Vrbovec 60 Godina

60 GODINA UMARIJE VRBOVEC 19512011.
UPRAVA UMA PODRUNICA BJELOVAR
Vrbovec, studeni 2011.
Izdava Hrvatske ume d. o. o., Zagreb Uprava uma podrunica Bjelovar Za izdavaa Stjepan Ivezi Glavni urednik uro Kauzlari Tehniki urednik eljko Gubijan Ureivaki odbor eljko Gubijan uro Kauzlari Nada Kuan Bernarda Pasariek Tomislav Starevi Franjo imunek Mate pehar Savjetnici ureivakog odbora Damir Dela Hranislav Jakovac Branko Metri Jezina savjetnica Branka Tafra Fotografije Ivica Crnkovi eljko Gubijan uro Kauzlari Ivica Majhen arko Petkovi Tomislav Starevi Dubravko Stipanek Franjo imunek Ivo pehar Boris Vrbek Dubravko Zemak Arhiva umarije Vrbovec Iz arhiva obitelji: Horvat, Holi, Kuan, Metri Tehniki suradnik Dario Kauzlari Priprema za tisak Repro-Color Dizajn Antun Krei Tisak Repro-Color, Zagreb Naklada 1000 primjeraka ISBN: 978-953-6253-32-6 CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 785001
Izdavanje ove knjige pomoglo je Hrvatsko umarsko drutvo
60 GODINA UMARIJE VRBOVEC 19512011.
POZDRAV UMI Pozdravljam te, zelena umo, velika. Pozdravljam te u ovo jutro mirisno Kad se granje pod tekom rosom savija Blistajui na sunanoj svjetlosti. Korijenje tvoje crnu zemlju sapinje, A stabla stoje vrsto kao divovi. O, umo, zelena umo! Ja volim miris tvojih cvjetova I utanje lia na granama. O, kako volim tvoje hladne izvore, I mahovinu, i bilje, i koute. Volim te kao majku, umo. Tebe i tvoje ptice.
Dragutin Tadijanovi Brod Rastuje, potkraj lipnja 1921.
PROSLOV
PROSLOV
U Meunarodnoj godini uma i na pragu 140. obljetnice organiziranoga umarstva na prostorima Bilogorsko-podravske regije, kojoj prema unutarnjem ustroju poduzea Hrvatske ume d.o.o. pripada Uprava uma podrunica Bjelovar sa svojih petnaest umarija, meu kojima je i umarija Vrbovec, obiljeava se jo jedna obljetnica u ovoj, 2011. godini ezdeset godina od osnutka i poetka rada umarije Vrbovec. U okviru obiljeavanja obljetnice odluili smo pripremiti i objaviti monografiju o radu umarije u proteklom ezdesetogodinjem razdoblju. Iako ezdeset godina moda i nije dugo razdoblje, umarskim rjenikom to su puna tri dobna razreda kada se u novoformiranoj mladoj sastojini dogaaju najburniji dogaaji i najintenzivniji rast svih vrsta koje su se nale na stanitu nove sastojine. Upravo je tako u razvoju umarije Vrbovec. Naime, u proteklim je desetljeima imala vrlo dinamina razdoblja po kojima je svojim strunim radom i ozbiljnom pristupu struci postala sve vie prepoznatljivom unutar umarske struke. Dinamika u razvoju i radu umarije razlog je zbog kojega elimo kronolokim redom zabiljeiti i zaboravu oteti dogaaje koji su obiljeili proteklo vrijeme. elimo rei na koji nain i kako je poela raditi, kako su se mijenjale ustrojbene jedinice unutar kojih je poslovala od osnutka 1951. godine i kako posluje danas. elimo dati odgovore na koji je nain povrina uma kojom gospodari umarija dobivena na gospodarenje od umarije Sv. Ivan abno, kako se radilo u godinama do uvoenja novih tehnologija, motornih pila, mehanizacije i zapoljavanja stalne radne snage, kako je poela rad s tri gospodarske jedinice i 4263 hektara dravnih uma i nadzorom nad vie od 6000 hektara uma u privatnom vlasnitvu, podsjetiti da se sjeklo 5800 m3, koliki je bio tada plan sjea. Treba se prisjetiti u kojim je uvjetima umarija radila za vrijeme funkcionalne organizacije umarstva, kada je bila podijeljena na dvije poslovne jedinice. Sve vrijeme svoga rada imala je najuu suradnju s dvjema naim najviim znanstvenim ustanovama, sa umarskim fakultetom iz Zagreba i s Hrvatskim umarskim institutom iz Jastrebarskoga. Plod su te suradnje mnoga znanstvena i struna rjeenja u umarskoj praksi. Ne smije se zaboraviti ni koliko je meunarodnih i domaih strunih skupova odrano na podruju umarije Vrbovec, zatim da je ona poligon za redovito odravanje terenske nastave studenata umarskoga fakulteta iz Zagreba te studenata iz inozemstva.
7
60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC
19512011.
Monografijom upozoravamo na dugogodinje suenje hrasta lunjaka, povremena suenja bukve, te na intenzivno suenje etinjaa, posebno smreke, posljednjih nekoliko godina. Povezano sa suenjem, a zbog opravdane pretpostavke da je razlog suenja hrasta lunjaka pad razine podzemne vode, postavljeno je 107 piezometarskih cijevi na kojima se prati kretanje razine podzemne vode. Napominje se da posjedujemo specijalne rezervate umske vegetacije i donedavno specijalni zoorezervat Varoki lug, Stazu prijateljstva s prirodom i jo puno ostalih objekata koji mogu posluiti svakomu ljubitelju prirode da u njima nae trenutke za oputanje i smiraj. Uz proteklih ezdeset godina prireen je popis svih zaposlenih od prvih dana rada do 2011. godine u kojem su imena upravitelja umarije i kolega umara koji su svojim radom dali velik doprinos da umarija Vrbovec bude danas upravo ovakva na ponos svima. Objavljivanjem monografije umarska struka i ira javnost moi e se upoznati s proteklih ezdeset godina rada umarije Vrbovec. Svima koji su dali doprinos svojim prijedlozima, tekstovima, poezijom i prozom, fotografijama i likovnim radovima da monografija bude tiskana najsrdanije zahvaljujemo. Posebnu zahvalnost upuujemo Upravi Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, Upravi uma podrunici Bjelovar, Hrvatskomu umarskomu drutvu Zagreb, Hrvatskomu umarskomu drutvu ogranak Bjelovar te Akademiji umarskih znanosti na svekolikoj pomoi u pripremi i tiskanju monografije.
uro Kauzlari
PREDGOVOR
PREDGOVOR
Od utemeljenja 1951. godine do obiljeavanja 60. obljetnice postojanja i rada umarija Vrbovec imala je znaajnu ulogu u hrvatskom umarstvu, a posebno unutar bivih prednika umskoga gospodarstva Kalnik Krievci, umskoga gospodarstva Mojica Birta Bjelovar, zatim u poduzeu Hrvatske ume, a osobito unutar Uprave uma podrunice Bjelovar. Obiljeavanje 60. obljetnice rada umarije Vrbovec odrava se u godini koju su Ujedinjeni narodi proglasili Meunarodnom godinom uma i u vremenu kada se hrvatsko umarstvo pribliava 250-oj obljetnici osnivanja prvih umarija u Hrvatskoj u mjestima Krasno, Otarije i Petrova Gora (17652015), a pred nama je i 140. godinjica organiziranoga umarstva na podruju Bilogorsko-podravske regije (18742014) u koju prema ustroju Hrvatskih uma pripada Uprava uma podrunica Bjelovar, a time i umarija Vrbovec kao njezin sastavni dio. Tijekom protekloga ezdesetogodinjega rada i razvoja umarija je mijenjala ustrojstvo i ime, ali temeljni je cilj ostao isti: struno i predano gospodariti umama i osigurati stabilnost ekosustava, bioloku raznolikost i potrajnost prihoda. Povezanost sa umarskom znanou, u prvom redu sa umarskim fakultetom iz Zagreba i Hrvatskim umarskim institutom iz Jastrebarskoga, primjenom mnogih njihovih znanstvenih rezultata i naih praktinih iskustava u gospodarenju umama postigli smo izvrsnost sastojina koja osigurava opekorisne funkcije i ekonomsku sigurnost. U proteklo vrijeme postojanja umarija Vrbovec bila je poligon, organizator i suorganizator brojnih domaih i meunarodnih strunih umarskih skupova koji su se odravali u naoj zemlji. Ovdje treba istaknuti 18. svjetski kongres umarskih znanstvenoistraivakih organizacija, koji je odran 1986. godine u Ljubljani (Slovenija), i Meunarodnu konferenciju za unapreenje uzgoja i genetike raznolikosti hrastova 2000. u Zagrebu. Tim strunim terenskim skupovima prisustvovali su mnogobrojni umarski strunjaci iz mnogih zemalja svijeta i divili se naim umama. Osim tih najviih svjetskih umarskih skupova bili smo domaini brojnim umarskim strunjacima iz Hrvatske i Europe, na kojima su se izmjenjivala iskustva o nainu i postupcima u gospodarenju naom najvrednijom vrstom drvea, hrastom lunjakom. umarija je redovito domain terenske nastave studentima umarskoga fakulteta iz Zagreba te studentima umarskih fakulteta iz inozemstva, koji u
9
19512011.
meufakultetskoj suradnji terensku nastavu obavljaju u umama diljem Hrvatske. Mnoge generacije studenata, a danas kolega umarskih inenjera, vidjele su nae ume i sa sobom ponijele uspomene na umariju Vrbovec i rad u njoj. Iako nismo bili izravno zahvaeni Domovinskim ratom, osjetili smo njegove posljedice. Vie od trideset naih djelatnika sudjelovalo je na bojinici. Za izbjeglice i prognanike koji su se zatekli na prostorima koje pokriva umarija organizirana je izrada i isporuka ogrjevnoga drva. Povratak u stanje normalne radne svakodnevice potrajalo je dulje vremena. Proteklo vrijeme u razvoju umarije obiljeeno je velikim tehnolokim napretkom i raznolikou primjena novih tehnologija u svim segmentima i djelatnostima, poevi od visoko strunih poslova na obnovi sastojina i svim radovima bioloke obnove uma, pa sve do onih neizbjenih najjednostavnijih. Naputanjem i zamjenom runoga alata i animalne zaprege na radovima u umi, uvoenjem mehanizacije, motornih pila, traktora i kamiona u sjeu, izradu, privlaenje i prijevoz drvnih sortimenata, gradnjom umskih prometnica, zapoljavanjem stalnih radnika ezdesetih godina prologa stoljea nastupilo je novo doba pristupa umarstvu. Velika pomo umarskoj struci primjena je raunalne tehnologije koja se intenzivno koristi vie od dvadeset godina. Stalno suenje hrasta lunjaka, povremeno bukve i sve uestalije smreke u proteklom razdoblju, uzrokovano mnogim imbenicima, u prvom redu padom razine podzemne vode na stanitima hrasta, utjecajem biotskih, abiotskih, antropogenih, te u nekoliko navrata olujno nevrijeme koje je zahvatilo pojedine gospodarske jedinice uvelike je naruilo stabilnost ekosustava i stanita, to je dovelo do smanjenja drvne zalihe. Bilo je potrebno uloiti velike napore i sredstva za sanaciju sastojina naruenoga sklopa, ije su posljedice vidljive i sada nakon duljega vremenskoga odmaka. Unato svim potekoama oko kontinuiranoga suenja uma u proteklih trideset godina nae su ume po ouvanosti i kakvoi drvne zalihe najljepe sastojine u Hrvatskoj. Tijekom protekloga rada umarija je pruala usluge privatnim umoposjednicima u kojima je bilo podosta problema u obavljanju potrebnih strunih poslova s obzirom na male povrine posjeda i velik broj vlasnika. Za kvalitetan rad i gospodarenje umama u privatnom vlasnitvu, da bi se podigla njihova kakvoa, potrebno je izdvojiti znatna sredstva, ponajprije s dravne razine.
10
PREDGOVOR
ume kojima gospodari umarija rasprostiru se na podruju pet opina i Grada Vrbovca s mnogim selima koja su smjetena uz prometnice i u kojima ivi vrijedno i marljivo stanovnitvo. Obraujui svoja polja naslonjena na ume, ono svojim vrlo korektnim odnosom prema umariji eli da meusobna suradnja bude uvijek na to uspjenijoj razini i na zadovoljstvo obiju strana. U proteklih ezdeset godina postojanja i rada umarije u njezinu podizanju i postavljanju na razinu poznatih umarija u Hrvatskoj zasluga pripada svima umarskim strunjacima koji su neki dulje, a neki krae vrijeme radili u njoj. Ovdje je prilika da im odamo duno potovanje i iskaemo zahvalnost za doprinos umarskoj struci i praksi, a posebno za doprinos u stvaranju i razvoju umarije Vrbovec. Zahvalnost upuujemo i mnogobrojnim prijateljima i tovateljima naih uma i nae umarije na svekolikoj suradnji u proteklo vrijeme njezina razvoja i rada.
uro Kauzlari
11
podnaslov
PRIGODNO O UMARIJI VRBOVEC
13
UME MOJE, TVOJE I NAE BOGATSTVO!
PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC
UM ARI JA VRBOVeC PRIM JER OUVAN Ja UM A ZA BUDUE GENERACI JE
Posebna mi je ast to kao potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva mogu dati prigodni proslov ovoj vrijednoj monografiji o umariji Vrbovec, publikaciji koja svjedoi o njezinu razvoju i znaenju za cijeli vrboveki kraj, u kojem sam i ja roen, u kojem ivim i s kojim sam vrsto vezan. Vrijedni ljudi Vrbovca i njegove okolice stoljeima uivaju blagodati ovoga prostora skladno proaranoga umama, oranicama i vodotocima. Teak i portvovan rad, voen eljom za unaprjeenjem uvjeta ivota i potovanjem prema umi kao nacionalnomu bogatstvu, osiguravao je i u najteim vremenima znatan udio u obiteljskoj egzistenciji i dodatnu vrijednost nunu za stabilan i dugoroan razvoj drutva u cjelini. Trajni poticaj strunomu i odgovornomu odrivomu gospodarenju umama vrbovekoga kraja i formalno poinje 12. rujna 1951. godine osnutkom umarije Vrbovec. Gospodarei isprva na 4263 ha dravnih uma, rasporeenih u tri gospodarske jedinice, umarija Vrbovec postupno je rasla do dananjih 8250 ha uma i umskoga zemljita u dravnom vlasnitvu, rasporeenih u est gospodarskih jedinica, koje se rasprostiru preko est opina. Tomu svakako valja pridodati gotovo jednaku povrinu privatnih uma koje takoer potpadaju pod brigu umara i umarije Vrbovec. Mnogobrojne reforme, preustroj i promjene sustava bili su tek prolazne mijene u 60-godinjoj povijesti ove umarije. Usporedo s tom povijeu, samozatajno i tiho, ba kako i uma die, predan i struan rad mnogih umara i djelatnika vrboveke umarije desetljeima je pridonosio i ostavio dubok trag, ne samo u ouvanju i odrivom gospodarenju umama nego i u ukup nom napretku lokalne i ire zajednice. U poecima primarno usmjereno proizvodnji i pridobivanju umskih proizvoda, dananje umarstvo sve se vie okree ouvanju i optimalnomu vrednovanju opekorisnih funkcija uma kao osnovnoj pretpostavci odrivoga razvoja i kljunomu odgovoru na sve prisutnije globalne klimatske promjene i ekoloke probleme, ijih smo posljedica svakodnevni svjedoci. U prilog tomu govore i specijalni rezervati umske vegetacije koji su osnovani na podruju gospodarske jedinice Bukovac Varoki lug. No, ne samo rezervati umske vegetacije ve i specijalni zooloko-ornitoloki rezervat koji se nalazi takoer u sklopu ove gospodarske jedinice, upuuje na iznimno bogatstvo bioloke raznolikosti uma ovoga podruja. Kao potvrdu prestinoga genotipa ovih uma potrebno je istaknuti i nekoliko umskih sjemenskih
15
19512011.
objekata odabranih radi prenoenja pozitivnih genetskih svojstava umskim reprodukcijskim materijalom uzgojenim iz njih na nove umske ekosustave. Stoga i ova monografija ilustrira i slikovito prikazuje iroku lepezu umarskih poslova i uvjerljiv je dokaz da trupci nisu jedina umarska preokupacija, ve samo jedan u niski plodova i neizmjernih mogunosti koje prua uma ako se njome struno i odgovorno gospodari. Vrboveke ume i umarija Vrbovec kao nositelj ukupne umarske djelatnosti ovoga kraja ogledni je primjer odrivoga gospodarenja umama u Republici Hrvatskoj. Hrastove ume ove umarije svoj dobar glas proirile su i izvan granica Lijepe Nae preko mnogobrojnih meunarodnih znanstvenih i strunih umarskih delegacija, koje se uvijek iznova upute i rado vraaju u njih. Nai pak umari, vrboveke ume i umariju na Vrbovcu drat e s toplinom u srcu, kao primjer ouvanja uma sa svim njihovim ljepotama za budue generacije.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar umarstva, vodnoga gospodarstva i regionalnoga razvoja mr. sc. Boidar Pankreti
16
TREBALO JE ZNATI KAKO SAUVATI BOGATSTVO UM A ZA NAS DANAS
Bogate ume hrasta lunjaka, poljskoga jasena i crne johe, sve su to obiljeja kojima se ponosi umarija Vrbovec. U svojih 60 godina umari i svi ostali dosadanji djelatnici umarije dali su velik doprinos 250-godinjoj umarskoj tradiciji u Hrvatskoj. Omeena rijekama Velika i esma na istoku te rijekama Lonja i Glogovnica na zapadu, smjetena na podruju bilogorske Podravine, u rujnu 1951. godine, u nekadanjem kotaru Vrbovec osnovana je umarija Vrbovec. Kako su prolazile godine, tako su se mijenjali i naini ustroja i podruje ingerencije, a svoj dananji opseg djelovanja poprima 1991. godine otkada umarija Vrbovec djeluje u sastavu Uprave uma podrunica Bjelovar, odnosno Hrvatskih uma. U ovih 60 godina kroz umariju su prole stotine zaposlenih, mijenjali su se oblici ustroja i voditelji i zahvaljujui svim tim vrijednim ljudima vrboveki kraj danas ima velika bogatstva ume hrasta lunjaka i obinoga graba, ume hrasta lunjaka s velikom utilovkom i rastavljenim aem, ume poljskoga jasena s kasnim drijemovcem, ume crne johe s truljikom. Toj su se ljepoti divile proteklih godina brojne skupine umarskih strunjaka s razliitih kontinenata, a umarija je bila domain strunim posjetima kongresa IUFRO-a. Ima li boljega naina predstavljanja svoga kraja i domovine od onoga prirodnim bogatstvima? Njih se ne moe kopirati ni kupiti, posuditi ni otuiti. A umarija Vrbovec moe se pohvaliti poznatim specijalnim zooloko-ornitolokim rezervatom Varoki lug. Osim hrasta lunjaka posebnost je rezervata bogatstvo ivotinjskih vrsta i kao takav je idealan za multidisciplinarna znanstvena istraivanja, ali i edukaciju ire javnosti. Proetati Stazom priljateljstva s prirodom pravi je doivljaj za umare. Uzimajui u obzir samo ovaj mali istaknuti dio bogatstva flore i faune umarije Vrbovec, nitko ne moe ne odati priznanje svim dosadanjim djelatnicima i voditeljima. Trebalo je znati kako sauvati bogatstvo za nas danas, a dokaz je tomu i ova monografija. Prethodnici su nam ostavili veliko bogatstvo, ali i odgovornost. Zasluimo i mi svojim radom danas da za 60 godina nai nasljednici, kao mi danas, s ponosom mogu rei: estitamo i hvala vam!
Predsjednik Uprave Hrvatskih uma Darko Vuleti, dipl. in. um.

