SP, br. 2., 309.-700.

Zagreb, 2008.

UDK: 351.746.1(497.1)1945/1952
329(497.5)HSS1945/1952
32-05 Andres, I.
Izvorni znanstveni lanak
Primljeno: 12. 2. 2008.
Prihvaeno: 4. 3. 2008.

Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia

o stanju u HSS-u (1945.-1952.)
ZDENKO RADELI
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska

U Hrvatskom dravnom arhivu u Zagrebu u fondu Sekretarijata unutranjih poslova

Socijalistike Republike Hrvatske, Slube dravne sigurnosti i fondu Vojne komisije
Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, dostupna su izvjea dounika pod
kodnim imenom Ivanevi, koji je redovito izvjeivao Oznu/Udbu o stanju u vrhu
Hrvatske seljake stranke. Izvjea sadre mnogobrojne podatke o prvacima stranke,
njihovim meusobnim odnosima, a napose prenose razmiljanja Ivana ubaia o poli-
tikom stanju. Autor upozorava na mnogobrojne injenice koji potvruju pretpostavku
da se iza kodnog imena Ivanevi krije Ivan Andres, pripadnik najueg vrha Hrvatske
seljake stranke i bivi ministar u vladi Kraljevine Jugoslavije.

Kljune rijei: HSS, Ivan Andres, Ozna, Udba, Komunistika partija Jugoslavije.

Uvod

Na sljedeim stranicama prikazat u izvjea Oznina i Udbina dounika

pod kodnim imenom Ivanevi, koji je bio u vrhu Hrvatske seljake stran-
ke (HSS) i koji je o svojim susretima s prvacima stranke redovno izvjeivao
Odjeljenje za zatitu naroda (OZN), jugoslavensku komunistiku obavjetajnu,
protuobavjetajnu i sigurnosnu slubu, a nakon reorganizacije 13. oujka 1946.
slubu koja je nastavila rad pod imenom Uprava dravne bezbjednosti (UDB).
U Hrvatskom dravnom arhivu u Zagrebu (HDA) u fondu Sekretarijata unu-
tranjih poslova Socijalistike Republike Hrvatske, Slube dravne sigurnosti
(SUP, SRH, SDS, dosjei) i fondu Vojne komisije Centralnog komiteta Komu-
nistike partije Hrvatske (CK KPH), dostupno je 26 prijepisa Ivanevievih
izvjea ili njihovih dijelova od 1945. do 1952.
Na temelju tih izvjea i drugih podataka pretpostavljam da se iza kodnog
imena Ivanevi skrivao Ivan Andres, bivi ministar koalicijske vlade Kraljevi-
ne Jugoslavije Cvetkovi Maek od 1939. do 1941. U nastavku u upozoriti
na sve injenice koje idu u prilog pretpostavci da je rije upravo o Andresu.

343
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

Nekoliko podataka o Ivanevievim izvjeima

etiri izvjea iz rujna i studenog 1945., koji se nalaze u fondu Vojne ko-
misije CK SKH neto su cjelovitija, ali ne i potpuna, to je oito iz prijepisa
istih izvjea koji se uvaju u dosjeima ubaia, uteja i Smoljana u fondu
SUP, SRH, SDS, dosjei. U tim dosjeima sauvan je vei broj Ivanevievih iz-
vjea, iako su to uglavnom krai izvodi, prepisani, oito, upravo za potrebe
obrade navedenih politiara. Ivanevieva izvjea, kojega Ozna naziva na
povjerenik, napisana su i potpisana iskljuivo pisaim strojem. Da su to prije-
pisi nainjeni u Ozni potvruju manje razlike meu nekim izvjeima koja su
sauvana u oba navedena fonda.
U fondu SUP, SRH, SDS, dosjei sauvan je i vei broj izvjea drugih su-
radnika, a pod kodnim imenima Crni, Dule, Ilir, Jokica, Lovro, Maca, Marko,
Orjen, Pilana, Rade, Slavko, Stari i Vera.1

Nekoliko podataka o Ivanu Andresu

U uvodu Andresova dosjea Udba istie nekoliko bitnih podataka iz njego-

va ivotopisa:
Andres dr. Ivan rodjen 11. V. 1883. u Vinkovcima, od oca Franje i majke Ro-
zine, r. Ii. Oenjen sa Olgom Biani, otac troje djece, po zanimanju dr. prava,
zavrio pravni i filozofski fakultet u Zagrebu, govori i pie njemaki, francuski,
madjarski, engleski i ruski. Stalno boravi u Zagrebu, Trg Kralja Tomislava br. 21./
II. Bivi narodni poslanik na listi HSS, izabran na izborima 1938. na kotaru Rab.
Bivi ministar trgovine u vladi sporazuma CvetkoviMaek. Registriran u kate-
goriju X.2

U nastavku na dvije stranice istiu se jo neki podaci i ocjene iz Andresove

politike djelatnosti, koje, dakako, otkrivaju i svjetonazor autora elaborata i
vladajue stranke. Tako je Andres opisan kao skrajni desniar i protivnik
naprednog radnikog pokreta. tovie, optuuje se da je kao ministar trgo-
vine i industrije odigrao najvaniju ulogu u izvrgavanju zemlje pljaki od
strane nacista, kao i penetraciju njihovog kapitala, ali i pri donoenju odluke
o pristupanju Trojnom paktu. U pregovorima s vlastima NDH, pie u nastav-
ku, Andres se zalagao za stvaranje inovnike i neutralne vlade.
Ubrzo nakon ulaska partizana u Zagreb Andres je bio sasluavan, prema
zapisnicima, od 15. do 19. svibnja 1945., kao i nekoliko puta u lipnju i srpnju.
Ostaje otvoreno pitanje je li bio i pritvoren. Upravo je tih dana u Zagrebu bo-
ravio Juraj utej. Prema informaciji britanskih diplomata, a prema izjavi hae-

1
Hrvatski dravni arhiv, Sekretarijat unutranjih poslova Socijalistike Republike Hrvatske,
Sluba dravne sigurnosti (dalje: HDA, 1561, SUP SRH, SDS), dosjei, 300214, utej Juraj, 30.-31.
2
HDA, 1561, SUP SRH, SDS, 010.37, kut. 14., Andres Ivan. O Andresu vidi i: H. S. /Hodimir
SIROTKOVI/, Andres, Ivan u: Hrvatski biografski leksikon, 1, A Bi, Zagreb 1983., 126.
344
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

sesovca jugoslavenskog veleposlanika u Kairu Milana Martinovia, nakon to

se utej sastao sa zastupnicima HSS-a, mnogi od njih bili su pritvoreni. Andres
je sasluavan i 19. sijenja 1948.3
Bio je meu onim haesesovcima koji su se zalagali za prijavu stranke, na-
pose nakon izbora 11. studenog 1945. Sudjelovao je pri pisanju, kako to na-
vode u Ozni, lanog izvjea o rezultatima izbora i o sukobima pri izboru
studentskih fakultetskih predstavnika, to je predano stranim predstavnicima
u zemlji. No, sam Andres je na sasluanju 1948. odluno negirao te tvrdnje
Ivana tefanca. Kod francuskog konzula zauzeo se za izdavanje vize Andriji
Pavliu koji je trebao podnijeti izvjee o stanju u zemlji predsjedniku HSS-a
Vladku Maeku u Parizu.4 Posebno su zanimljive ocjene prema kojima Andres
nikada nije slovio kao neko istaknuto politiko lice u svojoj stranci, nego kao
ovjek neobine inteligencije s bezbroj veza meu istaknutim inozemnim
politiarima, zbog ega su ga suradnici u stranci nazivali mozgom HSS-a.
Spis zavrava s konstatacijom da je dananje dranje Andresa potpuno po-
vueno i pasivno.5

Trg Kralja Tomislava 21 u Zagrebu, kua u kojoj je stanovao

Ivan Andres (snimio Zdenko Radeli, 2007.)

3
HDA, 1561, SUP SRH, SDS, 010.37, kut. 14., Andres Ivan; Ljubo Boban, Kontroverze iz povije-
sti Jugoslavije : Dokumentima i polemikom o temama iz novije povijesti Jugoslavije, 1., Drugo izdanje,
kolska knjiga - Stvarnost, Zagreb 1989., 299. U ranijem radu ustvrdio sam da je Andres bio meu
onim haesesovcima koje je vlast zatvarala i sudila. Meutim, prema svim dostupnim dokumentima
sigurno je samo to da su ga vlasti sasluavale. Usp.: Zdenko RADELI, Hrvatska seljaka stranka
1945. - 1950., Zagreb 1996., 117.-122.
4
O ulozi I. tefanca i A. Pavlia u djelatnosti HSS-a nakon rata vidi: Z. RADELI, Hrvatska
seljaka stranka 1945. - 1950., n. dj.
5
HDA, 1561, SUP SRH, SDS, 010.37, kut. 14., Andres Ivan, 2., 20., 59.
345
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

Nekoliko rijei treba posvetiti i injenici da je Andres u Udbinoj katego-

rizaciji neprijatelja i suradnika bio registriran u kategoriju X.6 Drugi hae-
sesovci, primjerice Kouti, ubai i utej, registrirani su u kategoriju II-a i
podvrgnuti razradi i kontroli preko nekoliko saradnika ili agenata.7 Dosjei
s kategorizacijama ubaia i uteja, ali i Smoljana, jo jednog prvaka HSS-a, tipi-
zirani su. Sudei prema njima, Andresov dosje moemo datirati u prvu polovicu
1950-ih.8 Prema podacima u literaturi oznakom 2A kategorizirani su aktivni
protunarodni elementi, 2B njihove su veze, 2C su oni koji su prestali s djelova-
njem ili za njih nisu nali dokaze, a pod 3 upisani su uhienici.9 Andres je bio
registriran prema oznakama koje je koristio 1. odsjek Ozne, a koji je slijedio
istu logiku oznaavanja kao i 2. odsjek, ali je koristio druga slova i to 2X, 2Y,
2Z i 2W. Da podsjetim, 1. odsjek Ozne, a kasnije slian odsjek u Udbi, bio je
zaduen za obavjetajnu djelatnost u stranim dravama i njihovim ustanova-
ma u Jugoslaviji, dok se 2. odsjek bavio protuobavjetajnom djelatnou. Na
iduim stranicama pokazat u da su Andresove veze sa stranim predstavni-
tvima vjerojatno bile presudne da je kategoriziran pod X, to jest kao aktivni
protunarodni element.
Navedena kategorizacija pokazuje da se Ozna/Udba koristila i rimskim i
arapskim slovima za istu kategoriju protivnika, a da su, po svemu sudei, hr-
vatski udbai ponekad racionalizirali oznake, koristei se u kategorizaciji samo
slovima, bez brojki.10 No, ako se potvrdi moja pretpostavka da se iza kodnog
imena Ivanevi krije Andres, ostaje otvoreno pitanje zato Udba nije Andresa
stavila u posebnu kategoriju i kojom je oznakom kategorizirala svoje suradni-
ke?

Izvjee od 6. rujna 1945.

