Depresija

dr. Paul Hauck

Zaloba Mladinska knjiga Ljubljana - Zagreb 1990
scan i obrada by krista
PREDGOVOR


Potitenost ili depresija emocionalni je poremeaj koji se ne javlja tako esto kao srdba
ili strah. Za razliku od osjeaja krivice, oaja i potitenosti, ljudi zbog srdbe ili straha ne trae
pomo psihologa, nego ih smatraju normalnim pojavama.
Za razumijevanje depresije dosad se, naalost, malo toga uinilo. Sve to se dosad
poduzimalo za uboga ovjeka koji je mrzio svoje ja, cijeloga ivota bio obuzet osjeajem
manje vrijednosti, ili vjerovao kako se ne isplati ivjeti, svodilo na standardnu medicinsku
pomo u vidu tableta protiv depresije, a ponekad i na elektrook-terapiju, a da pritom nisu bili
rasvijetljeni uzroci nastanka depresije.
Takav pristup pripada prolosti. Razvile su se nove metode koje osobi to je zapala u
depresiju omoguuju da naui prevladati svoj problem, i to praktiki zauvijek. Uz pravu pomo
i dobar savjet, to je mogue postii u kratkom vremenskom razdoblju. Moja se namjera upravo
u tome i sastoji: objasniti nain na koji ljudi sami sebe dovode u depresiju i sami je hrane,
kao i nain spreavanja buduih depresija.
Ova je knjiga namijenjena irokoj italakoj publici, kojoj u literaturi uobiajeni struni
psiholoki termini nisu tako bliski. Svoja stajalita pokuao sam objasniti na pristupaan nain,
potkrijepivi ih brojnim primjerima, kako bi bila svima razumljiva i nala svoju praktinu
primjenu u borbi protiv depresije. Uvjeren sam da e ova knjiga nekim itateljima u velikoj mjeri
koristiti, toliko ak da uzmognu posve otkloniti svoj problem, dok e drugima pomoi da
naprave prvi korak u prevladavanju depresije za ije e potpuno otklanjanje moda ipak trebati
profesionalnu pomo.
Ako ovakva pomo nije potrebna vama samima, moda e se meu vaim blinjima
nai netko kome e biti dragocjena, pa neka vam stoga knjiga poslui kao izvor korisnih
savjeta. Muu ili eni, roditeljima, djeci i prijateljima moete pomoi da prevladaju depresiju
tako to ete ih pouiti onome to ste doznali itajui ovu knjigu:
kako je za mnoge ljude, nakon to su shvatili tri glavna uzroka depresije, ivot poeo
iznova.
Bit e mi veliko zadovoljstvo ako postignem taj cilj. Zato - ne isputajte knjigu iz ruku!
Knjiga se temelji na mojim iskustvima s pacijentima koji su kao i vi patili od depresije, a kojima
sam pomogao.
Budite uvjereni da i za vas ima nade.
P. A. Hauck

scan i obrada by krista

PRVO POGLAVLJE
NOVI PRISTUP DEPRESIJI
Ubrzo nakon to sam diplomirao, zaposlio sam se u gradskom centru za duevno
zdravlje. Gotovo svaka osoba koja mi se obraala radi lijeenja patila je od neugodnih
oscilacija raspoloenja, koje se u nekim sluajevima kretalo izmeu loeg i normalnog, a u
drugim izmeu izvrsnog i normalnog. No najvie me je zbunjivala pacijentica ije je
raspoloenje postalo krajnje loe i nije pokazivalo nikakve znakove promjene na bolje.
Za mene, novopeenoga klinikog psihologa to je predstavljalo izazov pred kojim sam
se poeo osjeati nemonim. ena o kojoj je rije bila je inteligentna, dobro obrazovana i
financijski sreena. Stanovala je u vlastitoj kui i zapravo nije imala nita vie razloga da bude
potitenija od ostalih pacijenata za koje se ne bi moglo rei da su ivjeli loim ivotom. Imajui
sve to u vidu, bilo mi je teko objasniti zbog ega je ona tako potitena i zato je nita ne moe
nasmijati.
No Ruth (to nije njeno pravo ime) ve je dugo patila od depresija. Bila je prela dvadeset
i petu, a depresivna su se razdoblja poela redati jo od rane adolescencije. Dvaput ili triput
bila je na bolnikom lijeenju, primala raznovrsne tablete i prola elektrook-terapiju.
Ruth je bila est gost u centru za duevno zdravlje, gdje se ve gotovo svaki lan
lijenikog tima okuao u lijeenju njene depresije.
Prvih tjedana terapije nisam za nju mogao uraditi ama ba nita. Postajala je ak sve
potitenija, nesigurnija i sve manje uvjerena da e se ikada osloboditi svog tadanjeg
depresivnog stanja. ak je i mene poela uvjeravati u to kako je u pravu. Satima sam je znao
sluati i suosjeati s njom. Analizirao sam njene snove i traio da se prisjeti svoga djetinjstva,
te pokuao rekonstruirati njen ivot kako bih shvatio to je i gdje je polo naopako. Ukratko,
inio sam sve ono emu su me nauili, ali joj nita od toga nije moglo pomoi. Umjesto toga,
kad je primijetila da sam poeo gubiti povjerenje u svoje metode, poela se jo vie jadati.
Onda mi je poela telefonirati svakog jutra prije nego to bih otiao na posao, i govoriti mi kako
jedva moe zapoeti novi dan traei da uinim ili bar da kaem neto to bi joj dalo hrabrosti
da nastavi. Kada je dola u fazu da vie nije mogla napisati i adresirati boine estitke, i kada
je njena majka morala doi k njoj da kuha za nju i njenu djecu uvidio sam kako je dolo vrijeme
da preispitam svoje metode i promijenim ih onako kako je to nalagao zdravi razum.
U izobrazbi za psihoanalitiara upozorili su nas da nikada ne radimo s drugim ljudima
osim s pacijentima. To me sprijeilo da se povedem za svojim prirodnim instinktom i savjetujem
Ruthinoj majci da ker prepusti samoj sebi. Bilo je sasvim oigledno da je brina majka
podmetala svoja lea im bi Ruth neto polo naopako, tako da Ruth nikada nije dola u
situaciju da pokuajem i pogrekom sama rjeava svoje probleme. Prije nego to bi se Ruth
sabrala i sama suoila s nekim problemom, njena je majka ve bila tu da svu odgovornost
preuzme na sebe. Ruth bi tada, razumije se, laknulo, ali je iza toga uslijedio osjeaj inferiornosti
zbog toga to joj je bila potrebna tua pomo, i krivice zato to je tu pomo i prihvatila.
Kako sam tada bio jo neiskusan, nisam se dosjetio da je pokuam osloboditi krivice
koju je osjeala zbog prihvaanja uloge bespomonog djeteta, ve sam smatrao kako bi se
neuroza sama od sebe mogla ublaiti ako bi se majka privoljela da ker prepusti samoj sebi.
Pozvao sam njenu majku na razgovor i pokuao je nagovoriti da ker ne posjeuje niti da joj
telefonira ba svaki dan, te da se ne brine o njenom domainstvu niti da nju i njenu djecu
poziva k sebi na ruak.
scan i obrada by krista
Ruthina je majka na sreu shvatila to sam time htio postii i prihvatila moj savjet. Malo
ju je plaila pomisao na to kako e se njezina slaba i nedorasla ki snai bez oslonca na nekog
jaeg, ali se vrsto drala mog savjeta i ostala podalje od keri.
Ruth je u prvo vrijeme ilo doista loe, ali kako vie nikoga nije bilo tu da uskoi na
njeno mjesto, tako je sve poslove poela obavljati sama. Hrabrio sam je da ih obavlja onako
kako najbolje umije, da ne oekuje od sebe previe, te da svaki pa i najmanji uspjeh smatra
pozitivnim bodom. Bio sam uvjeren da e, ako bude radila svojim tempom, u dogledno vrijeme
pa trajalo to i mjesecima povratiti samopouzdanje. Umjesto da je utke sluam, kako to ve
dolikuje psihoanalitiaru, ja sam je zasipao praktinim savjetima. Savjetovao sam i savjetovao,
sve dok joj savjeta nisu bile pune ui. Ona bi sluala, raspravljala o mojim prijedlozima, odlazila
kui, isprobala neke savjete i sljedeeg me tjedna izvijestila o tome.
Prestala me nazivati svakog jutra, hvatala se ukotac s kuanskim poslovima i brinula
o djeci, a njeno se raspoloenje naoigled popravljalo. Ukratko nije prolo ni est mjeseci, a
ona se rijeila depresije i ponovno bila ona stara.
Njen me napredak ispunjavao tolikim uenjem i zadovoljstvom, da sam odluio za
sljedei sastanak lokalnih strunjaka za duevno zdravlje o svemu tome napisati referat. U tom
referatu pokuao sam analizirati uzroke Ruthina oporavka, i odvaio sam se na tezu da se
depresija, ukoliko se Ruth i dalje bude pridravala navika koje je stekla proteklih mjeseci, nee
vie vratiti. Kad se danas prisjetim te analize, postajem svjestan kako moje razumijevanje
Ruthine depresije tada nije bilo potpuno, i na koji sam nain mogao pomoi Ruth da se znatno
bre oporavi. Tada jo nisam umio rjeavati osjeaje krivice i samosaaljenja - dva njena
najvea problema - tako da sam ih dotakao samo letimice. Sreom je i to bilo dovoljno, ali u
nekom drugom sluaju moda ne bi bilo.
Na sastanku su me otro kritizirali zbog toga to sam u referatu natuknuo kako sam
kod pacijentice uspio postii trajnu promjenu. Jedan od najuglednijih strunjaka na tom skupu
pohvalno se izrazio o nainu na koji sam Ruth doveo do toga da samostalno obavlja svoje
dunosti, ali me upozorio da ne budem pretjerano optimistian u pogledu njenih izgleda za
potpuno izljeenje od depresije. Svi su znali da je depresija uglavnom psihiki problem i da se
cikliki ponavlja. Ruth je do tada ve prola kroz mnoge cikluse, i vjerojatno joj predstoje i novi.
To se dogodilo prije dvadeset godina. U toku svih tih godina, Ruth se samo jedan jedini
put nala u ozbiljnoj depresiji. Pola je na studij i sve to vrijeme izdravala se vlastitim radom.
Kao dokaz njenog ozdravljenja, svih dvadeset godina dobivao sam od nje boini poklon. Sve
to mi biva pacijentica napie je jednostavno: Ruth.

Nova teorija depresije
to mogu uiniti za vas?, pitanje je koje sam postavljao mnogim pacijentima to su
mi se kao psihologu obraali za pomo. Nebrojeno puta odgovor je bio: U depresiji sam.
S vremenom mi je postalo jasno kako je depresija izuzetno veliki problem - praktiki
svaki moj pacijent ili poznanik proao je kroz doslovno desetine depresija, od kojih je veina
bila blaga, ali su neke od njih bile poprilino ozbiljne.
Kada usporedim uestalost depresija s drugim uobiajenim emocionalnim
poremeajima, dolazim do zakljuka da se strah javlja otprilike jednako esto kao i depresija,
i da nijedno psihiko stanje nije tako uestalo kao to je srdba. U knjizi u se osvrnuti i na
pojavu srdbe zato to je u posljednje vrijeme na tu temu objavljeno nekoliko dobrih radova.
No depresija je jo uvijek niija zemlja: o tom stanju je dosta napisano, ali ne na nain koji bi
prosjenom itaocu mogao pruiti praktinu pomo.
scan i obrada by krista
Cilj je moje knjige da itaocima prenesem neka najnovija saznanja o neurozi i da im
iznesem novu teoriju depresije koju sam preispitao i formulirao na osnovi opaanja kod vie
od stotinu sluajeva.
tovie, ustanovio sam kako mi primjena teorije depresije moe pomoi da prebrodim
vlastita neraspoloenja i nastupe potitenosti koji bi me inae naglavce bacili u jad i nevolju.
Prije nego to sam poeo razmiljati na novi nain, imao sam kao i svaki drugi ovjek - mnogo
problema s prevladavanjem boli. Kad bih bio odbaen, patio sam od osjeaja manje vrijednosti
i krivice, i satima ili ak danima morao sam biti svoj vlastiti oslonac prije nego to bih se izbavio
iz tog stanja. Uistinu me strano zabrinjavalo kada bih loe uradio neki posao ili slabo proao
na ispitima, i morao sam sam traiti izlaz iz toga. To bi ponovo trajalo satima ili danima. A kada
bi se netko prema meni nepravedno ponio, u meni bi poelo narastati samosaaljenje.
Hvala Bogu, to je sada daleko iza mene. U ivotu su mi se dogaale mnoge, pa i
neugodne stvari. Priznajem da sam imao veliku sreu da se sretno oenim, da imam tri krasne
keri i da su mi roditelji jo zdravi. Po zavretku studija nisam bio nezaposlen, tako da moda
nisam imao razloga da budem ozbiljno potiten poput nekih drugih ljudi. Siguran sam da bih i
ja jednako loe reagirao na neuspjeh u bilo kojem od ta tri podruja moga privatnog ivota.
Zapravo mislim kako bi me svaki od uobiajenih neuspjeha potresao, ali sam isto tako uvjeren
da bih se sada, kada mnogo vie znam o depresiji i nainu na koji se postupa u takvom sluaju,
s tim neuspjesima mogao mnogo lake uhvatiti ukotac.
Iskreno reeno, ne sjeam se vie koliko godina nisam bio u depresiji. Sada znam
preivjeti teke trenutke (ako oni nisu znatno nadmoni), a tome sam nauio i stotine drugih
ljudi. Pri tome se ne radi toliko o tome da ovjek naui savladavati katastrofe, koliko sitne
svakodnevne tekoe. Ako se moemo nositi sa svakodnevnim razoaranjima, neuspjesima
ili odbacivanjima, onda je problem potitenosti praktiki prevladan.
Nekad se smatralo da je depresija neto nasljedno, neto poput smeih vlasi ili plavih
oiju. To je bio glavni razlog to se tako dugo gotovo nita nije uradilo za lijeenje toga stanja.
Ljudi su jednostavno odustali od pokuaja da promijene neto to im je, navodno palo u
nasljee. No kako se to miljenje poelo mijenjati, lijenici su poeli isprobavati lijekove i
elektrook-terapiju, i oba su se naina pokazala uspjenim do izvjesne granice, posebno u
teim sluajevima depresije. No blai sluajevi depresije, o kojima biste mogli popriati s
muem, enom ili najboljim prijateljem nikada nisu postali predmet neke posebne panje
strunjaka, pa tako se nisu ni prouavali, a kamoli objasnili. Za Freuda je, dodue, veza izmeu
osjeanja krivice i depresije bila oigledna, ali je krenuo krivim putem kada je insistirao na tome
da osjeaj krivice izazivaju djetetove seksualne fantazije o roditeljima. Neke druge njegove
ideje su imale smisla, no nisu mogle puno pomoi ovjeku koji je upravo dobio otkaz.
Moda ima istine u tome da smo svi mi roeni sa sklonou k depresiji, neki s veom,
drugi s manjom. No to ne moe biti jedini razlog kojim bi se mogao objasniti osjeaj
potitenosti. Teko da bi se ita moglo uraditi da je to tono. Mi smo ipak u mogunosti da
druge ljude nauimo tome da prebrode depresiju. Iz toga se potpuno opravdano moe zakljuiti
sljedee: ljude je prethodno netko nauio da budu potiteni. Kada se zbog neega uzrujate,
onda je za vas takva vaa reakcija potpuno prirodna stvar, jer ste naslijedili nesavrenu glavu
kakvu je itav niz ljudi koji su takoer naslijedili nesavrenu glavu izvjebao da postupa voena
iracionalnim porivima. Kamo god da pogledate, u asopise, televizor ili u kino-dvoranama, bez
obzira koga da sluate, svoje roditelje, uitelje ili prijatelje, postoje sile koje vas tjeraju, a da
toga niste ni svjesni, da budete neurotini. One su vas nauile da budete depresivna osoba,
ali sada ovisi o vama samima da popravite tetu koja vam je nehotice nanesena.
Morate nauiti misliti na nov nain, a o ljudima ili dogaajima stvoriti nove stavove.
Kako to uraditi? Depresiju pokuajte zamisliti kao neki kolski predmet, poput geometrije,
povijesti ili umjetnosti, a razgovor s psihijatrom kao neku vrstu teaja o zdravom ivotu, iji
vam voditelj propisuje knjige za itanje i od vas trai da ga jednom \ tjedno ili jo rjee posjetite
scan i obrada by krista
u njegovoj uionici-ordinaciji, gdje on obino dri nastavu za jednog, a ponekad i za skupinu
studenata.
Pokuavam vam samo objasniti da nemate nikakvog razloga da se osjeate drugaiji
od ostalih ljudi ili udni zbog toga to patite od potitenosti. Vi ste takvi kakvi jeste zbog toga
to su vas nauili da budete takvi, i to upravo isto onako, kako su vas nauili da govorite
materinji jezik. Ono to ste nauili je veim dijelom - smee, ali vi ste ga dobro usvojili. No kad
vam je polo za rukom da nauite neto takvo, onda vam nee biti odve teko da za promjenu
nauite i nekoliko razumnih ideja. Dokazali ste da ste sposobni shvatiti neurotske ideje. to
vas spreava da shvatite neke zdrave ideje? I to je mogue postii, iako to nee biti ba lako
kao to se u prvi mah ini.
Za oslobaanje od depresivnih navika za neke e biti dovoljna samo jedna knjiga. Ona
vam moe pokazati u emu grijeite, u kakvim kliejima mislite i kojim ih novim mislima ili
navikama valja zamijeniti.
No tvrditi da se itanjem knjige koja nudi savjete moe odstraniti svaka vrsta depresije
ne bi bilo realno, i to zbog toga to se depresija pojavljuje u razliitim stupnjevima intenziteta.
ovjek se moe osjeati neodreeno potiten ve samo zbog toga to je izostao oekivani
telefonski poziv. Netko drugi e se zbog prometne nesree osjeati toliko kriv da e mu biti
neophodno kratko bolniko lijeenje i terapija elektrookovima. Ova knjiga e najvie pomoi
onima sa blaim problemima, ali moe koristiti i onima koji pate od jaih depresija.
Nauiti ublaiti jedan ozbiljan problem, kad ga se ve ne moe posve otkloniti, jednako
je vrijedno truda kao i upoznavanje s mehanizmima depresije i nainima ublaavanja toga
stanja.
Neke su depresije uzrokovane fizikim a ne psihikim iniocima, i njima bi se morao
pozabaviti va lijenik. Depresije koje nastaju bez nekog oekivanog razloga mogu biti
posljedica promjena u razini biogenih amina u mozgu, poremeaja ravnotee vode i elektrolita
ili pak stanja koje se naziva hipoglikemijom. Hipoglikemija oznaava pomanjkanje eera u
krvi, pomanjkanje glukoze - hrane kojom se hrane sve stanice u tijelu. Ljudi koji pate od
hipoglikemije osjeaju se nemirni, razdraljivi, pate od vrtoglavice ili su potiteni - ponekad sve
to u isti mah. Neki strunjaci smatraju da od niske razine eera u krvi pate osobe koje boluju
od odreenih oblika duevne zaostalosti, shizofreniari, ali i alkoholiari.
Ako niste sigurni da se kod vas ne radi o takvom sluaju, posjetite svoga lijenika i
zatraite da vas podvrgne testiranju. No ako mislite da se u vaem ivotu moe pronai ono
to je moglo izazvati vau depresiju, onda je ipak rije o sluaju psiholoki uvjetovane
depresije, i morali biste nastaviti itati ovu knjigu.

Tri glavna uzroka depresije
1. Samookrivljavanje
Ako sami sebe neprestano kritizirate i mrzite, te smatrate da na svijetu nema goreg
ivog bia od vas, siguran ste kandidat za depresiju. Sve dok si od svakog problema stvarate
mali pakao, nema nikakve razlike u tome to je razlog vaeg samookrivljivanja, bilo da je rije
o tome to niste bili unaprijeeni na radnom mjestu, ili o tome to niste postali pobjednik u
godinjem kuglakom prvenstvu, ili pak samo o tome to vas je netko propustio pozdraviti. Ako
zbog toga budete krivili sebe, depresija je ve na vidiku. I ako si zbog svega toga budete
dovoljno dugo predbacivali, nedvojbeno ete postati uznemireni, na rubu suza, mualjivi i
neraspoloeni, a moda ete poeljeti i da se bacite u najbliu rijeku.
scan i obrada by krista
Ako se pak budete samo malice krivili za neto, osjeat ete se samo nelagodno i u
svakom sluaju neraspoloeno. To stanje nije tako ozbiljno, ali vam moe pokvariti veernji
izlazak, unititi posjet ili zabavu, te ozlovoljiti ljude oko vas.
2. Samosaaljenje
Drugi je najbolji nain da padnete u depresiju taj da ponete saalijevati sebe. Ronite
li suze zbog toga to su se prema vama nepravedno ponijeli, uskoro ete postati potiteni.
Napravite li paeniko lice kako biste potaknuli suosjeanje drugih ljudi, ve ste na putu k
depresiji. Mislite li da vam svijet mora pruiti dostojan nain ivota, i ustanovite li kako je pri
tom nepravedan, ve ste u depresiji.
Za mnoge e to ljude predstavljati pravo iznenaenje, ali je krajnje vrijeme da shvate
kako su svi ti zahtjevi - da se s njima pravedno postupa, da njihova ljubaznost bude uzvraena
Ijubaznou, i da svijet bude uglaen - zapravo neurotini. Ako vjerujemo u te besmislice,
postat emo bez ikakve sumnje potiteni; bit emo povrijeeni i ljuti ako se stvari ne budu
odvijale onako kako mi to zamiljamo.
Ako elite nauiti izbjegavati depresiju, morat ete shvatiti da je nepravedno i
nezahvalno ponaanje u zamjenu za vau panju i ljubav prije pravilo nego izuzetak. to bre
budete shvatili da stvari u svijetu nikada nee biti drugaije, prije ete postati zdravijom
osobom.
3. Saaljenje prema drugim osobama
J ednako kao to moete pasti u depresiju kada slomite nogu, moete postati potiteni
i onda kada netko drugi slomi nogu. U svijetu nevoljama nema kraja, pa je on stoga pun prilika
za poistovjeivanje s milijunima sirotih dua, a da se ne govori o brigama i nevoljama ue
obitelji. Uistinu, tuge i alosti u obitelji vrlo su stvarne, ponekad ak i patetine. No ako budete
saalijevali dijete koje hoda na takama, ovjeka kojem je izgorio krov nad glavom, majku koja
je u ratu izgubila sina, postat ete jednako potiteni kao da za to okrivljujete sebe, ili kao da se
radi o vama samima pa se zbog toga morate saalijevati. Bez obzira na to to ju je izazvalo, u
svim sluajevima rije je o istoj depresiji koja moe postati jednako duboka kao i sama bol. No
u jednu stvar moete biti sasvim sigurni: bol koju osjeate je bol najgore vrste.
Eto, to su po mom miljenju tri glavna razloga za emocionalnu depresivnost kod mnogih
ljudi. Na sljedeim stranicama saznat ete zato okrivljujete sami sebe i mislite da za to imate
razloga; zato saalijevate sami sebe i mislite da za to imate opravdanja; zato saalijevate
druge osobe i zato se osjeate muno ako radite drugaije. Saznat ete, nadalje, zato niste
u pravu i zato radite glupu i pogrenu stvar kada zduno mrzite sami sebe; zato vas
samosaaljenje pretvara u vlastitog najgoreg neprijatelja; zato saaljenje prema drugim
osobama podriva vae samopouzdanje.
Predoit u vam ime sve te radnje opravdavate, i pokazati vam kako morate promijeniti
svoja uvjerenja da biste izbjegli budue depresije. Ne gubite svaku nadu, svi koji ste potiteni.
Ne isputajte knjigu iz ruku! Nemate to izgubiti, ali moete zato mnogo toga stei.

scan i obrada by krista

DRUGO POGLAVLJE
SAMOOKRIVLJIVANJE
Kada kaem svojim pacijentima kako bi se mnogo bolje osjeali kad nikada ne bi imali
osjeaj krivice, oni me gledaju kao da sam siao s uma. Kako da se ovjek nikada ne osjea
krivim kada mu vladanje ne moe biti savreno?, pitaju me tada. Odgovor je u stvari vrlo
jednostavan: ako ste uradili neto ime ste drugima nanijeli nepotrebnu bol, ili neto to
smatrate loim ili nemoralnim -priznajte: Kriv sam. Nemojte uraditi nita manje ni nita vie
od toga. Uvjeravam vas da vas u tom sluaju vae loe ponaanje nee onespokojiti pa ete
svoja (ne)-djela moi promatrati smireno i objektivno. Malo ete ak i promisliti o njima pa ete
u budunosti izbjegavati da ih ponovite.
Ali veina ljudi u takvim sluajevima priznaje svoju krivicu zbog loeg ponaanja, a
zatim se i osjea krivim. Sva nevolja nastaje iz , tog drugog koraka. Ljudi sami sebe uvjeravaju
kako su, zbog toga , to su se prema nekome loe ponijeli, loi, zli i bezvrijedni.
to to znai osjeati se krivim? To znai da ste sebe okarakterizirali svojim
ponaanjem. Taj proces obino tee ovim tokom: Bio sam grub prema konobaru. Kriv sam.
To znai da sam lo. Ili: Kriv sam to sam omalovaavao svoju enu. Zbilja nita ne
vrijedim.
Sudite sebe po svom ponaanju. Ako se dobro vladate, onda mislite kako ste vrijedni
divljenja. No im se loe vladate, postajete bezvrijedni. No imate li u tome pravo? Zar uvijek
moramo vrednovati sami sebe? Zasluujemo li medalju ako smo nekoj starici ljubazno pomogli
da prijee cestu? Zar smjesta moramo zamrziti sebe ako smo neku drugu zgurali sa plonika?
Znam da ete mi spremno odvratiti da se zbog loeg ponaanja i moramo osjeati
krivima. Insistirat ete na tome da je svatko tko nekoj staroj gospoi moe uiniti neto naao,
svatko tko se izdere na konobara ili tko vlastitu enu grdi pred svima jedna strano loa osoba.
Takva je osoba jednostavno bezvrijedna, pokvarena, zla. J ednom rijeju: loa. No nije tako.
Za vae loe ponaanje uvijek se i moe nai dobar razlog, koji je u stvari toliko opravdan da
si s punim pravom moete sve oprostiti.