17
DOK UM A DIE, DISATI EMO I MI
UM ARI JI VRBOVEC UZ OBL JETNICU
U prigodi obiljeavanja ezdesete obljetnice od osnutka i poetka rada umarije Vrbovec zadovoljstvo mi je to kao voditelj Uprave uma podrunice Bjelovar mogu dati svoj osvrt na proteklo razdoblje u radu umarije i ujedno podrati ideju i trud pri tiskanju monografije, kojom se daje presjek rada jedne od petnaest umarija Uprave uma podrunice Bjelovar. umarija Vrbovec, smjetena sa svojim vrijednim umama izmeu rijeka esme i Velike na istoku, te Lonje i Glogovnice na zapadu, ima znaajnu ulogu unutar UP Bjelovar. Vrlo kvalitetne dravne ume, u prvom redu ume hrasta lunjaka kojima gospodari umarija Vrbovec, ine ju prepoznatljivom unutar Uprave uma, a i ire. S ukupnom povrinom od 8250 ha zauzima osmo mjesto po veliini ili 6 % od ukupne povrine Uprave uma. Po drvnoj zalihi kojom gospodari i koje ima vie od 2 300 000 m3 nalazi se na desetom mjestu sa 7 % od ukupne drvne zalihe Uprave uma. U godinjem planu sjea unutar UP Bjelovar umarija sudjeluje s 40 000 m3 ili 6 % drvnoga volumena. Kvalitetnom drvnom zalihom, koja po povrini i vrsti drvea veinom pripada hrastu lunjaku (53 %), u umariji Vrbovec znali su i znaju uspjeno struno i odgovorno gospodariti, to je, unato svim potekoama zbog promjena u staninim prilikama, vrlo teko. Razlozi tih tekoa lee ponajprije u poremeenom vodnom reimu te u mnogim biotskim i abiotskim utjecajima, to je uzrokovalo suenje nizinskoga brijesta u ranim ezdesetim godinama prologa stoljea te neprekinuto jako suenje hrasta lunjaka vie od trideset godina. U tim i takvim uvjetima, uz izuzetan napor generacija umara koji su radili u umariji Vrbovec u proteklo vrijeme, znalo se kvalitetno obnoviti povrine zahvaene suenjem, u prvom redu hrastom lunjakom, a i ostalim vrstama drvea nije se davalo nita manje znaenje, jer i u njima se kvalitetno i struno radilo na obnovi i gospodarenju. Potrebno je istaknuti da je umarija Vrbovec meu prvima otvarala umske predjele gradnjom umskih komunikacija i uvoenjem mehanizacije u svim fazama radova u umarstvu ezdesetih godina prologa stoljea. Kvalitetnim i strunim radom u umariji Vrbovec osigurana je osnovna zadaa umarske struke, a to je skrb za potrajnost u gospodarenju vrijednim sastojinama u osiguranju ekoloke i ekonomske koristi. Uza sve redovite poslove na gospodarenju umama u dravnom vlasnitvu umarija je od samoga poetka svoga rada davala usluge u umama u privatnom vlasnitvu, kojih na prostoru koje pokriva umarija Vrbovec ima
19
19512011.
preko 7000 ha. Strunim radom i pomoi vlasnicima uma eli se i u tim umama poboljati struktura drvne zalihe i pomoi umoposjednicima da primijene pravilan pristup gospodarenju u svim fazama radova u umi. Potrebno je istaknuti da umarija Vrbovec ima vrlo dobru suradnju sa umarskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim umarskim institutom iz Jastrebarskoga te mnogim znanstvenim institucijama izvan umarske struke koji svoj interes pokazuju za razna podruja i dogaanja u prirodi. Kao domain mnogim skupovima umara, domaih i inozemnih, umarija Vrbovec dostojno je predstavila umarsku struku, sebe, UP Bjelovar, ali i umarstvo Hrvatske u cjelini. elja mi je da se struni rad koji se u proteklom vremenu odvijao u umariji Vrbovec nastavi i u iduem razdoblju njezina djelovanja na tim prostorima za dobrobit uma i ire drutvene zajednice. Uz estitke kolektivu umarije Vrbovec u prigodi ezdesete obljetnice osnutka i rada, elim da mu se ostvare sve zamisli, kako na osnovnom, umarskom podruju djelovanja, tako i na vrlo vanom ljudskom.
Voditelj Uprave uma podrunice Bjelovar Stjepan Ivezi, dipl. in. um.
20
VANA KARIKA U RADU HRVATSKOGA UM ARSKOGA DRUTVA
Osobita mi je ast to mi se pruila prilika da se povodom objavljivanja ove, za umariju Vrbovec i Upravu uma podrunicu Bjelovar, izuzetno vane i vrijedne monografije, osvrnem na zasluge i sudjelovanje njenih djelatnika u brojnim aktivnostima bjelovarskoga Ogranka HD-a. umarija Vrbovec oduvijek je bila pojam napretka i uspjene primjene svih naela umarske struke, te kao takva uzor mladim umarima. Zaposliti se i odraditi pripravniki sta u umariji Vrbovec, svima onima koji su tek iza sebe ostavili studentske klupe, bila je i jest stvar prestia. Zasluga za takav dobar glas pripada upravo djelatnicima umarije koji su svojim ozbiljnim i predanim pristupom poslu znali prenijeti svoja iskustva i znanja i time privui panju buduih mladih strunjaka. Tomu u prilog govori i dugogodinja suradnja sa umarskim fakultetom Zagreb i umarskim institutom Jastrebarsko koji su prepoznali susretljivost vrbovekih umara i potencijale njihovih sastojina, uvrstivi ih u svoja redovita znanstvena istraivanja i terensku nastavu. Prema broju lanova bjelovarskoga Ogranka HD-a umarija Vrbovec jedna je od najbrojnijih, te je kao takva iznjedrila kadrove koji su svojim predanim i strpljivim radom, esto nesebino koristei i svoje slobodno vrijeme, sudjelovali u brojnim aktivnostima HD-a, a nerijetko bili i idejni zaetnici nekih projekata koji su trajno obiljeili rad bjelovarskoga Ogranka i Hrvatskoga umarskoga drutva uope. Tomislav Starevi, bivi upravitelj umarije Vrbovec, kao predsjednik bjelovarskoga Ogranka HD-a i dopredsjednik Hrvatskoga umarskoga drutva u najteem razdoblju hrvatske povijesti (od 1990. do 1996. godine), kada su i naa drava i nae poduzee trpjeli razna drutvena, politika, socijalna i druga previranja nastala kao posljedica Domovinskoga rata, uporno je radio na promicanju umarske struke i znao je usmjeriti panju javnosti na probleme koji su u to doba bili prisutni u umarstvu. uro Kauzlari, njegov nasljednik na poslovima upravitelja umarije Vrbovec, koje i danas uspjeno obavlja, zajedno sa svojim djelatnicima, nastavio je slijediti ve uhodanu praksu educiranja kadrova i informiranja javnosti o znaenju umskih ekosustava za ivot na zemlji. Organiziranjem brojnih strunih i kulturnih dogaanja, izlobi, predavanja, strunih seminara i sl. u suradnji sa HD-om i lokalnim zajednicama, te izgradnjom pounih staza (Varoki lug), umarija Vrbovec daje znatan doprinos promidbi umarske struke.
21
19512011.
ume na podruju vrboveke umarije jedne su od najouvanijih u Hrvatskoj i Europi i predstavljaju kolski primjer prirodne obnove umskih sastojina, to je rezultat dobro organiziranoga rada i kvalitetnoga gospodarenja umama koje je dignuto na najviu razinu. Stoga nije sluajno da brojni umarski strunjaci iz raznih zemalja svijeta kao gosti Hrvatskoga umarskoga drutva i umarskoga fakulteta, dolaze upravo na podruje umarije Vrbovec gdje obilaze i upoznaju prirodno obnovljene sastojine, koje su danas rijetko mogu nai u civiliziranom svijetu. U znak zahvalnosti za osobni doprinos i stalnu suradnju s Hrvatskim umarskim drutvom te promidbu struke, Skuptina HD-a Ogranka Bjelovar na svojoj je sjednici, odranoj u svibnju 2010. godine, izabrala uru Kauzlaria za predsjednika novoimenovanoga Suda asti kao najviega etikoga tijela Ogranka koje se brine za poteno i asno obavljanje svih aktivnosti, kao i dunosti i ponaanje lanova Ogranka u skladu s etikim i moralnim vrijednostima. Najznaajniji projekt HD-a Ogranka Bjelovar svakako je meunarodna izloba uma okom umara, ije postojanje treba prije svega zahvaliti iskusnomu i renomiranomu umaru iz Vrbovca eljku Gubijanu, dugogodinjemm lanu HD-a. Kao veliki zaljubljenik u umu i fotografiju, zasluan je za pokretanje izlobe uma okom umara koja je danas, nakon 14 godina duge tradicije, postala najvei izvozni proizvod HD-a, poznat u Europi i ire. Jer, upravo su ove godine, povodom sveanoga otvorenja 2011. godine kao Meunarodne godine uma, a u okviru 9. zasjedanja UN-ove konferencije za ume (UNFF), fotografije hrvatskih umara krasile predvorje zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. Ne postoji ni jedna drava, lanica UN-a koja danas nije ula za ume u Hrvatskoj, njihovu ljepotu, kvalitetu i prirodnu obnovu, a ba je izloba uma okom umara najbolje predstavila Hrvatsku i njezino prirodno zeleno bogatstvo. Zbog brojnih zasluga na organiziranju izlobe, a time i promicanju umarske struke u zemlji i svijetu, bjelovarski Ogranak HD-a na svojoj redovitoj godinjoj skuptini 2010. godine oduio se eljku Gubijanu izabravi ga za trajnoga poasnoga dopredsjednika Hrvatskoga umarskoga drutva Ogranka Bjelovar. Osim spomenutih kolega umara svoje zasluge u radu HD-a imaju i mnogi drugi zaposlenici umarije Vrbovec koje je ovdje teko poimence i nabrojiti.
22
I zato, svim lanovima bjelovarskoga Ogranka HD-a iz umarije Vrbovec, koji su svojim predanim radom na svim aktivnostima umnogome zasluni za status kojega na Ogranak danas uiva u strunim umarskim krugovima kod nas i u inozemstvu, neizmjerno hvala. U Bjelovaru, kolovoz 2011.
Predsjednica Hrvatskoga umarskoga drutva Ogranak Bjelovar Marina Mami, dip. in. um.
23
ZDRAVA UM A I NAE JE ZDRAVL JE
UM ARI JA VRBOVEC POLIGON HRVATSKE UM ARSKE ZNANOSTI I NASTAVE
U dugoj, gotovo dvjesto pedesetogodinjoj povijesti umarstva Hrvatske 60 godina otkada djeluje umarija Vrbovec moda je kratko razdoblje. Meutim, osim godina koje nas najee informiraju samo o jednom pokazatelju, ima jo dosta znaajnih podataka, posebno kad je rije o umi i umarstvu, koji se mogu ugraditi u realnu sliku onoga to elimo vrednovati i ocjenjivati. Rad vrboveke umarije punih ezdeset godina temeljio se na spoznajama do kojih je dolazila umarska struka i znanost. Pri tome je vrlo znaajno da se do tih spoznaja u mnogo sluajeva dolazilo istraivanjima, pokusima i izmjerama provedenim u njezinim umama i uz pomo i suradnju njezinih strunjaka i zaposlenika. ume kojima danas gospodari umarija Vrbovec i ljudi koji su u njoj uvijek bili stvarni pokreta svega progresivnoga to se u njoj dogaalo i dogaa, mnogo su bolji pokazatelj njezine stvarne nazonosti na ovim prostorima te daju svoj prilog vrijednosti i prepoznatljivosti ovoga poznatoga hrvatskoga povijesnoga grada. Godinu 2011. moemo nazvati i godinom umarskih obljetnica jer ima posebno znaenje za institucije u Republici Hrvatskoj koje su neposredno vezane uz njezine ume i umarstvo. Spoznaje o znaenju uma i umarstva za sve ljude ove Zemlje bile su razlog da Forum za ume Ujedinjenih naroda, na inicijativu Republike Hrvatske, na 5. zasjedanju u svibnju 2005. godine pokrene proceduru da se 2011. godina proglasi Meunarodnom godinom uma. Zbog toga je rezolucijom Ope skuptine UN-a od 20. prosinca 2006. ova, 2011. godina proglaena Meunarodnom godinom uma. Ovu je godinu na inicijativu Republike Hrvatske Opa skuptina UN-a proglasila godinom uma to je veliko priznanje Republici Hrvatskoj, njezinu umarstvu i svim njezinim graanima Hrvatska umarska znanost i umarska struka, koju ponajbolje predstavljaju Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, ove godine obiljeava 50. godinjicu neprekinutoga financiranja znanstvenoga rada te tako uzajamno pridonose razvoju umarstva i umarske znanosti. Poelo je kad su umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Institut za umarska istraivanja umarskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu zajedno sa umarskim institutom Jastrebarsko te umarskom operativom i Poslovnim udruenjem umskoprivrednih organizacija izradili znanstvenoistraivake
25
19512011.
projekte, koji su u ono vrijeme bili od interesa za hrvatske ume i umarstvo. U projekte su bila ukljuena fundametalna, primijenjena i razvojna istraivanja, uglavnom za petogodinje razdoblje, pa se ta praksa nastavila do dananjih dana. Pedeseta je obljetnica obiljeena znanstvenim skupom u travnju 2011. godine na umarskom fakultetu u Zagrebu pod motom Meunarodna godina uma u svjetlu 50-godinje uske suradnje hrvatske umarske znanosti i struke. Posebno nam je zadovoljstvo to se i umarija Vrbovec, obiljeavajui 60-godinjicu svoga osnivanja, moe pridruiti ovim, za Republiku Hrvatsku i njezino umarstvo znaajnim obljetnicama, jer se tijekom svoga postojanja i rada oslanjala na umarsku znanost koju je na mnogo naina i podravala. Tko dobro poznaje hrvatske ume, a posebno njihovu povijest i sadanjost, stavit e umariju Vrbovec u red vrlo znaajnih umarija koje pridonose osobitosti hrvatskih uma zbog uzornoga gospodarenja sastojinama autohtonih klimatogenih vrsta drvea u kojima hrast lunjak ima dominantno mjesto. Rezultati su toga rada vidljivi u sastojinama nizinskih, ali i breuljkastih terena. ume su vjeni promatrai i snimatelji svega to se u njima i u njihovu okoliu dogaalo i dogaa. Tko ih dobro poznaje, moe iz njihove strukture i temeljnih obiljeja iitavati to se tijekom njihova vjenoga ivota dogaalo s klimom, tlom, vodom, a i s ljudima s kojima su uvijek bili nedjeljiva cjelina. Zemljopisni poloaj, raskrsnica putova, sukobljavanje civilizacija i vjera na ovom vrbovekom podruju, kao i diljem cijele Hrvatske, imali su znaajan utjecaj na opstanak uma s jedne strane i razvoj umarske struke i znanosti kao protutee propadanja i nestanka uma, s druge strane. uma i ovjek su vjekovno povezani u prirodnu i neraskidivu vezu koja u kontinuitetu traje od nastanka ovjeka do dananjih dana. Pojedine faze razvoja ljudskoga drutva moemo promatrati u kontekstu odnosa prema umi. Svi usponi i padovi u gospodarskom i civilizacijskom razvoju drutva odreeni su i prepoznatljivi u njegovu svekolikom odnosu prema umi. Taj odnos moemo odrediti u nekoliko etapa koje traju od onih dana kad je ovjek pored ve postojee fitocenoze, zocenoze i mikrobiocenoze bio etvrti ravnopravni lan te umske biocenoze, ravnopravno se razvijao na tom stanitu i u izravnoj i svekolikoj vezi sa svim lanovima biocenoze
26
Za sjeanje na uspjenu obnovu hrasta lunjaka u GJ esma 78b, 1997. godine Slijeva: Slavko Mati, uro Kauzlari, Tomislav Starevi, Ivan urii
ostvarivao uvjete za svoj opstanak i razvoj. Razvijao se sa umom, ali i stradavao u katastrofama koje su ih tijekom toga dugoga razdoblja pratile. On je ve tada stihijski sjekao umu ponajprije zbog dobivanja plodnoga tla, ogrjeva i hrane. Puno je vremena prolo i mnoge su se promjene dogaale na ovim vrbovekim prostorima do trenutka kad se u drugoj polovici osamnaestoga stoljea u europskim i naim prostorima utemeljuje umarska struka i znanost. Ove su ume to vrijeme doekale u punoj snazi svoje prirodne praumske strukture i stanita. To je vrijeme kad je u Europi zavladao strah od nestanka uma zbog njezine stihijske, neorganizirane sjee koje su europske ume vodile prema propasti. Naalost, to je vrijeme kad su se europske autohtone ume poele pretvarati u smrekove i borove kulture, a posljedice se toga osjeaju i danas kad se te ume kontinuirano sue na povrinama od vie stotina tisua hektara. Hrvatsko umarstvo toga vremena nije upalo u tu pogreku. Za to ima dosta povijesnih, organizacijskih i strunih razloga. U nas, kao i u ostalom dijelu Europe, to razdoblje poinje osnivanjem umarstva kao struke i znanosti prija nekih 250. godina, tonije 1765. godine kada je napisan prvi umarski struni opis i nacrt uma za ume triju pukovnija: Like, Otoke i Ogulinske. U to je vrijeme Hrvatska bila u sastavu Habsburke Monarhije, a osnivanjem Vojne krajine (1702) i njezinim ureenjem (1746) u 12 pukovnija du cijeloga graninoga podruja osniva se umarska sluba temeljena na vojnim naelima, a svaka je pukovnija imala ured za umarstvo. Godine 1769. carica Marija Terezija objavljuje uredbu umski red, koji je pisan na hrvatskom i njemakom jeziku i u kojem se pravno regulira odnos i postupak prema umi, a moemo ga prihvatiti kao prvim udbenikom o umama u nas. Najvee znaenje umskoga reda je u tome to se prvi put u organiziranom umarstvu istie naelo potrajnosti, danas odrivi razvoj, kao temeljno naelo koje do dananjega dana ima vano mjesto u zatiti i ouvanju uma u Europi. Po naelu potrajnosti povrine uma moraju trajno biti iste ili vee, a isto tako i drugi parametri i vrijednosti znaajni za umu. Za Hrvatsku je to jedna od znaajnih etapa odnosa ovjekuma, jer tada ovjek strunjak, organiziran, voen i rukovoen postojeim zakonskim propisima, postupa po umskom redu drei se naela potrajnosti koji je spasio i do danas odrao u nas jo uvijek postojee autohtone prirodne ume.
27
Posjet ekih umarskih inspektora, listopad 2008. godine
Meunarodni struni skup o vodama u organizaciji Hrvatskoga umarskoga instituta Jastrebarsko
19512011.
Vrboveke ume i uope vrboveki kraj nisu bili izvan dogaanja i aktivnosti koje su voene kad je u neposrednoj blizini Vrbovca, u Krievcima osnovano Gospodarsko-umarsko uilite. To umarsko uilite, prvo u ovom dijelu jugoistone Europe, djelovalo je kao snaan poticaj irenju strune, obrazovne i znanstvene umarske misli u Hrvatskoj. Osnivanjem umarske akademije na Sveuilitu u Zagrebu 1898. godine te osnivanjem Gospodarsko-umarskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu 1919. i osamostaljivanjem umarskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu 1960. godine hrvatska umarska struka dobiva sve bolje obrazovne, strune i znanstvene umarske poticaje koji snano utjeu na ouvanje prirodnosti i potrajnosti hrvatskih uma. Hrvatsko je umarstvo u danas preko dva i po stoljea organiziranom djelovanju iznjedrilo zagrebaku kolu uzgajanja uma koja je dio prirodne kole uzgajanja uma. Temeljna su naela i znaajke zagrebake kole uzgajanja uma gospodarenje prirodnim umama uz uvaavanje potrajnosti ili odrivoga razvoja, prirodno pomlaivanje pod zastorom kroanja uz trajno ouvanje umskoga tla, umjetno pomlaivanje po naelima prirodnoga, odravanje strukture i stabilnosti njegom, umskouzgojni postupci koji trebaju usmjeravati razvoj sastojine prema naelima razvoja praume, ali na temelju kriterija koji proizlaze iz ciljeva gospodarenja. Prelaskom umarske akademije u novoosnovani Poljoprivredno-umarski fakultet (1919. godine) osniva se na umarskom odjelu Zavod za uzgajanje uma. Osnovao ga je prvi dekan fakulteta, predstojnik Zavoda i profesor uzgajanja uma prof. dr. Andrija Petrai, koji je 1907. doktorirao na sveuilitu u Mnchenu, a 1912. postao profesor uzgajanja uma na umarskoj akademiji u Zagrebu.
Terenska nastava studenata umarskoga fakulteta iz Zagreba
Izlaganje o umskom sjemenu; skup u prigodi obiljeavanja 50. obljetnice umskoga sjemenarstva u organizaciji Hrvatskoga umarskoga instituta Jastrebarsko
Osnivanjem Zavoda za uzgajanje uma, uz veliko zalaganje prof. dr. Andrije Petraia, prof. dr. Milana Ania, prof. dr. Ive Dekania i svih danas ivuih profesora uzgajanja uma, zagrebaka kola uzgajanja uma sve se vie razvija i usavrava na temeljnim naelima uzgajanja i odravanja prirodnih uma. Ona je danas poznata i priznata u cijeloj Europi i ire. Danas se veina europskih zemalja vraa naelu prirodnoga gospodarenja po naelima potrajnosti te su u tom smjeru napravile prvi znaajan iskorak zabranom istih sjea. Dananje vrlo dobro stanje uma na podruju Vrbovca iskljuivo je rezultat kontinuiranoga strunoga rada umarskih strunjaka koji su obrazovani i
28
koji rade po naelima zagrebake kole uzgajanja uma. Mnogi posjeti vrbovekim umama, posebno stranih ekskurzija i strunjaka, motivirani su eljom upoznavanja rezultata rada u umama temeljenim na naelima zagrebake kole uzgajanja uma. Puno je povijesnih podataka o pravim umskouzgojnim i ostalim postupcima, poticanim spoznajama umarske struke i znanosti koji su primjenjivani u vrbovekim umama. Sve je to ilo u prilog stvaranju i odravanju kvalitetnih jasenovih, hrastovih i bukovih uma kojima se Vrbovec i njegovi umari, a i hrvatska umarska struka danas s pravom ponose. Najstarije sastojine hrasta lunjaka na podruju vrboveke umarije imaju blizu dvjesta godina, a rezultat su smiljenoga, strunoga ljudskoga rada koji je poznavao i uvaavao prirodne zakonitosti koje vladaju u njima. One najstarije, ali i sve mlae, pa i najmlae dokazuju koliko je dugo ovjek strunjak ivio s njima, za njih i od njih. Stanje uma svakoga drutva govori o ljudima koji su rasli i razvijali se pod njihovim okriljem, o njihovu povijesnom razvoju, standardu, kulturi, bitkama koje su vodili i ivotnim opredjeljenjima koja su stvarali. Zbog uzajamne povezanosti ovjeka i ume kakvoa jednoga govori o kakvoi drugoga i obrnuto. Upravo tu vrijedi uzreica: Kad vidim kakve su vam ume, rei u vam kakvi ste ljudi. Ta je misao roena u razmiljanju o vrbovekoj umariji, umama kojima ona gospodari i o ljudima koji ih okruuju. Vrsni umarski strunjaci, u prvom redu umarski inenjeri, tehniari i umski radnici, a posebno kvalitetne umske sastojine temeljni su razlog to su s vremenom Vrbovec i njegova umarija postali sredite okupljanja umarskih domaih i stranih strunjaka, bilo da se radilo o znanstvenicima, strunjacima iz prakse ili studentima umarstva. Danas s pravom moemo tvrditi da je umarija Vrbovec sa svojim umama postala poligon hrvatske umarske znanosti i nastave u koju su osim uma ukljueni svi njezini kadrovi. lanovi Katedre za uzgajanje uma umarskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu od 1971. godine do dananjih dana vrlo intenzivno na podruju ove umarije obavljaju svekolika znanstvena istraivanja, osnivaju trajne pokusne plohe, bave se problemima njege i obnove sastojina, prouavaju i prate prirodnu i umjetnu obnovu, istrauju broj biljaka i razmake sadnje pri obnovi sastojina, istrauju kontejnersku proizvodnju hrasta lunjaka, prouavaju i kartiraju umske zajednice i umska tla, istrauju podzemnu i poplavnu vodu, bave se problemom suenja, istrauju obiljeja kasnoga
29
Meunarodni skup o gospodarenju umama hrasta lunjaka. Sasvim desno je Hranislav Jakovac.
Obnova hrasta lunjaka zanimala je eke umare. Zdesna: Branimir Prpi, eki kolega, Nada Kuan, uro Kauzlari
19512011.
hrasta lunjaka, istrauju umskouzgojna svojstva hrasta lunjaka, hrasta kitnjaka, poljskoga jasena, crne johe, obinoga graba, obine bukve i bave se drugim brojnim istraivanjima. Isti je sluaj i s ostalim katedrama umarskoga fakulteta te s lanovima Hrvatskoga umarskoga instituta u Jastrebarskom. Mnogi diplomski, specijalistiki, magistarski i doktorski radovi upravo su napravljeni na podruju uma ove umarije. Zbog svega navedenoga vano je istaknuti da su brojni znanstveni radovi objavljeni u nas i u inozemstvu obiljeeni rezultatima do kojih se dolo u ovim sastojinama.
Jo jedan skup o utjecaju podzemne vode na suenje hrasta
Osim znanstvenih istraivanja vano mjesto zauzima i terenska nastava studenata, domaih i stranih, te nastava uenika srednjih kola. Terenske nastave studenata umarskoga fakulteta gotovo svih katedara i nastavnih strunih predmeta duga su i obostrano korisna tradicija ove umarije. Mnogobrojne ekskurzije i pojedinani posjeti njemakih, vicarskih, austrijskih, ekih, slovakih, estonskih, vedskih, finskih, amerikih, maarski, bosanskohercegovakih i drugih studenata, strunjaka i znanstvenika iz cijeloga svijeta samo su jedan dio meunarodne aktivnosti umarije Vrbovec. Samo u razdoblju od 1969. do 2005. godine na podruju ove umarije odrane su 22 domae i 18 meunarodnih strunih ekskurzija te 44 terenske nastave studenata. umarija je Vrbovec bila domain triju svjetskih kongresa, od kojih posebno spominjemo vrlo uspjeni, a po sudionicima iz velikoga broja zemalja rekordni Svjetski kongres o hrastu odran 2000. godine. Brojna znanstvena istraivanja na podruju umarije Vrbovec koja su proveli mnogi znanstvenici, trajne pokusne plohe, objavljeni diplomski, specijalistiki, magistarski i doktorski radovi te mnogobrojni znanstveni radovi objavljeni u domaim i stranim asopisima, samo su jedan pokazatelj svestrane djelatnosti i znaenja ove umarije. Sve su ume na podruju umarije Vrbovec visoke kakvoe, dobro i brino njegovane te prirodno pomlaene. U strukturi sastojina toga podruja prevladava hrast lunjak kao temeljna vrsta, koja daje znaajno obiljeje ovoj umariji, a predmet je svekolikoga interesa znanstvene, strune i ostale javnosti. To nije nikakvo iznenaenje jer je hrast lunjak takva vrsta drvea koja daje obiljeje cijelomu hrvatskomu umarstvu, a postao je simbol mnogih osobina koje su svojstvene naim prostorima i ljudima. Hrast lunjak svojom pojavom simbolizira ivotne uvjete koji su prepoznatljivi u svojstvima tla, vodnoga reima i klime, a njegov se utjecaj iri na
30
vicarski umari u posjetu umariji
ekoloke, socijalne, gospodarske, kulturne, nacionalne i vjerske osobine i uvjete kojima se tisuama godina prilagoavao, razvijao i oblikovao hrvatski ovjek. Ovaj hrast nosi vrhunska obiljeja kakvoe drva izraene u estetskim, fizikalnim, kemijskim i uporabnim svojstvima, koja imaju samo plemenite vrste drvea. Dokazano je da je on najplemenitiji od plemenitih vrsta drvea, tvrd, trajan, postojan i vjean upravo kao i hrvatski vrboveki ovjek koji se tisuama godina razvijao u sjeni njegovih kroanja. Zbog svega navedenoga nije nikakvo udo to je hrast lunjak opisan u mnogim radovima, pa tako i u monografiji Hrast lunjak u Hrvatskoj napisanoj na hrvatskom i engleskom jeziku. Napisali su ju hrvatski umarski znanstvenici u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Centar za znanstveni rad Vinkovci i Hrvatskih uma p.o. Zagreb 1996. godine. Ovdje istiemo da su mnogi rezultati istraivanja izneseni u ovoj monografiji nastali nakon dugogodinjih istraivanja na podruju cijeloga areala lunjakovih uma u Hrvatskoj, a posebno u umama umarije Vrbovec. To je trajni spomenik hrastu lunjaku, jednoj od najvrednijih hrvatskih vrsta drvea, kojemu su ume i strunjaci umarije Vrbovec trajno ugraeni u njegove temelje. Ovom prilikom, kad je umarija Vrbovec, njezini ljudi i njezine ume s dominantnim hrastom lunjakom u sreditu naega zanimanja, ne moemo a da ne citiramo jednu znanstvenicu i pjesnikinju koja je napisala:
umari europskih umarskih drutava na strunoj ekskurziji u organizaciji HD-a za vrijeme Meunarodnoga natjecanja umarskih radnika, rujan 2010. godine
Kad reknem hrast znam da je velik i snaan. Kad reknem hrast pomiljam na visinu i prostornost, razgranatost i bujnost, zamiljam raskonu ljepotu bogomdanoga bogatstva. Kad reknem hrast mislim na kronju i stablo, dodirujem hrapavost kore, nasluujem dubinu korijenja, prstenje godova, nerazmrsivi splet kapilara, udim se tajanstvenoj radionici asimilacije, transpiracije i osmoze. Kad reknem hrast vidim ipkaste palae u Veneciji, parlament u Budimpeti, muzeje u Beu i luku u Hamburgu, vidim dvorce i crkve, rezbarena vrata i prozore od slavonske hrastovine, ponosim se ljepotom i postojanou akovake katedrale to je ponikla u srcu hrastove domaje.
31
Posjetili su nas vedski umovlasnici
19512011.
Profesor i uenici Zdesna: Renata Vuk, Marijan Bedekovi, Slavko Mati, uro Kauzlari i eljko Gubijan
Ako bismo htjeli nastaviti u istom stilu, jo bismo rekli:
Kad reknem vrboveke hrastove ume elim da ive vjeno, kao to to dolikuje hrastu, uz vjenost i postojanost umarije i njezinih ljudi, bez kojih hrastove ume ne bi bile kvalitetne ni vjene. Kad reknem vrboveke hrastove ume sjetim se divnih godina koje sam im posvetio istraujui ih, divei im se, najvie s prijateljima, od kojih su neki, oni najvei, otili u vjenost s osmijehom koji su uvijek nosili u susretu s nama i hrastovim umama. U Zagrebu, svibanj 2011. Prof. emeritus dr. sc. dr. mult. h.c. Slavko Mati, predsjednik Aklademije umarskih znanosti i redoviti lan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
32
JEDNOMU VREMENU NA AST I SPOMEN
Stara je istina kako svemu onomu to nije zapisano prijeti trajan zaborav, pa onda izlazi kao da se nita nije ni dogodilo. Zbog te spoznaje poelio sam i osjetio obvezu te odluio pisanom rijeju ostaviti svoj osobni, mali i skromni trag o vremenu provedenom u kolektivu umarije Vrbovec, o vremenu ljubavi, strasti, davanja, zanosa, uenja i napose o vremenu ispunjenom radou stvaranja. Razlog i vrst motiv jest sigurno ezdeset godina postojanja i nadasve uspjenoga rada umarije Vrbovec, kao i mojih etrdeset godina u tom vremenu (19652005). Samo je sluaj htio, na moju veliku radost, da se 60. obljetnica umarije Vrbovec poklopi s Meunarodnom godinom uma, koju su Ujedinjeni narodi proglasili 20. prosinca 2006. godine. Kako se nita na ovom svijetu ne dogaa sluajno, tako je teko pretpostaviti da je poslanstvo i struno ostvarenje ljudi, zaposlenika umarije Vrbovec, bilo rezultat sluajnosti. Sve to se dogaalo rezultat je okolnosti, vremena, sklonosti i utjecaja okoline. Moda je moj zanos u usporeivanju onih i ovih dananjih vremena uvjetovan jednim udnim i zastraujuim osjeajem da se danas sve, ali ba sve podreuje osobnim interesima, dok su zajedniki ciljevi i interesi stavljeni u neki drugi plan. Prihvatili smo jadnu istinu kako za novac moemo kupiti kolu, sudsku presudu, invalidsku mirovinu, urbanistiki plan, ekoloku studiju i zdravlje. Zar je istina da naim intelektualnim svijetom dominira strah od sukoba s vlau, zar je stvarno istina da ih vlast moe ive pokopati i zauvijek unititi njihovo javno djelovanje? injenica jest kako ljudi od moralnoga, javnoga, strunoga autoriteta i vizije uglavnom nikomu ne trebaju jer su teki za manipulacije, pa se njih mora razjuriti samo zbog toga jer im je sredstvo za rad vlastiti mozak i savjest. Kako inae objasniti da se taj umni, a pregaeni svijet moe bez grinje savjesti potpisivati pod ono u to i sam ne vjeruje, jer zna, ili bi nedvojbeno morao znati. Pitanje svih pitanja jest: imamo li pravo na improvizacije, voluntarizam, obmane, impotentnost, pa ak i lamperaj? Znai li to da smo prihvatili stanje u kojem je meni s mojom sinekurom dobro, a utjecaj na ivotne tokove neka ostvaruju oni drugi, pa bili oni i obini bedaci. Svima nama nedostaje odgoj za kritinost, kao da ne znamo da razvoja nema bez konkurencije. Poslovino je poznata naa utnja do grla ili u najboljem sluaju samo jalovo jamranje. U tako neprosvijeenom drutvu demokracija je paravan moi bez odgovornosti te neizbjeno vodi u manipulativnu vladavinu vjetih mediokriteta koji to drutvo iskoritavaju, okradaju i siromae, jer ni za to drugo nisu sposobni ni motivirani. ini se da smo naslijedili vazalski mentalitet pa ne znamo to uraditi s vlastitom slobodom.
33
19512011.
Sa zapadnim svijetom s lakoom smo prihvatili galopirajuu odsutnost zdravoga razuma, to jest neuvjebanost praktinoga i kritikoga razmiljanja kakvo su oduvijek prakticirali seljaci, ribari i obrtnici da ne umru od gladi. U prirodi pravo na ivot imaju samo oni koji se za njega trajno i poteno bore, u toj borbi budu ranjavani ili ak pogibaju, no dvojbe oko ispravnosti toga puta nema; on je istina, on je uzvien i jedino on nudi opstanak. Kako smo shvaali znaenje prirodnih uma i uope umarstva? U to vrijeme jo nismo bili dovoljno naoruani svim znanjima o opekorisnim vrijednostima i znaenju umskih ekosustava, ali smo ivei sa umom, od nje i za nju, jasno prepoznavali da opa dobra to ih daju prirodne ume mnogostruko nadilaze vrijednost lako izmjerljivih materijalnih umskih proizvoda. Moda tragove toga shvaanja treba traiti i u naim genima jer je veina nas iznikla u lugarskim obiteljima u kojima su generacije izrastale i ivjele s prirodom i umom. Moda smo tada znaenje i vrijednost stanita vie osjeali nego o njem znali, ali bilo nam je jasno da prirodna uma moe rasti i trajno opstajati samo na zdravom, ouvanom i trajno njegovanom stanitu. Sa svakim smo stablom razgovarali, osjeali i zajedno s njim bolovali. Gotovo sve umskouzgojne radove na njezi odraivali smo s ljudima iz oblinjih sela, veui ih na taj nain uz umu, njegujui i obrazujui njihov odnos prema umi kao neemu svetomu. Neto, to se odonda nije bitno izmijenilo, to je odnos prema pravoj trinoj vrijednosti drveta. Jo uvijek se vlasnik uma (drava), naalost, odnosi prema umi kao, istina, opemu dobru, ali dobru koje imamo napretek pa moe i poesto mora sluiti kao priuva za vrijeme ekonomskih nevolja ili pak pogrena osnova za opstanak nerazvijene industrije prerade drva. Svijet je odavna shvatio kako su najrazvijenije drvne industrije u zemljama koje nemaju vlastitih uma pa drvnu sirovinu moraju kupovati na tritu. Odnos drave prema umi potvrivao se redovito u nepostojanju mjerodavnoga posrednika (arbitra) pri velikim zahvatima u prostoru (hidrotehnikim radovima, regulaciji vodnih tokova, izgradnji hidroenergetskih sustava, komunikacija i slino). Tako poesto ranjen okoli trpio je i odupirao se, ali je s fiziolokim slabljenjem uglavnom stradao, gubio ravnoteu i kao posljedicu nosio suenje, pa onda i oteanu, a skupu, ubrzanu prirodnu obnovu
34
Zrela sastojina hrasta lunjaka
Osigurana budunost hrastika
uma. Sasvim su mi svjee slike masovnoga suenja nizinskoga brijesta, pa onda ve viedesetljetno suenje i obnova uma hrasta lunjaka. Borili smo se, koliko smo mogli, protiv izgradnje, na primjer, velikoga spojnoga kanala LonjaGlogovnicaesma, borili smo se protiv izgradnje hidroelektrana na rijeci Dravi od Meimurja do Repaa. Suprotstavljena struka bila je tada prozivana konicom razvoja. Svjea su mi sjeanja na sukob s tada aktualnom lokalnom politikom u vrijeme izgradnje tvornice masivnoga namjetaja u Vrbovcu. U nedostatku investicijskih sredstava jasno je bio najavljen zahtjev o sjei, rtvovanju jednoga odjela u Varokom lugu za izgradnju tvornice. Dakako, ta je tvornica nakon nekoga vremena propala, a mi smo se tada odluno podmetnuli i agresivno suprotstavili toj suludoj ideji, spremni da postanemo rtve politikoga neposluha. U tom se pogledu nita krupno nije promijenilo ni u dananjem vremenu. Jedan mi je vrli stariji kolega tada rekao: Jo nisam vidio dravu koja nee sjei umu. S razine funkcija koje sam obnaao od 1992. do 2005. godine pri Direkciji Hrvatskih uma nagledao sam se razarajuega centralizma, primitivizma, neukosti, politikoga nasilja i promaaja. No, na samom kraju znam da je ipak sve to bila samo moja greka zbog okotaloga romantiarskoga pristupa ivotu, domoljublju i struci. Nadamo se da je iza nas vrijeme u kojem se slijepo i pogreno vodila politika pasivne zatite prirode osnivanjem mnogobrojnih zatienih objekata prirode tako to se priroda stavljala pod stakleno zvono, pa je vrijedilo pravilo kako se u tom dijelu nita ne smije dirati ni koristiti. Nije vrijedila naa borba i dokazivanje da je umski ekosustav iv organizam kojim se mora, dakako s usmjerenim ciljem, ali struno i gospodariti. Dok su sa svim zatienim dijelovima prirode gdje je temeljni fenomen umski ekosustav u Europi gospodarili umari, za nas to nije vrijedilo. Proizveli smo tako nacionalne parkove koji ni po jednom kriteriju to ne bi mogli biti, ili smo pak u parkovima prirode, pravilnicima o unutarnjem redu, radikalno zabranjivali i iskljuivali normalne i nune gospodarske zahvate. Skromna financijska podrka novim javnim ustanovama za upravljanje zatienim objektima prirode iz dravnoga prorauna nije bila dovoljna ni za preivljavanje, a kamoli za razvoj, pa je sanjani put redovito izostajao.
Odvodni kanali i hrastici ne idu zajedno
Ureeno korito rijeke Glogovnice niski vodostaj, visoki nasipi, uma edna
35
19512011.
Poruka i oporuka Sudei prema do sada uinjenomu na naem nacionalnom planu, ozbiljne su prijetnje da bi nae ume mogle zavriti u koncesiji. U sukobu miljenja s mnogima, naiao sam na zaprepaujua gledita, na primjer, odakle meni takav strah od koncesija jer i za koncesionare vrijedi isti zakon o umama. Nije bilo lako shvatiti, a jo tee prihvatiti istinu da ni nai najodgovorniji ljudi u dravi nisu prepoznali istinu kako nas sav taj veliki svijet nema namjeru samo pomagati, ve da i oni u nas trae i sustavno ostvaruju svoje interese. Takva me stajalita uvjeravaju u Krleinu misao kako je itavo nae pamenje jedno davno zaboravljeno groblje. Jedna poodavna, a po svemu sudei iskrena ispovijed umirovljenoga profesora ekonomije na amerikom sveuilitu Stanford, Joosepha Stiglitza, svojedobnoga gospodarskoga savjetnika predsjednikoga vijea Billa Clintona i bivega potpredsjednika Svjetske banke, otkrila mi je svu gorinu pragmatine istine o toj tranzicijskoj sudbini drava i naroda gdje su se tehnoloki propisano i hladno reirala takozvana etiri koraka do prokletstva: od privatizacije, liberalizacije trinoga kapitala, do trinoga odreivanja cijena i konanoga preuzimanja preostale nacionalne imovine po cijenama u paninoj rasprodaji. Nismo tada prepoznavali opake prijetnje u celofan umotanih parola globalizacije u koje smo nespremni ulijetali bez izgraenoga obrambenoga sustava za sraz s interesima krupnoga kapitala pod parolom odrivoga razvoja na braniku naega relativno istoga okolia, naega mora, prirode i posebno naih najprirodnijih uma. Sad je jasno da smo nau pitku vodu, ume, more, otoke i priobalje spremni ponuditi na trite Europe i svijeta. Treba li komentirati na odnos prema umama u usitnjenom privatnom vlasnitvu, gdje se, politikih razloga radi, trajno podilazi golemomu broju malih vlasnika. Jednak je takoer na odnos prema, jo uvijek raskonomu bogatstvu nae prirodne i lovne faune. Najvei je dio lovita gospodarski preputen ljudima skromnih strunih ili, jo opasnije, sumnjivih moralnih osobina, koji, istina, imaju viak novca. Ipak, ima ljudi koji misle svojom glavom i spremni su svoje misli javno i smjelo izrei. Tako je Nobelova nagrada u 2009. godini za ekonomiju dola u ruke Amerikanke Elinor Ostrom zato to je ustvrdila kako se s opim dobrima (voda, uma, zrak i dr.) moe dugorono uspjeno gospodariti samo
36
Hajde ti mala, porasti ve jednom
Brojan i kvalitetan hrastov mladik
ako nisu privatizirana i ako nisu u funkciji profita. ini se da je i naoko prihvatljivoj, pa ve i gotovo potroenoj sintagmi odrivi razvoj doao kraj. Sve je vie prisutna i bjelodana istina kako je jedino odriv na sveukupni uzmak u potronji. Jasno je kako takva ideologija u predatorskom svijetu nema izglede za opstanak, pa ipak vrijedi ostaviti trag o tome da smo svjesni kamo idemo i kakav nam se kraj sprema ako ne promijenimo svoj odnos prema prirodi. Razliite ideologije prirodni su kvasac bez kojega nema akcije, ali su i na opasnost zbog svoje jednostranosti i posebno opasne iskljuivosti. krup Za pozitivan ishod trajne borbe izmeu politike i struke nuna je kompetentna dravna vlast, kompetentna u strunom rasuivanju i, ono to je jo vanije, potena i moralno odgovorna. Akcijama kojima se tei politiku dovoditi na put pravednosti i razuma, a vlast ograniiti pravom, lake se dobivaju neprijatelji na visokim poloajima nego nagrade ili priznanja. Utjeha za sve hrabre protagoniste morala, neumorne tvorce promjena, za sve ljude kod kojih dominira strast prema pravdi, struci i potenju, uvijek je stizala s ozbiljnim zakanjenjem, ali zato u obliku zakanjelih priznanja i potovanja. Uz ovu velianstvenu obljetnicu, od ezdeset godina postojanja, predanoga rada, ljubavi, zanosa i rezultata umarije Vrbovec, treba rei da su najbolja svjedoanstva, zapravo spomenici svega reenoga: prirodne umske sastojine, njihova proizvodnost, zdravlje, snaga i prirodna obnovljivost. Na svojevrstan smo nain njegovali tu harmoniju dojmova to ih prua polje, drvo, selo, rijeka, zapravo ono sveto i najvie osjeanje jedinstva sa zemljom i narodom to se Domovinom zove. Na kraju, od svih hrastika, pa i ovih naih vrbovekih, opratam se mojim rijeima u kasnojesenskom ugoaju: Odjednom, itav se prostor oko nas ljeska igrom svjetla na liu, koje ljuljajui se na povjetarcu, rasipa rasko boja. Tada, sve se dublje vidi u umu. Za suha vremena to god se pokrene ostavlja zvuni trag, sve dok dosadne jesenske kie ne sljube vlano lie i ne pritisnu ga na zemlju. Nema vie raskonih boja, uma postaje jednolino siva, mrtva, vlana i maglovita sve do vremena kad, s otrim hladnim vjetrom, ne stigne prvi snijeg. A onda, kad djevianski ista snjena bjelina pokrije pute, poravna jarke i neravnine, ovjek od te bjeline zaslijepljen bude, tek onda otkrije pravu sliku veliine i snage hrastovih stabala. Tad ih moe u svoj svojoj veliini okom premjeriti, u snanom osjeaju da si u velebnom hramu, pred ijom te veliinom obuzme
37
Jel sam ljepi, jel dulji?
Zimska idila u hrastovoj umi
19512011.
neka zebnja i strahopotovanje. Tad osjeti koliko si sitan i slab u odnosu na prirodu i hrastove koji se tu ve vie od 150 godina prometejski odupiru svim vjetrovima, poplavama, nesnosnoj ljetnoj egi i olujama. Oni su opstali na braniku, napadani, sjeeni i natopljeni znojem i krvlju naih predaka graniara, ratnika i teaka da bi svojom mrtvom ljepotom zauvijek krasili najluksuznije prostore bogatoga svijeta. Tko zna, plae li negdje duh mrtvoga hrasta za svojom Domovinom, boluje li i on kao i ovjek osuen na tuinu.
Taksatori stare kole Slijeva: Antun Peani, Milan Butkovi i Anelko Kalabek
A, o naoj Domovini, najtunije, naalost uvijek aktualne i meni najljepe misli izrekao je Antun Gustav Mato:
Domovino, lijepa naa domovino, dogmo skepse, enjo naeg ropstva, simbole nae due, vezo naa sa Bogom i ovjeanstvom, jedina dunosti i najvii na zakone, zipko i grobe, krue na svagdanji, slatko mlijeko jezika majinskoga, drevna kraljevino, o koju se na skrletnoj krpi kockaju vjerolomci kao za roba afrikanskoga, draga, sveta, gaena, muenika zemljo naa Hrvatska. I tamo, gdje je hrvatska misao ugasnula pod uljevitim ploama misirskog robovanja, bdije Genij Domovine i govori kroz tiinu ume, putovanja oblaka, ritam rijeka i pjesmu ptica, rijei utjehe usnulim sinovima. Jer teko otadbini, gdje je kao u Hrvatskoj slovo nijeme zemlje slobodnije i zdravije od misli i rijei narodne.
Nada u koju valja vjerovati uglavnom je lo vodi, no sigurno ugodan suputnik, isto kao to nema ljepe nade od one izrasle iz tuge, kao niti ljepih snova od onih to ih raa bol. Moda su ove misli takve zato to nam je danas svima njenost potrebnija ak i od istine. To, hoemo li svi mi kao narod, pa tako i nae ume imati budunost ili sudbinu, ovisi o svima koji mogu ostvarivati utjecaj na spas, sanaciju i ozdravljenje u prvom redu naega, ljudskoga stanita. Ozdravljenje je mogue jedino pod uvjetom i porukom koju je izrekao dr. Josip Buturac: Treba stalno obavljati bratsku opomenu, pa grenika pokarati, neuka pouiti, i ne utjeti na tui grijeh.
Dolazi proljee, umarice cvatu
Tomislav Starevi
38
UMARIJA VRBOVEC U PROSTORU I VREMENU
39
U M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U
Grad Vrbovec i Opinska sredita
N A DA KUI
GRAD VRBOVEC Vrbovec se nalazi u ravninom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, 40 km sjeveroistono od Zagreba u Lonjsko-esmanskoj zavali. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine grad Vrbovec s okolnim selima broji 14 658 stanovnika. Sredite je bogate poljoprivredne okolice te gospodarsku osnovu ine poljodjelstvo, umarstvo, mesna, drvna i graevinska industrija. U okolici grada postoje rezervati umske vegetacije: ume hrasta lunjaka, obinoga graba i crne johe. Ouvanost i prirodnost stanita tih uma potvruje bogatstvo gotovo svih predstavnika srednjoeuropske faune i posebno rijetke ornitofaune, kao to je orao tekavac i crna roda. Ime naselja Vrbovec prvi se put spominje 1244. godine u darovnici hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV. kojom se potvruje vlasnik vrbovekoga kraja.
41
Pogled na Vrbovec s istoka
19512011.
U 16. stoljeu Vrbovec dolazi u vlasnitvo obitelji Zrinski te e se u starom drvenom dvoru 6. lipnja 1621. goditi roditi grof Petar Zrinski, brat Nikolin i budui hrvatski ban. Poetkom 18. stoljea grofovi Patai postaju vlasnici Vrbovca i okolnih imanja te Ivan Patai 1769. godine osniva puku kolu, a Eleonora Patai daje sagraditi 1819. godine novi upni dvor. Godine 1879. Francuz markiz De Piennes kupuje vrboveki dvorac, a poljoprivredno dobro asne sestre magdalenke. Od povijesnih i kulturnih znamenitosti valja istaknuti valjkastu kulu, ostatak katela Zrinskih, upnu crkvu sv. Vida graenu u baroknom stilu i kapelicu Marije Pomonice. Osim tih graevina, koje se nalaze u sreditu grada, znaajne su i kapela sv. Tri kralja i mauzolej markiza De Piennesa, to se nalaze na gradskom groblju. Mauzolej je spomenik nulte kategorije, a djelo je H. Ehrlicha i V. Kovaia (19121917). DUBRAVA
upna crkva sv. Vida
U Lonjsko-esmanskoj zavali nalazi se opina Dubrava udaljena 12 km od Vrbovca i 48 km od Zagreba. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine samo naselje s okolnim selima broji 5478 stanovnika. Ime naselja prvi se put spominje 1094. godine u darovnici kralja Ladislava. U Dubravi je 1527. godine odran Hrvatski sabor na kojem je Ivan Zapolja izabran za hrvatskoga kralja. U samom naselju nalazi se upna crkva sv. Margarete, a na mjesnom groblju kapela sv. Martina. FARKAEVAC U blizini Dubrave, u istonom dijelu Zagrebake upanije nalazi se opina Farkaevac, koja je od Zagreba udaljena 61 km. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine broji 2102 stanovnika. U prolosti je ovdje bio feudalni posjed magistra Petra, zagrebakoga kanonika lektora, a u vrijeme Vojne krajine mjesto je bilo sjedite satnije. GRADEC Naselje je smjeteno u dolini rijeke rnec uz dravnu cestu prema Bjelovaru, 44 km udaljeno od Zagreba. Ima eljezniku postaju na pruzi Zagreb Dugo Selo Krievci Koprivnica Botovo. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine broji 3920 stanovnika.
42
U prolosti je Gradec bio posjed Zagrebakoga kaptola te se kao takav prvi put spominje u pisanim dokumentima 1292. godine. Kao kulturno-povijesnu znamenitost treba istaknuti upnu crkvu sv. Petra koja je bila neko smjetena u biskupskom katelu, unutar zidova grada tvre radi obrane od Turaka. PRESEKA Na pitomim i poumljenim breuljcima Lonjsko-esmanske zavale 45 km sjeveroistono od Zagreba smjestila se opina Preseka. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine broji 1670 stanovnika. Gospodarstvo se uglavnom temelji na poljodjelstvu, vinogradarstvu i stoarstvu. U Preseki se istie upna crkva posveena sv. Petru apostolu koja se spominje u pisanim dokumentima ve davne 1334. godine. RAKOVEC U Lonjsko-esmanskoj zavali, 34 km sjeveroistono od Zagreba smjestila se opina Rakovec. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine broji 1350 stanovnika. Povijest samoga naselja see u daleku prolost, u 12. stoljee prema nekim ispravama. U 13. stoljeu zemlje rakoveke dobio je u vlasnitvo kralj Bela III. Gospotija Rakovec je tijekom povijesti promijenila mnoge gospodare, od kojih su najpoznatiji knezovi Celjski, hrvatski ban Ivan Vitovec, obitelj Zrinski i grofovi Patai. Utvrda je bila na breuljku zatiena opkopom punim vode. Naalost, tijekom seljake bune 1755. godine izgorio je grad Rakovec od kojega ostae jedva vidljive ruevine. Danas se u Rakovcu kao kulturno-povijesni spomenik istie upna crkva sv. Jurja koja se u spisima spominje 1334. godine.
Mauzolej markiza De Piennesa, spomenik nulte kategorije Kula Petra Zrinskoga
Literatura Butorac, Josip, 1984: Vrbovec i okolica: 11341984, Vrbovec. Laszowski, Emilij, 2000: Iz prolosti Vrbovca, rodnog mjesta hrvatskog bana Petra grofa Zrinskog, o 300-godinjici njegova roenja (1621. 1921.), Matica hrvatska, Vrbovec. Leksikon naselja Hrvatske, I II, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004.
43
19512011.
1244 1994.
U proteklih sedamstotinaipedeset godina nebroj je u ovom zelenom miru raslo plodina. Njima se nagraivale snaga, sablja, in. Hotijae ih Tatar, Hun, German, Turin. Peatom Zlatne Bule odredie da bude upanu. Dvorci, crkve, kule, svjedoci su o slavnom Banu. Zvono crkve zvonilo na farofu. kmetu, fikalu, panu, uitelju, Grofu.
Zgrada Berkovika u kojoj je smjetena Likovna galerija
Ilirec je mnogi proao ovaj kraj to ga dii puntarija i meki kaj, kula Zrinskih, kapljica gorica vinskih. U Vrbovcu je, kau, i Mato vino pio. Krlea fijumanskim brzim kroza nj u Petu se vozio, a i Bog je ispod negovekih vrba Mariju mazio. estoko je dvadesetiosme, i onih, i onih i devedesetih cestama ovim Hrvat gazio.
Sve je ovo ugodno uti i znati. Kako su nam davali Boe daj da bismo mogli dati.
Jure gela
44
Zemljine zajednice
uro K auzlari
Meu razliitim vrstama vlasnitva nad umama i umskim zemljitima jesu i zemljine zajednice. Nastale su u Hrvatskoj i Slavoniji za vrijeme AustroUgarske Monarhije. Zemljine su zajednice imale status pravne osobe. U njima je bilo sadrano jedinstvo vlasnitva nad zajednikom imovinom, uz istodobno samostalna pojedinana prava njihovih vlasnika. U njima su seljaci ovlatenici podmirivali svoje skupne uitke u drvariji i pai na zajednikim nekretninama. Na podruju umarije Vrbovec bila je zemljina zajednica Gradec s povrinom od 204 k.j. i 1206 hv. Kako se s tim umama gospodarilo i predlagalo gospodarenje u budunosti, zapisano je u Ureajnom zapisniku iz kolovoza 1928. godine. Od navedene povrine na umu Luanjak otpadalo je 31 k. j. i 1546 hv. uma je ukljuena u gospodarsku osnovu Novakuaikava, odjel 3 i 4. Osim nje jo su bile ZZ Cugovec, Lubena, Grabri i Zabre. ume tih zemljinih zajednica bile su ukljuene u gospodarske osnove Novakua ikava, odjel 2a, b, e i f, i u gospodarsku jedinicu Bukovac, odjeli 2c, 3b, c, d i e, te odjeli 4b i 5b. Ukupna povrina svih povrina zemljinih zajednica koje su ukljuene u gospodarenje iznosila je 110 k. j. i 286 hv, ili 63,47 hektara.
45
19512011.
Takoer na podruju bivega umskoga gospodarstva Mojica Birta Bjelovar, umarije Krievci i Kotara Krievci bila je jedna od veih zemljinih zajednica plemenite Opine Leme sa 194 k. j. nekretnina. Najvredniji dio imovine svake zemljine zajednice bile su ume. Zakonskim propisima iz 1894. godine ume su stavljene pod nadzor i strunu upravu umskotehnike slube.
46
Zemljine su zajednice bile veliko bogatstvo. U gospodarenju umom nisu se samo ograniavale na podmirenje ovlatenika drvom, ve su dio drva unovavale i koristile za javne svrhe: gradnju kola, cesta, mostova, vatrogasnih domova i tako pridonosile gospodarskomu i kulturnomu napretku sela. Zemljine su zajednice prestale postojati zbog potekoa u opskrbi drvom svojih ovlatenika. Veina ih je doekala II. svjetski rat u tekom stanju. Odlukom Sabora NR Hrvatske od 15. travnja 1947. godine imovina zemljinih zajednica proglaena je openarodnom imovinom i dana je na gospodarenje umarstvu. Danas su to izvrsne ume kojima se dobro gospodarilo.
47
19512011.
48
SJEAN JE NA UM ARI JU SVETI IVAN ABNO
uro K auzlari
Na pragu ezdesete obljetnice postojanja i rada umarije Vrbovec ne smijemo zaboraviti znaenje i ulogu koju je imala u njezinu nastajanju umarija Sv. Ivan abno. Osnovana kao jedna od dviju umskih uprava na podruju Krievake imovne opine, imala je do osnivanja umarije Garenica upravu nad umama u est politikih upravnih opina, a nakon toga na etiri: Vojakovac, Sv. Ivan abno, Farkaevac i Gudovac. S obzirom na to da imovna opina prilikom osnivanja nije dobila nikakve poslovne prostorije, bila ih je prinuena kupiti iz vlastitih sredstava. Tako je u Sv. Ivanu abnu kupljena kua s okunicom od jednoga jutra zemljita. Ta je kua nadograena i ureena za umariju 1902. godine.
Zgrada umarije Sveti Ivan abno danas, oronula i zaputena
Iako duge i bogate tradicije, s kvalitetnim umama kojima je gospodarila, zbog raznih promjena, u prvom redu politiko-teritorijalnih, mijenjaju se kotarske i opinske granice, pa 1954. godine vei dio gospodarske jedinice Novakua s etiri lugarije i lugara prelazi u umariju Vrbovec. Nakon prestanka rada umskoga gospodarstva Kalnik iz Krievaca 1964. godine, u ijem su sastavu bile umarije Krievci, Sv. Ivan abno i Vrbovec, ukida se umarija Sv. Ivan abno. ume kojima je gospodarila podijeljene su izmeu umarija Krievci i Vrbovec. Tom se podjelom upotpunjuje ve prije primljen
49
19512011.
Zakletva umarskoga vjebenika Mije Budiselia caru Franji I. 1904. godine