Kao i veina drugih njegovih izvjea, prvo Ivanevievo izvjee sau-

vano je u djelominom prijepisu.11 U njemu Ivanevi spominje izjavu Nade
aban, tajnice engleskog konzulata, da se britanski veleposlanik, boravei u
Zagrebu, zanimao je li ubai napustio Maeka ili mu je ostao vjeran. Oito
je da je Ivanevi bio u dobrim odnosima s N. aban, to je jo jedan podatak
na kojem se temelji pretpostavka da je rije o Andresu, koji je meu svim hae-
sesovcima odravao najee odnose s diplomatskim predstavnitvima zapad-

6
Isto, 1.
7
HDA, 1561, SUP SRH, SDS, 010.37, kut. 15., ubai dr. Ivan; Isto, utej dr. Juraj; Isto, kut. 14.,
Kouti ing. August; Isto, kut. 15., Smoljan dr. Baria.
8
Podaci o ubaiu i uteju u: Zdenko RADELI, Ivan ubai i Juraj utej pod paskom
Ozne, asopis za suvremenu povijest (dalje: SP), 2007., br. 2., 339.-366., 341.
9
Iz arhivov slovenske politine policije, ur. Joe Punik, bez mj. i g. izd. /Ljubljana, 1996./, 195,
440. Vidi i: Bojan DIMITRIJEVI, Uloga Armije i slube bezbjednosti u obraunu sa politikim
protivnicima Titovog reima 1944-1954., Srpska re, Beograd, http://www.srpska -rec.co.yu/ar-
hiva/328/dajstranu.php?a=24.
10
Iz arhivov slovenske politine policije, 195, 440.
11
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 95.
346
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

nih zemalja, dakle Velike Britanije, Francuske i Sjedinjenih Amerikih Drava.

Upravo zbog toga, to e se kasnije vidjeti, neki prvaci HSS-a smatrali su da bi
Andres trebao emigrirati kako bi Maeku pomogao.

Izvjee od 11. rujna 1945.

Ivanevi izvjeuje o konferenciji HSS-a u Esplanadi u Zagrebu 2. i 3. ruj-

na 1945.12 U vezi s njome ubai je posjetio Andresa u nedjelju, prvog dana
konferencije u njegovu domu na Trgu kralja Tomislava 21, to je nedaleko od
hotela Esplanade u Mihanovievoj ulici 1. Tog dana je ubai odrao niz poje-
dinanih sastanaka s haesesovcima u dvije hotelske sobe, prije i poslije podne.
U ponedjeljak je u vijenici (mala sala) u 9 sati odran plenarni sastanak na
kojemu je bilo oko 40 ljudi medju njima 14 narodnih zastupnika, zatim izvje-
stan broj zamjenika narodnih zastupnika i tajnici organizacija HSS. ubai
je u uvodnom nastupu jedan sat govorio o vanjskoj politici naglasivi da se ne
treba podavati iluzijama da e koja velevlast moda intervenirati u Jugoslaviji,
jer da sve velevlasti istupaju zajedniki u pitanju vanjske politike. Slagao se s
onim zastupnicima koji su ga upozorili da je situacija teka, da se ljudi hapse
bez razloga, kao i o tome da su ekonomske prilike oajne uslijed podbaci-
vanja etve i zbog toga to jo nema pravih komunikacija. Naglasio je da
se HSS mora osposobiti da postane odluan imbenik ne samo u federalnoj
jedinici Hrvatskoj ve i u itavoj Jugoslaviji, a to e se postii samo legalnim
i jedinstvenim nastupom na izborima.
Ivanevi izvjeuje i o tome da je ubai ispitivao Andresa o diplomat-
skim predstavnicima Francuske i stajalitu Velike Britanije prema jugoslaven-
sko-talijanskoj granici. Sloili su se u tome da e Britanci podravati Talijane i
da bez pomoi Moskve nee biti pravog rjeenja.
Ivanevi izvjeuje o ubaievu posjetu Andresu, a ne spominje nijedno-
ga drugoga stranakog suradnika ni prijatelja. To znai da su bili sami, pa bi to
bila jo jedna potvrda da se upravo Andres krio pod tim kodnim imenom.

Izvjee od 27. rujna 1945.

Izvjee od 27. rujna 1945., jedino je Ivanevievo izvjee koje je sauvano

samo u fondu Vojne komisije CK KPH, a prepriao ga je naelnik Ozne za
Hrvatsku general major Ivan Krajai Stevo.
No, u vezi s ovim izvjeem moram naglasiti da zapravo pretpostavljam
da je i to Ivanevievo izvjee jer, dakako, potpisa nema. No, o razgovorima
prvaka HSS-a u ljeto i jesen 1945. sauvana su samo njegova izvjea i moe

12
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 95. Vie o konferenciji HSS-a u: Z. RA-
DELI, Hrvatska seljaka stranka, 54.-60.; ISTI, Konferencija prvaka HSS-a u hotelu Esplanade u
Zagrebu 1945., SP, Zagreb 1993., br. 2.-3., 149.-164.
347
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

se vjerovati da je u to vrijeme iz toga uskog kruga osoba oko prvaka HSS-a bio
jedini koji je izvjeivao Oznu. U izvjeu se spominju tri prisutne osobe: Ivan
Andres, Sigismund ajkovac i Juraj utej. Mogua dvojba da se iza kodnog
imena Ivanevi moda krije ajkovac otpada jer se Ivanevi u nekoliko iz-
vjea predstavio kao pravnik i odvjetnik, a ajkovac je bio pedagog. Dakako,
otpada i mogua sumnja da bi dounik mogao biti utej, jer Ivanevi upravo
o njemu redovno izvjeuje, o emu e jo biti rijei.
Andres, ajkovec i utej su se 25. rujna sastali u utejevu stanu. utej je
demantirao glasine da je na ubaia izvren atentat te je potvrdio slubene
obavijesti da je ubai bolestan jer je imao ve napuknutu ilu. Kad je sa-
znao da kao ministar vanjskih poslova nee biti ef jugoslavenske delegacije na
Savjetu ministara vanjskih poslova o pitanjima jugoslavensko-talijanske granice
u Londonu, nego samo lan, a da e delegaciju predvoditi Edvard Kardelj, pot-
predsjednik vlade, ubai se jako uvrijedio i to je moda, kako je rekao utej,
pripomoglo da se razboli.13 utej je rekao da su lijenici poduzeli sve, a da
je meu njima bio i najglasovitiji sovjetski kirurg koji je doao u Beograd radi
sina Josipa Broza Tita.
utej je u Zagreb doao radi lokalnih izbora. Naglasio je da su na lokalnim
izborima u Vinkovcima, Poegi i Podravini listom izabrani haesesovci rekavi
da su to nai ljudi, a ne Gaievi. Oko izbora konzultirao se sa zastupnicima
Andresom, ajkovcem, Silobriem i unjeviem. Andres i ajkovac odobrili
su utejevu odluku da odbije zahtjev da on u ime vodstva HSS-a potpie ko-
munike kojeg je objavila Grolova skupina. utej je ustvrdio da se ne moe vie
postaviti savezna lista jer je rok proao 20. rujna, ali da im ubai ozdravi
treba donijeti odluku hoe li postaviti okrune liste ili ne. Puno se izgubilo,
ustvrdio je utej, zbog toga to nije postavljena savezna lista. Sva trojica su se
sloili s time da se ide na lokalne izbore gdje ima izgleda za uspjeh. S obzirom
na to da se do 29. rujna ne moe sastaviti lista u Zagrebu, utej je savjetovao
da se ide na izbore u sklopu JNOF-a. Komentiravi vijesti da eli biti nositelj
liste rekao je da su to intrige ili zabune. Na pitanje Andresa moe li on ui u
Narodnu frontu, utej je odgovorio potvrdno. utej se tuio da ga u Zagrebu
prate i nadziru. Moglo se primijetiti, izvjeivao je Ivanevi, da utej nije
bio oduevljen ubaievim dranjem.
Nakon izlaska iz utejeva stana ajkovac je izjavio da je to alosna poli-
tika rabota, kad sve ovisi o bolesti jednoga ovjeka. S obzirom na to da su
ajkovac i Andres tada bili sami, to bi mogla biti jo jedna potvrda da je upra-
vo Andres izvjeivao Oznu.14

13
O ubaievoj bolesti i o tome kako su ga vlasti sprijeile da otputuje u Pariz u posjetu Ma-
eku vidi: Lj. BOBAN, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, 303.; Z. RADELI, Hrvatska seljaka
stranka, 63.
14
HDA, CK SKH, Vojna komisija, 2., Izvjetaji Ozne, 1945., 7.-9. mjesec, Izvjetaj Ozne za
Hrvatsku CK KPH, 27. 9. 1945., potpis naelnika Ozne general major I. Krajai.
348
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

Izvjee od 17. listopada 1945.

Izvjee od 17. listopada 1945. potpisano je s pisaim strojem prezimenom

Jovanevi, ali je oito slubenik Ozne pogrijeio prepisujui izvjea jer stil,
slinost kodnih imena te sadraj izvjea potvruju da je rije o Ivaneviu.
Ivanevi izvjeuje o sastanku kod uteja 16. listopada, kamo ga je pozvao
Janikovi. I u ovom izvjeu spominje Andresa u treem licu, tovie, kae
da kad je doao na dogovoreni sastanak da je zakasnio i da su kod uteja ve
bili narodni zastupnici utej, Andres, ajkovac, unjevi, Janikovi, Zovko
(zamjenik Kaliterne), Papa, tefanac, Bandi i Silobri. I ovdje treba ponoviti
da je oito rije o prikrivanju pravog identiteta s obzirom na Ozninu praksu da
se ni u internim izvjeima ne otkrivaju kodna imena. Time se opasnost da se
razotkriju dounici svodila na najmanju moguu mjeru.
ubai nije bio na sastanku jer, kako je to utej rekao, da on nije za nika-
kav organizacioni rad, da je uistinu boleljiv i da izbjegava javnost. Rasprav-
ljalo se o stranakim novinama Dom koje bi izdavalo urednitvo sastavljeno
od zastupnika HSS-a. Sloili su se da glasilo koje pripremaju Marija Radi,
udovica Stjepana Radia, Mira Kouti i Ivan Bernardi nije stranako glasilo
jer ga ne ureuju narodni zastupnici. Iako nisu vjerovali u uspjeh, dogovorili
su se da e razgovarati s Mirom Kouti i pokuati je nagovoriti da preda svoje
glasilo stranci, tj. narodnim zastupnicima. utej je vjerovao da bi list mogao
izai najkasnije 1. studenoga. Zato je upozorio da je najvanije pitanje izbora.
Lako je, veli on odrediti lozinku: ne ii na izbore i apstinirati, ali ovjek mora
biti siguran da se ta deviza 100 posto ispuni i izvri, jer ako to ne uslijedi, pada i te
kako sjena na presti stranke.15

Na to je reagirao Ivanevi:

Eto kolike li nesree uslijed toga to se nije podnijela savezna lista, kako smo se
to dogovorili 2. i 3. rujna sa ubaiem. Veina je bila mojeg miljenja, tj. opa
konstatacija je bila da je kod HSS-a bila temeljna pogreka to se nije ilo na izbo-
re, a o svemu tome da je kriv ubai. Svi su to govorili, a naroito unjevi.16

utej je barem 10 puta rekao da se politika ne vodi letacima i doap-

tavanjem, nego da HSS mora postati konstruktivna opozicija koja ima
svrhu da izvri program sporazuma i dodje opet na vlast. Nitko se ne smije
zavaravati vijestima o intervenciji izvana. Osim toga, utej je rekao da je
pametnije za sada ne prijavljivati HSS, a sav svijet e znati u ije ime pie
novi list prema lanovima redakcije. Spomenuo je i to da bi se Milan Grol htio
preseliti u Zagreb.
15
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 300214, utej Juraj, 28.
16
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 300214, utej Juraj, 28. Vie o Narodnom glasu i polemikama
oko pitanja izlaska HSS-a na izbore u: Z. RADELI, Hrvatska seljaka stranka; ISTI, Narodni
glas - glas oporbe 1945., SP, Zagreb, 1994., br. 2., 299.-315.; ISTI, Konferencija prvaka HSS-a u
hotelu Esplanade u Zagrebu 1945..
349
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

Izvjee od 7. studenog 1945.

General major Ivan Krajai Stevo predao je CK CKH 7. studenog 1945.

