Prvi ABC Mladog Psihoterapeuta - Ensad Miljković

PRVI ABC MLADOG
PSIHOTERAPEUTA
REBT PRIRUČNIK
ENSAD MILJKOVIĆ
PRVI ABC MLADOG PSIHOTERAPEUT
1
Mojim dragim zmajevima...
PRVI ABC MLADOG PSIHOTERAPEUTA
SADRŽAJ
PREDGOVOR ........................................................................................................... 5
POGLAVLJE I UVOD ..................................................................................................... 9

REBT FILOZOFIJA ................................................................................................... 10
ABCDE MODEL ...................................................................................................... 12
EDUKANT TERAPEUT & KLIJENT............................................................................ 14
100 GREŠAKA MLADOG PSIHOTERAPEUTA .......................................................... 16
POGLAVLJE II TRAŽENJE A ........................................................................................ 23

AKTIVIRAJUĆI DOGAĐAJ ....................................................................................... 24
KRITIČNI ELEMENT SITUACIJE (cA) ........................................................................ 27
OBJEKTIVNO & SUBJEKTIVNO A ............................................................................ 28
POGLAVLJE III TRAŽENJE C ........................................................................................ 31

POSLJEDICE ........................................................................................................... 32
EMOCIJE U REBTU................................................................................................. 35
POGLAVLJE IV META PROBLEM ................................................................................ 43

SEKUNDARNI (META) PROBLEM ........................................................................... 44
POGLAVLJE V POSTAVLJANJE CILJEVA ..................................................................... 49

POSTAVLJANJE CILJEVA......................................................................................... 50
EMOCIONALNI CILJ ............................................................................................... 51
PRAKTIČNI CILJ ...................................................................................................... 53
POGLAVLJE VI SUMIRANJE & B – C VEZA ................................................................ 55

SUMIRANJE ........................................................................................................... 56
B – C VEZA............................................................................................................. 57
1
ENSAD MILJKOVIC RE&KBT PSIHOTERAPEUT
POGLAVLJE VII TRAŽENJE B ...................................................................................... 61

ŠTA TI PROLAZI KROZ GLAVU? .............................................................................. 62
GREŠKE U MIŠLJENJU ............................................................................................ 64
PRONALAŽENJE ODMAŽUĆEG UVJERENJA ........................................................... 65
TRAŽENJE DERIVATA ............................................................................................. 69
POGLAVLJE VIII OSPORAVANJE B ............................................................................. 71

PRIPREMA ZA OSPORAVANJE ............................................................................... 72
OSPORAVANJE ZAHTJEVA ..................................................................................... 74
OSPORAVANJE UŽASAVANJA ................................................................................ 77
OSPORAVANJE NEPODNOŠLJIVOSTI ..................................................................... 80
OSPORAVANJE OBEZVREĐIVANJA ........................................................................ 82
STILOVI OSPORAVANJA ........................................................................................ 86
POGLAVLJE IX FORMIRANJE UVJERENJA .................................................................. 89

NOVO POMAŽUĆE UVJERENJE ............................................................................. 90
FORMIRANJE PREFERENCIJE ................................................................................. 90
TEŠKO & BOLNO ALI PODNOŠLJIVO ...................................................................... 92
LOŠE & NEPRIJATNO ALI NE UŽASNO ................................................................... 92
BEZUSLOVNO PRIHVATANJE ................................................................................. 93
POGLAVLJE X ZADAĆA & ZAKLJUČAK ....................................................................... 97

ZADAĆA................................................................................................................. 99
ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 100
2
POGLAVLJE XI PRILOZI ............................................................................................ 103

ĐAVOLJI ADVOKAT & CIK / CAK TEHNIKA ........................................................... 104
REI – RACIONALNO EMOTIVNA IMAGINACIJA .................................................... 106
VJEŽBE PUNE SVJESNOSTI................................................................................... 108
OPUŠTENO DISANJE IZ STOMAKA....................................................................... 115
POMAŽUĆA KARTICA .......................................................................................... 117
DIFUZIJA MISLI .................................................................................................... 118
PROKRASTINACIJA .............................................................................................. 120
LISTA VRIJEDNOSTI ............................................................................................. 122
ŽIVOTNA DEVIJACIJA........................................................................................... 125
KRUŽNICA ŽIVOTNIH VRIJEDNOSTI ..................................................................... 127
CILJEVI U SKLADU SA VRIJEDNOSTIMA ............................................................... 128
GROW & SMART MODEL .................................................................................... 130
OBRAZAC POTEŠKOĆA I VRIJEDNOSTI ................................................................ 132
PRESLUŠAVANJE SEANSE & ODMAŽUĆIH MISLI ................................................. 133
VOLDEMORT EFEKT U PSIHOTERAPIJI ................................................................ 134
PROJEKCIJA U BUDUĆNOST ................................................................................ 135
RACIONALNO DONOŠENJE ODLUKA ................................................................... 136
ABC OBRAZAC ..................................................................................................... 137
ABCDE OBRAZAC................................................................................................. 138
DNEVNIK MISLI ................................................................................................... 139
OKP DNEVNIK ..................................................................................................... 140
IZLAGANJE & PREVENCIJA REAKCIJA (EX/RP)...................................................... 141
PONAŠAJNI EKSPERIMENT .................................................................................. 142
DODATNO LOGIČKO OSPORAVANJE ................................................................... 143
DODATNO EMPIRIJSKO OSPORAVANJE .............................................................. 144
DODATNO FUNKCIONALNO OSPORAVANJE ....................................................... 145
TABELA EMOCIJA ................................................................................................ 146
BIOGRAFIJA ............................................................................................................. 150

LITERATURA ............................................................................................................ 153
3
4
PREDGOVOR
model je jedan od najznačajnijih

psiholoških alata svake mlade osobe
koja pravi svoje prve male korake da jednog dana postane
iskusni i savjesni REBT psihoterapeut. Glavni zadatak ovog
priručnika jeste da na jednom mjestu ponudi osnovne
informacije i savjete kako naučiti glavne korake u Racionalno
Emotivno Bihejvioralnoj Terapiji (REBT). Priručnik je
prvenstveno namijenjen kao dopunski materijal za
supervizijski nivo osobama koje se edukuju u akreditovanim
Centrima ili Institutima za primjenu REBTa. Ovaj priručnik
jednim dijelom se zasniva na knjižici First Steps in REBT
(Dryden, 2006). Kao osnovni i glavni udžbenik za učenje
primjene REBTa preporučujem posljednje izdanje - A
Practitoner's Guide to Rational-Emotive Behavior Therapy
(Di Giuseppe et al., 2014).
Iako je REBT i ABC model univerzalan, svaki REBT

psihoterapeut i supervizor formira svoj jedinstveni stil tokom
vremena. Ovaj priručnik će vam pomoći da u određenoj
mjeri uvidite način na koji ja lično radim. Savjetujte se sa
svojim glavnim supervizorom da li ovaj priručnik prati vaš
plan i program. Da bi se formirao efikasan i jedinstven
psihoterapijski stil, bilo bi poželjno da imate što više
predavača i supervizora tokom edukacije. Ovaj priručnik je
pisan od strane početnika za početnike. Pažljivi čitatelj će u
priručniku primijetiti i uticaj drugih terapijskih pristupa koji
su neodvojivo povezani sa mojim stručnim radom i ostavili
neizbrisiv trag. REBT kao ultimativni eklektični pristup
ohrabruje i potiče ovaj proces. Uči, čitaj, obrazuj se o
drugim psihoterapijskim pristupima.
5
Pored ABC modela, čitatelj može pronaći u prilozima

brojne korisne tehnike i obrasce koji mogu olakšati jade
mladog psihoterapeuta i pomoći mu u radu sa prvim
klijentima. Za korištenje brojnih priloženih tehnika u
prilozima nije nužno stručno psihološko znanje. Iako ABC
model u početku izgleda veoma jednostavan, potrebno je
vrijeme, konkretan rad te supervizijsko savjetovanje i
nadzor da se usvoji na pravi način. Ovom prilikom vas molim
da ne koristite ovaj priručnik za rad sa klijentima ako niste u
psihoterapijskoj REBT ili KBT edukaciji, jer u protivnom
možete više osobi nauditi, nego pomoći. Priručnik može biti
generalni uvod u psihoterapijski rad za mlade psihologe koji
u budućnosti planiraju se baviti psihoterapijom. Iako ovaj
rad nije nužno pisan za normalnu raju koji nisu psiholozi u
REBT edukaciji, svaka druga osoba i znatiželjni čitatelj ili
zaljubljenik u ljudski um može slobodno pročitati priručnik i
naučiti nešto novo o sebi i drugima, pod uslovom da ne radi
psihoterapiju sa ljudima na osnovu ovog priručnika!
Dragi pažljivi čitatelju ili slučajni prolazniče. Znam da

je svaki početak težak. Strah je najveći upravo prije samog
početka. Kad bi samo moji prvi klijenti znali da sam se ja
njih plašio mnogo više nego oni mene. I dan danas prije
svake seanse imam jednu dozu strepnje. Nadam se da jedna
određena doza straha neće nikada nestati. Strah me drži na
oprezu, strah me čuva od arogancije, strah me tjera da se
stalno usavršavam. Nadam se da će ovaj priručnik umanjiti
taj strah koji osjećate sa vremena na vrijeme i pomoći da
naučite da strah hoda pored vas, a ne ispred vas.
Racionalno Vaš,
Ensad Miljković RE&KBT SUPERVIZOR
6
7
8
POGLAVLJE I
UVOD
9
REBT FILOZOFIJA
je osnovan od strane ekscentričnog,

genijalnog i karizmatičnog Albert Ellisa
(1913-2007) tokom druge polovice dvadesetog vijeka. Kao i
brojni drugi psihoterapeuti tokom početka i sredine
dvadesetog vijeka, svoje prve terapijske korake je napravio
u psihoanalizi. Ubrzo je uvidio da brojni osnovni postulati na
kojima se zasniva psihoanaliza u praksi ne pokazuju
rezultate i ne pružaju efikasno niti elegantno rješenje.
Ubrzo je počeo razvijati svoj model, što će vremenom

postati Racionalno Emotivno Kognitivno Bihejvioralna
Terapija (RE&KBT). Beck se smatra ocem KBTa, međutim
Ellis je djed KBTa! Paralelno su razvijali svaki svoj model, te
iako često su prikazani kao suparnici, Beck i Ellis su bili
prijatelji. Klasični KBT i moderni REBT su kao dva brata
blizanca. Toliko slični, ali opet u nekim dijelovima potpuno
jedinstveni.
Inspiraciju za REBT Ellis je pronašao u antičkoj

stoičkoj filozofiji i sljedećem citatu: Ljudi nisu uznemireni
događajima samim po sebi, već svojim viđenjem tih
događaja (Epiktet 90 B.C.). Ljudi osjećaju ono što misle.
Dodatnu inspiraciju je pronalazio u brojnim drugim djelima
antičke i azijske filozofije. Ellis je uvijek naglašavao da je
REBT eklektični pristup. Terapija bi trebala da uključi sve ono
što može pomoći klijentu da se oporavi. REBT je vjerovatno
bio prvi integrativni psihoterapijski pristup.
10
Psihološka fleksibilnost i zamjena preferencija

umjesto zahtjeva predstavlja najbolji put prema našim
ciljevima i vrijednostima. Sve što je Ellis tražio od svojih
klijenata jeste da nikada ne prestanu postavljati pitanja, da
stalno ispituju svoju realnost i ostanu otvoreni za nove
dokaze.
Ljudi imaju urođenu tendenciju da povremeno misle

iskrivljeno, bez obzira na spol, godine, ili obrazovanje.
Pripadnici ljudske vrste su često eksperti u nelogičnosti.
Međutim, isto tako sve jedna osoba ima sposobnost da
prepozna svoje odmažuće misli, promijeni u pomažuće, i
konačno prihvati oba seta misli. U svom modelu REBT stavlja
akcenat na misli, međutim emocije i ponašanja imaju
jednako važnu ulogu u ovom interaktivnom modelu i
nemoguće ih je potpuno analizirati samostalno izvan
konteksta jedno bez drugog (Di Giuseppe et al., 2014).
REBT ZABLUDE
REBT izvan konteksta se često interpretira na pogrešan način