50
vei dio gospodarske jedinice Novakua sa umskim predjelom ikava te je ukupna povrina te jedinice 1956 ha. Gospodarska jedinica Bolanski lug i Velika, ukupne povrine 1053 ha, te dio gospodarske jedinice esma s povrinom 1768 ha takoer su pripale umariji Vrbovec. Cjelokupna povrina uma i umskoga zemljita primljena od umarije Sv. Ivan abno iznosila je 4777 ha. Drvna zaliha u tim umama iznosila je u gospodarskoj jedinici Bolanski lug i Velika 351 702 m3, u gospodarskoj jedinici esma 532 001 m3 i u Novakui 443 882 m3. Ukupna primljena drvna zaliha od umarije Sv. Ivan abno bila je 1 327 585 m3. S odmakom vremena namee se neizostavno pitanje zato je morala biti ukinuta umarija Sv. Ivan abno. Bila je umarija s kvalitetnim umama kojima se struno i odgovorno gospodarilo jo u devetnaestom stoljeu. Na to gospodarenje imalo je utjecaja Gospodarsko uilite u Krievacima, koje je poelo raditi 1860. godine. U njemu su se kolovali umarski strunjaci koji su svoja steena umarska znanja primjenjivali i u umariji Sv. Ivan abno. Meu njima bili su: prvi umar Ivan kleber, njega je naslijedio Ante Grtner, a nakon njega Matej Kovaina i pristav Mirko Majer. umarski vjebenik 1904. godine postaje Mijo Budiseli (18801940), a 1905. godine preveden je u zvanje umara. Za vrijeme II. svjetskoga rata pa do stradanja 1943. godine umariju je vodio Nikola Brkljai, dipl. in. umarstva. U vremenu od 1944. do 1948. godine upravitelj umarije bio je Mladen Rikati, dipl. in. umarstva. Nakon inenjera Rikatija upravitelj umarije do njezina ukidanja 1964. godine bio je Ivan Hladi, dipl. in. umarstva.
Upravitelj umarije Ivan Hladi i lugar Mato Kauzlari
Kolektiv umarije Sv. Ivan abno iz 1954. godine U prvom redu slijeva: Nikola Blaekovi, Ivan Crnkovi, Franjo Habijanec Drugi red slijeva: Mato Kauzlari, uro Rajakovi, Vidica Mureti, Franjo Suec, Ivan Hladi, upravitelj umarije, Mato Suec, Simica Kosanovi, Milan Vezmar, Joso Otran Trei red slijeva: Drago Gajski, uro Krai, Antun Bui, Mijo Penti, Mile ai, uro iljak, Milan Bogdanovi, Mio Bianovi, Marko Peri etvrti red: Josip Indruh, Fabijan antek, Franjo Mureti, Vinko Holi, Nikola ivkovi, Franjo Badanjak, uro unek
51
19512011.
Zajedniki susret umarija Krievci, Sv. Ivan abno i Vrbovec na podruju umarije Sv. Ivan abno, kolovoz 1956. godine
Na postavljeno pitanje o ukidanju umarije Sv. Ivan abno odgovor se namee sam po sebi, a on je u trenutanom odnosu snaga politike i vlasti, na sreu s pozitivnim epilogom u ovom sluaju. umama primljenim od umarije Sv. Ivan abno nastavilo se u umariji Vrbovec struno i s puno panje gospodariti tako da se ponosimo njihovom ljepotom i kakvoom. Osim gospodarskoga znaenja njihove opekorisne funkcije i bioloka raznolikost daju im jo veu vrijednost. Poslije izgradnje mnogih kilometara umskih cesta ume su postale dostupne za radove na gospodarenju, ali i svakomu namjerniku koji eli uivati u ljepoti tih uma. Izraavamo zahvalnost svim bivim umarskim strunjacima koji su znali u proteklim, za umu uvijek tekim vremenima potrajno gospodariti i sauvati drvnu zalihu i njezinu kakvou da mi danas imamo obilnih i vrijednih uitaka.
52
Osnutak i razvoj umarije Vrbovec od 1951. do 2011. godine
uro K auzlari
Na pitomim prostorima Lonjsko-ilovske zavale i bilogorske Podravine, izmeu rijeka Velike i esme na istoku, Lonje i Glogovnice na zapadu, osnovana je Rjeenjem Narodnoga odbora Kotara Vrbovec, 12. rujna 1951. godine umarija Vrbovec. Budui da na podruju tadanjega Kotara Vrbovec ima preko 4000 ha dravnih i vie od 6000 ha uma u privatnom vlasnitvu, javila se potreba za osnivanjem umarije. Na ovom je podruju u to vrijeme imovinskim umama gospodarila umarija Sveti Ivan abno, dravnim umama umarija Draganac, a nadzor nad umama u privatnom vlasnitvu, nad crkvenim te nad umama zemljinih zajednica obavljala je Uprava za umarstvo Kotara Krievci. Na samom poetku osnivanja i gospodarenja umarija je imala tri gospodarske jedinice, s 11 lugarija i 11 lugara. Gospodarske su jedinice bile: Bukovac 1556 ha Varoki lug i ret Vrboveke prigorske ume 1870 ha 817 ha.
Kolektivna fotografija zaposlenih, listopad 2011. godine
Ukupna povrina dravnih uma iznosila je 4263 ha.
53
19512011.
54
55
19512011.
Dravne su ume nastale spajanjem dravnih uma s imovinskim, umama zemljinih zajednica te s konfisciranim i nacionaliziranim umama. Novoosnovana umarija preuzela je nadzor nad 6300 ha privatnih uma. Na poetku svoga rada umarija je djelovala kao ustanova u okviru umskoga gospodarstva Garjevica u Bjelovaru. Zaposlenici su bili dravni slubenici plaeni po platnim razredima. Tako organizirana umarija izvodila je sve uzgojne radove te radove na sjei i izradi, ali u malim koliinama, uglavnom su to bile male sjeine. Vee sjeine izraivala je drvna industrija u vlastitoj reiji, koja je drvo kupovala na panju po cjeniku (tadanja umska taksa). Ukupno se sjeklo 5800 m3. U privatnim je umama obavljan nadzor i doznaka da bi se gospodarenje i tim umama moglo provoditi po naelu potrajnosti. Ostali struni poslovi nisu se obavljali, ve je svaki vlasnik po svome pristupao obnovi i uzgojnim radovima. Razvoj umarije U svom daljnjem razvoju i u ono vrijeme u postojeim drutvenim prilikama umarija 1. sijenja 1954. godine postaje ustanova sa samostalnim financiranjem. Dogaaju se nove arondacije na podruju kotareva Krievci i Vrbovec, i te iste, 1954. godine mijenja se i poveava povrina pod upravom umarije i umarija Vrbovec prima na gospodarenje od umarije Sv. Ivan abno vei dio gospodarske jedinice Novakua, i to umske predjele Brdarine, Grabik i Novakua s povrinom od 1956 ha, a istodobno umariji Klotar predaje umski predjel Varoki lug i ret povrine 1870 ha. Nakon tih promjena i premjetanja upravljanja umama i umskim zemljitima njezina nova povrina tada iznosi 3985 ha kojima umarija nastavlja gospodariti. Razvojem komunalnoga sustava opine su dobile mogunost osnivanja umarija. U opini Dubrava postojao je interes i htjelo se osnovati umariju, no zbog nedostatka strunih umarskih kadrova odustalo se pa Narodni odbor Kotara Vrbovec donosi novo rjeenje (pod brojem 3644/55-2) od 28. veljae 1955. godine o osnivanju umarije Vrbovec sa sjeditem u Vrbovcu za sve opine koje su u sastavu tadanjega Kotara Vrbovec. Tim se rjeenjem odreuju zadaci i povrina uma (od 3985 ha). Utvruje se vrijednost osnovnih i obrtnih sredstava. Imenuje se upravni odbor od 7 lanova. U
56
Zaposleni umarski inenjeri na pedeseti roendan umarije Slijeva: eljko Gubijan, Franjo imunek, Nada Kuan , Bernarda Pasariek, uro Kauzlari i Mate pehar
Ispred novoizgraene upravne zgrade umarije 1956. godine ue slijeva: uro Kantoli, uro unek, uro Kos, Josip Crnkovi, Albert Metri Stoje slijeva: Mijo Penti, Ivan Zobec, Slavko Resman, Mato Kauzlari, iro Levani, Blanka uraina, Drago Lonarevi, Blanka Mijali, Franjo Penti, Josip Dreta, Ivan uri
upravni odbor ulaze 4 lana koje imenuje NO Kotara, 2 lana bira kolektiv umarije, a upravitelj umarije po dunosti je sedmi lan. Uestalim mijenjanjem povrina i ureenjem opinskih i kotarskih granica 19. lipnja 1956. godine opet dolazi do promjena i umarija Vrbovec ponovno prima od umarije Klotar, ali sada dio gospodarske jedinice Varoki lug s povrinom 630 ha. Nakon toga ukupna povrina umarije Vrbovec iznosi 4611 ha. Rjeenjem Kotara Krievci, broj 1124/59, ukida se umarija Vrbovec 25. veljae 1959. godine koja prestaje raditi, a 1. studenoga 1959. godine osniva se umsko gospodarstvo Kalnik Krievci, pa umarija Vrbovec zajedno sa umarijama Sv. Ivan abno i Krievci ulazi u novoosnovano umsko gospodarstvo Kalnik Krievci. umarije postaju pogoni kao ekonomske jedinice s radnikim savjetom i upravnim odborom od 7 lanova kao organom upravljanja (svi lanovi UO su iz umarije). Briga i nadzor nad umama u privatnim vlasnitvu 1964. godine prelazi na opinu, gdje je referada s osobljem za davanje usluga vlasnicima privatnih uma. Nakon neto vie od etiri godine rada 1964. godine prestaje raditi umsko gospodarstvo Kalnik Krievci i umarija Vrbovec ulazi u umsko gospodarstvo Mojica Birta Bjelovar kao pogon sa samostalnim iroraunom.
57
19512011.
Uspomena na dio radnoga vijeka provedenoga u umariji Sjede slijeva: uro tajminger, Stjepan Hladuvka, Branko Bajs, Milan Riplin Stoje: Vidica Prvonoac, Rozika Kuharec, Ljubica Strott, Drago Lonarevi, Blanka uraina, Stjepan Kos, Zdravko Motal, upravitelj umarije, Ivica Crnkovi, Mato Bakar, Vilim Draner i Mira Crnkovi
Prestankom rada umskoga gospodarstva Kalnik Krievci 1964. godine prestaje raditi i umarija Sv. Ivan abno, a ume kojima je gospodarila preuzimaju na gospodarenje umarije Krievci i Vrbovec. umariji Vrbovec pri-
umskotehniko osoblje u prigodi 50. obljetnice umarije 2002. godine ue slijeva: Nikola Bartol, Mato karec, Vladimir Hrak,dipl. in. um., Josip Kitner Prvi red slijeva: eljko Gubijan, uro Toti, Nada Kuan, Ivanka Horvat, Katica Ivanan, Gordana Holi, Marijana Deskar, Branka pani, Bernarda Pasariek, uro Kauzlari, upravitelj umarije Drugi red slijeva: Marijan Britvi, Ivica Tuti, Franjo imunek, Franjo Basar i Mate pehar
58
pali su dijelovi gospodarske jedinice Bolanski lug i Velika, dio gospodarske jedinice esma i umski predjel ikava, gospodarske jedinice Novakua s ukupnom povrinom od 3289 ha. Nakon tih promjena ukupna povrina umarije iznosi 7900 ha. S tom povrinom uma umarija Vrbovec najmanja je od 7 umarija u umskom gospodarstvu Mojica Birta Bjelovar. umarijom upravlja Radniki savjet i Upravni odbor, a u tadanji Centralni radniki savjet pri umskom gospodarstvu umarija delegira 2 lana. Donoenjem zakona o radu 1972. godine (15. 12. 1972. pod brojem 545/72) osnivaju se OOUR-i (osnovne organizacije udruenoga rada) pa tako i umarija postaje OOUR s pravnom osobnou. Pokazalo se da je u to vrijeme umarija vrlo uspjeno radila i poslovala. Novom reorganizacijom iz 1985. godine umarstvo se organizira na funkcionalnom principu, pa se umarija dijeli na dvije poslovne jedinice: Poslovnu jedinicu za uzgoj i zatitu uma sa sjeditem OOUR-a u Koprivnici i Poslovnu jedinicu za iskoritavanje uma sa sjeditem OOUR-a u Bjelovaru. Od 1985. godine poslovi oko uma u privatnom vlasnitvu vraeni su u umariju. Pristupilo se izradi prvoga programa za gospodarenje tim umama, koji je u to vrijeme bio velik pomak i pokuaj da se i umama u privatnom vlasnitvu pone struno i kvalitetno gospodariti. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske i osnivanja jedinstvenoga poduzea Hrvatske ume p. o. Zagreb poduzee se ustrojava na tri razine: Direkcija, uprave uma podrunice i umarije, ali sada jedinstvene pod izravnim nadzorom uprava podrunica uma bez pravne osobnosti. umarija danas umarija Vrbovec danas je dio jedinstvenoga sustava Hrvatkih uma d.o.o. unutar Uprave uma podrunice Bjelovar. Gospodari ukupnom povrinom od 8250 ha dravnih uma i umskoga zemljita na podruju pet opina: Dubrave, Farkaevca, Gradeca, Preseke, Rakovca i Grada Vrbovca. Prua usluge privatnim umoposjednicima od 1985. godine na povrini oko 7000 ha. Taj je posao bio prekinut nakon to je od 2007. do 2010. godine o tim umama struni nadzor i radove izvodila umarska savjetodavna sluba
59
Rjeenje o ponovnom osnutku umarije iz 1955. godine
19512011.
koja je odlukom Vlade RH ukinuta krajem 2010. godine i od poetka 2011. ponovno je nastavljeno s uslugama i radovima u privatnim umama. umarija danas brine i gospodari drvnom zalihom u dravnim umama koja iznosi 2 293 842 m3 ili 349 m3/ha i u kojoj je najrasprostranjeniji hrast lunjak s 53 %. Slijede ga grab s 19 %, bukva s 13 %, crna joha 5 %, jasen 4 %, crnogorica 2 % i ostale vrste s 4 %. Godinji teajni prirast iznosi:
One su vodile brigu o umariji 2002. godine Slijeva: Nada Kuan, Katica Ivanan, Branka pani, Gordana Holi, Bernarda Pasariek, Ivanka Horvat i Marijana Deskar
50 955 m3 ili 7,52 m3/ha
Propisani godinji sjeivi etat: 39 854 m3 etat glavnoga prihoda: 25 983 m3 65 % etat prethodnoga prihoda: 13 871 m3 35 %. Povrina prvoga dobnoga razreda iznosi: 1330 ha. Otvorenost uma umskim cestama: 19,3 km/1000 ha. Prosjeni godinji opseg umskouzgojnih radova: priprema stanita 38 ha njega pomlatka i mladika 125 ha 66 ha ienje gutika sjetva sjemena 27 ha popunjavanje sadnicama 13 ha tretiranje biljnih bolesti 285 ha. Godinje se za bioloku obnovu uma izdvoji 4 000 000 kn i utroi 8000 norma dana. Radovi na sjei i izradi F I izvode se: vlastitom radnom snagom u koliini 66 % od godinjega plana vanjskim uslugama 6 % od koliine godinjega plana samoizradom za vlastite potrebe 28 % od koliine godinjega plana. Radovi na izvoenju i pridobivanju drvnih sortimenata F II izvode se: vlastitom mehanizacijom 83 %
60
Prije odlaska na proslavu Dana ena 1987. godine Odozdo prema gore: Rozika Kuharec, Vidica Prvonoac, Branka pani, Ljubica Strott, Blanka uraina, Nada Kuan, uro Kauzlari i Ivica Crnkovi
vanjskim uslugama 9% usluge unutar poduzea 8 %. Transport drvnih sortimenata F III: obavlja se djelomice transportnim sredstvima poduzea dijelom privatnim transportnim sredstvima.
61
Zgrada umarije pogled s ulice
19512011.
Na podruju umarije nalazi se: Specijalni zooloko-ornitoloki rezervat Varoki lug, koji je odlukom upanijske Javne ustanove za zatitu prirode promijenio stupanj zatite u znaajni krajolik i divlja ( jelenska, srnea i divlje svinje) u njemu vie nije zatiena i njome gospodari podruna lovna udruga, a ostalim dijelom Javna ustanova Zagrebake upanije
S otvaranja Staze prijateljstva s prirodom u Varokom lugu
vie specijalnih i posebnih rezervata umske vegetacije pet trajnih ploha meunarodnoga projekta ovjek i biosfera vie gnijezda orlova tekavaca, crne rode i dabra Staza prijateljstva s prirodom. Vie od pedeset godina suoeni smo sa suenjem sastojina nizinskoga brijesta i hrasta lunjaka, javlja se povremeno suenje bukve, a u posljednjih nekoliko godina intenzivno se sue kulture smreke. Koliina hrastova sanitara (suaca) kree se oko 10 000 m3 godinje. Upravo zbog nastaloga problema uestaloga suenja hrasta pristupilo se praenju kretanja razine podzemne vode od 0,5 do 7 metara dubine u 107 pijezometarskih cijevi. Mjeri se ve vie od dvadeset pet godina. Rezultati mjerenja obrauju se u Hrvatskom umarskom institutu u Jastrebarskom i slue u znanstvene i praktine svrhe. Takoer se mjeri protona i poplavna voda. umariju Vrbovec proteklih godina posjetile su brojne skupine umarskih strunjaka sa svih kontinenata, divili su se ljepoti njezinih uma, klanjali se naemu hrastu lunjaku. umarija je dva puta 1986. i 2000. godine bila domain strunim ekskurzijama kongresa IUFRO-a. Bili su nai gosti, istodobno i gosti naega grada i naega lijepoga kraja, ali i Republike Hrvatske. Redoviti smo domaini terenskih nastava studentima umarskoga fakulteta iz Zagreba. Mnogi nai znanstvenici sa umarskoga fakulteta i iz Hrvatskoga umarskoga instituta iz Jastrebarskoga pokusne plohe za svoja istraivanja imaju u naim umama. U umariji danas radi 66 djelatnika, od toga 6 diplomiranih inenjera umarstva, 1 inenjer lovstva, 14 umarskih tehniara, 4 ekonomska tehniara, 4 strojarska tehniara, 36 umarskih radnika i 1 istaica. Nakon uvoenja trita rada i javne nabave vie se ne moemo koristiti radnom snagom iz naih sela s kojom smo po naelu graanskopravnoga
62
Pruimo ruku prijateljstva prirodi
odnosa obavljali radove, uglavnom na biolokoj obnovi uma, a koja je na radovima u umariji nalazila dio dodatnih prihoda. Osim to je nalazila prihod, bila je ast i tradicija raditi u umi, biti na neki nain i dio ivota umarije. Radove koje smo do sada obavljali s povremenim radnicima sada se objavljuju na javnim natjeajima i izvode putem poduzetnika, a manjim dijelom preko Agencije za zapoljavanje. U umariji je od njezina osnutka do danas, neki due, a neki krae vrijeme, nalo zaposlenje oko 300 ljudi, a to znai i toliko obitelji bilo je osigurano prihodima od rada u umi. Potrebno je istaknuti da od umskoga doprinosa prema ZO-u za komunalnu infrastrukturu lokalnim zajednicama i Gradu Vrbovcu iz umarije se godinje izdvoji oko 400 000 kn. To se izdvajanje odnosi na postotak vrijednosti od prodaje drveta s podruja lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi uma. Za struan rad, voenje i funkcioniranje umarije u proteklih ezdeset godina zasluni su njezini upravitelji i umari koji su radili u njoj i dali svoj doprinos njezinu radu i razvoju. Prvi upravitelj umarije bio je Vladimir egarac, dipl. in. um., od 12. 9. 1951. do 30. 5. 1952. Nakon njega upravitelj umarije bio je Drago Lonarevi, mladi umarski tehniar, od 30. 5. 1952. do dolaska Pavla Vojta, dipl.in.um. Njegovim dolaskom na elo umarije, umarija se poinje ozbiljno organizirati i raditi. Svoju mladenaku energiju usmjerio je ozbiljnomu pristupu poslu. Od 1. 10. 1952. do 31. 5. 1956. umariju je vodio Pavao Vojt, dipl. in. um. Za vrijeme njegova rada na elu umarije pokrenuta je gradnja poslovne zgrade umarije 1954. godine. Od 1. 6. 1956. do 31. 12. 1984. umariju vie nego uspjeno vodi mr. sc. Zdravko Motal, dipl. in. um. U to vrijeme, prepoznatljiva po svom strunom radu, umarija prima mnogobrojna priznanja, cijenjena je u zemlji i inozemstvu. Za vrijeme funkcionalnoga sustava osnivanjem OOUR-a umarija je podijeljena na dvije poslovne jedinice: Poslovnu jedinicu za uzgoj i zatitu uma sa sjeditem OOUR-a u Koprivnici vodio je od 1. 1. 1985. do 31. 12. 1990. Tomislav Starevi, dipl. in. um., a Poslovnu jedinicu za iskoritavanje uma sa sjeditem OOUR-a u Bjelovaru vodio je od 1. 1. 1985. do 31. 12. 1990. mr. sc. Zdravko Motal, dipl. in. um.
63
Profesorica Paula Durbei pozdravlja skup u prigodi 50. obljetnice umarije
Veliki poklonik prirode, pisac i prosvjetni savjetnik, prijatelj umarije Antun Toni ramek pozdravlja skup u prigodi 50. obljetnice umarije
19512011.
Osnivanjem Javnoga poduzea Hrvatske ume p.o. objedinjavaju se obje poslovne jedinice u jedinstvenu umariju koju od 1. 1. 1991. do 31. 12. 1991. vodi Tomislav Starevi, dipl. in. um. Od 1. 1. 1992. na elu je umarije uro Kauzlari, dipl. in. um. Uz navedene elne ljude umarije u njoj su radili ili rade umarski strunjaci koji su svojim radom dali doprinos njezinoj prepoznatljivosti unutar umarske struke. Ivan Hladi, dipl. in. um. Damir Rui, dipl. in. um. Vilim Draner, dipl. in. um. Milivoj Bota, dipl. in. um. Nada Kuan, dipl. in. um. Dubravka Toni, dipl. in. um. eljko Gubijan, dipl. in. um. Franjo imunek, dipl. in. um. Mate pehar, dipl. in. um. Bernardica Pasariek, dipl. in. um. Savo Trbojevi, dipl. in. um. Milorad Krasnov, dipl. in. um. Ivo pehar, dipl. in. um. Hrvoje Ravenak, dipl. in. um. Uz navedene umarske strunjake ne smije se zaboraviti na umarske tehniare Josipa i Ivicu Crnkovia te Stjepana Kosa. Oni su u prvim godinama poetka rada umarije bili nezaobilazna karika u svim dijelovima strunoga rada. Marljiv i nadasve struan rad svih umara u proteklo vrijeme pridonio je prepoznatljivosti umarije Vrbovec u umarskoj struci u Hrvatskoj, ali i u svijetu. elimo da i ubudue umarska struka i struan rad ostanu stalno prisutni u njezinu daljnjem radu i razvoju na dobrobit ume i njezinih neprocjenjivih vrijednosti.
Dio plaketa i priznanja dobivenih u proteklom razdoblju
Godinja nagrada Grada Vrbovca za 2004. godinu
64
OSOBNA KARTA UM ARI JE
umarija Vrbovec Gospodarska jedinica Sveukupna povrina (ha) Obrasla povrina (ha) Neobrasla povrina proizvodno (ha) neproizvodno (ha) Neplodna povrina (ha) Ukupna drvna zaliha (m3) Etat glavnoga prihoda (m3) Etat prethodnoga prihoda (m3) Godinji sjeivi etat (m3) Teajni godinji prirast (m3) m3/ha Drvna zaliha po vrstama Hrast lunjak Hrast kitnjak Jasen Grab Bukva Joha OTB OMB Crnogorica Sveukupno Duina prometnica (km) Javne prometnice (km) umske prometnice (km) Otvorenost umskim prometnicama (km/1000 ha) Otvorenost (km/1000 ha)
343 704 15,82 2,30 13,52 12,84 15,03 16 466 56 854 111 13 143 6 394 722 4,8 16,6 0,0 3,8 1,9 0,2 0,0 100,0 109 843 176 766 10 386 2 305 753 10 956 521 887 35,82 9,24 26,58 16,29 21,96 m3 250 014 16,69 15,67 343704 15 483 25 240 4 072 6 910 7,58 % 72,7 m3 207 783 3 095
Osobna karta umarije Bolansko - abljaki lug

1 052,63 1 020,27
Bukovac
1 631,24 1 551,80 6,68 51,65 21,11 521887 88 513 35 627 12 414 12 078 8, 7 0 % 39,8 0,6 0,0 21,0 33,9 2,0 0,4 0,2 2,1 100,0 m3
esma
1 761,15 1 686,37 12,81 23,83 38,94 469120 51 498 19 919 7 142 8 315 5, 9 0 % 63,1
Novakua ikava
2 171,78 2 105,82 6,39 24,76 34,81 581992 78 580 33 968 11 255 14 104 8, 6 0 m3 302 125 14 % 51,9 0,0 0,5 24,7 15,7 3,2 1,1 0,2 2,7 100,0
Varoki lug
844,25 782,48 7,11 24,69 29,97 215435 20 665 10 990 3 166 5 086 7, 8 0 m3 135 424 % 63,0
Vrboveke prigorske ume

788,54 773,56 5,30 5,48 4,00 161704 5 093 12 965 1 806 4 462 6,53 m3 20 519 27 586 %
Ukupno
8 249,59 7 920,30 38,29 147,10 144,50 2 293 842 259 832 138 709 39 854 50 955 7,52 m3 % 52,8 1,3 4,5 19,5 13,4 4,9 1,4 0,3 1,9 100,0
295 831
12,7 1 211 696 17,1 5,7 15,4 18,7 13,8 5,9 0,8 9,9 30 695 102 129 445 167 306 878 112 729 33 242 7 525 43 781
51 668 84 071 8 016 21 826 4 881 2 827
11,0 17,8 1,7 4,7 1,1 0,6 0,0
2 839 143 495 91 592 18 365 6 488 1 449 15 625 581 992 48,46 14,63 33,83 15,58 22,31
21 858 26 063 115 26 703 3 651 507 1 114 215 435 14,54
10,1 12,1 0,0 12,4 1,7 0,2 0,5 100,0
9 298 24 841 30 278 22 306 9 523 1 267 16 086 161 704 11,48 3,75
469 120 32,91 2,35 30,56 17,35 18,69
100,0
100,0 2 293 842 159,03 32,27 126,76 15,37 19,28
14,54 17,22 17,22
7,73 9,80 14,56
65
Osobna karta gospodarskIH jedinicA
eljko G ubijan F ranjo imunek N ada Kuan B ernarda Pasariek
eljko Gubijan Gospodarske jedinice BOLANSKO-ABLJAKI LUG i ESMA POVIJESNI PREGLED Dananje gospodarske jedinice Bolansko-abljaki lug i esma nalaze se na podruju nekadanje Vojne krajine, koja je trajala nekih 300 godina. Krajinici su kao odtetu za vojniku slubu, meu ostalim, imali i pravo koritenja ume za pau i irenje te za opskrbu graevnim i ogrjevnim drvom. Kasnijim zakonima polovina uma po vrijednosti ostala je u vlasnitvu drave, a druga polovina pripala je formiranim imovnim opinama. Organizacija imovnih opina i nain gospodarenja bili su propisani zakonima koji su doneseni nakon razvojaenja Vojne krajine 1871. i 1873. godine. Prema zakonu od 15. 3. 1873. godine umama se ima gospodariti po umskim zakonima i umarskim napucima, dakle sa umama se ima potrajno i racionalno gospodariti. Godine 1874. utemeljena je krievaka imovna opina s upravom u Bjelovaru. Upravljanje umom vodile su dvije umske
esma, krianje asfaltnih umskih cesta

67
GOSPODARSKE JEDINICE UMARIJE VRBOVEC
19512011.
VRBOVEKE PRIGORSKE UME
PRIVATNE UME
VAROKI LUG
68
podnaslov
NOVAKUA - IKAVA
BUKOVAC
BOLANSKO - ABLJAKI LUG ESMA

69
19512011.
Selo Kabal okrueno umama Bolanskim lugom i esmom
uprave u azmi i Sv. Ivanu abnu. Tim je umama upravljala umska uprava Sv. Ivan abno na podruju upravnih opina Farkaevac i Sv. Ivan abno. Prva pregledna karta tih uma izraena je 1871. godine, a 1890. sastavljene su prve gospodarske osnove za sve ume visokoga uzgojnoga oblika na tom podruju. Ophodnja je odreena prema vladajuoj vrsti drvea i prema veliini gospodarske jedinice. Brojno se stanje puanstva stalno poveavalo, a time i potreba za ogrjevnim i graevnim drvom, to dotadanji etat vie nije mogao zadovoljavati, pa je 1883. godine izraen novi elaborat po kojem je etat izraunat na bazi poprenoga prirasta i razlike stvarne i normalne drvne zalihe, a ophodnja je smanjivana kako bi se poveala mogunost sjee. Iz toga vidimo da je osnovna svrha imovnih opina bila da svoje lanove, zadruge i obitelji, upravne, kolske i crkvene opine opskrbe ogrjevnim i graevnim drvom i ostalim umskim prihodima. Slomom Austro-Ugarske Monarhije nastupilo je teko razdoblje za imovne opine. Unato svim tekoama krievaka je imovna opina ouvala kontinuitet potrajnoga gospodarenja umom i to je bio njezin najznaajniji doprinos. Poetkom II. svjetskoga rata prestaju postojati imovne opine. Naredbom Ministarstva umarstva i rudarstva NDH od 24. travnja 1942. godine o
70
Arsenovac, glavni ulaz u umu esmu
71
19512011.
razgranienju ravnateljstava uma i podjeli imovnih opina na umarije umarija Sv. Ivan abno s pripadajuim umama ulazi u sastav Ravnateljstva uma u Bjelovaru. Nakon II. svjetskoga rata uspostavom nove vlasti nastupile su brojne promjene drutvenoga, privrednoga i organizacijskoga karaktera, koje nisu imale znaajnijega utjecaja na sastojine ove gospodarske jedinice. Moda je samo vano spomenuti da se 1964. godine spajaju umska gospodarstva Bjelovar, Krievci i Daruvar u umsko gospodarstvo Mojica Birta sa sjeditem u Bjelovaru i Koprivnica u Koprivnici. Iste se godine ukida umarija Sv. Ivan abno, a ume kojima je gospodarila razdijeljene su izmeu umarija Vrbovec, Krievci i Bjelovar. Time je umariji Vrbovec pripojen dio dananje GJ Bolansko-abljaki lug kojim i sada gospodari. Do 1985. godine itav ovaj umski kompleks pripadao je GJ esma kada je podijeljen na GJ Bolansko-abljaki lug i GJ esma. STANJE DANAS Danas dio gospodarske jedinice Bolansko-abljaki lug povrine 1053 ha (odjeli 1-24) i dio GJ esma povrine 1759 ha (odjeli 63-101) ine revir Bolanski lug esma ukupne povrine 2812 ha. ume ovoga revira, bogatoga vodotocima, pogodne su za uzgoj krupne divljai, osobito obinoga jelena, srne i divlje svinje, te sitne divljai: zeca, fazana i poljskih jarebica. Od grabeljivaca tu obitava lisica, kuna i divlja maka te jastrebovi i sove. Spomena je vrijedno da tu gnijezdi nekoliko parova orla tekavca, a viena je i crna roda zahvaljujui blizini ribnjakih povrina. Lovne povrine ovoga revira pripadaju dravnomu lovitu br. 1/2 esma Bolanski lug iji je 30-godinji koncesionar poduzee AS lovni turizam d.o.o. Zagreb. Ukupna je povrina koju lovite obuhvaa 5193 ha, od toga 1138 ha pripada graevinskomu zemljitu i zoni uz naselja (do 300 m), tako da je lovna povrina lovita 4055 ha, od ega je 2812 ha (69 %) ume i umsko zemljite. Revirnik je eljko Gubijan, dipl. in. um., a pomonici Damir Levati, umarski tehniar, u gospodarskoj jedinici Bolansko-abljaki lug i Marijan Mlinari, umarski tehniar, u gospodarskoj jedinici esma.
umarska kuica uz meandar stare rijeke esme
Jedan od brojnih pokuaja ouvanja tradicionalnoga naina uporabe drveta
72
Udio vrsta u drvnoj zalihi
73
19512011.
Franjo imunek Gospodarska jedinica BUKOVAC POVIJESNI PREGLED Podruje gospodarske jedinice Bukovac prema najstarijim poznatim podacima iz 1163. godine bilo je u posjedu zagrebakoga biskupa. Godine 1540. ove predjele osvajaju Turci i ostaju tu do 1595. godine. Da bi se zaustavilo njihovo napredovanje, ustrojena je Vojna krajina kao obrambeno podruje du granice prema turskoj dravi. Krajina je, uz neke izmjene, opstojala oko 300 godina. U toj su instituciji ume postale dravno vlasnitvo, a nakon segregacije 1874. godine ume su u vlasnitvo dobile i imovne opine i zemljine zajednice. Segregacija je provedena tako da je od postojeih uma odvojena jedna polovina za potrebe krajinika, a druga je ostala u dravnom vlasnitvu.
Lugarnica Fuka u istoimenom selu, slui za strune i drutvene skupove
74
Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, a nakon toga i Kraljevine Jugoslavije ostaje osnovna podjela ovih uma na dravne ume, ume krievake imovne opine te ume zemljine zajednice Zabre. U razdoblju od 1941. do 1945. godine ove su ume bile dravne pod upravom Direkcije uma Bjelovar te glavne Direkcije u Zagrebu. Nakon II. svjetskoga rata znatno je poveana povrina uma ove gospodarske jedinice. Razlog je poveanja proglaenje zemljinih zajednica openarodnom imovinom. Od 1964. godine tim podrujem gospodari umsko gospodarstvo Mojica Birta iz Bjelovara, u ijem je sastavu i umarija Vrbovec. Uz nekoliko organizacijskih promjena u umarstvu, to se stanje odralo do 1991. godine kada poinje raditi Javno poduzee Hrvatske ume p.o., u ijem su sastavu U Bjelovar i umarija Vrbovec, koja izravno gospodari gospodarskom jedinicom Bukovac. STANJE DANAS Sastojine ove gospodarske jedinice prostiru se u breuljkastom podruju sliva rijeka Glogovnice i esme na povrini od 1631 ha. Razdijeljena je na 40 odjela i 194 odsjeka. Na nadmorskoj visini od 108 do 158 metara reljef je u cjelini blago nagnut. Bukva je najrasprostranjenija vrsta drvea u ovoj gospodarskoj jedinici, zatim dolazi hrast lunjak, hrast kitnjak, grab, joha, lipa, bagrem, hrast cer i etinjae, a najvie ima smreke. Povrina GJ Bukovac sastavni je dio Dravnoga lovita I/1 Bukovac Novakua u zakupu tvrtke Meandar model d.o.o. iz Zagreba. U lovitu se nalazi i ograeni dio gater koji stvara potekoe u gospodarenju umom zbog velike koncentracije divljai (divlje svinje i jeleni lopatari) koja ini tete na umi. U ovoj gospodarskoj jedinici nalaze se i dva zatiena objekta: zatiena uma obine bukve i crne johe. Revirnik je na ovoj gospodarskoj jedinici Franjo imunek, dipl. in. um., a pomonici su Robert Zouhar, umarski tehniar, i Vlado Hrukar.
Fotografije su na stolu, bit e nagrada na meunarodnoj izlobi uma okom umara
Uspomena na radove u rasadniku Brezik
75
19512011.
Nada Kuan Gospodarska jedinica NOVAKUA IKAVA POVIJESNI PREGLED Pisanu povijest ovoga podruja uma pratimo ve od X. stoljea kada su bile u vlasnitvu azmanskoga arhiakonata, a osnutkom zagrebake biskupije u XI. stoljeu kao dar kralja Ladislava ule su u njezin sastav. Od XVI. do XIX. stoljea, u razdoblju ratova s Turcima, u sastavu su Vojne krajine, tj. u dravnom vlasnitvu Austro-Ugarske Monarhije. Nakon ukidanja Vojne krajine dio uma i dalje ostaje pod dravnom upravom, dio pripada krievakoj imovnoj opini, dio ulazi u sastav zemljinih zajednica, dijelom gospodari crkva, tj. upa Gradec, a dio je ak u privatnom vlasnitvu. Nakon II. svjetskoga rata 1947. sve ume imovnih opina i zemljinih zajednica proglaene su openarodnom imovinom kojom treba gospodariti umsko gospodarstvo Krievci, a 1963. ulaze u sastav umskoga gospodarstva Mojica Birta iz Bjelovara, s neposrednom upravom u umariji Vrbovec. Osnivanjem javnoga poduzea Hrvatske ume 1991. godine i ovaj dio umskoga podruja ulazi u sastav istoga poduzea.
76
Kuica u Novakui 42f zimi 1963. godine, Mato Kauzlari, lugar
Odmorite u umi Novakua

77
19512011.
Ozbiljnost na licima, suenje se hrasta nastavlja
unekova kuica Novakua
STANJE DANAS
Najvia i najdeblja sam u svom okruenju obina bukva
Na povrini od 2171 hektara gospodarska jedinica Novakua ikava uva drvnu zalihu u koliini od oko 600 000 m3 uz prosjeni godinji prirast od 9 m3/ha. Na nadmorskoj visini 105160 m, sa srednjom godinjom koliinom oborina oko 830 mm i godinjom relativnom vlagom zraka od 81 % najrasprostranjenije su vrste drvea ovoga podruja hrast lunjak i obini grab, a od prirode dolaze jo bukva, crna joha, bagrem, klen, brijest, lipa, obini jasen, pitomi kesten i dr. ezdesetih godina prologa stoljea na neke dijelove ovoga podruja uma umjetno su unesene etinjae, uglavnom obina smreka, europski ari i ameriki borovac. Najstarija stabla imaju oko 170 godina. To su stabla hrasta lunjaka koja se mogu vidjeti uz lugarsku kuicu smjetenu u sredinjem dijelu gospodarske jedinice, nedaleko od magistralne ceste Zagreb Bjelovar. Povrine ove gospodarske jedinice podijeljene su na dva lovita. Vei dio pripada Dravnomu lovitu br. I/1 Bukovac Novakua, trenutano u desetogodinjem zakupu. Manja je povrina upanijsko lovite. Lovite je od osnivanja 1996. godine promijenilo nekoliko vlasnika.
78
irina kuica uiva u tiini ume s posebnom namjenom
Uz irinu kuicu umirovljenici obnavljaju uspomene: Slijeva: iro Levani, Vidica Prvonoac, Viktor Rebi i Janko Miku
Revirnica je na ovoj gospodarskoj jedinici Nada Kuan, dipl. in. um., a pomonici su revirnika umarski tehniari Igor Pekec, Kruno Trbuek i Bernardo Blaevi.
Zrela bukova sastojina u Novakui
79
19512011.
Gospodarska jedinica VAROKI LUG POVIJESNI PREGLED ume gospodarske jedinice Varoki lug bile su do II. svjetskoga rata u razliitim kategorijama vlasnitva, i to dravne ume, ume krievake imovne opine, ume zemljine zajednice Marinkovac, a dio je uma bio u privatnom vlasnitvu. Nakon II. svjetskoga rata potpadaju pod neposrednu dravnu upravu i postaju openarodnom imovinom te prelaze u nadlenost Ministarstva poljoprivrede i umarstva. Osnivanjem poduzea Hrvatske ume p.o. 1991. godine gospodarska jedinica Varoki lug kao i umarija Vrbovec postaju sastavni dio Hrvatskih uma.
Gosti iz opine Vrbovec u Varokom lugu Albert Metri, Ivan uri, Branka Motal i gosti
Prostor za meditaciju nakon dnevnih obveza

80
Zapisi Drage Lonarevia, referenta za iskoritavanje uma i upravitelja umarije iz 1952. godine
Vi maleni, porastite ve jednom!
81
19512011.
82
83
19512011.
STANJE DANAS Ukupna povrina gospodarske jedinice Varoki lug iznosi 844 hektara. Podijeljena je na 23 odjela i 103 odsjeka. Posjed ove jedinice ini cjelovit umski kompleks s nadmorskom visinom od 103 do 109 metara. Hrast lunjak je najrasprostranjenija vrsta drvea, zatim slijedi poljski jasen, grab, klen, vrba i crna joha. Takoer ima neto etinjaa, koje su ostale na povrini bivega umskoga rasadnika. Vei je dio etinjaa morao biti posjeen zbog intenzivnoga suenja. Na te je povrine vraena autohtona vrsta, hrast lunjak. U ovoj se gospodarskoj jedinici nalaze etiri odsjeka posebnih rezervata umske vegetacije i dva odsjeka priznate sjemenske sastojine. U proljee 2001. godine u Varokom lugu postavljena je Staza prijateljstva s prirodom na kojoj se mogu razgledati sve raznolikosti i ljepote nizinskih uma. Specijalni zooloko-ornitoloki rezervat Varoki lug, koji je odlukom upanijske Javne ustanove za zatitu prirode promijenio stupanj zatite u znaajni krajolik, i divlja ( jelenska, srnea i divlje svinje) u njemu vie nisu zatieni. Sada divljaju gospodari podruna lovna udruga, a ostalim dijelom Javna ustanova Zagrebake upanije. Na ovoj je gospodarskoj jedinici revirnik Franjo imunek, dipl. in. um., a pomonik je Vlado Hrukar.
umarska kuica sa sadrajima u tiini ume
Tabla nas podsjea na prijateljstvo s prirodom. Pridravamo li se toga?
84
Bernarda Pasariek Gospodarska jedinica VRBOVEKE PRIGORSKE UME POVIJESNI PREGLED Nekada su ume ove gospodarske jedinice bile u posjedu Krievakoga kaptola (odjeli 1-8, 10-14, 16 i 17), rimokatolike upe Preseka (odjeli 8 i 9), rimokatolike upe Vrbovec (odjel 20), pravoslavne crkve Salnik (odjel 3), zemljoposjednika Rsslera (odjeli 6-9) i Predovia (22-25). Preostali dio uma bio je u privatnom vlasnitvu. Prva gospodarska osnova izraena je 1961. godine, a prije nje postojali su podaci inventarizacije i dijelovi gospodarske osnove s kartama koje je izradio umar Rudolf Koliba. STANJE DANAS Ova je gospodarska jedinica najrazvedenija od svih uma na podruju umarije Vrbovec, a protee se od nizinskih predjela Poljanskoga luga (101 m n. v.) pa do najvie kote ovoga kraja (Rib) 240 m n. v., iznad sela Ledine.
Pitomi breuljci i razbacanost umskih predjela obiljeja su vrbovekih prigorskih uma