Ivanevievo izvjee o razgovoru sa utejem, Stepincem, britanskim konzulom
i drugim.17 Tonije, rije je o izvjeu koji na nekim mjestima nije doslovno pre-
pisan. Cjelovitiji prijepis nalazi se u utejevu dosjeu i nosi datum 6. studenoga.18
I ovo izvjee prua elemente koji bi mogli potvrditi da je najvjerojatnije rije o
Andresu. Ne samo da redovito kontaktira sa ubaiem, utejem i unjeviem,
nego je ak bio uvrijeen jer mu se ubai neko vrijeme nakon drugog dolaska
u Zagreb nije javio, iako mu je poslao pozdrave preko uteja. Ve je naglaeno da
je Ivanevi bio pravnik po obrazovanju i odvjetnik po zanimanju. Sastavio je
albu Miri Kouti nakon zabrane Narodnoga glasa i nakon to je to odbio utej,
pravdajui se da ve pet godina nije advokat i da je mnogo toga ve zaboravio.
Ivanevia posjeuje Mira Kouti i poziva ga da napie lanak za Narodni glas
ovjenosti, pravice i slobode, ali on to odbija jer da bi ga odmah razotkrili zbog
njegova znanstvenog izraavanja. Vaan element u identifikaciji Ivanevia su
i njegovi kontakti s britanskim i francuskim diplomatima, poznatim i iz britan-
skih diplomatskih izvjea.19 To to ga je nakon napada u Zapreiu 4. studenog
Stepinac pozvao ga k sebi, svjedoi i o njihovim dobrim odnosima.20
Ivanevi izvijeuje Oznu da se u listopadu kod unjevia sastalo od 10
do 12 zastupnika. Meu njima bio je i utej, koji je bio nezadovoljan jer je Na-
rodni glas izdavala familija Radi i Bernardi, a kojega utej mrzi. Smatrao
je da bi ga trebali ureivati zastupnici. Dok je Janikovi smatrao da se HSS
treba prijaviti, utej se izjasnio za ekanje jer e se uskoro desiti epohalni
dogaaji. U tom smislu je ve dva puta posjetio Ivanevia jer je uo da je
ovaj razgovarao s novim britanskim generalnim konzulom, oito Cyrilom Og-
denom Wakefield-Harreyom, koji je nastupio na dunost 18. listopada 1945.21
Ivanevi je prepriao uteju da su se Britanci zanimali zato HSS nije izaao
na izbore, likujui rijeima da je dolo na moju. utej je rekao da e se sve
promijeniti jer e doi sovjetski veleposlanik Sadikov koji e vjerojatno raz-
govarati sa ubaiem i utejem te pronai nain da izgladi spor s J. Brozom
Titom. To je i bila, prema utejevim rijeima, njihova teza: raskid, pa onda
izvrenje Sporazuma na sovjetsku intervenciju.
Ivanevi je ustvrdio da se sa ubaiem, koji stanuje na Medveaku a
ee po Kaptolu, jo nije susreo. Saznao je da je bio u trafici Lujze Prpi u Ju-
riievoj, to mu je rekla sama vlasnica. Nakon zabrane Narodnoga glasa Mira
Kouti bila je tri puta kod Ivanevia. Bilo joj je ao to je odbio pisati za Na-
17
HDA, CK SKH, Vojna komisija, 2., Izvjetaji Ozne, 1945., 10.-12. mjesec, Izvjetaj Ozne za
Hrvatsku CK KPH, 7. 11. 1945., potpis naelnika Ozne general major I. Krajai.
18
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 300214, utej Juraj, 28.
19
Vidi britansko izvjee u: Katarina SPEHNJAK, Britanski pogled na Hrvatsku 1945. - 1948.,
Zagreb 2006., 276.
20
HDA, CK SKH, Vojna komisija, 2., Izvjetaji Ozne, 1945., 10.-12. mjesec, Izvjetaj Ozne za
Hrvatsku CK KPH, 7. 11. 1945., potpis naelnika Ozne general major I. Krajai.
21
K. SPEHNJAK, Britanski pogled na Hrvatsku, 264.
350
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

rodni glas. Zamolila ga je da napie albu jer je utej, koji ve pet godina nije
u praksi, to odbio uiniti preporuivi njega, tj. Ivanevia. Iako je prvi broj
Narodnoga glasa bio rasprodan, pa zbog toga alba i nije imala pravi smisao,
izdiktirao je albu. Njegovu pravnu pomo M. Kouti je zatraila i zbog odlu-
ke sindikata da radnici nee tiskati drugi broj Narodnoga glasa. No, Ivanevi
joj je rekao da sama napie albu jer za predstavku sindikatu ne treba pravnog
znanja. Trei put je dola juer, dakle 6. studenog, nakon to je kod njega bio
Grolov izaslanik dr. Pavlovi s nekim Zajkoviem ili Zojloviem, navodno
zbog toga to ona prodaje njihov list, dakle zbog Demokratije. Pavlovi je svra-
tio i do Ivanevia rekavi mu da se ameriki veleposlanik Patterson udi da
nitko od Hrvata nije doao k njemu. Ivanevi je rekao Pavloviu da Patterson,
koji je u hotelu Esplanadi, treba pozvati njega i zato je dao Pavloviu svoj broj
telefona. M. Kouti, koja je otila u Esplanadu i pred dizalom razgovarala s
Pattersonom, ustvrdila je da su ubai i utej udni ljudi jer ekaju da ve-
leposlanik njih pozove. O susretu M. Kouti i Pattersona dounik Ivanevi
saznao je u Esplanadi kamo ga je novi francuski generalni konzul Rivoir, koji
je zamijenio Gaillarda, juer pozvao na veeru. Iz Esplanade ga je nazvao
i Pavlovi rekavi mu da nema smisla ugovarati susret s Pattersonom koji se
vraa zrakoplovom u Beograd.
Britanski generalni konzul se zanimao je li Maek ostavio politiku opo-
ruku, tj. je li ostavio nekome da ga zastupa.

Rekao sam da ne znam, ali da inae vjerojatno bi to htjeli neki od ovih ljudi kao
to su ubai i utej.22

Danas ga je pozvao k sebi i zagrebaki nadbiskup Alojzije Stepinac u

povodu napada na njega i njegove suradnike u nedjelju 4. studenog u Zaprei-
u, prilikom posvete nove upe. Stepinac je bio jako uplaen, to je bilo oito
kad neto negdje lupne ili vrata kripnu. Pokazao je Ivaneviu veliki kamen
rekavi da su premlaenom sveeniku, kojeg je u meuvremenu Stepinac po-
sjetio u bolnici, podmetnuli revolver te lagali da je on pucao. I Stepinev tajnik
je dobio udarac u oko. Na Stepineve rijei da su napadai bili u odorama,
Ivanevi je odgovorio da to ne mora znaiti da ih je organizirala vlast. No,
Stepinac mu je uzvratio da su ga na Svi Svete posjetila dvojica oznaa i rekli mu
da oni nee snositi odgovornost bude li govorio protiv vlasti, a narod ga zato
napadne. Kad su predstavnici vlasti doli izraziti aljenje, Stepinac im je izrav-
no rekao da je napad organizirala vlast.23 Ivanevi je zamjerio Stepincu da je
previe zaotrio odnose s vlau, a da je Titov odgovor u povodu Pastirskog
pisma snana stvar i teak udarac po njima.

HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 300214, utej Juraj, 31.

22

O napadu vie u: Berislav JANDRI, Kontroverze iz suvremene hrvatske povijest : Osobe i

23

dogaaji koji su obiljeili hrvatsku povijest nakon Drugoga svjetskog rata, Zagreb 2006., 200.-202.;
Miroslav AKMADA, Katolika crkva u Hrvatskoj i komunistiki reim 1945. 1966., Rijeka
2004., 22.
351
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

Ja znam vrlo uglednih ljudi koji ne vole Tita, ali kau da je ono tako, kao to
tamo stoji, a naroito to za njih znai poraz, to nisu protestirali zbog ustakih
postupaka. 24

Stepinac mu je uzvratio da su oni razgovarali lino sa Paveliem i odvra-

ali ga od takvih postupaka.
Stepinac je Ivanevia obvijestio da su ga odvojeno posjetili britanski kon-
zul i ameriki veleposlanik Richard Patterson, koji se zanimao za progon Ka-
tolike crkve. Priopio mu je da e novi papin izaslanik u Jugoslaviji biti Ame-
rikanac. injenica da je Ivanevi bio blizak Stepincu bila bi jo jedna potvrda
pretpostavci da je rije o Andresu, koji je bio u dobrim odnosima s nadbisku-
pom. U vezi s time, treba naglasiti da je nakon uhienja Stepinca, generalni
vikar biskup Franjo Salis Seewis, osim Ive Politea, predloio da drugi branitelj
po slubenoj dunosti bude Andres. Iako je kasnije izabran Natko Katii, i
ovaj detalj govori o odreenoj bliskosti Andresa sa Stepincem.25
Na kraju je Ivanevi izvijestio da mu je M. Kouti dala letak pod naslo-
vom Glas slobode Ne idemo na izbore.26

Izvjee od 13. studenog 1945.

Uskoro je Ozna dostavila i tree Ivanevievo izvjee, od 13. studeno-

ga. Sauvana su dva prijepisa, koja se meusobno razlikuju. U onom koji je
dostavljen CK KPH izbaeni su dijelovi koji se odnose na ubaiev izgled i
zdravlje, a u izvodu izvjea u ubaievu dosjeu nema dijelova koji se odnose
na uteja, Janikovia i tefanca. To pokazuje da nijedan prijepis nije potpun
jer oba sadre neke reenice koje u drugom prijepisu nema, a neke reenice
nisu jednake, iako se neznatno razlikuju.27
Ivanevi je izvijestio o dvosatnom razgovoru sa ubaiem, koji ga je pre-
ko uteja pozvao k sebi. Nakon konstatacije da je ubai oslabio i da njegovo
desno oko nekako udno izgleda - kao da je stakleno, Ivanevi je naglasio
da mu je ubai estitao na lijepom govoru na francuskom jeziku u hotelu
Esplanade, to bi bila jo jedna potvrda da je rije o Andresu, koji je bio prije
rata pravni savjetnik francuskog konzulata.28 ubai je kritizirao Krnjevia jer
24
HDA, CK SKH, Vojna komisija, 2., Izvjetaji Ozne, 1945., 10.-12. mjesec, Izvjetaj Ozne za
Hrvatsku CK KPH, 7. 11. 1945., potpis naelnika Ozne general major I. Krajai.
25
Aleksa BENIGAR, Alojzije Stepinac, hrvatski kardinal, II. popravljeno i proireno izdanje,
Zagreb 1993., 528.
26
Letak je priloio uz izvjee, ali se ne nalazi u dosjeu. No, taj ili drugi primjerak letka sau-
van je u fondu Vojne komisije. Vidi: HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 300214, utej Juraj, 31; Isto,
CK SKH, Vojna komisija, 2., Izvjetaji Ozne, 1945., 10.-12. mjesec, Izvjetaj Ozne za Hrvatsku
CK KPH, 7. 11. 1945., potpis naelnika Ozne general major I. Krajai.
27
HDA, CK SKH, Vojna komisija, 2., Izvjetaji Ozne, 1945., 10.-12. mjesec, br. 3687, Izvjetaj
Ozne za Hrvatsku CK KPH, 14. 11. 1945., potpis pomonika naelnika Ozne potpukovnik V.
Drakuli; HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 95.
28
H. S. /H. SIROTKOVI/, Andres, Ivan, 126.
352
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

vodi lou politiku i to na uskom hrvatskom stajalitu. Prisjetio se da je jednom

s Krnjeviem posjetio nekoga engleskog politiara, koji nije pokazao razumi-
jevanje za Krnjevieva stajalita jer je hrvatsko pitanje promatrao iskljuivo u
sklopu Jugoslavije, napose zbog toga to Anglosasi, tvrdio je ubai, ele veu
dravu na istonoj strani Jadrana. Zato je taj politiar na ponovni razgovor
pozvao samo ubaia, koji je realnije razmiljao. Na Ivanevievo pitanje o
ostavci, ubai je ponovio ono to je i napisao: nisu se ispunili uvjeti iz Spora-
zuma. Ivanevi je bio uvjeren da se ubai kaje zbog ostavke. Na pitanje jesu
li ga posjetili Sadikov i Patterson, sovjetski i ameriki veleposlanici, odgovo-
rio je negativno, rezignirano dodavi:

Kad kri padne, ne skida mu se eir.29

U nastavku je Ivanevi izvijestio da su kod njega bili Janikovi i utej.

utej mu je rekao da e po tefancu dobiti poziv na skuptinu, koja e biti ovih
dana. Glavni referent bit e utej, koji e pred bivim zastupnicima HSS-a go-
voriti o politikom stanju i potrebi prijave stranke. Smatrao je da stranku treba
prijaviti, a ne izdavati letke kao to je Narodni glas. Ivanevi je zakljuio da ni
utej ni ubai ne vole uti za Mariju Radi.