kao pristup koji zagovara apatiju i totalni stoicizam, na granici
sa nihilizmom. Nažalost, brojni psiholozi imaju isto ovakav stav
i mišljenje zbog pogrešne informisanosti. Ellis je zagovarao
odgovorni hedonizam, odnosno tražio od svojih klijenata da
naprave balans između dugoročnih i kratkoročnih ciljeva. Da li
ponašanje koje radim sada i ovde će me koštati u skorijoj
budućnosti!? Da li se isplati odgoditi zadovoljstvo, i podnositi
kratkoročno nezadovoljstvo za dugotrajno zadovoljstvo i veću
nagradu u daljem toku života!? Biti racionalan, ne znači
racionalizirati! Biti racionalan ne znači eliminisanje emocija, već
uvažavanje emocija na pravi način. Korištenje pomažućih
emocija da nas odvedu ka našim ciljevima i vrijednostima u
životu.
11
ABCDE MODEL
Ljudi nisu uznemireni događajima samim po sebi, već

svojim viđenjem tih događaja. Aktivirajući događaj (A)
predstavlja triger, u nekim slučajevima može se raditi o
konkretnoj situaciji koja se realno dogodila, dok u nekim
drugim slučajevima triger može biti sama pomisao da se
neki događaj desi, desio, ili mogao desiti.
U većini slučajeva emocionalne (CE) i ponašajne

posljedice (Cp) proizilaze iz naših misli (B), a ne kao direktni
produkt aktivirajućeg događaja (A). U zavisnosti od
interpretacije događaja i seta misli koji imamo povodom date
situacije stvorićemo (ne)odgovarajuće posljedice. Pomažuće
(Racionalne) (BP) misli, koji su ujedno logične, realne,
fleksibilne stvaraju Pomažuće (Zdrave & Funkcionalne)
posljedice. Sa druge strane rigidni, nerealni i nelogični set
Odmažućih (Iracionalnih) (Bo) misli stvoriće kod osobe isto
tako Odmažuće (Nezdrave & Disfunkcionalne) posljedice
(ponašanja, emocije, misli & tjelesne senzacije).
Ljudi često koriste A-C jezik u svakodnevnom govoru

jer se čini tako "prirodnim" (Direktor je kriv jer sam bijesan
& Prekid je razlog jer sam depresivan). U početku korištenje
B-C jezika je veoma teško i "neprirodno" (Bijesan sam na
direktora zbog svojih odmažućih bijesnih misli & Depresivan
sam jer govorim sebi da je apsolutno užasno jer se desio
prekid i da sam totalno bezvrijedno ljudsko biće.) Promijeniti
odmažuće misli je teško, ali moguće! Dugoročno se iznimno
isplati zbog ultimatne nagrade, koja se zove ispunjen i
vrijedan život (Di Giuseppe et al., 2014)!
12
A-B-C-D-E LEGENDA
A Aktivirajući događaj (Triger)

CA Kritični element situacije
Ao Objektivno (Konfirmatorno) A
As Subjektivno (Percepirano & Doživljeno) A
AInferencije Zaključak povodom percepirane situacije
BP Pomažuće (Racionalne) misli
Preferencija & Želja & Fleksibilnost
Derivat #1 Loše & Teško & Bolno
Derivat #2 Neprijatno, ali Podnošljivo
Derivat #3 Bezuslovno prihvatanje (Ja, Ti, Svijet)
BO Odmaužuće (Iracionalne) misli
Apsolutni Zahtjev
Derivat #1 Užasavanje
Derivat #2 Nepodnošljivost
Derivat #3 Obezvređivanje (Ja, Ti, Svijet)
CE Emocionalne posljedice
CP Ponašajne posljedice
CM Misaone posljedice
CT Tjelesne senzacije kao posljedice
C1 = A2 Sekundarni (META) problem
CILJ Generalni & Emocionalni & Praktični CILJ
DL Logičko osporavanje (Disputacija)
DR Realistično (Empirijsko) osporavanje
DF Funkcionalno (Pragmatično) osporavanje
DBONUS Sokrat-Didaktičko-Humor-Metafore-Model
EE Emocionalne Vježbe & Aktivnosti (Efekt)
EK Kognitivne Vježbe
EI Vježbe u Imaginaciji
EP Ponašajni Eksperimenti (Izlaganje)
13
EDUKANT TERAPEUT & KLIJENT
Tokom supervizijskog nivoa vježba ćete prve ABC

korake sa kolegama u generaciji. U zavisnosti od veličine
grupe i stila superviziranja imaćete ograničeno vrijeme.
Vodite računa šta je vaš supervizor postavio kao cilj termina,
odnosno do kojeg koraka trebate raditi. Ako vam supervizor
ponudi savjet, pokušajte da ga uvažite i nastavite dalje.
Važno je slušati komentare supervizora, ali isto tako važno
slušati klijenta sa razumijevanjem i vjerovati sebi. Svakom
seansom izazov će biti malo veći, ali i vaše vještine će
proporcionalno rasti.
Kada budete u ulozi klijenta, vodite računa o vrsti

problema koji ćete izložiti, bar u početku. Uzmite u obzir da
se ispred vas nalazi osoba koja je početnik terapeut. Većina
supervizora savjetuje da se izuzetno traumatični događaji ne
iznose kao potencijalni problem za rad, bar ne u početku.
Postoji velike šanse da će edukant terapeut blokirati iz
straha da ne napravi još veći problem ili iz nekog drugog
razloga. Ponekad osoba iznese jedan problem, i spontano se
dođe do novog problema koji bude preveliki izazov za
edukanta terapeuta. Ako se to desi, supervizor će većinom
preuzeti seansu i u skladu sa vremenom sanirati problem, i
ponuditi prisutnim učenje po modelu.
UČENJE PO MODELU
Kao edukant i supervizor prisustvovao sam brojnim grupnim

supervizijama u raznim državama te REBT Centrima &
Institutima. Supervizori veoma često kažu da se tokom
edukacije ne iznose izuzetno traumatični događaji, ali edukanti
još češće prekrše ovaj savjet. Nije ni to strašno, i može biti
dobra prilika za učenje po modelu.
14
Ova faza treninga naziva se isto i lični razvoj

edukanata. Međutim, primarni fokus je na edukantu
terapeutu, a zatim sekundarni fokus na edukantu klijentu!
Ako edukant smatra da mu je lično potrebna psihoterapija,
može se recimo obratiti nekom od starijih kolega. Na taj
način može intenzivno raditi na svojim problemima, ali isto
tako učiti od iskusnijeg kolege, jedan vid zone narednog
razvoja.
Pretpostavite da je osoba ispred vas pravi klijent koji

je došao kod vas na psihoterapiju, a ne vaš kolega. Budite
aktivni, direktivni i konkretni. Koristite riječi i terminologiju
koju biste koristili i sa pravim klijentom. Na ovaj način kada
počnete raditi aktivno sa klijentima imat ćete osjećaj
samoefikasnosti i osjećaj da niste na samom početku i kao
da tačno znate šta radite!
15
100 GREŠAKA MLADOG PSIHOTERAPEUTA
"A failure is not always a mistake, it may simply be the best

one can do under the circumstances. The real mistake is to
stop trying." - B. F. Skinner
1. Predugo ispitivanje klijenta o očekivanjima REBT-a ili

prošla iskustva sa psihoterapijom;
2. Stvaranje izuzetno čvrstog odnosa sa klijentom prije što
se krene na konkretni rad;
3. Ne biti aktivan i direktivan;
4. Ne započinjemo sa konkretnim radom prije što imamo
sve detalje;
5. Vjerovanje da moramo znati prošlost prije što počnemo
raditi na sadašnjosti;
6. Pasivno slušanje;
7. Započeti često pitanje sa „ZAŠTO?“ (osim kod
osporavanja, gdje je posebno efikasno) ;
8. Postavljanje više pitanja odjednom u nizu;
9. Ne pobrinuti se da je klijent odgovorio na vaše pitanje;
10. Ne prekinuti (na pristojan način) previše pričljive
klijente;
11. Previše didaktičan sa klijentima kojima bi više koristio
Sokratski pristup i obrnuto;
12. Terapeut je previše pričljiv;
13. Ne tražiti povratnu informaciju od klijenta;
14. Izbjegavanje konfrontacije ;
15. Na zauzeti fokus prema problemu i rješenju;
16. Ne razviti zajednički terapijski jezik;
17. Ne provjeriti da li klijent razumije REBT terminologiju;
18. Vjerovanje da nema potrebe ponavljati klijentu iste
stvari;
19. Ne objasniti svrhu intervencije;
20. Pretjerano korištenje kliničkih termina;
21. Ne iskoristiti tišinu na pravi način;
16
22. Dozvoliti klijentu da kompulzivno priča o svojim

emocijama;
23. Ne napraviti problem listu koja postaje cilj lista, tokom
prve ili druge seanse;
24. Vjerovanje da u svakoj seansi moramo odraditi i
možemo odraditi kompletan ABCDE;
25. Ne tražiti konkretan primjer za aktivirajući događaj;
26. Biti opsjednut sa traženjem kritičkog A;
27. Ne precizirati emociju koju osjeća klijent;
28. Nedovoljno ponavljanje B-C veze;
29. Terapeut koristi A-C jezik;
30. Nedovoljno korištenje životnih primjera ili klijentu bliskih
primjera koji govore u prilog B-C veze;
31. Ne objasniti razliku između odmažućih i pomažućih misli
& emocija;
32. Generalizirati C kada trebamo biti specifični i obrnuto;
33. Fokusiranje na bihejvioralno C, umjesto da ga
iskoristimo da pronađemo emocionalno C;
34. Osporavanje inferencija, umjesto da ih iskoristimo da
pronađemo odmažuće uvjerenje;
35. Ne prepoznati da se klijentova emocija promijenila;
36. Pretpostavka da klijent ima sva odmažuća uvjerenja;
37. Pretpostavka da mora uvijek biti zahtjev;
38. Ne pitati za meta problem (sekundarni problem);
39. Pretpostavka da uvijek mora biti meta problem;
40. Uvijek i stalno prvo raditi na meta problemu;
41. Konfuzija između primarnog i sekundarnog problema;
42. Vjerovanje da uvijek mora biti odmažuća emocija
(pogotovo ako se radi o C – Prokrastinacija) ;
43. Ne napasti sve frontove prilikom traženje derivata
(Ja, Drugi, Svijet);
44. Ne pitati prema kome je usmjerena emocija već
pretpostaviti (pogotovo kod bijesa) ;
45. Fokusiranje na dugotrajne ciljeve, umjesto balansa
između kratkotrajnih i dugotrajnih;
17
46. Postavljanje ciljeva koji su izvan kontrole klijenta;

47. Postavljanje ciljeva koje terapeut smatra ispravnim, a
klijent se ne slaže;
48. Ne postavljanje ciljeva u pozitivnom kontekstu;
49. Postaviti ciljeve koje i mrtav čovjek može uraditi;
50. Fokusiranje na praktični cilj, a zanemarivanje
emocionalnog cilja i obrnuto;
51. Kao cilj postaviti: Ravnodušnost prema problemu;
52. Ne pripremiti klijenta za osporavanje;
53. Mehaničko osporavanje bez istinskog razumijevanja;
54. Fokusirati se na teoretske inferencije a ne klinički
značajne i ne zakopati malo dublje (Elegantni pristup);
55. Zaboraviti pitati koji tip osporavanja najviše pomaže
klijentu kako bi se fokusirali na taj vid osporavanja u
nastavku terapije;
56. Zaboraviti formirati pomažuće uvjerenje za svaki
segmenat odmažućeg uvjerenja;
57. Ne tražiti od klijenta da formuliše pomažuće uvjerenje
svojim riječima;
58. Raditi klasično razužasavanje kod trauma;
59. Ne uraditi semantičko osporavanje kod užasavanja i
nepodnošljivosti;
60. Ne osporiti pomažuće uvjerenje na isti način kao i
odmažuće uvjerenje;
61. Haotično osporavanje – skakanje sa zahtjeva na derivat
i obrnuto;
62. Svađanje sa klijentom umjesto osporavanja;
63. Jednolično osporavanje bez kreativnosti i doze
autentičnosti (isti ton, pitanja & položaj tijela
terapeuta);
64. Prihvatanje termina malo/ slabo, kada klijent treba
odgovoriti ništa/ nimalo;
65. Izgovarati umjesto klijenta pomažuće i odmažuće
uvjerenje, a klijent navodi da ne može reći (Voldemort
efekat u psihoterapiji) ;
18
66. Prilikom konstrukcije pomažućeg uvjerenja ne naglasiti