85
19512011.
Prava zima u hrastovoj sastojini
Ukupna je povrina jedinice 788 ha, razmjetenih unutar 5000 ha privatnih uma i razbacanih u 55 umskih predjela. Na tom su podruju koncentrirani najvei oneiivai vodnih tokova i podzemnih voda ovoga kraja: svinjogojska farma Gradec, farma junadi u Poljanskom lugu, mesna industrija PIK Vrbovec, otpadne vode grada Vrbovca te oneiene vode s odlagalita smea Lazarevac. Revirnica je na ovom reviru Bernarda Pasariek, dipl. in. um., a pomonik revirnika je Darko Plantak, umarski tehniar.
Svjetlost u tami, smiraj u dui
Franjo imunek

86
KLIM A
eljko G ubijan
Klimatski podaci uzeti su prema okolnim klimatolokim stanicama u Krievcima, Bjelovaru i azmi, koje ovo podruje zatvaraju svojim trokutom i udaljene su samo dvadesetak kilometara od sredita podruja, tako da ih moemo uzeti kao pouzdane. Prema tim podacima ovo podruje pripada ilirskoj provinciji eurosibirsko-sjevernoamerike regije. Po Kpenovoj klasifikaciji klima ovoga podruja ima oznaku cfwbx, to znai da je klima: c - toplo umjerenoga kinoga tipa sa srednjom temperaturom najhladnijeg mjeseca izmeu -3 i -18 C f - oborine su podjednako rasporeene tijekom cijele godine w - manje oborina padne u hladnom dijelu godine b - srednja temperatura najtoplijega mjeseca nije vea od 22 C x - tijekom godine izraena su dva maksimuma oborina rano ljeto i kasna jesen. Prema viegodinjim podacima navedenih meteorolokih stanica za nae podruje: srednja godinja temperatura zraka iznosi 10,3 C srednja godinja koliina oborina iznosi 813 mm srednja godinja relativna vlaga zraka iznosi 81 %.
87
Obiljeja tala bjelovarske zavale (Iz ega uma raste)
B oris V rbek I van P ila
Pedogenetska svojstva i njihova promjenjivost razlog su vrlo razliitih kombinacija utjecaja i njima uvjetovanih pedogenetskih procesa. Sve to uzrokuje razmjerno velik broj nastalih pedosistematskih jedinica, tj. tipova, podtipova, varijeteta i formi tala. Na temelju terenskih morfogenetskih prouavanja i podataka laboratorijskih analiza na podruju umarije Vrbovec utvreni su ovi tipovi tala prikazani u tablici 1. Tablica 1: Popis pedosistematskih jedinica
NAZIV TIPA TLA Koluvijalno tlo (koluvij) Eutrino smee (eutrini kambisol) Distrino ili kiselo smee (distrini kambisol) Lesivirano ili ilimerizirano tlo (luvisol) Semiglej (humofluvisol) Fluvijativno ili aluvijalno tlo (fluvisol) NIA PODJELA TIPA TLA Eutrini Distrini Karbonatni Na lesu i lesolikim sedimentima Na aluvijalnom i koluvijalnom nanosu Tipino Ilimerizirano Pseudooglejano Na silikatnim i silikatno-karbonatnim supstratima Tipino Povrinski oglejano Aluvijalno livadski Karbonatno Karbonatno, oglejano Nekarbonatno Nekarbonatno, oglejano Ravnini (na zaravni) Obronani (na padini) Hipoglej Epiglej Amfiglej
89
Pseudoglej
Movarno glejno (euglej)
19512011.
Opis tipova tala Koluvijalno tlo (koluvij, colluvium) (KO) (WRB-regosol [anthropic, gleyic, arenic, dystric, eutric, arenic]) (RG) Sklop profila (A)-C. Tvorba koluvijalnoga tla nastaje u podnoju padina gdje se nakupljaju estice tla i stijena nanesenih iz gornjih dijelova padine. Tvari se preteno prenose bujinim tokovima koji imaju veliku prijenosnu snagu. U nanosu su izmijeane sitnije estice (sitnica tla) s esticama ljunka i kamena. imbenici koji utjeu na tvorbu koluvijalnoga tla su unitavanje prirodne vegetacije, erozijski uinak kie i neodgovarajue gospodarenje. Reljef karakteristian za koluvijalno tlo predstavljaju zaravnjeni tereni ili ravnice koje nalijeu na padine. Koluvijacija je proces kada stalno pritjecanje svjeega nanosa nadvladava pedogenetske procese i ocrtava razvoj tla u poetnom stadiju s profilom (A)-C. Koluvijalno tlo, s obzirom na uvjete tvorbe, ima irok raspon variranja fizikalnih i kemijskih svojstava. Eutrino smee tlo (eutrini kambisol, eutric cambisol) (ES) (WRB-cambisol [fluvic, gleyic, eutric]) (CM) Sklop profila A-(B)v-R i A-(B)v-C-R. Eutrino se smee tlo trajno odrava i ima najveu rasprostranjenost u semihumidnom podruju (godinja koliina oborina 600700 mm, srednja godinja temperatura 1012 oC). Matini je supstrat veoma vaan za nastanak eutrinoga kambisola. Najbolje mu odgovaraju prapor, ilovasti jezerski i rijeni sedimenti. Dominantan je pedogenetski proces argilosinteza, preteno se formiraju troslojni minerali gline, a ugljini je dioksid glavni agens raspadanja primarnih minerala. Prema M. Graaninu (1977) uz argilosintezu bitni su jo i ovi elementarni procesi braunizacije: slabo alkalina do neutralna aluvijacija, dekarbonatizacija i umjerena humizacija A-horizonta i karbonatizacija (B)-horizonta. Eutrini kambisoli veinom su ilovasti s neto poveanim sadrajem gline u (B)v-horizontu, tlo ima dobru dreniranost, osrednji vodni kapacitet i povoljan zrani reim. Kemijska su svojstva eutrinoga kambisola na ilovastim supstratima takoer vrlo povoljna: slabo kisela do neutralna reakcija (pH oko 6,5), umska tla sadre 47 % humusa (odnos huminskih i fulvokiselina oko 1,0). Sadraj bioelemenata dosta ovisi o matinom supstratu. Karakteristinim obiljejem moe se smatrati smanjena koliina rastopljivoga P2O5. Najveu produktivnost imaju eutrini kalcikambisoli na praporu, a najniu na peridotitsko-serpentinskim supstratima. To su dominantno poljodjelska tla.
90
Pseudoglej nizinski, esma 88b (Vrbek)
Distrino smee tlo (distrini kambisol, dystric cambisol) (DS) (WRB-cambisol [fluvic, gleyic, skeletic, dystric, humic]) (CM) Sklop profila A-(B)v-C-R ili A-(B)v-R. Distrina smee tla najee dolaze na kremeno-silikatnim supstratima s malom koliinom bazinih kationa (pjeenjaci, kriljci, kiseli eruptivi itd.). Dominantan je proces braunizacija (raspadanje primarnih minerala, argilofikacija, argilosinteza i akumulacija oksida eljeza). Nizak sadraj baza u supstratu i intenzivna ispiranja u humidnoj klimi dovode do osjetne acidifikacije i mobilizacije aluminija (Al3+). Distrini su kambisoli najrasprostranjeniji u gorskim predjelima. Razlikuju se podtipovi, odnosno prijelazni razvojni stadiji: tipini, humozni (u pretplaninskom podruju), lesivirani, pseudoglejni i podzolirani. Distrini kambisol (horizont A+B+BC) dublji je od 30 cm, najee 6080 cm, a rjee vie od 100 cm. U pravilu to su pjeskovite ilovae propusne za vodu i dobro prozrane. Sadraj humusa jako varira. U bukovu je pojasu u A-horizontu najee 5 do 10 % humusa. Sadraj duika varira usporedno sa sadrajem humusa, a odnos C : N iznosi 15 i vie. Reakcija je distrinoga kambisola kisela (pH od 4,5 do 5,5), zasienost je bazama najee 3050 %. Gotovo je uvijek tlo opskrbljeno rastopljivim fosforom, dok pristupanoga kalija ima dovoljno (u pravilu 1025 mg/100 g). Tla pokazuju irok raspon mehanikoga sastava i s tim u svezi vodnih svojstava. Budui da su fizikalna svojstva tih tala i uvjeti za razvoj korijenskoga sustava uglavnom povoljni, popravkom kemijskih svojstava putem fertilizacije (N, P) postiu ona visoku produktivnost u umarstvu, a esto i u poljodjelstvu. Lesivirano tlo (ilimerizirano tlo, luvisol) (L) (WRB-luvisol [albic, leptic, fluvic, arenic, gleyic, dystric]) (LV) Sklop profila Aoh-E-Bt-C. Lesivirana se tla (luvisoli) stvaraju na ilovastim supstratima ili stijenama ijim raspadanjem moe nastati dublji ilovasti profil. Luvisoli su vezani uz humidna podruja u kojima se mogu formirati descendentni tokovi vode. Za luvisol je karakteristino ispiranje (lesivaa) estica gline iz E-horizonta i njihovo akumuliranje u Bt-horizontu. Eluvijalno-iluvijalna migracija gline odigrava se u uvjetima umjerene kiselosti (pH 56). Teksturno diferenciranje luvisola esto moe biti potencirano pritjecanjem eolskoga nanosa u povrinske slojeve. Eolski je proces osobito intenzivno zahvatio luvisole stvorene na vapnencima i dolomitima (dvoslojni profili). Izuzmu li se podzoli, nastaju u specifinim uvjetima i kod nas na vrlo malim povrinama. Lesivirana su tla naa, u smislu sukcesije, najrazvijenija tla i naje91
Luvisol Vrbovec (Vrbek)
19512011.
e predstavljaju u naem podneblju zavrni tipski (pedogenetski) razvoj tla. Postoji prilino velika razlika izmeu svojstava luvisola nastalih na silikatnim supstratima i na istim vapnencima i dolomitima. Dubina A-horizonta varira od 5 do 15 cm. Povrinski su horizonti po mehanikom sastavu pjeskoviti ili prakaste ilovae. Sadraj humusa pod umom iznosi 310 %. Reakcija je slabo do umjereno kisela (pH 56, rijetko ispod 5,0). Tlo je srednje opskrbljeno duikom i kalijem, dok je sadraj pristupanoga fosfora vrlo nizak. Luvisoli bujadino vritinskih terena imaju visok potencijal za podizanje kultura etinjaa, ali gdje teren doputa, i nakon popravljanja kemijske plodnosti oni su vrlo pogodni i za neke poljoprivredne kulture. Pseudoglej (pseudogley) (PS) (WRB-albeluvisol [alic, gleyic, dystric, umbric, arenic, endoeutric]) (AB) (WRB-planosol [alic, gleyic, luvic, dystric, umbric, arenic, eutric]) (PL) Sklop profila A-Ig-IIg-C i A-Eg-Bg-C. Supstrati na kojima se pseudoglej moe stvarati moraju biti diferencirani po teksturi tako da se ispod relativno propustljivoga povrinskoga sloja za vodu javlja nepropustljiv sloj. Pseudoglej karakterizira izmjenu vlanoga i suhoga razdoblja. Pseudoglej je vezan uz ravnine terene s blagim nagibima. U dinamici zastoja vode razlikujemo tri faze: a) mokru kada su sve pore ispunjene vodom; b) vlanu kada se vlanost kree izmeu poljskoga vodnoga kapaciteta i toke venjenja c) suhu fazu kada je vlanost ispod toke venjenja. Naizmjenino smjenjivanje mokre i suhe faze uvjetuje redukcijske i oksidacijske procesae i specifinu morfologiju (mramoriranost) g-horizonta te tvorbu konkrecija Fe i Mn. Mnogi su pseudogleji reliktni i nose u sebi znakove hidromorfizma koji danas vie nisu aktivni. Morfoloki znaci ovise i o svojstvima supstrata, pa isti vodni reim moe prouzrokovati razliite morfoloke znakove. Horizont pod umskom vegetacijom iznosi 610 cm. Povrinski su horizonti (A i g) obino prakaste ilovae s vie od 40 % estica praha, dok je nepropusni sloj glinasta ilovaa. Struktura je openito slabo izraena. Humusni horizont ima najveu poroznost (do 50 %), dok je B (ili II g) horizont praktino nepropustan za vodu i s niskim kapacitetom za zrak (36 %). Tlo pod umom ima 35 % humusa, odnosno C i N 1015, pH se kree od 5
92
Pseudoglej (Vrbek)
do 6. Stupanj zasienosti bazama u povrinskim je horizontima obino nii od 50 %. Tlo je izrazito deficitarno u aktivnom i ukupnom fosforu. Sadraj fizioloki aktivnoga kalija najee se kree 510 mg/100 g. Pseudoglej je vrlo podloan eroziji. U pedoklasifikacijskom i gospodarskom pogledu luimo dva podtipa pseudogleja: obronani i ravnini. Recentno aluvijalno tlo (recentni rijeni nanos, fluvisol) (FL) (WRB-fluvisol [gleyic, skeletic, dystric, eutric, arenic, stagnic, calcaric]) (FL) Sklop profila (A)-I-II. Tlo nastaje na poplavnoj terasi (poloju) rijeka. Tlo se vlai iz triju izvora: oborinske, poplavne i podzemne vode. Dinamiku vodnoga reima karakterizira veliko sezonsko kolebanje razine vode i moe iznositi 14 m. Voda je u tlu bogatija kisikom pa je redukcija slabo izraena. Uvjeti taloenja u poloju su promjenjivi, pa nastaju slojeviti nanosi s estom pojavom zatrpanih (fosilnih) humusnih horizonata. Taloe se jedan preko drugoga vrlo raznovrsni nanosi (pijesci, ljunci). Mineralni i kemijski sastav takoer je vrlo promjenjiv i ovisi o podrijetlu i prirodi materijala koji se iz slivnoga podruja prenosi u rijeni tok. Veina je naih fluvisola karbonatna i sadri vie od 5 % karbonata. Koliina je humusa u recentnom aluviju uglavnom mala i ne prelazi 12 %. Fluvisoli su stanita zanimljiva za uzgoj kultura topola i vrba. Proizvodnost fluvisola najvie ovisi o mehanikom sastavu. Aluvijalna tla promatrana s obzirom na bioklimu ne pokazuju raznolikosti svojstava koja bi se mogla pripisati njihovoj bioklimatskoj pripadnosti. Zapravo postoji razlika u dubini A-horizonta i u postotnom sadraju humusa i ukupnoga duika te estica praha u mehanikom sastavu tla. Uzrok tih razlikovnih svojstava aluvijskih tala valja traiti u ve opisanoj opoj genezi aluvijalnih tala: dominantna uloga hidrolokoga imbenika, heterogenost aluvijalnih sedimenata u procesu aluvijacije koji jedva da nadvladava proces sedimentacije. Fluvijativno livadsko (humofluvisol, semiglej) (HF) (WRB-fluvisol [gleyic, dystric, eutric, stagnic, humic]) (FL) Sklop profila A-C-G. Ovo se tlo javlja uglavnom u sredinjem dijelu poloja gdje se zbog smanjenoga intenziteta sedimentacije stvara humusni horizont.
93
Fluvisol (Vrbek)
19512011.
Supstrat je preteito ilovast. Debljina humusnoga horizonta iznosi najee 2030 cm. Glejni horizont lei dublje od 100 cm i ima jako izraen pothorizont Gso. Reakcija je kisela do slabo alkalna. Humofluvisoli sadre najee 25 % humusa. Openita karakteristika humofluvisola (semigleja) jest oglejavanje podzemnim vodama koje se nalaze u dubljim dijelovima profila (ispod 1 m). Povrinski dijelovi profila ostaju potpuno izvan utjecaja podzemne vode i formiraju se po tipu automorfnih tala (rendzina, ernozem), a moe imati i kambini, pa ak i eluvijalno-iluvijalne horizonte, to ovisi o dubini leanja podzemne vode, klimatskim uvjetima i starosti tla. Budui da svojstva gornjega (automorfnoga) dijela profila mogu biti vrlo razliita, ne moe se ovdje govoriti o tipskim svojstvima, ve svaki profil zahtijeva posebnu analizu i ekoloku procjenu. Semiglejna su tla statistiki opisana u podruju bioklime ume hrasta lunjaka i obinoga graba. Pseudoglej-glejno tlo (pseudogley-gley) (PS) (WRB-planosol [gleyic, luvic, dystric, umbric, arenic, eutric]) (PL) Karakterizira ga istodobno pseudooglejavanje i hipooglejavanje. Ima ovu grau profila: A-Eg-Bg-G. Po ekolokim svojstvima i kapacitetu plodnosti ini prijelaz izmeu pseudogleja i movarnih glejnih tala. Taj je tip tla slabo zastupljen u naoj pedosferi zauzima oko 0,38 % kopnenoga teritorija Hrvatske i to najvie u podruju ume hrasta lunjaka i obinoga graba. Prema prosjenomu sadraju estica gline i praha ta tla pripadaju u prakaste do glinaste ilovae. Tla imaju najee kiselu do osrednje kiselu reakciju. Povrinski A-horizont jako je humozan i ima ekoloki povoljan odnos C : N s prosjenom vrijednosti 12,5. Movarno glejno tlo (euglej, eugley) (EU) (WRB-gleysol [gleyic, vertic, molic, calcic, arenic, dystric, eutric, stagnic]) (GL) Epiglej (epigley) (EG) Sklop profila A-Gr-Gso-G. Ima humusni horizont sa znakovima hidromorfizma i G-horizont s jasno diferenciranim pothorizontom Gso i Gr. Ogle94
Euglej-amfiglej (Vrbek)
javanje (zamovarivanje) uzrokovano je povrinskim preteno poplavnim vodama, koje stagniraju do dubine 1 m i s dubinom slabi. Epiglej se odlikuje malom biolokom aktivnou, nedostatkom kisika u pedosferi i nepovoljnim fizikalnim i kemijskim svojstvima. Bez melioracije nepovoljnoga vodnoga reima epiglej se moe smatrati malo produktivnim tlom za ratarsku proizvodnju. Hipoglej (hypogley) (HG) Sklop profila A-Gso-Gr-G. Hipogleji su vezani uz reljefske depresije u kojima se nalaze deblji slojevi podzemne vode ija razina pokazuje malo kolebanje. Osnovno je obiljeje da se podzemna voda nalazi na tako maloj dubini da je itav profil pod utjecajem anaerobnih procesa (razina je podzemne vode obino iznad 80 cm). Supstrat hipoglejnih tala moe imati razliit mehaniki sastav, a u kemijskom pogledu moe varirati od beskarbonatnih do karbonatnih supstrata. Hipoglej zasien bazama ima humusni horizont dubine 2030 cm. Debljina pothorizonta Gso ovisi o zoni kolebanja podzemne vode. Gr-pothorizont se podudara sa zonom trajne stagnacije vode. Hipoglej je preteno glinasto tlo. G-horizont je glinastiji nego A. Struktura je glinastoga tla poliedrina ili prizmatina. Tlo moe imati velik koeficjent bubrenja. Euglej sadri do 10 % humusa, a varijacije s anmor
Amfiglej
95
19512011.
humusom i do 30 %. Reakcija je najee neutralna do slabo alkalna. Ukupni sadraj N, P i K je visok, ali u anaerobnim je uvjetima nizak sadraj mineralnih oblika N. Fosfor je vezan s Fe i Al u spojeve koji su biljkama nepristupani ili teko pristupani. Amfiglej (amphygley) (AG) Sklop profila Aa-Gr-Gr,so-Ggr-G ili Aa-G-G. Hidrogenizacija je tla uvjetovana i podzemnom i poplavnom vodom, pa je prisutan i hipoglejni i epiglejni karakter profila s meuslojem koji nije oglejan ili je slabije oglejan. U tom su tipu tla kumulirana svojstva epigleja i hipogleja u jedinstveni profil. U ekolokom smislu to je nova kakvoa jer je biljka izloena poveanoj vlanosti. U pogledu mehanikoga sastava esta je pojava viega sadraja gline u A nego u G-horizontu. Kemijska su svojstva ovoga tla slina opisanim svojstvima hipogleja.
96
RI JEKE NAEGA KRA JA I NAIH UM A
uro K auzlari
Rijeka esma Rijeka esma naa je vana rijeka koja protjee najveom istoimenom gospodarskom jedinicom, ija je povrina vea od 4300 ha, i ujedno ini prirodnu granicu izmeu umarija Bjelovar, azma i Vrbovec koje gospodare ovom jedinicom. Duljina regulirane rijeke, kanala kroz umu, iznosi nepunih 18 km. Staro korito esme imalo je duljinu 23 km i vei utjecaj na vodni reim ume zbog male visinske razlike od ulaza pa do izlaska iz ume. Na svom putu voda se razlijevala i dugo se tijekom godine zadravala u umi. ezdesetih godina prologa stoljea zapoela je njezina regulacija koja je uvelike imala utjecaj na vodni reim u umama kroz koje protjee. Regulacijom je svedena u pravocrtni kanal koji brzo odvedi vodu i njezini prirodni meandri ostaju izvan funkcije te uma trpi velike posljedice, to se oituje u stalnom suenju nae najvrednije vrste, hrasta lunjaka. Iako je prolo mnogo vremena od njezine regulacije, do danas nisu ureeni nasipi u umi, nego se to ini sukcesivno, ovisno o sredstvima.
Razlila se stara esma izmeu Kabla i Siana
97
19512011.
Stara rijeka esma i novi amac
Rijeka esma nastaje spajanjem potoka Grevice i Barne kod Velikoga Grevca. Duljina: 123 km Izvor: Bilogora Sliv: crnomorski Ulijeva se u Lonju. Pritoke su Plavnica i Velika rijeka.
98
Rijeka Glogovnica Na svom putu od izvora na Kalniku do ua kod azme u rijeku esmu Glogovnica tee uz gospodarsku jedinicu Novakua i Varoki lug. Duljina prolaza uz umu vea je od est kilometra. U nekoliko navrata Glogovnica je regulirana i postala je pravocrtni kanal kojim voda velikom brzinom odlazi prema uu. Zadnji radovi na regulaciji bili su 1986. godine kada je za proirenje korita rijeke i lateralnoga kanala uza sam rub ume bilo potrebno posjei pojas ume irine trideset metara na duljini veoj od etiri kilometra. Zbog otpadnih voda koje Glogovnica prima spojnim kanalom iz grada Vrbovca, izgraeni su epovi koji zatvaraju da u trenucima visoke razine vode u koritu zagaena voda ne ue u umu. uma Varoki lug svojim smjetajem trpi stalno suenje hrasta lunjaka s obzirom na to da je s tri strane opasana kanalima koji odvode svu vodu koja dolazi sa strane te joj ostaje samo voda od oborina. Postoje zapisi iz umskih kronika od 1926. do 1939. godine u kojima se spominje jako suenje hrasta u Varokom lugu.
99
Ureeno korito rijeke Glogovnice izmeu uma Lee i Tueneak
19512011.
Glogovnica izvire kod sela Stupe na Kalniku. Duljina: 66 km Ue u esmu kod azme Pritoke: rnec Gradovi: Krievci i azma Desna je pritoka rijeke esme.
Premotena Glogovnica LeeTueneak
Gradili smo mostove i spajali obale da bi radni zadaci bili obavljeni. Radnika grupa Miku, slijeva Stjepan picar, Stjepan Oeg, Miroslav Perakovi, Ivan Oeg, Ivica Miku, Mirko Mikanek, Slavko Posari, Slavko Perun, lugar, Albert Metri, poslovoa, Stjepan Dubrava i uro Barievi.
100
Zapisnik o poplavi u umi esmi 1969. godine
Zaboravljena u tiini ume. Meandar staroga korita rijeke esme.
Stop, nema dalje. Napajam edne. Razlivena rijeka esma.
101
19512011.
Rijeka Lonja Zapadno od Vrbovca tee rijeka Lonja koja je na neki nain prirodna granica umarije Vrbovec i umarije Dugo Selo. Na podruju koje pokriva umarija Vrbovec rijeka Lonja ne prolazi veim povrinama uma u dravnom vlasnitvu tako da nema znaajnoga utjecaja na njih u ovom dijelu svoga toka. Rijeka Lonja izvire izmeu planina Ivanice i Kalnika. Duljina: 132,5 km Lijeva je pritoka Save. Dva rukava desni Stara Lonja ulijeva se u Savu kod sela Lonje lijevi pod imenom Trebe Pritoke su esma, Ilova, Pakra i Zelina. Rijeka Velika Velika tee kroz gospodarsku jedinicu Bolanskoabljaki lug. umski predjel Bolanska Velika ima velik utjecaj na vodni reim tih uma. Rijeka Velika jedna je od desnih pritoka rijeke esme u koju se ulijeva u umi esmi, inei na istoku prirodnu granicu uma umarija Bjelovar i Vrbovec. Predio kroz koje protjee izrazita je ravnica i ume su bile izloene uestalim poplavama. ezdesetih godina dvadesetoga stoljea pristupilo se intenzivnoj regulaciji postojeih vodotoka iskopom kanala i izgradnjom nasipa, to je izazvalo pad razine podzemnih voda, a poremeen je reim povrinskih i poplavnih voda. Ti su poremeaji izazvali znaajne promjene koje su vidljive na biljnim zajednicama, jer su do tada vlana stanita sada poprimila obiljeja suih stanita. Rijeka Velika prolazi kroz umu oko 8 km. Desna je pritoka esme.
Vode i ume nerazdvojni prijatelji
Cilj na vidiku Jelena Dobra i Ivo pehar
102
Nizinske ume i vodni odnosi na podruju Vrbovca
I van P ila
Uvod Na podruju Vrbovca zbog kombinacije povoljnih pedolokih, hidrolokih i klimatskih uvjeta nalaze se prelijepe nizinske ume hrasta lunjaka esma, Bolanski i Varoki lug. Uspijevanje tih uma vezano je ponajprije uz obilje vode, koja na tim nizinskim vlanim stanitima prevladava i mijenja krajolik dajui mu snanu ekonomsku i bioloku ulogu. Voda, podzemna i poplavna, u povijesti je pridonijela pojavi razliitih tipova lunjakovih uma i hidrofilnih umskih fitocenoza na tom prostoru, ali voda i vodni reim te njegove promjene bitan su imbenik o kojem ovisi njihov daljnji razvoj i opstojnost.
Nisam edan i vidim se u ogledalu
103
19512011.
Piezometarske cijevi za mjerenje razine podzemne vode zimi
Nizinski su umski kompleksi u povijesti od svih uma doivjeli najvee promjene jer je u ljudskoj prirodi prisutna stalna potreba za iskoritavanjem i mijenjanjem okolia. Zbog poloaja tih uma u najniim reljefnim aluvijalnim zonama njih okruuju poljoprivredna i urbana podruja iz kojih dolazi snaan pritisak u prvom redu vezan uz unos razliitih oneienja u vode i tlo. Isto tako dugogodinja neprikladna vodnogospodarska praksa dovela je do znatne izmjene prirodnih hidrografskih obiljeja koja su postojala i davala prirodnost tim umama. U novije vrijeme javlja se i izraenija sua, ali i poplave kao posljedice globalnoga zatopljenja. Svi ti pritisci djeluju na poremeaj izvornih odnosa i uspostavljene harmonije izmeu vode, tla i uma te kao rezultat svjedoci smo pogoranja stanja uma i sve izraenijega njihova suenja.
104
Praenje vodnoga reima esme i Varokoga luga Vrlo uspjean primjer gospodarenja umama hrasta lunjaka u Hrvatskoj moe se sresti u umariji Vrbovec. Hrastovina stvara iroj zajednici znaajnu dobit, a hrastovina iz esme odlikuje se iznimnom kakvoom. Meutim, gotovo nigdje na umskim prostorima ne moe se naii na primjer u kojem su djelatnosti umarije toliko posveene i znanstvenomu radu, promatranju i usvajanju spoznaja iz prirode, traenju rjeenja i njihovu provoenju u praksi. U tom smislu znaajan je angaman umarije u to boljem upoznavanju vodnih odnosa u nizinskim umama, posljedicama koje njihov poremeaj ima na ume te pronalasku naina njihova povratka u stanje blie prirodnomu. Na
Potoi maleni umom ubori i vodu joj donosi
105
19512011.
podruju esme, Bolanskoga i Varokoga luga 1986. godine uspostavljena je mrea piezometarskih postaja na kojima se do dananjega dana provodi intenzivno praenje stanja i dinamike podzemne vode na piezometarskim postajama u bliskoj suradnji sa umarskim institutom u Jastrebarskom. Piezometarske postaje ine povezanu mreu iz koje se mogu dobiti informacije o resursima podzemnih voda na cijelom nizinskom umskom prostoru te utvrditi spoznaje o podzemnim vodama u razliitim staninim, mikroreljefnim i hidrografskim uvjetima (slika 1). Piezometarskim motrenjem obuhvaeno je ukupno 3400 ha uma, mjerenja se provode dva puta na tjedan na 32 piezometarska stacionara s ukupno 100 piezometarskih cijevi. Iz dobivenih rezultata praenja podzemnih voda iznikli su mnogobrojni znanstveni radovi u domaim i svjetskim publikacijama, knjigama te mnogobrojne prezentacije na znanstvenim i strunim skupovima. Podaci su takoer koriteni pri izradi magistarskih i doktorskih radova ve dviju generacija istraivaa i u umarskom institutu i u drugim znanstvenim ustanovama. Rekonstrukcija staroga vodotoka esme
Samo hrabro naprijed, vrstoa mosta neupitna Tomislav Starevi
Kao jedna od moguih mjera sprjeavanja tetnih posljedica isuivanja tla zbog opadanja razina podzemnih voda, poueni dugogodinjim iskustvom u vodno-umskim odnosima, nametnula se potreba za izgradnjom pregrada
Poplavljene piezometarske cijevi u esmi, odjel 77

106
na isuenim vodotocima kako bi se voda to vie zadrala unutar ume. Na osnovi zakljuaka iz prethodno obavljene analize ekoloko-vodnih uvjeta u umi esma, a u suradnji umarske znanosti i prakse, na dijelu korita stare esme u 2007. godini izgraena je pregrada s preljevnicom. Tijekom zime punjen je gornji dio vodotoka vodom pa je stvorena akumulacija (umjetno jezero) u starom koritu u duini od dva kilometra. Iz prvih rezultata moemo utvrditi kako postoji vrlo pozitivan uinak akumulacije na umu. Osim samoga pozitivnoga uinka na rast sastojina, povratkom vode u umu uvelike se djelovalo i na poveanje njezine bioloke funkcije. Voda je omoguila naseljavanje razliitoga hidrofitnoga bilja i vodenih organizama tako da je
107
Zaustava i preljevnica na staroj rijeci esmi
19512011.
poveana bioloka raznolikost na tom prostoru. Tijekom 2008. godine jezero je poribljeno te je stvorena i mogunost ribolova koji je znaajna socioekonomska i rekreativna djelatnost. Nakon procjene navedenoga zahvata i njegova viestruko pozitivnoga uinka na umu tijekom 2009. godine na donjem dijelu staroga toka esme napravljena je zaustava s preljevnicom. Time je stvorena mnogo vea akumulacija vode nego u prvom zahvatu. Izgraena akumulacija djelovala je na povrat vode u mrei vodotoka u umi iji je utjecaj procijenjen na oko 1000 ha odnosno na gotovo 20 km kanala i tokova unutar ume. Navedenim zahvatom postignuti su uvjeti kakvi su nekad vladali na tom movarnom stanitu, uma je poprimila vrlo prirodan izgled, a i stvorene su nove mogunosti koritenja toga prostora. Kako bi se otklonile eventualne negativne posljedice navedenih zahvata na umu, na prostoru oko akumulacija osnovan je monitoring koji ukljuuje daljnje praenje sezonskoga rasta stabala, praenje uroda sjemena i produkcije lisne mase. Osim praenja samih sastojina uspostavljeno je i praenje kakvoe vode odnosno razliitih hidrolokih sastavnica: oborine, procjeivanje kroz kronje, na dvije akumulacije i na novom koritu esme (tijekom 2010. obavljeno je est uzorkovanja na tih pet lokaliteta). Unutar ume je, uz novoizgraen objekt, postavljena i automatska mjerna stanica za praenje osnovnih meteorolokih parametara. Sve do sada provedene aktivnosti na podruju umarije Vrbovec rezultat su sustavnoga rada i angamana vie generacija te elje da se iza sebe uvijek ostavi vie i bolje, na korist naim umama, umarstvu i Hrvatskoj.
uma i voda, neiscrpna tema Ivan Pila, Branko Metri, Igor Ani (okrenut leima) i strani umarski strunjaci
Jedna od veih poplava u umi esmi, zima 1993/94.
108
Biljne zajednice naih uma
RAZRED: Queco-Fagetea Braun Blanquet et Vlieger in Vlieger 1937 RED: Fagetalia Pawlovski in Pavlovski et al. 1928 SVEZA: Erythronio-Carpinion betuli (Horvat 1958) Marinek in Wallnfer et al. 1993 Asocijacija: uma hrasta lunjaka i obinoga graba Carpino betuli-Quercetum roboris (Ani 1959) Rau 1969 Subasocijacija: tipina Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rau 1973 Subasocijacija: s obinom bukvom Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rau 1973 SVEZA: Fagion sylvaticae Luquet 1926 Asocijacija: Bukova uma s dlakavim aem Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957
uma hrasta lunjaka i obinoga graba
uvar uma Damir Levati posebno uva plus stablo poljskoga jasena
109
19512011.
Bukova uma u Novakui
RAZRED: Alnetea glutinosae Braun-Blaquet et Txen 1943 RED: Alnetalia glutinosae Txen 1937 SVEZA: Alno-Quercion roboris Horvat 1938 Asocijacija : uma hrasta lunjaka i velike utilovke Genisto elatae-Quercetum roboris Horvat 1938 Subasocijacija: s drhtavim aem Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Horvat 1938 Subasocijacija: s rastavljenim aem Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horvat 1938 SVEZA: Alnion glutinosae Malcuit 1929 Asocijacija: uma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glava 1959 Asocijacija : uma crne johe s truljikom Frangulo-Alnetum glutinosae Rau 1968 Asocijacija : uma crne johe s drhtavim aem Carici brizoidis-Alnetum glutinosae Horvat 1938
uma crne johe na unjevima
110
Istraivanja strukture i prirodne obnove uma hrasta lunjaka u umariji Vrbovec
Tomislav D ubravac V lado K reji Stjepan D ekani
Temeljna su naela hrvatskoga umarstva potrajno gospodarenje s ouvanjem prirodne strukture i raznolikosti uma te trajno odravanje stabilnosti i kakvoe gospodarskih i opekorisnih funkcija uma. Jedan od najvanijih pokazatelja prirodnosti uma svakako je prirodno pomlaivanje kojim se nastavlja prirodna stalnost sastojine glede sastojinskoga oblika (vrste drvea) te kvalitetnih strukturnih i staninih uvjeta i, najvanije, njihova trajna samoobnovljivost. U povijesti gospodarenja umama u Hrvatskoj, posebice hrasta lunjaka, prirodno je pomlaivanje bilo na prvom mjestu. U prilog tomu govori i prva skuptina Hrvatsko-slavonskoga umarskoga drutva, odrana 1846. godine, koja je vodila raspravu kako treba gospodariti starim hrasticima da bi se osigurala njihova to kvalitetnija prirodna obnova. Vrhunski strunjaci onoga vremena, na elu s Josipom Kozarcem, objavljuju u samim poecima izlaenja umarskoga lista (1876) itav niz radova o problemima pomlaivanja hrastika. Problematika prirodne obnove prepoznata je i kod strunjaka tadanjega novoosnovanoga Instituta za umarska i lovna istraivanja. U Institutu su se skupili zato najeminentniji i najiskusniji umarski strunjaci iz podruja uzgoja uma toga vremena: S. Brixy, P. Dragii, . Hajdin, I. Lonar, I. Podhorski, P. Rupert, J. afar, M. piranac i P. Ziani. Oni su se bavili pra-
Mali i veliki Primjereno obnovljena sastojina hrasta lunjaka

111
19512011.
Koliko buduih hrastova na jednom mjestu? Provjereno spravom za kontrolu kvalitete pri otkupu ira. Konstrukcija i izrada ure Totia.
vilnom obnovom jednodobnih sastojina i unapreivanjem umskouzgojnih radova. Posebnu briga, zbog intenzivnih sjea, usmjerili su na problem poumljavanja, unapreenja sjetve i proizvodnje sadnica raznih vrsta gospodarski znaajnoga drvea. Nakon jakih i ubrzanih sjea starih bukovih i hrastovih uma nastalo je obilje mladih sastojina u kojima su bili proputeni uzgojni radovi, a sastojine preputene prirodnoj borbi. Priroda ako i radi badava, radi polagano i u skladu sa svojim naelima, a ne potrebama ovjeka. Posljedice su bile isti grabici, lo bukov i hrastov narataj nastao iz predrasta i obilje mekih vrsta drvea. Osnovni je problem bio kako uspjeno provesti uzgojne zahvate u dotad nenjegovanim sastojinama. Uz postojee strunjake javlja se, na elu s P. Dragiiem, nova generacija mlaih i srednjodobnih strunjaka uzgajivaa: . Babogredac, D. Hanzl, B. Regent, T. palj, V. Hren, V. Kreji. Uzgoj se uma promatra kompleksnije. Osnovu ine prouavanja strukture i utjecaja uzgojnih zahvata na njezin razvoj. Istraivanja se temelje na ekolokim cjelinama (ekoloko-gospodarskim tipovima uma). Pri istraivanju se koriste analitiko-statistike metode i velik broj mjerenja na stalnim pokusnim plohama. U tom razdoblju opisuju se strukture sastojina (debljinska i visinska) i istrauju umskogospodarski oblici uma kao sastavnica istraivanja tipova uma i umskih stanita. Prouavaju se dimenzije kroanja pojedinih vrsta drvea, ovisno o ekolokim uvjetima rasta, dobi i debljini stabala, kao i
Kreemo put ume

112
dinamika njihova rasta. Posebno se istrauje prikladnost pojedinih numerikih funkcija za istraivanje i praenje razvoja sastojinske strukture. U okviru tih istraivanja prouavan je utjecaj strukture na prirodnu obnovu ume te na epidemijsko ugibanje i suenje nekih vrsta drvea. Rezultati tih istraivanja daju smjernice za provoenje gospodarenja i u raznodobnim i u jednodobnim umama. Kako u prolosti, tako i danas temeljna je zadaa uzgajanja prirodnih uma pravilni i pravodobni uzgojni zahvati, formiranjem prirodne strukture sastojine dobivanje zdravih, stabilnih i dobro pomlaenih uma te ouvanje njihove trajne samoobnovljivosti (potrajnosti). Danas se u Hrvatskom umarskom institutu u Jastrebarskom, unutar Zavoda za uzgajanje uma problematikom uzgajanja prirodnih umskih ekosustava bave dr. sc. Tomislav Dubravac i Stjepan Dekani, dipl. in. um. Znaajan dio navedenih istraivanja bio je i na podruju umarije Vrbovec od kojih istiemo sljedea istraivanja. U okviru prouavanja ekoloko-gospodarskih tipova nizinskih uma istraivanja na podruju umarije Vrbovec obavljena su u slivu esme i Ilove. Istraivanja su zapoela 1976. godine izborom profila irine 1 km, koji su postavljeni u znaajnim kompleksima lunjakovih sastojina. Na profilima su provedena fitocenoloka, pedoloka, uzgojna, ureivaka i ekonomska istra-
irko nemirko
Provjera nicanja ira i bukvice