Tri razloga da ne okrivljujete sami sebe
1. Glupost
Glupou smatram nedostatak inteligencije da uradim neto onako dobro kao to bih
to elio. Od jedne duevno zaostale osobe teko moemo oekivati da se ponaa bez greke.
No ak i ako se radi o osobi koja nije intelektualno zaostala, njena inteligencija moe biti
ograniena na razne naine pa joj stoga moemo lako oprostiti loe ponaanje. Uzmimo kao
prvi primjer duevno zaostalo dijete.
J ohnijev kvocijent inteligencije iznosi otprilike 60. Ima oko osam godina, voli da uzima
stvari i da ih opipava. Jednoga dana ude u vau kuu, nae kutiju ibica i pone se igrati s
njima. Sasvim sluajno izbije poar i netko biva ozlijeen. Stvar koju je Johny uinio je vrlo
nesretna, ali zar emo ga zbog toga nazvati loim i zloestim djetetom? Nadam se da neemo.
Naposljetku, nije ga zloa potakla na igru sa ibicama, nego djeja radoznalost. Nizak mu
stupanj inteligencije nije dozvolio da opazi opasnost koja prijeti. ak i da je cijela kua do
temelja izgorjela, a svi ukuani u njoj nastradali, injenice bi ostale nepromijenjene. Johny bi
uistinu bio kriv za to uasno djelo, ali bi bilo glupo od njega oekivati da se zbog toga osjea
krivim, budui da se on ponaao na jedini mogui nain na koji zaostala djeca uope i mogu
scan i obrada by krista
postupati sa ibicama: neinteligentno. Stoga bi od odraslih osoba bilo glupo da se deru na
njega i da ga grde, pokuavajui da ga uine potitenim. Ukratko, mi bismo morali suditi djelo,
a ne dijete. Ono samo nije loe; loa su njegova djela.
Uzmimo sada jedan mnogo uobiajeniji primjer, ovaj put jednu mladu djevojku. Njeni
roditelji ele da ona naui svirati klavir. No ini se da ona nema neke posebne nadarenosti za
taj instrument, ni dara za glazbu uope. Njeni su rezultati slabi, sporo ui i nema uho za glazbu.
Jednom rijeju, kada je rije o glazbi, njena je inteligencija ograniena. Mogli bismo tvrditi kako
je ona u tom, samo u jednom od mnogih podruja ivota, zaostala i trajno nesposobna da
postigne bilo kakav uspjeh.
Zar biste tu djevojku smatrali loom samo zbog toga to je njezina svirka na klaviru bila
loa? Naravno da ne biste. Obino ne bismo doli u iskuenje da je sudimo po njenom
klavirskom umijeu jer se, zapravo, nije dogodilo nita strano.
2. Neznanje
Pretpostavimo da nije rije o duevno zaostaloj osobi i da je ta osoba uradila neto
zaista loe. Hoemo li iz tog zakljuiti da je ona bezvrijedna i loa?
Zamislite se u ulozi mladog oca ija je supruga odluila jedne veeri izai, a njega
ostavila da se brine o bebi. Dijete plae i vi vidite kako je potrebno promijeniti mu pelene. J edna
od velikih sigurnosnih igala kojima su pelene privrene se zaglavila, i vi je, u namjeri da je
otvorite, nepanjom gurnete prejako i pritom ozlijedite dijete.
Shvatljivo je da se smatrate krivim zbog toga to ste ozlijedili dijete, ali se zbog toga ne
biste smjeli osjeati krivim. Naravno, to ne znai da biste se svojoj greci morali radovati. To
bi, blago reeno, bilo neurotino. Osjeati se krivim znailo bi da vi smatrate kako se nije smjelo
dogoditi da povrijedite bebu, a razmiljati na takav nain je ista glupost. Pa vi ste naposljetku
samo jedan nespretan i neiskusan otac koji svoje dijete voli i eli mu dobro. Znajui sve to,
valjalo bi se zapravo uditi ako s vremena na vrijeme, dok se ne uvjebate, ne biste povrijedili
svoje dijete. Vi bebu niste povrijedili iz mrnje, nego zbog toga to ste jo velika neznalica.
Postupno ete se uvjebati u brizi oko djeteta.
Neznanje zapravo znai to da neku vjetinu jo niste savladali, dok glupost
podrazumijeva da vam to nikada nee poi za rukom koliko god se trudili. ak i genij moe biti
velika neznalica i mnoge stvari nee znati napraviti kako valja sve dok ne doe u priliku da ih
naui.
Osjeaji krivice su veliki problem koji esto mui mnoge majke, jer misle da su svoju
djecu loe odgojile. Djeca su im se moda poela drogirati, propala u koli, ili se dogodilo da
im je ker zatrudnjela. Paljivim prouavanjem takvih sluajeva mogu se lako pronai primjeri
loih odgojnih postupaka. Ja se zapravo vrlo esto slaem s miljenjem tih majki da su one
loe majke i da su svoju djecu loe odgojile, ali im smjesta istiem injenicu kako nemaju prava
da zbog svojih propusta mrze same sebe. to god da su u odgoju svoje djece pogreno uinile,
uinile su to iz ljubavi i u najboljoj namjeri. Moda su voljele i vie nego to je to bilo dobro za
djecu, ili su u namjeri da svoju djecu zatite od ozbiljnih pogreaka bile suvie revne pa su im
dodijavale svojom pretjeranom savjesnou.
One nisu bezvrijedne osobe, nego loe majke. A zato da to i ne budu? Mnoge od njih
imale su vlastite emocionalne probleme. No veina ih uglavnom nije bila upuena u probleme
s kojima se ovjek sree u odgoju djece. Ako ve nisu umjele pravilno postupati s buntovnim
potomstvom, zato bi se morale jo i prekoravati i osjeati krivima zbog toga to jesu krive?
J a na te greke gledam iz jednog drugog ugla. Pokuavam tim enama ukazati na
injenicu da primjerice nikada nisu pohaale neko predavanje iz psihologije. Mnoge od njih
nikada nisu proitale najbolje knjige o odgoju djece. Traim od njih da prestanu biti tako stroge
prema sebi i da se ne osjeaju krivima zbog toga to je u odgoju njihove djece neto polo
scan i obrada by krista
naopako. Pa zar su mogle uraditi neto emu ih nitko nije nauio? Veina ih je samo slijedila
loe odgojne postupke koje su njihovi vlastiti dobronamjerni roditelji neko primjenjivali na
njima samima. A zato da urade drugaije? Zato da ne oponaaju one odgojne metode koje
su cijeloga ivota imali priliku iskusiti na vlastitoj koi?
Njihove probleme s djecom iznova stvaraju neznanje i nepoznavanje boljih odgojnih
metoda, a ne neka loa osobina u njima samima zbog koje bi se trebali kriviti.
Pogledajmo pada jedan mnogo ozbiljniji sluaj. Pretpostavimo da neki tinejder ui
voziti auto. Dolazi tako na raskre upravo u trenutku kada grupa kolske djece prelazi na
drugu stranu ulice. Umjesto na konicu, on sluajno nagazi na papuicu za gas, projuri kroz
raskre i pritom usmrti nekoliko uenika.
Ne treba spominjati kakva bi to tragedija bila za roditelje te djece. Oni bi ga najradije
linovali, a i njegovi roditelji e na njega biti strano ogoreni. No najgore od svega, on e i
sam sebe kriviti za tu nesreu, i to tako ozbiljno da e sigurno zapasti u depresiju. On jest
krivac odgovoran za smrt te djece. No mora ii se zbog toga i osjeati krivim?
Ne! Ne smije se osjeati krivim - on ima valjan razlog kojim se moe opravdati izazvana
nesrea: neiskusan je, neuvjeban, i jo uvijek nesiguran za upravljaem. Da je bio iskusniji,
ne bi dolo da tako ozbiljne pogreke, iznova, kriv je zbog svog neznanja, a ne zbog toga to
bi bio zao sam po sebi.
U sebi moete osjeati kako neto nije u redu s ovakvim zakljuivanjem i kako je ono
moda ak i opasno. Pa to e onda sprijeiti ljude da sve vrijeme ne budu zli i da ne mare za
svoje loe postupke, ako ih ne budemo krivili za poinjene greke i ako ne budemo oekivali
da se zbog neije smrti osjeaju krivima?
Zaboravili ste na to da glupi ljudi i neznalice uope nemaju namjeru da se ponaaju
loe, ili da ne mogu shvatiti zato je njihovo ponaanje loe (kao to je sluaj s duevno
zaostalom djecom). No u svakom ste sluaju u pravu ako smatrate da se ipak neto mora
poduzeti kako biste sprijeili da vam duevno zaostalo dijete iz susjedstva jednog dana ueta
u kuu i sluajno je zapali. Razumije se da se neto mora poduzeti i u sluaju mladog vozaa,
da on pri dolasku na pjeaki prijelaz ne postane tako smuen i ne razlikuje papuicu za gas
od konice.
Ponajprije, pokuat emo biti paljiviji pa neemo ostavljati irom otvorena vrata tako
da djeca iz susjedstva mogu u svako doba dana uetati u na dom. Isto tako, moemo se
pobrinuti da ibice, ali i druge opasne predmete, puke, noeve i slino ne ostavljamo djeci
nadohvat ruke.
to se tie mladih ljudi koji tek ue voziti, valjalo bi ih prije nego to ih pustimo na ulici,
u sigurnosti terena vozake kole, na nekoj usamljenoj cesti ili polju, dobro izvjebati u brzom
koenju. Na taj nain sprijeili bismo nesree ove vrste. Vika na krivca nakon poinjene tete
malo koristi, ali moe mnogo nakoditi. Prije svega, osjeaj krivice dotinu osobu toliko
zbunjuje da jednostavno ne moe stati i na trenutak porazmisliti o tome kako je u stvari dolo
do nesree i to bi valjalo poduzeti da se tako neto ne ponovi u budunosti.
3. Poremeaj
Dosad ste ve sigurno mogli zakljuiti kako postoji samo jedna vrsta neoprostivog
ponaanja: ono namjerno, uz potpunu svijest o moguim posljedicama. Uzmite sluaj bistrog
studenta s Ql 130, koji je toliki danguba da mu prijeti iskljuenje s fakulteta. On je toga vrlo
dobro svjestan, i zna da bi sve ispite mogao poloiti s lakoom, samo ako bi se odrekao
djevojaka i pia. Insistirat ete na tome da bi se trebao osjeati krivim - inteligentan je i zna da
tako upropatava karijeru. No on i dalje srlja u propast.
scan i obrada by krista
Oigledno je da se ponaanje tog studenta ne moe opravdati glupou ili neznanjem,
ali se moe ustvrditi kako je rije o emocionalnim poremeajima. Kako da inae protumaimo
njegovo glupo ponaanje? Drugim rijeima, takva osoba nije ni zla ni bezvrijedna iako novac
svojih roditelja prosipa uzalud i nanosi im veliko razoaranje. Takva je osoba neurotina,
osvetoljubiva ili uplaena.
Taj student ima neke emocionalne probleme koji ga sile da se ponaa na tako idiotski
nain. Da imate njegove probleme, moda biste se i sami ponaali na isti nain.
Poznavao sam mnogo studenata koji su bili daroviti i mnogo obeavali, ali su se
ponaali na upravo opisan nain. Nakon analize, njihovi su se problemi uglavnom sveli na isto:
svi su osjeali veliki strah pred time da se moda nee pokazati doraslim velikim oekivanjima
svojih roditelja. Jednostavno se nisu mogli suoiti s porazom koji su vjerovali da bi doivjeli da
su makar pokuali ispuniti ta oekivanja. Kad vas cijeloga ivota hvale kako ste divni i pametni,
i kako ete jednog dana sigurno postati ef banke, valja vam ivjeti s tekim teretom na leima.
Umjesto da svojoj obitelji objasnite kako ste sasvim obina osoba, radije ete dopustiti da vas
izbace iz kole jer time stjeete priliku da svoje odustajanje pripiete tom neuspjehu, a ne
svojim ogranienim sposobnostima koje vai roditelji nikada nisu htjeli uvaiti. Tako ete se
osjeati manje krivim kad kaete kako su vam studije propale zbog toga to ste jurili za
djevojkama nego ako priznate kako ipak niste nikakav genijalac.
No pretpostavimo da se uope ne radi o strahu. U pitanju bi mogao biti jo jedan
ozbiljan emocionalni problem: pakost. Moda su vas roditelji prisilili da studirate medicinu, iako
je mrzite iz dna due. Svojim besposliarenjem elite se osvetiti roditeljima zato to vam nisu
dopustili da postanete kakav umjetnik, bez obzira na to to time sami sebi radite naao. Vai
su rezultati posvuda jednako loi - ukljuujui i sposobnosti koje bi vam bile potrebne ako bi
ikada krenuli na neku umjetniku akademiju. Stjeete tako neke teko iskorjenjive loe navike
koje biste takoer morali prevladati ako bi vam uspjelo da svoje roditelje privolite na to da
promijene miljenje. Sve vam je to dobro poznato, ali putate stvari da idu svojim tokom.
J ednom rijeju, vi ste neurotiar i nikakvi vas argumenti ne mogu zasada potaknuti da
promijenite ponaanje.
ivotni cilj vam se u tom sluaju sastoji u jednoj od sljedee dvije stvari: pokuavate da
namjernim neuspjesima ne iznevjerite nade koje vai roditelji polau u vas (paradoks) ili ste
toliko zaokupljeni ljutnjom koju osjeate prema njima da vam pored toga nita vie nije vano.

Nikada, nigdje i nizato ne okrivljujte sami sebe
Kada ste krivac za neto i kada se pritom osjeate krivi, rije je o sluaju
samookrivljivanja. Nema nieg nezdravijeg od toga.
Moja je namjera da vam pokaem kako se moete oduiti od toga da sami sebe
okrivljujete. Nadam se da e mi na sljedeim stranicama poi za rukom objasniti vam kako
samookrivljavanje izaziva neurozu, koje su sve njegove posljedice i kako mu se moe
oduprijeti. Dopustite mi da na poetku objasnim to smatram pojmom krivice.
Krivica podrazumijeva dvostruki napad: jedan je uperen protiv vaih postupaka, a drugi
protiv vae linosti. Ako se nazovete nespretnjakoviem kad prolijete tintu po namjetaju, onda
reagirate razumno. A ako niste razumni, napast ete sami sebe i obasuti se raznim pogrdama
- samo zato to ste bili nespretni. Moda ste bili nepaljivi ili su vae radnje bile neusklaene.
Moda ste to uradili s namjerom da nekome napakostite. No nijedan od nabrojanih razloga nije
dovoljno jak da biste se odmah morali osjeati otpadnikom. Ako mislite da ste otpadnik, onda
ste se ve poeli okrivljivati.
scan i obrada by krista
Poznajem ovjeka koji je u prometnoj nesrei sluajno izazvao smrt prolaznika. Strano
si je predbacivao zbog nepaljive vonje, i nije si elio oprostiti to to je nehotice skrivio smrt
druge osobe. Godinama se okrivljivao zbog toga i moralo je proi desetak godina u kojima su
depresije smjenjivale jedna drugu, da ovjek shvati kako su i njegove depresije i
samookrivljivanje posve neurotine pojave.
Samookrivljavanjem izdajete samom sebi neku vrstu kolske svjedodbe. U koli se
jasno zna kada ste dobili peticu iz zemljopisa, etvorku iz povijesti ili materinjeg jezika i slino.
To ne znai da ste i kao linost odlika ili vrlo dobar. Morate razlikovati kolski predmet od
sebe - ljudskog bia. Ako to ne uradite, uskoro ete vjerovati kako ste sjajni ako dobijete peticu,
a bezvrijedni ako vam se zalomi jedinica. To se vrlo esto dogaa. Takvo se poistovjeivanje
prenosi i izvan kole, a sree se i u svakodnevnom ponaanju ljudi. ena koja prekri pravila
svoje vjere time to je pobacila bit e uvjerena kako je njezin in duboko nemoralan, a na sebe
e poeti gledati kao na nemoralno ljudsko bie. Ona e sebe ocjenjivati svojim postupcima.
Samo onda kada se ponaa savreno i besprijekorno, smatrat e sebe vrijednom osobom.
Oito je da je svima koji slijede ovu filozofiju upravo sueno da veliki dio vremena budu u
depresiji, jer se nitko od nas ne moe uvijek ponaati savreno. Kada doemo do ovog pitanja,
pacijenti me obiavaju pitati sljedee: Kako da razluim svoje ponaanje od moje stvarne
osobe? Pa mene ine moja djela. U sljedeem poglavlju opisat u tehnike za prevladavanje
depresije i naine na koje ovjek moe nauiti da razluuje izmeu svog ponaanja i svoje
stvarne osobe. Zasada bih vas samo htio uvjeriti kakvu opasnost predstavlja samookrivljivanje
i to tako to u vam pokazati neke njegove pogubne posljedice.

Samookrivljivanje je nasilje nad vlastitom osobom
Razmislite na trenutak to se dogaa u sluaju kada za neto okrivljujete sami sebe.
Ponajprije, smatrat ete se nedostojnim da i dalje pripadate ljudskoj vrsti, stvorom koji vie
nema nikakvog pribjeita. Posipat ete se verbalnim pepelom po glavi i bit ete sami sebi
prljavi iako to drugi ljudi uope ne primjeuju. Mazat ete se katranom mrnje i posipati perjem
nevidljivog prezira. Ponekad ete se kazniti i fizikom boli: uarenom cigaretom ili namjernom
povredom pri brijanju. Prema sebi se odnosite kao da bi ljudi morali na vas pljunuti ili od vas
bjeati kao od kuge. Ne smatrate li da se zapravo radi o nasilju nad samim sobom?
Pretpostavimo sada kako vam sve to ini netko drugi, a ne vi sami. Zar ne biste pokuali
obraniti goli ivot i sprijeiti tu osobu da postupa s vama na tako sramotan nain? Pa naravno!
Bili biste stvarno ludi kad to ne biste uradili. No kada ste vi sami taj nasilnik, onda se ne bunite
protiv nasilja, nego, tovie, uivate u njemu mislei kako ste to i zasluili. Vjerujui da
muenjem samog sebe ispirete sa sebe grijehe, to vam nasilje predstavlja pravo zadovoljstvo.
No ako vam ono godi, to imate protiv toga da vas mui netko drugi, a ne vi sami? Dosljedno
tome, svi bi oni koji sebe zbog neega okrivljuju morali bi otii iza reetaka i dobiti pravu
pravcatu kaznu, morali bi raditi u kolonijama gubavaca ili se prijaviti u dobrovoljake odrede
samoubojica. Ma koliko to moe zvuati udno, veina onih koji ustraju u samookrivljavanju
doista rade neto slino. Izlau se raznim opasnostima, propasti, bankrotu, vjerujui da su
toliko bezvrijedni pa sve to s pravom i zasluuju. Mnogi ipak ne idu tako daleko, ve se
kanjavaju u potaji, proklinju u sebi svoj ivot pokuavajui u isti mah sakriti tu mrnju prema
samom sebi pred drugim ljudima, i rijetko kada shvaaju kako sami sebi nanose golemu
nepravdu.

Okrivljavanje je opasno
Okrivljavanje je loe ne samo onda kada je upravljeno spram vlastite osobe, nego i
onda kada je usmjereno na druge ljude. U ovom posljednjem sluaju, rada mrnju, ljutnju i
nasilje. Ako se prisjetite onoga to sam rekao u vezi samookrivljavanja, lako ete uvidjeti kako
scan i obrada by krista
je okrivljivanje drugih osoba jednako pogubno. Skloni ste tome da loe ponaanje drugih ljudi
smatrate znakom loeg karaktera. Pri tome te ljude poistovjeujete s njihovim ne(djelima). Ako
su uinili neko dobro djelo, smjesta ete pomisliti kako imate posla s dobrim ljudima; loa djela
- loi ljudi. Glupost! Ponovno ste pobrkali osobu s njenim djelima. Svo nasilje u svijetu, svi
ratovi, muenja i ubojstva praktiki bi se mogla svesti na uvjerenje da a) na svijetu ima loih
ljudi i b) da se loe ljude mora okriviti i otro kazniti. Nema sumnje da je neophodno strpati ih
u zatvor ve radi nae sigurnosti, ali bi kanjavanje i ubijanje tih loih ljudi bilo u stvari
jednako onom nedjelu kojim su se oni sami prouli.
No nemojmo sada ii u takve krajnosti. Veina nas i ne poznaje osobno nekog ubojicu,
tako da emo opasnosti koje proistjeu iz samookrivljavanja mnogo bolje moi objasniti na
jednom svakodnevnom primjeru. Va mu je upravo kupio novi auto, iako se oko toga nije
prethodno posavjetovao s vama. Vi niste imali ni najmanju namjeru da si priutite jo jedan
automobil, ali biste bili spremni prijei preko toga. No nije vam pruio ni ansu da sudjelujete
u izboru modela ili boje. I to nakon svega to ste za njega uinili! Pa bili ste prema njemu i vie
nego fer, a sami se ne usuujete potroiti ni dinara bez njegova pitanja. Smatrate kako je
postupio vrlo nepravedno (posve ste u pravu) pa mu se osveujete tako to mu servirate stvari
koje su vas na njemu oduvijek smetale. Prvo ste ga propisno ispsovali, potom ste ga gaali
nekim predmetom, a nakraju odlazite plaui u spavau sobu, pokuavajui ga uiniti
mizernim. Jo je djelotvornije ako imate kupaonicu koja se moe zakljuati iznutra.
Ne radi se ni o kakvoj izmiljotini. Takve stvari se povremeno dogaaju u gotovo
svakom kuanstvu. U nekim je to domovima svakodnevni obred - poput jutarnjeg umivanja.
U spomenutom sluaju, ena je muu predbacivala nepromiljenost. Razmiljala je
zapravo na ovaj nain: Loe se ponio prema meni. Kriv je. S njom e se u tom sloiti i 99%
ljudi. Ali ja prosvjedujem. U emu ona grijei? Kao prvo, njen mu je, kao i ona sama, samo
jedno nesavreno ljudsko bie, to znai da mora imati i neke mane. to bi ona htjela ako ve
bezobzirnost ne smatra njegovom najveom manom? Moda bi bila sretnija da je on silovatelj
ili napastvovatelj djece? Pronevjeritelj moda? Ne?! U tom ga sluaju mora prihvatiti onakvim
kakav jest, te bez i najmanjeg uzrujavanja poduzeti neto Kako bi ga odvikla od loeg
ponaanja. Umjesto toga, ona mu je samo dala novi povod za mrnju, tako da e ubudue biti
sposoban otii u grad i kupiti slona, nita je ne pitajui.
Takvo je okrivljivanje vrlo opasno jer otuuje ljude, rui brakove, izaziva kod rtve
osjeaj krivice i potitenosti, a za va krvni tlak i ireve na elucu stvara pravi mali pakao. Ne
moe se ovjek razbjesniti na neku drugu osobu, a da i sam zato ne plati svojem Poznavao
sam neke ljude kojima su lijenici preporuivali da se ne uznemiravaju zbog svake sitnice jer
imaju vrlo slabo srce. No ti se ljudi nisu na to obazirali, nastavili su se iz dana u dan ljutiti zbog
milijun raznih stvari, a na kraju su zbog toga sami platili raun. Netko je jednom rekao kako je
ljutnja u stvari cijena koju ovjek plaa za tue greke.

Iza samookrivljavanja krije se tatina
Sve ono ega se sjeate kada danas pomislite na trenutke u kojima ste se zbog neega
osjeali veoma krivi su osjeaji manje vrijednosti, bezvrijednosti ili iskljuenosti iz ljudskog
drutva. Poniznost, nedostatak samopouzdanja i loe miljenje o vlastitoj osobi su zajednike
osobine svih ljudi koji pate od depresije, pa stoga moja tvrdnja kako su svi ti samomrsci
zapravo vrlo tate osobe mora zvuati prilino neumjesno. No ipak je tako.
Nedavno mi je dola adolescentica i rekla kako joj se dogodilo da je zatrudnjela i da se
zbog toga osjea tako mizerno da je ve pomiljala i na samoubojstvo. Dodala je jo da se
osjea strano prljavom i kako ju je stid. Teko biste doli na ideju da njeno ponaanje
nazovete tatim. Kad sam joj rekao da je ona jedna od najumiljenijih osoba koje sam ikada
imao prilike sresti, samo to nije pala sa stolca.
scan i obrada by krista
Zar ja? Umiljena!? pitala je zapanjeno.
Da, vi. Vjerujete da ste tako nevjerojatno dobri da nikada i ni u emu ne biste smjeli
pogrijeiti ili napraviti kakav promaaj.
Ali to je tono. Trebala sam biti pametnija i ne dopustiti da mi se dogodi da zatrudnim,
no to se ipak dogodilo.
A da se to dogodilo nekoj od vaih prijateljica? Biste li je okrivljivali zbog toga? Ili
moda eljeli ubiti? Biste prestali razgovarati s njom? Biste li izbjegavali njezino drutvo onako
kao to mislite da bi se drugi ljudi morali kloniti vas? Sigurno ne biste? Osim u sluaju da se
posve razlikujete od drugih ljudi, prili biste joj, stavili ruku na rame i dali joj svu podrku i
ljubav, koju biste doista i osjeali.
Da, sloila se. sigurna sam da bih tako postupila. Ali ne razlikuje li se to od mojeg
sluaja?
No da, odgovorio sam. Od ene kakva je vaa prijateljica moglo bi se oekivati da
zatrudni. Ali od nad-ene kao to ste vi, to je ipak neto drugo. Od vas se ne oekuje da radite
greke. Vi si ne moete dopustiti da jednom budete romantini i da se prepustite osjeajima.
Takvo ponaanje se moe oekivati od nekog iz gomile, od vae prijateljice, primjerice. Ali vi,
o, vi ste ipak neto posebno. Mora da pripadate nekom posebnom sloju ljudi.
Ubrzo je shvatila kako je, ne mogavi sebi oprostiti zbog nepaljivosti, bila u stvari vrlo
bahata prema sebi, dok je bila spremna da svojoj prijateljici tu istu stvar oprosti.
Tatina je skrivena osobina svih onih koji imaju obiaj da zbog raznih stvari okrivljuju
sami sebe. Oni jednostavno ne mogu podnijeti runu injenicu da su samo ljudi: nesavreni,
puni mana, skloni grekama. Ma koliko se truda ulagalo, ta se osobina nikada ne moe sasvim
otkloniti. Ti ljudi ne prestaju zahtijevati da njihovo ponaanje bude bolje od ponaanja drugih
ljudi, i misle da s pravom zasluuju da se s njima postupa na najgori mogui nain ako i dalje
budu nastavili sa svojim nedjelima.
Krajnje je vrijeme da konano shvatimo to to biti ovjek u stvari znai.
Pretpostavite da ste dragi Bog i da ste svoje svjetove odluili nastaniti savrenim
biima. Mogli biste ih sve do jednog stvoriti mudrima, izuzetno inteligentnima, zapanjujue
brzih refleksa, bez doba mladosti i starosti. Napokon, ni dragi Bog ne moe stvoriti savreno
novoroene, jer beba je, po definiciji, jo nerazvijeno i nesvjesno bie. Bog bi moda zaelio
i to da ukloni sve stare osobe - kako drugaije da napui svijet samim bezgrenim ljudima, ako
bi im morao dozvoliti da s vremenom ostare i posenile, gubei pritom budnost i okretnost koja
njegove stvorove ini tako savrenima. Stoga bi Bog morao stvoriti ljude koji se raaju mladih
tijela i zrela uma, i koji bi zauvijek ili barem do svoje smrti (ako pretpostavimo da im je Bog
odredio ivotni vijek) ostali takvi. To znai da ne bi bilo procesa sazrijevanja, barem ne ovakvog
kakav nam je ve poznat, a ni s time vezanog loeg ili nesavrenog ponaanja. U svijetu
savrenih bia vladao bi prema tome jedan zakon: Danas jesmo, sutra nismo.
S druge strane, da ste dragi Bog, moda biste se odluili stvoriti bia koja e biti
nesavreni nasljednici vaeg svemira. U tom ete sluaju od ubogih smrtnika sigurno oekivati
neto manje nego od svijeta savrenih bia. Izmeu ostalog, i dugo razdoblje uenja, nekih
esnaest ili osamnaest godina, prije nego to ta smrtna bia budu spremna da se osamostale.
Takoer bismo mogli oekivati da starenjem ti smrtnici izgube okretnost, otrinu uma i da,
gledajui njihov organizam u cjelini posvuda doe do slabljenja sposobnosti.
No ak i u njihovim najboljim godinama, od tih normalnih ljudskih bia mogli bismo
oekivati da naprave raznorazne gluposti. Drugim rijeima, da postanu ubojice i samoubojice,
izvre krau i svakakva krvolona djela. Majkama bi se dogaalo da svoju djecu istuku na
mrtvo ime, a oevi bi objavljivali jedni drugima ratove u kojima e im ginuti vlastiti sinovi. Ljubav
scan i obrada by krista
i mrnja bit e tim ljudima jednake, lako e biti sposobni za velika dostignua, da primjerice
pobijede bolest i upuste se u istraivanja svemira, oni e sve pokvariti time to e oneistiti
zrak, planet dovesti na rub prenaseljenosti, i napraviti toliko atomskih bombi da su u stanju
raznijeti svijet u paramparad.
Ja u svemu tome vidim savreni smisao, jer doista prihvaam injenicu da je ovjek
samo ovjek, da je nesavren, te da ne moe a da se velik dio vremena ne ponaa kao budala.
No milijuni ljudi e i dalje insistirati na tome da ovjek ne bi smio biti nasilan, da neija
djeca nikada ne bi smjela umrijeti, ili da se nesree ne bi smjele dogaati. Kako ovjek moe
biti tako glup?
Mnogo bi bolje bilo kad bi si rekli neto ovako: Bilo bi bolje kad se ljudi ne bi ponaali
tako nasilniki. Kako bi na ivot bio puno ljepi kad nai mili i dragi ne bi umirali. Ne bi li to
bilo prekrasno kad se ne bi dogaale nesree?
Ovakve su izjave, za razliku od prethodnih, mnogo razumnije, jer izraavaju nae elje
i osobite sklonosti, a ne neke zahtjeve. Zahtijevati da neto bude onako kako to mi hoemo
sasvim e sigurno prouzroiti poremeaje u sluaju da se stvari budu odvijale onako kako nam
nije po volji. Prestanite od sebe zahtijevati neko savreno ponaanje, a svoje postupke
prihvatite onakvim kakvi jesu zbog svih neizbjenih okolnosti koje su ih uvjetovale, pa ete i za
sebe i za druge ljude nai mnogo vie ljubavi i razumijevanja. Okanite se svoje tatine. Ne
zaboravite da je dragi Bog ljude odluio stvoriti po onom drugom planu koji sam vam upravo
skicirao.