Sramota je - rekao je ubai uteju da politiku vode ene, a ne narodni

zastupnici.30

Dakle, ubai je ponovio ono to je Ivaneviu rekao ajkovac.

Istoga dana je Ozna Vojnoj komisiji predala i izvjee s podatkom da je
skuptina HSS-a u Zagrebu, na kojoj se trebao donijeti zakljuak da se prijavi
stranka, sazvana za 15. studenoga 1945.31

Izvjee od 18. studenog 1945.

General major Ivan Krajai Stevo je 18. studenog 1945., dakle samo tri
dana nakon sastanka haesesovaca u Sveenikom domu u Palmotievoj uli-
ci u Zagrebu, predao CK CKH izvjee o tom sastanku od naeg povjereni-
ka. Haesesovci su razmatrali nove okolnosti nakon izbora. Na sastanku nisu
bili ubai i utej, koje su ekali sve do 11 sati. Prisutni su njihov nedolazak
prokomentirali rijeima da nisu doli moda zato to se boje. Polemika se
razvila oko pitanja treba li prijaviti stranku ili ne, tj. treba li HSS registrirati.
Za prijavu su bili Andres, ajkovac, Janikovi i Papa, a protiv Mrak, Silobr-

29
HDA, CK SKH, Vojna komisija, 2., Izvjetaji Ozne, 1945., 10.-12. mjesec, br. 3687, Izvjetaj
Ozne za Hrvatsku CK KPH, 14. 11. 1945., potpis pomonika naelnika Ozne potpukovnik V.
Drakuli.
30
Isto.
31
Isto.
353
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

i, Srdovi i unjevi. Osim toga, Ozna je preko svog dounika saznala da e

sve poslove stranke voditi odbor od sedmorice zastupnika u Zagrebu: Andres,
ajkovac, Janikovi, Silobri, ubai, utej i unjevi. Oni su trebali voditi
stranake poslove sve dok se ne donese ovlatenje narodnih zastupnika iz i-
tave zemlje.32

Izvjee od 25. svibnja 1946.

Ivanevi 25. svibnja 1946. izvjeuje da je ubaiu prenio elju ameri-

kog vicekonzula Petera Constana da ga posjeti, to je ovog vidno obradovalo.
Izvjee od jedne stranice uglavnom je posveeno stranim diplomatima, poput
britanskog generalnog konzula, a rije je o Cyrilu Wakefield-Harreyu, i njegovim
impresijama s puta po Italiji te stanju u meunarodnim odnosima, napose o od-
nosima s komunistikim SSSR-om. Britanski konzul je smatrao da je neprijatelj-
ski odnos prema SSSR-u i komunizmu slian u Britaniji, Francuskoj, Njemakoj
i u Jugoslaviji.

On napada Jugoslaviju kao podrunicu Moskve.33

Ivanevi je izvijestio i da je prilikom posjeta britanskoj itaonici primije-

tio posebno ljubazan odnos ataea za kulturne veze Karyja i nekoliko mladi-
a, vjerojatno studenata koje je predvodio neki Vitasek, navodno sin nekog
domobranskog oficira. Uz to je saznao da je Nada aban, tajnica konzulata,
postala britanska dravljanka.34
Posebno iznenauje ubaiev optimizam u vezi s njegovom buduom po-
litikom karijerom.

ubai se nada da e pri novoj promjeni Vlade koja nije daleko svakako ui u
novu Vladu. Kae: I o tebi u povesti rauna, jer tvoju energiju i znanje treba ve
jednom plasirati na pravo mjesto. 35

Izvjee od 21. sijenja 1947.

Ivanevi je izvjee od 21. sijenja 1947. napisao nakon susreta sa uba-

iem, koji je iao u mesnicu iza Salisove kurije. Bio je razoaran zbog svoje

32
U dokumentu se navodi Srdeli, a najvjerojatnije je rije o Nikoli Srdoviu. HDA, CK SKH,
Vojna komisija, 2., Izvjetaji Ozne, 1945., 10.-12. mjesec, Izvjetaj Ozne za Hrvatsku CK KPH,
18. 11. 1945., potpis naelnika Ozne general major I. Krajai.
33
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 142.
34
O britanskoj politici prema Jugoslaviji i Hrvatskoj te radu konzulata Velike Britanije u Za-
grebu u: K. SPEHNJAK, Britanski pogled na Hrvatsku.
35
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 142. O ubaievim pokuajima po-
novnog politikog aktiviranja i suradnji s Boidarom Magovcem u: Zdenko RADELI, Boidar
Magovac. S Radiem izmeu Maeka i Hebranga, Zagreb 1999.
354
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

bolesti i zbog toga to je od naih ljudi uo takve gluposti koje me beskori-

sno uzbudjuju i natjeruju mi crvenilo u lice. Primjerice, proirila se vijest da
je Maek dobio neki milionski zajam u dolarima. ubai je rekao da takvim
ljudima, na alost, treba dokazivati da je to dravno-pravni i medjunarod-
no-pravni nonsens. Potuio se da se Hrvati kroz stoljea podaju nekakvom
politikom misticizmu i da nikad nisu bili realni politiari. Tako je nastojao
da doe do dogovora izmeu Maeka i Aleksandra Karaorevia, koji je bio
inteligentan i karakteran ovjek, ali Maek se radije dogovorio s Pavlom Ka-
raoreviem koji je nikakav karakter, niti je uope Slaven. Maek ga nije
sluao, ali ni ovi sadanji. Konzul SAD-a mu je poslao knjigu od Bogdana
Radice koji je, rekao je ubai, opasan ovjek koji e jo mnogo napakostiti
Jugoslaviji. Dok je ubai bio ministar vanjskih poslova, Radica je bio zapo-
slen u Odsjeku za tampu i propagandu. ubai nije imao utjecaj na taj odsjek,
jer su mi tu postojale izvjesne zapreke. Zbog toga mu se ni Radica nije htio
javiti, a na ovako nezgodne pojave upozorio je i Tita. Savi Kosanoviu rekao
je da bude oprezan jer e ga Radica, kao prefrigan i nadmoan ovjek, oko
prsta omotati. No, alio se ubai Ivaneviu, njemu se nije vjerovalo.

ubai je za njih d[rek] na ibici.

Nije mu se vjerovalo ni kad je upozoravao na politiku SAD-a.

Ja sam prvi, koji sam ve koncem 1941 godine upozoravao i isticao da se u USA
stvara neofaizam, prema kome [je] onaj hitlerov i opet d[rek] na ibici.

Knjiga koju je ubai spomenuo bio je zapravo lanak u Readers

Digestu od 11 stranica. Radiini biografski podaci otkrivaju da je bila
rije o lanku The Tragic Lesson of Yugoslavia to the World objavlje-
nom u listopadu 1946.36
ubai je iskoristio Ivanevievo poznanstvo sa stranim diplomat-
skim predstavnicima, te se zanimao je li sovjetski konzul Zakurdajev
pitao za njega. Ivanevi mu je odgovorio da s konzulom ne razgovara o
politici, nego da je preko njega nabavio neke ruske pravne knjige.37

Izvjee od 11. veljae 1947.

Iz izvjea od 11. veljae 1947. izdvojen je kratak dio u kojem Ivan-

evi prenosi Koutiev komentar na ponaanje Smoljana, ubaia i
uteja. Koutia je udilo da Smoljan, koji se sastaje sa ubaiem i u-
tejem, ne posjeuje ni njega ni Ivanevia.

Bogdan RADICA, Hrvatska 1945, Barcelona - Mnchen 1974., 40.

36

HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 170.

37

355
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

udan je to trolist i stranka e morati kad tad s njima razraunati.38

Podsjetio se da su Smoljan i utej bili nedavno kod njega, ali da je Smoljan

cijelo vrijeme utio. Tek nakon utejeva odlaska rekao je Koutiu da je u pra-
vu. Na alost, u prijepisu izvjea ne navodi se o emu su raspravljali.

Izvjee od 18. svibnja 1947.

Izvjee od 18. svibnja 1947. jedno je od onih u kojima Ivanevi spominje

Andresa u treem licu. Spomenuo sam ve da je rije o konspiraciji prema
kojoj je, pretpostavljam, to manje osoba trebalo znati tko se krije iza kodnog
imena Ivanevi. Naime, izvjea su se prepisivala za potrebe vie dosjea pa ih
je, prema svemu sudei, moglo itati vie osoba. Time se mogunost otkriva-
nja tajne poveala. Vjerujem da je Andres dobio upute ili je sam bio dovoljno
oprezan da ponekad izvjeuje i o samome sebi i da tako onemogui nepozva-
nima otkrivanje pravog identiteta.
U ovom izvjeu Ivanevi obavijetava Udbu da je britanski konzul na
izlobu engleske knjige u Zagrebu preko njega pozvao ubaia, Koutia
i Andresa. Konzul je izriito naglasio da mu je uspjela namjera da se izloba
najprije odri u Zagrebu, pa tek onda u Beogradu. No, naglaava Ivanevi,
ubai je odbio doi jer e na izlobu doi i britanski veleposlanik pa bi ovi
mogli rei da sam elio da se sastanem sa ambasadorom. Drugi razlog bila
je nelagoda zbog Udbina agenta koji ga je slijedio i kad je ubai otiao kod
ministra unutarnjih poslova Hrvatske, Ivana Krajaia, na razgovor. Pratio ga
je ak do predsoblja ministra i tamo ekao sat i pol, koliko je trajao razgovor.
Osim to je naveo ubaieve impresije o posjetu Junoj Africi 1942. na-
pose visoka organiziranost i bogastvo, a iznenadila ga je otvorena manifestacija
za Hitlera javljao je i o njegovu interesu za strane diplomate. Tako je ubai
pitao Ivanevia je li se vatikanski nuncij Hurley zaista zanimao za nas preko
tebe, kao to je to uo od komseminaraca na Kaptolu. Ivanevi mu je od-
govorio da se Hurley zanimao samo za crkvene stvari i da je, prema njegovu
miljenju, glavni razlog nuncijeva dolaska u Zagreb Benzon, novi jugoslaven-
ski veleposlanik u Vatikanu. ubai je izrazio oduevljenje s Benzonom kao
sjajnim ovjekom i odlinim strunjakom.
Na kraju razgovora ubai se poalio da odavno nije vidio Koutia, a
nezgodno mu je da ide k njemu radi te nesretne pratnje.39
Za potrebe Smoljanova dosjea, iz izvjea je prepisan dio u kojem se spo-
minje da su nakon njihova razgovora, Ivanevia i domaina tj. ubaia, u
drugoj sobi ekali Baria Smoljan i Stipe Pezelj. Pezelj je Ivaneviu rekao da je
njegova dunost da se angaira na oslobaanju iz zatvora Branice i Zavrkog

Isto, HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301060, Smoljan Baria, 27c.
38

HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 171.