obje opcije i (ja nisam ni loš, ni dobar);
67. Ne započeti i ne završiti novoformirano pomažuće
uvjerenje sa pozitivnom konstatacijom;
68. Ne povezati emocionalni i praktični cilj sa vrijednostima
klijenta;
69. Ne ispitati životne vrijednosti klijenta;
70. Ne objasniti klijentu kognitivnu disonancu promjene;
71. Prihvatiti klijentov argument da situacija (pogotovo u
prošlosti) može biti nepodnošljiva (Da li imaš puls?) ;
72. Terapija bez akcionog plana, zadaće i provjere;
73. Zadaća koja nije relevantna, ili ne proizilazi iz teme
seanse;
74. Nedovoljno precizan prilikom dogovora zadaće (Kada?
Gdje? S kim? Zašto? Prepreke? Opcije?);
75. Davanje zadaće umjesto dogovaranje zadaće;
76. Nedovoljno izazovne aktivnost;
77. Ne prepoznati i ne pohvaliti uspjeh domaće aktivnosti;
78. Ne suprostaviti se klijentu ako ne izvršava terapijske
obaveze (zadaća, kodeks ponašanja i dolazak na
vrijeme i slično);
79. Intenzivno uznemiravati sebe povodom klijentovih
problema;
80. Vjerovanje da apsolutno ne smijete imati snažne
emocije prema klijentu ni u jednom trenutku (Ljutnja,
Strah, Privlačnost);
81. Propustiti iskoristiti vruće emocije u seansi;
82. Smatranje REBTa svetim gralom i ultimatnom istinom;
83. Držati snažno narcističku epistomologiju da ste uvijek
upravu;
84. Nedovoljno iskorištavanje vježbi u imaginaciji (REI,
Vježbe Pune Svjesnosti, Meditacija);
85. Ne prakticirati ono što pripovijedate;
86. Zaboraviti naučiti klijenta da bude sam svoj terapeut;
19
87. Ne objasniti i ne pripremiti klijenta za mogućnost

relapsa;
88. Ne vjerovati da se klijent može promijeniti –
Pigmalionov efekt;
89. Dozvoliti narcisoidnim klijentima da se poigravaju sa
nama ili da bijesni klijenti izazovu intenzivni strah u
nama – oni to žele i vi gubite, i oni gube...
90. Ne tragati za bazičnim odmažućim uvjerenjem;
91. Ne težiti glavnom zadatku REBTa – Da klijent
Bezuslovno prihvati sebe, ili da bar krene tim putem;
92. Uvijek se ponašati kao psihoterapeut izvan terapije sa
prijateljima, porodicom i ostalim ljudima;
93. Vjerovanje da morate i možete sve znati i biti potpuno
spremni prije što počnete raditi sa prvim klijentima;
94. Ne podijeliti sa supervizorom & kolegama najbolje i
najgore seanse te iskustvo;
95. Ne potražiti pomoć kada vam je potrebna;
96. Ne učiti & ne čitati knjige o drugim terapijskim
pristupima;
97. Vjerovanje da morate pomoći svakom klijentu (ili da
ćete to uspijeti);
98. Dozvoliti BASSovima (Brige, Anksioznost, Strahovi &
Sumnje) u vašoj glavi da budu glasniji od glasa razuma i
vjerovanje da će BASSovi potpuno nestati;
99. Ne vjerovati u sebe (Ako ne vjerujete u sebe, pronađite
nekoga tko će vjerovati u Vas (prijatelj, profesor,
supervizor, partner), dok vi ne počnete potpuno
vjerovati u sebe); P.S. Hvala Meli za sve :)
100. Vjerovanje da ne smijete praviti greške!
20
U ovom priručniku možete pronaći objašnjena za neke

od navedenih greški. Za detaljne informacije iskreno
preporučujem da pročitate knjigu Learning from Mistakes in
Rational Emotive Behaviour Therapy (Dryden & Neenan,
2012) kako biste saznali više o svakoj od navedenih greški i
kako ne napraviti iste greške. Vaši supervizori su griješili
kako vi ne biste napravili iste greške! Dodatno možete
raspravljati sa supervizorom ili drugim REBT kolegama.
21
22
POGLAVLJE II
TRAŽENJE A
23
AKTIVIRAJUĆI DOGAĐAJ
A- Na kojem problemu bi želio da radimo danas?
vodno pitanje treba da bude konkretno i

direktno. Neke varijacije pitanja mogu biti: Koji
problem želiš da riješiš danas? Na šta bi se volio danas
fokusirati? Koji problem te dovodi kod mene? Izbjegavajte
nejasna pitanja: Šta ima kod tebe? Šta se desilo ove
sedmice? Šta ćemo danas raditi?
U slučaju da već aktivno radite sa klijentima, pored

navedenih pitanja, možete proći prvo kroz domaću zadaću i
upitati: Prošli put smo razgovarali o otkazu na poslu i tvom
bijesu prema bivšem šefu. Kako je prošao domaći zadatak
koji smo zajedno postavili? Dodatna pitanja mogu biti: Šta si
naučio? Šta ti to govori? Da li je ostalo nešto nejasno iz
prošle seanse? Da li smatraš da postoji potreba da se
vratimo na tu temu, ili bi želio da se posvetimo nekoj drugi
temi sa naše problem liste? Ako je klijent uradio zadaću i
nema dodatnih pitanja, zajedno otvorite novu ili staru temu
sa problem/cilj liste. Više o zadaći kasnije.
A- Na kojem od ovih navedenih

problema bi želio da radimo danas?
Ako klijent navodi više različitih problema, možemo

upitati klijenta: Šta misliš koji problem kada bi riješio, ovi
ostali bi automatski izgledali nešto manji problemi? Koji od
navedenih problema te trenutno najviše ometa u
svakodnevnom životu?
24
TAJNO ZAKOPANO BLAGO
Ponekad klijent nije spreman u početku da otkrije svoje tajno

zakopano blago i da pokaže svu svoju bol & patnju. Ponekad će
spontano testirati terapeuta sa nekim drugim manjim
problemom. Ponekada ni klijent ni terapeut nisu tačno sigurni
koji je glavni problem. Zadatak psihoterapeuta jeste da stvori
sigurno mjesto gdje će se klijent osjećati spremnim da podjeli
svoje misli i otvori dušu. Sa svakim klijentom i u svakoj seansi
može se pronaći nešto univerzalno, ali isto tako specifično i
jedinstveno samo za tu posebnu osobu!
A- Da li možeš navesti nedavni konkretan primjer?
Obavezno od klijenta tražiti da nam opiše jedan

konkretan primjer vezano za problem, ako je to moguće.
Bilo bi poželjno da ukratko klijent navede koji dan se data
situacija desila, šta se dešavalo, i da što više osvježi
emocije.
Klijenti su skloni prelaziti sa jedne situacije na drugu.

Tokom seanse stalno vraćati klijenta na konkretan primjer.
Ako klijent počne govoriti o drugim događajima, postoji
mogućnost da ti drugi događaji predstavljaju ABC za sebe,
jer možda imaju svoj specifičan set misli i emocija koje tek
treba posebno ispitati, da li u nastavku terapije ili kao
domaća aktivnost za klijenta.
25
VRAĆANJE KLIJENTA NA PRAVI PUT
Ako znate kako izgleda stara mašina za kucanje i kako pišete

tekst tako se mehanizam mašine pomjera u jednu stranu.
Nakon određenog broja slova, morate vratiti mehanizam na
odgovarajuće mjesto. Često klijente, na isti način morate više
puta vraćati na pravi put i voditi direktivnu seansu kako bi
seansa bila što efikasnija. Klijentov posao je da priča između
ostalog. Vaš posao je da ga stalno usmjeravate i vodite kroz
nemirno more odmažućih emocija, misli i ponašanja.
REBT polazi od činjenice da nije potrebno mnogo

informacija da bi se moglo konkretno raditi. To je svakako
istina. Međutim terapeut mora osjetiti situaciju kada klijent
ima potrebu da se ispriča, i kada to može imati izuzetno
pozitivan efekt na samu seansu, ali i cjelokupni terapijski
proces.
Ako klijent nudi previše nepotrebnih informacija,

možemo ga pažljivo prekinuti sljedećim riječima: Hvala ti
mnogo na svim informacijama koje si podijelio sa mnom i
što si mi pokazao povjerenje, vjerujem da ti nije bilo
jednostavno. U ovom trenutku smatram da je važno da se
fokusiramo na problem i situaciju koju smo stavili na dnevni
plan. Kasnije ćemo se vratiti na te druge situacije. Da li se
slažeš da se vratimo na problem o kojem smo prvo
razgovarali ili želiš da se detaljno posvetimo nekoj od tema i
situacija koje si upravo spomenuo?
26
KRITIČNI ELEMENT SITUACIJE (cA)
cA – Možeš li mi reći šta te posebno uznemirilo

u ovoj situaciji?
Postavljanjem ovog pitanja možemo locirati kritično

A, odnosno dio situacije povodom kojeg je klijent posebno
uznemiren. Važno je napomenuti da ne mora nužno uvijek
biti kritični element situacije. Ako se pronađe kritični dio
situacije, često je upravo suprotno odmažuće uvjerenje
(Dryden, 2006).
KRITIČNI ELEMENT SITUACIJE (cA)
T: Možeš li mi reći šta te posebno uznemirilo u situaciji kada te

direktor kritikovao zbog svađe sa kolegom na poslu?
K: Nije me toliko uznemirila sama kritika, nego posebno me
uznemirila činjenica da taj kreten me apsolutno nije ni saslušao
ni uzeo u obzir moju stranu priče!
Odmažuće uvjerenje je upravo suprotno od navedene misli:

Direktor je morao uzeti u obzir moje mišljenje i zato što
nije, on je kreten!
Ponekad klijent neće ponuditi kritični element

situacije odmah, već je potrebno lancem inferencija pokušati
pronaći klinički značajan element situacije. Važno je isto
znati kada treba stati sa inferencijama, da li iz razloga jer
smo pronašli kritični element, ili možda nije prisutan i samo
se vrtimo u krug, te klijent postaje frustriran.
27
OBJEKTIVNO & SUBJEKTIVNO A
Situacija može biti konfirmatorna ili objektivna

situacija, odnosno trenutak koji mogu potvrditi više različitih
osoba, odnosno posmatrača. Sa druge strane, fokus REBTa
je upravo subjektivna odnosno doživljena (percipirana)
situacija. Način na koji je klijent percepirao situaciju. Ovo je
veoma bitna distinkcija u odnosu na klasični KBT. Možemo
reći klijentu: Pretpostavimo da je to zaista istina na
trenutak, i da direktor apsolutno nije uzeo u obzir tvoje
mišljenje. Šta ti tvoje misli kažu, da to govori o njemu, tebi,
drugim ljudima, ili svijetu? Subjektivno i objektivno A, mogu
biti identični, ali isto tako često, pogotovo kada se radi o
odmažućim emocijama, ne slažu se (Di Giuseppe et al.,
2014).
A u REBTu:
 A (percipiran) – Šta klijent smatra da se desilo u

aktivirajućem događaju, odnosno subjektivna
deskripcija situacije.
 A (konfirmatorno) – Događaj koji se može jasno

potvrditi od strane više nezavisnih posmatrača.
 A (inferencija) – Zaključak koji klijent smatra da se

desio ili se mogao desiti vezano za situaciju (proizilazi
iz subjektivne realnosti, može biti istinit, ali ne mora
nužno).
 A (kritično) – Glavni element situacije povodom

kojeg se klijent najviše uznemirio i osjetio odmažuću
emocije i disfunkcionalna ponašanja.
28
29
30
POGLAVLJE III
TRAŽENJE C
31
POSLJEDICE
Ce – Kako si se osjećao kada se desilo...?