Ljudi koji okrivljuju sami sebe su kukavice
Krivica predstavlja izuzetno uspjean nain predobrane od zloina. Grinjom savjesti
nakon poinjenog nedjela, kojeg se uasavamo vie od vrlo stroge zatvorske kazne, moe se
objasniti razmjerna rijetkost ubojstava. Ljudi irom svijeta ponaat e se u skladu sa zakonom
jer bi njegovo krenje izazvalo u njima nepodnoljivi osjeaj krivice. Nitko ne moe osporiti
djelotvornost nae savjesti u ulozi nadglednika naeg ponaanja.
No takvu primjenu osjeaja krivice moramo, naalost, ponekad vrlo skupo platiti, jer
nas ona ne spreava samo u tome da se loe ponaamo, ve nam vrlo esto onemoguava
da se ponaamo hrabro i razumno. Savjest nas ini kukavicama - rekao je Shakespeare. elio
bih vam pokazati kako loa savjest od vas moe napraviti takvog slabia da ete nakraju
dozvoliti drugim ljudima da vas iskoritavaju na najgori mogui nain, i kako vas moe natjerati
da se u toj mjeri odreknete vlastitih interesa da se jednostavno morate upitati da li jo uvijek
mislite svojom glavom i nije li va ivot prestao biti va.
Billov sluaj je izuzetno pogodan primjer za ono to se moe dogoditi osobi koju pee
savjest. Za sve vrijeme braka imao je samo jednu vanbranu vezu, koju je, iz straha da bi ga
supruga, saznavi to, mogla odbaciti, tajio vie od deset godina. Cijelo je to vrijeme osjeao
kako se nema prava usprotiviti nerazumnom ponaanju svoje ene, koja ga je, slutei da se
on nikad nee pobuniti da zatiti svoja prava, tim vie iskoritavala. Njihovi meusobni odnosi
postali su strano zategnuti. On ju je poeo mrziti zbog njene nerazumnosti. Mrzio je i sama
sebe zbog toga to je bio takva kukavica i nije se usuivao pokazati joj zube. Ona ga je pak
zamrzila zbog njegove nesnalaljivosti i zbog toga to je doputao da s njime postupa kao s
otiraem za cipele.
Provevi s njime neko vrijeme nasamo, doznao sam za tu ljubavnu vezu i saznao ime
je Bili opravdavao svoju slabost i strah. Bilo mu je sasvim jasno da je svih tih godina bio velika
kukavica, ali me nije mogao razumjeti kad sam od njega traio da se zbog te veze ne treba
scan i obrada by krista
osjeati krivim, i tvrdio mu kako e njegove krivnje nestati onog trenutka kada bude svojoj eni
priznao nevjeru.
Pokuao sam mu pomoi da sebe prihvati onakvim kakav jest i da konano prestane s
okrivljivanjem samoga sebe. Shvativi kako je njegova nedozvoljena veza proistekla iz
osjeaja manje vrijednosti, koji je u stvari psiholoki problem, a ne neka loa karakterna crta,
Bili je smogao snage da prizna eni svoju nepromiljenost. Kao to se moglo i oekivati njihov
je odnos, nakon enina poetnog oka, postao mnogo bolji.
Kad pomislim samo na to to sam svih ovih godina morao podnositi, rekao je Bili
kasnije. Doista bih sam sebe mogao odalamiti. Samo zbog toga to sam uradio jednu
sramotnu stvar, pustio sam eni na volju, doputao sam da mi se ruga i da zahtijeva od mene
sve to joj padne na pamet, jer sam nekako osjeao da to i zasluujem. Nikad se nisam upitao
zato, k vragu, doputam sve to. Da sam se ja ponaao onako kako se ona ponaala prema
meni, tako sebino, imao bih dovoljno razloga da prebacujem sam sebi. No, zar mislite da mi
je .dala vremena da makar i na trenutak pomislim kako je njeno ponaanje prema meni
nepravedno?
Billovo novosteeno samopouzdanje bilo je ubrzo nagraeno: i ena ga je poela
gledati s novim potovanjem. Rekla je: Razumije se da ga sada mnogo vie cijenim. Boe,
kad samo usporedim njegovu novu vrstinu s onim slabim karakterom uz kojeg sam prije
morala ivjeti, doe mi da pomislim kako je sve moje dodijavanje imalo za cilj da ga toliko
iznervira da konano skupi hrabrosti i postupi kao mukarac.
Jednu od najzanimljivijih i najneobinijih posljedica to ih moe izazvati grinja savjesti
primijetio sam kod tinejderke koja je patila od velike potitenosti i k tome jo tvrdila da uje
glasove koji je nagovaraju da ubije svoju majku ili pak samu sebe. Svae izmeu majke i
kerke bile su vrlo este. im bi se stvari izmeu njih dvije imalo zaotrile, dolazilo je do
uobiajenih scena i runih rijei. Majka je u najboljoj namjeri pokuavala ispravljati kerkine
pogreke, ali nije uviala da je djevojka, kad bi joj itav dan govorila kako da se ponaa i to
da radi, postajala sve vie neprijateljski raspoloena. Ratujui tako nekoliko godina, mrnja je
u djevojci postala tako snana da je vie nije smjela ni samoj sebi priznati. Onda je poela
patiti od slunih halucinacija.
Glasove koje je ula mogla je ponekad zanemariti, ali su je oni nerijetko uznemiravali
usred razgovora s nekom prijateljicom ili dok je bila u kupovini. To ju je uistinu tjeralo na sam
rub ivaca, jer nije mogla voditi oba razgovora, istodobno, a nije se usuivala sugovorniku rei
ita o tome kako je mue unutranji glasovi.
Za taj sam simptom prvi put saznao za vrijeme jedne grupne terapije. Upitao sam druge
lanove grupe to bi djevojka, po njihovom miljenju, trebala uraditi da sprijei te glasove.
Njihova su se miljenja vrtjela oko sljedeih prijedloga: da nae neki izgovor i prekine razgovor
s prijateljicom; da govori glasnije kako bi zagluila nagovore na ubojstvo; da se pone smijati
i tako sebe uvjeri kako je sve to zapravo smijeno; i konano, da ne kae ni rijei sve dok
glasovi ne zamuknu sami od sebe. Nakon toga sam im objasnio zato bi svi ti prijedlozi bili
unaprijed osueni na neuspjeh, i da bi se, po mom miljenju, tim glasovima moglo doskoiti
tako da uvjerimo djevojku da se ne smije okrivljivati zbog toga to eli ubiti svoju majku,
neto jedna od pacijentica umalo nije pala u nesvijest.
Dopustite mi da objasnim tu misao: to vas neto to bi se moglo dogoditi vie
zabrinjava, vea je mogunost da e se to uistinu dogoditi. Mlada je dama uvijek bila vrlo dobro
svjesna tih prijeteih glasova, zbog kojih je bila i uznemirena. No da od njih nije napravila pravi
pakao, oni se nikad ne bi oteli njenoj kontroli. Da ih je prihvatila smireno, lako ih je potom mogla
odagnati smijehom. Stoga sam joj savjetovao da ubudue svoj bijes prihvaa kao posve
normalnu stvar, da shvati kako su se ti impulsi ve javljali mnogo puta, a da se ona nikada nije
povela za njima. Savjetovao sam joj nadalje da pokua majci oprostiti sve ono ime ju je
frustrirala, budui da je i njena majka samo ovjek i da joj je pritom eljela samo dobro. Kad
scan i obrada by krista
se glasovi ponovno budu javili, neka reagira sa to veom hladnokrvnou, neka ne poduzima
nita da ih potisne, neka je zbog toga ne pee savjest, pa e glasovi s vremenom postati
beznaajni.
Glasova je u roku od mjesec dana gotovo posve nestalo. Ako bi se povremeno i javili,
djevojka je pokuala analizirati svoje osjeaje bijesa i samoj sebi izbiti ih iz glave. A kako u
grupi nitko nije mislio da je ona, zbog toga to mrzi svoju majku, loa osoba, prestala je dizati
paniku oko toga. Tek se tada mogla s majkom suoiti na zdrav nain, i vie nikom nije
doputala da njome vlada. Na taj je nain sprijeila mnoge frustracije koje su je obiavale
razbjesniti.
Kao posljednji primjer navest emo Johnov sluaj i pokazati nain na koji nas osjeaj
krivice sili da budemo kukavice. John je postao alkoholiar dok je zajedno s ocem obilazio
barove, jer se njegov otac nije elio opijati sam, ve u drutvu. No sada je bio lijeeni
alkoholiar i trudio se da ostane suh, ali mi se katkad obraao zbog potitenosti koja bi se
pojavljivala nakon to je odbio oev poziv da s njime poe pijanevati ili nakon to ga je
sprijeio da sa sobom povede i troje unuadi, Johnove djece. U takvim bi se prilikama Johnov
otac oslanjao na Johnov osjeaj krivice, i, nabrajajui mu to je sve on tokom godina uinio za
njega, tvrdio da je, kao sin, duan ocu uiniti neke male usluge. John nije popustio ve ga je
odbio, ali ga je iznutra grizlo to nije uinio ono to je otac traio.
Pokuao sam mu objasniti da njegov otac nije nita drugo do emocionalno dijete, jer
trai od sina takve gluposti, i uvjeriti ga da tog starog deka njegovo odbijanje nee dotui.
Onda sam mu pokazao kako bi, kad bi sam za sebe odluio koje su mu stvari vane a koje ne,
bilo mogue da ne osjea nikakvu krivicu zbog toga to je ocu uskratio kojekakve usluge.
John, ti sigurno ne bi dopustio da ti otac zapali kuu radi malo uzbuenja, kad bi,
recimo, zaelio neto takvo?
Naravno da ne.
No J ohn, a da ti kae kako je sin duan sluati svoga oca, kako mu duguje za sve
one godine koje se on brinuo o tebi, da ti kae kako si nezahvalan, neuviavan i slino - sve
zbog toga to mu ne doputa da ti zapali krov nad glavom ili da tvoj tepih koristi kao WC? Bi
li to mijenjalo stvar?
Znam na to ciljate, doktore, ali radi se o razliitim stvarima.
Razliitim? U emu se ovi zahtjevi razlikuju od onih koje ti je stari ve postavljao? Nije
li ti lijepo pomogao da postane alkoholiar, nije li ti praktiki unitio brak, a sada jo tvrdi kako
je to to je tvoje djevojice izvrgao opasnosti po barovima radio samo zato da bi imao drutvo?
Ne, John, ne mogu se sloiti s tvojim nainom razmiljanja. Kad mu ve moe uskratiti neke
stvari, onda mu sasvim sigurno moe uskratiti i one stvari koje tebi osobno strano mnogo
znae.
I John je shvatio u emu je stvar. Umjesto da dopusti ocu da i dalje igra na kartu
sinovljevog osjeaja krivice, John je prema starcu postao nepopustljivije suoio se s trenutnim
odbacivanjem, a sebi i svojoj djeci uinio neizmjerno dobro. No to ne bi bilo mogue da John
nije uspio savladati svoj osjeaj krivice.

Osjeaj krivice samo pogorava vae ponaanje
Utuvili su nam svima u glavu kako je moralno osjeati se zbog nekog nedjela krivim,
polazei pri tome od pretpostavke da e nam bol, kojom je krivica popraena, biti toliko
neugodna da vie nikada neemo doi u iskuenje da ponovimo istu greku. Kad bi sve bilo
scan i obrada by krista
tako, ja bih meu prvima predloio da se osjeaj krivice razvije koliko je god mogue, kako bi
na taj nain postali to manje skloni grekama. Na alost, nije tako. Zapravo, suprotno
ponaanje daje mnogo bolje rezultate: nemojte sebe nizato okrivljivati, ve pokuajte
analizirati i greke i grijehove, a potom se potrudite da ih vie ne ponavljate. Predbacivanjem
ete se jo vie uvjeriti kako je bolje ponaanje posve nemogue, a da je gore ponaanje
upravo ono to stvor poput vas i zasluuje. Osim toga, kako da drukije zapamtite greku, ako
zbog nje ne budete krvarili onako iznutra?
Uzmite samo Lucyn sluaj. Mu ju je nakon udaje morao zbog slube preko oceana
napustiti na due vrijeme, i kako je bila usamljena, upustila se u vanbranu vezu. lako joj je ta
romansa stvarala moralne muke, ipak je u njoj toliko uivala da je iskljuila svaku pomisao na
to da bi se ta veza jednog dana mogla prekinuti, niti si je zbog toga predbacivala. Kada je toj
vezi nakon est mjeseci doao ipak kraj, Lucy se smjesta nala u zagrljaju drugoga mukarca.
Tada je poela mrziti samu sebe. O sebi je poela razmiljati kao o beznadno pokvarenom
ljudskom biu, kao o kurvi kojoj bi bilo svejedno ako bi legla sa svakim mukarcem koji bi je
poelio. Jedne noi se vraala s neke zabave kui, kad je primijetila kako njen automobil prati
mukarac koji je takoer bio na zabavi. to je uradila? Ono to bi svaka kurva uinila.
Zaustavila je svoj automobil, ula k njemu i vodila s njim ljubav. Onda je otila kui. Te me je
veeri nazvala rasplakana ena koja je razmiljala o samoubojstvu i molila me da joj
pomognem.
Nije mi dugo trebalo da joj objasnim to si je sve inila. Kad je shvatila kako ju je
samookrivljivanje navelo da o sebi misli sve najgore, a ne da se samo ponijela glupo i nevjerno,
njeno raspoloenje se smjesta promijenilo. No ni u jednom trenutku nisam se sloio s njom u
tome da je njezino ponaanje bilo besmisleno. Nain na koji se selila iz jednog kreveta u drugi
bio je upravo zabrinjavajui: moglo se dogoditi da pokupi kakvu bolest ili da zatrudni, a to je,
osim toga, bilo izuzetno nepravedno prema njenom muu. Ipak sam tvrdio kako je sve te
lakomislenosti poinila zato to ju je njena krivica toliko poremetila da jednostavno nije imala
drugog izbora nego da se i dalje nastavi kanjavati zbog toga. Shvativi to, njeni su problemi
nestali kao rukom odneeni.
Mala doza samookrivljivanja nee nikome nakoditi, ali ako se radi o ozbiljnom i
ustrajnom osjeaju krivice onda se morate pripaziti. Vjerujui da nita ne vrijedite, pobrinut
ete se da vam se nita vrijednog i ne dogodi. Nitko nam ne moe biti gori neprijatelj od nas
samih. Deko kojemu su, zato to je prepisivao u koli, kazali kako od njega nikad nita nee
postati i da se treba stidjeti to time svojoj majci nanosi bol - sigurno e se osjeati nedostojnim
majine ljubavi, i uinit e sve to je u njegovoj moi kako bi majku doveo do toga da ga zamrzi.
Nije li mu naposljetku i sama majka vie puta govorila kako ne zasluuje njenu ljubav - pa zar
ona moe ne biti u pravu?
Lijek za tu vrstu bolesti je da ovjek prihvati sebe onakvim kakav jest - sa svim
slabostima, manama i loim navikama - pokuavajui istodobno prevladati sve te frustrirajue,
ali nama uroene slabosti. Svi oni koji su skloni okrivljivanju samog sebe morat e nauiti jednu
veliku lekciju: da te slabosti oprataju i drugima i sebi samima.

Samookrivljavanje i religija
Nekima e se od vas tvrdnja koju sam upravo iznio - kako se nikada i ni zbog ega ne
treba okrivljivati - uiniti izopaenom i grenom. Iz toga ete zakljuiti kako zagovaram
nemoralna djela i nasilje u svijetu, da, tovie, ljude jo i ohrabrujem da se pritom ne osjeaju
krivima. To je, dakako, daleko od istine. Ja tvrdim a) da veina ljudi koji sebe smatraju
religioznima to u stvari nisu, b) da veina ljudi koji misle da vode biblijski uzoran ivot esto
ine upravo suprotno, i c) da je ono to sam rekao u vezi s tim da nikada i ni zbog ega ne
treba okrivljivati samog sebe zapravo jedna vrlo kranska doktrina, koju d) podrava sama
Biblija.
scan i obrada by krista
Koje god da smo vjere, ona od nas trai da budemo sretni ljudi, zadovoljni samim
sobom i puni ljubavi prema blinjima. Kada grijeimo, vjera nam pokazuje da je grijeiti ljudski,
i da si zbog toga moramo opratati. Moramo opratati i onima koji se ogrijee o nas. Zvui li
vam to poznato? Kada ne krivite ljude zbog njihovih greaka, ve im opratate njihov grijeh,
zar ne? A kada samom sebi istinski oprostite sve svoje mane, ne radite li upravo ono to vam
i Biblija govori: ljubite svoje blinje kao sama sebe? Primjeujete li kako ovaj biblijski citat ide
u oba smjera. Govori nam da volimo i druge ali i same sebe. Drugim rijeima: ne krivi druge
kao to ne bi krivio ni sama sebe.
Svaka meni poznata religija zahtijeva da ljudi prihvate injenicu da su oni samo ljudska
bia, te da nema tog truda ili sile koja bi ih uinila bogovima. Drugim rijeima, sve religije
prihvaaju injenicu da je ovjek samo ovjek, da je slab i da e grijeiti ma koliko se trudio da
ne poini kakav grijeh. On je svakako sposoban da svoje loe ponaanje svede na najmanju
moguu mjeru, ali ga nikada ne moe sasvim popraviti. ovjekova djela nisu savrena zato
to i on sam nije savren. To znai da e krasti, varati, nanositi bol, biti sebian i slino. Samo
je Bog savren, ali on nas je stvorio nesavrenima. On stoga ima mo da nam oprosti svaki
grijeh. Nije mi poznata nijedna crkva koja mogunost potpunog bojeg oprotaja nije postavila
u sredite svojih vjerovanja.
elim rei ovo: ako nam sam Bog moe oprostiti nae propuste, ne bismo li i mi, prema
sebi samima, mogli biti jednako blagi i velikoduni? Ne idemo li protiv svoje vjere kad kaemo:
Znam da e mi Bog oprostiti moje grijehe, ali ih ja sebi samom ne mogu oprostiti? Takvim
nainom razmiljanja naa mo rasuivanja postaje neto vie od boanske moi rasuivanja.
Tu ideju upravo pokuavam objasniti s psiholokog stanovita. Nikada i ni zbog ega ne
smijemo okrivljivati sami sebe - jer Bog nas je nainio nesavrenima. Jo onog trenutka kad je
odluio stvoriti ovjeka, znao je da e on biti nesavren, i stoga nas i ne krivi za gluposti koje
se od nesavrenih ljudi mogu i oekivati.
Ako slijedite ta biblijska uenja ili uenja vae religije, sumnjam da ete ikada patiti od
potitenosti - barem ne od one izazvane samookrivljivanjem. U ovom sluaju i religija i
psihologija stoje rame uz rame, izraavajui istu ideju. Nema stoga potrebe da se osjeate
krivi kada ubudue budete pokuali izbiti sebi iz glave osjeaj krivice zbog svoga loeg
ponaanja. Sjetite se da osjeajem krivice iznevjeravate svoju religiju. Sve to se od vas
oekuje jest da priznate: Kriv san* i da se potrudite suzbiti osjeaj krivice. Ne smijete se pritom
osjeati kao da odstupate od onoga emu vas vjera ui. ak i u sluaju kad vas ispovjednik
pokua uvjeriti u to kako biste se, zbog nekog mrskog vam djela, trebali osjeati bezvrijedni,
recite mu slobodno kako ne poznaje dovoljno ni vlastito uenje, i da nema pojma o tome to
bi religija trebala biti. Moe se dogoditi da taj sveenik zapada u depresiju jednako esto kao
i vi, mislei kako se ne moe nadati spasenju, kako je sasvim bezvrijedan i kako se zbog nekog
loeg ina mora mrziti do kraja ivota. Emocionalni problemi kod sveenika siguran su znak
da nije vjerno slijedio sveto uenje. I kranstvo i judaizam obiluju mudrim izrekama koje ga,
ako ih ovjek pravilno protumai, do kraja ivota mogu odrati emocionalno zdravim. Kada
sveenik, ili bilo tko drugi, nije emocionalno uravnoteen, to znai da nepravilno slijedi svoje
uenje. Vjerujem da se u Bibliji mogu nai sve te bitne postavke jedne zdrave psihologije.
Emocionalni poremeaji mnogih pripadnika neke crkve posljedica su nepravilnog tumaenja
svetih poruka, zbog ega im nije uspjelo voditi uistinu uzoran ivot.
Vjerojatno ete se osjeati krivi zato to ne patite od osjeaja krivice zbog poinjenih
(ne)djela. Moda ak mislite kako vjera od vas trai da emocionalno patite, ali pritom niste u
pravu.
Religija ne smije biti bi, ve blaga ruka. Ako padnete u depresiju ili se osjeate krivi
ako ste ispunjeni bijesom ili strahom, to znai da s vaim psihikim zdravljem neto nije u redu
i da niste dosljedni svojoj vjeri.

scan i obrada by krista

TREE POGLAVLJE
EMOCIONALNI PROBLEMI
Ako ste se dosad slagali s onim to sam izlagao, a eljeli biste se rijeiti tereta svoje
krivice, sigurno ste primijetili kako vam razumijevanje stvari obuhvaenih u drugom poglavlju
moe pruiti neko olakanje, ali to jo nije dovoljno. Da biste naviku samookrivljivanja
prevladali u potpunosti, potrebno je znati neto o nainu na koji nastaju emocionalni
poremeaji kao i o nainu njihova otklanjanja.

Kako dolazi do emocionalnog poremeaja
Veina ljudi smatra da do emocionalnih poremeaja dolazi na jedan od dva sljedea
naina. Uvjereni su da su za njih krive teke okolnosti ili nesretni dogaaji, ili smatraju da oni
s kojima neto psihiki nije u redu moraju imati neke emocionalne probleme.
Glavni razlog za sve te poremeaje je, po mom miljenju, uspjenost s kojom sami
sebe u to uvjeravamo! Nevolje nam stvaraju nae misli, a ne roditelji, muevi, ene, ili efovi.
Nastup srdbe ne izaziva probuena guma na autu, ve misli koje vam se motaju po glavi kad
otvorite vrata automobila , kroite na snijegom zametenu cestu i shvatite da vas eka
mukotrpni posao mijenjanja gume. Radi se o nainu na koji sebe uvjeravamo da sauvamo
hladnokrvnost -ili da planemo. J a to nazivam ABC teorijom, a izgleda ovako:
Osjeamo dvije vrste boli - fiziku i psihiku. Ako vam zabodem no u grudi, i no
nazovem veliinom A, a ranu veliinom C, svakako ete se sloiti da je A uzrokovalo C, to jest
da je no napravio ranu na prsima. Ako vam auto pregazi nogu, auto je A, a slomljena noga
C. Auto vam je polomio nogu, ili A je uzrokovalo C. To uvijek vrijedi za fiziku bol, ak i kad
sami sebe ozlijedite. Tijelu se dogodilo neto to se lako dade zamijetiti, a obino dolazi izvana
ili od drugih ljudi. Puni ste modrica, kosti su vam polomljene ili vam tee krv.
No ponekad osjeamo bol, ali nigdje nema ni krvi, ni slomljenih kosti, ni modrica. Otkud
ta bol? Nju uzrokuje B, a B su misli koje imate o A. Bol vam pri tome zadaju vlastite misli, a ne
stvari koje su vam rekli ili uinili drugi ljudi. Pretpostavite da vas netko nazove nekim pogrdnim
imenom. Nazovimo to psovanje A. Nato vi u sebi ponete misliti: O Boe! Nije li to strano?
On me ne voli. Ne mogu to podnijeti. Na toci B svi emo kazati sebi neto slino. Potom e
uslijediti osjeaj bijesa, glavobolja ili osjeaj potitenosti u C, odnosno u naim tijelima. Mislit
emo da nas uznemiruju rune rijei, dok su za bol koju nam te rijei nanose stvarni krivac
zapravo nae misli. Psihiku nam bol ne zadaje A, ve B.
Na toci B uznemiravaju nas misli koje nazivamo iracionalnim idejama. Svi mi u
glavama imamo znatan broj iracionalnih ideja koje nam zadaju nevolje, ali usprkos tome u njih
i dalje vjerujemo. U tom iracionalnom, glupom i zapravo besmislenom nainu razmiljanja tako
smo dobro izvjebani da vam se itajui ovu knjigu moe dogoditi da se iznenadite koliko ste
samo gluposti dosad smatrali svetostima.
elite li se doista osloboditi depresije, ljutnje ili nervoze, morate prvo shvatiti kako vi
sami sebe dovodite u to stanje. Zatim ete morati otkriti kojim se to iracionalnim idejama
neprestano hranite. Naposljetku ete morati shvatiti kako ste slijepo vjerovali u iste gluposti i
da je krajnje vrijeme da to psihiko smee zamijenite mnogo razumnijim idejama.
Tvrdim da vas nitko, nikada i nigdje ne moe povrijediti osim ako mu to sami ne
dopustite. Kao nesavrenom biu nee vam uvijek uspjeti oduprijeti se iracionalnim nagonima,
ali ni sami ne biste vjerovali kako e vam to lako polaziti za rukom jednom kad shvatite
scan i obrada by krista
mehanizam koji dovodi do pojave vaih problema i saznate nain njihova otklanjanja. To
dokazuju sluajevi desetina ljudi koji su cijeloga ivota patili od emocionalnih poremeaja, a
koji su, nakon to im je pokazano kako, nauili sauvati hladnokrvnost.
Ali, da biste se rijeili svog sadanjeg, iracionalnog naina razmiljanja, morate se
uistinu potruditi. Kad vae misli budu sretne, onda ete se i sami osjeati sretnim. Kad su vae
misli staloene, i sami ete se osjeati staloeni. A ako vae misli budu odlune, nita vas na
svijetu nee moi uplaiti.
Dosad smo uvijek tvrdili kako bi nai ivoti bili sretniji kad bismo u njima neto ili nekog
mogli promijeniti. No to nije tono. Ljudi s kojima ivimo i okolnosti u kojima se nalazimo esto
se ne daju ili ne ele promijeniti. No nismo poradi toga smjesta osueni na ivot pun jada. ak
i onda kada se neka bitna situacija ili pak osoba u naem ivotu ne mogu promijeniti, mi
usprkos tome ipak moemo imati uspjeha u ivotu. Hvala Bogu na tim sitnim ustupcima.
Zamislite kakav bi na ivot bio kad ne bi bilo tako. Sve to bi u tom sluaju preostalo eni iji
je mu pijanac, bilo bi da bude u depresiji sve dok se on ne okani pia. A recimo da do toga
nikada ne doe? Bila bi definitivno osuena na to da cijeloga ivota bude nesretna. To je ista
besmislica. ovjek je sposoban popraviti mnoge stvari. Sve to treba uraditi je da na toci B
promijeni svoj nain razmiljanja pa e se na stav o A na toci C uvelike promijeniti.