39

356
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

koji sjede ve dosta dugo.40 Najvjerojatnije je rije o haesesovcu Marku Bra-

nici, a ime Zavrkog nije mi poznato.

Izvjee od 6. lipnja 1947.

Ispis iz izvjea od 6. lipnja 1947. nalazi se u Smoljanovu dosjeu i, dakako,

uglavnom govori o njegovu susretu s Ivaneviem i Koutiem, najvjerojatnije
kod Koutia. Smoljan je stigao od uteja koji mu je ispriao detalje o privo-
enju ubaia na duhovski ponedjeljak. Udba je ubaia sasluavala vie od
tri i pol sata. Ispitivali su ga o njegovim posjetama Maeku u zatvoru u Srem-
skoj Mitrovici, kamo je iao da bi posredovao u pregovorima izmeu Maeka
i kralja Aleksandra. Iz kratkog zapisnika sasluanja, koji se uva u ubaievu
dosjeu, a koji se odnosi na njegove navodne veze s nekom maarskom no-
vinarkom iz predratnog razdoblja, proizlazi da je ubai bio sasluavan 26.
svibnja.41
U nastavku izvjea Ivanevi je prepriao razgovor o moguim sudskim
procesima Koutiu, ubaiu i uteju. Kouti je rekao da je njega ve ra-
nije trebao braniti Politeo, a da bi uteja trebao braniti dr. Valter. Smoljan je
od uteja uo da se ubai boji mogue optube zbog strijeljanja komunista
Boidara Adije, Otokara Kerovanija i Ognjena Price nakon uspostave NDH
1941., o emu e Ivanevi opet izvjeivati 18. studenoga 1947.
Izvjee zavrava sa Smoljanovim telefonskim pozivom Ivaneviu u vezi
s procesom Slavku Kvaterniku, ministru domobranstva NDH, gdje se spomi-
njao tj. optuivao direktno i otro i Kouti. Smoljan je zamolio Ivanevia
da pozdravi Gutu i da mu porui da ne misli da je u ovim tekim momen-
tima naputen od nas. Ispis zavrava Ivanevievim komentarom da ga udi
da Baria nije skupio toliko hrabrosti da to direktno kae Koutiu.42

Izvjee od 2. srpnja 1947.

Dana 2. srpnja 1947. Ivanevi navodi da je juer razgovarao sa Smolja-

nom. Izvjee je dijelomino pisano u upravnom govoru, a Smoljan se Ivane-
viu obraa sa vi. S obzirom na to da se u drugim izvjeima, primjerice, i
u prethodnom, gdje se prenosi njihov meusobni dijalog, obraaju jedan dru-
gome sa ti, vidljiva je Ivanevieva namjera, iako je u tome nedosljedan, da
to vie prikrije svoj identitet pred nepozvanim slubenicima Udbe. Smoljan
je traio savjet s obzirom na to da se ve vie mjeseci nalazi na slobodi, a da
ga nitko ne poziva na nastavak istrage. On bi elio otii na lijeenje u Daruvar,
koje e mu platiti brat, ali mu je tuiteljstvo zabranilo napustiti Zagreb. Namje-
ravao je otvoriti odvjetniki ured i prodati kuu na Tukancu zbog visokog po-
40
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301060, Smoljan Baria, 27c.
41
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 176.
42
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301060, Smoljan Baria, 27c.
357
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

reza i udaljenosti od grada. Problem je bio u tome to mu je na kuu stavljeno

tereenje. Zamolio je Ivanevia da se raspita kod Javnog tuiteljstva hoe li
se skinuti zabrana otudjivanja za nekretnine i da mu se odobri lijeenje izvan
Zagreba.43

Izvjee od 26. srpnja 1947.

Dana 26. srpnja 1947. Ivanevi je izvijestio da je Smoljan danas ujutro

oko 5 sati napustio Zagreb, a nije se pozdravio niti sa svojim najboljim pri-
jateljima dr. Andresom i dr. utejom. Po svome zetu, najvjerojatnije Branku
Andresu, sinu Ivana Andresa i tajniku obrtnike komore, poruio je navede-
noj dvojici da se odazvao bratovu pozivu da doe u Daruvar u hotel Beograd
na lijeenje. Poruio je i to da je spretno umaknuo agentima Udbe nakon to
mu je telefonski inovnik tuiteljstva drug Vukelja objasnio da je slobodan
graanin. Zbog formalnih razloga mora podnijeti pismeni zahtjev, ali njegovo
rjeenje ne treba ekati.44

Izvjee od 13. kolovoza 1947.

Iz izvjea od 13. kolovoza 1947. za potrebe Smoljanova dosjea izvuen

je dio u kojemu Ivanevi pie da Smoljanova ena pokuava da se digne za-
brana za otudjivanje imovine njenog mua. Navodno imaju kupca, nekog
Slovenca, a da bi oni u gradu kupili manju kuu. Smoljanova ena alila se da
zabrana nije stavljena Augustu Koutiu, Miji Ipi i Stipi Pezelju, nego samo
Smoljanu.45

Izvjee od 31. listopada 1947.

U vrlo kratkom ispisu iz izvjea od 31. listopada 1947. Ivanevi je izvi-

jestio da je Kouti rekao da je ubai svojevremeno imao pravo kad je rekao
da e Maekov memorandum otii u ko. Tako je Kouti naveo da je o me-
morandumu pisao Neue Zhricher Zeitung u broju od 9. listopada, konstati-
rajui u svome uvodnom lanku da je memorandum otiao u ko. Oito je
bila rije o dokumentu Meunarodne seljake unije, osnovane 4. srpnja 1947.,
koja je nastojala povezati seljake stranke drava istone Europe pod komuni-
stikim reimima.46 Kad bi ubai znao za taj lanak, rekao je Kouti, imao
bi se ime hvaliti jer je kao advokati iz Vrbovskoga bio tako dalekovidan.47

43
Isto.
44
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301060, Smoljan Baria, 30c. Podaci o Branku Andresu: Isto,
226; Isto, 301498, ubai Ivan, 70.
45
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301060, Smoljan Baria, 30c.
46
Vladko MAEK, Memoari (prir. Boris Urbi), Zagreb 1992., 187.
47
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 171.
358
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

Naime, ubai, koji je bio rodom iz Vukove Gorice, selu izmeu Duge Rese i
Vrbovskog, imao je odvjetniki ured u Vrbovskom.

Izvjee od 11. studenoga 1947.

Izvjee od 11. studenog 1947. djelomino se nastavlja na prethodno, ba-

rem to se tie ubaieve ocjene o Memorandumu seljakih voa i lanka
o tome u Neue Zhricher Zeitungu. Naime, 10. studenog ubai je pozvao
Ivanevia u posjet i pokazao mu vicarske novine rekavi da je bio u pravu to
se tie Memoranduma. Ponovio je svoju ocjenu o Hrvatima kao naivcima koji
oekuju rat i promjene u korist Hrvatske.

Kada ja pojedincima tvrdim da nee doi do rata, ve do sporazuma izmedju

dviju vodeih drava Rusije i USA, onda me gledaju prekim okom i najmanje me
i opet smatraju izdajicom svoga naroda. 48

ubai je dodao da on dobro zna Churchilla, Trumana i Staljina. Upoznao

ih je i prije San Francisca i konferencije OUN-a i da sigurno nitko od njih
nee preuzeti odgovornost za atomski rat. Naglasio je da je izjava Vjaeslava
Molotova, ministra vanjskih poslova SSSR-a, o tome da atomska bomba nije
vie nikakva tajna ostavila dubok dojam, ali da je puno dublji dojam ostavio
Molotovljev citat Josifa Visarionovia Staljina da su zemlje s razliitim gospo-
darskim sustavima suraivale u ratu, pa zato bi to bilo nemogue u miru.
ubai se alio da ga Hrvati mrze, ali da je to zbog Krnjevieva djelova-
nja u inozemstvu i utjecaja Mire Kouti u zemlji. Oni u Beogradu su ga
prisilili na ostavku, a da je kriv i zbog pogoranih odnosa s Vatikanom, jer
je navodno on smijenio nuncija Giuseppea Ramira Marconea i dovukao u
Jugoslaviju ovoga zagrienoga Amerikanca. No, nastavio se prisjeati uba-
i, u arhivi u Beogradu mora biti pismo Sv. Stolici u kojem je naznaio razloge
zato je nezgodno da jedan Talijan doe za nuncija. Meutim, nije znao da e
ovamo poslati Amerikanca, tj. Josepha Patricka Hurleya.49

Izvjee od 12. studenoga 1947.

Izvjee od 12. studenog 1947. uslijedilo je dan nakon prethodnog, ali iz

ispisa iz dosjea moemo saznati samo to da se Ivanevi sastao s papskim nun-
cijem Hurleyem. Nuncij mu je rekao da ga je u Beogradu posjetio Salacan koji
mu je rekao da poznaje ubaia.50 Oito je bila rije o Anti Salacanu, neovi-
snom zastupniku u Narodnoj skuptini FNRJ, koji je u svibnju 1946. bio ukljuen

48
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 172.
49
Isto.
50
Isto.
359
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

u planove haeresesovaca, nezadovoljnih politikom Izvrnog odbora HRSS-a, o

osnivanju Kluba seljakih zastupnika u Narodnoj skuptini te Seljakog bloka.51

Izvjee od 18. studenoga 1947.

Uestalost izvjea u studenome 1947. Ivanevi je obrazloio eim u-

baievim pozivima da mu doe u posjet. Tijekom razgovora 16. studenog, iz-
vjeuje Ivanevi, ubai mu zapravo nije dao do rijei. Saalio se nad svojim
paancem dr. sc. Vladimirom Franoliem, profesorom na Pravnom fakultetu
u Zagrebu, koji se nikad nije bavio politikom, a ak je dva puta zatvaran, da
bi se sada dokopao bolnice.52 Razgovarali su i o Tomi Janikoviu i Boidaru
Magovcu, koji su isto tako bili u zatvoru.
Ja sam uo od uteja da moda i nee doi do procesa, dapae se pria da su
Magovcu nudili da udje u vladu.53

ubai je odbacio svaku svoju odgovornost zbog toga to nakon napada

na Jugoslaviju u travnju 1941. politiki zatvorenici nisu puteni iz zatvora, pa
su neki komunisti nakon uspostave NDH strijeljani.