Cp – Kako si se ponašao kada se desilo...?
akon što nam je klijent ponudio konkretan

primjer (A) i situaciju, prelazimo na posljedice
(C). Važno je naglasiti da posljedice nisu nužno samo
emocije, nego posljedice mogu biti ponašanja, senzacije i
misli! Varijacije pitanja mogu biti: Kako si se osjećao u vezi
sa time? Šta osjećaš sada i ovde, dok pričaš o toj situaciji?
Jesi li se isto osjećao taj dan? Veoma je važno da ne
postavljate A-C pitanja! Kako se osjećaš zbog toga?
Pogrešna rečenica koju često čujemo u filmovima kada se
radi psihoterapija – How is that make you feel?
ABC SLAGALICA
ABC model možete zamisliti kao slagalicu. Klijent će doći na

psihoterapiju i ponudiće jedan od tri elementa u uvodnom
izlaganju: A (Situacija – primjer: Svađa sa partnerom), B
(primjer: Misli – Ja sam bezvrijedan) i/ili C (primjer: Posljedica
– Osjećam se depresivno). U zavisnosti od informacija koje
nam je ponudio klijent, samo popunjavamo ostale praznine i
nastavljamo daljim koracima.
32
Neki klijenti će bez problema imenovati svoje emocije

dok, nekim drugim klijentima će trebati dodatna pomoć da
imenuju svoje emocije. Preporučujem da svojim klijentima
ponudite obrazac tabela emocija koji se može pronaći u
prilozima. Važno je da se precizira emocija i da se ustanovi
konsenzus sa klijentom šta tačno dati naziv znači. Ako nismo
sigurni da li je emocija koju klijent imenuje odmažuća,
analiziranjem ostalih posljedica ponašanja i potencijalnih
senzacija, dobićemo odgovor na naše pitanje.
ODMAŽUĆE EMOCIJE POMAŽUĆE EMOCIJE

DEPRESIJA TUGA
ANKSIOZNOST NEZADOVOLJSTVO
KRIVICA ŽALITI (ŽAO MI JE)
BIJES POMAŽUĆA LJUTNJA
SRAMOTA NELAGODA
INTENZIVNA ZAVIST POMAŽUĆA ZAVIST
OPASNA LJUBOMORA POMAŽUĆA LJUBOMORA
POVRIJEĐENOST PRIHVATANJE
Pomozite klijentu da odredi glavnu odmažuću emociju

ako navodi više emocija. Često klijenti istovremeno navedu
primarnu emociju i sekundarnu (meta) emociju koja je
proizašla iz primarne. Zadatak psihoterapeuta je da ispravno
posloži i objasni razliku između primarnog i sekundarnog
problema.
33
Sam naziv emocije je arbitraran, važno je da postoji

konsenzus između terapeuta i klijenta. Edukant treba naučiti
u kojim situacijama se najčešće javljaju specifične odmažuće
emocije. Na taj način može brže i lakše pomoći klijentu da
definiše svoju emociju (Dryden, 2006).
SITUACIJA ODMAŽUĆA EMOCIJA

Prijetnja ili opasnost Anksioznost
Gubitak / poraz Depresivnost
Frustracija; Prijetnja; Osoba ili Bijes

neko drugi je prekršio lična
pravila.
Kršenje ličnog moralnog koda; Krivica

Povrijediti osjećanja druge
osobe;
Ne živjeti život u skladu sa
ličnim moralnim kodom.
Prekršili smo moralni kod Sramota

grupe;
Grupa sa kojom se
identificiramo je saznala
određene informacije koje
smatramo sramotnim.
Drugi ljudi su se loše odnosili Povrijeđenost

prema nama ili prema nečemu
što vrednujemo.
Realna ili prividna prijetnja od Intenzivna Ljubomora

strane druge osobe u
partnerskom odnosu.
Druga osoba posjeduje nešto Zavist

vrijedno šta mi želimo &
trenutno ne posjedujemo u toj
mjeri.
34
EMOCIJE U REBTU
Specifične odmažuće misli se većinom vezuju za

određene emocije. U slučaju da klijent ima poteškoće da
formuliše svoje misli, terapeut može ponuditi klijentu
odmažuće misli koje se većinom vezuju za ciljanu emociju i
provjeriti da li je prisutna kod klijenta (Di Giuseppe et al.,
2014).
ANKSIOZNOST
Anksioznost je većinom usmjerena na budućnost.

Osoba podcjenjuje svoje sposobnosti i mogućnost da se
izbori sa situacijom. Dodatno precjenjuje spoljašnju
opasnost. U nekim slučajevima opasnost može biti realna, ali
precjenjuje mogućnost da se desi, i ako se desi smatra
situaciju apsolutno užasnom i doslovno nepodnošljivom.
Intenzivno ponavljanje odmažućih uvjerenja dovodi do toga
da naš mozak doslovno shvati i internalizira odmažuća
uvjerenja i reagira u skladu sa odmažućim uvjerenjem. Tri
glavna tipa straha su: strah od odbijanja, poraza i strah od
samog straha (Di Giuseppe et al., 2014).
Kognitivni koraci koji vode do anksioznosti:

1. AInferencija - Nešto loše se može desiti. Nemam kontrolu.
Gubim kontrolu nad svojim reakcijama.
2. BZahtjev – Ne smije se desiti. Moram imati kontrolu.
Moram biti siguran.
3. BDerivati – Bilo bi užasno ako se desi; Bilo bi
nepodnošljivo ako se desi; Ja sam bezvrijedan ako se desi
ili ako drugi ljudi primijete da nemam kontrolu.
35
DEPRESIVNOST
Kognitivna trijada depresivnosti u klasičnom KBTu

čini: negativno viđenje sebe, negativno viđenje svijeta i
negativno viđenje budućnosti. REBT model (Di Giuseppe et
al., 2014) je depresivnosti je veoma sličan:
1. Čvrsto uvjerenje u ličnu NEADEKVATNOST;

2. Vjerovanje da je UŽASNO ne imati ono što MORAMO
imati;
3. Vjerovanje da je situacija ili događaj UŽASAN.
Samo-okrivljivanje kao uzrok Depresivnosti:

1. AInferencija- Doživio sam poraz, ili sam uradio nešto loše.
2. BZahtjev – Moram biti savršen. Ne smijem pogriješiti.
3. BDerivati – Ja sam loša osoba. Ja sam bezvrijedna osoba.
Samo-sažaljenje kao uzrok Depresivnosti:

1. AInferencija- Nisam dobio šta želim.
2. BZahtjev – Moram imati ono što želim.
3. BDerivati – Ne mogu podnijeti poraz. Ja sam bezvrijedan.
Žaljenje drugih kao uzrok Depresivnosti:

1. AInferencija- Loše stvari se događaju ljudima koji to ne
zaslužuju.
2. BZahtjev – Loše stvari se ne smiju desiti drugim ljudima
ako to ne zaslužuju.
3. BDerivati – Svijet je loše mjesto zbog zlodjela.
36
BIJES
Bijesni klijenti ne dolaze na terapiju, oni dolaze na

supervizije kako bi dokazali da su drugi ljudi pogriješili
(Dryden, 2010). Osoba u situaciji bijesa može biti totalno
zaslijepljena blokirajućom emocijom i vidjeti isključivo objekt
bijesa koji se mora uništiti pod svaku cijenu (Di
Giuseppe et al., 2014)! Prilikom identifikacije bijesa, veoma
je važno pitati klijenta u kojem pravcu je usmjeren bijes (Ja,
drugi, svijet).
Kognitivni koraci koji vode do bijesa:

1. AInferencija- Neko se ponašao loše prema nama ili
prekršio naša pravila. ; Drugi ljudi me nisu tretirali sa
poštovanjem koje zaslužujem. ; Kritizirali su me i misle da
sam napravio grešku.
2. BZahtjev – Moraju se ponašati tačno kako ja želim.;
Drugi ljudi me moraju poštovati. ; Drugi ljudi ne smiju
vidjeti moje greške. ; Drugi ljudi me moraju smatrati
savršenim.
3. BDerivati – Oni su loše osobe i zaslužuju patnju i kaznu.
Ne mogu podnijeti da me drugi ljudi ne poštuju. ; Užasno
je, jer nije tačno onako kako ja želim. ; Ne mogu podnijeti
da me drugi ljudi ne vide kao savršenog.; Drugi ljudi su zli
i loši jer misle da sam pogrešiv.
37
KRIVICA
Krivica je posebno razarajuća emocija pogotovo ako

je vezana za smrtni slučaj i situaciju koja se više ne može
promijeniti. Osjećaj krivice se javlja kada prekršimo moralni
kod koji smo usvojili tokom svog života (Di Giuseppe
et al., 2014).
Kognitivni koraci koji vode do krivice:

1. AInferencija- Prekršio sam moralni kod.
2. BZahtjev – Moram uvijek poštovati i živjeti po svom kodu.
3. BDerivati – Osuđujem sebe jer sam napravio grešku.
Krivica se često javlja kao sekundarna emocija u

REBT modelu. Osoba smatra da nema pravo osjećati
određene emocije ili ponašati se na određeni način.
Krivica kao sekundarna emocija:

1. AInferencija- Imam panične napade. Osjećam anksioznost.
Propuštam život, ne uživam u životu, ne uživam sa
prijateljima i porodicom kao ranije.
2. BZahtjev – Ne smijem imati panične napade. Ne smijem
osjećati anksioznost. Moram se prijatno osjećati. Moram
uživati u životu.
3. BDerivati – Ja sam jadna, slaba & bezvrijedna osoba jer
se osjećam anksiozno i imam panične napade.
38
SRAMOTA
Krivica i sramota se često poistovjećuju, međutim

radi se o dvije različite emocije. Kod krivice osoba je
prekršila unutrašnji moralni kod, dok kod sramote osoba je
prekršila socijalni kod koji smatra da apsolutno nije smjela
prekršiti i zato što jeste, zaslužuje kaznu
Kognitivni koraci koji vode do sramote:

1. AInferencija- Prekršio sam moralni socijalni kod. ; Drugi
ljudi su saznali ili će saznati. ; Drugi ljudi će me negativno
kritizirati i osuditi zbog moje greške.
2. BZahtjev – Nisam imao pravo da napravim grešku i
prekršim socijalni kod.
3. BDerivati – Ne mogu podnijeti zato što su me osudili i
odbacili. ; Užasno mi je zašto su me osudili i odbacili. ; Ja
sam loš, slab & bezvrijedan.
POVRIJEĐENOST
Osjećaj povrijeđenosti se javlja kada osoba smatra da

su drugi ljudi bili nepravedni prema njima u prošlosti. Osoba
dodatno može zaglaviti u prošlosti i snažno držati
emocionalnu bol. Tokom ovog procesa većinom se dure i
često ne pokušavaju napraviti prvi kontakt da poprave
odnose (Di Giuseppe et al., 2014).
Kognitivni koraci koji vode do povrijeđenosti:

1. AInferencija- Drugi ljudi su se loše ponašali prema meni.
2. BZahtjev – Nisu imali pravo se loše ponašati.
3. BDerivati – Ne mogu podnijeti ovu nepravdu. Zaslužuju da
budu osuđeni i strogo kažnjeni.
39
INTENZIVNA LJUBOMORA
Ljubomora predstavlja strah od gubitka voljene osobe

od strane zavodnika. Ljubomora dodatno može biti povezana
za bijesom prema trenutnom partneru ili osobi koja
pokušava zavesti partnera (Di Giuseppe et al., 2014).
Kognitivni koraci koji vode do ljubomore:

1. AInferencija- Moj partner pokazuje interes za drugu
osobu. Mogu izgubiti partnera.
2. BZahtjev – Moj partner me ne smije ostaviti. ; Moram
posjedovati svog partnera.
3. BDerivati – Ne mogu podnijeti da ne posjedujem svog
partnera. ;Ja sam gubitnik i luzer ako me partner ostavi.
Kognitivni koraci koji vode do bijesne ljubomore:

1. AInferencija- Zavodnik pokazuje interes za mog partnera i
možda ga uspije zavesti.
2. BZahtjev – Zavodnik ne smije zavesti mog partnera. Moj
partner ne smije odabrati drugu osobu i biti zaveden.
3. BDerivati – Zavodnik i moj partner zaslužuju da budu
najstrožije kažnjeni.
ZAVIST
Zavist je emocija veoma slična bijesu i ljubomori.

Umjesto osobe, odnosi se većinom na objekt ili resurse koje
osoba želi da posjeduje pod svaku cijenu
Kognitivni koraci koji vode do zavisti:

1. AInferencija- Druga osoba posjeduje resurse koje želim.
2. BZahtjev – Moram posjedovati šta druga osoba ima.
3. BDerivati – Ne mogu podnijeti da nemam ono što želim. ;
Druga osoba je bezvrijedno ljudsko biće.
40
41
42
POGLAVLJE IV
META PROBLEM
43
SEKUNDARNI (META) PROBLEM
Kako si se osjećao povodom date emocije?