Iracionalne ideje koje vode samookrivljivanju
Samookrivljivanje koje vodi u depresiju nikada nije uzrokovano nekim naim
propustom, poinjenim grijehom ili time to smo sluajno ozlijedili drugu osobu, ve onime to
na toci B mislimo o tome: 1) naim uvjerenjem kako moramo biti savreni i 2) kako loi ljudi
zasluuju da budu strogo kanjeni. Te e nas dvije iracionalne ideje uvijek dovesti u depresiju.
U drugom sam poglavlju objasnio zbog ega je glupo oekivati od sebe da uvijek
budete savreni, i kako nikad, ak i onda kada ste se loe ponaali, niste loa osoba. Budete
li ustrajno razmiljali o tim idejama, postat ete uskoro staloenija osoba i neete se osjeati
potiteni ni onda kada ste uistinu skrivili neto. No ako u tome ne budete ustrajni i odluni,
neete si moi puno pomoi.
Prije svega, morali biste primijetiti kako vas ove iracionalne ideje uistinu zaokupljaju
pred samu depresiju. Ako to ne moete zapaziti na prvi pogled, pokuajte usporiti svoje misli
i vrebati sami sebe. Moda e vam za to trebati malo vjebe, ali ete se, prije ili kasnije, uhvatiti
u onome to ste na toci B sami sebi ve godinama govorili.
Jednom me posjetila prilino utuena gospoda koja se upravo bila posvaala s muem.
Njen joj je mu obiavao predbacivati, ini se, iz opravdanih razloga, neto bi se ona poela
braniti, ali bi uvijek zavrila u depresiji. Rekao sam joj kako mislim da se ona okrivljuje zbog
greaka koje je njen mu iznio i koje su uistinu na mjestu, a sve to zbog toga to smatra kako
ovjek bez mana nije dobar ovjek. Ispoetka to nije mogla shvatiti, ali je ve nakon nekoliko
tjedana ponovo navratila do mene, i rekla: Poinjem shvaati to ste time htjeli rei.
Odjednom sam mogla uti kako si itavog tjedna govorim strane stvari, pri emu sam uvijek
samu sebe osuivala. Nije nikakvo udo to sam zbog toga pala u depresiju. Ne dajte da vas
te samoprijekorne misli prevare. ak i ako ih ne moete zamijeniti, budite sigurni da su one
prethodile vaoj depresiji. Nita ne mijenja na stvari ako ih se ne moete prisjetiti. injenica da
vas neto mui je siguran znak da ste razmiljali na iracionalan nain. Uzmite sve ovo to
sam rekao zdravo za gotovo i kada vam se dogodi da postanete uznemireni, ponite
oslukivati svoje misli. Ne zaboravite da je va mozak neprestano budan, ak i onda kada
spavate. Poput srca, on ne prestaje raditi sve dok ste ivi.
Shvativi kako va nain razmiljanja utie na vaa raspoloenja, morate uiniti jo
jedan korak i uvjeriti sebe u pogrenost takva razmiljanja. To ete postii tako da uradite istu
scan i obrada by krista
stvar kojom ste se oslobodili praznovjerja iz djetinjstva. Neko ste moda vjerovali kako vam
crne make donose nesreu, a da razbijeno ogledalo za sobom povlai sedam godina nesree.
Bojali ste se ui u mrane sobe vjerujui da su one pune duhova, Vjerujete li i danas u to?
Sumnjam. Postavite si stoga pitanje: Kako sam se rijeila tih praznovjerja, dok je veina djece
i dalje nastavila vjerovati u te gluposti?
Kako ste rasli i postajali pametniji, otkrit ete da ste o duhovima i ostalim praznovjerjima
poeli razmiljati na mnogo jasniji nain. Ne radi se o tome da vie nema duhova ili da vie ne
razbijate ogledala, pa stoga nemate razloga za strah. Make vam i dalje prelaze preko puta.
Drugim rijeima, A se tokom godina nije promijenilo. Ali C jest. Zato? Oito je da je B jedini
element koji je pretrpio promjenu, naime o A: crnim makama, ogledalima i duhovima, sada
razmiljate na drugi nain. Vaeg je straha nestalo jer ste povjerovali kako su sve to puste
prie. Toj je promjeni pridonijela promjena vaeg stava.
Kako promijeniti nae ukorijenjene stavove i uvjerenja? Na isti nain na koji smo prestali
vjerovati u djeda Mraza, tako da o njemu paljivo promislimo i upitamo se je li razumno
razmiljati onako kako smo to dosad inili. Samo odrastanje nije bilo jedini odluujui faktor. U
djeda Mraza prestali ste vjerovati i zbog toga to ste, starei, postajali sve kritiniji, a isto se
dogaalo s vaim prijateljima. Sigurno ste si postavljali ova i slina pitanja: Otkud djedu Mrazu
sav onaj materijal za izradu poklona kad na Sjevernom polu nema ni drvea, ni cesta, ni
tvornica? Kako li mu samo uspijeva da za samo godinu dana napravi toliko igraki da ih bude
dosta za svu djecu na svijetu? A ako se ve i sputa kroz dimnjak, to radi ako su neki dimnjaci
preuski za to, ili ako na kui uope nema dimnjaka? I zar se ne bi uguio od ai? I tako
redom.
Upravo ovakav nain traenja objanjenja pridonio je promjeni vaeg stava. Moderna
vremena nemaju s time mnogo veze, to vrlo jasno moete uvidjeti ako se uputite na Karipske
otoke, gdje neki ljudi i dalje iglama ubadaju lutke - minijaturne spodobe svojih neprijatelja -
mislei da e ih tako ubiti, ili kada uzmete u obzir da se i danas mnogi bave magijom. Ti ljudi
ne razmiljaju o svojim vjerovanjima, ve u njih slijepo vjeruju.
I najsnanije predrasude iz djetinjstva promijenile su se na isti nain. Nije li vas
svojedobno okirala misao da stojite goli pred osobom suprotna spola? Nemojte mi samo rei
da se danas ba nitko ne razodijeva pred suprugom. Niste li jo kao deko eljeli postati kauboj
ili vatrogasac, dok vam to danas vie ne pada na pamet? Nisu li se tokom godina i vai politiki
pogledi mijenjali? Nekad ste u to bili tvrdo uvjereni, ali se tokom godina sve promijenilo, jer ste
sve nanovo razmotrili, analizirali i ozbiljno preispitali. To je ono to je izazvalo promjenu. Kad
ve moete kritiki preispitati svoja dugogodinja miljenja, moete to uiniti i s iracionalnim
idejama kojima su vas nauili. Valja samo pomno razmisliti o onome to vas toliko tjera da
budete savreni, da teite za time da vas svi vole, ili o tome kako vas zapravo vrijeaju ako
vam govore rune stvari. Razmislite o tim i jo nekim drugim idejama, izbijte ih sebi iz glave ili
ih zamijenite razumnim, pa ete se osloboditi tolikih psihikih otpadaka koje sada ne moete
zamisliti.

to uiniti kada vas odbiju
J edan od razloga zbog kojih se ljudi uasavaju toga da budu odbijeni je njihovo
uvjerenje kako je odbijanje ili odbacivanje siguran znak da nita ne vrijede, kako, da su se
drukije ponaali, ne bi bili odbijeni, i kako je to dokaz njihove bezvrijednosti. Osim toga, osoba
koja odbija drugu osobu uvijek je nadmona i u pravu, dok je odbaena osoba uvijek kriva i na
neki nain neispravna.
No je li to tono? Zato neto ne bi bilo u redu s osobom koja vas odbije? Zar ne bi ona
mogla biti do sri pokvarena. Moda vas ocjenjuje na osnovi vlastite slabosti, ljubomore i
predrasuda? Imajui na umu da svakog ovjeka ponekad motiviraju iracionalni osjeaji, kako
scan i obrada by krista
onda i dalje moete misliti da ba svako miljenje koje ti iracionalni ljudi o vama stvore mora
biti tono? ini mi se da bi to morala biti prva lekcija koju valja nauiti kada je rije o tuim
procjenama: moda su ti drugi ljudi puni predrasuda, sitniavi, podli i zavidni. Odbivi vas, rekli
su mnogo vie o sebi samima nego o vama. Recimo da va prijatelj krene u voarnu kupiti
groe, kruke i banane, ali ne i jabuke. to e vam kazati za jabuke? Da su jabuke loe? Da
se jabuke nikome ne sviaju? Da li bi se one morale stidjeti i dobiti ivani slom i pasti u
depresiju? Ni sluajno! To to va prijatelj odbija jabuke govori samo o tome da ih smatra
neukusnima, i vie voli neko drugo voe. Drugi e pak ljudi s tim istim jabukama biti potpuno
zadovoljni. Ukratko, saznali ste vie o ukusu vaeg prijatelja, a o jabukama - ba nita.
Ne dogaa li se isto kad vas prijatelj odbije? Moda mu se ne sviaju vai politiki
pogledi, ali to niim ne dokazuje da su vaa stajalita pogrena. Moda mu se vie ne svia
va izgled - duga kosa, primjerice. To ponovo nita ne govori o vama samima, nego samo o
njegovim predrasudama. Vi biste moda eljeli razmisliti o opravdanosti njegove kritike, i
moda oiati kosu. No ako ustanovite da nema pravo, pustite ga da misli to hoe i raskrstite
s njim. Ako vam je uistinu stalo do njegova prijateljstva, njemu za ljubav promijenit ete frizuru,
i to e biti razuman kompromis, pod uvjetom da to ne predstavlja preveliku rtvu s vae strane.
Uzimajui u obzir da se njemu na vama neto ne svia, njegovo odbijanje moe ali i ne mora
biti opravdano. No ono nikad nije opravdano ako time eli rei da ste potpuno bezvrijedno
ljudsko bie. ak i u sluaju da vas odbace svi poznanici, to ne znai da ste kao ljudsko bie
bez ikakve vrijednosti. Na tisue ljudi nije prihvaalo Martina Luthera Kinga, na tisue ih je
odbacilo Krista, ali to niim ne dokazuje da su ta dva ovjeka bila loa ili bezvrijedna.
Mudra e osoba, umjesto da je povremeno odbijanje izbaci iz ravnotee, pokuati ili
zadobiti prijanju naklonost, ili e, ako je to bezizgledno, prihvatiti injenicu kako je ona samo
ljudsko bie i ne moe uvijek biti svima na volju, te krenuti u potragu za ljudima s kojima se
bolje slae. Ovaj je savjet izuzetno koristan kad je ljubav u pitanju. Imao sam prilike raditi sa
nebrojeno mnogo ljudi koji su se osjeali potpuno skrhanim od boli to ih je voljena osoba
odbila. Razumije se da nije ugodno kada naiete na neije neodobravanje, ali ne morate od
toga odmah raditi katastrofu. Kad bi mi uspjelo odbijenoj osobi objasniti razloge odbacivanja,
traivi pri tome da promijeni onaj vid ponaanja zbog koga se to i dogodilo (ukoliko je to
mogue izvesti) i nagovoriti je da pokua uspostaviti kontakt s novim ljudima - u svakom od tih
sluajeva odbijanje je skoro palo u zaborav ili je pretvoreno u vlastitu prednost, a nale su se
i druge osobe s kojima se pojedinac dobro slagao.
Kada kaem: Budite blagi prema sebi, onda pritom mislim da biste se trebali postaviti
na malo viu razinu, cijeniti sebe ak i ako to\ drugi ne ine, pa ete se iznenaditi kako e ljudi
o vama poeti bolje \ misliti. Ljudi sa zdravim osjeajem samopotovanja, koji ne dozvoljavaju
da ih povremeno odbijanje baci u oaj, obino doivljavaju manje takvih sluajeva nego oni
koje tue neodobravanje uvijek baca u depresiju i koji se tako mnogo trude da sprijee naredno
odbijanje tako da nerijetko pretjeruju u pokuaju da drugima budu na volju. Napinju se iz petnih
ila i postavljaju na glavu kako bi stekli neiju naklonost i bili voljeni. Niti ne pretpostavljaju da
e takvom taktikom ljude vie odbiti nego privui. Ljudi mogu vrlo dobro osjetiti vau oajniku
tenju za naklonou, koja u njima izaziva nelagodu. Pritom se ude to to s vama nije u redu
da se toliko trudite da im udovoljite.

Budite spremni na privremena pogoranja
Kada shvatite ono to vas uznemirava ili baca u depresiju, moete oekivati da e se
vae stanje ubrzo popraviti zato to, ponajprije u to ulaete mnogo truda, a zatim ste vrlo
motivirani i spremni da prihvatite svaki, pa i najmanji savjet za koji vam se ini da moe pomoi.
Na tom stupnju obino poinje druga faza kad se ponovo pojavljuju stari simptomi, pri emu
vam se ini da niste ni postigli neki napredak. Da biste mogli bolje shvatiti ta privremena
pogoranja, morate na svoje ponaanje poeti gledati kao na sloen skup navika. Navike su
neto to obavljamo automatski, bez razmiljanja. Moete tako upravljati automobilom po
scan i obrada by krista
najprometnijim gradskim ulicama, i pritom razmiljati o neem drugom. Kilometrima dalje,
nakon to ste proli kroz grad, vi se iznenada trgnete i zapitate jeste li ve doli do odreenog
grada. To je divan primjer suradnje naih navika s nama.
Iracionalno motivirano ponaanje naui se na isti nain, ali posljedice vladavine
iracionalnih navika u neijem ponaanju nisu ba tako ugodne. Pokuavajui iskorijeniti ili
promijeniti neku naviku, morat ete due vrijeme ulagati mnogo energije, i uvijek ete morati
biti spremni da se suoite s neuspjehom. Slovne pogreke, puenje, kasni odlazak na poinak
- sve su to uobiajene navike, no svi mi dobro znamo kako ih je teko promijeniti. Zamislite
onda koliko je teko prevladati takve navike kao to je to strah od ljudi, utljivost neke osobe
im se nae u grupi, lijenost, zabuavanje. Da, i to su navike. Pokuavajui ih se rijeiti, moete
biti sigurni da ete povremeno zapadati u stare greke. No s tim se morate pomiriti. Loe se
navike uklanjaju samo uz mnogo truda i nakon brojnih pogreaka. Poznavao sam tako ovjeka
koji je u tvrtki gdje je radio pronevjerio odreenu svotu novaca. Hitno mu je bio potreban gotov
novac i posudba iz blagajne predstavljala je divno rjeenje za njegove probleme. Taj je ovjek
imao naviku da se iz svake guve izvlai uz pomo lai - pa tako i u ovom sluaju kad su ga
ispitivali o pronevjeri. Loa navika. Stoga se moglo oekivati da krade i lae i nakon
psihoterapije, ak i onda kada mjesecima nije uradio neto slino. Kako se radilo o navici, nije
bilo razloga da se sumnja u to da e, ako ponovo bude zapao u financijski kripac, ponovo
pronevjeriti novac i izvlaiti se pomou lai. To ipak ne mora znaiti da e se svakome tko je
svoje loe navike doveo pod kontrolu dogoditi ta stvar. To samo znai da su ljudi skloni tome
da se ulijene i zaborave sve ono to su nauili, dozvoljavajui starim navikama da se u nekoliko
dana ili tjedana oporave. Prije nego to toga budemo svjesni, ve smo uradili onu istu lou
stvar.
Budite blagi prema sebi. Pokuajte razumjeti navike, njihove dobre i loe strane. I
sljedeeg puta kada ponovite neku glupost, nakon to ste se poveselili da ste se toga ve
rijeili, pokuajte si oprostiti, govorei kako ste samo bili rtva navike. Ali onda samo hrabro
naprijed i isto onako kako ste prvi put stekli zdravu kontrolu pokuajte je izbiti sebi iz glave.
To bi morali shvatiti i ljudi koji se ivciraju zbog tuih navika. Ako mu ve ima naviku
da kasni na veeru, sasvim e sigurno, ak i nakon svae sa enom, ponoviti taj obrazac
ponaanja. On moe obeati da e se popraviti, i nakon to se nekoliko dana drao svog
obeanja, ipak moe to isto uraditi. Stare se navike teko iskorjenjuju. Umjesto da bjesnite nad
time, pokuajte blago ali vrsto porazgovarati s muem o tome, pa ete mu tako vie pomoi
da stekne kontrolu nad svojom navikom. U tom sluaju on nee morati rasipati energiju
okrivljujui samoga sebe (ili vas) ve e u miru moi analizirati kako je navika ponovo ovladava
njime.

Vi niste isto to i vai postupci
Nae olako poistovjeivanje s vlastitim ponaanjem ili postupcima jedan je od glavnih
razloga za ponovo vraanje starih navika. Suditi sebe po svojim postupcima zahtjev je to ga
namee logino miljenje. Drugi pak zahtjev - da sebe ne procjenjujemo po svojim
postignuima, materijalnom uspjehu, osvajanjima ili popularnou -ini se da proturjei svemu
razumnom. Tako emo, kada se budemo loe ponaali, vjerojatno osjetiti kako nas se
dokopala stara, iracionalna navika, i tako smo ponovo tamo gdje smo i bili.
Ne ocjenjivati samog sebe je uistinu teko. No morali bismo malo bolje prouiti sami
sebe i tako posve razumjeti potrebu da prihvatimo sebe onakvima kakvi jesmo ak i onda kada
smo neto loe uinili, te da se na taj nain oslobodimo uobiajenog samookrivljivanja.
Kada se zbog nekog neugodnog postupka ponete mrziti, onda i zapravo postavljate
itav niz povrnih tvrdnji. Uzmimo, primjerice, da x nekom na nekoj zabavi kaete neto
uvredljivo, i da se ljudi zbog ' toga naljute na vas. Tada ste vjerojatno pomislili (ili jo mislite)
scan i obrada by krista
sljedee: O, ne! Bio sam grub prema Johnu. (Tono.) Uvijek govorim gluposti samo da
privuem panju. (Netono. Gluposti! govorimo samo ponekad, i ne ba tako esto.) Nikad
neu nauiti da pazim to priam. (Netono. Kako moete znati to ete ubudue raditi?)
Zatim ete obino povjerovati kako ste od svih prisutnih najvea budala, i tada se, budui da
ste sami sebe uvjerili u beznadnost svega toga, vie i ne trudite da ita promijenite, pa se niti
ne mijenjate. Jo ste zadovoljni sami sobom i svojom pameu to ste sve tono predvidjeli.
Nita vi niste predvidjeli! Stvari su se dogodile onako kako ste sami sebe uvjerili da se moraju
dogoditi.
Zato bi se sve vrijeme morali mrziti zbog jednog jedinog netaktikog postupka? Pored
te glupe primjedbe uinili ste jo itav niz hvalevrijednih stvari. Pomogli ste svojoj eni da ue
u auto. U vrijeme objeda domaicu ste dopratili do stola. Djevojku koja vam je uvala dijete te
ste veeri autom odvezli kui. Ako od loih djela postajete loi, ne bi li vas dobra djela morala
uiniti dobrima? Ako elite ustanoviti jeste li pristojan ovjek ili niste, pokuajte svakog dana
biljeiti pozitivne i negativne bodove, pa ete vidjeti kako vaa ljubaznost premauje vae
grube pogreke.
Sad ete poeti prosvjedovati kako si ovjek ne moe odmah okaiti medalju samo
zbog toga to je dadilju odvezao kui. No ja se slaem s vama. to biste samo mislili o svom
ponaanju da ste toj djevojci dopustili da sama, po mraku, pjeice ide do kue. Ne bi li vas
zbog toga strano pekla savjest? Zato onda ne biste zbog jedne lijepe stvari voljeli sebe, ako
ste ve u stanju da se zamrzite, ako ste to propustili uiniti?
Pokuavam vam rei kako se uglavnom ponaate onako kako vam i prilii, samo to
uope ne razmiljate o tome. Na svoje postupke i na samog sebe ljutite se samo onda kada
se ne ponaate onako savreno kao to to obino inite.
Nemogunost da se na osnovi nekoliko loih postupaka zakljui o nekome kao
potpunoj linosti samo je jo jedna potvrda koja ne ide u prilog vaem zahtjevu da sudite sebe
po svojim djelima. Ako ste alkoholiar i drugim zbog toga stvarate probleme, hoemo li
povjerovati u to da se vaa linost moe opisati samo tom navikom. Vi jo uvijek izdravate
svoju obitelj, svoj posao radite poteno, i stoga bi tvrdnja kako ste potpuno bezvrijedni samo
zato to vam je jedan dio manjkav bila jednaka zahtjevu da vas se upuca zbog toga to loe
vidite, mucate ili se bojite liftova. Je li cijela kua odmah loa samo zato to joj prokinjava
krov? Zar ete zbog prazne gume auto odmah odvesti na staro eljezo?
Teko da bi netko pri zdravoj pameti stvari gledao na takav nain. Svatko bi odmah
razluio rupu na krovu od kue kao cjeline. I radije bi smjesta zamijenio gumu nego zbog toga
auto odvezao na smetlite. U oba sluaja dio valja razluiti od cjeline. Isti je sluaj s ljudskim
biima. Svaki ovjek ima svoje mane, ali odbijam povjerovati u to kako je neki ovjek potpuno
bezvrijedan samo zbog toga to neki njegovi dijelovi nisu dobri.
Ako i dalje mislite da ste vi i vai postupci jedna cjelina, zato onda postupci djece nisu
isto to i sama djeca? Kad beba povrati po vaem predivnom kauu, vi ete misliti jedno o
povraanju, a drugo o samom djetetu (barem se nadam). Nemojte mi samo rei kako po cijeli
dan hodate po kui mrzei svoju djecu zbog milijuna raznih stvari kojima vas ljute. Ako to doista
radite, onda ste kao roditelj neznalica i moete biti sigurni u to da ete odgojiti problematinu
djecu. No veina nas ipak je dovoljno razumna da dijete i njegovo ponaanje razmatra
odvojeno, pa da ne sudi dijete po njegovoj dreci, nemiru, neurednosti ili ratobornosti. Mi emo
ga voljeti usprkos svemu, iako nam se neke stvari na njemu ne moraju sviati.
Ako mislite da je takav pristup opravdan kad su u pitanju djeca, zato bi onda s
odraslima moralo biti drukije? Zato to bi mi, kao odrasli, morali biti pametniji? Nipoto! Tako
se opet vraamo ve spomenutoj tvrdnji kako nismo savrena bia, nego samo ljudi, i da nam
se svima moe dogoditi da zbog gluposti, neznanja ili emocionalnih poremeaja loe
postupamo.
scan i obrada by krista

Nauite se raspravljati sami sa sobom
Iracionalne ideje su neke od mojih pacijenata toliko otupile da im je bilo strano teko
da ponu razgovarati sami sa sobom, kako bi se kritikim razmiljanjem pokuali osloboditi tih
gluposti. Ve sam vam pokazao zato je potrebno razmiljati o opravdanosti vaih iracionalnih
ideja i objasnio vam kako ih, nakon paljive analize, moete promijeniti. No ponekad je, ipak,
potrebno i neto vie od toga. Dat u vam nekoliko prijedloga kako da promijenite svoj nezdravi
stav.
Ponajprije, upitajte druge ljude to misle o vaim uvjerenjima, ali se pobrinite da svoje
pitanje postavite uglavnom onima koji ne pate od tih problema. Ako depresivnu osobu budete
upitali kako ona postupa sa svojim pogrekama, kao odgovor ete dobiti iste gluposti koje ste
i sami vakali, to nimalo nee oslabiti va nain razmiljanja, nego e ga samo pojaati.
Umjesto toga, pokuajte postaviti pitanje nekolicini ljudi koji se s pogrekama i depresijom
suoavaju mnogo uspjenije od vas samih. Obino nam je jako stalo do toga to drugi govore
i misle, zato upotrijebite tu mo da biste rijeili svoj problem. Tue je miljenje vrlo mono
oruje zato to smo svi mi u izvjesnom mjeri izloeni pritisku skupine. Ako svi vai prijatelji
ponu nositi traper-hlae, uskoro ete i vi sami poeti prihvaati tu modu. No najbolji primjer
pritiska to ga skupina moe provesti je moda dugih kosa. Sve je poelo s tinejderima, nakon
kojih su tu modu pokupili mladi ljudi, pa zabavljai, da bi se naposljetku taj utjecaj mogao
primijetiti ak i meu lanovima parlamenta i ozbiljnim poslovnim ljudima.
Ponite se stoga kretati u razliitim krugovima, druite se s onim ljudima koji posjeduju
vrijednosti kojima i sami teite, i uvjeravam vas da ete zasigurno poeti razmiljati na nov
nain.
Glasno izricanje racionalnih misli (ako ste sami) ili njihovo ponavljanje u sebi (ako su
u blizini drugi ljudi) predstavlja drugu, vrlo vanu tehniku za promjenu naina razmiljanja. ak
i kad ne vjerujete u tu misao, pokuajte barem o njoj misliti. Da biste u tu misao mogli
povjerovati, ona se mora nalaziti u vaoj glavi. Da biste osjetili kako vam zvui, morate je kazati
naglas. Neto se ipak mora suprotstaviti vaoj iracionalnoj misli, pa makar to bilo uraeno
preko volje.
Zar nikada niste isprobali neki komad odjee, sigurni u to kako vam se nee svidjeti?
Nije li vam se neto takvo dogodilo i s hranom: bili ste uvjereni u to kako vam se neko jelo nee
dopasti, ali nakon to ste ga nekoliko puta kuali, ve vam se svidjelo. I niste li zavoljeli mnoge
ljude prema kojima ste ispoetka osjeali odbojnost? Moda ste Smithove pozvali u goste
samo zbog toga to su tog vikenda vai prijatelji, koje ste zapravo eljeli ugostiti, bili zauzeti.
Iznenadili ste se kad ste kod Smithovih zapazili neke izvrsne osobine koje ne biste nikad otkrili
da im, iako nerado, niste pruili priliku.
Isto je i s vaim mislima. Budemo li ih isprobavali samo da vidimo kako nam pristaju,
moemo se iznenaditi kad ustanovimo kako nam odgovaraju. Stoga svakog puta kad vas neto
potrese ili uznemiri, ponite si govoriti razumne misli, pa makar u njih i ne vjerovali. Kad se
primjerice sljedeeg puta budete grizli zbog toga to ste neto zbrljali, oduprite se tim mislima
sljedeim rijeima: A ne! Ja sam sam sebi jo uvijek prihvatljiv iako na poslu nisam savren.
Nato ete si moda kazati: Prestani se zavaravati, prokleta budalo. Napravio si boanski
nered koji je tvrtku kotao lijepu svotu. Pravo ti budi ako te najure! Zatim probajte sebi rei,
bez obzira na to moete li u to povjerovati ili ne moete: To to sam zabrljao ne znai da sam
idiot. Greke se svakom dogaaju, i tko zna, moda iz ove greke izvuem kakvu pouku. ak
i ako me tvrtka vie ne eli, ja sam taj koji eli sebe, jer ne posjedujem nita doli sama sebe.
I tako dalje. Ve samim tim to ih uope sluate, te e vam razumne i dobronamjerne ideje sve
vie prirastati uz srce. Ne pruite li im barem takvu priliku, kako moete oekivati da u njih i
povjerujete?
scan i obrada by krista
Taj e proces nalikovati nekoj uzbudljivoj raspravi, u kojoj vi zastupate obje strane. Va
je iracionalni glas, prije svega, mnogo glasniji i uvjerljiviji i ima dublje korijene. No tim e se
ustaljenim pogledima na povrini suprotstaviti jedan manje uvjerljiv glas. Morate sa sobom
raspravljati sve dok te vae povrinske ideje ne ojaaju i ne zamijene dublje ideje. Kad god
vam na pamet padne neko iracionalno uvjerenje, pokuajte mu parirati nekim racionalnim
stavom. Nikada nemojte dopustiti da iracionalna uvjerenja prou neprovjerena. Uvijek im
naite suparnika. Milo za drago. Pokuajte da tu raspravu sa samim sobom vodite barem
onoliko dugo koliko vremena potroite okrivljujui sami sebe.
injenica da vam iracionalne ideje stvaraju probleme jo je jedan argument koji moete
upotrijebiti kako biste se uvjerili u to da o tome valja ozbiljno raspravljati. to e vam bolji
razlog? Da su vaa uvjerenja i ideje tako vrste, zar biste onda drali u rukama ovu knjigu? A
ako ste ve tako predivan primjer gospodina Prosjenog ili gospode Normalne, zbog ega
onda uvijek iznova padate u depresije, postajete zabrinuti ili neprijateljski raspoloeni? Htjeli-
ne htjeli, vae vam trenutne metode ne mogu pomoi, inae biste se veinom sjajno osjeali.
No ako se pak vei dio vremena nalazite u nekoj vrsti emocionalne zbrke, nemojte mi ni
sluajno spominjati kako su vai stavovi i ivotna filozofija ispravni i toni. Ako vi od njih nemate
koristi, kako bi one mogle onda meni pomoi?
Ukratko: traim od vas da ponavljate sebi ispravne misli, ak i onda ako u njih ne
vjerujete. To e vas uiniti otvorenijim za nove mogunosti, a tko zna kamo vas one mogu
odvesti? Slijedei taj savjet, bit ete u stanju prihvatiti ove revolucionarne ideje: na svijetu nema
loih ljudi, nego samo loih djela; nitko nas ne moe psihiki povrijediti, nego samo fiziki;
svatko ima pravo da ponekad ne bude u pravu i ne smije ga se osuivati zbog njegovih
pogreaka, i tako dalje. Radite i dalje na tim idejama i uinite ih djelotvornima!