113
19512011.
ivanja. Ukupno je osnovano 113 primjernih ploha na povrini od 87,28 ha, rasporeenih u 11 ekolokih cjelina. Prikupljeni su podaci obraeni i kompletirani u Radovima umarskoga instituta, Jastrebarsko, 1985. godine. Od novijih istraivanja istiemo istraivanja za Hrvatske ume d.o.o., Zagreb, za razdoblje 20012005, i projekt Osiguranje obnove kao mjere stabilnosti i potrajne proizvodnje fitomase u prirodnim umskim ekosustavima u okviru kojega je na pet zadataka istraivana problematiku prirodne obnove. Na podruju umarije Vrbovec pratio se razvoj mladoga narataja na pokusnoj plohi u gospodarskoj jedinici esma, odjel 73b, u sastojini hrasta lunjaka i obinoga graba, koja se nalazi pred dovrnim sijekom. Istraivanja su obuhvaala strukturne elemente sastojine (imbenici koji usporavaju ili ubrzavaju prirodnu obnovu): dob, broj stabala, temeljnicu, volumen, visinu, zakonitosti rasta i razvoja kroanja, odnose meu njima te zastrtost tla kronjama, pojavnost, brojno stanje i preivljavanje prirodnoga mladoga narataja, brojnost mladoga narataja po vrsti, visinskim razredima te njegovo preivljavanje u odreenim ekolokim uvjetima, kao i utjecaj divljai na prirodnu obnovu.
enski i muki cvjetovi hrasta lunjaka
Najnovija istraivanja na podruju umarije Vrbovec izvode se u okviru projekta za Hrvatske ume d.o.o, Zagreb (razdoblje istraivanja 20112015) pod naslovom Utjecaj intenziteta uzgojnih radova na suenje uma hrasta lunjaka. Istraivanja se obavljaju na stalnim pokusnim plohama razliitih dobnih grupa (dobnih razreda).
114
U okviru toga projekta velik dio istraivanja usmjeren je na zakonitosti rasta i razvoja strukture kroanja hrasta lunjaka i obinoga graba. U najirem znaenju pod strukturom kroanja razumijevamo veliinu i oblik, rast i razvoj kroanja, njihov raspored u prostoru i vremenu te njihove proporcije prema ostalim dijelovima stabla. Oblik i jaina veze promatranih strukturnih elemenata kroanja (promjer, duina, povrina, volumen i oblik kroanja te kronjatost i indeks stajalita) i prsnoga promjera obrauje se korelacijskom, odnosno regresijskom analizom.
Pokazuje se urod ira, budunost hrastika zajamena
Brojan i jedar hrastov ponik
Upotrebljavaju se modeli koji omoguuju raunalno praenje i simulaciju obavljenih gospodarskih mjera u sastojini i otvaraju nove mogunosti rjeavanja i upravljanja postojeim informacijama, a svoju primjenu mogu nai u aerofototaksaciji i GIS-u. Takoer se, uz uporabu raunala, rabe nove metode digitalizacije i trodimenzionalne vizualizacije sastojine koje mogu posluiti predoavanju prirodnoga razvoja sastojina, vizualnoj usporedbi sastojina prije i poslije zahvata, kao i pomaku paradigme istraivanja u umarstvu od promatranja cijele sastojine prema pristupu istraivanja pojedinoga stabla.
115
19512011.
Uh, taj rani snijeg
Sve spoznaje i iskustva do kojih se dolo tijekom istraivanja prenoeni su na operativu znanstvenim i strunim lancima u umarskim glasilima, seminarima, simpozijima, predavanjima te u izravnim kontaktima pri obilasku i radovima na terenu.
116
STARI HRASTICI SASTOJINE HRASTA LUN JAKA STAROSTI 140 I VIE GODINA
uro K auzlari
ivimo u vremenu kada ne primjeujemo neke vrijednosti koje nas okruuju i koje nam daje priroda. U svakodnevnoj urbi jurimo za mnogim toliko nevanim stvarima, a tamo negdje uz rukavac bive rijeke odvija se ivot koji prua neprocjenjivu vrijednost. ive tu vie od stoljea i pol stari hrastovi. Duboko u zemlju pustili su svoje korijenje, snano ju obgrlili, stasita i snana debla uzdiu se visoko prema nebu, rairili su zelene kronje, ponosito prkose vjetrovima, suncu i kii. Nae ih se, ima ih, nismo sve posjekli, pravilno su rasporeeni po naim umama. Gospodari se njima po svim naelima umarske struke potrajno i odgovorno. Iako u poremeenim staninim uvjetima, ponajprije zbog poremeaja u vodnom reimu, padu razine podzemne vode, zbog raznih vanjskih utjecaja, ipak raaju irom, daruju nam svoje nasljednike, osiguravaju potrajnost svoje vrste. Odolijevaju svim nedaama i ponosno stoje i ekaju kada e doi njihov red da svojom kvalitetnom strukturom drva ukrase neije dnevne boravke ili spavae sobe. Ponosimo se njima, pokazujemo ih struci i svima zaljubljenicima u umu, prirodu i hrastove. Imamo ih u naoj esmi, kojom gospodari umarija Vrbovec, povrina im je 195 ha, prosjeno su stari 145 godina, po hektaru ima 62 stabla, temeljnica je 17,63 m2, srednji promjer 60 cm, prosjena visina 35 m, drvna zaliha 312 m3/ha. Godinji je teajni prirast 3,36 m3/ha, a srednje kubno stablo 5,04 m3.
O emu razgovaraju starci?
Primjer zajednikoga suivota hrasta i graba
Stari hrastovi izmeu mladih grabova
117
19512011.
U Varokom lugu na povrini od 148 ha prosjena je starost 154 godine, broj stabala je 57 po hektaru, temeljnica 20,43 m2, srednji promjer 67 cm, visina 35 m, drvna zaliha 420 m3/ha, godinji teajni prirast 4,36 m3/ha, a srednje kubno stablo 6,30 m3. U Novakui dva odsjeka uma posebne namjene imaju 2,07 ha, prosjena je starost 167 godina, broj stabala 46 po hektaru, temeljnica 21,42 m2, srednji promjer 79 centimetara, visina 39,5 m, drvna zaliha 414 m3/ha, godinji teajni prirast 5,40 m3/ha, a srednje kubno stablo 9,00 m3. I dalje emo ih uvati. Vodit emo brigu da im predugo vrijeme ivota ne odnese kvalitetu, zbog koje ne smije doi u pitanje osnovna namjena, a to je velika ekonomska vrijednost.
Oba, oba hrasta su pala Izvale poslije snanoga vjetra u ljeto 2008. godine
Teko se oduprijeti zubu vremena
Starost, slabost i jak vjetar mogu unititi i snani hrast
118
ZATITA UM A NA PODRUJU UM ARI JE VRBOVEC 19512010. GODINE
M iroslav H arapin B ranko B radi
Zatita uma zapoinje antropogenim utjecajem na njezin razvoj i opstanak. Prve su zatitne mjere bile administrativne (mletake, Napoleonove i austro-ugarske vlasti). Tek u 20. stoljeu razvojem biolokih znanosti, kad gospodarenje umama ima znanstvene osnove, unaprijeena je zatita uma. Uz tehniku uzgajanja razvija se umarska fitopatologija i entomologija. To je integrirani pristup koji obuhvaa abiotske i biotske imbenike te antropogeni utjecaj. Preventivna se zatita moe rjeavati uzgojnim zahvatima i primjenom umskoga reda. Epidemijsko suenje Ve je Becker 1612. godine upozorio na velike golobrste u hrastovim umama oko grada Offenberga u Njemakoj, a u nas 1846. godine Kos pie o alosnom stanju naih uma i savjetuje racionalno gospodarenje. Glavni razlog takva stanja u Europi i u nas bili su golobrsti gubara i napadi hrastove pepelnice. Gubar je harao slavonskim umama ve od 1880. godine. Zbog napada gubara i pepelnice smanjuje se prirast, stabla se sue i ne raaju irom. Tada je bio zabiljeen golobrst gubara u Brodskoj imovnoj opini na 18 000 ha. Stabla su se suila od vrha prema korijenu.
Za uspomenu na zatitu sadnica u rasadniku Brezik Slijeva ue: Stjepan Horvati, Ivan uri, Ivo Ocvirek Stoje slijeva: Andrija Gotal, iro Levani, Ljubica Strott, Nikola Rogoar, Stjepan Kos, Franjo Penti, Mijo Penti, Milan Grguri, Josip Dreta, Drago Lonarevi, Albert Metri, Ante Petri, Mato Kauzlari i uro unek
119
19512011.
Lugar Josip Ivezi pokazuje rad runoga zamagljivaa vingfajera
Runi zamagljivai u punoj primjeni
Kronologija zbivanja u umariji Vrbovec umarija Vrbovec bila je dobro organizirana ve 1881. godine kada je upravitelj bio Rikard Schmidinger s 14 lugara koji su vodili brigu o umama. Hrastova se peplnica pojavila 1908. godine kada se posuilo na tisue stabala. Masovno je suenje hrastika bilo 1926. u Varokom lugu, pa se nastavlja 1938. godine u predjelima Novakua, Brezik i Bukovac. Suenje brijesta zapoinje 1930, a suenje velikih razmjera bilo je 1938. godine zbog napada holandske bolesti, pa je brijest zapravo nestao iz nizinskih uma. Velik doprinos problematici suenja brijesta dao je Zdravko Motal 1971. godine u suradnji s Miloem Maksimiroviem u radu Gospodarsko zatitne mjere koje omoguuju zatitu brijesta od odumiranja. Tada je provedeno i pokusno suzbijanje potkornjaka kako bi se smanjio napad holandske bolesti. Godine 1982. bio je velik golobrst od mrazovca, a u razdoblju od 1938. do 1940. registriran je jak napad hrastova etnjaka. Prva suzbijanja gubara provedena su 1955. godine struganjem i spaljivanjem ili premazivanjem jajnih legala katranom, petrolejem i karbolineumom. Sljedee, 1956. godine provedeno je avionsko zamagljivanje gusjenica insekticidom Patakan 16,5 % DDT s 450 g aktivne supstancije po hektaru. Godine 1965. gubar je suzbijan na 3367 ha, a 1966. na 2479 ha. Mrazovci
120
se suzbijaju od 1961. do 2005. godine na ukupnoj povrini od 3193 ha insekticidima i biolokim pripravcima. Zlatokraj i hrastov savija suzbijani su od 1956. do 1985. godine zamagljivanjem i oroavanjem. Suzbijane su i titaste ui od 1960. godine na hrastovu mladiku. Muice drvai Xyloterus i Platypus suzbijani su na hrastovim trupcima 1967. godine. Godine 1984. u esmi je provedeno avionsko suzbijanje tetnika i bolesti u sljemenskim bazama na 480 ha da bi se osigurao urod ira. Borov savija u kulturama obinoga bora suzbijan je od 1964. do 1970. godine. Suzbijanje hrastove pepelnice zapoelo je 1960. godine na poniku i pomlatku pa je do 2010. godine suzbijano 40 puta runim ili noenim atomizerima i avionima od 5 do 602 ha u jednom tretmanu. U razdoblju od 40 godina tretirano je ukupno 7165 ha ili prosjeno 180 ha godinje.
Suzbijanje tetnika motornom lenom prskalicom u mladiku
Zatiti uma pridavala se velika vanost Slijeva: Mato Kauzlari, Stjepan, Milan i Janko Miku i Mirko Pauin
Prije polijetanja, eljko Gubijan i Ivo Riplin
Zakljuak Problemi u zatiti uma sve su vei. Abiotski i biotski imbenici iz prolosti nisu se smanjili, npr. promjena klime, uinak staklenika, ambijentalne promjene (ceste, kanali pad razine podzemnih voda), ve imamo i nove, a to je primjena teke mehanizacije i za sada prijetnja od importiranih bolesti i tetnika. Znaajna je i injenica certifikacija svih uma FSC (Forest Stewardship Counsil), ime je ograniena primjena do sada doputenih pesticida, a novih odgovarajuih biolokih i biotehnikih nema jo na tritu.
121
Vueni traktorski atomizer na zatiti hrastova ponika
19512011.
Ekipa za zranu borbu protiv umskih tetnika spremna za akciju Slijeva: Franjo imunek, Vlado Hrukar, Franjo Bregovi i Ivo Riplin
Zbog toga treba posebno istaknuti sve preventivne mjere zatite uma, npr. odravanje prirodne ravnotee mjeovitim sastojinama i primarnom ulogom predatora, odravanje umskoga reda, pravodobnim praenjem i prognozom biljnih bolesti i tetnika i aplikacijom dostupnih biotehnikih pripravaka za zatitu uma.
122
SUEN JE HRASTA LUN JAKA I OSTALIH VRSTA
eljko G ubijan uro K auzlari
Suenje hrasta lunjaka prisutno je u nizinskim stanitima preko pedeset godina, a to nam kazuju i zapisi iz starih umskih kronika. Osim totalnoga suenja nizinskoga brijesta ezdesetih godina prologa stoljea, kojega danas nalazimo u sastojinama samo kao pojedinana stabla, u zadnje vrijeme zabiljeeno je suenje bukve i smreke. Razloge suenja hrasta nalazimo, izmeu ostaloga i u regulaciji rijeka i njihovih pritoka koje teku kroz ume ili uz njih. Kopanje pravocrtnih kanala raznih profila imalo je za posljedicu brzo otjecanje vode iz umskih stanita i opadanje razine podzemne vode koja utjee na suenje zrelih hrastovih sastojina. Suenja i kretanje razine podzemne vode redovito se prati od 1984. godine. U tablici i grafikonu prikazani su podaci o suenju u vremenu od 1991. do 2010. godine.
Suenje ne pita za dob
123
19512011.
U razdoblju od 1991. do 2010. kao posljedica suenja posjeeno je:

(drvni volumen po vrstama drvea u m3)
POLJSKI JASEN SMREKA I OSTALA CRNOGORICA
GODINA
HRAST LUNJAK
BUKVA
OSTALO
UKUPNO
1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Ukupno
27 209 17 148 15 502 15 481 10 813 11 672 7 225 6 336 5 667 7 976 6 021 4 827 7 049 12 639 17 623 13 573 23 842 15 980 13 585 12 464 252 632
216 221 171 557 205 269 160 127 40 81 51 113 302 314 613 353 494 176 100 644 5 207
230 216 89 92 27 26 3 628 5 855 1 117 401 1 938 670 547 389 122 201 10 669 13 230 5 849 95 356 830 546 259 941 861 1 168 5 910
526 298 287 216 150 843 118 9 76 305 197 59 70 410 348 85 91 30 229 173 4 520
28 181 17 883 16 049 16 346 11 195 12 810 7 503 6 475 6 411 14 217 7 391 6 249 9 454 14 389 19 961 14 946 24 808 17 328 14 785 15 118 281 499
Nae se jo poneko vitalno stablo brijesta
124
Naalost, suenje smreke napreduje
Sve prisutnije suenje hrasta

125
19512011.
Problem suenja 1968. godine rjeavali su nai cijenjeni prethodnici
Suenje ima negativan utjecaj na smanjenje kakvoe sortimenata.
126
ZATIENI OBJEKTI NA PODRUJU UM ARI JE VRBOVEC
N ada Ku an F ranjo imunek
U etirima gospodarskim jedinicama kojima gospodari umarija Vrbovec nalazi se nekoliko zatienih objekata raznih vrsta zatite. Gospodarska jedinica Bukovac Zatitna uma obine bukve Odjel: 18e Ureajni razred: zatitna uma bukva Povrina: 6,60 ha Dob: 78 godina Srednje plono bukovo stablo: 30 cm Srednja visina: 28 metara Zaliha: 379 m3/ha Zatiena zbog reprezentativnoga izgleda i najnie nadmorske visine od 150 metara unutar areala obine bukve.
Dabrova nastamba uz rijeku esmu
Zatitna uma crne johe na unjevima Odjel: 21g Ureajni razred: zatitna uma joha Povrina: 1,61 ha Dob: 61 godina Srednje plono johovo stablo: 25 cm Srednja visina: 20 metara Zaliha: 122 m3/ha Zatiena zbog ouvanja tla i zajednice kakva jest.
Rijetki sretnici mogu ga vidjeti danju
Smjer ruenja dobar, nasjek pravilan. Izvoa radova dabar
127
19512011.
Gospodarska jedinica esma Specijalni rezervat zatite prirode Odjel: 71c Ureajni razred: rezervat hrasta lunjaka Povrina: 23,81 ha Dob: 152 godine Srednje plono hrastovo stablo: 64 cm Srednja sastojinska visina: 39 metara Drvna zaliha: 427 m3/ha
Mlade crne rode
Priznata sjemenska sastojina hrasta lunjaka Odjel: 72a Ureajni razred: priznata sjemenska sastojina hrasta lunjaka Povrina: 23,69 ha Dob: 150 godina Srednje plono hrastovo stablo: 69 cm Srednja sastojinska visina hrasta: 37 metara Drvna zaliha: 436 m3/ha
Gak kvakavac gost u naim umama
Rezervat johe na unjevima Odjel: 89d Ureajni razred: rezervat johe Povrina: 2,59 ha Dob: 112 godina Srednje plono johovo stablo: 38 cm Srednja sastojinska visina: 26 metara Drvna zaliha: 345 m3/ha
128
Gospodarska jedinica Novakua ikava ume s posebnom namjenom Odjel: 25f Ureajni razred: hrast lunjak uma s posebnom namjenom Povrina: 1,55 ha Dob: 180 godina Srednje plono hrastovo stablo: 71 cm Srednja sastojinska visina hrasta: 33 metra Drvna zaliha: 579 m3/ha Odjel: 29c Ureajni razred: hrast lunjak uma s posebnom namjenom Povrina: 0,52 ha Dob: 160 godina Srednje plono hrastovo stablo: 81 cm Srednja sastojinska visina hrasta: 40 metara Drvna zaliha: 718 m3/ha Gospodarska jedinica Varoki lug Posebni rezervat umske vegetacije Odjel: 14b Povrina: 0,89 ha Dob: 152 godine Srednje plono hrastovo stablo: 68 cm Srednja visina: 36 metara Drvna zaliha: 613 m3/ha Odjel: 14c Povrina: 26,15 ha Dob: 152 godine Srednje plono hrastovo stablo: 66 cm Srednja visina hrasta: 36 metara Drvna zaliha: 499 m3/ha
Obina kockavica zatiena vrsta
Bodljikava veprina zatiena vrsta
129
19512011.
Jutarnja gimnastika
Posebni rezervat umske vegetacije i priznate sjemenske sastojine Odjel: 16a Povrina: 17,91 ha Dob: 155 godina Srednje plono hrastovo stablo: 64 cm Srednja visina hrasta: 35 metara Drvna zaliha: 455 m3/ha Odjel: 16b Povrina: 16,05 ha Dob: 155 godina Srednje plono hrastovo stablo: 72 cm Srednja visina hrasta: 36 metara Drvna zaliha: 428 m3/ha
Kralj i kraljevi europskoga neba
Dvojajani blizanci
Jeeki
130
UMSKE CESTE
uro K auzlari
Poslije Drugoga svjetskoga rata odustaje se od umskih eljeznica kojima se prevozilo drvo i uvodi kamionski prijevoz, za to je bilo potrebno izgraditi umske ceste da bi se drvo sa umskih stovarita dopremalo izravno na stovarite drvopreraivaa. Gradnja umskih cesta u umariji Vrbovec poinje ezdesetih godina prologa stoljea, tonije 1965. godine, kada je izgraeno prvih 1,7 kilometara umske ceste u gospodarskoj jedinici Novakuaikava kroz odjele 52 i 54 (danas 35 i 37). Priprema za gradnju zapoela je u ljeto 1964. godine doznakom stabala za svijetle pruge s obje strane trase budue ceste, te ruenjem i izradom drvnih sortimenata. Na radovima je sudjelovao kao pomoni radnik dananji upravitelj umarije za vrijeme kolskih praznika, koji ove, 2011. godine odlazi u mirovinu. Od te godine do danas izgraeno je 126,8 kilometara umskih cesta, a otvorenost je 15,4 km/1000 ha. Ukupna otvorenost javnim i umskim cestama iznosi 19,3 km/1000 ha. Vano je napomenuti da je u gospodarskoj jedinici esma 19721973. izgraena i asfaltirana umska cesta u duini od pet kilometara i da je to jedna od prvih asfaltiranih umskih cesta. Nakon nje asfaltirane su jo umske ceste u gospodarskoj jedinici Bolanski lug u duini od 1,4 kilometra i u Novakuiikavi od 1,2 kilometra.
Gradnja armiranobetonskoga mosta u vlastitoj reiji Slijeva: uro Toti, Viktor Rebi, Mirko Premerl, Milan Riplin, Stjepan picar, uro Barievi i Josip Babi
Na trasi prve umske ceste u umi Novakua 1965. godine Ivo Riplin, Ivica Crnkovi, Mirko Pauin i uro unek
Za uspomenu na gradnju ceste u esmi 63-65 Slijeva: Mirko Srbi, Stjepan Lonar, Stjepan vec, uro Posavac, Vinko Holi, Zdravko Motal, Nikola Majhen i Filip Markovinovi Jesenje lie pokrilo cestu, nee joj biti zima
131
19512011.
Postavljanje prvih drvenih talpi 1978. godine u umskom predjelu Brdarine pod strunim vodstvom Zdravka Motala, Milivoja Bote i Alberta Metria
Najbolji nain stabilizacije vlanih terena drvenim talpama
Godine 1974. izgraeno je 26 kilometara umskih cesta, a ukupno s javnim bilo je 36 kilometara i otvorenost je iznosila 4,6 km/1000 ha. Pri gradnji umskih cesta primjenjivane su razliite metode graenja. Osim klasinoga naina gradnje koritena je stabilizacija vapnom, koja se poela primjenjivati od 1970. godine. Prve su umske ceste stabilizirane vapnom u gospodarskim jedinicama Bolanskom lugu, esmi i ikavi.
Premotena Dunjara u esmi Za uspomenu, slijeva ue: Stjepan vec, Stjepan Kovaevi, uro Fotak Stoje slijeva: eljko Mavri, uro vec, Dominik Krsnik, Zdravko Motal, uro Kauzlari, Mladen Jembri, Ivica Majhen i Darko Aneli
Za gradnju su koritene trake Pllyss. Te su trake prvi put uporabljene za stabilizaciju na trasi u esmi 64. Pokualo se sredstvom za kemijsku stabilizaciju RRP koje djeluje na principu izmjena iona u tlu kod glinenih i ilovastih estica. To se sredstvo upotrebljava na ekstremnim terenima u nizinskim umama. Osim pokusa tim se nainom stabilizacije donjega stroja umskih cesta nije radilo. Za stabilizaciju donjih strojeva umskih cesta na mokrim i tekim terenima upotrebljavane su drvene talpe, najee od bagrema i hrasta, koje su polagane na trasu i zasipavane kamenom akancem, tucanikom i sipinom. Najvea dinamika gradnje umskih cesta bila je u vremenu izmeu 1975. i 1985. godine, kada se gradilo oko deset kilometara gotovih cesta godinje. Radovi su uglavnom izvoeni u vlastitoj reiji.
132
LOVSTVO NA PODRUJU UM ARI JE VRBOVEC
R atko B rankovi
umarija Vrbovec pokriva povrinu od 8250 ha dravnih i 7781 ha privatnih uma. U povrine privatnih uma uraunato je i neobraeno poljoprivredno zemljite suvislo obraslo umskim vrstama. Oduvijek, pa tako i danas, a tako e biti i u budunosti, uma ne moe bez svojih stanovnika, ni oni bez nje. Savez lovakih drutava opine Vrbovec, u kojem je samostalno djelovalo 12 lovakih drutava, osnovan je odmah po
Tko me to gleda?
133
19512011.
Runi rad, povuci potegni Gradnja visoke eke
Ostaje sjeanje na izgraenu eku 1960. godine
okonanju II. svjetskoga rata 1945. godine. umarija Vrbovec osnovana je 1961. godine. Godine 1977. osnovano je LD Srnda Vrbovec te je svih 12 lovakih drutava otada pa do 15. 1. 1998. godine djelovalo u tom obliku. Tada je LD Srnda Vrbovec ugaen, a pravni sljednik postaje Lovaki savez Zagrebake upanije. Lovne jedinice, njih 12, preregistrirane su u lovake udruge, lovaka drutva i udruge lovaca. Iste su godine ustanovljena 62 zajednika otvorena lovita, od kojih je na podruju umarije Vrbovec 12 (v. tablicu). Dravna otvorena lovita osnivana su 1995. i 1996. godine, a na podruju umarije Vrbovec ustanovljena su dva dravna lovita. Na prostoru umarije nalaze se i gospodarski ribnjaci Vukinac (270 ha). Na 799 ha povrina bivega lovita br. 64, jer zbog premale povrine nije ustanovljeno lovite, mjere uzgoja i zatite divljai bez odstrela provodi LD Srnda Bol. U lovitima se gospodari krupnom i sitnom divljai. Od glavnih vrsta krupne divljai gospodari se s oko 100 grla jelenske i oko 1100 grla srnee divljai, te s oko 150 grla divlje svinje u matinim fondovima. Populacija divlje svinje posljednjih godina u zamjetnoj je progresiji. Jelena lopatara, muflona te divlje svinje uzgaja se u ograenim prostorima dvaju dravnih lovita u brojnosti oko 100 grla lopatara, oko 50 grla muflona i oko 100 grla svinja u matinim fondovima.
134
Male i velike divlje svinje
Meni nije zima, imam snjenu bijelu kapu
Od sitne divljai, kao glavnim vrstama, u lovitima se gospodari obinim zecom i fazanom. Ostale vrste sitne divljai znaajnije za lov i lovno gospodarenje su divlja patka, prepelica pupura i ljuka bena. Drugim vrstama divljai koje nemaju znaajniji utjecaj za lovno gospodarenje gospodari se kao ostalim sporednim vrstama. To je dlakava sitna divlja: jazavac, divlja maka, kuna bjelica i zlatica, mala lasica, dabar, lisica, agalj i tvor, te pernata sitna divlja: golub grivnja, siva vrana, avka zlogodnjaa, svraka marua i ojka kretalica. Nekad, ne tako davno, u lovitima je obitavala trka skvrulja, no ta je populacija znatno prorijeena te je danas na rubu biolokoga minimuma. Posljednjih godina zamijeena je sve vea brojnost aglja, posebice u umovitijim dijelovima lovita. Takoer je u porastu i populacija dabra. Dabar je vrsta koja je ponovno unesena u Hrvatsku 1996. godine. Tada je u umi utica isputen jedan par dabrova, a 1998. godine 9 jedinki isputeno je u umi esma na rijeci Velikoj. Ukupno je u dvije godine u prirodu isputeno 85 jedinki. Danas je dabrova populacija stabilna i u blagom porastu, a lovostaj na dabra traje od 1. sijenja do 31. prosinca. Osim divljai u lovitima na podruju umarije Vrbovec obitavaju i brojne ostale zatiene i posebno zatiene ivotinjske vrste. Zamijeena je stalna prisutnost orla tekavca, kormorana, crne rode, sive i bijele aplje, gavrana, jastreba kokoaar, kanjca miara, vie vrsta sova i eje te sokolovki.
135
Tuan obini jelen Ne moe van iz ograenoga lovita gatera
19512011.
UMSKE POVRINE
red. br. BROJ I IME LOVITA LOVOOVLATENIK POVRINA UKUPNO DRAVNO ha 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10 11 12 13 14 15 16 I/1 Bukovac -Novakua I/2 esma - Bolanski lug I/152 Lonjica I/153 Berek - Gusaki I/154 Berek - Poljanski lug I/155 Orao I/156 Preseki gaj I/157 ret I/158 Mokrice I/159 ret - Grede I/160 Varoka I/161 Gaj I/162 Vukojice I/163 Krevine Ribnjaci Vukinac Meandar model d.o.o. AS d.o.o. lovni turizam LD Fazan Lonjica LD Vepar Poljana LU Srnda Poljanski lug HLD Orao Vrbovec UL Fazan Preseka LD Zec Banovo LD ljuka Rakovec LU Sokol Vukinac LD Golub Dubrava LU Gaj Gradec S.I.M. d.o.o. Zelina LU Jelen Lubena Petrovi LD Srnda Bol 7718 5268 3249 2595 2180 4249 4237 2730 4368 2704 4104 3140 2808 2022 270 799 2480 2681 25 53 192 42 212 125 27 60 64 47 356 786 / / 58 377 450 961 563 1100 529 928 720 865 418 620 192 / / PRIVATNO
KRUPNA DIVLJA
OBINA SRNA grla 144 132 70 45 50 60 72 60 60 72 84 50 78 50 9 20 20 DIVLJA SVINJA grla 48/28 40/91
SITNA DIVLJA
OBINI ZEC repova FAZAN kljunova
45 54 36 30 54 54 72 72 60 84 72 72 70
64 100 80 60 120 100 90 120 80 120 100 90 112
Legenda: LD - lovako drutvo LU - lovaka udruga UL - udruga lovaca HLD - Hrvatsko lovako drutvo JU - javna ustanova
136
PRIVATNE UME
M ate pehar I vo pehar
Ukinuem feudalizma i kmetstva 1848. godine bivi feudalci postaju vlastelini ili veleposjednici, a njihovo dobro (zemljita, ume) nazivamo vlastelinstvo ili plemiko dobro. Takvih dobara bilo je na naem podruju vie, a nabrojit emo samo neka: Plemiko dobro Rakovec, vlasnik Mijo Hoffinger iz Rakovca, Kruljevac, vlasnik Kaptol Krievake biskupije, Kraljev vrh, vlasnik Tereza Rsler iz Preseke, Repinec, vlasnici Sigmund i Karolina Sussman iz Repinca, Poganec, vlasnici Adela i Vaclav Krajik iz Poganeca, Vrbovec, vlasnica Ana Schell iz Vrbovca, Gradec, vlasnik je Zagrebaka nadbiskupija, Tkalec, vlasnik je Krievaka biskupija.
Struan pristup krojenju drvnih sortimenata u privatnim umama Ivo pehar
Jasenova oblovina iz privatnih uma eka otpremu. Gdje je cesta?

137
19512011.
I u privatnim umama sve vie se panje posveuje njezi mladih sastojina
Snaga klade vue ...
Godine 1877. dravna vlast izdaje carski patent kojim je odreeno da svaki vlastelin mora izdvojiti jedan dio uma i predati ga u vlasnitvo seljacima, odnosno svojim bivim kmetovima. To izdvajanje uma nazivamo segregacija, a provodili su je posebni urbarski sudovi uz pomo vojske. Tom je umom, koju su seljaci dobili po selima, upravljala zemljina zajednica (Z.Z.) koja je u selu imala svoga glavara i lugara kojega je plaala. Od 1893. godine djeluje umarski kotar vrboveki koji ine kotarski umar Rikard midinger i 12 lugara. Oni nadziru ume zemljinih zajednica i ume veleposjednika. Zemljina je zajednica svake godine na svojoj skuptini dodjeljivala seljacima ogrjevno drvo prema tzv. urbarskom pravu, odnosno veliini naslijeenoga posjeda, a graevno drvo prema dokazanoj potrebi. Opinski je umar odobravao zakljuke skuptine Z.Z. i u samoj umi doznaivao stabla pojedinomu korisniku za sjeu. Od 1900. do 1930. godine zemljine zajednice dijele ume seljacima, a imuniji seljaci kupuju ume i od vlastelina te tako nastaju dananje privatne ume.
138
Do 1954. godine nadzor nad privatnim umama imao je kotarski referent koji je 1951. godine izradio dugoronu osnovu za privatne ume Narodnoga odbora Kotara Vrbovec i razradio ju po mjesnim narodnim odborima Banovo, Cugovec, Dijane, Dubrava, Gradec, Lonjica, Negovec, Peskovec, Preseka, Rakovec i Tkalec. Daljnji nadzor nad privatnim umama obavlja se u raznim ustrojbenim oblicima, i to: do 1954. godine 19541961. godine 19621985. godine 19862006. godine 20072010. godine 2011 Kotar Vrbovec umarija Vrbovec Opina Vrbovec umarija Vrbovec umarska savjetodavna sluba umarija Vrbovec
Trasiranje ceste u umama u vlasnitvu moe poeti Slijeva: Veljko Vujani, Damir Koli, Mate pehar i Franjo Hazulin
Za vrijeme djelovanja umarske savjetodavne slube ponovno je zapoela izrada programa gospodarenja privatnim umama te je od 2009. godine poeo vrijediti program gospodarenja za gospodarsku jedinicu Poljanski lug Varoki lug. Taj se projekt nastavlja i u Hrvatskim umama d.o.o. pa
Kvalitetno izvedeno poumljavanje Mate pehar
Doznaka stabala u privatnim umama Goran Smolec
139
19512011.
je tako u 2011. godini izraen jo jedan program za GJ Vrboveko-lonjike ume. Takoer je zapoela izgradnja i obnova umskih cesta koje su do 2011. godine dobile KO Paruevac (2,5 km), KO Luka (5 km), KO Poljanski lug (1,5 km), KO Podjales (2,5 km) i KO Bainec (1,5 km). Sadanje stanje privatnih uma: Povrina: Broj posjednika: Broj estica: Drvna zaliha: 7046 ha 10 802 23 525 oko 550 000 m 78 m/ha 16 % 3% 7% 9% 26 % 20 % 13 % 7%
Izgraena cesta omoguit e bolji pristup umi i kvalitetnije gospodarenje njihovim vlasnicima
Zastupljenost je ureajnih razreda sljedea: 1120 ha 1. hrast lunjak 2. hrast kitnjak 169 ha 3. jasen 505 ha 4. bukva 660 ha 5. grab 1860 ha 1414 ha 6. bagrem 7. joha 880 ha 8. ikare 438 ha
140
UMA NADAHNUE STRUNOMU I UMJETNIKOMU IZRIAJU
141
U M A N A DA H N U E STRU N O M U I U M J E TN I KO M U IZRI A J U
S L JUBAVL JU SU ZAPOELI, MI NASTAVL JA MO
N ada Kuan
Lijepa si umo naa Osedlana nebom, ispletena snima U stablima ti poganstva i boanstva ima. Mi te sluamo umo! Lijepa si, najljepa si Plamti u ravnici, leti u ptici Pjeva u granju Zori u drevnom imanju Nastaje u vjenosti, u korjenju, u klici. Miroslav S. Maer iz Ode umi i slavljeniku
Mukotrpno, precizno, ali vrlo vano etva korova pod zastorom starih stabala hrasta lunjaka
143
19512011.
Ovom lijepom pjesmom o umi poinjem priu o umi i njezinu uzgoju. Ako hrvatsko umarstvo zamislimo kao bogatu zelenu tkanicu s viestoljetnom tradicijom, onda je uzgoj uma osnova te tkanice, osnova iji razvoj u kontinuitetu prate umarska struka i znanost. Dio se toga tkanja radio vie od pola stoljea i na podruju uma nae umarije. Tkalci kao to su Franjo, Mato, Joco, Ivo, Vincek, Ivan, uka, Stjepan, iro, Vlado, Slavek , pod Tomiinim strunim vodstvom, nesebino su davali svoje dane i godine da bi tkanje bilo na ponos njima i njihovoj umi. Ivo, tamo u Bukovcu trebat e prije sjetve ira napraviti pripremu stanita bubnjastim sjekaem. Dogovori to s ukom. Mato, one sadnice hrasta iz rasadnika u Varokom lugu uzet emo za popunjavanje u Novakui, a ti Vincek pogledaj u esmi kod Bregera ima li prirodnoga pomlatka jasena. Tomo, ti e izorati one livade na Brestiku jer emo tamo saditi ir rasipaem.
Stigao je prvi motorni ista. Kako se s njime radi, pokazuje Ivica Crnkovi, ef mehanizacije u umariji. Mladik hrasta lunjaka u rano proljee prije listanja
iro, stablimina procjena u tridesetsedmom do petka mora biti gotova. Ulomak je ovo s nekoga od mnogobrojnih lugarskih sastanaka odravanih obino u lugarskim kuicama. Sastanci su ponekad bili vrlo kratki, jer se
Mali smo, hrabri i ima nas velik broj hrastov pomladak
144
posao trebao brzo obaviti, a ponekad bi zavrili u kasnim popodnevnim satima u druenju i oputanju. Nekako se tada za sve nalo vie vremena. Priprema stanita, poumljavanje, popunjavanje, njega pomlatka i mladika, ienje gutika, doznake, zatita uma, ureivanje i njihovo uvanje, sve su to radovi koji ine cjelinu uzgoja i koji govore da nije ba po onoj da umar spava dok uma raste. Na tisue radnih dana godinje (uglavnom povremenih, ali i stalnih radnika) utroi se da bi se proveo godinji uzgojni plan, tj. da bi se zadovoljile potrebe ume. Mnoga srpom posjeena ruka, mnogi bolni ubodi kukaca, mnoge rane od kupine i crnoga trna ostali su u umi kao nijema uspomena ili nevidljivi svjedoci o tome kako je uzgoj mukotrpan i zahtjevan posao koji trai velike uloge ljubavi, strpljenja, davanja sebe. Dragica, Rada, Josip, Brankica, Dragec, Marija, Milka i jo mnoga enska i muka imena upoznala sam zahvaljujui umi. Kroz njihova imena upoznala sam njihovu privrenost umi. Ostavljajui svoje vrtove i vinograde, svoja polja i vonjake, dolazili su i dolaze umi kada je njoj najpotrebnije: u razdoblju najveih vruina da bi ju njegovali, u razdoblju kia i hladnoe da bi ju sadili. Duga, neprekidna rijeka marljivih ljudi prolazi godinama kroz nae ume i svojim fizikim i strunim radom ostavlja tragove na iznjegovanim mladim hrasticima, bukvicima, jasenicima.
Nova i snana tehnologija, drobilica Seppi za pripremu stanita
Poumljavanje istina u GJ Novakua pedesetih godina prologa stoljea
Bukva rodila bukvicom
145
19512011.
Buenje rupa za sadnju traktorskom builicom
Popunjavanje praznina hrastovim jednogodinjim biljkama u esmi 67a
Sadnja biljaka sadilicom Quicwood Planting Machine
Pria o uzgoju nije tako duga kao to je dug put uzgoja u umarstvu. On se ne mjeri u danima i godinama, ve desetljeima i stoljeima. Stoga ne udi da neki tkalci spomenute tkanice danas sade nebeske ume. Sada smo tu neki novi tkalci: Marijan, Robert, Matija, Igor, Darko, Berno, Damir, Kruno. Hodamo kroz nae pomlatke i mladike, kroz nae gutike i koljike, kroz mlade, srednjodobne i zrele sastojine. Volimo ih, njegujemo i uvamo. Hodajui kroz njih i promatrajui ih, esto otvaramo prozor u prolost, prozor kroz koji vidimo one to su njima hodali prije nas i ostavili neizbrisiv trag.
146
HRASTE, KL AN JA M TI SE!
Tomislav Starevi
Izmeu mnotva umskih vrsta drvea samo hrastu pripada mjesto na postolju velianstvenoga spomenika tajni i snazi ivota, ivota, kojemu ba njegovo stablo osigurava vezu izmeu zemlje i neba. Tomu, za mnoge narode svetomu drvetu, poklonit u se u ovih nekoliko redaka, i pomoliti za njegovu, pa onda i nau opstojnost i vjenost. Kad razmiljam moe li se uope na ivot odvojiti od prirode, uvijek mi samo jedan odgovor navire: sve, ali ba sve je ivotnim sokom kao krvlju izmijeano. Tako su zemlja, uma, voda, zrak, travke, leptiri, ptice, svi ipak samo jedna obitelj. Tek onda mi postaje jasno kako ne moe biti ni mene, ni hrasta, ni vitorogoga jelena, ni mirisna glogova cvijeta bez sunca, bez vode, bez crnice i kamena, bez masline i mora, bez orla i mrava, bez pele i vjetra. Putujui tako ivotom, osjeam da jesam samo onda kada sam sraten sa svime to me okruuje na zemlji, kad ispod nogu snagu hrastova korijena utim, kad mi vjetar mirisnim polenom plodnou grudi puni, kad u jedrini hrastova ploda neizmjernu snagu slutim, kad orijake hrastove kronje vihori bura viju, kad samo u tom savrenom skladu imam svoju sigurnost. Pa ako sam i umoran od ivota, izranjavan od sudara s grubostima, neotporan, iznemogao, svoje u ozdravljenje, snagu i opstanak nai jedino u prirodi, u umi, u dodiru hrastove kore, u tajanstvenom miru koji samo priroda ili
eljko Gubijan uz najdeblji hrast u Bolanskom lugu

