulacije - volumen predvien za osiguranje

potreba korisnika (vodoopskrba, navodnjavanje, proizvodnja el.
energije,) ULAZNI HIDROGRAM
Treba predvidjeti dio volumena za Q Q (t) UL

zadravanje vodnog vala. IZLAZNI HIDROGRAM

QIZ(t)

Mrtvi volumen prostor koji ne

moemo koristiti, esto je zatrpan
t
nanosom.

Preljev slui za evakuaciju velikih voda:

Fiksni
MR Sa zapornicom
MR=NRR
NRR

8
 Krivulja volumena i povrine akumulacije

Duboke akumulacije - razina vode vodoravna

MR h (m ili m n.m.)
NRR Preljev A (h)

V (h)
MRR
Temeljni
ispust
V (m3)

Vm Vkor A (m2)
A + A (i+1) n
Vi = i * Hi V = Vi
2 i =0

h (m ili m n.m.)
A (h)

V (h)
dh
hmax h
dP P(V(h))=
t
t
dP = dV = A dh dV
V (m3)
h0
A + A i+1
V = i h z Vm Vkor A (m2)
2
hmax

Adh(h h ) = V t
0 kor
t teite volumena
h0
ENERGETSKI EKVIVALENT korisnog
hmax hmax volumena akumulacije u odnosu na:
Adh (h - h ) 0 dV (h - h ) 0

t= = = Vkor t
h0 h0
-minimalnu razinu: W= (kWh)
Vkor Vkor Vkor 367
Vkor (t'+ z)
-bilo koju razinu: W= (kWh)
t= 367
Vkor

9
 Plitke akumulacije:
Volumen nije jednoznano odreen
On je u funkciji uspora i vodotoka

Uspor husp
1,01 (1%)
hp hprir
hu

Uspor raunamo sa 95% male vode.

Duina uspora L=f(Q,h) proizlazi iz husp/hprir=1,01.
Q
Za 95% koritenja:

Q95%

95%

Krivulja protoka / Protona krivulja

H
(m ili m n.m.)

Protona krivulja donje vode: Q (H)

zavisnost protoka od razine vode u H

nizvodnom koritu

Q Q (m3/s)

10
 POKAZATELJI:

Iskoristivost rijeke

Iskoristivost izgradnje

Iskoristivost rijeke s akumulacijom

Doprinos akumulacije

Bonitet akumulacije

Bonitet usporne graevine

Odnos korisnog volumena i ukupnog godinjeg dotoka

Energetska vrijednost akumulacije

Iskoristivost rijeke (IR)

Q
Q Qmax
linija iskoristivosti
T
rijeke IR

Qi Qi

Vkor
Qmin

t [%] 0 1 IR
linearno

ISKORISTIVOST RIJEKE:
Qi-instalirani protok, najvei protok koji se
moe propustiti kroz zahvatni ulaz
IR=Vkor/V
=VELIINA IZGRADNJE
V-ukupni volumen vode

11
 Iskoristivost izgradnje (IIZ)

linija iskoristivosti izgradnje IIZ

Q Qmax
Q

linija
Qi Qi iskoristivosti
rijeke IR
Vkor Vpot=QiT Qmin

100% t [%] IIZ

Qi-instalirani protok, najvei protok koji
se moe propustiti kroz zahvatni ulaz
=VELIINA IZGRADNJE
0 1
ISKORISTIVOST IZGRADNJE:
IIZ=Vkor/Vpot=Vkor/QiT
Vpot-potencijalno mogua iskoristiva voda

Iskoristivost rijeke s akumulacijom (IRA)

V
IRA=(Vkor+V)/VUK
Qi
VKOR-volumen koji se koristi za
instalirani protok Qi
Vkor
V-volumen koji se dodaje
100%

12
Doprinos akumulacije (Dak)

-omjer dodatnog prema

Dak=(IRA -IR)/IR=V/Vkor iskoritenom volumenu
IR

IR
100% Qi Q Qmax

A
IR=f(VAK) -ako izgradimo
IR veu akumulaciju
V=f(IR) nita ne dobivamo
Qi
jer nemamo V=Qdt
dovoljno vode na QSR t

raspolaganju iz
rijeka da bismo je
napunili
Qmin

V VAKmax VAK 100% T

V iskoristivi volumen

Bonitet akumulacije ()

Amax
Pokazatelj vrijednosti akumulacije
hmax
Vaan s obzirom na cijenu zemljita (terena)
to je vei napraviti emo veu
akumulaciju na istom prostoru

Vak
= Vak volumen akumulacije
A maxhmax

13
 Bonitet usporne graevine (ak/g /
g/ak)

Pokazatelj ugraenog materijala i akumulacije

Koliko je m3 akumulacije ostvareno ugradnjom za 1m3 materijala u

graevinu
Vak
ak/g = Vak volumen akumulacije
Vg Vg volumen graevine

Koliko je m3 materijala ugraeno u graevinu za 1m3 akumulacije

Vg
g/ak =
Vak

Odnos korisnog volumena i ukupnog

godinjeg dotoka
Daje nam predodbu o stupnju mogue transformacije (izravnanja).