scan i obrada by krista

ETVRTO POGLAVLJE
SAMOSAALJENJE
Ako vam se ikada dogodilo da se raalostite nad samim sobom, onda vam je poznat i
drugi glavni razlog depresije: samosaaljenje. Ma koliko se to inilo udnim, samosaaljenje
vas moe dotui jednako kao i osjeaj krivice. Promatrajui neku depresivnu osobu, ne moe
se odrediti kojim se zapravo od ta dva osjeaja dovela u to stanje. Razlozi se meusobno
mogu razlikovati kao dan i no, ali je krajnji rezultat praktiki isti. Depresija izazvana osjeajem
krivice samo se u krajnjim sluajevima razlikuje od depresija prouzroenih neim drugim.
Reagirajui na ekstreman osjeaj krivice, neki e se ljudi, primjerice, kanjavati tako to e si
noevima, iletima i cigaretama nanositi tjelesne ozljede, to nije karakteristino za druge
oblike depresije.
Ako sumnjate u to da biste mogli biti osoba koja samu sebe saalijeva, morat ete se
s tim otvoreno suoiti. Ljudi koji saalijevaju sami sebe pritom i zbog toga osjeaju i krivicu,
nikada ne mogu jasno uvidjeti vanjske i unutarnje snage koje djeluju na njih. Pretpostavljam
da se to dogaa zbog toga to je samosaaljenje povezano s nezrelou, djejim pokuajima
manipulacije drugim osobama, a te karakteristike sline su postupcima histerinih osoba.
Kako bilo da bilo, u vaem je interesu da razmotrite mogunost kako vaa mrzovolja
proizlazi iz samosaaljenja. Ako ste sigurni da nije rije o samookrivljavanju, niti da vam se
srce kida zbog tuih jada, nema sumnje da je u pitanju samosaaljenje. Moda e vam se ta
istina uiniti pregorkom da biste je prihvatili. Budete li bjeali od te spoznaje, neete daleko
stii. Troit ete samo svoje i vrijeme ljudi koji vam pokuavaju pomoi, kao to je to uinila
jedna od mojih pacijentice. Ona je dugo odbijala prihvatiti injenicu da joj medu osobama koje
saalijevaju same sebe nema premca. Nisam osporavao injenicu da ju je zadesila velika
obiteljska nesrea i sloio sam se s njenim miljenjem da ne postoji nikakav racionalan razlog
da se tako neto dogodi osobi kao to je ona. Njen je ivot bio besprijekoran, prema svima je
bila milosrdna i blaga, nije zgazila ni mrava, a onda su joj, u razmaku od pola godine, jedno za
drugim umrli zarunik i najdraa sestra.
Nije bilo razloga da se zbog tih dogaaja osjea krivom, lako je od silne boli za
preminulima bila napola u depresiji, jasno je mogla shvatiti kako za njima ne treba aliti jer oni,
na kraju, nisu vie izloeni zemaljskim patnjama, ve su blaeni na nebu. Stoga nita od toga
nije moglo biti razlogom njezina dubokog i dugotrajnog osjeaja oaja. No kad sam joj rekao
da pati od samosaaljenja, zbog toga to je taj prljavi svijet prema njoj postupio tako
nepravedno, tako je odluno poela prosvjedovati da sam bio upravo iznenaen. Nikada nisam
vidio osobu koja bi toliko poricala da pati od samosaaljenja. To i mnoga druga opaanja
omoguila su mi da zakljuim: ako niste
r sigurni na koji se nain dovodite u depresiju - ponite
pogaati i paljivo prouite pojavu samosaaljenja.

Dvije misli koje vode samosaaljenju
Pokuavajui shvatiti to vas tjera da se raaloujete sami nad sobom, pokuajte se
prisjetiti misli koje su tome neposredno prethodile. Pokuajte iz onoga ega se sjeate izdvojiti
i analizirati misli koje vam se ine razumnima i one koje to nisu. Uradivi to kako valja, sigurno
ete dosegnuti toku kada ete u vezi neke stvari ili dogaaja u vaem ivotu postaviti sljedee
dvije tvrdnje: a) elim da se stvari dogaaju onako kako to ja hou i b) strano je ako se stvari
ne dogode onako kako sam ja to elio. Prva je od tih dviju misli prihvatljiva i ne moe vam
ozbiljnije nauditi. Sve dok neto samo elite, eznete za time, ili biste samo vie voljeli da se
dogodi, neete biti neraspoloeni ako se to ne ostvari. Svi smo mi ve milijun puta zaeljeli
scan i obrada by krista
neto to nismo mogli dobiti, no to nas nimalo nije povrijedilo, ili nas je moglo samo rastuiti.
Niste li nekad zaeljeli da postanete filmska zvijezda, da budete bogati, slavni, da napiete
sjajnu knjigu, ili da postanete svjetska prvakinja u trbunom plesu? I nije li to bilo ugodno
sanjarenje, bez izgleda da se ostvari? Sve dok takve elje budete uzimali s rezervom, njihovo
vas neispunjenje nee uiniti potitenima. Problem nastaje tek onda kad mislite kako morate
biti u pravu, kad ponete vjerovati da e nastupiti smak svijeta ako negdje na Sredozemlju ne
budete imali jahtu svojih snova.
Pokuajte dobro razumjeti ovo to slijedi: u ovom vam ivotu ne treba mnogo, i ne
trebate u stvari ni ivjeti. Poimo redom. Sve to vam je potrebno za ivot su hrana, sklonite
i odjea. Sve to je iznad toga ini ivot samo ljepim, ali nije neophodno. Divno je imati
prijatelje, ali ako ih ve nemate, ne morate zbog toga odmah lei i umrijeti. Pred vama je jo
uvijek mogunost da postanete pustinjak. No teko da ete morati ii u tu krajnost, jer e se u
blizini uvijek nai netko od koga ete moi kupiti malo kruha i unajmiti sobu. Bez kruha ili bez
krova nad glavom mogli biste umrijeti, no to se nee dogoditi ako prekinete s jednim ili vie
bliskih prijatelja. Morate imati na umu da vas ljudi ne mrze toliko da bi vas upucali na ulici ili
odbili da vam prodaju malo kruha. Ne tua ljubav, nego tua mrnja je ono to bi vas
trebalo uistinu brinuti.
Da ne treba ivjeti, misao je koja se lako moe dokazati kada razmislite o brojnim
sluajevima u kojima bi za voljenu ili potpuno nepoznatu osobu dragovoljno rtvovali svoj ivot.
Svoj biste ivot stavili na kocku zbog obitelji, domovine, zbog ovjeka koji se utapa ili koji zove
upomo iz gorue zgrade. Nebrojena junaka djela napravili su ljudi koji oigledno nisu
vjerovali da je njihov ivot toliko bitan, inae, zar bi ga riskirali? Moda su ti isti ljudi prethodnog
dana bili toliko potiteni zbog toga to su ostali bez posla ili zbog toga to su saznali da boluju
od raka, da su mislili kako je doao kraj svijeta.

Tuga i tragedija nisu isto
Te se ideje mogu protumaiti i na drugi nain: kao mijeanje pojmova tuge i tragedije.
U vaem je ivotu mnogo tunih trenutaka, ali je samo nekoliko njih zaista tragino (i one vas,
da ste na te stvari drukije gledali, ne bi toliko pogodile). Tune misli izazivaju u nama osjeaj
aljenja i razoaranja, no te emocije nisu pogubne. S njima se susreemo prilino esto,
nemaju posebno loih posljedica, i kratka su vijeka. Ali tragedije su ipak neto drugo. Obino
ne moemo sauvali hladnokrvnost ako vjerujemo da nas je zadesila katastrofa.
Veina samosaaljenjem izazvanih depresija nastaje zbog toga to mijeamo tune i
tragine ili katastrofalne dogaaje. Drugim rijeima, iskreno smo uvjereni u to da je ono to
nas je snalo strano, smak svijeta, jednostavno nepodnoljivo. No je li uistinu tako? Po emu
se vidi da je neto strano? Tko to kae? Zar mislite da biste se uope uzrujali da nema izraza
suuti vaih dobronamjernih prijatelja, ili da sami ne tvrdite kako se radi o katastrofi? Ni
sluajno! Vi ete sami sebe uvjeriti da vam je neki dogaaj nepodnoljiv, i u velikoj veini
sluajeva (oko 99%) - niste u pravu. Veina dogaaja u vaem ivotu nisu strani nego vrijedni
aljenja, nisu katastrofalni, nego samo razoaravajui, nisu tragini nego tuni. Budemo li sebe
nepromiljeno uvjeravali u to kako je neto strano, katastrofalno, tragino, ve emo
sljedeeg trenutka postati maloduni. No ako nam je jasno da je veina stvari u naem ivotu
samo vrijedna aljenja, tuna ili samo razoaravajua, jedno emo vrijeme biti blago nesretni,
a onda emo se ponovno vratiti u normalno i optimistiko raspoloenje.
J imu je, nakon to su se vratili sa kolskog plesa, dugogodinja djevojka rekla da eli
prekinuti s njim. Njemu je sve odmah polo nizbrdo, i nazvao me ve sljedeeg dana vrlo
potiten. Nakon to sam sasluao injenice, jasno sam mogao utvrditi kako se tom mladom
ovjeku dogodilo neto vrlo tuno (djevojka ga je odbacila) i da je na taj iznenaujui obrat on
reagirao tako to je iz toga napravio tragediju (umrijet e bez njezine ljubavi).
scan i obrada by krista
Vrlo mi je brzo uspjelo J imu pokazati kako se kod njega radi o samosaaljenju i objasniti
mu to sve mora uiniti da bi zaustavio dalji razvoj depresije.
E pa, J ime, ti nisi toliko maloduan zbog toga to te napustila djevojka, prigovarao
sam mu. Ti misli kako je zapravo strano biti odbaen.
Da, to je tono. Cijele noi nisam ni oka sklopio pitajui se to sam to zgrijeio da se
ona naljutila na mene i napustila me, i razmiljajui kako u dalje bez nje?
Ne, Jime, to nije pravi razlog onome to te titi. O vaoj vezi priao si s
razumijevanjem. ini se da se radi o neijoj greci. Nee postati potiten ako pokuava
nauiti neto iz svojih greaka. Samosaaljenje se pojavljuje samo onda kad ti misli kako
neto pod svaku cijenu mora posjedovati, te, kada to ne postigne, umisli sebi kako je to
strano i nepodnoljivo. Da si u ovom sluaju ostao pri tome da samo eli i dalje biti prisan s
tom djevojkom, osjeao bi zbog toga tugu i nita vie. Ali ti si iao dalje, i uvjerio sebe u to da
je, nakon svega to si za nju uradio, bilo vrlo nezahvalno od nje to te napustila. Uz to si se
pitao zato se to mora dogoditi ba tebi. Povjerovavi u tu ideju, obuzelo te grizoduje i tiho
jadikovanje: J adan ja.
Ali ja sam se za nju s mukom izborio, a ona se sada prema meni ponaa tako
nepoteno.
Da, nepoteno je, ali zato da to i ne bude? Znai li to da se nepravedne stvari ne
smiju dogaati samo zbog toga to ih ti ne eli? Zar je zbog toga to se stvari nisu odvijale
po tvojoj volji doao smak svijeta? Neka ti ovo iskustvo bude pouka, smatraj ga ugodnom
uspomenom, idi dalje i udvaraj se desetini novih djevojaka. im prestane jadikovati nad
samim sobom, iznenadit e se kako e ti to lako polaziti za rukom.
I tako smo jo neko vrijeme skupa radili sve dok nije uvidio kako je od komarca napravio
slona. Kad sam ga sreo nekih tjedan dana kasnije, ve je izlazio s novom djevojkom, a ona
runa mrlja bila je potpuno zaboravljena. Tu sam promjenu pripisao injenici da je taj mladi
jednostavno shvatio kako je sam sebe uvjerio u to da su tuna i tragina stvar jedno te isto. Tu
bi lekciju morala nauiti svaka osoba koja pati od samosaaljenja ako joj je stalo do toga da
sauva svoje duevno zdravlje.

Emocionalni su poremeaji opasniji od frustracija
ivot je beskrajan niz frustracija. Ne moe proi ni jedan jedini dan, a da se ovjek ne
osjea pomalo frustriranim (zato jer se stvari ne odvijaju onako kako bi on htio). Blaeni na
nebu i blaeni pod zemljom vjerojatno su jedini poteeni frustracija. Svi mi ostali, u carstvu
ivih, ne moemo umai frustracijama, jednako kao ni bolestima, porezima ili smrti. Biti iv
znai biti frustriran. Stoga je zahtjev za ivotom lienim frustracija jednak zahtjevu za smru.
Morali bismo, dakle, biti zadovoljni svim tim stalnim gnjavaama, ali nauimo barem ne plivati
protiv struje.
Ne budete li pravili razliku izmeu frustracija i emocionalnih poremeaja, sasvim
sigurno e vam se dogoditi dvije stvari koje vas mogu ozbiljno povrijediti. Budete li boli koju
uzrokuju frustracije dodali i bol koju uzrokuju emocionalni poremeaji, pogorat ete, kao prvo,
svoje stanje, a kao drugo, emocionalni poremeaj nee vam dozvoliti da pronaete nain da
uklonite frustraciju.
Uzmite Fredov sluaj. Taj je mladi, sve dok nije otiao na studij, bio vrlo omiljen meu
svojim vrnjacima. Njegovi novi kolege nisu ni sanjali koliko je on nadaren pa su se prema
njemu odnosili kao prema sasvim obinom mladiu, a ne kao prema voi. To je potkopalo
Fredovo samopouzdanje, i on se nad sobom toliko raalostio da je uskoro pao u depresiju.
scan i obrada by krista
Poeo je sumnjati u vlastitu vrijednost i sve se vie poeo kloniti drutva. Nepriznavanje se,
prirodno, i dalje nastavilo, sve dok jednog dana Fred nije uzeo preveliku dozu droge i umalo
umro. Time je smjesta doao u sredite panje, i neko se vrijeme na fakultetu samo o tome
prialo. No u roku od nekoliko dana zanimanje je za njega splasnulo, a Fred je ponovo ostao
bez priznanja. Napravivi iz toga tragediju, doao je na zamisao da panju ljudi skrene na sebe
time to e uiniti neko oajniko djelo. Jednom se tako namjerno opio i skrivio prometnu
nesreu. Njegovo se ime spominjalo u TV-vijestima, i cijeli je fakultet neko vrijeme brujao u
njegovu hapenju. Kad se praina slegla i Fred ponovo mogao prisustvovati predavanjima,
ustanovio je da stvari po njega stoje gore nego ikada. Sada su ga kolege smatrali narkomanom
i jo su manje nego prije eljeli imati s njim posla. Fredu je, nakon nekoliko godina drugih
nesrea koje je takoer izazvao samo kako bi skrenuo panju na sebe, konano sve dojadilo
i shvatio ja da je krajnje vrijeme da nae nekoga tko e mu moi pomoi. Ne samo da nije
prestao biti usamljen i potiten, ve je uludo protratio vrijeme propustivi bitna predavanja,
nekoliko je puta i sebe povrijedio, a na policiji je dobio debeli dosje.
Fredov sluaj jasno pokazuje to mislim pod tim kada kaem da su emocionalni
poremeaji gori od frustracije. Da nije toliko patio zbog toga to je samo obian, nepoznat,
student i da je dopustio da ga njegova prirodna nadarenost uini vrijednim panje drugih
studenata, Fred je, u krajnjoj liniji, ponovo mogao zadobiti svoju staru poziciju voe. Umjesto
toga, on je svoju anonimnost shvatio sudbinom gorom od smrti, to mu je bilo nepodnoljivo, i
smatrao je opravdanom svaku akciju koja bi mogla ispraviti tu frustraciju. Sebi je pak nastavio
nanositi daleko veu bol od one koju mu je stvarao nedostatak popularnosti. Obuzet svojim
iracionalnim idejama, nije bio sposoban shvatiti kako samo pogorava stvari, dok je
promjenom samo nekih dijelova svoje strategije mogao praktiki postii sve to je elio. No
zbrkana glava ne moe jasno misliti, tako da je Fred iao od loeg ka goremu, sve dok nije
potraio pomo. Tada je ustanovio koliko je samo pogreno bilo njegovo uvjerenje da je ne biti
voa na fakultetu strana stvar. Shvatio je da zbog toga nije trebao toliko aliti i truditi se da
pridobije simpatije, ili barem suosjeanje drugih ljudi. Shvatio je da frustracije nisu gore od
nekog emocionalnog poremeaja.

Lane optube i samosaaljenje
Veina ljudi loe podnosi kritiku. Zbog tuih se neljubaznosti ili uvreda osjeaju toliko
povrijeenima i gube miran san, tako da je, ako ele da ostanu pribrani i izbjegnu budue
situacije u kojima bi se mogli osjeati bijedno, potrebno da dobro naue rjeavati takve
situacije.
Kada vas sljedei put zbog neega optue, uzrujavanje koje obino slijedi moete
izbjei tako da si postavite ova dva pitanja: Je li to tono? ili Je li to netono? Ako vam se
ini da je optuba tona, nemojte se zbog toga okrivljivati jer kao ljudsko bie imate pravo na
to da ponekad grijeite. Recimo da vas je mu zbog toga to uivate plesati s drugim
mukarcima nazvao droljom. On tvrdi da flertujete, iako se vi s ostalim gostima samo slobodno
druite, i od vas trai da prekinete s time. Umjesto da zbog njegova nerazumijevanja ponete
samu sebe aliti, jednostavno provjerite tonost onoga to tvrdi i ustanovite je li u pravu ili
grijei.
Recimo da ste ustanovili kako je on u pravu. Pa dobro. Bili ste koketni, uivali ste u
zavoenju mukaraca, no iskreno priznavi, nimalo vam se ne bi svidjelo da se na zabavama
i va mu ponaa poput vas. Sada vam preostaje da se uvjerite u to kako zbog svojih
lakomislenosti niste odmah i loa osoba. Imate pravo da ne budete u pravu, i zapravo biste
svom muu morali biti zahvalni to vam je skrenuo panju na vae preslobodno ponaanje jer
ste sada u mogunosti da ga popravite. Kako vam nije namjera da na zabavama stvarate o
sebi tako nelaskave utiske, potrudit ete se da ubudue izbjegavate takvo ponaanje.
scan i obrada by krista
Primjeujete li da vam je to to vas je mu nazvao droljom zapravo koristilo, jer si niste
dozvolili da zbog toga padnete u depresiju. Velik korak naprijed, zar ne?
No uzmimo sluaj da ste razmislivi o njegovoj optubi, zakljuili kako je ona potpuno
neosnovana. Zato da dopustite da vas to izbaci iz takta? Pa radi se samo o tome da se
njegovo i vaeg miljenje razlikuju. Sigurno se ne uzrujavate zbog svakog vae
razmimoilaenja u miljenju, pa zato da napravite iznimku u sluaju kada se radi o tome da
se ne slaete s miljenjem koje on ima o vama? Trebate samo kazati: Evo ga, opet poinje,
siromah. Svaki put kad zapleem s nekim on se tako nerazumno naljuti, mislei kako elim biti
intimna sa svakim mukarcem kojeg dotaknem. Zanima me samo koji ga problem mui?
Moda nema povjerenja u svoju sposobnost da me zadri pa se zbog toga brine ako nisam uz
njega cijelo vrijeme. Da, u tome je stvar. On si ne moe pomoi da to ne radi, a ja sigurno
nisam kriva za to. Zato da se onda uzbuujem i brinem zbog toga to on misli da sam drolja?
Ja znam da nisam, i ako zaista i dalje misli tako, morat e oko toga neto poduzeti.
Nema nikakve razlike u tome o kakvoj se optubi radi. Ako navedene injenice budete
uvijek imali na umu, moi ete se prema osobama koje su napravile neuljudnu primjedbu
ponijeti na ljubazan i obziran nain. To nadalje znai da vas nitko ne moe uvrijediti. Ma to
ljudi o vama rekli, otrova njihove primjedbe moete se osloboditi tako da se upitate jesu li u
pravu ili nisu. Uvredu si nanosimo mi sami, a ne netko drugi. Drugi nam samo mogu rei ono
to misle. Mi to onda previe primamo k srcu i damo se vrijeati time to drugi u svojim glavama
gaje glupe ideje koje sami ne odobravamo.
Nedavno mi je pacijentica ispriala kako ju je prethodne noi strano uvrijedio ovjek
koji se drznuo da je zaprosi, i to u prisutnosti njena mua! Suvino je rei kako je mu smjesta
planuo i bio spreman da ga izmlati. No ja sam ustvrdio kako su mu i ena sami sebe uvrijedili,
i pokuao sam joj objasniti zato te primjedbe nisu smjeli toliko primiti k srcu. Ona, kao prvo,
nije ni prva ni posljednja koju je taj ovjek zaprosio, pa zato da onda smatra kako je ona
njegova izabrana rtva. Kao drugo, taj joj je ovjek vjerojatno htio samo polaskati, jer sigurno
postoji mnogo ena od kojih on tako neto ne bi traio. Je li, kao tree, tim svojim sirovim
ponaanjem doista povrijedio nekoga? Da napravi takav krivi korak, ovjek mora biti neotesan,
ili se tako netaktino ponaao samo zato to je bio Strano usamljen i oajan. ovjek bi morao
imati razumijevanja za takve, iznutra bespomone ljude. I umjesto da ga zamrzi ili se osjeti
uvrijeenom, za moju bi pacijenticu bilo mnogo bolje da mu se lijepo zahvalila, rekavi mu da
cijeni njegovo miljenje, da se i njen mu mora osjeati strano polaskan, i k tome mu na kraju
zaeljeti sreu u lovu. Ne bi li to bio pravi pothvat?

Kako izbjei depresiju zbog partnerova nevjerstva
Na otkrie da vam je brani drug bio nevjeran, slijede obino dvije tipine reakcije.
Jedna je osjeaj krivice zbog toga to ste partnera neim razoarali. Druga je osjeaj
samosaaljenja jer ne moete pojmiti kako je samo, nakon svih onih rtava to ste ih podnijeli
za njega, mogao biti tako bezobziran. Nakon to su se te poetne reakcije smirile, dolazi
naravno do provale ogorenja i jada, koji mogu izbiti neoekivanom estinom. Ponaate li se
na jedan od opisanih naina, inite, po mom miljenju, istu glupost, pa bih vam stoga
preporuio da razmotrite mogunost da se s jednim takvim dogaajem suoite na sljedei
nain.
Trebali biste, ponajprije, biti zahvalni zbog injenice da se sami niste uputali u
izvanbranu vezu, niti vam je to bilo potrebno. 2a razliku od vaeg naglog i nesamostalnog
partnera, imali ste dovoljno volje i moralne vrstine pa da odolite koketiraju, i trebali biste se
ponositi tim podvigom. Zar ne osjeate saaljenje prema svom dragom ili svojoj dragoj zbog
toga to nisu mogli odoljeti iskuenju? Da, uistinu biste se trebali ponositi sposobnou
samosvladavanja -biti vjeran u dananjem svijetu nije nimalo lako. Mnogi ljudi nemaju moralnu
vrstinu koja je potrebna za odranje branih obeanja.
scan i obrada by krista
Morate shvatiti kako ste oboje mnogo puta razmiljali da se upustite u neku ljubavnu
avanturu, i da ste oboje za to imali ve mnogo prilika, no ipak ste bili dovoljno zreli da ostanete
pri svojim obeanjima. Time ste ispoljili pouzdanost i povjerenje, dok su va suprug ili supruga
zakazali u oba, za brani ivot vitalna, podruja.
Moda e se va brani drug opravdavati sljedeim rijeima: Ali ja nikada ne bih trao
za nekim da si ti za mene uinila ovo ili ono. Ti si me otjerala u tui zagrljaj. Nemojte progutati
tako neto. Kad biste htjeli, i vi biste mogli nanizati listu prigovora kojima biste se mogli
suprotstaviti njegovima. Ni vi usprkos svemu niste dopustili da vas te pritube odvrate s puta,
ve ste ga prihvatili sa svim njegovim manama. One vam nisu posluile kao izgovor da se s
nekim u kinu drite za ruke. Budete li na nevjerstvo gledali na taj nain, osjetit ete se ponosni
na sebe, a prema partneru osjeat ete samo saaljenje. Potitenosti nee biti ako se a) ne
budete okrivljivali zbog toga to niste bili savren suprug ili savrena supruga i b) ako se ne
budete uvjeravali u to da vam se nebo sruilo na glavu. Nevjerstvo obino nije nita vie doli
jasan znak da s vaim brakom neto nije u redu. To neto ne morate uvijek biti vi. To bi jednako
mogao biti i va partner.
Nikada neu zaboraviti pacijenticu iji je mu godinama imao razne pustolovine, i koja
je za to znala. Ona je proklinjala samu sebe, mislei da je kao ena u neem zakazala, zbog
toga to je on uvijek morao trati za drugim enama. O sebi je, kada mi se obratila za pomo,
imala krajnje loe miljenje. Ali je sve polo nabolje im je shvatila da njenog mua na skitnju
tjera zapravo njegov karakter: on je bio pravi ulini maak u ljudskom obliku, te joj, ma koliko
dobrote i razumijevanja imala za njega, nikada nee poi za rukom da ga zadugo zadri kod
kue. Rekavi to i njemu, kad su me jednom prilikom zajedno posjetili, mu je morao priznati
kako sam posve u pravu, jer je, nakon to je malo razmislio, ustanovio da svojoj eni nema
nita bitno predbaciti. Ta je ideja i za njega bila otkrovenje, te se na koncu odluio razvesti, i,
po prvi puta u toku tolikih godina, biti iskren prema svojoj eni. Maje mu se skitanje
jednostavno svialo i nije imao namjeru prestati s tim. Sve to je oekivao od braka bila je
kuna pomonica, pralja i kuharica. Shvatio je kako je prema svojoj eni bio nepravedan, pa
joj je dopustio da potrai drugog mukarca koji e voljeti samo nju.