147
19512011.
uma moe dati. Uprtim pogledom u nebo, trait u ozdravljenje, izvor snage i lijek, a tamo, tamo isti kao i ja, hrastovi, ranjeni boluju i traju, odupiru se; oekujui od nas pomo, gue se u dimu naega napretka, eaju, ispijajui zatrovanu vodu iz njedara zajednike nam majke. Otpalim bolesnim liem razailju uokolo vapaje, prizivajui nas na razum. Ovim su umama nai pradjedovi hodali, ivjeli od njih, s njima i za njih. Umirali su tu, tjelesno nestajali, ali ivoti njihovih dua traju, postoje, oni su tu, oni su izvorita naih ivota, ivota nae djece, ivota uma, pa i ovih velebnih hrastova oko nas. To to nam kau da smo napredni i suvremeni, moe li nam to dati pravo da zaboravimo na nau ovisnost o prirodi, o plodnosti bilja, o vremenskim prilikama, o izmjenama godinjih doba, pa i o dunom potovanju prema svemu to nas u prirodi okruuje? Za hrastovu je umu jo Seneka rekao da je to boravite Bogova, u njoj je pohranjeno tajanstvo ivota: svjeina, voda i toplina, a plodna zemlja ispod naih nogu, poistovjeena je sa enkom, djevicom koju oplouje sjeme neba ili krv, a kine kapi hrane. Takva hrastova uma, u svemirskim mjerilima, izgleda kao bujna zemljina kosa, inei njezinu snagu, stvarajui kiu, zrak i ostale blagodati za sva bia oko sebe. Hrastovi i hrastovina simboliziraju uzvienost, vrstou, mo i dugovjenost. Zato su: povijest, pjesnitvo, umjetnost, graditeljstvo, spomenik, kolijevka i lijes. Hrvat je svoju umu, svoje hrastove morao sjei za goli opstanak. I ne samo to, morao je nepovratno odlaziti u daleki, okrutni, njemu uvijek strani svijet, naputati ognjita i preivljavati, radei ili ginui za raune tuina. Nerijetko pomislim tuguje li negdje u tuini duh mrtvoga hrasta za svojom postojbinom kao to to ini ovjek za svojom Domovinom? Zato se uvijek vraam mojoj hrastovoj umi, razgovaram s njom, promatram ju, tugujemo, nadamo se i radujemo se zajedno. Potrebno je sa umom i prirodom biti, udisati ju i osjeati, pa da se ovjek zauvijek uvjeri u najveu i najradosniju istinu prirode; ona je uistinu neunitiva, vjena i nepobjediva. U mranoj i vlanoj umi, meu izguvanim otpalim liem itave vojske malih stvorenja razgrauju mrtve dijelove biljaka, prehranjuju se, razmnoavaju i stvaraju uvjete za raanje novih ivota, za taj udnovati i tajanstveni samoobnovljivi i vjeni ivot prirode, pa onda i ovjeka. Moda smo i mi nekad pomislili kako moemo bez posljedica upravljati prirodom, utjecati na nju, vladati njome mimo njezinih zakona, a sve njezine odgovore pouzdano pretpostaviti. Uvijek, ali ba uvijek, ona bi nas iznenadila, zbunila, prepoznala nae namjere i na kraju grubo i nemilosrdno kaznila. No, kako god se mi odnosili prema umi ili prirodi, jedno sigurno moramo znati: ona e nam ljubav ljubavlju
148
Stasiti i ponosni hrastovi uivaju u hladovini
Poslije olujnoga vjetra, naalost broje se "mrtvi" hrastovi
vratiti, ali isto tako i svaki na nasrtaj na nju grubo kazniti, a raun naplatiti od nas, pa nerijetko i od naih potomaka. I tako, tuan i radostan odjednom, izlazim iz hrastove ume s jasnim spoznajama o neunitivoj snazi i savrenstvu toga jedinstvenoga i vjenoga organizma iji smo samo sudionici u trajanju, suputnici u ljepoti, ali i rtve u vlastitom grijehu. Naputajui umu, moje hrastove, duhove mojih roditelja, mojih predaka, klanjam im se, za sve nae grijehe oprost traim, i kunem se da u svoju djecu uiti kako samo u suivotu usklaenom s prirodom mogu ivjeti ljudski ivot, pa onda sebi i svojoj djeci osigurati opstanak. Vama, dragi moji, poruujem: ako svoju djecu hoete nauiti kako e preivjeti, kako e ivjeti ivot dostojan ovjeka, ako ih hoete nauiti slobodi, ljubavi i suivotu, vodite ih u prirodu, vodite ih u umu, jedino tamo postoji kola za sva ta znanja. U okruenju prirode ili ume vjena borba za opstanak traje, no tamo oduvijek i zauvijek vrijede jedna te ista pravila. Tamo pobjeuju jai, ali pobjeuju u vjeitoj otvorenoj i potenoj borbi, gdje nema straha, lai, nema povlaenja ni predaje, a sve to s jasnom spoznajom o nunom i neizbjenom skladu i zajednitvu. Samo iz takve borbe raaju se i pravi ljudi i ovi moji gorostasni hrastovi, nabijeni snagom naih predaka asnih mueva, pa onda i osjeajem nunoga meusobnoga pripadanja, potovanja, razumijevanja i ljubavi.
Jedan veliki i dvojica malih: eljko Gubijan i Marijan Mlinari
Oni su se doli pokloniti hrastovima u pratnji ure Kauzlaria, upravitelja umarije: Antun Toni ramek, uitelj, pisac i veliki zaljubljenik u prirodu i umu, Ivo Miuda, voli prirodu i veliki poklonik lova, Mato ai ne moe bez ume i vrganja
149
19512011.
150
Hraste, rairen ...
Hraste, rairen ko blagovijest na rahloj zemlji proetoj vlagom! Duhu oluje prkosi snagom, uzdiu stamenost, sklad, bistru svijest. Kambij ti sabire stoljea, drevnost: fosforno vrijeme to niti tijela. Druidski tap i zlatna imela svjedoe tvoju krepku muevnost. I premda sljepilo nae gomila svud elik, nikl, kr novotarija, tvoje prvenstvo pria je starija: tebe je mudrost prirode slila. I kad te srue sjekirom, maljem, godovi zrae znak tvoga mira. Iz rijei sitne poput ira die se ponovo, postaje Kraljem.
Boica Jelui
151
19512011.
152
KRAL J DRVEA
U svakoj umi stoji hrast na vjetru lakom se njie epuri svoju staru ast i hvali se da za cijeli svijet die. Ljeti zelen, zimi bijel, visok i ponosan, star je i aroban cijel. Lie mu na vjetru uti, a grane se ko valovi njiu, sviraju umsku pjesmu sve tiu, tiu i tiu. I stajat e tamo taj isti stari hrast, i stoljeima, stoljeima, pjevati svoju pjesmu svima.
Marko Kranjc, 7b O Dubrava
153
OBIL JEAVALI SMO GODINU HRASTA 2000.
uro K auzlari
U 2000. godini, kojom je zavrilo dvadeseto stoljee, naa su oekivanja bila usmjerena na novu godinu, novo stoljee i na kraju novo tisuljee. U tom smo oekivanju zbrajali sva dogaanja u zadnjoj godini prologa tisuljea. S ponosom moramo istaknuti da se umarska struka imala ime pohvaliti. U prilog tomu govori injenica da je 2000. godina proglaena godinom hrasta. Hrast, taj gorostas naih uma, plijenio je pozornost umarske znanosti i struke iz cijeloga svijeta. Doli su ga vidjeti brojni umarski strunjaci koji su pokazali veliko zanimanje za tu plemenitu vrstu drvea, najvredniju u naim nizinskim umama. Zanimali su se osobito umarski znanstvenici i strunjaci eke Republike iz umarskoga zavoda idlohovice. Imaju i oni hrast, ali ne takav kao na. Uzgajaju ga i njeguju i oni, ali ne na takav nain kao mi. Okupila se u naoj esmi umarska znanost i struka iz cijeloga svijeta te nai domai znanstvenici i strunjaci. Odravala se Meunarodna konferencija za unapreenje uzgoja i genetike raznolikosti hrastova 2000. godine u Zagrebu. Divili su se strani strunjaci kvaliteti naih hrastova. Zadivila ih je njihova visina, pravnost i punodrvnost debla, pravnost i gustoa godova, brojnost pomlatka po jedinici povrine. Oduevila ih je izloba Od ira do furnira. Pregledali su pokazane piljenice i uivali u zlatnoutoj boji hrastova drveta, divili se izraenim predmetima od hrastovine. Radost im bila velika kada su vidjeli hrastove bave i nain njihove izrade. Otili su svojim kuama, ponijevi sa sobom uspomenu na na hrast, na grad, nae ume i Hrvatsku. Dojmovi se nisu slegli, a ve su stigli austrijski strunjaci u organizaciji njihova umarskoga drutva. I oni su doli vidjeti i osjetiti, barem nakratko, kako se u nas gospodari hrastom. I opet ista pitanja. Koliko su visoka ta stabla? Kolika je njihova debljina? Koliko godinje prirauju? Kolike su cijene sortimenata dobivenih od hrasta? Pokuavali smo izbjei odgovor na to pitanje, jer znamo da su njihove cijene vee od naih, ali je na hrast vredniji. Mnogo toga zanimalo je nae goste. Uz mnoge razmjene iskustava i puni dojmova, nosei sa sobom ljepotu hrastova, otili su u svoju domovinu. Kad smo pomislili da smo obavili velik posao pokazujui nae hrastove, za njih su se zainteresirali umari Bavarske. Doli su i oni vidjeti taj hrast koji smo pokazivali svima. Navikao na toliko umarskih strunjaka, on postaje sve ponosniji i utanjem lia i njihanjem grana kao da govori: Gledajte me i recite svima da na ovim prostorima nema ljepega i kvalitetnijega drvea od nas esmanskih hrastova. Nae hrastove vidjeli su i nai susjedi Slovenci u okviru delegacije njihova Ministarstva umarstva. Za njih su se zanimali i francuski strunjaci koji se bave genetikom drvea. I oni su bili oduevljeni.
155
U Zagrebu se 2000. raspravljalo o hrastu asopis Hrvatske ume obavjetava o skupu OAK 2000.
19512011.
Sauvano stanite, idealno za obnovu
Slovenske umare zanimala je obnova hrasta lunjaka
Jo malo i evo nas na zemlji
Dola je zima, lie je otpalo i otkrilo svu ljepotu tih divnih stabala koja u zimsko vrijeme prikupljaju snagu za prve proljetne dane kada e prolistati i svojim zelenim liem uljepati iroke kronje. Snage nikada dosta, jer protekle godine izdano su urodili irom i podarili nam svoje nasljednike i mlade hrastike koje emo naim strunim radom uzgojiti i ostaviti naoj djeci i unucima na daljnje gospodarenje i uivanje. Ponosni smo na na hrast. Zato? Zato to ga imamo. Ponosni smo to je to naa najvrednija vrsta drvea koja raste u nizinskim umama diljem Lijepe Nae. alosni smo to taj na hrast napadaju razne bolesti i tetnici. ao nam je to hrast propada, a mi smo bespomoni u neravnopravnoj borbi s prirodom jer svojim postupcima prema umi i prirodi pridonosimo propadanju ne samo hrasta nego i ume uope. Preispitajmo svoje postupke i zahvate koje inimo prirodi. Ne zaboravimo da su ume u Hrvatskoj najvredniji obnovljivi prirodni resurs.
156
pria o Hrastu lunjaku
EL J KO G U B I J A N
HRAST LUNJAK kralj nizinskih uma, golem, dugovjean, ilav i postojan. tit i uzor opstanka na ovim prostorima kroz burnu povijest. Kao to je vrsto zakorijenjen u ovim naim nizinama, tako je zakorijenjen i u svijesti naega ovjeka koji s njim stoljeima dijeli sve oluje, vatre i poplave. Kao njena i krhka biljica u najranijoj mladosti trai brigu i pomo ljudske ruke. Poklonjenu ljubav i panju uzvraa vrstoom i toplinom svoga tijela preraenoga u svakodnevna pomagala. Ova slikovna priica izraz je skrbi i ponosa umara na to plemenito drvo.
Ovih nekoliko rijei i petnaestak fotografija istoga autora inspiriranih hrastom lunjakom otilo je irom svijeta na nekoliko svjetskih jezika prigodom odravanja terenskoga dijela Meunarodne konferencije za unapreenje uzgoja i genetske raznolikosti hrastova, u svibnju 2000. godine. Godinu poslije pria je ponovno obila svijet prevedena na esperanto. Tada su Hrvatske ume poastile umskim rukom u vrbovekim hrastovim umama 120 sudionika 86. svjetskoga kongresa esperantista koji se odrao u Zagrebu. Bilo je tu predstavnika iz 24 zemlje s 5 kontinenata.
UM A, IVOTIN JE, PRIRODA
Tomislav Ruak 8a razred I. osnovna kola Vrbovec
Drvee stoji ponosno, njie svoje grane, a lie umori u kronjama. To su prekrasna stabla koja ire svoj miris okolicom. Rastu jedna kraj drugih na velikim povrinama. To je uma, neiji dom i sklonite. Ja ivim u lijepoj, toploj kui koja me titi od svih nepogoda, zimi od hladnoe, ljeti od vruine i od svakakva nevremena. Kua mi prua sigurnost u ivotu. Da tako sigurno ivim, mora se o domu netko brinuti. A tko? To su moji roditelji. No, ne ive svi u kuama, ve su i vani u prirodi, na livadama i najvie u umama. To su ivotinje kojima je takoer potrebna sigurnost i lijep prostor u kojem mogu graditi dom sebi i svojim potomcima. Sjeam se boravka u bakinoj i djedovoj klijeti. Probudivi se, iziao sam na terasu i osjetio predivan miris cvjetova rascvjetala bagrema. Nedaleko od vinograda je uma puna ivota. Otili smo proetati do nje. Hodali smo po visokoj rosnoj travi. Odjednom sam se strano uplaio jer je iza nas gmizala zmija. Zurila je prema svomu stanitu. Uzbueni stigosmo do ume. Drvee je stajalo oroeno jutarnjom rosom. Bijeli cvjetovi bagrema bili su kao pahuljice snijega. U kronjama stabala ptice su imale svoj dom. ivjele su u gnijezdima, a zelene grane obrasle liem titile su ih od svih nepogoda. Ptiice su se digle u zrak i cvrkutom oivjele umu. Odjednom je neto unulo. Bio je to je koji je traio hranu. Pretrao je i zec nisko dignutih uiju. Iz suhoga lia na zemlji provirivala je i poneka gljiva. iroko otvorenih oiju uivao sam u ureenoj umi. Netko je to morao ureivati. Ali tko? Kao to se moji roditelji brinu i
uma spava zimski san
Proljetni vrganj
Gledam te neprimjetna, kuna zlatica
163
19512011.
Teta lija neto mudruje
umska jagoda
Lisiarke
164
Uhvati me ako moe?
Gdje je kakva dobra koka? Samo okreni glavu!
uvaju moj dom, tako postoje i ustanove u kojima rade ljudi koji se brinu o umama. To su vrijedni umari i radnici umarija koji uvaju ume, iste suho granje, sijeku stabla koja su proivjela svoje vrijeme jer i ume ive. Postoje inenjeri umarstva koji planiraju sadnju mladih stabala i tako odravaju ravnoteu ivota. Hodajui s bakom po umi, saznao sam da u naoj upaniji postoji umski rezervat Varoki lug koji su takoer uredili ti vrijedni ljudi koji vole umu umari. Varoki lug je velik prostor ispresijecan puteljcima i stazicama nalik labirintu. U tom prostoru osim pjeva ptica moe se uti roktanje divljih svinja i glasanje drugih ivotinja. Ugodno je sresti vjevericu koja svojim kitnjastim repom skae s drveta na drvo. Pogled plahih srnica kao da poziva da ivimo s njima. Varoki lug je oaza mira za ivotinje. umari ne vode brigu samo o stablima, ve se brinu i o ivotinjama. Zimi im donose hranu. Jednoga dana elio bih posjetiti Varoki lug kako bih i ja uivao u neizmjernoj ljepoti i iz svega glasa povikao bih:Hvala vam koji se brinete za svu tu ljepotu. Znam da je to teak posao jer se radi i ljeti i zimi, po kii i nevremenu, ali sav va trud isplati se jer uvate najvee blago koje nam daje isti zrak za disanje, a ivotinjama prua ugodan dom. Nije udo to su ljudi velika srca, pjesnici, kao to je bio jedan od naih najstarijih, Dragutin Tadijanovi, pjevali i pozdravljali umu:
165
Divlja patka s paiima
19512011.
POZDRAV UMI Pozdravljam te zelena umo, velika, Pozdravljam te u ovo jutro mirisno Kad se granje pod tekom rosom savija Blistajui na sunanoj svjetlosti ... Volim te kao majku, umo, Tebe i tvoje ptice.
166
OD RUNE PILE I SJEKIRE DO ENERGETSKOGA DRVA
uro K auzlari
Nije tomu tako davno kada se u umi drvo ruilo sjekirom, runom pilom i ostalim pomonim alatom. Upravo se tako radilo u vrijeme kada je osnovana umarija Vrbovec. Nevelik godinji plan sjea, samo 5800 m3 drveta bilo je potrebno posjei i pripremiti za tadanji jedini nain prijevoza drva iz ume konjskim zapregama i isporuiti ga kupcima. umarija je u vlastitoj reiji sjekla male koliine, vee sjee i koliine izraivala je drvna industrija u svojoj reiji. Pridobivanje drva do tvrdih putova ili najbliih eljeznikih postaja obavljalo se uglavnom ivotinjskim zapregama. Sav taj posao bio je mukotrpan za ljude i teglee ivotinje. Dok su u Njemakoj dvadesetih godina prologa stoljea konjske zaprege vukle kola s gumenim kotaima koji su imali kugline leajeve, nai prijevoznici kirijai u pedesetim godinama prologa stoljea na privlaenju i prijevozu drva sluili su se drvenim tvrdim kolima i saonicama, kada je bilo uvjeta za njihovu primjenu zimi po snijegu.
esma je poznata po kvalitetnom hrastu. Transport konjskom zapregom 1921. godine. Za ovaj trupac bilo je potrebno puno ivih konjskih snaga i specijalna kola.
167
19512011.
Sanjkanje celuloznoga drva po zamrznutim kanalima u Varokom lugu
Njemaki foringai 1921. godine imali su gumenjake za prijevoz drva
Prvi kamioni na transportu drva Kamion Praga u vlasnitvu Dragutina Cahuneka
Ho-ruk, ho-ruk, ezdesetih godina prologa stoljea
Radnici na sjei i prijevoznici kirijai nisu bili u stalnom radnom odnosu. Zainteresirani za rad u umi osnivali su grupe od nekoliko ljudi. Ugovorili bi sa umarijom posao i cijenu za izraeni kubik. Tako sastavljene grupe uglavnom su preko zime radile te poslove, odlazei svakodnevno na posao u umu i nakon cjelodnevnoga napornoga rada vraali se umorni svojim kuama. Nisu imali zadane norme, ali su imali potrebu za izradom to vie kubika, a time i veom zaradom. Ako su ume i radilita bili udaljeni od mjesta stanovanja, izgradili bi od drva nastambe, kolibe, u kojima su na otvorenoj vatri pripremali hranu i u njima bi noili. Pamtim takvu kolibu u umi Novakui, u odjelu 42 (danas 25), izgraenu od eljeznikih pragova koje su tesali u tom odjelu 1956. godine i velike hrpe trijea. Ostala mi u sjeanju slama na kojoj su spavali, grube deke i krpeni pokrivai kojima su se pokrivali. Sjeam se ognjita i otvora za dim na sredini nastambe i, za mene tada desetogodinjaka, finoga graha sa pekom, skuhana u loncu, crnom od ai u kojem je kuhao za mene nepoznati djed Milan. Ne znam otkuda su bili ti ljudi, ali esto su na ove prostore dolazili raditi u umu radnici iz Gorskoga kotara, koji su navikli na takve uvjete rada i takav nain ivota. ezdesetih godina prologa stoljea zapoele su znaajne promjene i pomaci u primjeni novih postupaka na sjei, izradi i prijevozu drva iz ume do krajnjega korisnika. U sjeu i izradu uvode se motorne pile. Prva motorna pila u umariji nabavljena je 1961. godine. Zapoljavaju se stalni radnici, odabrani od onih koji su povremeno radili na sjei i izradi. Tijekom 1964.
168
Ovako debela stabla ruila su se runim pilama lingericama izmeu 1950. i 1960. godine
Koliko topline na jednom mjestu?
godine nabavlja se jo est motornih pila i formiraju se radnike grupe. Njihovim formiranjem i opremanjem potrebnim alatom osigurano je ostvarenje sjee planiranih koliina iz godinjega plana. Radnike se poinje organizirano prevoziti na posao i s posla prijevoznim sredstvima umarije. Radna odjea i obua redovito se nabavlja i radnici ju koriste. Organizira se dokolovanje onih koji nisu zavrili osmogodinju kolu. Organizira se obuka iz zatite na radu i rad na siguran nain. Na umska radilita dovozi se topli obrok. Na privlaenju drvnih sortimenata konjske zaprege kirijae zamjenjuju traktori. U poetku to su poljoprivredni traktori prilagoeni za rad u umi. Odmakom vremena dolaze sve opremljeniji i uinkovitiji strojevi koji postiu velike uinke na pridobivanju drva od panja do umskih stovarita. Runi utovar drvnih sortimenata zamjenjuju mehanike i hidrauline dizalice. Drvo se prevozi kamionima izravno sa umskih stovarita na stovarita kupaca. Nakon potrebnoga vremena za ustrojavanje i organiziranje radova na sjei i privlaenju umarija poinje u vlastitoj reiji obavljati sjeu, izradu i privlaenje u koliini 70 % godinjega plana sjea, koji iznosi 40 000 m3, a preostalih 30 % izrauju graani za vlastite potrebe, uglavnom ogrjevno drvo. Uvoenjem poduzetnitva i trita rada pojavljuju se poduzetnici koji
169
Ovako se to radi od 1960 Mladen Mavri i njegova tilovka
19512011.
Koliko smo nas etiri poruile i raspilile?
Lijepa moja debela Ivica Oeg paca bukvu

170
Privlaenje oblovine u razliitim uvjetima
Najbolji su izdvojeni , esma 67a 1992. godine
preuzimaju dio radova pa se odnos vlastite reije i izrade za vlastite potrebe mijenja. Smanjuje se koliina izrade i privlaenja u vlastitoj reiji i za vlastite potrebe, a dio koliina izrauju poduzetnici. Sve vea potreba za energijom, a osobito iz obnovljivih izvora, stavila je u prvi plan energetsko drvo koje se izrauje iz ogrjeva, granja i umskoga ostatka. Sav taj drvni materijal poduzetnici pripremaju za daljnju obradu i prijevoz. Udio radova na pripremi energetskoga drva u godinjem planu sjea iznosi 10 % s ozbiljnim naznakama za poveanje koliina u skoroj budunosti. Primjeuje se sve manja zainteresiranost graana za izradom za vlastite potrebe, a vea potranja gotovoga izraenoga ogrjevnoga drva. Sve je proteklo vrijeme na tritu povremeno bila vea ili manja potranja drva. Ponuda i potranja na svjetskom tritu imala je utjecaj i na domae trine prilike, ali najee u odreenom trenutku samo za najtraenijom vrstom drva. Najvie je traen hrast, kako na domaem tako i na inozemnom tritu. Naalost, cijena hrastovih sortimenata nije uvijek primjerena kakvoi te vrste. Toliko vrijedan, a toliko jeftin. Sjeanja na proteklo vrijeme i radove na sjei, izradi i privlaenju bude mnoge uspomene na sve te ljude koji su svojim radom, runom ili motornom pilom, konjskom zapregom, kirijom, traktorom ili kamionom zaraivali tvrdu koru kruha u uvjetima koji su bili vie nego teki, a u umi ne moe biti drugaije. ivot i svakodnevica uvjetuje novi nain obavljanja tih poslova. Poneki jo ivui sjeka ili prijevoznik kirija iz toga prologa vremena prigodom rijetkih susreta, svojim sjeanjima i uspomenama, vrati nas u te dane kada
171
Forvarder izvozi drvni materijal Vlado Janjei, voza
Biomasa, koritenje sveukupne drvne mase za energetsko drvo
19512011.
se u rana zimska jutra po cioj zimi odlazilo po debelom snijegu pjeice ili saonicama raditi u umu, a rad je u njoj donosio i radost, a ponekad tugu. Sve nove tehnologije na radovima u umi donijele su olakanje u radu, velike uinke i brz obrt kapitala, ali nepovratno su odnijele ljubav i potovanje prema umi.
Struni suradnik za iskoritavanje uma Slobodan Vueti u pregledu radova
Mali umski div
172
VUGLENICE I PROIZVODN JA DRVNOGA UGL JENA
uro K auzlari
Proizvodnja i uporaba drvnoga ugljena ima veoma dugu tradiciju i u svijetu i na naim prostorima. Ugljen se upotrebljavao za razne namjene, od crtanja po piljama u kojima je obitavao praovjek, pa sve do razvoja metalurgije poetkom 18. stoljea kada se poinje upotrebljavati fosilni ugljen. Drvni ugljen jo se i danas koristi za razne potrebe, u metalurgiji za proizvodnju ferolegura, u kemijskoj industriji, u medicini, vojnoj industriji (proizvodnja baruta), a u ugostiteljstvu i domainstvima slui kao gorivo za rotilje. Sama proizvodnja ugljena fiziki je zahtjevan posao, od sjee i izrade drva u umi, njihove dopreme do odabranoga mjesta za postavljanje vuglenice, pa do njihova slaganja u samu vuglenicu i zatrpavanja zemljom kako bi se proces gorenja sveo na minimalan pristup zraka, iji se dovod regulira za tu namjenu odreenim brojem rupa na platu vuglenice. Paljenje, gorenje drva u vuglenici trai brigu i stalno praenje tijeka procesa gorenja. Razlaganje i vaenje ugljena vrlo je zahtjevan posao, kako fiziki, tako i zbog bojazni da se ugljen ne zapali, a razlog zapaljenja je nepotpuno ugaen ar po zavretku izgaranja drva. U sluaju zapaljenja sav bi trud bio bez koristi. Ugljenarenje, vuglenarenje, palenje vuglena, vuglenice, jo uvijek su prisutni na dijelu umarije Vrbovec koji pokriva dio gospodarske jedinice
Pristup zraka zaustavljen tihi rad vuglenice
Sve je spremno za poetak punjenja

173
19512011.
Vrboveke prigorske ume, a nalazi se sjeverno od Vrbovca. Na ovim prostorima postoji duga tradicija paljenja drvnoga ugljena u umama ili na pogodnim mjestima uz rubove uma. O paljenju ugljena u umi govori i naziv predjela te jedinice, koji su domai stanovnici nazvali vuglenica. Jo i danas se mogu vidjeti mjesta, kopita, na kojima su bile vuglenice i gdje se pripremalo drvo i palio ugljen. Primjenom novoga naina paljenja ugljena u zidanim vuglenicama (peima) vie nema paljenja u umama, ve se to odvija na pogodnim mjestima izvan ume uz prometnice i u blizini vode, koju je potrebno imati za vrijeme paljenja, a pogotovo pri razlaganju i vaenju ugljena iz vuglenice. Ugljen se i danas pali na podruju koje se nalazi unutar gospodarske jedinice Vrboveke prigorske ume, i to: u selu Zistovec u kojem ima sedam (7) ugljenara, u selu Zrinini pet (5), u selu Ledini tri (3) i u selu elovec dva (2). Jedan od najstarijih ugljenara na tim prostorima je Stjepan Pohiek iz Gornjega Vinkovca. Na rubnom dijelu gospodarske jedinice Novakua ikava u selu krinjari nalazi se jedan ugljenar.
Vuglenica je zakurena
Vjerujemo da e i dalje vuglenice i drvni ugljen biti jo dugo prisutni na ovim prostorima.
Vuglenica u punom pogonu, na rubu ume Vuglenice
Ne smije gorjeti plamenom
174
VODENICE U VRBOVEKOM KRA JU
uro K auzlari
Kada u ruci drimo kriku kruha, slasnu trudlu ili slatki kola, ne pitamo se kako je nastao, kako su se sijali ito i kukuruz, kako se elo ili bralo, koliko je koraka trebalo uiniti do mlina da se raznovrsno zrnje samelje u brano i da nakon pripreme osjetimo slast tih proizvoda koji su nastali okretanjem mlinskoga kamenja, pokretani snagom vode, a najee peeni u krunim peima ili penicama (rernama) u domaim peima na drva. Mlinovi. Vodenice, koje su mljele i pripremale brano krajem devetnaestoga i poetkom dvadesetoga stoljea, graene su na obalama rijeka na pogodnim mjestima na kojima je bila mogua njihova gradnja i na kojima je bilo dovoljno vode za njihov rad tijekom cijele godine. Materijal za gradnju bilo je drvo, a ono se uvijek nalo nadohvat ruke i vlasnici vodenica mogli su sami graditi uz malu pomo nekoga sa strane. Takoer je bilo vano da su imale pristupne putove. Nekada su bile vodenice na rijekama esmi, Glogovnici i Velikoj te na potocima Koruki i rncu. Na rijekama koje protjeu kroz ume kojima gospodari umarija Vrbovec bilo je izgraeno i u funkciji vie vodenica. Tako su na rijeci esmi prema dostupnim informacijama i kazivanju Dragana Levatia (1934) iz sela Kabla bile tri vodenice, koje su izgraene za vrijeme Austro-Ugarske i pod kontrolom tadanjih vlasti. Izmeu I. i II. svjetskoga rata ostala je jedna, a dvije su spaljene i unitene. U toj je preostaloj vodenici ivjela mlinarica prezimenom Funtak koja je na kraju 1945. godine ubijena i vodenica je tada prestala raditi, a sav je materijal odnesen s mjesta njezina
Vodenica Zorac na rijeci Velikoj uzvodno od ceste VrbovecBjelovar