Kako si se osjećao povodom datih ponašanja?
Kako si se osjećao povodom datih senzacija?
vi ljudi imaju sposobnost da često stvore

problem povodom problema. Uznemiravaju se
dodatno jer imaju određene emocije, senzacije misli i/ili
ponašanja i smatraju da apsolutno ih nemaju pravo imati, ili
da nisu imali pravo da se ponašaju na taj način.
Kada pitamo klijenta za sekundarni problem, klijenti

često nisu sigurni šta terapeut tačno traži od njih. Zato je
veoma važno da terapeut zna šta želi! Važno je da terapeut
objasni na pravi način šta je to sekundarni ili meta problem.
Napomenuti klijentu da ne mora nužno imati uvijek
sekundarni problem, i da je ovo jedno od pitanja u nizu koje
terapeut treba postaviti kako bi što efikasnije pomogao
klijentu.
PRIMARNI PROBLEM META PROBLEM
A1 C1 = A2
B1 B2
C1 EMOCIJE C2 EMOCIJE
PONAŠANJA PONAŠANJA
SENZACIJE SENZACIJE
MISLI MISLI
44
Obratite pažnju da provjerite svaki element pod C

(Emocija, Ponašanja, Senzacije, Misli)! U nekim slučajevima
generalno C1 stvara novo A2 , dok u nekim drugim
slučajevima specifičan C1 stvara novi A2. U REBTu je važno
kada god imamo mogućnost da budemo što precizniji!
Sekundarni problem se većinom odnosi direktno na

ličnost osobe. Jedna od čestih odmažućih emocija koja se
vezuje za meta problem jeste intenzivni osjećaj krivice.
Međutim osoba isto može osjećati i brojne druge odmažuće
emocije:
 Osjećaj krivice povodom ponašanja ili emocija;

 Bijesna povodom svog ponašanja prema sebi ili
drugima;
 Anksiozna (još više) povodom svjesnosti datih
senzacija i reakcija koje ima (lupanje srca,
vrtoglavica, ubrzano disanje);
 Depresivna (još više) povodom misli da se recimo
desi nova depresivna epizoda (relaps).
45
ISPITIVANJE SEKUNDARNOG PROBLEMA
T: Kako se osjećaš povodom svoje anksioznosti, paničnih

napada, i svih senzacija u tijelu? Odnosno, kada postaneš
svjestan svega ili nečeg od navedenog, da li osjećaš nešto
dodatno?
K: Nisam siguran šta tačno pitaš?
T: Ne moraš nužno ništa osjećati, ovo je samo jedno pitanja.
Da li si sretan jer si anksiozan?
K: NE!
T: Da li si možda još više anksiozan kada postaneš svjestan
svojih emocija, senzacija, reakcija i misli?
K: Hmm sada kada kažeš na taj način. Mislim da jesam. Mislim
da ne smijem imati ovaj problem pogotovo sve ove godine. Sad
se osjećam još više anksiozno…
T: Hvala ti što si ovo podijelio sa mnom, sada ćemo sumirati
naš dosadašnji rad i odlučiti na kojem problemu ćemo prvo
raditi.
Ne postoji konsenzus u REBTu na kojem problemu

prvo da se radi, primarni ili sekundarni meta problem. Windy
Dryden (Dryden, 2006) predlaže da se fokusira prvo na
primarni emocionalni ili ponašajni problem osim ako:
 Klijent želi prvo raditi na meta problemu prvo;

 Meta problem značajno ometa klijenta da se fokusira
na primarni problem tokom seanse;
 Meta problem značajno ometa klijenta u životu.
46
Potrebno je postići dogovor sa klijentom. U većini

slučajeva meta problem je jedan viši sloj problema. I kao
kada gulimo luk, potrebno je krenuti od gornjeg sloja.
Klijentu naglasiti da ćemo odmah nakon problema seanse,
posvetiti se i preostalom problemu. Ako terapeut nije uspio
tokom jedne seanse da pomogne klijentu da sanira oba
problema, možemo predložiti klijentu samostalno da pokuša
preostali problem da razradi kao domaću aktivnost, i kao
prvu stavku naredne seanse razgovarati o tome. Ako nije
uspio, zajedno to ponovo odraditi na seansi.
Ne zaboravite postaviti emocionalni i praktični cilj u

slučaju da ste cilj terapije odradili prije ovog koraka!
DEFINISANJE PROBLEMA ZA RAD
T: Kao što vidiš ovdje (grafički pokazujemo) sada imamo dva

problema. Prvi problem je anksioznost i panični napad (C1) koji
se desio kada si bila u autobusu okružena ljudima (A1). Kada si
kasnije postala svjesna svoje anksioznosti i posebno (cA2) kao
što si rekla paničnog napada (C1 = A2), osjetila si još veću
anksioznost. Jedna od misli koju si rekla je: "Ne smijem imati
ovaj problem (B2)". Uskoro ćemo se posvetiti i analizirati ove
misli. Kako ti izgleda ovaj model?
K: Hmm… Sada mi to mnogo više ima smisla. Razumijem.
T: Ja predlažem da prvo radimo na anksioznosti povodom
paničnih napada, a onda ćemo odmah nakon toga ili na idućoj
seansi odraditi ovaj drugi problem. Ti odlučuješ. Na kojem od
ova dva problema prvo želiš raditi?
K: OK! Slažem se da radimo na anksioznosti, ali da ne
zaboravimo ovaj drugi problem!
T: Nećemo sigurno zaboraviti. Odradit ćemo ili danas ili iduće
sedmice kao prvu stavku.
47
48
POGLAVLJE V
POSTAVLJANJE CILJEVA
49
POSTAVLJANJE CILJEVA
Kako bismo znali da ti je REBT pomogao?
dukanti često zaborave postaviti cilj terapije

tokom ranih supervizija. Psihoterapija bez cilja je
kao autoput bez saobraćajnih znakova. U slučaju da
zaboravimo postaviti u ranoj fazi seanse generalni,
emocionalni i praktični cilj, preostali dio seanse će biti
relativno konfuzan. Ako primijetite u nastavku da ste
zaboravili cilj seanse, obavezno se vratite, jasno definišite
cilj, popunite praznine koje su potencijalno nastale, i
nastavite na koraku gdje ste stali ranije.
Možete posebno postaviti emocionalni cilj, i posebno

praktični cilj. Klijenti će često tražiti da se fokusiraju na
praktično rješenje. Veoma je važno da objasnimo klijentu
kada ne bude više imao odmažuće emocije, mnogo realnije
će posmatrati situaciju i samim time lakše pronaći praktično
rješenje. Klijent treba da zna zašto se odriče odmažućih
emocija, i šta potencijalno može dobiti! Cilj treba biti:
 Specifičan;
 Realan (Ostvarljiv);
 Izazovan, ali ne preplavljujući ;
 Usmjeren ka proaktivnosti;
 U skladu sa vrijednostima klijenta.
Opet da naglasimo, ako terapeut postavi cilj terapije

prije rada na sekundarnom problemu, važno je da ne
zaboravi dodatno postaviti cilj terapije isto za sekundarni
problem!
50
EMOCIONALNI CILJ
Kako bi se volio osjećati u toj situaciji?
Kada tražimo emocionalni cilj, klijenti često navode da

žele da se osjećaju potpuno ravnodušnim ili da budu sretni.
U zavisnosti od vrste problema i emocije, važno je da
objasnimo našim klijentima da nije realno, pa čak ni
pomažuće da (odmah) osjećaju ravnodušnost ili sreću. Naše
emocije ne funkcionišu na taj način.
RAVNODUŠNOST KAO CILJ
Nije realno da se odmah osjećaš ravnodušnim. Evo vidiš

(pokažemo rukom i visini naše glave) tvoja anksioznost je na
ovoj razini i ustanovili smo da ti apsolutno ne pomaže, dovela
te do ove situacije. Nije ni realno da budeš odmah potpuno
ravnodušan (pokažemo prema podu) povodom bitnih stvari u
životu, pogotovo ako je problem prisutan dugi niz godina.
Možda i budeš ravnodušan jednog dana, iako to nije nužan cilj.
Šta kažeš da se za sada fokusiramo na ovo neko stanje između
Anksioznosti i Ravnodušnosti? Nazovimo to stanje nelagoda ili
nezadovoljstvo ili neprijatnost ili neugodnost. Kako ti zvuči neki
od ovih termina, kao pomažuća emocija koja će te usmjeriti ka
tvom cilju da se suočiš sa svojim problemom i kreneš više
boraviti na otvorenom? Da se suprotstaviš svojim paničnim
napadima? (Objasnimo klijentu prije toga razliku između
anksioznosti kao odmažuće emocije i sa druge strane
pomažuće emocije koju je klijent odabrao).
51
PLANINA ZVANA ANKSIOZNOST
Recimo da si na vrhu planine i da se taj vrh zove anksioznost.

Dno planine je ravnodušnost. Ne možeš nikako skočiti
odjednom. Nije opcija. Jedina opcija u ovom slučaju je da
silaziš korak po korak. Da prolaziš kroz tu neugodnost i
neprijatnost. I to što prolaziš kroz tu nelagodu, ne znači da nisi
na pravom putu. OK je ako nisi uvijek OK.
Primjere koje sam upravo naveo su djelomično

primjeri dimenzionalnog pristupa emocija. Slikovito opisuju
situaciju. REBT zastupa kategorički pristup, odnosno da su
pomažuće i odmažuće emocije dvije različite kategorije. Koja
kategorija će dominirati zavisi od tipa misli.
ŽIVOT SA ODMAŽUĆIM MISLIMA & EMOCIJAMA
Zamisli da trčiš maraton sa utezima od 10 kg. Možda završiš

utrku, ali vjerovatno nećeš. Tako je i sa našim odmažućim
emocijama i mislima. Možda ćemo ostvariti naš cilj, ali
vjerovatno nećemo. I ako slučajno ostvarimo naš cilj, put će
5 – SUMIRANJE & B-C VEZA
biti nepotrebno mnogo teži nego što je trebao biti.
Obavezno objasniti razliku između odmažuće emocije

koju klijent ima, i dogovorene ciljane pomažuće emocije.
Klijent treba znati zašto odustaje od odmažuće emocije, i šta
dobiva sa novom pomažućom i zdravom emocijom.
52
PRAKTIČNI CILJ
CILJ MRTVOG ČOVJEKA
Vodite računa da niste postavili cilj mrtvog čovjeka.

MRTAV: Prestaću jesti čokoladu, kako bi smršao i bio zdraviji.
ŽIV: Bilo bi mnogo bolje postaviti cilj: Obratiću pažnju na svoju
ishranu, smanjiću prekomjerni unos masnoće, šećera i
ugljikohidrata. Trčaću svaki dan ujutro u 7h, po 30 minuta.
MRTAV: Ne želim biti depresivan.

ŽIV: Ne želim više biti depresivan, i želim se posvetiti traganju
i osvještavanju svojih vrijednosti. Postaviti ciljeve u skladu sa
vrijednostima. Napredovati u svom poslu, i pronaći osobu sa
kojom ću dijeliti dobro i loše.
Pretpostavimo da klijent kao primjer navodi da želi da

njegova punica prestane prigovarati. Važno je da objasnimo
klijentu da će se mnogo lakše fokusirati na praktično
rješenje i cilj, kada ne bude više toliko emocionalno
uznemiren povodom prigovaranja punice. Relativno hladne
glave će lakše pronaći najbolje moguće rješenje u skladu sa
situacijom.
Prvobitni fokus REBTa je većinom na emocionalnom

cilju. Međutim, nakon postizanja emocionalnog cilja, trebamo
pomoći klijentu da se usmjeri na praktični cilj ako je
izvodljivo. Ako povežemo klijentove emocionalne i praktične
ciljeve sa vrijednostima, mnogo su veće šanse da će ih
ostvariti.
53
54
POGLAVLJE VI
SUMIRANJE & B – C VEZA
55
SUMIRANJE
oželjno je često sumirati dosadašnji rad klijentu.