Neurotiari esto prave stare greke
Ako se ve po navici samosaalijevate, a elite sebe potedjeti mnogih depresija,
nikada nemojte zaboraviti kako je ponaanje veine ljudi potpuno nepredvidivo. Neka se osoba
jedan dan moe ponaati zrelo i besprijekorno, a sljedeeg ve dana ponovo zapasti u staru
naviku. To vas posebno moe ogoriti ako ste se poradovali kako je osobi, ija vas je navika
ozlojeivala, konano uspjelo da je se rijei.
Ako ste ve pomislili kako se. nakon to vam je dijete prestalo krasti, konano moete
opustiti, bilo bi vam bolje da se pripremite. Budu li se istodobno uspostavili odgovarajui pritisci,
ono e iznova poeti krasti, kao da prije toga nije prolo terapiju i kao da vam nikad nije polo
za rukom da utjeete na njegovo ponaanje. Ne budete li u takvim trenucima bili prisebni, lako
je mogue da ete u oaju od svega dii ruke i od vaih uzaludnih napora napraviti pravu
tragediju, govorei kako ste ve prije morali odustati od svake borbe.
Time biste uinili ozbiljnu greku. Sada nipoto nije vrijeme da padnete u depresiju. Ne
zaboravite da se sve to nauimo s vremenom zaboravlja. To se pravilo u jednakoj mjeri odnosi
na nae ponaanje kao i na tablicu mnoenja. Ako ljudi ne obiavaju misliti racionalno, esto
postaju nemarni. Iz tog razloga lijeeni alkoholiari iznova poinju piti, a dijete, koje est
mjeseci nije nita ukralo, moe s time ponovo poeti. Iz istog razloga moe vam se dogoditi
da ponovo padnete u depresiju, iako ste ve pomislili da se to, budui da ste shvatili kako ona
nastaje, vie nee ponoviti, i zapravo cijele godine niste bili ni maloduni ni potiteni. No kada
prestanemo biti na oprezu, iskuenja se ponovo vraaju.
scan i obrada by krista
Ta disciplina nalikuje onoj pri dijeti za mravljenje. Recimo da ste k meni doli kako bih
vam pomogao da smravite, i kod mene ste se nauili tako dobro disciplinirati da vam je uspjelo
skinuti sve suvine kilograme, ba kako ste i eljeli. No je li to i kraj prie? Znai li to da odsada
vie ne biste morali drati dijetu niti se i dalje boriti s iskuenjima? Naravno da ne. Da biste
sprijeili stvaranje suvinih kilograma i teinu odrali na razini na kojoj to elite, dijetu biste
morali drati praktino do kraja svog ivota. Da biste ostali spokojni, morate se stalno drati
na oku, ili ete iznenada opaziti kako ste zbog neeg puni ljutnje, straha ili maloduja. Da biste
se izbavili iz takvih stanja, morate uiniti ono isto ime ste po prvi put stekli hladnokrvnost.
Nije nikakva tragedija ako vam se dogodi da zapadnete u stare greke, niti su te greke
znak da niste postigli nikakav uspjeh. Uspjeh se mjeri na tri naina: uestalou, trajanjem i
estinom.
Uestalost: ako se suprug s vama svaa jednom tjedno, a prije je to radio svakog dana,
postigao je uspjeh. Budite zbog toga sretni!
Trajanje: ako se sada s njime svaate samo jedan sat, dok su prijanje svae trajale
noima, i to je uspjeh. Budite zbog toga sretni!
estina: ako on sada razbija posue, dok vam je prije htio sruiti kuu, i to je uspjeh.
Budite zbog toga sretni!
Misliti kako e nae muiavo ponaanje automatski prestati im otkrijemo davno
potisnute uspomene iz djetinjstva koje su navodno muile nau podsvijest, ista je frojdovska
tlapnja. Ponekad se dogodi da vae loe ponaanje jednostavno nestane samo od sebe, no u
veini sluajeva to se dogaa polako i postupno. Teko onome tko oekuje da je dovoljna
iznenadna spoznaja koja e njegove blinje preobraziti u sasvim nove ljude. Takva je osoba
unaprijed osuena na depresiju.

Samosaaljenje moe biti mono oruje
Znajui da gotovo svi ljudi vjeruju u to kako ih drugi, a ne oni sami uznemiravaju, i kako
su u mogunosti da i sami uzrujaju druge osobe, milijuni su se ljudi dosjetili da to opaanje
iskoriste kako bi nadzirali druge. Osjeaj krivice jedan je od najboljih naina nadzora nad
drugim ljudima. Pokaete li prijateljici kako vas je ono to je rekla povrijedilo, zapravo se nadate
tome da e ona poaliti svoje rijei, te da vie nikada nee ponoviti neto slino. Vrlo siguran
nain da je uvjerite u njenu pokvarenost sastoji se u tome da napravite paeniko lice, prolijete
koju suzu i nadate se kako e je vae samosaaljenje kosnuti. Svoj ete cilj po svoj prilici
postii bez mnogo muke, jer e si vaa prijateljica sasvim sigurno predbacivati to vas je uinila
toliko nesretnom.
To je omiljena metoda nadzora mnogih posesivnih majki koje je upotrebljavaju kako bi
svoju djecu sprijeile da odrastu. Vratite se kui do jedanaest, Jenny kae majka svojoj ve
odrasloj keri. Zna kako sam zabrinuta kad cijele noi ostane vani. Ni oka ne mogu sklopiti
dok nisi tu.
Majka eli svojoj keri pokazati kako je njeno izbivanje iz kue jako boli, i to bi Jenny
trebalo prisiliti da se vrati kui navrijeme. No ako je Jenny razumna djevojka, rei e svojoj
majci: Nadam se da se nee zbog mene brinuti, mama. No ako ve tvrdi da e, ako se ne
vratim navrijeme kui. postati nervozna i potitena, ja ti ne mogu pomoi. Sama sebi zadaje
brige, a ne ja. Budui da te to tako strano smeta, nadam se da e poduzeti neto oko toga.
Mnogi e itaoci misliti kako se Jenny prema majci neljubazno ponaa, i kako nema
nimalo potovanja spram majine brinosti. Ba naprotiv! Postupivi drukije, Jenny bi uinila
neto to bi bilo ravno pokuaju da od svoje majke uini zabrinutu i depresivnu osobu. to
scan i obrada by krista
veu odgovornost djevojka bude prihvaala za majine emocionalne poremeaje, majka e
tim vie pokuati da svoju alost i tjeskobu iskoristi da postigne ono to hoe. Hoete li i to
nazvati ljubaznim?
Prijetnja samoubojstvom jedan je od najmonijih naina za (zlo)upotrebu
samosaaljenja. Kada vam mladi kae: Sally, udaj se za mene. Ako to ne uini, ja u se
ubiti, on sam sebe toliko saalijeva da se nada kako ete prema njemu imati toliko samilosti
pa pristati na vjenanje. to sebe bude vie alio, tim su vee njegove anse da kod osoba
meka srca postigne ono to eli. injenica da e ga uzvraanje saaljenja samo jo vie
ohrabriti da to i dalje radi ini ovu taktiku vrlo opasnom, jer ona moe voditi do daljnjih prijetnji
samoubojstvom, a moda i do njegova izvrenja.
Teko je odrediti koliko je alkoholiara i narkomana poelo sa svojim ovisnostima iz
istog samosaaljenja, no pretpostavljam da je postotak mnogo vei nego to to veina
strunjaka procjenjuje. Imam mnogo vie iskustva s alkoholiarima nego s narkomanima, pa
stoga mogu sa sigurnou rei kako veliki broj sluajeva alkoholizma nije nita drugo doli
pokuaj da se kod nekoga izazove osjeaj krivice ili saaljenja.
Posluajte ponekad o emu priaju mukarci za ankom: ut ete sve primjere glupog
samosaaljenja koje je va eludac u stanju podnijeti. Neki e se mukarac opiti samo zbog
toga to mu je enica bila malo razdraljiva, ili zbog toga to je za njega marila manje nego za
svog psa. togod da je razlog njihovu pijanstvu, moe se bez pretjerivanja rei kako pijanci
nisu samo alosna bratija, ve pate i od samosaaljenja.
Ne elim da prema alkoholiarima budem preotar niti da ih poniavam u oima drugih
ljudi, ali mislim da istina manje boli od neznanja. Da kaem jo i ovo: alkoholiari i teke pijanice
esto su vrlo nesigurne osobe koje svoj jad zbog toga to se stvari nisu odvijale onako kako
su to oni eljeli, utapaju u ai vina. Jeste li ikad vidjeli dijete koje nije dobilo ono to eli? Ono
se esto pretvara kako je zbog toga tako strano povrijeeno da bi ovjek mogao pomisliti
kako je doao kraj svijeta. Gledajui ga kako strano trpi, mogli biste povjerovati u to da bi ga
rani odlazak na spavanje sigurno dotukao. Sve te suze i dernjava ne predstavljaju nita drugo
nego isto samosaaljenje, koje ima samo jedan jedini cilj: potaknuti va osjeaj saaljenja i
prisiliti vas da popustite.
U takvim je prilikama, pored samosaaljenja, u igri i saaljenje prema drugim osobama,
s kojim se namjeravam podrobnije pozabaviti u narednom poglavlju. No zasad je vano da
shvatite kakvu mo nad sobom dajete drugim osobama ako popustite njihovim tehnikama
samosaaljenja. Mogu se prisjetiti na desetine pacijenata koji, zbog toga to su u traenju
tueg suosjeanja bili izuzetno uspjeni, nisu nikada odrasli. Zato da stvari prihvaate s
filozofskom mirnoom, ako je za postizanje onog to elite dovoljno da izgledate utueno, da
plaete dok vam ne zakae glas, da ljudima pokaete kako ste skrhani od boli i da ustrajete u
tome sve dok im zbog toga ne bude ao.
Nedavno sam imao priliku ponovo se podsjetiti na to kako su histerici koji pate od
samosaaljenja zapravo vrlo promiljene osobe. Nazvao me tako jednom mlad ovjek i pola
mi je sata priao o svojim problemima. Bio je pritom toliko hladnokrvan i sabran koliko biste to
samo mogli poeljeti, priao je razumno i mogli ste se zakleti kako vlada situacijom. No
nekoliko sati kasnije, nazvao me iz psihijatrijskog odjela lokalne bolnice njegov otac i rekao mi
kako je njegov sin debelo slagao i da zapravo nisam imao prilike vidjeti u kakvom se stanju
zapravo nalazio. Izgleda da je samo nekoliko minuta nakon naeg razgovora sin kod kue
priredio stranu scenu pri emu se ponaao tako udno i tako estoko, da su roditelji nali za
shodno da ga odvedu u bolnicu. Prije nego to je pristao da ue u bolnicu, mladi se ponovo
htio posavjetovati sa mnom. Ponovo sam imao priliku razgovarati s najpribranijom,
najuzdranijom i vrlo razumnom osobom s kojom sam tog dana ve priao. Radilo se, dakako,
o promiljenom izljevu emocija koji je trebao pobuditi tuu suut, no roditelji su se toliko uplaili
da su pribjegli vrlo drastinoj mjeri. Sumnjam da su shvatili u kakvu su malu igru bili uvueni,
no ona se u ovom sluaju prilino osvetila.
scan i obrada by krista

Kako sprijeiti da postanete otira za cipele
Samosaaljenje ima jednu vrlo nezdravu posljedicu: saalijevajui sami sebe doputate
zapravo drugim ljudima da vas iskoritavaju, izrabljuju i manipuliraju vama. Milijuni djece i
odraslih osoba cijeloga ivota skrivaju svoje rane, potiho patei, plaui u osami, uvjereni kako
nemaju nikakvo pravo da se brane.
ovjek koji saalijeva sam sebe misli kako nema nikakva prava i smatra kako su visoki
krvni tlak ili migrena bolji od svae sa suprugom, a ako se ne nae netko pa pone osporavati
njegovo miljenje, uvijek e, iz nekih nepoznatih razloga, povjerovati kako nije u pravu. Iza tog
alobnog stanja skriva se zapravo strah pred dobrim miljenjem o samom sebi, strah od
sebinosti i usredotoenosti na sama sebe. U tome, dodue, ima neto istine, ali bi ovjek
morao tono znati to to znai biti sebian. Smatram da su neki oblici sebinosti potpuno
opravdani i, tovie vrlo zdravi. iroka upotreba rijei sebian zapravo mi je vrlo mrska, jer
podrazumijeva ovjeka koji postie ono to eli na tetu drugih ljudi. Takav je ivotni stav vrlo
nezreo i ne bih ga nikome mogao preporuiti. No zamijenimo li tu rije nekim drugim izrazom,
primjerice prosvijetljenim vlastitim interesom, tim emo nazivom biti mnogo blie osobini
koju imaju svi zdravi ljudi.
Osvrnite se ponekad oko sebe pa ete uoiti kako sve vane linosti u vaem privatnom
ivotu, na radnom mjestu ili u politici posjeduju vrlo razvijeni vlastiti interes Nimalo ih ne smeta
da ustanu u obranu svojih prava, da se s nekime, ako je to potrebno, dugotrajno prepiru, ili da,
ako to ve okolnosti zahtijevaju, prekinu s njime svaku vezu. Oni ne doputaju da im netko
zapovijeda niti pate od samosaaljenja ako im se dogodi da budu povrijeeni. Umjesto da
postanu ogoreni, oni bivaju samosvjesni i drski, vjerujui kako svakome treba uzvratiti istom
mjerom. Na taj biste nain i vi, ako ste skloni tome da sebe smatrate otiraem za cipele, mogli
rijeiti svoj problem. Nikada nemojte poputati ako ste uvjereni u ispravnost svojih rijei ili
postupaka, inae vam se moe dogoditi da vas iskoritavaju ili omalovaavaju. No ima i takvih
ljudi koji se pravila igre nee drati jednostavno zbog toga to uistinu-ne vide razloga zbog
ega biste se morali toliko uzrujavati. Morat ete im ili rei ili napisati, a moda ak i svojim
postupcima pokazati, kako su prevrili svaku mjeru. Ne budete li to uradili, poet ete patiti od
samosaaljenja i depresije, naljutit ete svog prijatelja ili kod svoje ene izazvati osjeaj krivice.
Mogli biste i dalje nastaviti sa svojim saaljenjem, dovesti ga do krajnosti, sve u elji da
postignete da se stvari odvijaju po vaoj volji, no jeste li ikad pomiljali na cijenu takve pobjede?
Kada ni samosaaljenjem ne moete postii svoj cilj, nakraju obino ipak dolazi do sukoba i
nastupaju kratkotrajne promjene. No s vremenom se iznova uspostavljaju stari obrasci
ponaanja pa ete sue i dalje prati sami, a veeri provoditi uz TV dok se on nekud skie i
slino.
Da biste izbjegli tu zamku, ne zaboravite da nikome ne smijete dopustiti da nagazi na
vas. Dogodi li se neto takvo, svojom ete voljom suraivati s osobom koja vas eli kontrolirati.
Manje promjene koje postiete neprestanim pritubama ipak ne mijenjaju injenicu da se stvari
vraaju u svoj prvobitni oblik samo zato to im vi to doputate. Do toga dolazi a) zato to o sebi
nemate visoko miljenje, b) zato jer ete uiniti sve da sauvate neku vezu, mislei kako nikada
neete uspostaviti novu ili c) zbog oba ova razloga. Nato e uslijediti neobian osjeaj
nezadovoljstva zbog toga to vas nitko ne razumije, osjeaj da ete itavog ivota biti neiji
otira i morati trpjeti tuu volju dok svi drugi rade ono to ele, a tjeit ete se nadom da Bog
za muenike na nebu uva neko fino mjesto.
Dosta je takvih gluposti! Dolo je vrijeme da ljudima oko sebe jednom za svagda
pokaete kako vie ne elite plesati onako kako vam drugi sviraju. Morate im pokazati kako
ete, ako oni i dalje budu nastavili s time, prestati suraivati s njima, i biti spremni na to da, po
potrebi, prekinete svaki meusobni kontakt. Zapanjit e vas brzina s kojom e vam ljudi poeti
poputati im jednom shvate kako vie ne elite da vas vuku za nos.
scan i obrada by krista
Nikada neu zaboraviti sluaj mia koji je zarikao poput lava. Ruth je bila plaha i
unezvijerena, nedavno rastavljena mlada ena. Brinula se za svoje troje djece i pokuavala ih
odgajati kako valja, no ivjela je u blizini majke i sestre. Povremeno bi se u njenom ivotu
pojavio i neki mukarac. Nikada nisam vidio tako nesimetrinu vezu kao to je ona koja je
vladala izmeu Ruth i svih tih ljudi. Ruth jednostavno nije znala rei ne, ili, bolje reeno, nije
se to usuivala uiniti. Ona bi uradila sve to su majka i sestra od nje zatraile. To to si je
Ruth za poslijepodne isplanirala neki posao, ili to je bila umorna od poslova u vlastitom
kuanstvu pa joj je i samoj bila potrebna neija pomo - to nije bilo bitno. Samo joj je trebalo
spomenuti o kakvom se poslu radi i ona bi se ve osjeala obaveznom priskoiti im u pomo.
Ruth je pritom sve svoje nezadovoljstvo zadravala za sebe i nije poduzimala nita
kako bi drugima objasnila da joj je svega toga ve preko glave. Razumije se, s vremenom je
bivala sve potitenija. Bila je olienje potitenosti kad sam je prvi put vidio. Odmah sam joj
poeo objanjavati kako doputa da joj drugi zapovijedaju iskljuivo iz straha da e biti
odbaena ili da e povrijediti neije osjeaje. Objasnio sam joj kako samo odbacivanje ovjeka
moe povrijediti samo onda kada on sam iz toga napravi tragediju, te da je tue osjeaje
nemogue povrijediti osim ako to oni sami ne dopuste.
Predloio sam joj da se prestane jadati nad svojom sudbinom i na ljude koji su slijepi
da shvate svoju nepravednost, te da prvo prema samoj sebi bude potena, a da se ostali snau
kako znaju. Ako je se sestra i majka zbog toga odreknu, barem e ih skinuti s grbae, to bi
ve bilo prilino olakanje. Vjerovao sam u to kako e je, ako bude prema sebi imala vie
samopotovanja, i drugi ljudi vie potivati.
K meni je navratila ve sljedeeg tjedna da mi ispria kako je odbila sestrin poziv da joj
doe priuvati djecu. Bilo joj je strano teko uiniti neto takvo, i bila je poprilino nervozna
to je, prvi put u toku tolikih godina ustala u svoju obranu, no ustrajala je u svojoj namjeri i
prekinula telefonsku vezu. Sljedeih je nekoliko sati bila vrlo ivana i nesigurna u sebe, no
pritom je jasno mogla osjetiti kako se u njoj budi neka nova snaga. Nije znala kakav ju je to
osjeaj obuzimao, no godio joj je, a ja sam, sluajui je kako ga opisuje, znao da je osjetila
kako njena depresija nestaje.
Oboruana novim iskustvom, suoila se i s majkom. Uslijedila je ista emocionalna
reakcija. Tu je tehniku, nakon majke, primijenila i na mesara. Kad joj se jednoga dana nije
svidio odrezak koji je dobila, odnijela ga je nazad i zahtijevala novi u vrijednosti prvog. I tako
je ilo dalje. Malog je mia u njoj nestalo zajedno s depresijom. Nakon toga Ruth vie nije bila
ona ista. Uz novosteeno samopotovanje, primijetila je kako joj i drugi ljudi prilaze sada s
veim potovanjem. Nisu joj vie automatski govorili to da radi - sada su je utivo pitali. Ako
je mogla, Ruth bi im to uradila sa zadovoljstvom. Ako im to nije mogla uiniti, onda bi ih odbila
- i to je bilo sve. Smijeak i ivahan izraz lica, kao i veseli ritam njenih koraka, jasno su
dokazivali da je mi pokazao zube.
Ako ste i vi otira ili mali mi, paljivo prouite razloge zbog kojih mislite da ne moete
podnijeti odbijanje ili odbacivanje, te razmislite o tome je li to to branite sami sebe uistinu
odgovorno za emocionalne poremeaje drugih ljudi.
Ne budete li shvatili o kakvim se velikim glupostima pri tome radi. nikada vam nee poi
za rukom da se oslobodite i budete ono to jeste. Drugi e vas i dalje zloupotrebljavati,
iskoritavati i htjeti vam zapovijedati, a posljedice e biti depresija.

scan i obrada by krista
Kada popustiti
Budui da se samosaaljenje javlja ako preesto poputate drugim ljudima, javlja se
pitanje: Kada da popustim drugim ljudima, a kada da ustrajem pri svome?
Odgovor je prilino jednostavan. Poputajte u onim stvarima koje vam nisu bitne.
Ustrajte pri svom kad se radi o bitnim pitanjima. Ponekad ete se moi pomiriti s nekim
kompromisom, no nekada vam to nee biti mogue. Pritom se ravnajte po vlastitom nahoenju.
Slabost ovog svijeta sastoji se u potekoi s kojom se veina ljudi susree kad se
moraju odluiti o onom to je za njih vano, a to nije. Jedini nain da to ustanovite sastoji se
u tome da si postavite pitanje biste li s tom frustracijom mogli mirno ivjeti ili bi vas poputanje
u toj stvari toliko ogoravalo da biste na koncu jednog dana jednostavno eksplodirali?
Martu je mrzilo praviti pitanje oko toga to ju je mu, uvijek kad bi po njega dolazila da
ga kolima odveze kui, putao da ga eka due nego to je ona smatrala da mu je bilo potrebno
da se spremi. Kako zbog toga nije eljela dizati prainu, nije mu prigovorila ni rijei niti mu je
priredila veliku scenu. Tu je muevu bezobzirnost tolerirala mjesecima, u toku kojih je postajala
sve razdraljivija, sve dok se jednog dana na sirotog ovjeka nije okomila tolikom estinom da
je on ostao bez rijei. Zbog tog je nekontroliranog ispada osjeala toliku krivicu da mu se
sljedeeg dana lijepo ispriala i pomirila s time da, dok on dangubi, eka na njega. Nije vie
osjeala da ima pravo od toga praviti problem, jer, konano, zato da ne rtvuje pola sata - sat
ekanja ako joj to uva mir u obitelji, a i sam brak.
Marta bi postupila na mnogo razumniji nain da je priznala sebi ono to uistinu osjea:
to ekanje je mrzila iz dna due i niim nije mogla opravdati to se njen mu toliko zadrava
dok je ona na njega ekala po ezi i po cii zimi. Da je to uradila, mogla je potedjeti sebe
mnogih depresija. Samo je trebala shvatiti kako e zbog tog neobzirnog ponaanja, preko
kojeg je neko vrijeme mogla prelaziti, na kraju ipak morati neto poduzeti. I to joj je moglo
pomoi da smogne snage i donese odluku. Ako je ve znala da njegovo ponaanje nee moi
trpjeti beskonano dugo, za nju bi bilo puno bolje da je to to prije iznijela i tako skinula teret
sa srca. Njen bi pak mu barem znao kako stvari stoje, a ona bi se, olakavi duu, osjeala
ugodnije. Budui da bi njezino zamjeranje bilo dovoljno rano registrirano, nikad se ne bi razvilo
u tako estoki napad.
Marta se morala odvaiti na jo jednu svau s muem, upozoriti ga kako e, ako pet
minuta nakon prestanka radnog vremena ne bude u automobilu, jednostavno krenuti bez
njega, te ako on za to ne bi mario, naprosto ispuniti svoju prijetnju. Bilo bi dovoljno da to izvede
nekoliko puta pa da mu shvati koliko to njegovoj eni znai i po svoj prilici poduzme neto.
Prazne prijetnje nee nikoga uplaiti, zato ih jednom treba i ostvariti. Ili, banalno reeno, djela
govore glasnije od rijei, to ovaj sluaj samo potvruje.
Osvrnimo se jo jednom na cijeli problem. ekanje na mua koji bez razloga kasni za
vas ne mora predstavljati neki problem, ali za Martu jest. Ona je stoga bila i prema sebi i prema
svome muu duna neto poduzeti i to promijeniti. Znala je, nadalje, da se ne radi o prolaznoj
ljutnji, a to je mogla zakljuiti po injenici da mu nije mogla progledati kroz prste. Ne mogavi
prijei preko njegova ponaanja, morala se s time suoiti to prije. Nije se, prema tome, smjela
pomiriti s ekanjem u automobilu niti mu je, nakon prve svae, smjela popustiti. No da joj je
mu prijetio kako e je napustiti ako mu i dalje bude prigovarala, u tom mu sluaju to moda
nije morala uzeti za zlo, ve je njegovo dangubljenje mogla prihvatiti filozofskom mirnoom.
Neka se druga ena s time moda ne bi mogla tako lako pomiriti, no ako ve mora, neka bude
tako! Vano je samo da prema samom sebi budete iskreni, i da shvatite to moete tolerirati a
to ne. Ako vam se dogodi neto slino, pred vama su dvije mogunosti: da preko toga
prijeete jednom za svagda ili da poduzmete neto da to promijenite.

scan i obrada by krista
Je li nasilje ikada opravdano?
Sada se ve moete upitati da li se moja tvrdnja da ovjek ima pravo na obranu odnosi
i na primjenu fizike sile. Sasvim ste u pravu! No samo u samoobrani. Primjena fizike sile
morala bi se ograniiti samo na one rijetke situacije kada ovjeku prijeti opasnost da bude
povrijeen. Pritom se ne misli na kanjavanje djece. Ne vidim ni jedan drugi razlog kojim bi se
inae moglo opravdati nanoenje ozljeda odraslim osobama, niti sam uvjeren da iz tunjava,
pod bilo kojim okolnostima, moe proistei ita dobro.
Sve to valja uiniti da biste izbjegli manipuliranje, a da pritom ne morate pribjei
nasilju, jest da odbijate suraivati s osobom koja vas pokuava nadzirati. Nema potrebe da joj
se prikradete dok spava pa je lupite batinom po glavi. Takvo e vam ponaanje u najgorem
sluaju priskrbiti doivotni boravak u zatvoru, dok ete u najboljem sluaju stei ljutog
neprijatelja. Lako je mogue da i vi sami, ako se odluite za to rjeenje, jednog dana dobijete
batinom po glavi.
Stoga odbijanje suradnje s vaim nadzornikom predstavlja mnogo bolju metodu. Na
primjer: supruga svom ljubomornom muu doputa da joj nareuje, pa umjesto da naveer
nekamo izae, ostaje kod kue, samo da izbjegne svau. Roger, njen mu, smatra kako je
ona u stanju koketirati sa svakim treim mukarcem koga susretne. Ako ona to uistinu i radi, u
svom e se kunom zatvoru prestati zabavljati na taj nain, poet e aliti samu sebe i
depresija je tu u tren oka.
No ona mu moe umiljato kazati kako na zabavu odlazi s nekim prijateljicama. Ako je
Roger zbog toga pone maltretirati, onda mu ona treba uzvratiti. On je bio taj koji je zapoeo
s nasiljem, i stoga mu ona s punim pravom moe vratiti milo za drago. No ako je on tei i jai
od nje, a uz to i nosilac crnog pojasa, ona bi postupila glupo ako bi se pokuala braniti na taj
nain. No mogla bi kasnije pozvati miliciju, ili se, ako joj ne prizna pravo da slobodno izlazi kad
god to zaeli, ak rastaviti od njega. Kao odrasla osoba ona ima pravo raspolagati svojim
vremenom i izlaziti kamo eli. Ako mu bude popustila, sama e od svog mua napraviti malog
diktatora. Stoga bi joj bilo najbolje da toj mukoj ovinistikoj svinji jasno nagovijesti to e sve
postii svojom agresijom!
Nekim e se itateljima uiniti da je moj stav presmion, no nisu u pravu. Pokuavam
vam samo pokazati kako e ljudi koji doputaju drugima da ih kontroliraju prije ili kasnije postati
siti svega, te da bi si utedjeli mnogo boli ako bi ve na poetku neto poduzeli. Poznavao sam
mnogo ena koje su za svoj kukaviluk nalazile sva mogua opravdanja: To e me
povrijediti, Djeca ipak trebaju oca, Kako u sama bez ikoga? Ali dolazi as kada ona
vie ne moe podnositi njegovo tiraniziranje pa sve te isprike nestanu bez traga, a na slatki,
bojaljivi i uplaeni zei smogne snage da gospodinu tiraninu pokae zube. alosna je
injenica da do pobune dolazi prekasno. Neke se ene jednostavno ne mogu snai sve dok
od svojih mueva, djece i poslodavaca nisu trpjele nekih dvadesetak godina. Trebale bi shvatiti
kako e im jednoga dana jednostavno prekipjeti, pa zato da onda ne poduzmu neto da to
sprijee, dok je jo dovoljno rano, i izbjegnu sve te godine patnje?