Mene se jo uvijek eli drati u ahu radi Adije, Price i Kerovanija, premda svi i
najvii faktori dobro znadu da sam u njihovoj nesrei posve nevin. ivi su svjedoci
Klini i Vragovi, koji dobro znadu za moje dispozicije. Ja sam sve to ve na Visu
rekao Bakariu, kao i to kako je deplasirana smrtna kazna izreena po partizanima
protiv mene. Onda je Bakari samo odmahnuo rukom i bila mu je cijela ta stvar
neugodna.54

ubai je tom prilikom Bakariu rekao da mu je poznato da je on osob-

no bio 9. travnja 1941. kod podbana Ivkovia interveniravi za svoje partijske
drugove. ubai mu je zamjerio to nije doao k njemu jer da su ga oduvijek
vezale najue veze sa Bakarievim ocem kojeg je visoko cijenio. U tom slu-
aju ubai bi doznao da su nia dravna tijela sabotirala njegovu odredbu
o putanju na slobodu spomenutih linosti. O tome, rekao je ubai, moe
posvjedoiti i Sran Budisavljevi, tadanji ministar unutarnjih poslova, koji
ga je izmeu 25. oujka i 5. travnja 1941. nazvao i rekao da je odredio da se
zbog mogunosti izbijanja rata puste svi komunisti iz zatvora. ubai mu je
uzvratio da je on tu odredbu ve izdao. ubai se pozivao i na Ivkovia, koji je

51
Zdenko RADELI, Hrvatska seljaka stranka, 101.; Josip HRNEVI, Svjedoanstva, Zagreb
1984., 202.-213.
52
HDA, 1561, SUP SRH, SDS, 010.37, kut. 15., ubai dr. Ivan; Isto, SUP SRH, SDS, dosjei,
301498 - ubai Ivan, 129., 187., 207., 213.
53
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 172. O Boidaru Magovcu i njegovoj
suradnji sa ubaiem u: Z. RADELI, Boidar Magovac.
54
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 172.
360
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

isto tako jo iv, a kojemu je u Bariju prigovorio da mu nije javio da je njegova

naredba sabotirana.
ubai je rekao Ivaneviu da je bio sa strijeljanim dr. Adijom odlian
i iskren prijatelj s kojim je postigao dentlemenski sporazum da se njemu
i njegovim drugovima u Banovini nee nita dogoditi, ako on i njegovi nee
direktno da izazivaju vlast. Meutim, ve par dana nakon izbili su neredi
na Trenjevci u Zagrebu. Policija mu je raportirala imena uhienih, a meu
njima su bili i oni s kojima je sklopio dentlemenski sporazum.

Dakle, oni su prekrili sporazum, a ne ja.55

Govorio je i o pobuni u puku u Karlovcu u listopadu 1939.56 Princ Pavle

Karaorevi htio je poduzeti vojnu akciju, ali je od toga odustao, ustvrdio je
ubai, nakon njegove intervencije. Pobunu su organizirali komunisti na elu,
prema ubaievim rijeima, s mojim dobrim prijateljem dr. Pubom Dra-
kuliem. Rije je o bratu pukovnika Veljka Drakulia, pomonika ministra
unutarnjih poslova NRH.

Kad sam ja saznao za pobunu dao sam nalog izaslaniku mome dr. Kliniu da ide
u Karlovac i da provede istragu, ali da pazi da ne uplete neke vidjene karlovake
komuniste meu kojima i dr. Pubu, tj. da ni jedan od njih ne dodje u opasnost
hapenja i izvodjenja pred sud. Eto tako sam ja bio protiv komunista, - zatiivao
sam ih i ondje gdje sam bio siguran da su kolovodje. Ja nisam kriv da su u mojoj
okolini bili uftovi kao to je ipu, kojega sam ja kao kolegu iz gimnazije podigao
na visoko mjesto, a poslije sam tek doznao da je bio obian pijun.57

Izvjee od 22. studenoga 1947.

Ivanevi je 22. studenoga 1947. izvijestio da ga je 19. studenoga po-

sjetio Kouti, koji mu je rekao da je kod njega bio Smoljan sa enom.
Smoljan se tuio na prilike, ali je odustao od prodaje kue. Osim toga,
saznao je Ivanevi, Smoljan je uo da su se iz inozemstva javili Torbar
i Pernar, a da je Pernar prijetio seljacima koji su dobili njegovu zemlju
u selu, gdje je imao posjed. Kouti je bio vrlo izravan u osudi Ivana
Pernara.

Dakle ta se bitanga direktno prijeti.58

Smoljan je Koutiu rekao da je Torbar trebao postati ministar i da se u
zadnji as predomislio i otiao u Junu Ameriku. ak je napisao izvjee ju-

55
Isto.
56
O pobuni vidi: Aprilski rat 1941., Zbornik dokumenata, knjiga 1, ur. Fabijan Trgo, Vojnoi-
storijski institut, Beograd 1969., 477.-480.
57
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 173.
58
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301060, Smoljan Baria, 30c.
361
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

goslavenskoj vladi u kojem hvali Tita. Istodobno je napao svoje partijske kole-
ge, a Andresa nazvao starim pristaom unionistike i madjaronske stranke.
Ivanevi to komentira rijeima da je to sve vjerojatno zato jer je svojevre-
meno Pernar napao Maeka koji je uzeo Andresa za ministra, a mimoiao
njega. U nastavku je izvjee pomalo nejasno jer nije sigurno kad Ivanevi
citira Koutia, a kad govori o svojim spoznajama. Uglavnom, navodi da je i
Ipa, koji je bio na suenju Kvaterniku bio tereen zbog poznanstva s nekim
ustakim generalom, isto tako vrijeao Andresa pred Smoljanom, koji mu
je povlaivao.
I ovo izvjee, iako govori o Andresu, zapravo pojaava pretpostavku da je
upravo on Ivanevi jer u negativnom kontekstu prikazuje Andresove kritia-
re, i to esto u situacijama koje i nisu bile od nekog interesa za Udbu i odnosile
su se na starija razdoblja, a o kojima je mogao znati samo Andres ili netko
njemu vrlo blizak. Da nije bila rije o njemu samome, tj. o samom Andresu,
vjerojatno bi Ivanevi u izvjeu, sukladno slinim sluajevima, naglasio tko
je taj koji mu je ispriao navedene detalje.

Izvjee s poetka 1948.

Izvjee s poetka 1948. ima rukom dopisan datum 3. oujak 1948., ali s
obzirom na to da mu slijedi izvjee s datumom od 24. veljae, a nakon toga
i izvjee s istim datumom, tj. 3. oujkom, a koji je, kao i svi ostali pisan pi-
saim strojem, pretpostavljam da je upisan kasnije i to pogreno. U izvjeu
se spominje da e sutra 12. o. mj. ubaia primiti Krajai, to znai da se
razgovor odvijao 11., pa se moe pretpostaviti da je pisan 11. sijenja ili veljae
1948.
Ivanevi je izvjeivao da je ubai jako utuen zbog smrti svoga ogora
Brace Rogovia, osuenog na 20 godina zatvora. Izjadao se zbog toga to su
ga u novinama prozivali kao agenta u slubi tuih sila. Naglasio je da je za
boravka u SAD primio na razgovor samo Williama Donovana, predstojnika
amerikog Ureda stratekih slubi (OSS, Office of Strategic Services), a da je
odbio njegove ljude, pa i sveuiline profesore, a koji su bili u amerikanskom
servisu.

Premda je onaj ludi zloinac Paveli navjestio u ime Hrvatske rat Americi, ja
sam to uspio da sjajno kontrakariram. Ja sam svugdje istupao kao ban of Croatia
in Jugoslavia. To je bila divna formula, koju je s punim razumijevanjem prihvatio
Ruzvelt i njegova ena. Na taj sam ja nain potpuno otupio sve ludjake podvige
Ante Pavelia o nekoj nezavisnoj dravi Hrvatskoj.59

ubai je rekao da mu je Donovan u Roosveltovo ime nudio mjesto prav-

nog savjetnika za balkanska pitanja u Eisenhowerovu stoeru u sjevernoj Afri-

HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 52, 194.
59

362
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

ci. Meutim, ubai je zahtijevao lino nekontroliranu radiopostaju, preko

koje e se on obraati hrvatskom narodu, i da bude potpuno neovisan, pa ak
i da ne prima plau ni on, a ni njegova ena, koja bi ostala u Americi. Na Do-
novano uenje zato odbija tako povoljnu ponudu, ubai mu je objasnio
da njega financira Tomai, hrvatski emigrant i vlasnik banke Thompson &
Company iz Pittsburga. Amerikanci su odbili njegove uvjete, ali je, prema u-
baievu uvjerenju, od tada on i te kako porastao u cijeni kod Amerikanaca
i Britanaca, ali i Rusa. Kao Slaven bio je sretan da je to propalo jer nije
htio ni pod kakvim uvjetima ui u bilo koju organizaciju koja bi imala nalije
kakvog amerikanskog servisa.
U vezi sa svojim poloajem i optubama na svoj raun ubai je namjera-
vao razgovarati s Bakariem, ali je predsjednik vlade iao na bolovanje. Nakon
nekoliko poziva ubai je dobio termin za sastanak s Krajaiem. Iz tajnitva
ministra unutarnjih poslova poruili su da e ga ministar primiti, kako stoji u
izvjeu, 12. ovog mjeseca, oito u vrijeme Ivanevieva izvjeivanja.

Izvjee od 24. veljae 1948.

U izvjeu od 24. veljae 1948. Ivanevi spominje da je sreo Pavla Pocr-

nia, nekadanjega ubaieva osobnog tajnika i lana Privremene narodne
skuptine DFJ, koji mu je rekao da su se u povodu suenja Tomi Janikoviu,
Ivanu tefancu i Karlu unjeviu sastali ubai i utej. Ustvrdili su da Jani-
kovi govori neistinu.
Ivanevi je posjetio ubaieve 21. veljae 1948., nakon to mu se u-
baieva neakinja tefica poalila da je u njihovoj kui sve puno nervoze i
straha. Zatekao je ubaia i njegovu enu u igri pasijansa, ime su, prema
ubaievim rijeima, pokuavali skratiti vrijeme i oteretiti ivce.

Uasno sam ogoren radi toga Janikovia, a i radi postupka vlasti, koje moje
ime meu na pranger javne sramote. Kau da sam u vezi sa nekim stranim
agentima.60

Naglasio je da ga napadaju, iako je 1945. odbio veleposlaniku SAD-a Pa-
ttersonu dati kopiju ostavke objanjavajui mu da je to naa unutarnja stvar.
Sramota je, dodao je, da napadaju njega koji je beskompromisni Slaven i pan-
slavofil.

Ta mene je sam Staljin stavio na desno u Kremlju, gdje ih je bilo prisutnih toliko
veih od mene po rangu.61

Isto, 195.
60

Isto.
61

363
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

ubai je Ivaneviu ispriao da mu je nakon ostavke J. Broz Tito poslao

Mou Pijadu i Andriju Hebranga, a da je on ve prije tog razgovora i maralova
pisma molio da ga ovaj primi u audijenciju. No, Tito molbi nije udovoljio.
Bio je ogoren jer ga igou kao fakina i to drava za koju je doprinio
veliki dio. Sada mu je jasno zato ga Bakari nije primio, kao i zato ga nije
primio ni Krajai nakon pet molbi. Sada mu je jasno i zato mu u auto
ulazi detektiv te zato ga na kolodovoru hapse kao skitnicu.
U nastavku razgovora ubai je spomenuo da mu je Krajai jo 1946. re-
kao da ga prima zato to protiv njega nita ne predlei. U to vrijeme ubai
je odbio moliti za mirovinu, na to ga je nagovarao sam Krajai, jer da bi za
njega bilo vrlo enantno da zahtijeva mirovinu kad ga proglaavaju neprija-
teljem broj 1 i stavljaju u isti red s Draom Mihailoviem. Audijenciju kod
vodeih ljudi Hrvatske traio je zato da ga ne bace na ulicu gdje bi krepao
kao pseto od gladi i da mu vrate dio posjeda u Vukovoj Gorici, koji su ustae
unitili tako da gotovo nema ni traga zgradi i pokustvu. Oduzeli su mu
najbolju zemlju, a ostavili samo vinograd i neto loe zemlje na kojoj nije
mogao posaditi niti najglavniju hranu krumpir. Agrarna rasprava bila je
odreena 25. veljae na licu mjesta, ali je ve odgoena.
Sve to mu se dogaa, alio se Ivaneviu, iako od svoga politikog anga-
mana nije imao materijalne koristi, nego, tovie, tetu. Tako je uloio vlastiti
novac na putovanja iz Vrbovca i Karlovca u Zagreb, Beograd i Sremsku Mi-
trovicu, u vrijeme dok je posredovao kod kralja Aleksandra Karaorevia
da oslobodi Maeka iz mitrovakog zatvora. Isto tako, smatrao je ubai, ne
moe ga se lano igosati i to najteim igom nekog izmiljenog izdajstva.
A on je, tvrdio je, odbijao najlaskavije ponude kralja Aleksandra i princa Pa-
vla rekavi da se prvo Maek mora pustiti iz zatvora i da tek onda mogu raz-
govarati o politikim kombinacijama koje bi obuhvatile njegovu linost.
Osim toga, u vrijeme rata je, prema vlastitim rijeima, iskazivao karakternost i
nesebinost odbijajui ponude visokih predstavnika amerike i britanske oba-
vjetajne slube.
Odbacio je Janikovieve izjave na suenju da je imao veze s Clissoldom
kojeg, zapravo, nije nikada ni vidio. tovie, Rudolfu Churchillu je na pitanje
zato su ga legitimirali prigodom ulaska u ubaievu zgradu rekao da je to
radi njegove zatite kao nekadanjeg ministra vanjskih poslova. A sve to jer se
stidio radi vlasti i da sauva ugled vlasti.62 ak je preko Churchilla izru-
io pozdrave Titu. Glupo je, reagirao je ubai na Janikovieve izjave, da
bi Churchillovi, otac i sin, sada u oporbi stavili u izgled neku intervenciju
vanjskih vlasti i da to zna svatko tko poznaje imalo engleski politiki ivot i
sustav. ubai je bio uvjeren da je Janikovi tako govorio u vjeri da se nee
vlast usuditi neto poduzeti protiv njega.