Terapeut zna šta radi, ali to ne znači da klijent
razumije. Poželjno je klijenta ohrabriti da daje povratnu
informaciju i da potvrdi ili ponudi argument vezano za
dosadašnji rad. Rečenice terapeuta trebaju biti u obliku
pitanja, a ne izjave!
SUMIRANJE – SUMIRANJE - SUMIRANJE
T: Da kratko sumiram, ispravi me ako griješim, ako sam te

dobro shvatio osjetio si povrijeđenost kada si uvidio da je
kolega sa posla zvao većinu drugih kolega sa posla na svoj
rođendan, i potom nije tebe pozvao. Da li se slažeš?
K: Da, bio sam veoma povrijeđen i počeo sam misliti kako me
niko ne voli na poslu.
T: U redu. Ubrzo ćemo se fokusirati na te misli koje si mi
upravo rekao. Ali, prije toga da se podsjetimo B-C veze,
odnosno kako često naše misli stvaraju naše emocije.
Prije svakog koraka poželjno je klijentu objasniti

intervenciju sa jednom rečenicom kako bi mogao metalno
pratiti korake. Ako to ne uradimo, klijent će djelovati
zbunjeno i neće znati šta se tačno dešava. Ovo je veoma
česta greška kod mladih REBT edukanata. Zamislite da je
svaki korak jedna prostorija, a objašnjavanje sljedećeg
koraka i intervencije ulazna vrata. Ne možete proći u drugu
prostoriju, bez otvaranja vrata! Klijenti će vam biti zahvalni,
i terapija mnogo efikasnija.
56
B – C VEZA
Tokom prvih nekoliko seansi važno je objasniti

klijentu B-C vezu na osnovu konkretnih primjera. Poželjno je
da primjeri budu vezani za život klijenta kako bi osoba
mogla lakše identificirati i naučiti B-C vezu. U daljem toku
terapije, odnosno u narednim seansama, prije
identifikovanja misli terapeut bi trebao jednom rečenicom
ponovo naglasiti B-C vezu:
Prošli put sam ti naveo nekoliko primjera koji govore

u prilog tome da naše misli često stvaraju naše emocije.
Demonstrirali smo također na tvom problemu i temi
razgovora iz prošle sedmice. Da li ti je jasan ovaj dio da
naše misli često stvaraju naše emocije?
PRIMJER B-C VEZE #1
T: Sada ću ti objasniti na osnovu primjera kako naše misli

često stvaraju naše emocije. Da li ti je ikad autobus, tramvaj ili
taxi pobjegao ispred nosa.
K: Ooo Daa. T: Koja emocija se većinom javi kod tebe?
K: Bijes! Kakav kreten, kako mi je to mogao uraditi!
T: Šta misliš da li bi svi ljudi reagirali na taj način?
K: Pa zavisi. Neko da, neko ne, ponekad zavisi od situacije.
T: Ti si upravo rekao misao koja ti je prošla kroz glavu u tom
trenutku. Šta misliš da si imao ovu misao: Nije mi drago što mi
se ovo desilo, i nije baš lijepo ponašanje vozača sa obzirom da
me vidio. Nije mi ugodno ni prijatno, ali hajde da vidim kako
mogu doći do svog odredišta. Da li bi isto osjećao bijes sa
ovom mišlju?
K: Mislim da ne… T: Da li bi bio sretan?
K: Ne, apsolutno. Osjećao bi se neugodno ali bih se usmjerio
na rješenje, umjesto da psujem vozaču.
T: Da li sada uviđaš kako mi sami često stvaramo emocije?
K: Da…slažem se.
57
PRIMJER B-C VEZE #2
T: Zamisli da hodaš ulicom i da sretneš mene, međutim ja

prođem pored tebe pola metra, ne pogledam te niti pozdravim,
samo produžim dalje. Kako bi se osjećao i šta bi ti prošlo kroz
glavu, koje misli?
K: Sigurno sam nešto pogrešno rekao na seansi, osjećao bi
krivicu…
T: Šta misliš kada bi imao ovu misao u istoj situaciji: Kakav
idiot, magare bezobrazno! Šta on misli tko je da mene ne
pozdravi, nije mi imao pravo to uraditi! Kako bi se osjećao sa
ovom mišlju?
K: BIJESNO!
T: Recimo ista situacija, ali pomisliš: Nije mi drago zašto me
nije pozdravio, baš ću ga pitati idući termin. Možda me nije
vidio, možda i jeste, ali u svakom slučaju ne govori ništa ni o
meni, ni o njemu kao ličnosti. Ovo je jedno ponašanje. Kako bi
se osjećao sa ovom mišlju?
K: Isto malo neugodno, ali ne uznemireno.
T: Upravo tako. Nije bitno zašto ja tebe nisam pozdravio.
Možda sam imao slušalice, možda sam zaista kreten, možda
sam magare bezobrazno, možda sam se zamislio, možda nisam
želio prvi da pozdravim. Ono što je bitno jeste da u zavisnosti
kako mi interpretiramo situaciju, tako ćemo se i osjećati. Da li
ti je jasno ova B-C veza, odnosno kako naše misli mogu stvoriti
naše emocije?
K: Da, sada mi je puno jasnije. Ali kako to promijeniti ako se
već desi?
T: Sada ćemo raditi na tome, kako prepoznati naše odmažuće
misli, zatim kako ih promijeniti u pomažuće i konačno
prihvatiti odmažuće i pomažuće misli!
58
59
60
POGLAVLJE VII
TRAŽENJE B
61
ŠTA TI PROLAZI KROZ GLAVU?
Koje misli, uvjerenja, vjerovanja su ti prolazila kroz

glavu u situaciji kada si osjetio _____________?
dentifikovanje odmažućih misli predstavlja korak

kada jadi mladog psihoterapeuta posebno dolaze
do izražaja. Ovaj korak je jedan od najvažniji segmenata
psihoterapijskog procesa i važno ga je odraditi na pravi
način.
TRAGAMO ZA 4 ODMAŽUĆA UVJERENJA
APSOLUTNI ZAHTJEV
Mora biti onako kako ja želim (ili apsolutno se ne smije desiti
situacija koju ne želim)
DERIVAT #1 UŽASAVANJE
Biće užasno ako se desi događaj (ili ako se ne desi situacija)
DERIVAT #2 NEPODNOŠLJIVOST (FI)

Frustracijska intolerancija. Apsolutno ne mogu podnijeti ni
preživjeti ako se desi situacija (ili se ne desi određena situacija
ili događaj)
DERIVAT #3 OBEZVREĐIVANJE
Ako se desi situacija JA, TI, SVIJET smo potpuno loši,
bezvrijedni, zli, glupi etc.
Osoba može imati jedan ili sva navedena uvjerenja.

Ako ne možemo pronaći niti jedno uvjerenja, možda klijent
nema dovoljno dobar uvid u svoje misli ili ima slabu
introspekciju. Postoji mogućnost isto da u ovom trenutku
klijent nije spreman za analizu misli ili nisu ni prisutne
odmažuće misli i emocije koje ometaju život klijenta.
62
Većina početnika zapisuje osnovne elemente tokom

seanse. Nema ništa loše u tome. Važno je naučiti da to
radimo brzo, efikasno te da ne izgubimo vruće misli i
emocije u seansi. Prilikom identifikovanja misli, savjetujem
apsolutno ne zapisivati misli, jer je svaka sekunda vruće
misli iznimno važna.
KLIJENT TREBA DA POSTIGNE
PREFERENCIJA
Preferiranje umjesto zahtijevanja. Uviđanje da zahtjevi vode ka
odmažućim i blokirajućim emocijama. To što želimo nešto, i što
je poželjno, možda čak i moralno te etično, ne znači nužno da
se apsolutno mora ili ne smije desiti.
DERIVAT #1 LOŠE, TEŠKO, BOLNO

Biće mi zaista teško i loše ako se desi određeni događaj ili ako
se već desio. Ali, to ne znači da moj život više nema smisla i da
ja ne mogu pronaći zadovoljstvo u nekim drugim stvarima u
životu i da ne mogu pronaći neke druge vrijednosti i postaviti
nove ciljeve.
DERIVAT #2 LOŠE, TEŠKO, BOLNO ALI PODNOŠLJIVO

Frustracijska tolerancija. Iako mi je teško i loše, podnosim ovu
situaciju. Situacija je podnošljiva, i vrijedna da se podnosi. Ovo
je jedini put da postignem svoje ciljeve u skladu sa mojim
vrijednostima.
DERIVAT #3 BEZUSLOVNO PRIHVATANJE

JA, TI, SVIJET nismo niti potpuno dobri, niti potpuno loši.
Fokusirati se na dio, činjenicu, ponašanje, osobinu, segmenat.
Možemo osuditi taj dio, ali nikako ličnost. Želim raditi na sebi,
da što manje imam izražen navedeni dio sebe, ili ponašanje.
Tek kada istinski prihvatim sebe, druge, svijet, kakav zaista
jeste & jesu, tek onda mogu se usmjeriti na promjenu. Ja sam
pogrešivo ljudsko biće (drugi ljudi isto).
63
GREŠKE U MIŠLJENJU
#1 MINIMALIZACIJA / MAKSIMALIZACIJA
“To što sam u ovoj igri imao dobre pogotke je samo sreća i uopšte
nije bitno, a promašaji (koji mi se nisu smjeli desiti) su najgora
moguća i neoprostiva greška.”
#2 FOKUSIRANJE NA NEGATIVNO
“Ne mogu da podnesem kada mi u životu pođe naopako (odnosno
onako kako ne bi smjelo), i ne vidim da mi se išta dobro dešava u
životu.”
#3 SELEKTIVNO MIŠLJENJE / MENTALNI FILTER

“Skoro svi su bili oduševljeni mojom knjigom. Ali, to što se nije
svidjela mojem profesoru, znači da je loša. ”
#4 EMOCIONALNO REZONOVANJE
“Osjećam se kao gubitnik (a ne bih smio se tako osjećati), to znači
da sam ja gubitnik.”
#5 DIHOTOMNO MIŠLJENJE
“Uvijek mi se dešavaju loše stvar (a ne bi smjele), i nikad se neće
promijeniti situacija.”
#6 SKAKANJE NA ZAKLJUČAK
“Nisam to trebao reći, sigurno mi se smiju iza leđa i misle da sam
totalni kreten.”
#7 PERFEKCIONIZAM
“Moram uvijek biti savršen u onome šta radim, i ako nisam, to
znači da ne vrijedim kao osoba.”
#8 PERSONALIZACIJA
“Prijatelji se smiju, sigurno pričaju o meni i ismijavaju me.”
#9 PRETJERANA GENERALIZACIJA
“Pao sam ispit. Neću nikad završiti ovaj studij, neću se nikad
zaposliti. Moj život je promašaj, ja sam promašaj.”
64
PRONALAŽENJE ODMAŽUĆEG UVJERENJA
Postoji više načina na osnovu kojih možemo

identifikovati odmažuće misli koje su prisutne kod klijenta
(Dryden, 2006):
STRATEGIJA #1 Otvoreno pitanje
Šta si sebi govorio u situaciji___________ što je dovelo

do toga da osjećaš ______________?
Kada koristimo otvoreno pitanje klijent će nam

ponuditi novu inferenciju. Važno je nastaviti lanac inferencija
na pravi način. Korištenje lanca inferencija traži određenu
dozu znanja, iskustva i terapijskog sluha. Lanac inferencija
se nastavlja na način da pretpostavimo da je inferencija
tačna na trenutak i šta to znači za klijenta.
STRATEGIJA #2 Teorijsko pitanje
Šta si zahtijevao u situaciji___________ što je dovelo

Ovo pitanje je odlično za iskusne REBT klijente. U

početku terapijskog odnosa može ostaviti dojam da se
klijentu stavljaju riječi u usta (Dryden, 2006).
STRATEGIJA #3 Teorijsko pitanje sa opcijama
Šta si zahtijevao u situaciji___________ što je dovelo

Nuđenje opcija klijentu savjetuje se ako klijent ima

poteškoće da prizna da je prisutan zahtjev i odmažuće
uvjerenje, a osjetimo prisutnost zahtjeva.
65
Kada ponudimo pomažuću i odmažuću alternativu,

možemo upitati klijenta koja opcija, odnosno misao mu je
bliža u trenutku kada osjećaja odmažuću emociju. Ako se
klijent dodatno opire, naglasiti mu riječi: U TOM TRENUTKU!
Dodatno opisati senzacije i neprijatnu situaciju za klijenta
kako bi emocija postala još više prisutna.
STRATEGIJA #4 Hipoteze uvjerenja...
Sad ću ti ponuditi nekoliko misli, a ti mi reci da li si imao

neku od ovih ili sličnih misli?
U slučaju da klijent ne zna šta mu prolazi kroz glavu

u tom trenutku, ili ima slabo razvijene introspektivne
sposobnosti, možemo klijentu ponuditi nekoliko hipoteza i
varijacija potencijalnih misli koje bi mogao imati u skladu sa
situacijom. Objasniti klijentu da su ovo neke od čestih misli
koje osobe sa istim ili sličnim problemima imaju. Da bi
terapeut mogao koristiti ovu tehniku prije svega mora
poznavati koja uvjerenja se često kriju iza specifičnih misli.
Ako terapeut pažljivo sluša klijenta tokom izlaganja

problema, velika je vjerovatnoća da će klijent upravo reći
sve informacije koje su nam potrebne da formulišemo
odmažuće uvjerenje, iako klijent nije svjestan toga.
Možemo dodatno provjeriti da li je upravo suprotno

od kritičnog elementa situacije, glavno odmažuće uvjerenje
kod klijenta. Proformulišemo uvjerenje, i ponudimo klijentu
da provjerimo da li se slaže.
Obavezno ne osporavati uvjerenja u ovoj fazi.