Samo lavovi vole muenike
Posljednja stvar koju bih elio spomenuti u vezi sa samosaaljenjem je injenica da se
ono esto izjalovljuje i odbija od vas upravo one ljude koje ste tako arko eljeli pridobiti.
Svijet zapravo mrzi muenike. To je, dakako, posljednja stvar koju si neki muenik moe
poeljeti, jer je on zapravo obuzet idejom da njegova patnja treba u srcima drugih ljudi dotai
samo tanke strune saaljenja ili suuti. Ali njegovo muenitvo ne dotie te ice, ve neije
tanke ivce. Svi su muenici, iako e to oni zanijekati, zapravo vrlo agresivne osobe, i oni, za
koje je to muenitvo priroeno, jasno osjeaju kako su u stvari napadnuti. Upravo to ini
muenike tako neomiljenima i samo objanjava injenicu zato su stari Rimljani njima hranili
scan i obrada by krista
lavove. Danas mi ne bismo tolerirali jedan tako neovjeni postupak, ali ono to tim
muenicima danas radimo zapravo nije nita manje okrutno. Mi mu poputamo. Time je
njegova srcedrapateljna predstava bila nagraena, i nakon toga on sam sebe jo vie
saalijeva.
Ako ne vjerujete u to da ljudi koji otvoreno pokazuje svoju bol nisu nimalo omiljeni,
pogledajte samo s kojom lakoom ljudi prolaze mimo prosjaka u ulici. Sjede tamo ti ubogi avli
i po suncu i po kii, sakatih nogu pokrivenih napola praznim nogavicama hlaa, ili slijepih oiju
uperenih u mrano nebo. nadajui se kako ete od njih kupiti kakvu olovku ili neku drugu
sitnicu. Kad bi im svaki prolaznik dao neki novi, mogli bi si priutiti dobar ivot. No jeste li
ikad primijetiti da mu makar svaka peta osoba ita daje? Mogao bih se kladiti da niste. A zato?
Zato jer se toliko osjeamo krivi to nismo u tako bijednom stanju kao oni da jednostavno
skreemo pogled. Ili mu, mislei kako svoju nemo iskoritava samo da bi od nas izmamio
novac, obino ne dajemo nita. Ljude naalost odbijaju svi oni koji pate od samosaaljenja, pa
ak i oni koji imaju za to valjan razlog. Ako ve znate kako ljudi i pored uzetih i slijepih mogu
mirno prolaziti, kako onda od svog prijatelja ili supruge moete oekivati da vas saalijevaju
zbog tako nevanih stvari kao to je injenica da ve dva tjedna niste bili u kinu?
Muenici svih zemalja, prestanite s tim! Metoda kontrole koju primjenjujete djeluje samo
na ograniene i slabe ljude, a vi sami, sluei se njome, ispadate prvoklasna budala. Postoje
mnogo bolji naini da u ivotu postignete ono to elite - da, primjerice, uvijek branite sami
sebe; da se ne brinite oko toga da li vas ljudi dovoljno vole; da stvari, ako ih ve ne moete
promijeniti, prihvaate onakvima kakve jesu; da probleme, ako ih ve imate, ne preuveliavate;
te da ne vjerujete u to kako uvijek i po svaku cijenu morate postii ono to elite jer biste inae
mogli umrijeti od frustracije. Pokuajte svoj ivot tako promijeniti i ja vam jamim da e u vaem
ivotu nestati i samosaaljenja i depresije.

scan i obrada by krista

PETO POGLAVLJE
SAALJENJE PREMA DRUGIMA
Trei i posljednji glavni razlog psiholoki uvjetovane depresije jest saaljenje prema
drugima. Uz tu su pojavu vezani problemi koji se odnose na prihvaanje novih stavova, o
kojima u takoer govoriti. Pokuat u vam objasniti zato se osjeate krivi kada tue probleme
ne shvaate ozbiljno.
Savreno je mogue da postanete potiteni i mrzovoljni saalijevajui sami sebe, pa
nema razloga da ne postanete maloduni i neraspoloeni i onda kada saalijevate neku drugu
osobu. To zvui logino, zar ne? Kada bih uistinu elio uopavati, kao bitne uzronike depresije
mogao bih navesti samo dva razloga: samo okrivljivanje i saaljenje. Saaljenje vas moe
dovesti u depresiju bez obzira na to prema kome ga osjeate, saalijevate li sami sebe, druge
ljude, ivotinje, ili neive stvari kao to su gradovi ili krajolici. Jo se sjeam toga kako sam,
prije mnogo godina, bio strano potiten kad sam svoj automobil morao baciti u staro eljezo.
Kvar je bio takav da se popravak jednostavno nije isplatio. Da biste shvatili zato mi je taj
rastanak tako teko pao, morate znati i to da je to prvi automobil koji sam kupio novcem
zaraenim vlastitim radom. Uloio sam puno truda da ga uredim i obojim, no vie od svega
boljelo me to je nakon svih onih dugih i bezbrinih zajednikih putovanja morao zavriti na
nekom hladnom naputenom smetlitu. Kada sam naputao to mjesto, osvrnuo sam se da
bacim posljednji pogled na svoga dragog prijatelja, koji mi je tolike godine bio vjeran, i srce mi
je htjelo pui kad sam ga vidio tamo meu onim runim olupinama. Bilo mi ga je strano ao.
Nije nimalo zasluio takav kraj, no ja to niim nisam mogao izmijeniti. Katkada se zapitam to
li se dogodilo s mojim dragim automobiliem i kako li samo danas izgleda.
Ako vas propadanje nekog divnog grada, postepeno mijenjanje izgleda vaeg rodnog
mjesta ili pregaeni pas-ljubimac ini potitenim - sve su to vrlo prirodne reakcije, i mogu se
razmatrati u poglavlju koje govori o saaljenju prema drugima.

Strah da ne budete bezosjeajni
Krivica koju ljudi osjeaju zbog toga to ih ne dira tua nesrea jedan je od najveih
razloga za uestalost pojave saaljenja prema drugima. Izostanak potitenosti na sprovodu
moe se tumaiti kao ista grubost i bezobzirnost. Ako ne budete pokazali da vas se neka
nesrea strano dojmila, ljudi e to pripisati vaoj ravnodunosti i bezosjeajnosti. Ljudi stoga
ne obiavaju pokazivati emocije samo onda kada su neim uistinu pogoeni, ve i onda kada
misle kako su ih duni pokazati. Pravila lijepog ponaanja zahtijevaju da izvjesne dogaaje
prate odreene emocije. Svaka e ena vrisnuti ako u sobi zatekne mia. Bilo bi neformalno
da to one ne urade, iako ne postoji nikakav nain da im se mi popne uz noge. ak i da na
sebi imaju hlae preko ijih su nogavica navuene debele skijake arape, ene ne bi mogle
a da ne vrite. Situacija jednostavno zahtijeva takvo stereotipno ponaanje.
Iskazivanje emocije je posebno teko izbjei u onim situacijama kad se od vas oekuje
da pokaete suut. Staloeno i mirno prihvaanje boli ili osobnog gubitka esto se tumai kao
okrutnost i bezosjeajnost. Ne mora se raditi ni o jednom ni o drugom, ali pokazati u takvim
sluajevima hladnokrvnost i biti lien snanih emocija stvara dojam da vas se teka situacija
nimalo ne tie.
to biste samo mislili o ovjeku koji je za svog prijatelja sa slomljenom nogom pozvao
kola hitne pomoi, smjestio ga u njih, a zatim se vratio na nogometnu utakmicu? Ne zvui li to
prilino beutno? Pa ipak, ako se pobrinuo da za svog prijatelja uini sve to je bilo u njegovoj
scan i obrada by krista
moi, ako je siguran u to da su prijateljevi roditelji obavijeteni te da e svog sina sigurno
doekati u bolnici, ne bi li se onda moralo priznati da je uinio sve to je mogao, i zato se
onda ne bi smio vratiti na utakmicu i dalje uivati u njoj? Pretpostavljam da ete i to smatrati
bezosjeajnim, no to je samo zbog toga to su vas nauili da brigu za svoje blinje
procjenjujete ve prema tome koliko je ovjek pogoen njihovom nesreom. Ljudi e teko
povjerovati u to kako i uzdrljive osobe mogu imati snane emocije i kako uravnoteeni ljudi
mogu zaboraviti na tragediju, a da je pritom ne smatraju sitnicom.

Iracionalne ideje koje izazivaju saaljenje prema drugima
Ovisno o tome s koje strane priete problemu, postoji ili samo jedna ili dvije iracionalne
ideje koje vode saaljenju prema drugima. Prva je da nam nesrea dolazi izvana, da su za na
nespokoj krivi drugi ljudi i da nae emocije nemaju ba nikakve veze s nainom na koji gledamo
na svijet. Druga je ideja da tui problemi i nesree moraju djelovati i na nas, te nas uiniti
uzrujanima i nesretnima.
Za razliku od frustracija, nesrea nema vanjske uzroke. Ono to se s naim
frustracijama dalje dogaa, hoe li nas one uiniti nesretnima ili nee, ovisit e iskljuivo o
nama samima. Ako uporno budemo poricali ideju da nas frustracije na toci A moraju
uznemiravati na toci C. uskoro emo dostii onu toku kad emo biti u mogunosti da se zbog
nesree drugih ljudi ne osjeamo nesretnima. Gotovo svako iskustvo i svaki doivljaj mogu se
prihvatiti s vedrinom ako se ovjek potrudi da o tome razmilja na racionalan nain. Ljudi su
se suoavali sa streljakim odredom, sa saznanjem o smrtonosnom raku, umirali su od gladi,
a da pri svemu tome nisu bili u psihotikoj depresiji.
Stoga kada sljedei put na televiziji vidite dijete koje umire od gladi, prisjetite se da je
to to ste vidjeli vrlo alosno, no da vas to ne moe potresti ako to sami ne dopustite. ak i
ako uivo sretnete dijete koje umire od gladi, ne morate zbog toga odmah pasti u depresiju,
osim ako si to sami ne dopustite. Umjesto da zbog nekog pregladnjelog djeteta doivite ivani
slom, zamotajte ga u neki pokriva, dajte mu malo hrane i hitno ga otpremite u bolnicu.
Druga ideja koja se krije iza saaljenja prema drugima sastoji se u tome to smatrate
da ste zbog toga to je druge zadesila neka nesrea jednostavno duni pokazati kako vas je
to kosnulo. Ali zato bi, za ime boje, mora/o tako biti? Zar e pogoenoj osobi vaa patnja
ita pomoi? Jeste li zbog toga to su vas se neiji problemi strano dojmili, zbog toga
sposobniji pomoi? Ako jeste, objasnite mi, kako? Hoete li moda rei da nekome ne biste
znali pomoi, da se prethodno ne iznervirate? Ako je tome tako, zato nam onda stalno govore
da sauvamo svoju hladnokrvnost, da ne gubimo glavu, i samo polako, pa sigurno? Ali mi
to ne sluamo, jo uvijek se prvo uzbudimo, usplahirimo ili padnemo u depresiju, da bismo
nakon manje erupcije emocija zakljuili kako bi pametnije bilo uraditi neto. Nije li to uzaludno
troenje i vremena i energije? Mnogo bismo bre djelovali kad bismo smjesta procijenili u
kakvom se kripcu nalazimo i, zadravi svoju hladnokrvnost, bacili se u akciju usprkos tome
to se radi o tragediji, te pruili djelotvornu pomo.
No stvari se vrlo rijetko odvijaju tim tokom, osim ako nije rije o osobi koja s tragedijama
ve ima prilino iskustvo. Spasioci, vojni i civilni lijenici - svi su ti ljudi obuavani da rade s
ljudskim biima u trenucima velikih nesrea, a da pri tome ne panie. Mi, zapravo, i raunamo
na njihovu prisebnost i ne bismo ni za ivu glavu htjeli imati s njima posla da nisu kadri
razlikovati tue od vlastitih patnji. U njihovoj se izobrazbi naglaava upravo ta crta - sposobnost
pokazivanja suuti bez prevelikog suosjeanja, iskazivanja brige, bez pretjerane zabrinutosti.
Ako nemaju tih sposobnosti, moete biti sigurni da nee daleko dogurati. Ta sposobnost
distanciranja od tuih patnji ne bi bila mogua da se ti strunjaci i profesionalci nisu zapravo
sloili s idejom da nesrea nema vanjske uzroke, te da oni, zbog toga to su ljudi kojima
pomau u depresiji ili potreseni, ne moraju to i sami postati.
scan i obrada by krista
Briga - pretjerana briga
Svaka e civilizirana osoba suosjeati s patnjama svojih blinjih. ovjek koji nema
sposobnost uivljavanja u ono to drugi ljudi osjeaju ili koji pri onome kroz to drugi ljudi
prolaze ostaje beutan mora oito biti duevno zaostala osoba, idiot ili jednostavno
neuraunljiv tip. Briga za probleme svojih blinjih zapravo je osnovna karakteristika
civiliziranog ovjeka. No pretjerana briga to nije. elite li sauvati svoje zdravlje, morat ete
nauiti razlikovati ta dva pojma.
Kako da znam da se samo brinem, a da se opet pretjerano ne brinem? pitat ete.
Odgovor je jednostavan. Kada se poinjete osjeati potiteni, mrzovoljni i ljutiti, to je znak da
se za drugu osobu pretjerano brinete te da postupate iracionalno. Da, iracionalno, jer vaa bol
samo jo produbljuje stvarnu nesreu. Va prijatelj sigurno nije elio da postanete potiteni
poput njega niti da vas boli ono to i njega boli, ve je oekivao da mu date malo vedrine, a ne
da dopustite da na vas prijee njegov oaj.
Sluaj socijalne radnice koja mi se obratila zbog estih depresija savreni je primjer
prividne plemenitosti osjeaja saaljenja prema drugima - prividne, jer je taj osjeaj vrlo tetan
i zapravo paralizirajui. Odmah sam ustanovio kako joj problem predstavljaju alost i bijeda s
kojom se sretala u obilasku siromanih etvrti za koje je bila zaduena. Kad bi se uveer vratila
kui, u svoj udoban stan, razmiljala bi o svoj toj bijedi koju je tog dana imala prilike vidjeti, i
patnje drugih ljudi postale su za nju tako veliko breme da je sasvim izgubila apetit. Postajala
je tako apatina da se nekih dana jednostavno nije mogla odluiti da krene na posao. Na se
razgovor otprilike ovako odvijao:
Gospoo Angelo, morate se prestati toliko brinuti za ljude kojima elite pomoi ili
nemate izgleda da se izvuete iz ove depresije. Vjerujete kako biste zbog nevolje i problema
drugih ljudi i sami morali biti potreseni i nesretni, i to je upravo ono to vas ini potitenom.
Da, radi se upravo o tome. Ja uistinu smatram kako bi ovjek morao biti potresen
svom tom sirotinjskom djecom, svim tim prljavim sobicima gdje nikada ne prodire ni traak
sunca, i u kojima odrasli itavog dana samo sjede i luduju. Srce mi se para dok to iz dana u
dan promatram.
Srce vam ne para to, go. Angelo, ve vi sami. Vi se neprestano uvjeravate u to kako
biste se treba/i osjeati potreseni, da vas tui problemi bezuvjetno moraju dirnuti, i da u takvim
situacijama jednostavno ne moete vladati svojim emocijama. Kad biste samo paljivo
razmislili o tim idejama i prestali vjerovati u to kako vas tui problemi i samu moraju uznemiriti,
uvjeravam vas da bi se vae raspoloenje preko noi popravilo.
Ali kako da te slike izbriem iz sjeanja? Ja tu bijedu gledam iz dana u dan. Ne mogu
otii kui i sve zaboraviti, prosvjedovala je.
Drago mi je to ujem da ne moete zaboraviti ono to ste vidjeli u toku dana, inae
bih vas smatrao beutnom osobom i savjetovao vam da se podvrgnete nekom tretmanu koji
e vam usaditi osjeaj suosjeanja prema blinjima. Ali recite mi iskreno, go. Angelo, morate
li se brinuti ba toliko da zbog toga i sami morate patiti? Biste li bili pogoeni da zapravo ne
vjerujete kako to morate biti?
Ne, mislim da ne bih. Ali kako da uvjerim sebe da se s tom bijedom suoavam svakog
dana, a da pri tome ne postanem potitena?
Tako to ete vrlo paljivo razmisliti o vaim iracionalnim idejama i upitati se imaju li
one smisla. Iz onoga to sam vam maloas rekao, vi kao prvo znate da sami sebe uzrujavate;
nisu stvari te koje vas uznemiravaju. Kao drugo, budui da vas sav jad i bijeda ovog svijeta
toliko uzrujavaju, jeste li ikad razmislili o tome to sami moete uiniti da biste je ublaili? Jeste
li ikada zasukali rukave i poistili neku od onih kua? Jeste li otili do Gradske vijenice i podigli
scan i obrada by krista
oko toga graju? J este li ikada vaem predstavniku u parlamentu napisali pismo ili se obratili
nekom novinskom listu?
Ne, moram priznati da nisam. Ali shvaam to mi pokuavate rei. Umjesto da
postanem potitena, morala bih se zapravo poeti ljutiti.
Ja vie volim rije izraziti svoje ogorenje. Trebali biste protestirati, boriti se, podii
svoj glas i pokrenuti neku akciju. To bi ve moglo pridonijeti promjeni prilika u siromanim
etvrtima. Ali, umjesto toga, tako divna osoba kao to ste vi, doputa sebi da poklekne pod
teretom prizora koje ima prilike vidjeti svakog dana, odlazi kui i samo jo poveava nesreu
jer se na nju jo i tui. Pa zar je to pametno? Zar e ljudi kojima je vaa pomo potrebna cijeniti
takvo to? Od silnog se suosjeanja jo i razbolite pa sljedeeg dana ne moete vie na posao
kojim im pomaete! Kakva je korist od toga?
Gospoa Angela je, nasreu, vrlo brzo uvidjela kako su i njeno ponaanje i njeni
simptomi bili glupi i nepotrebni. Podigla je glavu, prestala je biti spuva koja je tu nesreu
upijala u sebe i od tada gotovo nikada vie nije izostajala s posla.
J edan ljubazni stari gospodin, izvjesni gospodin Wall, jo je jedan primjerak
beskorisnog, ali opasnog osjeaja saaljenja prema drugima. On se uzrujavao zbog
pokvarenosti politike i politiara te naina na koji zbog toga stradaju mali poslovni ljudi. Neka
lokalna politika arka upropastila je njegova brata, a gospodin Wall se zbog toga osjeao
toliko povrijeen da ni danju ni nou nije od toga imao mira, toliko je bio ogoren. No najgore
od svega je bilo to to je imao slabo srce. Uzrujavanje zbog milijun nepravdi na svijetu samo
mu je kodilo. Gospodin se Wall toliko poistovjeivao s gubitnicima i toliko bio potresen jadom
i bijedom koju je vidio, da je, dok mi je to priao, obiavao planuti zbog svake sitnice. Lice bi
mu pocrvenjelo, disanje postalo oteano i, dok mi je priao o nepravdama i patnjama na svijetu,
poinjao bi se strano znojiti. Kako je razgovor odmicao, poeo sam se ve plaiti za njega jer
sam vidio kako bi se lako moglo dogoditi da ovdje, u mojoj ordinaciji, dobije srani udar. Da
bih ga stiao, morao sam nakraju vikati iz sveg glasa kako bih ga nadglasao, govorei kako i
sam dobro znam da je svijet odvratan, ali da bi nam obojici bilo bolje da se na to priviknemo.
Pohvalio sam njegovu brigu za dobro blinjih, ali sam mu naglasio kako srani udar i duevno
krvarenje ne predstavlja rjeenja kojima bi se njegovi prijatelji to se nalaze u nepovoljnom
poloaju zapravo mogli nadati. to je on sam uinio da promijeni pokvarenu politiku? Je li se
moda ve kandidirao za neku politiku funkciju, je li nekome ve pomogao u politikoj
kampanji ili pri nekom izbornom tabu pisao pozivnice?
Nita od toga jo nije bio uradio, pa smo neko vrijeme nastavili raspravljati o
besmislenosti njegovih pokuaja da sam sebe otjera u grob, i sve to zbog okolnosti koje, ako
se izuzmu prigovaranje i deranje, jo niim nije ni pokuao izmijeniti. Naposljetku je shvatio
kako bi runu stvarnost morao prihvaati na mnogo dostojanstveniji nain, iako, mora se
priznati, u svojim godinama i u stanju u kojem se nalazi ne moe aktivno pridonijeti ispravljanju
stvari koje su ga titale. Depresije i uzbuenje lijepo je nestalo, i kad sam o njemu zadnji put
uo, bio je jo iv. Nadam se da nije dopustio da ga tui problemi i nesrea toliko uzrujaju da
bi mu otkazalo srce.
U oba se sluaja lako moe zapaziti kako se zdrava briga i obzir prema drugim ljudima
pretvorila u izrazitu depresiju (u prvom sluaju) ili smrtnu opasnost (u drugom sluaju). Krivac
za to bila je pretjerana briga, a ne briga sama. Svaka je od ovih plemenitih osoba mogla
primijetiti kad su poeli pretjerivati u tome: onog trenutka kad su se zbog neega osjeali
pogoeni, mogli su znati da su postupali na iracionalan nain i na svoju tetu.