ubai je stanovao u Zagrebu na Ribnjaku na broju 1 kod Mikulii, ene bivega poa-
62

snog konzula Perua. Usp.: Z. RADELI, Ivan ubai i Juraj utej pod paskom Ozne, 352.
364
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

I to ini jedan Janikovi koji je onda, kada nije bio primljen u AVNOJ doao
k meni i zaplakao se govorei, da e se ubiti ako ne udje u AVNOJ. Molio me da
odem lino kod Tita i da uinim sve to mogu.63

ubai je intervenirao kod Tita koji je, pak, smatrao da je bolje da Jan-
ikovi ostane viceguverner Narodne banke, kako bi izbjegao napade u par-
lamentu. No, ubai je zaprijetio svojom ostavkom na zastupniko mjesto.
Osim toga, svojoj je stanodavki Mikulii osobno preporuio Janikovia kao
dobrog odvjetnika, koji je na taj raun zaradio 50.000 dinara. Odbio je tuma-
enje da Janikovi tako govori pod pritiskom ili psihozom zatvora. Pozvao
se na izjave Janikovieve ene koja je svoga mua u par navrata posjetila.
uteju je rekla da Janikovi dobro izgleda, da prima asniku hranu i da je
u osam mjeseci sa svojim suzatvorenikom, jednim vabom, tako usavrio
znanje njemakih knjiga da je proitao na desetke njemakih i engleskih knji-
ga. Takav ovjek, bio je uvjeren ubai, nije pod utjecajem zatvorske psihoze,
nego je ovjek bez karaktera.
No, unato svim izjavama na sudu, ubai je primijetio promjene na bolje.
Od nedelje nou vie nema kontrole, a prije su se detektivi mijenjali svakih
pola sata pred njegovom kuom. Osim toga, javni tuitelj nije na sudu ni jed-
nom rijeju spomenuo uteja ni ubaia. ubai je vjerovao da je nastupila
neka radikalna promjena i da e osude biti vrlo blage.

Izvjee od 13. oujka 1948.

Prema izvjeu od 13. oujka 1948. ubai nije vie bio takav optimist u
vezi sa suenjem Janikoviu, tefancu i unjeviu. Opet je planirao posjetiti
Krajaia.

Ako me namjeravaju uhapsiti i suditi na temelju lanih i tendencioznih iskaza

Janikovia, unjevia i drugih ide (pogreka u dokumentu, primj. autora) u
redu, ja sam spreman. Ali, ako me se ne kani hapsiti, ja mislim da nije u interesu
ove zemlje da se novine blatom nabacuju na ovjeka koji je pomogao ugraditi
temelje ove i ovakove drave.64

Naglasio je da predstavnici SAD-a i Velike Britanije sigurno znaju da su

sve optube la i klevete.
Ponovno je Ivanevia podsjetio na svoj razgovor s Krajaiem i njegovu
ponudu da zatrai mirovinu. ubaievo odbijanje Krajai je komentirao kao
njegovo nastojanje da se ne kompromitira u nadi da e doi do promjena. Ta-
kvo je tumaenje ubai odbacio jer da on nije naivan da bi svoju budunost
gradio na nekoj promjeni.

HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 195.

63

HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan,, 197.

64

365
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

Naglasio sam mu, da bi za mene takova promjena znaila samo ponovni, ali i
definitivni obraun od strane onih, koji bi imali doi, jer me ba ti i te kako mrze
i uinit e sve da me i moj hrvatski narod mrzi.65

No, ubai je namjeravao Krajaia upozoriti i na svoj teak materijalni

poloaj. U meuvremenu je bio na agrarnoj raspravi, gdje je primijetio da su
ljudi pod dojmom novinskih kleveta. Opet su mu oduzeli najbolju zemlju
i dali mu neke tri parcele koje nikada nisu bile njegove. Kad je zahtijevao
pismeno rjeenje, rekli su mu da e to dobiti u Karlovcu, to naravno i opet
nisam dobio.
S Krajaiem je namjeravao razgovarati i o udovici ing. Rogovia i njihove
dvoje djece te o dr. sc. Vladimiru Franoliu i njegovoj eni, koja je bila etiri
mjeseca bezrazlono zatvorena, a sada je bez sredstava. Zapravo, namjera-
vao je raistiti svoj teak poloaj i teak poloaj svojih najbliih i pitati pro-
ganjaju li se zato to su njegov rod. Na kraju razgovora, prema Ivanevievu
izvjeu, bio je prilino utuen.

Dosadio mi je ivot. Moj dobri prijatelj Masaryk smiro se za uvijek. Bili smo vrlo
dobri. On je bio jedan diplomata bohem, sa jednim jednostavnim standardom 6
funta mjeseno i krigla pive na dan.66

Izvjee od 21. prosinca 1948.

Dana 21. prosinca 1948. Ivanevi je prenio ubaievu jadikovku o tome

da ga vlasti prate, a da Augusta Koutia, koji je stup stranke, puta na miru.
Uz to, Marija Radi, koju je nazvao babika, prima mirovinu, a dobili su i
odtetu za knjiaru.
U nastavku je ubai komentirao stanje nakon rezolucije Informbiroa.
Predvidio je da e J. Broz Tito iz te borbe izii kao potpuni pobjednik.
Sjetio se Molotova, s kojim se u San Franciscu etao svakog dana u vrijeme
zasjedanja OUN-a i koji je smatrao ubaievom najviom kvalifikacijom to
to su ga za predsjednika vlade predloili ba Roosevelt i Churchill, a ne kralj
i dvorska klika. Kad mu se ubai poalio da ga jugoslavenski komunisti
gledaju poprijeko i ne prenose fotografije i snimke njihovih zajednikih et-
nji, koje su redovno objavljivali u Moskvi, Molotov ga je tjeio da e upozoriti
jugoslavenske drugove da ubaieva snaga lei ba u tome to je dobar s
Amerikancima i Britancima. Molotovu je priao o svom velikom uspjehu na
hrvatskom saboru u Pittsburgu, gdje je pred 927 delegata predstavnika 3.000
hrvatskih drutava u SAD-u odrao govor, presudnim za njegovu kandidaturu
za predsjednika vlade. ubai je Molotovu opisao i sukob s kraljem koji ga je
pred utejem i Kosanoviem optuio da ga je prevario.

Isto.
65

Isto.
66

366
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

Ja sam kralju muki odgovorio na insinuacije, no Savica se odnosio prema kralju

i prema tome mome razgovoru na nain koji ga je trebao iskljuiti iz bilo kakve
kombinacije u sadanjoj dravi, pa eto ipak taj ovjek jo uvijek zastupa Jugoslaviju
i to kod najvie velevlasti.67

ubai je bio uvjeren da se Kosanovi, kao veleposlanik u SAD-u, ne moe

nositi sa Konstantinom Fotiem, koji je ostao u emigraciji.
Posljednji dio izvjea Ivanevi je posvetio ubaievim pohvalama na
Bakariev raun, kojeg je cijenio kao jednog od najkonstruktivnijih lino-
sti meu jugoslavenskim linostima. Pratei Bakarieve istupe na Kongresu
KPH i u Saboru Narodne Republike Hrvatske ubai je primijetio razliku u
odnosu na govore drugih sudionika. To ga je navelo na novi optimizam.

Svima je nama poznato da je Bakari ortodoksni komunista i da za njega postoji

samo jedan autoritet a to je Lenjin, ali ipak treba podvui da je Bakari ovjek
zapadne kulture, to u svakom njegovom govoru izbija na povrinu.68

S obzirom na to da je smatrao da je njega osobno Zapad izbacio na po-

vrinu, a da je Bakari ovjek zapadne kulture i najkonstruktivniji meu
jugoslavenskim komunistima, ta njihova slinost ulijevala je ubaiu nadu da
e uspijeti staviti u slubu svoje edne sile jer voli ovu nau zemlju i hoe
da pomogne u ovoj tekoj situaciji.

Izvjee od 22. sijenja 1949.

U izvjeu od 22. sijenja 1949. Ivanevi javlja da ga je posjetio Smoljan

i ispriao mu da je bio za Boi kod uteja koji se potpuno promijenio pa nije
vie onaj stari krmak, uvijek naprasit. Ipak, najzanimljiviji je dio u kojem
Smoljan prepriava utejev interes za Andresovo miljenje o politikoj situa-
ciji.
Interesira se ta misli o politici dr. Andres, a kad sam mu ja rekao da se rijetko sa
Andresom sastajem i kad se s njim vidim da on samnom uope nee da razgovara
o politici, utej je rekao da je to velika teta i da bi trebalo znati ta on misli o sada-
njoj situaciji, jer bi on mogao tota da uje od Engleza i Amerikanaca. Rekao sam
uteju i to, da ne samo da se stari Andres dri prema meni udno, nego i mladi
Andres, moj zet, ne govori mi ta razgovara sa predsjednikom vlade kad se s njim
sastane. Neznam iz kojih razloga on ne govori, a ja ba neu da pitam.69

iri je izvadak bio potreban s obzirom na to da Ivanevi ponovno o An-

dresu govori u treem licu, o emu je ve bilo rijei, nego i to da Ivanevi
prepriava ono to je Smoljan govorio o Andresu. Dakle, s obzirom na moju
67
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 211.
68
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan,, 212.
69
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301060, Smoljan Baria, 57c.
367
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

pretpostavku, o njemu samome! Pretpostavljam da je Ivanevi namjerno na-

glasio Smoljanove rijei o tome da oba Andresa, otac i sin, izbjegavaju politike
razgovore s njime, jer on o tim osjetljivim temama nije htio izvjeivati. Tako je
titio sina, koji je bio Smoljanov zet, ali i svog prijana Smoljana.
Zanimljivo je da je u istom izvjeu Ivanevi rekonstruirao razgovor
Smoljana i uteja o emigraciji i Maeku, koji da je okruen od ljudi koji ne
vrijede.
Zato sam ja ba i doao k tebi da razgovaram s tobom, i da ti kaem kako je neiz-
mjerna teta to dr. Andres nije u inostranstvu. 70

Prema Smoljanovu miljenju Andresa Britanci i Amerikanci toliko cijene, i

s obzirom na njegove veze s njima, da bi jedino on mogao rijeiti problem oko
putovnice ili, pak, ilegalnog odlaska. Zanimljiva je reakcija Ivanevia kojeg je
razgovor o Andresu bez njegove prisutnosti uvrijedilo.