Reći klijentu da prepostavimo na trenutak da je istina.
Osporavanje je naredni korak!
66
LANAC INFERENCIJA
T: Šta sebi govoriš kada razmišljaš da pošalješ svoj CV, u

trenutku kada osjećaš anksioznost?
K: Neću dobiti posao, odbiće me…
T: Pretpostavimo na trenutak da je to istina…I šta ako ne
dobiješ taj posao i oni te odbiju?
K: Opet ću postati depresivna kao ranije. To mi je najgore…
T: I šta ako se to desi, taj najgori scenarij za tebe.
K: Ne želim ni razmišljati o tome, to je baš grozno i užasno.
T: Molim te samo na trenutak razmisli. Je li to znači da se to ne
smije desiti?
K: Apsolutno se ne smije desiti, upravo tako…Neću preživjeti
novu depresivnu epizodu.
T: Pretpostavimo opet samo na trenutak da se to desi: Da
budeš odbijena i da budeš imala novu depresivnu epizodu. Da li
ti misliš da to govori nešto o tebi kao ličnosti, ili drugim ljudima
ili svijetu?
K: Ne govori o drugim ili svijetu…ali govori da sam slaba osoba.
T: Da sumiram. Da li se slažeš da odmažuća misao koja se
javlja u situaciji kada želiš da pošalješ svoj CV, i osjetiš
anksioznost je sljedeća: Ne smijem imati novu depresivnu
epizodu, i ako se to desi biće užasno i nepodnošljivo, i to će
govoriti da sam slaba osoba?
K: Da…tačno tako…Kako da to promijenim?
T: Sada ćemo raditi na tome.
Mladi terapeuti često koriste mehanički lanac

inferencija bez istinskog razumijevanja, i ne znaju kada
treba stati. Često pronađu uvjerenje, ali nastave lanac i
klijent im nudi iste odgovore i postaju veoma frustrirani. Ako
previše brzo pronađu uvjerenje, misle da je previše dobro da
bi bilo istina. Kada osjetite da imate zahtjev, a nije
formulisan na pravi način, samo dodajte: "a to se nije
smijelo apsolutno desiti"? /ili "a moralo se desiti"?
67
POMAŽUĆE & ODMAŽUĆE ALTERNATIVE
T: Kažeš da nisi siguran da li postavljaš zahtjev prema sebi.

Šta misliš, da u situaciji kada pomisliš da bi mogao imati novu
depresivnu epizodu kažeš sebi: "Volio bih zaista da nikada ne
budem imao novu depresivnu epizodu, ali smije mi se desiti
prije ili kasnije, i ako se desi biće mi teško, bolno, ali
podnošljivo"! Ili možda govoriš sebi: "Ne smijem apsolutno
imati novu depresivnu epizodu PONOVO, i ako se to desi biće
užasno i nepodnošljivo"! Šta misliš kojoj misli si bliži kada
sjediš sam kod kuće u petak večer. Opet te niko nije zvao van.
Sam sjediš u mračnoj prostoriji. Opet dolaze sve te misli, zvijer
iz podruma počinje lupati…
K: OK, molim te prestani…DRUGA MISAO! Druga misao je ipak,
NE SMIJEM APSOLUTNO OPET BITI DEPRESIVAN!
T: Nisam ovo rekao da te povrijedim, već da ti pomognem da
to osvijestiš, kako bi mogli raditi na tome, i konačno da
ostvariš svoj cilj da pronađeš više prijatelja, možda i partnera i
ostvariš se kao roditelj jednog dana, što je u skladu sa tvojim
vrijednostima koje si mi rekao.
K: Razumijem. Sad mi je mnogo jasnije. Hvala ti.
T: Nema na čemu. Šta misliš šta trebamo promijeniti da
ostvariš svoj terapijski cilj, obzirom na sve ovo šta sam govorio
danas?
K: Svoje misli?
T: Upravo tako…ovu odmažuću misao. Sada ćemo analizirati
ovu misao, i vidjeti koliko logike, realnosti i funkcionalnosti
ima u ovoj misli. Ima li neki drugi način koji ti može pomoći
više da se približiš svojim ciljevima i živiš život u skladu sa
svojim vrijednostima? Da li se slažeš sa time?
K: Da.
68
TRAŽENJE DERIVATA
Je li možda ta situacija za tebe bila užasna?

Jesi imao misao da je situacija nepodnošljiva?
Da li to govori nešto o tebi, drugima ili svijetu?
Ako prvo pronađemo zahtjev, važno je provjeriti da li postoji

jedan ili više derivata. Ne moraju nužno derivati biti prisutni, ali isto
tako sva tri derivata mogu biti prisutna kod jednog odmažućeg
uvjerenja.
UŽASAVANJE
Provjeriti da li klijent smatra U TOM TRENUTKU, da je

situacija užasna, grozna ili stravična. Odnosno, da li smatra da je
nešto najgore šta mu se može desiti. Naglasiti U TOM TRENUTKU, jer
možda klijent trenutno nema vruću emociju, ali ne znači da se
emocije neće ponovo upaliti u sličnoj situaciji.
NEPODNOŠLJIVOST
Edukant terapeut često misli da je nepodnošljivost i

užasavanje identično. Slično je, ali različito! Obavezno provjeriti
svaki derivat posebno, i postaviti različita pitanja (Da li ti je situacija
bila užasna i/ili nepodnošljiva?)!
OBEZVREĐIVANJE (SEBE, DRUGIH, SVIJETA)
Ljudi su skloni praviti generalne zaključke vezano za sebe,

druge ili svijet. Često im nije jednostavno to ni priznati. Poželjno ih je
ohrabriti da kažu šta misle u najgorim trenutcima, kako bi se osporilo
na pravi način. Obavezno postaviti pitanje u tri pravca (JA, TI, SVIJET),
čak i kada izgleda očigledno na prvi pogled.
69
70
POGLAVLJE VIII
OSPORAVANJE B
71
PRIPREMA ZA OSPORAVANJE
Možeš li mi navesti logički argument za svoje uvjerenje?

Da li je tvoje uvjerenje u skladu sa realnosti?
Na koji način ti pomaže tvoje uvjerenje?
akon što pronađemo odmažuće uvjerenje koje

drži klijent u konkretnoj situaciji, sljedeći korak je
prvo da pripremimo klijenta za intervenciju osporavanja, i
zatim osporimo odmažuće uvjerenje. Osporavanje
predstavlja prvi korak ka promjeni i željenom cilju klijenta.
Ovaj korak se još zove intelektualna spoznaja. U slučaju
da klijent ne primjeni znanje iskustveno i ponašajno preko
domaćih aktivnosti i akcionog plana, vjerovatno se neće
postići emocionalna spoznaja, koja je mnogo važnija!
PRIPREMA ZA OSPORAVANJE
T: Da li sada uviđaš da tvoje odmažuće uvjerenje ________,

stvara odmažuću emociju __________, disfunkcionalno
ponašanje ___________ i bolne senzacije?
K: Da, sada mi je jasno.
T: Ako uzmeš u obzir REBT teoriju, i sve ovo o čemu smo
danas razgovarali, šta prvo trebaš promijeniti da bi postigao
svoj emocionalni i praktični cilj!
K: Trebam promijeniti svoje odmažuće uvjerenje?
T: Odlično.Sada ćemo ispitati koliko istine ima ovo uvjerenje.
Intelektualno osporavanje se radi u paketu, jedno za

drugim. Ne dozvoliti klijentu da puno skreće sa teme na
ovom koraku. Objasniti da je veoma važno prvo osvijestiti, a
zatim osporiti odmažuće uvjerenje kako bi se postigla
intelektualna spoznaja.
72
Jedan od osnovnih zadataka terapeuta jeste da

pomogne klijentu da uvidi da ga njegovo odmažuće
uvjerenje blokira u životu i stvara dodatnu nepotrebnu bol i
patnju. Postoji jasna granica između odmažućih i pomažućih
uvjerenja.
ODMAŽUĆE UVJERENJE POMAŽUĆE UVJERENJE

Rigidno Fleksibilno
Ekstremno Bolno, ali prihvatljivo
Lažno Istinito
Nelogično Logično
Disfunkcionalno Funkcionalno
Blokirajuće Oslobađajuće
Nerealno Realno
Usmjereno na Problem & Usmjereno na Cilj &
Patnju Vrijednosti
Tri osnovna tipa za postizanje intelektualne spoznaje su:
 LOGIČKO
 REALISTIČNO (EMPIRIJSKO)
 FUNKCIONALNO (PRAGMATIČNO)
U nekim slučajevima mladi terapeuti su preokupirani

sa pitanjima koja trebaju postaviti prilikom osporavanja,
zbog čega potpuno zaborave slušati odgovore klijenta.
Očekuju da će klijenti ponuditi tačno onaj odgovor koji žele.
Mehanički prolaze kroz pitanja, bez istinskog razumijevanja.
Važno je slušati odgovore klijenta sa razumijevanjem. U
slučaju sumnji ili nelogičnog i nerealnog odgovara klijenta
ponuditi jasne i konkretne argumente. Prikazaćemo osnovna
pitanja za osporavanje. U prilozima su ponuđene dodatna
pitanja za osporavanje.
73
OSPORAVANJE ZAHTJEVA
Nepisano pravilo je da se prvo odradi osporavanje

zahtjeva, a zatim potencijalnih preostalih derivata. Većina
REBT teoretičara (Di Giuseppe et al., 2014) smatra da je
zahtjev korijen odmažućeg uvjerenja.
Osporavanje treba raditi jedno po jedno i ne "skakati"

sa zahtjeva na derivat, ili sa jednog derivata na drugi.
Većinom se osporavanje započinje od logičkog osporavanja,
zatim dovođenje u vezu sa realnosti i konačno ispitivanje
funkcionalnosti, ali isto tako i disfunkcionalnosti odmažućeg
uvjerenja, odnosno koliko pomaže ili odmaže klijentu da
postigne svoje ciljeve i živi život u skladu sa svojim
vrijednostima.
Poželjno je pitati koji tip osporavanja ostavlja najjači

dojam kod klijenta, i u daljem toku terapije naglašavati isti
tip osporavanja. Za većinu ljudi funkcionalnost uvjerenja
najbolje djeluje, i treba staviti poseban akcenat na ovaj tip
uvjerenja. Sa druge strane, osobe koje su sklone
konkretnom logičkom razmišljanju, osvještavanjem
odmažućeg uvjerenja, logički tip će im najviše pomoći.
Konačno, realistično uvjerenje je posebno efikasno ako se
odnosi na aktivnosti iz prošlosti.
74
OSPORAVANJE ZAHTJEVA
T: Sada ćemo pojedinačno analizirati i ispitati svaki dio tvog

odmažućeg uvjerenje. Prvo ćemo krenuti od tvog zahtjeva. Da
li logički slijedi iz toga što ne bi volio da ne obnoviš godinu, da
apsolutno i ne smiješ obnoviti godinu?
K: Nije logično i ne znači da ne smijem…
T:Možeš li mi ponuditi konkretan dokaz da apsolutno ne smiješ
ponovo obnoviti godinu?
K: Mogu. Nemam pravo obnoviti. Moji roditelji će biti mnogo
razočarani ako ne upišem drugu godinu studija. Ne mogu im to
opet uraditi. Nema šanse.
T: Kao prvo imaš misao da će biti razočarani, i pretpostavimo
na trenutak da će se to zaista i desiti. Drugo, to što si upravo
naveo je preferencija. Da proformulišem pitanje: Da li postoji
čvrst dokaz, činjenica ili argument da ti apsolutno ne smiješ
ponovo obnoviti godinu, iako ti to zaista ne želiš?
K: Pa…sada kada razmislim…nema. Ali, ja zaista ne želim
ponovo pasti godinu.
T: Razumijem te, i ja bih u tvojoj situaciji imao istu
preferenciju. Ali to što zaista želiš, da li to znači da apsolutno
ne smiješ ponovo obnoviti godinu?
K: Ne znači…
T: Da li je tvoje uvjerenje da apsolutno ne smiješ obnoviti
godinu, u skladu sa realnosti?
K: Nije baš…ustvari imao sam isto uvjerenje i prošle godine.
T: Imao si i prošle godine, i nije se ostvarilo. Da li je onda
realno da zahtjevaš da apsolutno ne smiješ obnoviti PONOVO
godinu studija?
K: Nije.
T: Da li ti ovo uvjerenje pomaže u situaciji kada pokušavaš da
spremiš ispite i da pratiš nastavu?
K: Apsolutno ne.
T: Da li ti odmaže, i ako da na koji način?
K: Izbjegavam odlazak na fakultet, čekam zadnji sat pred rok.
Krivim sebe svaki dan.
75
U slučaju da se klijent uporno opire i ne uviđa, da to