175
19512011.
Vodenica Milke Maar na rijeci Velikoj u umi Bolanska Velika
postojanja. Naalost danas ne moemo tono locirati mjesta gdje su bile vodenice na esmi. Oko dva kilometra uzvodno od ua rijeke Velike u esmu, na rijeci esmi nalazila se staroselska vodenica. Prema kazivanju Vlade Valenia (1942) iz sela Bol, koji je djetinjstvo i mladenake dane sve do 1964. godine proveo u vodenici, na rijeci Velikoj u umskom predjelu Bolanska Velika postojale su dvije vodenice koje su bile u uporabi sve do ezdesetih godina prologa stoljea. On se sjea da je imala dva para mlinskih kamena i dvije turbine koje su pokretale kamenje. Vodenicu je gradio njegov djed Ivica Breger prije 1900. godine na mjestu zvanom Pisorana (u domaem argonu Bregerov mlin, kod Bregera) izmeu GJ esma, odjela 63, i umskoga predjela Bolanska Velika, odjela 24. Naalost ne postoji nikakvi dokumenti ili fotodokumentacija o toj vodenici. Na mjestu nekadanjega mlina Vlado Valeni izgradio je ribnjak.
176
Uzvodno od Bregerova mlina, takoer u umskom predjelu Bolanska Velika, a u visini granice odjela 21 i 23 bila je vodenica iji su ostaci vidljivi jo i danas, jer je do prije nekoliko godina u njoj ivjela njezina vlasnica Milka Maar, iako vodenica nije bila u funkciji. Mjesto na kojem se nalazi poznato je pod nazivom Zgorelica. Moj je uitelj profesor Antun Toni ramek u knjizi Nae selo nai ljudi u poglavlju Vodenice (str. 6771) opisao vodenice, obiaje i nain ivota u njima u vremenima kada su one imale vanu ulogu za ivot na selu. U knjizi prikazuje vodenice na rijekama Glogovnici i Velikoj, nazive njihovih dijelova, nain funkcioniranja, njihov smjetaj i imena vlasnika. Na rijekama i potocima koje teku kroz gospodarske jedinice Novakua ikava i Vrboveke prigorske ume bilo je takoer nekoliko vodenica. U umskom predjelu Lee i Luanjak na rijeci Glogovnici prema sjeanju Drage Bosnera (1931) iz Vrbovca bile su vodenice vlasnika Birt, vodenica Udvari i Turk-Kupi. Potok Koruka imao je dvije vodenice, njihovi su vlasnici bili Duak i Jeleni. Na potoku Vrboveka Velika bila je iznad sela unci vodenica iji je vlasnik bio Tumpak. Potok rnec takoer je obilovao vodenicama iji su vlasnici bili Bobanovi, Vinji, Maer i Fuec.
Karta smjetaj vodenica u vrbovekom kraju
177
19512011.
Karta smjetaj vodenica u vrbovekom kraju
Vodenica Fuec bila je vlasnitvo pradjeda i djeda naega kolege eljka Gubijana, dipl. in. um. U njoj je on i roen, a danas odrava imanje, iako nema vodenice, ali mnoga su sjeanja na to vrijeme ostala. Takoer na rijeci Lonji bile su tri vodenice, a njihovi su vlasnici bili Orsag, Funtek i Blauti. Nove tehnologije zamijenile su snagu vode i vodenice su uzmicale pred njihovim naletom. Drale su se sve do ezdesetih godina prologa stoljea kada su intenzivne regulacije rijeka i potoka nemilosrdno ruile sve pred sobom. Vlasnici su se selili najee u najblia sela i gradove gdje su nalazili nove poslove i lake ivljenje. Danas, s odmakom vremena, lijepo je sluati prie ljudi koji su bili suvremenici ivota uz vodenice ili u njima. Sjeta obuzima svakoga tko uje tu priu, ali povratka na rijeke i vodenice i nainu ivota u vodenicama u takvu obliku vie nema.
178
MOSTOVI, PRUGE I SELO RAVNICE U UMI ESMI
uro K auzlari
Na starom koritu rijeke esme, koja je svojim prirodnim meandrima prelazila preko glavnoga puta koji povezuje sela Kabal i Siani, bili su mostovi na etiri mjesta u umi esmi. Mostovi su se nalazili izmeu odjela 87 i 89 s istone strane i 90 i 95 sa zapadne strane puta. Ti su mostovi imali svoja imena: Mosti, Mali most, Srednji most i Zidani most. Na mjestima gdje su se nalazila prijanja etiri mosta izgraena su dva betonska, koji svojim profilima zadovoljavaju protoke visokih voda. Betonski mostovi izgraeni su osamdesetih godina prologa stoljea za vrijeme gradnje ceste Kabal Siani. Izmeu staroga korita rijeke esme i novoga reguliranoga kanala zapadno od puta Kabal Siani nalazilo se selo Ravnice s 27 kua. Selo je iseljeno izmeu 1970. i 1975. godine, a zemlju je otkupio tadanji PIK azma za ratarsku proizvodnju. U umi esma na dijelu kojom gospodari umarija Vrbovec bile su uskotrane eljeznike pruge za izvoz drva. umske pruge izgraene su za potrebe prijevoza drva izravno iz udaljenih umskih predjela do najbliih eljeznikih stanica, gdje se pretovarivalo u eljeznike vagone normalnoga kolosijeka, ili se preraivalo na pilanama koje su bile neposredno uz eljezniku stanicu, opet radi lakega prijevoza preraene drvne grae.
Most Pekli na rijeci esmi izmeu sela Kabal i Siani
179
19512011.
Na trasi bive umske pruge izgraena je cesta
Danas iroka asfaltna cesta, a 1975. godine na tom dijelu mekanoga puta bila su tri drvena mosta
Betonski most na mjestu nekada drvenoga
Bilo nekada selo Ravnice, danas rastu kukuruzi
Izgraene umske pruge na podruju umarije Vrbovec bile su u gospodarskim jedinicama Bolanski lug Velika u duini 1,4 km, u gospodarskoj jedinici esma 9 km, u Novakui ikavi 2 km i u Varokom lugu 4 km. Na trasama bivih umskih pruga izgraene su umske ceste. Trase su pruga poloene uglavnom na povienim terenima gredama, tako da su se mogle koristiti i za vrijeme razlijevanja rijeka ili poplava. Pri gradnji cesta na prijelazima preko starih meandara rijeke esme i na kanalima nailazilo se na dnu na pilote bivih mostova koji su ostali dugi niz godina u vodi i koji podsjeaju na prolo vrijeme koritenja umskih pruga za prijevoz drva iz najudaljenijih dijelova ume.
180
VRBOVEKI PEN JAI
eljko G ubijan
Znatielja, mladost, sportski entuzijazam, ali ponajprije nasjedanje na lana obeanja o dobroj zaradi, motiviralo je dvadesetak mladia s podruja nekoliko umarija koji su se u proljee 1993. godine odazvali na anketu elei se osposobiti za rad na visini u umarstvu, skidati eere etinjaa i granice s bjelogorice kao razne uzorke i plemke. Nad svima prijavljenima obavljeni su temeljiti i vjerojatno skupi lijeniki pregledi i provedeno je najzahtjevnije osposobljavanje koje su Hrvatske ume ikad za svoje djelatnike organizirale, a da nakon toga pola osposobljenih nikada nije imalo priliku isprobati to je nauilo na rigoroznoj obuci. umarija Vrbovec i u tome se pokazala kao rijetka iznimka, jer se jedino naa tada petolana ekipa (Darko Hibler, napustio umariju 30. 4. 2005, Marijan Boi, Mladen Mavri, Vlado Volari i eljko Gubijan) uspjela izboriti za nabavu nekakva minimuma penjake opreme i upustila u radove za to je osposobljena. Prvih godina svoga penjakoga staa (19941995) bili smo angairani od Istre do Slavonije na branju eera crnoga i alepskoga bora i skidanju uzoraka granica sa stabala hrasta lunjaka, ali i na kresanju i ruenju stabala raznih vrsta na nepristupanim mjestima. Poslije, kada su se poele podizati klonske sjemenske plantae, uz neizostavan hrast lunjak, penjali smo se na jasen, divlju trenju, brijest, crnu topolu. Najintenzivnije penjako razdoblje bilo je 19992002. godine na skidanju plemki za klonsku sjemensku plantau koja se poela formirati u umariji azma. Tada je s podruja Uprave uma podrunice Bjelovar skinuto plemki s 53 plus stabla
Dva penjaa na jednoj crnoj topoli u Kopakom ritu Vlado Volari i Marijan Boi. Sa zemlje asistira Mladen Mavri.
Zbog debljine jedan sam ne moe ju svladati
Komisija za odabir plus stabala Slijeva: Franjo imunek, Sandra Crnkovi, Ivica umanovac, Mirko Vidakovi, uro Kauzlari i Davorin Kajba
181
19512011.
hrasta lunjaka, 50 stabala jasena i 17 stabala brijesta. Puno je uzoraka skinuto za razne pokuse i znanstvene radove, magisterije i doktorate naih kolegica i kolega umara. Oprema se pohabala, ljudi se potroili (eljko Gubijan preuzeo je ulogu organizatora i koordinatora penjaa, posljednji se put penjao 1995. u Spavi, Mladen Mavri stradao je na sjei i gotovo nepokretan lei u krevetu od 28. 11. 2002, Marijan Boi od 2006. nije proao na lijenikom pregledu za rad na visini) pa je grupa spala na jednoga sposobnoga penjaa s opremom kojoj je davno istekao rok trajanja. Na alost ni taj posljednji Mohikanac nije doekao obeanja o dobroj zaradi iz 1993, ali to su godine kada su se olako davala mnoga neostvariva obeanja ne samo u umarstvu.
182
OD PRI JATEL JSTVA DO BRATSKIH UM ARI JA
N ada Kuan uro K auzlari
Dugogodinje prijateljstvo djelatnika umarija Krasno i Vrbovec, zapoeto s nekoliko susreta u umariji Krasno, nastavljeno u vrbovekom kraju, preraslo je u neto vie i okrunjeno bratimljenjem umarija koje je uprilieno 11. lipnja 1994. godine u umi Varoki lug. Uz nazonost mnogobrojnih gostiju iz drutveno-politikoga ivota i rukovodstva poduzea Povelju o bratimljenju potpisali su upravitelj umarije Krasno Jurica Tomljanovi, dipl. in. um., i upravitelj umarije Vrbovec uro Kauzlari, dipl. in. um. Topli prijateljski odnos uspostavljen je s Upravom uma Split, umarijama Makarska i Imotski, te s Upravom uma Buzet, umarijom Labin. Sve tee ivotne prilike svele su nae druenje tek na telefonske razgovore i novogodinje estitke. Sada ivimo i s nostalgijom se prisjeamo prelijepih uspomena i ne gubimo nadu za poneki zajedniki susret kada emo uz vatru i tamburicu izmjenjivati pjesme prigorskoga, gorskoga, istarskoga ili dalmatinskoga kraja.
Zajednika fotografija djelatnika umarija Krasno i Vrbovec poslije bratimljenja u Varokom lugu, lipanj 1994. godine
183
19512011.
Sveanost u prigodi potpisivanja Povelje o bratimljenju
Povelju o bratimljenju potpisali su upravitelji umarije Krasno Jurica Tomljanovi i umarije Vrbovec uro Kauzlari
Na Biokovu u posjetu Upravi uma Split
184
UZ GOSPODAREN JE UM AM A NASTA JAL A JE I UM ARI JSKA KN JINICA
uro K auzlari
Tijekom proteklih godina, uz osnovne zadae na gospodarenju umama, djelatnici umarije nisu zanemarili i druge aktivnosti koje su vezane uz njezin rad. Jedna od takvih je i umarijska knjinica koja je osnovana u proteklo vrijeme rada umarije i koja stalno popunjava svoj fond. Knjinica je nastala dijelom kupovinom knjiga, a dijelom od poklona izdavaa prigodom objave radova. Do sada ima 528 naslova raznih knjiga i broura. Meu njima najvei se broj naslova odnosi na strunu umarsku literaturu. Uz strunu literaturu u knjinici ima naslova iz drutvenih, prirodnih i primijenjenih znanosti, umjetnosti i arhitekture, zemljopisa i povijesti.
185
19512011.
U knjinici najvie je zastupljena struna literatura
Sve su knjige i broure katalogizirane i sistematizirane prema strunim oznakama. Literatura iz umarijske knjinice dostupna je svima koji imaju potrebu dopuniti svoja struna znanja, ponajprije iz raznih umarskih disciplina. Uvjereni smo da e knjinica rasti brojem knjiga, odnosno da e umarija uz svoju osnovnu djelatnost posveivati panju popunjavanju knjinoga fonda svoje knjinice.
186
DJECA SU IL A STOPA M A SVOJIH OEVA
B ranko M etri
Kada se povede razgovor o poslovima u umarstvu, najee se zavri na zakljuku da su umarski poslovi vrlo zahtjevni, pa i neugodni ve samom injenicom da se dogaaju na otvorenom, esto u vrlo nepovoljnim uvjetima, a kad se doe do poslova radnika sjekaa, da su to danas, kad u nas vie nema klasinih rudara, zapravo najtei i najopasniji poslovi. I u tim zakljucima zaista ima i puno istine. S druge strane neki drugi, oni nepopravljivi romantiari, uz poslove u umi povezuju samo svje zrak, lijepu prirodu po kojoj se kreu, ptiice, cvijee i drvee. Stvarnost je kao i obino negdje izmeu, a injenice kojima se bavi ovaj tekst vjerojatno su posljedica ljudske prirode da se pamti ono lijepo, a runo zaboravlja. Kako drugaije objasniti zlou roditelja umara koji svoju vlastitu djecu, unato svojim iskustvima, alju (ili uope putaju) u umu. Ili naivnost djece koja, iako vide kako im je roditeljima, ipak krenu njihovim stopama ... A takvih sluajeva nije malo ni u naem umarstvu openito, a ni u naoj umariji. Da probamo pobrojiti te sluajeve: Doslovno stopama oeva krenulo je u ovih 60 umarijskih godina ak sedam umskih radnika sjekaa: Nikola pa Ivica Majhen, tef vec za sobom je uputio ak dva sina: Stjepana i uru, Janka Mikua slijedi Ivica, a velikoga Stjepana Oega tek neto manji Ivan, a Stjepana Jembrija njegov sin Mladen. A Kitneri su napredovali za sjekaem Josipom u umu je krenuo i Dejan, umarski tehniar. Osim sjekaa imamo i lugarsko-tehniarske sluajeve najprije iz obitelji Crnkovi: za ocem Josipom (koji je vei dio radnog vijeka proveo u umariji Pitomaa) krenula su oba sina Josip i brat mu Ivica odradili su svoj radni vijek u naoj umariji. A osim starijega lugara Ivana uria neko je vrijeme radio i mlai Ivan. Da nas netko ne bi optuio za rodnu iskljuivost, ukljuimo ovdje u priu, poslije tolikih sinova, i pokoju kerkicu. One jo nisu dole ba na sjekaka mjesta, ali ipak su dole u umariju. Za ocem Vinkom dola je Gordana Holi, Ivanka Horvat je kerka Ive Riplina, a i naa Vidica Prvonoac je umarsko dijete otoc joj, Franjo Mureti, bio je stari lugar u umariji abno. Sve te sluajeve umari bi svrstali pod jednostavnu reprodukciju. Dodue malobrojniji, ali zanimljiviji su sluajevi proirene reprodukcije. A tipina pria, tipian roditeljski san svakoga pravovjernoga lugara jest da svoju djecu vidi na mjestu umarskoga ininjera. Prvi je takav sluaj u naoj umariji Tomica Starevi, sin poznatoga krievakoga lugara Mirka. Za njim ide uka
187
19512011.
Kauzlari. Zanimljivo da ni on nije radio sa svojim ocem Mato je bio lugar u abnu do 1954. godine, a potom do mirovine i u Vrbovcu uka je stigao poslije. Obratno, potomci naega Alberta Metria, koji je cijeli radni vijek odradio u umariji Zdravka Skoi i Branko Metri, takoer ininjeri umarstva, nisu ostali raditi u svojoj umariji. Zdravka je dodue odradila pripravniki, pa zavrila u susjednoj umariji azma, a Branko je odmah otiao trbuhom za umarskim kruhom u Delnice, pa u Zagreb. Isti je sluaj i s Baiima. Stari je Vukain radio kod nas, a sin Jovica, ininjer, samo je odradio pripravniki sta. I na kraju trebamo i iznimku za potvrdu pravila: Nada Kuan, kerka lugara ire Levania, jedina je radila sa svojim ocem nekoliko godina. Nadamo se da smo u ovoj prii pobrojili sve parove oeva i djece, a zavrit emo ju malom umarskom dinastijom. Kauzlarii su, naime, dosegli i treu generaciju: Dario je diplomirao umarstvo i pridruio se nemalomu broju ininjera umarstva druge generacije u hrvatskom umarstvu. Kako sada zakljuiti ovu priu? Naravno, ne sa zloama i naivnostima s poetka. Kad se pogledaju konkretna imena i konkretni ivoti, oito je da neto ima u tom umarstvu. Jest da je posao sjekaa teak i opasan, ma i svakomu terencu nije previe ugodno ni penjati se po strminama odjela, kroz gusti, pa kisnuti i trpjeti komarce. Ali sve je to oito mala cijena za sve ono to ovaj specifini posao donosi. Dobro je da u ova krizna vremena u svakoj, osobito manjoj sredini, raditi u umariji jest jo uvijek povlastica, a ne pokora. Od radnika svatko tko hoe raditi zaradit e i pristojnu plau, a moe raunati i na relativnu sigurnost radnoga mjesta, to mu jami dobra organizacija, mehaniziranje i zatita na radu, ak i uza sve manje rizike. to se pak tie naih ininjera, injenica je da meu njima ima puno dobrih strunjaka, posveenih umarstvu koji su doli u ovu struku stjecajem kojekakvih okolnosti, najee sluajno. Puno takvih krene na studij, puno ih tijekom studija shvati da su zalutali i da to ipak nije za njih. Dovoljno ih spozna to umarstvo jest i ostane u njemu, zavoli ga. Mi, pak, koji smo odrasli po lugarnicama, trei za oevima od djetinjstva po umama, esto i pomaui u nekim pomonim poslovima, mi smo svakako znali u to se uputamo i sigurno nismo uli u ovu struku sluajno. Da, vjerojatno je bilo u nekim sluajevima i maloga usmjeravanja tate lugara,
188
Tko je vii, a tko deblji? Mali Dario Kauzlari, trogodinji djeak u sjeini Meak 40a, 1976. godine.
koji je uvijek elio sina ininjera, bilo je naravno i povoenja za oevim primjerom pri odabiru ivotnoga usmjerenja. No, zasigurno je na sve nas ponajvie djelovalo rano upoznavanje struke i svega to uz nju ide. Svi smo znali da osim onih neudobnih sastojaka rada u umi, dobivamo relativno rijetku priliku provesti radni vijek u prirodi i s prirodom, s vremenom moda i malo dalje od ume, ali svakako i do kraja sa umom u srcu.
189
NA DUG PRIRODA E VRATITI NAOJ DJECI
NAIH EZDESET ZA JEDNIKIH GODINA UM ARI JA VRBOVEC I JEDAN ALBERT
autobiografski zapis
Ja sam Albert. Nosim ovo ime malo vie od spomenutih 60 godina, ali ova je pria o tome kako smo prije ezdesetak godina gotovo istodobno krenuli u ozbiljno ivljenje ja i moja umarija. Imalo bi se podosta toga napisati i o mom djetinjstvu i o momatvu, koje se proteglo upravo kroz teke i opasne etrdesete godine prologa stoljea. Ali to je druga pria, a u ovoj ostanimo na tome da ispriam kako je to moja umarija nastajala, a tako i da pojasnim i sebi i drugima, recimo svojim potomcima, sluajno (?) takoer umarima, kako smo se to zapravo nali u umarstvu. U mom sluaju moramo poi od relativno neukoga seljakoga sina iz siromane obitelji koju je dosta skromno, ali poteno i bogobojazno vodila sitna, odluna ena majka Jala, koju smo svi do njezine smrti oslovljavali sa Vi. A toliko smo ju i potovali. Provela je ona cijelu obitelj kroz jad i bijedu svjetskoga rata, no mua Aleksu, koji je rat proveo vrlo zaposlen bio je seoski grobar izgubila je odmah nakon rata od podmukloga raka. Njoj je ostalo da gotovo bez iega, sama, izvede na ivotni put ak etiri sina, prehrani ih u tekim vremenima, a i da im da u ruke bar nekakve zanate i nekakav kruh. Jednu ivotnu priu mladoga ovjeka najzgodnije je zapoeti kad dotini odraste, postane ovjek. A to je tada bilo kad odslui vojni rok. Mene je JNA dohvatila upravo 1951. i nakon samo 18 mjeseci, dakle sad ve 1953. vratio sam se kui i to ne ba neuk odredilo me za vezista, nauilo me telegrafiju, a i dosta o radiotehnici vrhunskim komunikacijskim tehnologijama onoga doba. A po izlasku odjednom sam se naao u malom siromanom selu bez imanja od kojega bi se moglo ivjeti, bez prave struke tek s etiri razreda osnovne kole bez zaposlenja. Sa umarstvom u tom trenu nisam imao ama ba nikakve veze, osim koliko ima svaki normalni seljak koji ivi u selu praktiki pored ume. No o tom umarenju ovdje neemo pisati ... Tada to naravno nisam znao, ali u istoj toj 1951. godini u Vrbovcu je pomalo nastajala moja budua umarija koja je poetno trebala okupiti tek neto nacionaliziranih uma oko Vrbovca zapravo uzetih crkvi (Popovaa), odnosno veleposjedniku Predoviu (istomu onomu ija je bila i mesna industrija i sve oko nje u Vrbovcu). umarija je tada imala tek upravitelja i to nekoliko njih u kratkom vremenu: nekoga inenjera egarca koji je brzo otiao, potom mladoga tehniara Dragu Lonarevia, a osim upravitelja tek administratoricu Blanku Mihalji i dva lugara Zobeca i Kantolia. Pavao Vojt postao je upravitelj umarije krajem 1952, a ja sam upravo njega i zatekao u umariji kao upravitelja.
191
Mladi lugar Albert radi na uzimanju izvrtaka Presslerovim svrdlom
19512011.
Osim to neto uma oko Vrbovca prvo znatnije proirenje umarije Vrbovec bile su dvije ume upravo oko moga sela: dio Novakue juno od bjelovarske ceste i Bukovac. Znakovito je da sam roen, a i gotovo cijeli ivot preivio stotinjak metara od jedne, a dvjesto od druge ume. No tada mi to jo nita nije znailo nisam ni znao da je nastala nova umarija, pa ni to je to umarstvo. No u nove ume uskoro je bio instaliran i novi lugar unek je doao iz Repaa i nastanio se u Hagnju. I sad je vrijeme da se mladi Albert konano sretne sa umarstvom. Nova je umarija, a novi je lugar dobio zadatak i krenuo u obnovu uma, odnosno u prvu sjeu u tim umama. Nije tada bilo nikakvih sjekaa u umariji, pa ni nikakvih umskih radnika po selima. Lugar je jednostavno krenuo po selima i u Hagnju oko Viktora Rebia okupio trolanu radnu brigadu, a u Kapeli ak i brojniju petolanu. Ja sam bio najmlai u brigadi, a tu su jo bili i moj stariji brat Ivan, na ujak Martin Koak i naa dva susjeda Ivan erjavi i Ton Tomac. Osposobljavanje za rad, zatitna oprema, rad na siguran nain, osiguranje, mehanizacija ma zaboravite. Pogodili smo se s lugarom za odjel u Novakui, prikupili poneto to boljih sjekira, ali i nabavili vrhunsko dostignue tehnike pilu amerikanku do dva metra. Koliko nam je ta pila znaila, govori i to da smo za svako bruenje staromu erjavu, inae majstoru tiljaru, rado nakresali voz granja da bi ju nabrusio kako teba. A mora se rei da smo svi mi bili mladi i zdravi ljudi u punoj snazi. Osobito dvojica Ivana koji esto nisu imali strpljenja ekati da se prepile oblice, pogotovo rudnoga drva, ve su stvar po kratkom postupku obavili sjekirom. Ma vrag vas i kamo da sad udarim kubaturu! znao ih je kuditi Lonarevi kad bi doao preuzimati robu. A sigurnost na radu? Moda najbolje o tome kazuje slika sa zaustavljenim stablima. Naravno da nismo imali ni konja ni ita ime bismo ih potegli, a nije se moglo niim ni podrezati deblo. I ovdje opet nastupa podmiivanje ali sad kutija cigareta momu hrabromu (ili ludomu?) bratu. Iva se bos po kosom zaustavljenom hrastu uzverao u kronju, preao na stablo koje ga je zaustavilo i jednostavno potkresivao grane dok stablo nije palo. Znao se drati za stablo rukama i nogama kad se zaljuljalo po padu zaustavljenoga. I sad tu ide pria koja e biti vana u dogaajima koji slijede. Svaki dan-dva dolazio je u sjeinu lugar unek i anljegao trupce. A izgleda da je i njemu to bilo dosta novo, a nije mu ni lealo. Seljako pak umijee bilo
192
je naviklo s drvom ta mnogi komad su iznijeli iz ume, pa i sami istesali i gredu i rog. I tako se jednom prilikom mladi utokljunac Albert usudio pred samim upraviteljem osporiti lugarevu odluku o krojenju. Lonareviu ba nije bilo pravo to se prigovara njegovu lugaru, ali morao se sloiti s mojim prijedlogom, pa me ispitao kako bih prerezao ovdje, kako iskrojio tamo ... i oslobodio uneka obveze svakodnevnoga dolaenja i prikrojavanja. I tako ide vrijeme, Metrieva brigada dovrila je jedan odjel, prela u drugi i pomogla Rebievima dovriti i njihov odjel i posao je bio gotov. Isplatilo nas i doma! Dola zima, posla nema i to u? Nasjekao ja ljeskovine, rairio materijal po cijeloj sobi i primio se pletenja koara. Jednu koaru dnevno mogao sam isplesti, dalo se i prodati. A koara je bila pola dnevnice u umi. A jo kad se onaj ostatak od ljeine razgori u gaparu uitak u hladnoj zimi Kad eto ti uneka u kuu: to radi, koare? Pa mora se, nema posla A bi li ti bio meni pomonik? Dodue privremeno, dok traju sjeine i dok imam pravo na pomonika! Nije to bilo nita za stalno, ni radni odnos ni sta ... Ukratko, odmah mi je dao zelenu lugarsku dolamicu i eki, obukao
Ugoaj u Kapeli pedesetih godina Na slici nije Albert, ali se u pozadini nasluuje uma Novakua
193
19512011.
sam se i odmah smo otili u Novakuu skroz do iza Gloga, pa umom sve do Stare Kapele i nazad doma. Pjeice, naravno. Eto, to ti je lugarija, ima svaki dan napraviti ovaj krug, saznati i prijaviti sve to se u umi dogodi. Tako je to onda ilo. as posla postao sam ja unekov pomonik usprkos prigovaranjima kod prikrajanja. Ili valjda ba zbog njih! Meni dobro, dobio sam kakav-takav posao, a bogme i dolamicu. I dobro je to meni ilo. Drao sam situaciju pod kontrolom, nitko nije mogao mrdnuti po Novakui, a da ja to nisam saznao. Potrajalo je to nekoliko mjeseci, zavrile se sjeine, unek je izgubio pravo na pomonika i gotovo. Albert, moe doma! A mene su u selu ve svi smatrali lugarom, i to strogim lugarom ... No sreom, ova nezgodancija trajala je samo jedno ljeto, ve najesen te 1955. evo mene opet u umariji, i to za stalno. umarija se oito dalje razvija, razmilja se o kadrovima i o obrazovanju. Dakle, lugarska kola u Novoj Gradiki, zapravo u dvorcu u Cerniku. umarija je ve 1955. poslala tamo Ocvirka, koji je ipak bio stariji. Nekako bi sljedee godine bio na mene red, ali nita. Nisam ja tada znao kako to ide, sve dok mi nije unek otvorio oi: Ulani se u Partiju! Je, sad to izgleda malo neobino i nategnuto, ali ulanio sam se, Lonarevi, koji je uvijek bio u nekim strukturama, malo je intervenirao i Albert je upuen u lugarsku kolu. Kako je ve prolo vrijeme upisa, ukljuuje se osobno upravitelj Motal, pali svoj slubeni Puch (motor, ne auto!), ak navlaimo i motoristika odijela jer ipak je ve jesen U Cerniku smo pronali direktora kole Komljenovia koji nam je pojasnio da su sva mjesta zauzeta, ali da se zna dogoditi da poneki ak odustane pa e me rado ubaciti. Nevjerojatno je koliko su svi ti ljudi u koli od direktora pa potom profesora Gavrania, Petrovia, imia, iako im je to bio samo dodatni posao, bili dobri prema nama i stvarno nam htjeli pomoi. I da neto nauimo, ali i da postanemo dobri mladi ljudi i strunjaci, pa i da nam u vrijeme kolovanja bude to ugodnije. Iako sam zakasnio na upis i pokuavao se ubaciti malo preko reda, direktor nije propustio doapnuti mi jo pred Motalom da se kola poinje puniti iduu nedjelju i da svakako doem to ranije, pa u odmah znati je li tko odustao, ali u moi i birati sobu gdje u se smjestiti. I doao sam zaista prvi u nedjelju, ve se znalo da je nekoliko kandidata odustalo znai, upao sam. I odmah sam odabrao sobicu na prvom katu izmeu dviju uionica. Ona je bila kao najbolja jer smo gotovo iz kreveta mogli prislukivati predavanja i stjecati dodatna znanja. Istina je zapravo bila da je bila jako pogodna za kartanje.
194
Da, uili smo u toj koli dosta toga, jo i sad se sjeam mnogih stvari, recimo ak i latinskih naziva biljaka koje je toliko volio profesor imi, a koje mi zaista nisu trebale u poslu. No istodobno jo vie od uenja tamo smo se kartali. To sam nastavio cijeloga radnoga vijeka i valjda u kartati sve do kraja. Eto, od Gradike mnogo se toga promijenilo, nakon jedanaest mjeseci postao sam kolovan lugar i mogao sam poeti ozbiljno raditi. Sada je vrijeme da mladi lugar dobije svoju lugariju, i tu dolazi zgodna pria s Ocvirkom, enidbom i zatvorom. Naime, oslobodila se lugarnica na Fuki, to je i meni, ali i Ocvirku bilo vie nego zanimljivo. Pa radi se o naoj domaoj lugariji, a i sama lugarnica samo nam je nekoliko kilometara od kue. I Motal je odluio tko se prvi oeni ide u lugarnicu to je ipak za obiteljskoga ovjeka. I tu nastaju komplikacije, uglavnom za Ocvirka. Otvoreno sam mu rekao da se ja, tako mlad i zgodan, pa jo lugar, mogu oeniti kad god hou. Znao sam da moe i on ve se naveliko motao oko Zlate erjavove, moje susjede. No znao sam i ja kao i on da od njegove enidbe ne moe biti nita. Ocvireka je zbog izvjesnih okolnosti upravo ekao zatvor! I on je ve napravio sve planove da se okui i useli u Fuku, a sad e mu jedan utokljunac preoteti lugariju i pokvariti cijelu ivotnu priu. Jest, bili smo ve odrasli i ozbiljni ljudi, ali ovjek je plakao od muke. I ta sam mogao. Spakovao sam svoj drveni vojniki koveg i ujutro raportirao Motalu: efe, s Ocvirkom je situacija takva i takva i ja preuzimam Poljanski lug! Dobro, bogatiisusa, ako je tako, evo ti Gotala (on je tada uvao privatne ume), on ti sve zna o tim umama. Preuzmi lugariju od Kantolia, popiite sve narazrijeene tete i to ne naete, on odgovara. I poela je tako moja lugarska karijera u Poljanskom lugu s puno problema i neraienih stvari. Puno mi je pomogao Gotal, a i Joso Crnkovi, koji je sudjelovao u primopredaji. Stanovao sam u novoj umariji i osim lugarskoga posla, ba kao i ostali lugari, radio sam sve i svata. Sjeam se da su sve nas mlade lugare potrpali ujutro u dip i otpremili na stanicu u Gradec da utovarimo vagon drva prije nego bismo otili u umu na svoj posao. Valjda nas je tako isprobavalo hoe li koji odustati jer nas je bilo previe. Prolo je tako nekoliko godina u lugarenju oko Vrbovca, pa se 1960. otvorila nova prilika uka Kos je postao kontrolni pa je napustio Varoki lug, a kako je to meni kao bilo blie, opet dolazi Motal sa svojim:
195
Uspomena na lugarsku kolu u Cerniku, desno ui Albert Metri, iza njega stoji Josip Ivezi, lugari umarije Vrbovec
19512011.
Ako si nae zamjenu i ako se oeni, onda ide u lugarnicu u Marinkovcu i preuzima Varoki lug. Prvo je bilo lako rjeiti: Gotal je jedva ekao da pree u dravnu umariju. Ali tu se i tef Kos ba vratio iz lugarske kole u Gradiki (poslije mene tamo je bio iro Levani, a on je bio etvrti), no on je odmah proslijedio u Karlovac u umarsku kolu, pa su nam lugarije ipak ostale. Drugi Motalov uvjet bio je jo laki bilo mi je ionako vrijeme za enidbu. I tako smo se vjenali ja i moja Trezika krajem te 1960. i ve 10. veljae po gadnom snijegu evo nas u Marinkovcu. Tu je krenuo lijep ivot. Mlada ena i frika familija stigao je vrlo brzo i novi umar mali Branko sve to u lijepoj i prostranoj lugarnici na kraju sela. A posao je bio jo ljepi. Ta cijeli Varoki je imao samo tri ulazna puta tako da ga je bilo jako jednostavno uvati. Osim mene lugar je tu bio i Ivan uri iz Dubrave, a imali smo i sjajnoga pomonika Birua u Mostarima. Imali smo dosta vremena i Motal je bio voljan davati nam i dodatne poslove, naravno i platiti dodatno, pa smo ja i Biru radili sve to je trebalo iljili i tesali pilote kad se radio most kod kuice, zabijali i lakirali lamperiju na kuici Sve je to uria jako ljutilo. On nije bio ba od posla, a bilo mu je krivo to dobije manju plau od nas. Kad se tih godina pojavila u umariji i prva motorka nova tilovka, Motal igra na sigurno i angaira provjerene kadrove: iro i ja preuzimamo u dodatno vrijeme sjeinu u Bukovcu i prvi put ruimo novom i monom Controm. Mi samo obaramo i reemo, a ljudi sami cijepaju i slau drva. eljni ljudi drva pa sve moe. Bilo je tu i jela i pila, pa je ak naiao i dubravski fotograf Mijacek. Otud nam i ova fotografija. I tako sam svoju priu doveo do polovice ezdesetih. ivot je iao dalje, sagradio sam novu kuu u Kapeli na djedovini i napustili lugarnicu u Marinkovcu. Umjesto nove lugarije dola je Mikuova radna brigada i posao poslovoe, a umijesto jedne Contre desetine raznovrsnih tilovki i mekulovki. Doli su i bjelovarski kamioni, pa umarijski traktori Sa svim time dolazile su i nove dogodovtine i nove situacije. Recimo, kad sam Ivu Maleka, tada efa mehanizacije, jednom istjerao iz sjeine jer je htio uzeti timbereka ba kad smo nekako uspjeli s njim neto napraviti. On se pametan odmah povukao i potom poalio Motalu da je onaj pijanac Albert bezobrazan i svata si doputa.
196
Selidba u lugarnicu Marinkovac
Albert i iro, sjea i izrada s Controm
Ali Albert uope ne pije! Neto drugo je u pitanju. Albert se samo borio za svoj posao i svoju radnu brigadu da bismo imali to bolji uinak. Ukratko, ostao sam u umi cijeli radni vijek i poetkom devedesetih otiao u penziju, ak i malo ranije nego to je trebalo. Ali bila je to devedesetprva, sve se promijenilo, uskoro e otii i moj upravitelj, a djeca, ona mala derita, iznenada su postala inenjeri. umarski inenjeri! Najbolje da mi jo dou u umariju pa da mi efuju! Ne, alim se vjerojatno bih i s njima nekako iziao na kraj da su uope doli u svoju umariju. A nisu. Taj je trenutak jednostavno bilo ba pravo vrijeme da se zavri jedna lijepa ivotna pria. A moja umarija? E, ona oito ide dalje ... Tako, potroio sam vam ve puno stranica i slobodno moete prigovoriti previe njih na neke nebitne stvari tamo s poetka, a zanemario ono novije. Ali ovi noviji dogaaji ba i nisu neka velika povijest previe ih se ljudi sjea. Zato u ovdje zavriti i samo se na kraju filozofski zapitati: Kako jedna dolamica, momaki prigovor lugaru, ili to ve moe odrediti da se seljaki sin prometne, bar si tako ja utvaram, u jednoga ozbiljnoga lugara i cijeli ivot posveti umi. Ili kako to moe biti da iz istoga razloga hrvatsko umarstvo osim toga lugara dobije jo dva druga inenjera, koji e valjda kroz ivot opet neto korisno napraviti za to umarstvo. Jer, da sam ja na nekom ivotnom raskru samo malo skrenuo od umarstva, gotovo sigurno ni Branko ni Zdravka sad ne bi bili umari. Ali to je valjda ivot.
Oko kuice u Varokom lugu uvijek je bilo veselo...
... ali i radno. Lugarima nikad nije manjkalo lijepe i vrijedne pomoi.
Albert i njegova radna brigada: slijeva Gajo avi, Mirko Premerl, Josip Babi, Stjepan picar, Albert Metri, poslovoa, Viktor Rebi, Stjepan Oeg, Ivan tefani, Stjepan Dreta i Janko Miku.
197
19512011.
Kako sam upoznao Motala Bilo je to u proljee 1954. Moja uvena sjekaka brigada u Novakui se namjerila na stari hrast koji je bio zaista golem, a upljina u njemu tolika da se ovjek moe skloniti. I kako ga sad mi jadnici moemo oboriti! Amerikanka ne moe nita pa se deki uhvatili sjekira i raspali. Udri tko gdje stigne pa kam padne padne. I pao je ulo se do sela kad je tresnuo. A mi svi ponosni i sretni to smo spustili toliki hrast. Da bi se bolje ulo, dodao sam i ja nekoliko hitaca iz pitole koju sam tada imao. I nije prolo puno, kad eto ti nepoznati ovjek u umu. ta se dogaa? Kakav je to hrast, kako ste ga oborili? Tko je pucao? Nitko ga nije poznavao i bilo nam je malo udno to je uope dolazio u umu i to nas ima ispitivati. Otkrio se na kraju: Znate li vi tko sam ja? Ne znamo! Ja sam upravitelj umarije! Opa! Ali mi radimo za Vojta! A ne, ja sam zamijenio Vojta i sad sam ja upravitelj. I bio je sve od toga susreta u umi pa do kraja 1992. godine vie od 38 godina. To je bio na prvi susret. Tada nisam ni slutio da e mi taj ovjek biti ef cijeli moj, a gotovo i njegov radni vijek.
Tko bi tada mislio da e mladi Albert s upraviteljem Motalom prijei cijeli put od pjeaka do rakete. Albert, Motal i drugi radnici umarije u Rusiji.
Zapisao Branko Metri