VAK >0,5 - izjednaavanje volumena u

GOD = nekoliko godina
VGOD ~ 0,25 izjednaavanje volumena u tijeku
jedne godine
Godinja regulacija:
Nepotpuna =2-3% (0,02-0,03)
Potpuna (znai da moemo osigurati srednju godinju protoku)
=20-30% (0,20-0,30)
Viegodinja regulacija:
VAK

Nepotpuna ~50% godinjeg protoka
Potpuna 100% godinjeg protoka
DN
=
Dnevna regulacija:
VPOT
DN

Nepotpuna ~5% potrebe

Potpuna ~25% potrebe

14
 Vrste akumulacija:

Prema vrsti izravnanja protoka:

Viegodinje (viak vode iz vodnih godina prebacuje se u period sunih godina)
Godinje ili sezonske (viak vode iz vodnih perioda u toku jedne godine prebacuje u sune
periode iste godine)
Tjedne
Dnevne (princip kao kod vodospreme)
Kompenzacijski bazeni (slui da dotok koji je transformiran vraa u prirodno stanje, npr.
mogu se graditi se kod vrnih HE za osiguranje biolokog minimuma kada HE ne radi)

Prema namjeni:
Vienamjenske
Jednonamjenske

Prema dubini: duboke i plitke

Promjene u okolini izgradnjom HG

(formiranjem akumulacija)

Lokvarsko jezero

15
 Utjecaji/promjene
Tlo
Vremenski Voda
(prije, Na: Zrak
Posredni za vrijeme, Prirodu ivi svijet
za vrijeme koritenja Prirodne vrijednosti
Neposredni i nakon) Umjetnu pr.
ovjeka
Infrastruktura
Naselja
Pozitivni Kulturna i povijesna
Negativni dobra
Utjecaji HG
Neutralni Psiholoki

Socioloki
Gospodarski

Intenzivni Kratkotrajni
Zanemarivi Dugotrajni

Utjecaj na okoli - zakoni (www.voda.hr, www.mzopu.hr):

Zakon o vodama
Zakon o prostornom ureenju
Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli

Primjeri:

Rijeka Drava:
HE Varadin (1971-75) nije trebala studija utjecaja na okoli
HE akovec (1975-85) trebala je studija utjecaja na okoli (Pravilnik o
procjeni utjecaja na okoli temelji se na iskustvima gradnje HE akovec,
napravljena malo prije putanja u rad)
HE Dubrava (1982-89) - trebala je studija utjecaja na okoli

HE Vinodol (1952):
Akumulacija Bajer sva voda ide na HE
Lianka je presuila

Lika i Gacka - stara korita su suha

16
 HE akovec BRANA

AKUMULACIJA

1 2 HE
3

3
A
OK
R IT staro/naputeno
P korito
1
Presjek 2-2
Kanal za prihvat
Presjek 1-1 povrinske vode

h> PREGRADNE GRAEVINE

od prirodnog
v< Pokrovni sloj slabo
propusan materijal
Presjek 3-3
P.V.
ljunak, pijesak 10-150 m
Ovo je bilo Trajno snienje razine
prirodno korito podzemnih voda

prenamjena povrine
Neposredne promjene: tlo zauzimanje zemljita
povrinske
vode podzemne
Povrinske vode
Promjene u protocima
- krivulja trajanja
protoka (prije i nakon
izgradnje brane)

Q
Krivulja trajanja Qd>Qi
protoka prije
izgradnje brane Qi

Krivulja trajanja
protoka u QB
Podzemne vode
naputenom koritu
T%
Povienje/snienje
razine podzemnih
voda

Lokvarsko jezero (prazno)

17
 Posredne promjene
PRIRODA:
zrak, ivi svijet i prirodne vrijednosti
Mijenjanje mikroklime
BIOCENOZA (skup ivih organizama-suivot) + BIOTOP (ivotna sredina)
EUTROFIKACIJA

STVORENE VRIJEDNOSTI I UMJETNA PRIRODA:

Infrastruktura
Naselja
Kulturna i povijesna dobra (arheoloki lokaliteti)

OVJEK:
Psihike
Socioloke
Gospodarske

Problemi vezani uz akumulacije:

Zatrpavanje nanosom uzvodno od brane:

erozija korita nizvodno
mrtvi prostor
vijek trajanja akumulacije (50-200 godina)
potrebno je smanjiti koliinu nanosa koji dolazi u akumulaciju (pregrade
na pritocima)
osigurati ispiranje nanosa kroz temeljne ispuste i preko preljeva
osigurati ienje nanosa iz akumulacije (ako je mogue)

Vododrivost akumulacije (procjeivanje kroz bokove doline i dno)

Letaj (Boljunica)

Ouvanje kvalitete akumulirane vode

18
 Gubitak uslijed isparavanja

Utjecaj akumulacije na klimu, ekologiju, kulturno naslijee i kvalitetu

vode

Plavljenje povrina (naselja, poljoprivredne povrine, infrastruktura,)

Porast/snienje razine podzemnih voda

Potpuno ili djelomino ruenje brane moe uzrokovati katastrofalne

posljedice

Punjenje i pranjenje akumulacije moe uzrokovati inducirane potrese

Naglo pranjenje moe izazvati klizita

U koritenju akumulacije postoji sukob interesa razliitih korisnika

Priprema povrina koje e se potopiti nakon izgradnje potapanja

19