scan i obrada by krista
Ucjenjivanje osjeajima
J ednu od najozbiljnijih posljedica saaljenja prema drugima predstavlja podmuklo
iskoritavanje te ljudske slabosti. Ako ja, primjerice, znam da ste vi skloni tome da u velikoj
mjeri suosjeate sa mnom, to mi, u sluaju da to elim iskoristiti, daje mogunost kontrole nad
vama. Zamislite samo to sve mogu postii time. Mogu vas prisiliti da me pozovete k sebi, u
va dom, mogu vas prisiliti da se vjenate s osobom koju ja izaberem, i mogu vas prisiliti da
izaberete ono zanimanje koje ja smatram najboljim. to ete vie od toga? Ako sam u
mogunosti da sve to uradim, onda raspolaem i s vaom duom. Mislite kako sve to zvui
malo ishitreno? Posluajte onda ovo: ne mogu se ni prisjetiti broja ljudi koji su izjavili kako su
im sadanji brani partneri prijetili samoubojstvom koje bi izvrili da se nisu s njima vjenali.
Koliki su samo roditelji prisilili svoju djecu da i kao ve potpuno odrasli ljudi ostanu ivjeti s
njima, pod istim krovom, samo da ne budu osamljeni! Zar vam se nije dogodilo da netko
manipulira vaim osjeajem krivice kako biste mu popustili? Svatko se praktiki ponekad
posluio ili slui tom taktikom, ili ju je imao prilike osjetiti na vlastitoj koi. Njezina je
djelotvornost jednostavno savrena zato to osoba koju elite kontrolirati surauje s vama bez
razmiljanja.
Ne dopustite da vas tue patnje odvrate od onoga to je u vaem osobnom interesu.
Ako se elite udati za Rogera, a va otac, im mu to spomenete, pada u depresiju, nemojte
zbog toga naputati vjerenika, inae ete prihvatiti da vas otac ucjenjuje svojim osjeajima.
Ako elite izbjei ucjenjivanje osjeajima, morate upamtiti nekoliko vrlo vanih
injenica. Kao prvo, bez obzira na to koliko neku osobu uzrujava vae ponaanje ili vai
planovi, za to njezino stanje nikada nemojte kriviti sebe. Radilo se pritom o ocu ili o nekome
drugom, recite mu da on sam sebe dovodi u to stanje.
Drugo, nikada ne vjerujte ucjenjivau kad kae kako sve to radi iz ljubavi prema vama.
Ucjenjiva nema ni najmanju namjeru da vam uope dopusti da budete samostalno ljudsko
bie. On e biti sretan samo kad postigne svoj cilj. Nada se kako e vas svojim suzama,
jadikovkama i zabrinutou dovesti u takvu nepriliku da ete se saaliti nad njime i dati mu da
radi sve to hoe. Njegov je iskljuivi interes da postigne svoje, a ne vae ciljeve.
Tree, nemojte dopustiti da vas neija prijetnja samoubojstvom deprimira. Ako neko to
oruje i isproba na vama. smjesta mu recite kako odbijate da budete odgovorni za njegovu
smrt, kako je sam gospodar svog ivota, kako je itava stvar samo obian trik i neka samo
izvoli i proba, ako ga to ve tako usreuje. Postupivi drukije, tu biste osobu moda jo samo
vie potakli da pokua jer biste joj time dali nadu da e vas prisiliti na poputanje. No ako joj
lijepo objasnite kako vam je ao to poduzima tako neto dok joj istovremeno za taj in dajete
punu slobodu, bit ete zapanjeni kako e sami od sebe prestati s tom glupou. Ba sam
nedavno imao prilike uti o jo jednom sluaju oca koji je svojoj kerki prijetio samoubojstvom,
i time pokuao manipulirati itavom obitelji. Jednog mu se lijepog dana, kada je nazvao, javila
ki. Dobri je stari tata ponovio svoju prijetnju, ali je ki ovog puta samo duboko uzdahnula i
iskreno mu rekla da, ako je to ono to on stvarno eli, neka samo izvoli. Prijetnje se vie nisu
ponovile.
etvrto, saalijevajui druge osobe inite ih samo slabijima. Umjesto da im ulijete malo
hrabrosti, to krivo mislite da im saalijevajui ih radite, vaa ih sentimentalnost samo jo vie
uvjerava u njihovu bespomonost i opravdanost stanja u kojem se nalaze. Ta osoba si ve
govori: J adan ja. Nisam u stanju uhvatiti se s time ukotac. A onda se pojavite jo vi sa
svojim saaljenjem pa joj potvrdite: J adan ti, doista si nedorastao tom problemu. Kako
moete od osobe koja pati od samosaaljenja uope oekivati da ojaa ako se prema njoj
odnosite na takav nain. Ona jednostavno nema ni najmanje anse.
Jednom su mi zbog izuzetne bojaljivosti doveli djeaka -nehotinu rtvu majine velike
ljubavi. Nikad nisam sreo tako zatieno dijete kao to je bio on. Njegova dobronamjerna majka
nije mu, primjerice, dopustila da u vrijeme kada su to i ostali djeaci radili naui voziti bicikl,
scan i obrada by krista
zato jer je Mike, njen sin, imao slabu koordinaciju pokreta. Iz istog razloga Mike nije nauio ni
plivati, ni koturati se, ni igrati nogomet, dok su njegovi kolski drugovi u tome bili ve prilino
vjeti.
Mike je ispoetka pokuao prosvjedovati, no majka je pokazivala toliku zabrinutost da
je siroto dijete poelo njeno saaljenje upravo upijati i dosegao onu toku kada je nestalo
njegove mladalake spontanosti i pustolovnog duha. Nije se vie usuivao napraviti nijednu
stvar za koju je uope pomiljao da bi ga mogla povrijediti.
Njegova je majka, nasreu, uistinu bila brina i inteligentna osoba pa je lako shvatila
ono to sam joj rekao, a to je da prestane sina neprestano saalijevati i da mu dopusti isprobati
rizik. Kada joj sin slijedei put spomene kako bi elio s drugovima poi na kupanje, umjesto da
poblijedi kao krpa, naloio sam joj neka kontrolira svoju zabrinutost, jer je to u interesu njena
sina, te da nabaci veseo i ohrabrujui smijeak i da ga otpravi s udarcem po ramenu. Da, sloio
sam se, postoji mogunost da se udavi, ali zar se s njime sada ne dogaa neto slino? Ne
umire li polako od dosade i pretjerane sigurnosti? ivot je kocka i ni vi ni ja ne moemo poduzeti
ama ba nita kako bismo otklonili sve ivotne opasnosti. Mikeova je majka svog sina pokuala
potedjeti nekih od tih tekoa i opasnosti, no time ga je samo izvrgla zapravo najveoj
moguoj opasnosti: nesposobnosti da se suoi s novim situacijama, jer nije razvio
odgovarajue vjetine koje mu omoguuju da izbjegne opasnost, niti osjeaj samopouzdanja
koji vie vrijedi i od najbolje zatienosti. Svakako, moe se dogoditi da odere koljeno ili da
slomi nogu, pa to? Slomljena e noga zarasti za etiri do est mjeseci, dok e slomljenom
duhu za oporavak moda trebati cijeli ivot.
Mikeova je majka dobro obavila svoju zadau. Prestala mu je davati znakove koji su
obiavali signalizirati njenu brigu, a to je djeaku ulilo novu hrabrost. Nije guvala maramicu,
nije grizla usne, nije lila suze niti je bila paralizirana od boli, i prestala je, k tome, postavljati
gomilu pitanja koja su podrazumijevala da joj sin, kad god bi odlazio u slastiarnicu i pritom
morao prijei preko dvije prometne ulice, odlazi ravno u zagrljaj smrti.
To to je sebe ispoetka jednostavno morala prisiliti da sina pusti da slobodno ide kud
hoe umalo ju je pretvorilo u depresivnu osobu, pa sam neko vrijeme mislio kako u i nju morati
lijeiti zbog emocionalnih problema. No kako se Mike sve vie razvijao u normalnog djeaka,
bivao blago agresivan i povremeno i neobuzdan, ona se, videi u njemu novu snagu, uskoro
sasvim opustila. Mike je nauio voziti bicikl, i to mnogo bolje od svojih vrnjaka, u plivanju za
njima nije zaostajao, i postao je prilino dobar nogometa. Onih nekoliko manjih ozljeda koje
je pritom zadobio nisu, nasreu, bile tako strane da bi njegova majka zbog toga odluila od
svoje nove metode dignuti ruke. Srea tako u naem emotivnom ivotu ima mnogo veu ulogu
nego to mislimo.

Sudske nepravde kao posljedica saaljenja prema drugima
Pravda uvijek zahtijeva krute mjere. Poputanje u sluajevima kada bi ovjek trebao
biti otar moe biti uzrokom svakovrsnim nepravdama. Nita ne uzrokuje toliko sladunjave
sentimentalnosti koliko osjeaj saaljenja prema drugim osobama. Ako vam se nad nekom
osobom srce toliko razmeka da postanete nekritini, prema njoj ete esto postupati na nain
koji nee biti u njenom interesu.
Uzmite samo sluaj gospodina Polina. On je imao naviku da malo previe zaviruje u
aicu, i pod utjecajem je alkohola poinio niz saobraajnih prekraja. Nijedan od njih nije bio
toliko ozbiljan da bi gosp. Polina potakao na to da prestane s piem, ve je on i dalje nastavio
biti nemaran i nije shvaao kakvoj opasnosti izvrgava ljude. Jedne je veeri za dlaku izbjegao
da pregazi nekog prolaznika, no nasreu, slupao je samo u blizini parkirani automobil.
scan i obrada by krista
Meu porotnicima na sudu nalazila se i moja pacijentica, izvjesna gospoa Clark, iji
je glavni psiholoki problem predstavljalo upravo saaljenje prema drugima. S njom sam na
otklanjanju tog problema radio ve nekoliko mjeseci te je tu svoju sklonost, kada su od nje
zatraili da bude porotnik, mogla ve izvrsno kontrolirati.
Gospoi se Clark, onog dana kad se porota povukla da donese presudu, dogodila
zanimljiva stvar. J edino je ona gospodina Polina smatrala krivim za ono zato ga je teretila
optunica, i mislila da on pored velike novane globe zasluuje kratku zatvorsku kaznu. Prema
optuenome nije osjeala nimalo saaljenja, nego je smatrala da zasluuje dobru porciju
batina koja bi ga prisilila na to da ve jednom odraste te da se ponaa odgovorno. No ostali su
porotnici htjeli prema optuenome biti blagi i zapravo su mu, imajui u vidu da dotinom
automobilu nije nanesena neka velika teta, namjeravali oprostiti kaznu. No moju pacijenticu
takvo rjeenje nije zadovoljilo. Njoj nije bilo toliko stalo do toga da gospodina Polina sudi samo
zbog jednog incidenta koliko do toga da ga kaznom naui pameti.
Rekla je: Dola sam na pomisao kako je mogue da svi porotnici pate od saaljenja
prema drugima, upravo onako kao to sam i sama cijeloga ivota patila od toga. Dobro
poznajem simptome i gotovo sam u njihovim glavama mogla vidjeti koji to kotaii pokreu tu
misao. Svi su vjerojatno u sebi mislili kako je gospodin Polin u biti fin ovjek i da on nije imao
namjeru da se zaleti u taj automobil. Mislili su kako e ga samo iskustvo nauiti neemu, iako
to nije bilo prvi put da mu se neto slino dogodilo. Mislili su kako bi se vjerojatno osjeali
strano krivi kad bi samo zbog njih morao izgubiti toliki novac ili neko vrijeme provesti u
zatvoru. Meni je sve to, kao to i sami znate, vrlo dobro poznato, a takoer znam i to da osjeaj
saaljenja prema nekome moe ovjeka toliko zbuniti pa da stvari pone krivo prosuivati, te
da i sam zbog toga pati, a sve zato to nije navrijeme nauio kako da to sprijei.
Moj zahtjev da o ponaanju tog ovjeka govorimo bez uljepavanja predstavljao je za
sve porotnike pravo iznenaenje, zapravo ok. Od mene su traili da popustim, ali ja to nisam
htjela uiniti. I, neete vjerovati, ve mi je nakon samo nekoliko sati diskusije uspjelo da ih sve
pridobijem na svoju stranu. No najbolje od svega jest injenica to su se svi osjeali zadovoljni
takvom odlukom, jer su sada mogli misliti o tome kako e mu kaznom u krajnjoj liniji uiniti
vee dobro nego to bi to bilo trenutno olakanje, u sluaju da su ostali pri svojoj prvotnoj
odluci. Polo im je za rukom da savladavaju svoje saaljenje prema drugima i da pronau
jednostavno rjeenje za taj problem.
Gospoda je Clark s punim pravom mogla govoriti tako znalaki. Prema svojoj je djeci
bila odve popustljiva. Djeca su se, trenutno frustrirana, opirala njenim naredbama, pa ih je
ona, umjesto da ih natjera da se prime knjige, putala da se po cijeli dan negdje igraju. Umjesto
da ih prisili da vjebaju na svojim glazbenim instrumentima, ona je dopustila da njihov rani
interes za glazbu izblijedi i nestane. Umjesto da ih natjera da sami iste svoje sobe, ona je sav
taj posao obavljala sama. Svakog bi ih puta, kad god je od njih oekivala da joj pomognu ili da
za neto prihvate odgovornost, poela saalijevati. Djeca su, osjetivi kako je neije paeniko
lice lako zabrine, izvodila predstavu Jadan ja, i na taj su nain osujetila praktiki svaku
njezinu zabranu. Naposljetku su postala tako razmaena i nemogua derita da joj se uope
nisu dopadala.
Gospoa Clark je svojoj djeci time nanijela veliku nepravdu. Saalijevajui ih, dopustila
je svojoj djeci da budu jai od nje i da iz nje prave budalu. Dopustila im je da budu gazda u
kui, ali su posljedice toga bile upravo katastrofalne: ivoti njene djece bili su pravi kaos. Kada
je kao porotnik bila pozvana na sud, osjetila je kako se ponavlja ista drama, no ovog je puta
bila spremna postupiti zrelo i odluno, rijeena da ne dopusti da je neto gane, ve da svojom
nepopustljivou tom ovjeku zapravo uini uslugu, pa ak i onda ako se svojim tako
nepopularnim stavom bude morala suprotstaviti ostalim porotnicima.
Veliki je broj nepravdi poinjen upravo u ime ljubavi. ini se da je krajnje vrijeme da
nanovo definiramo rije ljubav, tako da njeno novo znaenje obuhvati ideju o brizi za nekoga
koja ne obuhvaa samo sadanji trenutak, jer - ono to nam se u ovom trenutku moe uiniti
scan i obrada by krista
dobrim, u bliskoj se budunosti za nas moe pokazati kobnim. Saaljenje prema drugima
odnosi se samo na neku trenutnu frustraciju, a ne na frustracije koje bi mogle uslijediti sljedeih
mjeseci ili za nekoliko godina.

Saaljenje prema drugima stvara samosaaljenje
Nijedna od loih strana saaljenja prema drugima nije toliko pogubna kao injenica da
ono stvara ljude koji pate od samosaaljenja. Da biste se u to uvjerili, dovoljno je da promatrate
majku s djetetom, recimo u parku. Dijete padne i povrijedi se, no ne plae odmah, ve pokua
tu bol izdrati. Zadubljena u neku knjigu, njegova majka nije primijetila to se dogodilo. Sin joj
onda prie, drei se za oderano koljeno, s bolnim izrazom lica. im shvati to se dogodilo,
srce joj se smeka, privija svog malog sina uza se, grli ga i pravi od obinog oderanog koljena
pravu katastrofu, dajui mu pri tome znak kako bi zapravo morao plakati jer se sigurno radi o
velikoj boli. I dijete e ba tako reagirati: poet e saalijevati samog sebe i briznuti u pla.
Bude li se takav prizor odigravao dovoljno esto, krajnji je rezultat sasvim siguran: prvoklasno
saaljenje prema samom sebi.
Da je njegova majka obuzdala svoje materinske osjeaje, uvaila sinovljevu nezgodu,
rekavi mu ak kako to mora jako boljeti te neka se slobodno isplae ako to eli, pa mu nato
ranu povila maramicom, pokazala bi svom sinu kako se pri takvim nezgodama moe reagirati
na jedan potpuno drukiji nain. Bez suvine brige i saaljenja, ona bi i u tom sluaju mogla
biti brina i samilosna, a sina ne bi pri tome ama ba nita moglo povrijediti. Dok bi ga
mnogoto u prvoj opisanoj metodi lako moglo omesti u razvoju, od druge bi metode mogao
imati samo koristi.
Samosaaljenje je prirodna reakcija ljudskih bia, ali ono moe postati vrlo opasno ako
ga podupire majinska ili oinska ljubav. Djeca koja su godinama izloena toj jadan ja
metodi, tu e besmislicu tako temeljito upiti u sebe da vie nee moi misliti o drugima nego
samo o sebi.
Sluaj gospoe Bee jedan je od najtunijih sluajeva. Saaljenje prema drugima
osvetilo joj se na vlastitoj osobi. Bila je jedna od onih dobrih majki koje su uvijek spremne
rtvovati se za djecu i mua, spremne odrei se svoga dijela samo kako bi njima dostajalo, i
zadovoljne ako im se prui prilika da im slue. Svi su njeni osjeaji bili toliko usredotoeni na
obitelj da su djeca i mu uistinu poeli vjerovati kako su sredite svijeta, da je majka tu samo
da njih slui, i da imaju puno pravo biti ogoreni ako im neto ne bi bilo po volji. Njen je mu
tako poeo izlaziti sa svojom klapom, a kad ga je ona jednom prilikom ljubazno zamolila da
ponekad i nju povede sa sobom ili da je barem izvede vikendom, osjeao se toliko uvrijeen
tom drskou, da je smjesta poalila to ga je uope i pitala.
Sve to je od deparca utedjela da sebi kupi nove haljine, uvijek bi potroila na odjeu
za svoje cmizdrave kerke koje su od nje oekivale da im ba svake sezone priuti novu
garderobu. Djevojke su joj s vremenom prestale pomagati u kuanstvu, a i molba upuena
muu da joj pomogne djevojke nauiti lijepom ponaanju ostala je bez eljenog uinka. Ali ak
i onda kada je jasno mogla uvidjeti da je postala njihov sluga i kuna pomonica, nije mogla
dati oduka svom bijesu, ve je patila od samosaaljenja, i jednog me dana nazvala da mi
kae kako razmilja i o samoubojstvu.
Moj je savjet bio kratak i jasan: Prestanite se toliko brinuti za tu vau bandu. Prisilite i
njih da podmetnu negdje i svoja leda. Neka cvile kao da ih kolju ako to ve ele, ali im ni uz
kakvu izliku nemojte poputati.
Ali avaj, ma koliko ovaj savjet bio jednostavan, ona ga kao dobro izdresirana muenica
nije mogla sprovesti u djelo. Bilo je dovoljno da mu kae jedno odluno Ne! i da kerke
uvrijeeno napuste sobu pa da ona iznova bude poraena. Vie me nije nazivala niti me dola
scan i obrada by krista
ponovo posjetiti, ali bih gotovo sa sigurnou mogao tvrditi da u njenoj kui opet sve tee po
starom, i da i dalje pati od depresija uzrokovanih saaljenjem prema drugima i
samosaaljenjem.

Sve zbog tebe...
Svaljivati krivicu za vlastite emocionalne probleme na druge ljude uobiajen je nain da
ih potaknete na to da vas ponu saalijevati. Oni bi tada trebali uvidjeti kako su bili uasni i
smjesta promijeniti svoje ponaanje, ve u skladu s time to vi od njih, kao optuitelj, oekujete.
Jednom je k meni navratila mlada ena koja se nalazila u velikoj depresiji jer je osjeala
veliku krivicu zbog toga to se njen mu stalno uzrujava zbog nje i zbog toga ju je grizla savjest.
Ispoetka sam imao dojam da o problemima u svom braku pria vrlo razlono, no Ipak sam joj
postavio nekoliko pitanja da to provjerim.
Gospoo Schafer, moete li mi dati neki konkretan primjer?
Svakako, rekla je. Prolog su tjedna u nau kuu doli policajci traei mog mua.
Dobili su nalog da ga uhapse - zbog krade automobila. Tvrdili su da je automobil to ga je moj
mu kupio prolog tjedna zapravo ukraden. Bila sam jednostavno okirana i nisam u to mogla
povjerovati. No ipak su govorili istinu. A on mi je kazao kako je taj automobil kupio i slagao mi
koliko ga je to kotalo i otkuda je smogao novac, pa ako mu ne vjerujem neka poem u banku
i provjerim nije li podigao upravo onoliko gotovine koliko je platio za automobil. Ali kad smo ga
policajci i ja satjerali u kripac, priznao je kako je automobil ukrao samo zato to sam ga ja na
to navela.
Vi ste ga na to naveli? pitao sam.
Uporno je to tvrdio. Vjerojatno sam nedavno spomenula kako bi bilo lijepo kad bismo
mogli kupiti novi automobil, i on je tvrdio kako se ne bi osjeao prisiljenim da ga ukrade da ja
to nisam spominjala. On kae kako ga uvijek tjeram da radi stvari koje ne eli. Pretpostavljam
da je u pravu. Naposljetku, on ne bi imao razloga da krade ono to si ne moe priutiti, a da to
ja sama nisam prvo ' spomenula. Kada kae tako neto, ja se poinjem osjeati strano krivom
zbog svoje sebinosti i neuviavnosti i strano mi je ao to sam mua time toliko opteretila.
Iz njene se neobine prie jasno moglo razabrati kako je njen mu bio stari lukavi lisac.
Nekad sam se takvim priama znao uistinu uditi, no sada to vie ne radim, jer vie
jednostavno ne mogu podnijeti posvemanju lakovjernost nekih ljudi. Ne biste vjerovali, ali ona
je bila potpuno uvjerena u sve to mi je ispriala.
Pokuao sam joj otvoriti oi i rekao da nekoga moe natjerati da neto ukrade samo
ako mu prisloni pitolj uz elo i zaprijeti da e mu raznijeti mozak ako to ne uini. ak ni u
takvom sluaju ne moe ga natjerati na neto to uistinu ne eli, zato jer ovjek jo uvijek moe
radije izabrati smrt nego ivjeti pod takvim okolnostima. Nadalje, naglasio sam joj kako njen
mu mora uistinu biti pravi beskimenjak jer bi inae imao hrabrosti da joj kae kako za
automobil nemaju novaca. Mogao si je priznati kao bi mu enino nisko miljenje o njemu
dodue bilo neprijatno, ali ne bi predstavljalo nikakvu katastrofu. Uinivi to, mogao je onu
nedunu primjedbu svoje ene jednostavno preuti.
No lukavi stari lisac bio je preponosan da prizna kako nije arobnjak ni milijuner, pa da
uradi tako neto. Sada kada je jasno mogla vidjeti njegove nesumnjive mane, bilo mi je lako
postaviti sljedee pitanje koje se logiki nametalo: No, gospoo Schafer, kako se samo
moete kriviti za djela za koja je oigledno odgovoran va mu?
scan i obrada by krista
Mislim da mogu razumjeti to biste eljeli rei, ali to je s tvrdnjom da se nita od toga
ne bi dogodilo da nisam izrazila elju da kupimo novi automobil? Morate ipak priznati da se
sve to vjerojatno ne bi dogodilo da ja to nisam traila. Zar nije tako?
Da, sloio sam se, moda se nita od toga ne bi dogodilo da niste predloili
kupovinu novog automobila. To ipak ne znai da ste, predloivi to, odgovorni za ono to je
uslijedilo. Slaem se s time da ste za to posredno odgovorni, no ako je to tono, onda postoji
i itava gomila ljudi koji bi za to djelo takoer trebali snositi krivicu i poaliti zbog onoga to su
uradili vaem sirotom muu.
Na primjer?
Proizvoai automobila, primjerice, zbog toga to proizvode tako krasne automobile.
Kao i tvrtka u kojoj je va mu zaposlen jer ga ne plaa toliko da bi si on mogao priutiti skupe
automobile kad god to poeli. Kao i drutveni sistem u kojem ivimo jer trai od nas da platimo
za ono to elimo imati. Nisu li svi posredno krivi za ono to je uinio va mu.
O tome smo nastavili raspravljati sve do kraja razgovora kada je poela uviati
opravdanost mog naina razmiljanja i shvatila to se krije iza udakog ponaanja njenog
mua. Vidjela je da je on slabi kojem je mnogo stalo do enine ljubavi i koji je dovoljno
budalast da uini bilo to samo da je zadri, ali ovjek koji ne moe jasno shvatiti svoje
ponaanje zbog toga to previe titi sam sebe. Zbog toga igra na kartu tueg suosjeanja:
kod drugih ljudi izaziva osjeaj krivice zbog nekog njihovog nedunog ina pri emu u njima
nastoji probuditi suosjeanja.
Ako ovu lekciju nauite dovoljno rano u ivotu, pritedjet ete si mnogo boli: samo vas
silom mogu natjerati da uradite neto to ne elite. Ljudi e neto uraditi zbog toga to ele
uraditi ili zbog toga to im je toliko stalo do vaeg odobravanja da se boje odbiti vas. Za svoja
su djela, u svakom sluaju, sami odgovorni. Stoga im nikada nemojte dopustiti da vas okrivljuju
i nemojte ih saalijevati kad svojevoljno poine neku glupost.

Nekoliko savjeta
1. Vae e depresije s vremenom nestati ak i onda kada nita ne poduzmete da biste
je se rijeili. Zato nemojte oajavati nad time to se trenutno osjeate potiteni. Nebo samo
to se nije razvedrilo. Radi se o jednoj od nekoliko sretnih crta depresije, koje strah i ljutnja,
primjerice, nemaju. ovjek moe praktiki cijelog ivota biti bojaljiv, plaljiv, stidljiv ili se
osjeati tjeskobno. I lako je mogue da mu gotovo svaki boji dan bude ispunjen ogorenjem,
osjeajima ponienja, mrnje ili ljutnje. Ali kada nastupi depresija, moete sa sigurnou
raunati na jednu stvar: lijeili je, ne lijeili, ona e uskoro proi.
Bez obzira na to koliko se povremeno osjeate mrano i bijedno, uvijek imajte na umu
da e va trenutni oaj jednog dana biti davna prolost. U to moete biti sasvim uvjereni. Ne
morate se ubiti da biste prebrodili krizu. Ono to vam je potrebno jest strpljenje!
2. Ideje i prijedlozi koje sam u ovoj knjizi iznio provjereni su i zdravi, i pomoi e
svakome tko pati od psiholoki uvjetovane depresije. Imao sam mnogo uspjeha u pomaganju
nekim ljudima kojima bih prije, dok jo nisam bio formulirao teoriju o depresiji, mogao samo
drati paleve i nadati kako u im valjda moi pomoi. Novim pristupom depresiji polo mi je
za rukom da ublaim neke od vrlo tvrdokornih sluajeva depresije s kojima sam se dosad
susretao u svojoj praksi.

scan i obrada by krista

Psihoterapije koje vam stoje na raspolaganju
Za one ustrajne ili estoke sluajeve depresije moda e biti potrebno mnogo temeljitije
lijeenje nego to je oblik samopomoi opisan u ovoj knjizi. Antidepresivi i elektrook-terapija
ublait e simptome depresije, ali nee otkloniti njene uzroke, zato to se taj problem korijeni
u stavovima neke osobe, njezinim osjeajima prema samoj sebi kao i prema drugim ljudima.
U lijeenju depresije primjenjuju se razliite metode psihoterapije, od kojih su u Velikoj Britaniji
trenutno uobiajene sljedee metode:
Psihoanaliza,; koju je uveo Freud (i koju su u razliitim pravcima dalje razvili Jung, Adler
i drugi) tei za time da ljudima pomogne razrijeiti njihove emocionalne konflikte koji, kako se
smatra, vuku korijene iz potisnutih doivljaja ranog djetinjstva. Upotrebljavaju se specifine
tehnike analize podsvjesnog dijela psihe neke osobe, koja se provodi na redovnim
razgovorima (seansama) s psihoanalitiarom (obino pet puta tjedno) u razdoblju od nekoliko
godina.
Dinamika psihoterapija je ona psihoterapija koja tei da obradom podsvjesnog
materijala razrijei konflikte i tako postigne promjenu ili razvoj linosti. Dinamika psihoterapija
stoga obuhvaa psihoanalitika tumaenja, ali se koristi i drugim metodama pristupa koje nisu
toliko duboke i intenzivne. Djeca i adolescenti u Velikoj Britaniji mogu dobiti besplatnu
psihijatrijsku pomo, dok je broj odraslih osoba koje se lijee psihoanalitikim metodama
dinamike psihoterapije vrlo malen. Klasina analiza zahtijeva 750 seansi. Osim toga postoji
samo 400 potpuno obuenih psihoterapeuta od kojih veina ima samostalnu praksu u
Londonu, a ne u Ministarstvu zdravlja.
Suportivna psihoterapija (izraz koji psihijatri mnogo koriste) oznaava psihoterapiju
koja tei za time da ljudima pomogne u razumijevanju njihovih svakodnevnih problema, esto
se sluei prisjeanjem na iskustva u prolosti kako bi prilagoavanjem na njih ljude uinila
mnogo tolerantnijima, umjesto da pokua promijeniti ili razviti njihovu linost. Uestalost seansi
je razliita, no najmanji broj iznosi 3 do 4 seanse godinje.
Rad na sluaju {casework) oznaavan posao koji obavlja socijalni radnik kada u toku
prilino dugog vremenskog razdoblja pokuava nekoj osobi pomoi u rjeavanju njenih
osobnih problema. esto nema nikakve razlike izmeu ove metode i suportivne psihoterapije,
samo to ova metoda sadri neto vie dinamikih elemenata.
Savjetovanje je, poput suportivne psihoterapije ili rada na sluaju, pokuaj da se
problemi neke osobe rijee uz njenu suradnju i da se pospjei prilagoavanje osobe njenim
osnovnim problemima. Savjetovanje osim psihologa mogu obavljati i pripadnici nekih drugih
profesija kao to su uitelji ili sveenici, ili ljudi koji su se specijalizirali na rjeavanju odreene
vrste problema: savjetovanje branih parova ili studenata.
Terapija ponaanja polazi od principa da ljudi ue neurotske obrasce ponaanja te da
su sposobni nauiti i normalne obrasce ponaanja. Tjeskobni i plaljivi ljudi savladavaju svoje
brige tako da im se svaki put kada osjete neki odreeni strah zada mali elektrook. Alternativa
se sastoji u hipnotikom oputanju pacijenata pri emu se od pacijenta trai da stvari kojih se
boji zamilja sve dotle dok se strah ne izgubi.
Grupna terapija. Dok su se tradicionalne psihoterapeutske metode razvile na principu
jedan pacijent - jedan lijenik, danas se sve vie tei grupnoj psihoterapiji, ija je posebnost u
tome da se redovito odravaju diskusije na kojima sudjeluje jedna skupina, dok im
psihoterapeut pomae da bolje razumiju probleme i njihovu uzajamnu povezanost. Grupna
terapija tei dinaminim rezultatima pa moda nee odgovarati ba svakome.
scan i obrada by krista