Ja sam na to rekao Smoljanu, da nije oportuno, a moda i prijateljski da se stva-

raju neke kombinacije s dr. Andresom, a da se s njim nije razgovaralo prethodno,
niti je on dao pristanak na to. Isto tako sam rekao Barii da sam uo od zeta An-
dresovog dr. opa da je nedavno bio Baria kod njega i da je dr. opu govorio
kako bi Maeku bio neophodno potreban u emigraciji dr. Andres.71

Jasno je da na Smoljanov prijedlog tako moe reagirati samo Andres osob-

no, jer teko je vjerovati da bi netko drugi u tom trenutku znao da se s njime
nije prethodno razgovaralo i, u istom dahu, uvredljivo konstatirati da to nije
prijateljski prema njemu. Teko je vjerovati da bi dr. op nekome drugome
povjerio to mu je Smoljan govorio o njegovu puncu, nego ba Andresu sa-
mome.
Smoljan je vjerovao da i Maek isto misli o Andresu, pogotovu sada, kada
se on politiki jako distancirao od Krnjevia. Maek je govorio, prepriava
Ivanevi Smoljanove rijei, da je Andres uenjak u stranci, ali su ga mrzili
razni Pernari, oli i slini. No, Smoljan nije razgovarao s Koutiem o tome
bi li trebao Andres otii u inozemstvo. Paljivo itanje izvjea ostavlja dojam
da je Ivanevi tj., po svemu sudei, Andres nudio samog sebe pod pretpostav-
kom da e se komunistike vlasti htjeti povezati s Maekom.
Ivanevi prepriava i Smoljanovu izjavu da je i on htio otii u emigraciju,
ali da mu je Maek rekao da neka ne rauna da e on imati neke obveze prema
njemu. Osim toga, Smoljan je rekao Ivaneviu da su ga zadnji put kad je bio
kod uteja detektivi legitimirali u hodniku, a da mu je Rudi Herceg rekao da su
prestali pratiti ubaia, koji je dobio mirovinu.

Isto.
70

Isto.
71

368
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

Poslije moga sastanka sa Hercegom nisam se vidio sa utejom, pa neznam kako

e on reagirati na ovu penziju. Sada je njegov prijatelj doao na zelenu granu, a on
jo uvijek ostaje na truloj.72

Izvjee od 8. sijenja 1952.

Izvjee od 8. sijenja 1952. zadnje je dostupno i, vjerojatno, sauvano

Ivanevievo izvjee u HDA. I ovdje je rije o kratkom ispisu. Spominje se
smrt Tome Janikovia, koji je umro 30. studenog 1951. u zatvoru u Srijemskoj
Mitrovici.73 ubai, kako je rekao Ivaneviu, nije izrazio suut Janikovievoj
eni Veri uvrijeen zbog njegova lanog svjedoenja na sudu.
Dio izvjea odnosi se na ubaiev demantij govorkanja da on i utej kon-
taktiraju s J. Brozom Titom koji da je poslao po njih svoja salonska kola. De-
mantirao je i to da je Bakari bio kod ubaia nudivi mu mjesto u vladi. Tu
vijest je, prema ubaiu, irio neki Ostovi, koji je bio moj provodadjija kod
kralja Aleksandra, a kojeg ubai nije vidio ve 10 godina, a za kojeg je uo
da je bio suen i puten na slobodu.
ubaia je posjetio i neki Belak u nadi da e mu pomoi da dobije posao
oko ureenja konzulata SAD-a. Posao e financirati Predsjednitvo vlade, a
Belak se nadao da e ga dodijeliti onome kojeg bi preporuili Amerikanci. I
drugi dio izvjea odnosi se na Belaka i njegovo poznanstvo s dr. tamparom
koji se zauzeo oko Belakove molbe za stan. Belak je ubaiu objasnio da se
njihovo prijateljstvo temelji na masonskoj bazi, jer Maek je poticao Belaka
i Beloevia da udju u masone. Iako se tampar klonio Belaka nakon 1945.,
ovaj ga je viao s masonima, koji su u Buconjievoj ulici odravali sastanke
nadajui se promjenama u kojima bi oni odigrali vidnu ulogu.74

Pretpostavke o dounicima u redovima HSS-a

Prema informaciji nekog dounika Udbe za grad Zagreb, koja je o tome iz-
vjeivala nadreene 7. svibnja 1947., utej je haesesovce upozoravao na vrlo
opasno stanje, masovna uhienja haesesovaca i nasilna izbacivanja iz stanova.
Naglaavao je da pred vlau koja ne potuje zakone treba biti vrlo oprezan.

Kaite ljudima neka ute jer da oni imaju svuda svoje pijune, za neke se zna, a
za neke ne.75

72
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301060, Smoljan Baria, 58c.
73
Ljubo BOBAN, Dr. Tomo Janikovi HSS izmeu zapadnih saveznika i jugoslavenskih ko-
munista, Zagreb 1996., 466.
74
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 251. Na drugom mjestu u dosjeu, na
115. stranici spominje se Dragutin Beljak.
75
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 300214, utej Juraj, 76.
369
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

Iz svjedoenja Davida Sinia, dunosnika u NDH, poznato je da su ha-

esesovci sumnjiili upravo Andresa. O tome da je Andres svima bio sumnjiv,
pa i ubaiu, Siniu je za vrijeme zajednikog zatoenja u zatvoru ispriao
Vladimir Franoli, ubaiev paanac.

Andres da je ve godinu dana postao sumnjiv i to da su svi zapazili (i

ubai).76

Tako je Sini u istrazi u Udbi 2. lipnja 1948. odgovorio na pitanje to mu

je poznato iz Franolieva prianja o ubaiu i namjerama HSS-a.

Zakljuak

Mnogi podaci o Ivaneviu vrsta su podloga pretpostavci da je zapravo

rije o Ivanu Andresu. U nastavku navodim one podatke koji odgovaraju samo
Andresu i nijednom drugom lanu HSS-a: bio je pravnik i odvjetnik, odlino
je govorio francuski, engleski i ruski, bio je vrlo blizak ubaiu, uteju, Smo-
ljanu i Koutiu, kontaktirao je s amerikim, britanskim, francuskim i sovjet-
skim diplomatima, prije rata bio je blizak francuskim diplomatima, pisao je
pravne znanstvene lanke i posjeivao je nadbiskupa Stepinca.
Saet u jo nekoliko bitnih podataka s prethodnih stranica: 1. Osim jedne
iznimke, Ivanevi u nijednom izvjeu ne spominje to je rekao Andres i ne
navodi njegovo miljenje, iako u svojim izvjeima navodi mnogobrojne izjave
svih ostalih prvaka HSS-a. Uz to, Ivanevi nikad ne spominje da je razgovarao
ili sreo Andresa - osim u rijetkim sluajevima kad nabraja veu skupinu oso-
ba a javlja o susretima s drugim prvacima stranke: Koutiem, Smoljanom,
ubaiem, utejem i drugim haesesovcima; 2. Dne 11. rujna 1945. Ivanevi
izvjeuje o ubaievoj posjeti Andresu. S obzirom na to da u razgovoru nije
sudjelovala trea osoba, Ivanevi bi mogao biti samo Andres; 3. U jednom iz-
vjeu Ivanevi izraava uvrijeenost jer mu se ubai nakon dolaska u Zagreb
nije javio, a u krugu stranakih ljudi - a koji odgovaraju Ivanevievu profilu -
na takvu bliskost mogao je raunati samo Andres; 4. Ivanevi je sastavio albu
M. Kouti zbog zabrane Narodnoga glasa. U najuem vrhu stranke jedino su
Andres, Smoljan, ubai i utej bili pravnici i odvjetnici, a potpuno je isklju-
eno da bi se iza pseudonima Ivanevi mogla kriti ostala trojica; 5. Ivanevi
je odrao govor na dobrome francuskom jeziku na sveanosti u organizaciji
francuskog konzulata u hotelu Esplanade u Zagrebu. Andres je prije rata bio
pravni savjetnik francuskog konzulata; 6. Ivanevi je odbio poziv M. Kouti
da napie lanak za Narodni glas pod izgovorom da bi ga vlasti odmah razotkrile
zbog njegova znanstvenog izraavanja. U istom razdoblju je od sovjetskih di-
plomata nabavljao ruske pravne knjige, to potvruje njegov znanstveni interes
za pravo. U najuem vrhu HSS-a jedino se Andres bavio pravnom teorijom i o
76
HDA, SUP SRH, SDS, dosjei, 301498, ubai Ivan, 208.
370
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

tome objavljivao strune radove; 7. David Sini svjedoio je da su haesesovci

sumnjiili Andresa kao suradnika vlasti.
Na kraju, ni vezu izmeu Andresova imena i kodnog imena ne treba pot-
puno zanemariti (Ivan Ivanevi), iako to spada u podruje nagaanja.
Paljivo itanje Ivanevievih izvjea otkriva da oni nemaju veu infor-
mativnu vrijednost za Oznu ili, pak, tetu za pojedince o kojima je Ivanevi
pisao. Primjerice, on ne izvjeuje o ubaievim i Magovevim planovima
1946. i 1947. Dakako, moe se samo pretpostaviti zato Ivanevi uglavnom
prepriava razgovore o nekadanjem radu ili o meusobnim odnosima hae-
sesovaca, a ne i o planovima: 1. moda je Ivanevi znao za neke konkretne
planove, ali nije htio o njima izvjeivati ili 2. upravo zato to su ostali prvaci
HSS-a pretpostavljali da izvjeuje Oznu i Udbu, nisu pred njime govorili o
svojim planovima.
Ivanevieva izvjea pokazuju da HSS, zapravo dio njegova vodstva u Hr-
vatskoj, nije imao mogunost ni namjeru da povue neki znaajniji potez i
da se izbori za povratak na politiku pozornicu. Njegova izvjea najvie su
zanimljiva zbog svjedoanstva o stanju u HSS-u 1940-ih i 1950-ih godina, me-
ustranakim odnosima i razmiljanjima uglednih prvaka o tadanjem poli-
tikom stanju, ali i zbog injenice da su neki prvaci HSS-a tajno radili u ko-
rist nove vlasti. To ne objanjava samo ulogu takvih pojedinaca, nego jo vie
drutvo iju su izgradnju pomagali. U takvom drutvu oporbena se djelatnost
tretirala kao protunarodni i protudravni in, to je dokazivala sudbina same
stranke, kao i sudbina onih lanova vodstva koji su ostali u Hrvatskoj.

371
ZDENKO RADELI, Izvjea Oznina/Udbina dounika Ivanevia SP, br. 2., 343.-372. (2008)

SUMMARY

THE REPORT OF THE STATE SECURITY POLICE INFORMER

IVANEVI ABOUT CONDITIONS IN THE CROAT PEASANT PARTY
DURING 1945-1952

In the Croatian State Archive in Zagreb in the collections of the Secretariat

of internal affairs of the Socialist Republic of Croatia, the State Security Services
(SUP, SRH, SDS) and of the Military Commission of the Central Committee of
the League of Communists of Croatia (CK SKH), one can access reports of an
informer code-named Ivanevi, who regularly reported to OZNA/UDBA, the
security, information, and counter-intelligence service of the Yugoslavian co-
mmunist government, about conditions in the leadership of the party. The re-
ports contain much data on the leaders of the Croat Peasant Party (HSS), their
mutual relations, and especially present the views of Ivan ubai concerning
the political situation. The author also points to many facts which support the
hypothesis that the true identity of the person behind the code name Ivanevi
was Ivan Andres, a member of the highest circles of the HSS and a former mi-
nister in the government of the Kingdom of Yugoslavia.
Key Words: HSS, Ivan Andres, OZNA, UDBA, The Communist Party of
Yugoslavia

372