198
SJEAN JA
M ilorad K rasnov
U umariji Vrbovec zapoinjem raditi u veljai 1993. godine. Odmah po dolasku kratko upoznavanje sa zaposlenicima, aj dobrodolice. Uklapaju me u redoviti ritam radova. Do gableca uredski poslovi. S upraviteljem umarije, kolegom revirnikom te upravo prispjelim novinarom lista Hrvatske ume kreem na teren. Nakon pola sata vonje javnom prometnicom u smjeru Bjelovara skreemo na umsku cestu. Za dvadesetak minuta nailazimo
Milorad Krasnov 2011. godine u svom stanu u Petrinji
Sa sveanoga otvorenja umske ceste i mosta u esmi 93. Milorad Krasnov (lijevo) i Zvonko Podlesak
199
19512011.
Most otvoren, ribe izlovljene
na prvo radilite. Grupa radnika na sjei i izvlaenju stabala iz ume. Motorne pile, alati, kanisteri s vodom, gorivom, uljem, traktori. Kraj vatre se griju promrzle ruke. Gablec i ala. Poslovoa izvjetava upravitelja o stanju radova i problemima uzrokovanim vremenskim nepogodama, hladnoom, snijegom i ledom. Odgovara na pitanja znatieljnoga novinara. Svi se ukljuuju u razgovor. Kraj vatre na raljama peeni arani. Prvi put vidim. Ponueni smo. Skromna umska gozba. Kreemo dalje; jo nekoliko radilita do kojih dospijevamo. Udiem punim pluima svjei umski zrak. Mrak nas upozorava da je to jo uvijek samo kratki zimski dan. Povratak . Pun sam dojmova. Iznenaen koliinom izgraenih umskih cesta i objekata na koje usput nailazimo. Umjesto dubokih odvodnih jaraka i irokih svijetlih pruga minimalni zahvat u sjeu stabala. Cesta nije trn u oku prirodnomu okoliu, ve njegova ila kucavica. umski sklop tek neznatno naruen. Ili nimalo. Stogodinji hrastovi uz sam rub kolnika
Kolega Milorad Krasnov, dipl. in. um., djelatnik u umariji Petrinja kao prognanik za vrijeme Domovinskoga rata svoje privremeno boravite naao je u Vrbovcu, pa tako i zaposlenje u umariji. Umirovljenike dane provodi u svom obnovljenom domu u Petrinji i rado se sjea dana provedenih u umariji Vrbovec. Osim kolege Krasnova u umariji je naao zaposlenje, nakon progonstva iz Vukovara, umski radnik sjeka Mato Duki na Mato Vukovarac. Nakon torture u logoru Stajievo nastanio se s obitelji u selu Bol gdje provodi umirovljenike dane.
Mato Vukovarac
200
UME, UME U ivotu upoznao sam, stekao i izgubio vie prijatelja. Najvjerniji su mi ostali, Kostura, Gaj, ikava, Jazmak, esma Te predivne ume opasale su nae mjesto i uinile ga jo ljepim i bogatijim. Od najranije mladosti pa sve do ove moje duboke starosti prijateljujem s njima. One su mi pruile gostoljubivost, u njima sam pronalazio izgubljeni mir. Grlio sam stabla od radosti i ljubio njihove grane. Mau njihove grane, ljuljaju ptice i moje misli. U proljee prostiru sagove najljepih boja, ljeti mekane zelene, jeseni u tisue boja, zimi u istoi bjeline. ume mi uvaju srnu, zeca, mudru liju Poivite mi dugo, dugo, prijatelji moji. Stojeki umiru poneke nae ume, prijatelji. Hrastovi od ei. Vodu im uzesmo. Druge od zle vode koju prolijevamo po njima. kriplju suhe grane hrastova uspravnih. ekaju motorku. Tko e hraniti naa plua? Gdje e rasti gljive i mahovine? Gdje e se skrivati srna, zec i lija? Ne dajte moje prijatelje, ljudi: Bez ume mrijet emo. Kao edni hrastovi. I nisu u pitanju samo hrastovi, bukve i jele, ve uma, uma, uma. Ako nestanu ume, gdje e nae due raj imati?
Antun Toni ramek U Sv. Ivanu abnu, 1. veljae 2011. godine
PRIRODA BEZ NAS MOE, A MI BEZ N JE?
TEBI, VINO!
Tomislav Starevi
Vino je ovjeku nasuno u mnogim sluajevima. Ono jaa oslabljeni eludac, snai, lijei tjelesne i duevne boli, rastjeruje tugu, okrepljuje umornu duu, daruje ljubav, radost i potie volju za razgovorom. Znam, kad bih htio opisati samo au tvojih raskonih blaga, morao bih izrei bujicu biranih rijei. Ti i ja prijateljujemo tako ve pet desetljea u uzajamnom skladu, ljubavi i potivanju. Rijetko, jedan smo drugog znali i povrijediti, biti si teki, bolni, pa i grubi. Pa ipak, nae je uzvieno prijateljstvo opstalo i traje. Ma koliko Tebi pripisivali brojne mane, zla i nevolje, ipak, samo sam s Tobom mogao proi kroz ivot ivei ga. Znao sam da oni koji ne ive, doekaju starost uuvani, a ja sam se odluio ivjeti. S Tobom ivot mi je esto bio uzbuenje, radost, zanosna pjesma ili igra, uz Tebe sam lake prihvaao sve njegove izazove, ostvarivao snove, nerijetko bio Tvoja rtva, ali s Tobom dosezao ljepotu ljubavi. Nazdravljam etvrtoj kitici nae prelijepe himne, koja je jedina na svijetu Tebi namijenila mjesto sastavnice svog nacionalnog identiteta:
Vele gore, veli ljudi, Rujna lica, rujna vina, Silni gromi, silni udi To je naa domovina.
Znam i odavna vjerujem Matou da vino nekima prija, drugima kodi. Bilo kako mu drago, u vinskim krajevima, uz vinograde Rajne, Francuske, Italije i nae domovine raste talent, umjetnost, ivotna radost, zdravlje i muzika. Zaljubljen sam u veliku istinu stiha Drageca Domjania:
Bez prave hrastovine nema kvalitetnih baava. Spremno ekamo berbu.
Lepo je to, More li gdo Sunca i radosti zbrati I onda vse, Kak loze te, Drugomu alosnomu dati.
203
19512011.
Trudio sam se ivjeti onako kako bih moda na samrti poelio da sam ivio. Budan sam sanjao, usaujui u srca nae djece i dragih ljudi meusobnu ljubav i ljubav prema prirodi. Znao sam kako je sve ono to je protiv prirode zapravo protiv ovjeka, kao i to da nikada priroda ne kae jedno, a mudrost drugo. Na tom putu s vinom sam guio bol, poticao radost, zdravlje i pjesmu. I zato, VINO, diem ti au, jer s tobom:
Tako stara, a toliko draga Drvena klet i vinova loza
Svirci moji
matao neostvarivo dui lijeio rane zaustavljao zalaske sunca bojao pejzae punio oi ljepotom udisao mjeseine sluao glazbu lia rastakao slutnje milovao prijateljstva potapao gorine potkradao noi brisao runa sjeanja budan sanjao ivio ljepote radovao se raanju stario nesazrijevajui dirao oblake s rosnim jutrima bdio objesno jahao vjetrovima plutao jesenjim maglama snaio udnje tugovao nad sudbinama oplakivao odlaske pjevao i s tobom plakao.
HVALA TI, VINO, ZA SVE RADOSTI I VEDRINE!
204
Neobian izlet
M atea Budiseli , 5b II. osnovna kola Vrbovec voditelj: Vesna varc, prof.
Probudila sam se jednoga tmurnoga, ljetnoga jutra. Jesen je bila sve blie i bliio se poetak nove kolske godine. Dosadile su mi sve ljetne zanimacije pa sam rekla bratu Luki da bismo mogli krenuti u umu ubrati vrganje. Luka je odmah prihvatio moju odluku. Uzeli smo koare i krenuli putem u oblinju umu. Nae su izmice veselo plesale oko nogu i veselile se izletu kao i mi. Na ulasku u umu nije bilo ni traga gljivama, a Luka se dosjetio da moramo traiti stare panjeve oko kojih rastu gljive. Sve dublje zalazili smo u umu. Oprezno smo hodali zbog trnovitih grana i skliskoga tla. Visoka, vitka stabla radila su hlad manjim grmovima divljega ipka i divljih kupina. Doli smo do livade uz koju su rasli panjevi. Napunila sam svoju koaru i odluila se odmoriti. Luka je krenuo dalje traiti gljive jer je njegova koara bila velika. Sjedila sam na panju i odjednom iza sebe ula dah velike i snane ivotinje. Prestraeno sam oima traila Luku. Ubrzo sam ula trk mladuneta. Lane je stalo pokraj mene i veselo me onjuilo. Nisam se micala osjeajui dah koute. Kad je kouta vidjela da im ne prijeti opasnost, odetala je na livadu pasti travu. Lane je ostalo pokraj mene i dopustilo mi da ga pomilujem prije nego to otri za koutom. Kad se Luka vratio, ispriala sam to mi se dogodilo. On mi se smijao u nevjerici, udio se mom nenadanomu doivljaju. Nisu me vie zanimale gljive. Jedva sam ekala da pitam tatu vjeruje li mi on. Tata je podrao brata uz objanjenje da mi se ivotinje ne bi pribliile jer divlja bjei od ljudi. Umorila sam se od uvjeravanja. Uvijek u se sjeati uzbuenja, veselja i ljepote koju sam doivjela na umskoj livadi.
Bambi
205
19512011.
LIPANJSKI NOCTURNO
Kroz dan te prate: cvjetne, rosne, lipe ljepotice medonosne. A kad se zgusne tama tmasta, ute u opravama od damasta.
I gdje su pele rojile se, sada se zvijezde bruene krijese. Lak kao eter, proet do kosti, tone u mirise, dah besmrtnosti ...
Boica Jelui
206
OPREZNO KORAAJ UMOM
Oprezno koraaj umom da rosu vjenosti s grana ne otrusi, da ne probudi vjetrove to u krhkim kronjama drijemaju i ne oivi mrazove u otpalu liu! Oprezno hodaj umom da ne uznemiri ptice dok u gnijezdima griju jo nerazmahana krila, da ne razljuti otrovne uvarice tmine to uvaju trezore neputa i korijenja i medvjede, dobroudne domare, u piljskom ne prekine drijemeu!
Oprezno, zaboga, oprezno koraaj pahuljastim koracima ushita! Neka svaki koraaj bude lepet leptirovih krila, a svaka elja puna mirisna peluda! Kad naputa umu, samo ono to ti u srce stane ponesi iz nje! uma u tebi lake e razumjeti umu u planini!
Milan Krmpoti
207
19512011.
MEDITACIJA DRVOSJEE
U plesu smrti bukava i jela i tuzi gora, daleko od kue, ja utim lave pasa moga sela i maznu telad to za sisom mue. Osjeam kako drhti tvoja ruka dok pismo pie umorna i znojna. Nikada nee biti prosta muka i bezbrina kao telad gojna. Dok se kupa, od znoja i gnoja miriui po svelim travama, ni ne pamti miris moga znoja jer si vjeno sama sa kravama. U nekoj tebi nepoznatoj gori vrijeme nae ko svijea izgara i glasom moje teke pile ori reui dane za aicu para.
Kad se kui ko invalid vratim, ko to se uvijek vraaju sjekai, kako takav brige da ti skratim, kako e me u srcu pronai?! elit e me u mirisu sijena. U veeri prazne ti e znati: ispila me moja prava ena uma, moja batina i mati. Kad iz due krene zadnja elja i sveenik kae zadnji amen, od drveta posljednja postelja i posljednji bit e meni znamen. Od kolijevke s gorom sam se hrvo. Porazi me i zdravlje mi uze. ivot moj je sada krhko drvo, lie su mu tvoje vrele suze.
Milan Krmpoti
208
POARI Poar u srcu I poar u umi Oba su Opasna jako. Jedan i drugi To znam Iz iskustva Nije ugasiti lako.
UMA umu ja volim, Da je uva Boga molim.
U njoj raste cvijee, Suneve zrake Sjaje kao svijee.
Antun Vrgo
Josip Vodopija 1. razred O Gradec (P Cugovec)
209
19512011.
JESENJE STAZE Zlatnim sam jesenjim stazama Umiruom umom etao, Sluao tiinu, milovao nebo, Razlijevao duu, lebdei se kretao. Sa svakim sam listom i ja odlazio, Naslonjen na liaj, o proloj ljepoti sam snio Jeseni napijen, nita vie nisam htio, Ipak; tu sam u ljepoti draga, s tobom bio.
Tomislav Starevi
210
SUSRET S M ALIM PUHOM
A ntun V rgo
Obilazei jelov odjel moje umarije koji granii s Nacionalnim parkom Plitvika jezera, ugledah da se neto maleno smee-sivo penje po stablu mlade jele. Stadoh, a mali svjetlo-smei puh zaustavi se u visini moga ramena na mladoj grani jele koju je vjetar lagano njihao! Umirih se, a smee oi maloga puha promatrale su me i kao u nevjerici govorile: Tko je ovaj Veliki koji se tako nespretno kree umom i lomi grane mladih stabala? Da nije to jedna od onih ivotinja koje se zovu LJUDI, koje u ljeto i ranu jesen love moje roditelje, roake i brau i od njihova sala prave PUHOVU MAST za koju kau da je vrlo ljekovita! Istini za volju ovaj Veliki je miran, no bolje da pobjegnem dok me ne pone loviti! I mali sivi puh skoi s jelove grane na zemlju i odjuri prema debeloj bukvi u kojoj je imao sigurno duplje!
211
19512011.
M iroslav B ari
LIKOVNI RADOVI DUBOREZI
Roen je u Karlovcu 1942. godine. Po zanimanju je profesor tjelesnoga odgoja (kineziologije). Godine 1970. zapoljava se u Gimnaziji Vrbovec, gdje s manjim prekidom radi na razliitim funkcijama do svojega umirovljenja. Likovnim radom bavi se od 1959. godine, a izlae od 1976. godine. Sudjeluje na preko 50 skupnih izlobi i brojnim likovnim susretima u zemlji i inozemstvu. Samostalno je izlagao u Vrbovcu, Krievcima, Zagrebu i Karlovcu. Jedan je od osnivaa Likovnoga drutva Vrbovec. Osamdesetih godina zapoinje likovnu suradnju sa umarijom Vrbovec, najprije u ispisivanju ekolokih poruka, a poslije i brojnim likovnim rijeenjima, ponekad ih kleui u drvetu. Ta suradnja traje i danas.
Odmor drvosjee
Adam i Eva
212
Maska
Vrboveka nonja
Poslije lova
213
Matija Gubec
LIKOVNI RADOVI SLIKE I CRTEI
Dragutin Mandeki, Hambar- spremite za ito
Valentina Bari, 8b I. O Vrbovec, Orao tekavac
Valentina Bari, 8b I. O Vrbovec, Crne rode Josip Boltiar, Stari hrast u Novakui
215
19512011.
Dragutin Mandeki, Vrata hambara perocrte
Barbara Poslon, 6c O Dubrava Stilske teksture Drvo
Klara Ai, P Cugovec, uma
216
FOTOGRAFI JE
Dubravko Stipanek, Pahuljica
eljko Gubijan, Zima bodlje ima
217
19512011.
eljko Gubijan Oi u oi s malim zelenim
Franjo imunek U oekivanju vjetra
218
eljko Gubijan Na pisti
eljko Gubijan umski konjic
219
19512011.
eljko Gubijan ivot u kapi vode
eljko Gubijan Zaleeni trenutak
220
U M A RI J A V RB OV EC - L J U D I I D O KU M ENTI
UMARIJA VRBOVEC LJUDI I DOKUMENTI
221
19512011.
IVOTOPISI UPRAVITEL JA
VLADIMIR EGARAC, dipl. in. umarstva, prvi upravitelj umarije od rujna 1951. do travnja 1952. godine. Roen u Golubincima (Srijem), godina roenja nije nam poznata. umarstvo je studirao na Poljoprivredno-umarskom fakultetu u Zemunu. Apsolvirao je 1932. godine. Prema postojeim podacima kao umarski inenjer postavljen je 1939. godine za umarskoga pristava u umariji Vranovina (Topusko) Direkcije uma Zagreb, a 1940. premjeten je u umarsku upravu u Valjevo (Srbija). DRAGO LONAREVI, umarski tehniar, upravitelj umarije od 30. svibnja do 30. rujna 1952. godine. Roen 15. listopada 1925. u Vranovcima (Slavonski Brod), umro 25. prosinca 2009. u Vrbovcu. umarsku je kolu u Karlovcu zavrio u prvoj poslijeratnoj generaciji maturanata umarskih tehniara 1949. godine. Bio je upravitelj umarije u azmi. Po nalogu umskoga gospodarstva Bjelovar u lipnju 1952. preuzeo je dunost upravitelja umarije Vrbovec, koju je obnaao do dolaska Pavla Vojta u listopadu iste godine. Do 1975. godine radio je na poslovima referenta za iskoritavanje uma. Bio je sudionik II. svjetskoga rata. Obnaao je razne funkcije u drutvenom ivotu Vrbovca. PAVAO VOJT, dipl. in. umarstva, upravitelj umarije od 1. listopada 1952. do 31. svibnja 1956. Roen 7. veljae 1922. u Nikincima (Ruma, Vojvodina), umro 14. rujna 1997. u Zagrebu. Osnovnu je kolu zavrio u Nikincima, realnu gimnaziju u Rumi 1941. godine. Proao je sve tekoe II. svjetskoga rata, meu ostalim i logor u Petrovaradinu, iz kojega je iziao naruena zdravlja. Upisao je Poljoprivredno-umarski fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao 1951. godine. Na podruje umskoga gospodarstva Bjelovar dolazi 1951. godine u umariju Garenica, kao zamjenik upravitelja, a potom za referenta za uzgajanje uma u gospodarstvu. Za upravitelja umarije Vrbovec postavljen je 1. listopada 1952. godine. Osim te dunosti obnaao je i dunost kotarskoga umarskoga referenta za privatne ume. Njegovim zalaganjem podignuta je zgrada umarije. Na dunosti upravitelja umarije Vrbovec ostao je do 31. svibnja 1956. godine, a 20. listopada 1956. godine premjeten je na dunost upravitelja umarije Sisak.
222
Mr. sc. ZDRAVKO MOTAL, dipl. in. umarstva, upravitelj umarije od 1. lipnja 1956. do 31. prosinca 1984. godine. Upravitelj Poslovne jedinice za iskoritavanje uma od 1. sijenja 1985. do 31. prosinca 1990. godine. Roen 10. travnja 1927. u Bjelovaru, umro 30. sijenja 2002. u Zagrebu. Osnovno i srednje obrazovanje zavrio je u Bjelovaru. Studirao je na Poljoprivredno-umarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 1952. godine na Drvno-tehnolokom odsjeku. Zavrio je poslijediplomski studij 1973. obranivi magistarski rad pod naslovom Gospodarsko-zatitne mjere koje omoguuju zatitu brijesta od izumiranja. Prvo zaposlenje u dravnoj slubi dobio je u umariji Kutini. Slijedi premjetaj u G Garjevica Bjelovar, a nakon toga od 1. lipnja 1956. do 31. prosinca 1984. obnaa dunost upravitelja umarije. Kada se umarstvo organiziralo na funkcionalnom principu, i u toj organizaciji vodi Poslovnu jedinicu za iskoritavanje uma do 31. prosinca 1990. Nakon toga prelazi na savjetniko mjesto 1. sijenja 1991, na kojem ostaje do odlaska u mirovinu 31. prosinca 1992. godine. Vaan doprinos dao je na podruju gradnje umskih cesta. Prepoznao je njihovu vanost za obavljanje svih radova u gospodarenju umama i njihovom gradnjom otvarao nedostupne umske predjele. Najvie gotovih cesta izgradilo se u vrijeme u kojem je umarija samostalno funkcionirala. Time se posebno ponosio. TOMISLAV STAREVI, dipl. in. umarstva, upravitelj poslovne jedinice za uzgajanje uma u umariji Vrbovec od 1. sijenja 1985. do 31. prosinca 1990. godine, a od 1.sijenja 1991. do 31. prosinca 1991. godine postaje upravitelj umarije u novoj organizaciji JP Hrvatske ume. p.o. Zagreb. Roen 15. 9. 1941. u Tuku (Mrkopalj, Gorski kotar). Osnovnu i srednju kolu zavrio je u Krievcima, gdje je maturirao na realnoj gimnaziji 1960. godine. umarstvo je studirao na umarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na umskogospodarskom odjelu 1965. godine. Prvo zaposlenje bilo mu je u umariji Vrbovec na mjestu referenta uzgajanja uma. Sve vrijeme rada u umariji Vrbovec temeljna mu je preokupacija bila prirodna obnova sastojina hrasta lunjaka, njegovanje tih sastojina od stadija pomlatka pa do intenzivne njege sastojina proredom. Redoviti godinji etat umarije Vrbovec, koji se kretao oko 40 000 m3 sve godine rada u umariji, sam je odabirao. U vrijeme propadanja nizinskoga brijesta i suenja hrasta intenzivno se bavio problematikom sanacije stanita i obnove lunjakovih sastojina zahvaenih suenjem.
223
19512011.
S obzirom na dugogodinje korektno voeno knjigovodstvo izravnih trokova radova na uzgajanju uma bio je aktivan sudionik izrade iskustvenih normi radova na uzgajanju uma u tadanjem umskom gospodarstvu Bjelovar. Isto tako, marljivo dugogodinje sustavno praenje ostvarenja sortimentne strukture u odnosu na plan bilo je podlogom za izradu iskustvenih sortimentnih tablica glavnih vrsta drvea na razini G Bjelovar. Steenim strunim i radnim iskustvom prelazi 1. sijenja 1992. godine raditi u Direkciju H u Zagrebu, gdje je struni suradnik za uzgajanje uma pri Proizvodnoj slubi. Krae vrijeme rasporeen je na radno mjesto strunoga suradnika za internu kontrolu i reviziju, a 1. srpnja 1998. godine imenovan je pomonikom direktora za ureivanje uma, uzgajanje uma, ekologiju i lovstvo. U svom radu i aktivnostima stalno i trajno se zalae za decentralizaciju, kreativne slobode struke, dohodovnu motiviranost svih organizacijskih jedinica (umarija) i odgovarajuu strunu i radnu odgovornost. Bio je aktivni lan Hrvatskoga umarskoga drutva, obnaao je dunost potpredsjednika. Odreeno vrijeme bio je lan Ureivakoga savjeta umarskoga lista i njegov suradnik. Uz bogat dugogodinji rad u umarskoj struci i obnaanje odgovornih dunosti objavio je vie od ezdeset radova o brojnim temama iz struke. URO KAUZLARI, dipl. in. umarstva, upravitelj umarije od 1. sijenja 1992. do kraja 2011. Roen 25. studenoga 1946. u Brezovljanima (Sv. Ivan abno). Osnovnu je kolu zavrio u abnu 1961. godine. Pohaao je umarsku kolu u Karlovcu, gdje je maturirao 1966. godine. Na umarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1973. godine na umskogospodarskom odjelu. Pripravniki je sta zavrio u umariji Vrbovec, gdje je ostao raditi na poslovima uzgajanja uma, iskoritavanja uma i umskoga graevinarstva. Najdue se zadrao na poslovima iskoritavanja uma. Za to su vrijeme uvoene nove tehnologije u radovima na iskoritavanju uma, gdje je dao svoj doprinos. Na mjesto upravitelja umarije Vrbovec postavljen je 1992. godine. Na toj je dunosti ostao do odlaska u mirovinu krajem 2011. godine. Bio je lan Upravnoga odbora JP Hrvatske ume p.o. Zagreb od 1997. do 2000. godine.
224
Popis strunoga osoblja
Upravitelji umarije od osnutka 1. Vladimir egarac 2. Drago Lonarevi 3. Pavao Vojt 4. Zdravko Motal 5. Tomislav Starevi 6. uro Kauzlari umarski inenjeri koji su radili ili rade u umariji 1. Vladimir egarec 2. Pavao Vojt 3. Zdravko Motal 4. Ivan Hladi 5. Damir Rui 6. Tomislav Starevi 7. uro Kauzlari 8. Milivoj Bota 9. Nada Kuan 10. Mate pehar 11. Dubravka Toni 12. Savo Trbojevi 13. eljko Gubijan 14. Franjo imunek 15. Milorad Krasnov 16. Bernardica Pasariek 17. Ivo pehar 18. Hrvoje Ravenak
umarski inenjeri pripravnici u proteklom vremenu 1. Vilim Draner 2. Justus T. Bwambale (Uganda) 3. Davor-Mate Bara 4. Zvonko Trnini 5. uro Kauzlari 6. Milivoj Bota 7. Nada Kuan 8. Stjepan Kovaevi 9. Martina Gapari (Pavii) 10. Renata Vuk 11. Goran Harambai 12. Vanja Tomljanovi-Prica 13. Suzana Trnini 14. Jovica Bai 15. Zdravka Skoi 16. Zrinko Jaki 17. Mirjana Miki 18. Vladimir Hrak 19. Goran Krivanek 20. Hrvoje Gusi 21. Matija Vusi 22. Tomica Matuli 23. Goran Smolec 24. Marko Prihistal 25. Damir Koli 26. Ivo pehar 27. Jelena Dobra
225
19512011.
ZAPOSLENI U UM ARI JI OD 1951. DO 2010. GODINE
REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35.
RADNIK Aneli, Darko Antolkovi, Boena Auker, Drago* Auker, Dragutin Babi, Josip Baani, Josip Baani, eljko Badanjak, Franjo Badanjak, Stjepan Bajs, Branko Bakar, Mato Bakar, Mijo Barei, Mirko Barievi, Bernardo Barievi, Draen Barievi, uro Barievi, Ivica Barievi,Vinko Barievi, eljko Bartol, Nikola Basar, Franjo Bai, Jovica, dipl. in. um. Bai, Vukain Bedekovi, Franjo Bedekovi, Slavko Bezak, Tomo Biru, uro Blazin, Davor* Blaevi, Bernardo Bota, Milivoj, dipl. in. um. Boi, Marijan Brankovi, Ratko, mag. in. agr. Bregovi, Franjo Brezovac, Antun Britvi, Marijan
GODINA ROENJA 1962. 1945. 1960. 1942. 1955. 1943. 1967. 1920. 1925. 1949. 1926. 1929. 1933. 1958. 1967. 1945. 1960. 1947. 1961. 1972. 1958. 1969. 1939. 1955. 1952. 1920. 1909. 1965. 1952. 1950. 1966. 1959. 1947. 1955. 1961.
226
RADNO MJESTO umski radnik sjeka rukovoditelj raunovodstva umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka poslovoa uzgajanja uma pomonik poslovoe umski radnik sjeka rukovoditelj raunovodstva umski radnik sjeka umski radnik sjeka traktorist umski radnik sjeka traktorist uvar uma voza poslovoa privatnih uma mehaniar mehaniar pripravnik lugar umski radnik sjeka umski radnik sjeka lugar lugar um. teh. poslovoa um. teh. poslovoa referent za um. graevin. umski radnik sjeka um. teh. privatne ume umski radnik sjeka umski radnik sjeka mehaniar
GODINA POETKA RADA 1987. 1989. 1982. 1980. 1975. 1974. 1985. 1964. 1964. 1970. 1964. 1960. 1967. 1980. 1987. 1976. 1980. 1975. 1980. 1993. 1978. 1997. 1985. 1977. 1977. 1964. 1964. 1983. 1979. 1976. 1986. 2011. 1972. 1985. 1987.
GODINA PREKIDA RADA 1994. 1986. 1988. 1983. 2000. 1976. 1970. 1974. 1986. 1961. 1967. 1982. 1990. 1998. 1988. 1985. 1989.
1998. 2004. 1979. 1980. 1995. 1971.
1980.
2001. 2002.
U M A RI J A V RB OV EC - L J U D I I D O KU M ENTI 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. Buzina, Marija Buzina, Stjepan Capardaa, Milan Cenko, Dragutin Cerovec, Mirko Crnkovi, Ankica Crnkovi, Ivica Crnkovi, Josip Crnkovi, Mira Cvetko, Stjepan avi, Gajo oporda, Stevo osi, Andro Damjanovi, Mira Deskar, Marijana Dijani, Stjepan Dlaka, Stjepan Dlaka, Tomo Dobra, Jelena, dipl. in. um. Draner, Vilim, dipl. in. um. Dreta, Stjepan Dreta, Josip Dubrava, Stjepan Duki, Mato unek, uro uraina, Blanka urec, Slavko urii, eljko uri, Ivan, ml. uri, Ivan, st. Evi, Stjepan Ferenina, Zvonimir Fotak, Juraj Franji, Nikola Gotal, Andrija Goti, Ivan Grguri, Milan Gubijan, eljko, dipl. in. um. Hans, Stjepan Hegedi, Ivan Hibler, Darko Hladi, Ivan, dipl. in. um. Hladuvka, Stjepan Holi, Vinko Holi, Gordana Horvat, Ivanka Horvati, Pero 1958. 1955. 1962. 1938. 1924. 1938. 1937. 1929. 1950. 1947. 1930. 1935. 1962. 1945. 1962. 1928. 1966. 1939. 1986. 1945. 1955. 1913. 1954. 1952. 1929. 1933. 1943. 1968. 1949. 1923. 1939. 1943. 1949. 1939. 1911. 1930. 1942. 1957. 1951. 1953. 1969. 1910. 1948. 1928. 1964. 1973. 1941. blagajnica um. teh. poslovoa um. teh. poslovoa voza umski radnik sjeka knjigovoa referent mehanizacije administrativni referent pripravnik, raunovoa umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka blagajnica blagajnica umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka pripravnik pripravnik voza-traktorist uvar uma umski radnik sjeka umski radnik sjeka lugar knjigovoa voza-dizaliar umski radnik sjeka uvar uma uvar uma uvar uma umski radnik sjeka uvar uma uvar uma uvar uma umski radnik sjeka voza-traktorist revirnik umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka referent uzgajanja uma voza poslovoa knjigovoa administrator lugarski vjebenik 1977. 1978. 1981. 1997. 1963. 1966. 1955. 1954. 1971. 1977. 1974. 1964. 1998. 1965. 1981. 1964. 1994. 1979. 2010. 1970. 1975. 1964. 1979. 1994. 1964. 1955. 1997. 1993. 1971. 1958. 1963. 1979. 1970. 1985. 1964. 1967. 1965. 1988. 1975. 1974. 1989. 1964. 1970. 1964. 1983. 1994. 1964. 1982. 2007. 1998. 1971. 1969. 1992. 1967. 1972. 2001. 1990. 1967. 1977. 1971. 1983. 2011. 1971. 1996. 1970. 2010. 1974. 1988. 1997. 1977 1970. 2003. 1982. 1999. 1990. 1971. 1968. 1967. 1976. 1977. 1995. 1964. 1974. 1980.
1969.
227
60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 100. 101. 102. 103. 104. 105. 106. 107. 108. 109. 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116. 117. 118. 119. 120. 121. 122. 123. 124. 125. 126. 127. 128. 129. Horvati, Stjepan Horvati, Stjepan Hrukar, Tomo Hrukar, Vlado Ivanan, Kata Ivanan, Mato Ivezi, Josip Jeleni, uro Jeli, Petar Jembri, Dragutin Jembri, Mladen Jembri, Stjepan Jeren, Marko Jeek, Tomo Jei, uro Kantoli, uro Karaka, Igor* Kauzlari, Mato Kauzlari, uro, dipl. in. um. Kelekovi, Matija Kitner, Dejan Kitner, Josip Kneevi, Mato Kos, Stjepan Kos, Antun Koak, Franjo Koevi, Dragutin Kovaevi, Stjepan Kovaevi, Ivan Kovaevi, Ivan Kovaevi, Josip Kovaevi, Miroslav Kovaevi, Vlado Krasnov, Milorad, dipl. in. um. Kremeek, Franjo Krivan, Darko Krog, Mladen* Krog, eljko Krsnik, Dominik Krsnik, Josip Kuan, Nada, dipl. in. um. Kuharec, Rozika Kuhari, Vlado Kuki, uro Lackovi, Stjepan Levak, Vlado Levani, iro 1949. 1939. 1951. 1956. 1959. 1952. 1929. 1939. 1948. 1944. 1966. 1942. 1922. 1964. 1956. 1920. 1973. 1911. 1946. 1981. 1979. 1955. 1936. 1929. 1955. 1907. 1926. 1931. 1950. 1965. 1936. 1972. 1967. 1935. 1911. 1964. 1963. 1965. 1938. 1971. 1958. 1931. 1935. 1935. 1952. 1933. 1929. otpremnik lugarski vjebenik umski radnik sjeka lugar istaica mehaniar uvar uma umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka lugar um. teh. um. radnik uvar uma upravitelj umarije um. teh. um. radnik um. teh. poslovoa umski radnik sjeka umski radnik sjeka referent za umske tete umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka lovouvar umski radnik sjeka umski radnik sjeka revirnik otpremniar umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka revirnik istaica lugarski vjebenik umski radnik sjeka umski radnik sjeka uvar uma poslovoa uzgajanja uma 1974. 1962. 1972. 1977. 1987. 1977. 1964. 1969. 1975. 1977. 1985. 1977. 1964. 1986. 1974. 1952. 1995. 1955. 1974. 2007. 2000. 1987. 1970. 1956. 1977. 1960. 1957. 1973. 1977. 1985. 1988. 1993. 1993. 1993. 1964. 1993. 1986. 1986. 1977. 1993. 1983. 1960. 1964. 1967. 1979. 1960. 1956.
19512011.
1964. 1974.
1987. 1984. 1971. 1984. 2001. 1995. 1975. 1975. 1959. 1968. 2011.
1975. 1989. 1994. 1967. 1958. 1991. 1980. 1999.
1996. 1966.
1995.
1987. 1964. 1972. 1979. 1987. 1991.
228
U M A RI J A V RB OV EC - L J U D I I D O KU M ENTI 130. 131. 132. 133. 134. 135. 136. 137. 138. 139. 140. 141. 142. 143. 144. 145. 146. 147. 148. 149. 150. 151. 152. 153. 154. 155. 156. 157. 158. 159. 160. 161. 162. 163. 164. 165. 166. 167. 168. 169. 170. 171. 172. 173. 174. 175. 176. Levati, Tomo Levati, Damir Levati, Dragutin* Lonar, Stjepan Lonar, Ivan Lonarevi, Drago Lonari, Darko Majcan, tefan Majhen, Nikola Majhen, Ivan Markoni, Ivan Markovinovi, Filip Matak, Mario Mavri, Mladen Mavri, eljko Melnjak, Dubravko Mesar, Mario Menjak, Drago Menjak, eljko Metri, Albert Metri, Vladimir Miholi, Drago Mijali, Blanka Mikanek, Mirko Miki, Mirjana, dipl. in. um. Miku, Janko Miku, Ivan Milankovi, Nikola Milaini, Vera Mlinari, Marijan Molnar, uro mr. sc. Motal, Zdravko, dipl. in. um Nemi, Petar Novak, Stjepan Novakovi, Franjo Novakovi, Miroslav Ocvirek, Ivan Ostroki, August Oeg, Stjepan* Oeg, Ivan Paraga, Zoran Pasariek, Bernardica, dipl. in. um. Pauin, Mirko Peek, Zvonko Pekec, Igor Penti, Franjo Penti, Mijo 1933. 1967. 1961. 1933. 1953. 1925. 1962. 1948. 1929. 1965. 1922. 1938. 1973. 1967. 1954. 1963. 1976. 1959. 1962. 1932. 1951. 1937. 1927. 1961. 1966. 1934. 1966. 1955. 1947. 1961. 1961. 1927. 1925. 1933. 1935. 1965. 1930. 1950. 1939. 1964. 1965. 1970. 1942. 1935. 1980. 1922. 1916. umski radnik sjeka um. teh. pom. revirnika umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka upravitelj umarije umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka lugar umski radnik sjeka um. teh. poslovoa umski radnik sjeka umski radnik sjeka um. teh. poslovoa um. teh. pom. revirnika umski radnik sjeka mehaniar poslovoa iskoritavanja umski radnik sjeka umski radnik sjeka administrator umski radnik sjeka pripravnik umski radnik sjeka voza-traktorist umski radnik sjeka administrator um. teh. pom. revirnika umski radnik sjeka upravitelj umarije lugar otpremnik uvar uma umski radnik sjeka poslovoa uzgajanja uma umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka knjigovoa revirnik voza umski radnik sjeka um. teh. pom. revirnika lugar lugar 1971. 1986. 1979. 1969. 1977. 1952. 1983. 1974. 1964. 1985. 1951. 1964. 1993. 1987. 1980. 1982. 2008. 1977. 1983. 1954. 1975. 1978. 1951. 1979. 1997. 1959. 1987. 1977. 1964. 1980. 1986. 1954. 1951. 1964. 1957. 1987. 1959. 1974. 1969. 1984. 1988. 1998. 1964. 1964. 2003. 1959. 1954. 1983. 1982. 1979. 1981. 1978. 1985. 2001. 1989. 1963. 1977. 1996. 2004. 2010. 1989.
1991. 1991. 1976. 1988. 1959. 1998. 1990. 1991. 1964. 1989. 1992. 1956. 1993. 1991. 1991. 1990. 1979. 1995. 1988. 1965. 1966. 1973. 1966.
229
60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC 177. 178. 179. 180. 181. 182. 183. 184. 185. 186. 187. 188. 189. 190. 191. 192. 193. 194. 195. 196. 197. 198. 199. 200. 201. 202. 203. 204. 205. 206. 207. 208. 209. 210. 211. 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. 220. 221. 222. 223. Perakovi, Miroslav Perun, Slavko Perhovec, Joa Petkovi, arko Pieta, Karlo Plantak, Darko Plea, Luka Pljukovec, Ivan Poloucki, Vladimir Poljak, Drago Posari, Slavko Posavac, Nikola Posavac, Gabro Posavec, uro Posilovi, Antun Posilovi, Leopold Premerl, Mirko Prian, Branko Prvonoac, Vidica Pui, Bla Radakovi, Ankica Radosavljevi, Milojko Ravenak, Hrvoje Rebak, Stevo Rebi, Viktor Repnjak, Ivan Resman, Slavko Riplin, Milan Riplin, Ivan* Riplin, Vlado Ritvai, Nikola Rogoar, Nikola Ruec, Josip Runjak, Miroslav Rui, Damir, dipl. in. um. Salaj, Josip Skoi, Zdravka, dipl. in. um. Slatina, Ivan Slatina, Stjepan Sluki, uro Slunjski, Josip Slunjski, Nikola Smernjak, Drago Soka, Mladen Sokol, Stjepan Srbi, Mirko Starevi, Tomislav, dipl. in. um. 1961. 1950. 1930. 1962. 1900. 1970. 1934. 1929. 1960. 1962. 1950. 1973. 1928. 1926. 1924. 1927. 1923. 1940. 1933. 1940. 1953. 1922. 1983. 1914. 1928. 1945. 1900. 1950. 1947. 1955. 1935. 1932. 1934. 1943. 1938. 1945. 1967. 1926. 1954. 1910. 1950. 1957. 1928. 1964. 1955. 1944. 1941. umski radnik sjeka uvar uma umski radnik sjeka um. teh. pom. revirnika umski radnik sjeka um. teh. pom. revirnika umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka lugar umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka traktorista financijski knjigovoa umski radnik sjeka blagajnica poslovoa revirnik umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka lugar voza-traktorist voza-traktorist voza-traktorist umski radnik sjeka uvar uma umski radnik sjeka traktorist pripravnik umski radnik sjeka pripravnik umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka voza-traktorist umski radnik sjeka lugar umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka upravitelj umarije 1985. 1970. 1953. 1987. 1960. 1988. 1960. 1958. 1980. 1987. 1979. 2009. 1964. 1964. 1967. 1964. 1966. 1965. 1969. 1968. 1977. 1964. 2011. 1964. 1967. 1974. 1950. 1970. 1964. 1975. 1964. 1964. 1960. 1967. 1964. 1969. 1997. 1964. 1974. 1964. 1972. 1977. 1964. 1987. 1979. 1969. 1965.
19512011.
2006. 1958. 1962. 1961. 1961.
1998. 1968. 1987. 1968. 1969. 1983. 1970. 1989. 1969. 1979. 1982. 1966. 1988. 2001. 1959. 1977. 1997. 1991. 1970. 1986. 1962. 1970. 1964. 1970. 1998. 1976. 1983. 1965. 2010. 1979. 1965. 2009. 2004. 1999. 1991.
230
U M A RI J A V RB OV EC - L J U D I I D O KU M ENTI 224. 225. 226. 227. 228. 229. 230. 231. 232. 233. 234. 235. 236. 237. 238. 239. 240. 241. 242. 243. 244. 245. 246. 247. 248. 249. 250. 251. 252. 253. 254. 255. 256. 257. 258. 259. 260. 261. 262. 263. 264. 265. 266. 267. 268. Stipanek, Dubravko Strott, Ljubica arac, ore anir, Milan* uric, Josip imunek, Franjo, dipl. in. um. inogl, Franjo inogl, Mirko karec, Mato kledar, Josip pani, Branka pehar, Ivo, dipl. in. um pehar, Mate, dipl. in. um. picar, Stjepan piko, Zlatko tajminger, uro tefani, Ivan tefi, Mijo vec, uro vec, Stjepan, ml. vec, Stjepan, st. Terek, Dragutin Tomljanovi, Ivan Toma, Mato Tomi, Drago Toni, Dubravka, dipl. in. um. Topljak, Zdenko* Toti, uro Trakoanec, Stjepan Trbojevi, Savo, dipl. in. um. Trbuek, Krunoslav Trnini, Suzana, dipl. in. um. Troha, Ljiljana Tuti, Ivica Uradin, Pajo Vimislicky, Saa Vojt, Pavao, dipl. in. um. Volari, Vladimir Vrhovski, Stjepan Vukovi, Franjo Zobec, Ivan Zelinka, Vilim Zouhar, Robert agar, Franjo ivkovi, Vlado 1965. 1944. 1935. 1929. 1967. 1962. 1936. 1929. 1952. 1956. 1953. 1955. 1941. 1961. 1922. 1951. 1961. 1962. 1955. 1921. 1927. 1934. 1955. 1957. 1961. 1933. 1948. 1925. 1935. 1972. 1966. 1968. 1959. 1924. 1972. 1922. 1960. 1935. 1934. 1920. 1933. 1973. 1931. 1934. skladitar referent za HTZ umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka revirnik umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka administrator pripravnik revirnik umski radnik sjeka umski radnik sjeka mehaniar voza-traktorist umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka umski radnik sjeka lugar umski radnik umski radnik tehnolog uzgajanja uma umski radnik sjeka mehaniar umski radnik sjeka revirnik um. teh. pom. revirnika pom. revirnika um. teh. pripravnik um. teh. poslovoa umski radnik sjeka um. teh. poslovoa upravitelj umarije traktorista umski radnik sjeka lugar pomoni lugar umski radnik sjeka um. teh. pom. revirnika umski radnik sjeka umski radnik sjeka 1986. 1960. 1964. 1955. 1987. 1989. 1967. 1967. 1986. 1979. 1973. 2010. 1985. 1972. 1986. 1964. 1975. 1984. 1985. 1977. 1964. 1963. 1974. 1974. 1997. 1986. 1971. 1974. 1960. 1987. 2011. 1992. 1988. 1978. 1960. 1994. 1952. 1987. 1964. 1964. 1950. 1961. 1995. 1970. 1967.
1992. 1967. 1969.
1993. 1990. 1982. 2010. 2011. 2009. 1997. 1988. 1982. 1985. 1998.
1981. 1966. 1975.
1987. 1992. 1962. 1995. 1994. 1988. 2007. 1962. 1956. 1965. 1974. 1959. 1962. 1971. 1993.
* radni odnos s prekidima u umariji

231
19512011.
POPIS OSTALIH ZAPOSLENIH RADNIKA UM ARI JE VRBOVEC*
REDNI BR. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. Babec, Ivan Babec, uro Bartoli, Ivan Bartoli, Josip Bucifal, Ivan Filipi, Franjo Fier, Josip Fier, Vlado Fuga, Ivan Fulir, Ivan Fulir, Pavao Jurii, Nada Kos, uro
IME I PREZIME
GODINA ROENJA 1930. 1926. 1941. 1916. 1935. 1935. 1907. 1912. 1940. 1941. 1932. 1930. 1925. 1935. 1905. 1933. 1916. 1931. 1940. 1925. 1929. 1928.
Kuhar, Gabrijel Letiko, Ivan Majdek, Mirko Mali, Ladislav Malnar, Josip Mikainovi, Milan Miku, Milan Novak, Rudolf Pozder, Karlo Ribari, Grga Vinkovi, Miroslav
* zbog nedostatka podataka svrstani u zasebnu tablicu
232
IZ UMSKE KRONIKE 1926 1939. godine Prepisao iz umske kronike za ume kojima gospodari umarija Vrbovec iz vremena od 1926. do 1939. godine mr. sc. Zdravko Motal, upravitelj umarije Vrbovec. Nije zapisano otkuda su ti podaci ni vrijeme zapisa. 1926. Zapoeta oplodna sjea u kolosijeku. Poetak suenja hrastika u Varokom lugu. Uzrok za suenje podvodnost, stagnacija vode i pojava medljike pepelnice . 1927. Jae suenje u Varokom lugu uzrok medljika. 1928. Jae suenje u Varokom lugu i osnutak rasadnika u Breziku na povrini od 0,98 ha. 1929. Nastavlja se suenje u Varokom lugu i pojavljuje se i gubar. 1930. Nastavlja se suenje u Varokom lugu i pojavljuje se gubar. Sakupljana su jajaca gubara. 1931. Iskopan bunar u Varokom lugu. Suenje dalje i gubar. Gubar je do 14. 06. obrstio sve lie. Stabla su potjerala pa je dola medljika. Gubar se pojavio u Breziku, Novakui, Bukovcu. 1932. 08.05. jak ciklon u umskom predjelu Bukovac teta oko 2000 m. Gubar (iako su jajaca bila sakupljana) nanio je velike tete u Varokom lugu gdje je obrstio sve lie i brstio je i zukvu. Pojavio se u esmi, Bukovcu i Novakui. esmu su obrstile geometride. U esmi ispod Markovca pojavila se titasta u.
1933. Prestaje gubar i suenje. Jajaca su sabirana 1933. godine. Takoer se pojavljuje suenje u esmi. 1934. Suenje u Varokom lugu. Gubara ima malo. Opaa se jak napad potkornjaka, muice te Qmellens. Suenje brijesta u esmi 2000 m. Posaeno je 3000 grabovih biljaka u esmu 76. 1935. Jak mraz 02. i 03.05. zahvatio je biljke u Kolosijeku. Brijestovih suaca 1000 m. Suenje poputa u Varokom lugu. 1937. Suenje hrasta je stalo, a brijesta je poelo. 1938. Brijest se u depresijama sui. U esmi su se pojavili mievi pa je poduzeto trovanje. 1939. U Varokom lugu pojavili su se mievi. Brijest se sui i dalje.
19512011.
Majstori Marijan Britvi i uro Toti od stare krame rade novi traktor, dok trei majstor Nikola Bartol radi na terenu
Umirovljenici umarije Stara garda 1992. godine
Sa susreta umirovljenika 2010. godine, Ivica Crnkovi i Savo Trbojevi
Majstor Franjo Basar, specijalist za tilovke
234
235
19512011.
236
237
19512011.
238
MOLITVA UME Prolaznie! Kad pored mene proe i poeli podii svoju ruku na mene, pazi, nemoj me ozlijediti, jer: ja sam toplina tvoga ognjita u hladnim zimskim noima, prijateljski hlad koji te titi od ljetnog sunca, moj ti plod osvjeava grlo i gasi e dok putuje. Ja sam sljeme tvoje kue, daska na tvom stolu, postelja na kojoj spava i drvo od koga gradi svoje lae. Ja sam dralica tvoje motike, vrata tvoga obora, drvo tvoje kolijevke i mrtvakog sanduka. Ja sam kruh dobrote i cvijee ljepote. Prolaznie sluaj moju molitvu : Ne ozljedi me!
Sadraj
Proslov .............................................................................................................................................................................................................7 Predgovor 9 Prigodno o umariji Vrbovec ...........................................................................................................................................13 umarija Vrbovec primjer ouvanja uma za budue generacije .....................................................15 Trebalo je znati kako sauvati bogatstvo uma za nas danas 17 umariji Vrbovec uz obljetnicu 19 Vana karika u radu Hrvatskoga umarskoga drutva ........................................................................................21 umarija Vrbovec poligon hrvatske umarske znanosti i nastave .......................................................25 Jednomu vremenu na ast i spomen ...............................................................................................................................33 umarijA Vrbovec u prostoru i vremenu ...........................................................................................................39 Grad Vrbovec i opinska sredita ......................................................................................................................................41 Zemljine zajednice .........................................................................................................................................................................45 Sjeanje na umariju Sveti Ivan abno ...........................................................................................................................49 Osnutak i razvoj umarije Vrbovec od 1951. do 2011. godine ............................................................53 Osobna karta gospodarskih jedinica ...............................................................................................................................67 Klima 87 Obiljeja tala Bjelovarske zavale 89 Rijeke naega kraja i naih uma 97 Nizinske ume i vodni odnosi na podruju Vrbovca 103 Biljne zajednice naih uma ....................................................................................................................................................109 Istraivanja strukture i prirodne obnove uma hrasta lunjaka u umariji Vrbovec ..............111 Stari hrastici sastojine hrasta lunjaka starosti 140 i vie godina .............................................................117 Zatita uma na podruju umarije Vrbovec 19512010. godine ...................................................119 Suenje hrasta lunjaka i ostalih vrsta ..............................................................................................................................123 Zatieni objekti na podruju umarije Vrbovec 127 umske ceste 131 Lovstvo na podruju umarije Vrbovec 133 Privatne ume 137 UMA NADAHNUE STRUNOMU I UMJETNIKOMU IZRIAJU ..........................................................141 S ljubavlju su zapoeli, mi nastavljamo 143 Hraste, klanjam ti se! 147 Obiljeavali smo godinu hrasta 2000. 155 Pria o hrastu lunjaku 157 uma, ivotinje, priroda 163 Od rune pile i sjekire do energetskoga drva 167 Vuglenice i proizvodnja drvnoga ugljena 173 Vodenice u vrbovekom kraju 175 Mostovi, pruge i selo Ravnice u umi esmi 179 Vrboveki penjai 181 Od prijateljstva do bratskih umarija 183 Uz gospodarenje umama nastajala je i umarijska knjinica .....................................................................185 Djeca su ila stopama svojih oeva 187 Naih ezdeset zajednikih godina umarija Vrbovec i jedan Albert ........................................191 Sjeanja 199 Tebi, vino! 203 Susret s malim puhom 211 Likovni radovi duborezi 212 Likovni radovi slike i crtei 215 Fotografije 217 UMARIJA VRBOVEC LJUDI I DOKUMENTI 221 ivotopisi upravitelja ...................................................................................................................................................................222 Popis strunoga osoblja ............................................................................................................................................................225 Zaposleni u umariji od 1951. do 2010. godine 226 Popis ostalih zaposlenih radnika umarije Vrbovec 232 Dodatak: dokumenti i fotografije iz povijesti umarije 233

Vrbovec 60 Godina

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vrbovec 60 Godina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

60 GODINA UMARIJE VRBOVEC 19512011.

UPRAVA UMA PODRUNICA BJELOVAR

Vrbovec, studeni 2011.

Izdavanje ove knjige pomoglo je Hrvatsko umarsko drutvo

60 GODINA UMARIJE VRBOVEC 19512011.

Dragutin Tadijanovi Brod Rastuje, potkraj lipnja 1921.

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

PRIGODNO O UMARIJI VRBOVEC

UME MOJE, TVOJE I NAE BOGATSTVO!

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

UM ARI JA VRBOVeC PRIM JER OUVAN Ja UM A ZA BUDUE GENERACI JE

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

TREBALO JE ZNATI KAKO SAUVATI BOGATSTVO UM A ZA NAS DANAS

Predsjednik Uprave Hrvatskih uma Darko Vuleti, dipl. in. um.

DOK UM A DIE, DISATI EMO I MI

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

UM ARI JI VRBOVEC UZ OBL JETNICU

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

VANA KARIKA U RADU HRVATSKOGA UM ARSKOGA DRUTVA

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

ZDRAVA UM A I NAE JE ZDRAVL JE

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

UM ARI JA VRBOVEC POLIGON HRVATSKE UM ARSKE ZNANOSTI I NASTAVE

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

Posjet ekih umarskih inspektora, listopad 2008. godine

Meunarodni struni skup o vodama u organizaciji Hrvatskoga umarskoga instituta Jastrebarsko

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

vicarski umari u posjetu umariji

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

Posjetili su nas vedski umovlasnici

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

Ako bismo htjeli nastaviti u istom stilu, jo bismo rekli:

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

JEDNOMU VREMENU NA AST I SPOMEN

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

Zrela sastojina hrasta lunjaka

Osigurana budunost hrastika

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

Odvodni kanali i hrastici ne idu zajedno

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

Hajde ti mala, porasti ve jednom

Brojan i kvalitetan hrastov mladik

PRIGODNO O UM ARI JI VRBOVEC

Jel sam ljepi, jel dulji?

Zimska idila u hrastovoj umi

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

Dolazi proljee, umarice cvatu

UMARIJA VRBOVEC U PROSTORU I VREMENU

Grad Vrbovec i Opinska sredita

Pogled na Vrbovec s istoka

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

60 GODINA UM ARI JE VRBOVEC

SJEAN JE NA UM ARI JU SVETI IVAN ABNO

Zgrada umarije Sveti Ivan abno danas, oronula i zaputena