što želi nešto, ne znači nužno logički da se mora i desiti,
možemo klijentu ponuditi logički silogizam.
LOGIČKI SILOGIZAM
T: Da li logički slijedi, to što ti zaista ne želiš obnoviti godinu,

da ti apsolutno ne smiješ obnoviti godinu.
K: Da, upravo tako. Da logično je da ne smijem obnoviti.
T: Dozvoli da ti objasnim na osnovu zakona logike, da tvoje
odmažuće uvjerenje da apsolutno ne smiješ obnoviti godinu
nije u skladu sa logikom i da te blokira da se posvetiš svojim
ciljevima. Da li se ti slažeš da si ljudsko biće?
K: Da.
T: Da li se slažeš da neka ljudska bića ponekad obnove godinu,
iako to ne žele?
K: Pa da.
T: Iz ove logičke premise možemo napraviti zaključak da ti kao
ljudsko biće, imaš pravo obnoviti godinu PONOVO.
K: Da, upravu si. Ali zašto baš ja moram obnoviti godinu i biti
jedan od tih nesretnika.
T: Zašto ne!?
K: Pa nije mi drago, nije lijepo, ni ugodno, osjećam sramotu.
T: Ali, da li uviđaš da bez obzira što se ne osjećaš prijatno, i ne
želiš da se to desi, ne znači da se ne smije desiti!
K: Pa nakon ovog razgovora, da napokon uviđam.
T: Kada to istinski prihvatiš, onda ćeš se moći maksimalno
posvetiti svim opcijama koje i dalje imaš na raspolaganju. Imat
ćeš mnogo više energije, nego što sada imaš.
K: Da, to želim da postignem.
Lično rijetko koristim logički silogizam. Većina

klijenata bude još više zbunjena nakon ovog procesa. Tokom
supervizorskog rada trebate demonstrirati znanje pravilne
upotrebe logičkog silogizma.
76
OSPORAVANJE UŽASAVANJA
Prilikom osporavanja užasavanja i nepodnošljivosti

prvo trebamo odraditi semantičko definisanje i osporavanje.
Pitati klijenta šta zapravo podrazumijeva pod užasno,
grozno, stravično, nezamislivo i slično. Ako je prisutna
snažna odmažuća emocija u tom trenutku, klijent
vjerovatno smatra u tom trenutku da je to najgori ili jedan
od najgorih događaja u njegovom životu i da ništa više lijepo
poslije toga se ne može desiti.
Ovo je skala za procjenu životnog događaja koliko je

loš! Gdje bi ti smjestio svoj događaj na ovoj skali?
0% 100 %
Koraci osporavanja užasavanja:
 Semantičko definisanje;
 Skala za procjenu koliko je događaj loš;
 Uvođenje novih dodatnih lošijih događaja;
 Ponovna procjena prvobitnog događaja;
 Procjena realnosti događaja kao užasnim;
 Funkcionalnost pretvaranja iz lošeg u užasno.
Tokom osporavanja užasavanja trebamo biti oprezni

u zavisnosti od situacije na koje se uvjerenje odnosi. Ako se
radi o izuzetno traumatičnim događajima, nije poželjno u
ranoj fazi terapije, tokom prve seanse, koristiti skalu
razužasavanja. Potrebno je pružiti podršku klijentu i
usmjeriti se na funkcionalnost, odnosno koliko snažno
držanje datog uvjerenja pomaže klijentu da ostvari svoj cilj.
U daljem toku terapije, poželjno se vratiti i učvrstiti
pomažuće uvjerenje.
77
RAZUŽASAVANJE
T: Sada ćemo se fokusirati na tvoje uvjerenje da bi bilo užasno

ako ponovo obnoviš godinu. Možeš li mi reći šta za tebe znači
riječ užasno u ovom kontekstu?
K: To je najgora moguća stvar koja mi se može desiti!
T: Pretpostavimo na trenutak da zaista obnoviš godinu
PONOVO. Ovo je skala (crtamo skalu (liniju) od 0 do 100%) za
procjenu koliko je neki događaj loš. Gdje bi ti smjestio ovaj
svoj događaj, da ponovo obnoviš godinu?
K: Sigurno 100%, i više od toga…
T: Nije realno da je situacija loša više od 100%, evo stavićemo
onda 100%! Recimo da sada dobiješ poruku da su ti roditelji i
mlađa sestra imali saobraćajnu nesreću. Gdje bi smjestio taj
događaj?
K: Uffff…1000%
T: Znači na 100%! Nema preko! Gdje bi sada smjestio svoj
prvobitni problem, ako ponovo obnoviš godinu?
K: 50%
T: OK…Recimo da odeš dati krv kao što si rekao da često radiš,
i nalaz pokaže da imaš HIV virus. Gdje bi smjestio taj događaj
u usporedbi sa saobraćajnom nesrećom?
K: To mi je još gore, isto 100%...
OSPORAVANJE
P: A gdje bi NEPODNOŠLJIVOSTI
sada smjestio saobraćajnu nesreću?
K: 95% OSPORAVANJE OBEZVREĐIVANJA
T: A gdje bi smjestio ponovnu obnovu godine sada, ako uzmeš
obzir da su oba ova događaja prisutna?
K: Nisam ni siguran da bih ih stavio na skalu ikako. Ali recimo
5-10%.
P: Da li je realno onda da je ovaj događaj ponovna obnova
godine, užasna – najgora moguća stvar koja ti se može desiti, i
da se ništa više lijepo neće desiti u tvom životu.
K: Pa sada vidim da nije realno.
P: Pa kakav je onda ovaj tvoj događaj ako obnoviš godinu, ako
nije užasan?
K: Loš, težak, bolan ipak.
T: Upravo tako. Da li ti pomaže pretvarati nešto šta je loše u
užasno? K: Ne…Samo me odvraća od učenja.
78
Ako radimo više seansi sa klijentom, i imamo više

informacija o klijentu, poželjno je koristiti nove scenarije za
razužasavanje koji se direktno odnose na život klijenta.
Recimo jednom klijentu koji ima narcisoidne crte ličnosti,
vjerovatno neće mnogo značiti bolest drugih ljudi, možda
čak ni njegova bolest. Ali, recimo ako navedemo da bi
potencijalno mogao imati potres mozga i više ne bi bio tako
intelektualno superioran kako voli tvrditi da jeste, vjerovatno
bi ovaj događaj znatno promijenio njegovu percepciju
prvobitnog događaja.
ELEGANTNO VS NEELEGANTNO OSPORAVANJE
Klasični KBT se većinom fokusira na osporavanje inferencija.

Većina drugih terapijski pravaca dodatno bi se prvenstveno
fokusirali na osporavanje vjerovatnoće pojave aktivirajućeg
događaja. U REBTu se ovo zove neelegantno rješenje. REBT
se fokusira na elegantno rješenje, odnosno na mogućnost da
se događaj može desiti potencijalno, i sprema klijenta za
najgori mogući ishod čak ako se desi neželjena situacija. U
daljem toku terapije, možemo se vratiti na klasične greške u
mišljenju, ali u početku se fokusiramo na duboka bazična
odmažuća iracionalna uvjerenja! Jednom naučeno i usvojeno
novopomažuće uvjerenje klijent može primijeniti na druge
životne situacije i probleme. Nije bitno da li će se događaj
desiti, već šta klijent smatra da će se desiti!
79
OSPORAVANJE NEPODNOŠLJIVOSTI
Nepodnošljivost se odnosi na nepodnošenje

frustracije, i vjerovanje da u životu ne možemo podnijeti
napetost. Vjerovanje da su događaji iz prošlosti, sadašnjosti
ili budućnosti nepodnošljivi sami po sebi. Ako stalno sebi
govorimo i ponavljamo da je događaj nepodnošljiv, nakon
nekog vremena naš mozak će datu izjavu početi shvatati
doslovno i u "nepodnošljivim" situacijama reagirati
disfunkcionalno i odmažuće. Prvi korak prilikom osporavanja
nepodnošljivosti jeste semantičko definisanje samog
značenja.
Koraci osporavanja nepodnošljivosti:
 Semantičko definisanje, navođenje primjera;

 Logičko osporavanje;
 Realistično osporavanje;
 Funkcionalnost pretvaranje lošeg u nepodnošljivo.
Jedina pravilna upotreba termina nepodnošljivo jeste

ako je osoba doslovno preminula. Kakav god nam argument
klijent ponudi, pogotovo ako se radi o događaju iz prošlosti,
sve što trebamo uraditi jeste ponavljati klijentu da je i dalje
živ, i da ima puls i diše. Obavezno uvažiti da je situacija
teška, bolna, neprijatna, neugodna, ali podnošljiva! Uvažiti
klijentovu bol, ali isto tako naglasiti koje su posljedice ako
nastavi držati dato odmažuće blokirajuće uvjerenje! Isplati
se podnositi datu neugodnost, kako bismo postigli svoje
ciljeve. Ponekad, čak ako osjećamo neprijatnost i
neugodnost, ne znači da nismo na pravom putu. Ponekad je
to jedini put do života u skladu sa našim vrijednostima. OK
je ako nisi uvijek OK.
80
TEŠKO I BOLNO, ALI PODNOŠLJIVO
T: Sada ćemo se fokusirati na tvoje uvjerenje da ti je

nepodnošljivo što imaš napade panike i anksioznost kada se
voziš javnim prijevozom, konkretno autobusom do posla.
Možeš li mi reći šta za tebe znači nepodnošljivo?
K: Pa kao što sam ranije rekao, ne mogu podnijeti nikako tu
situaciju. Bilo mi je nepodnošljivo.
T: Nepodnošljivo bi značilo da si doslovno umro. Pravilna
upotreba riječi nepodnošljivo bi bilo recimo: Pacijent nije
podnio operaciju, operacija je bila nepodnošljiva i osoba je
preminula. Da li ti dišeš i imaš puls sada i ovde?
K: Daa… T: Da li se slažeš da situacija ipak nije doslovno bila
nepodnošljiva? K: Pa dobro nije, ali jeste bolna zaista…
T: Vjerujem ti apsolutno, to ti ne želim oduzeti. Ali, postoji
ogromna OSPORAVANJE
razlika izmeđuNEPODNOŠLJIVOSTI
bolno, ali podnošljivo i
NEPODNOŠLJIVO, DOSLOVNO UMIREM! Teško, bolno, ali
podnošljivo nas usmjerava na naše ciljeve, sa druge strane
čvrsto vjerovanje da je situacija potpuno nepodnošljiva nas
blokira i između ostalog stvara paniku i anksioznost! Možeš li
mi navesti sada konkretan logički argument da je zaista bilo
nepodnošljivo?
K: Pa…sada kada si tako objasnio, ne…
T: Da li je onda ta tvoja misao da je bilo nepodnošljivo, i da si
doslovno umro, u skladu sa realnosti?
K: U mojoj glavi jeste, ali kao što stalno ono govoriš, ako
bismo smo gledali kao naučnici objektivno, nema realnosti.
T: Možeš li mi isto reći, koliko ti pomaže misao da je
nepodnošljivo kada se nalaziš u autobusu?
K: Koliko mi pomaže!? Pomaže mi da stvorim paniku!
T: Upravo tako. Samo stvara paniku i anksioznost. Ne donosi ti
ništa dobro u životu i blokira te da počneš rješavati taj
problem.
81
OSPORAVANJE OBEZVREĐIVANJA
Jedna od čestih greški u mišljenju jeste etiketiranje i

generalna procjena. Neki ljudi su strožiji prema sebi, dok
drugi ljudi su skloni biti izuzetno kritični prema drugim
ljudima i stvarati generalne zaključke. Obezvređivanje može
biti usmjereno prema ličnosti osobe, prema drugim ljudima,
ili generalno prema društvu i svijetu.
Osnovni zadatak prilikom osporavanja jeste da osoba

uvidi da je nemoguće generalizirati osobine pojedinca.
Čovjek je suviše kompleksno biće da bi mu se sudilo na
osnovu nekoliko ponašanja ili činjenica. Potrebno je napraviti
jasnu distinkciju između ponašanja i činjenica, te generalne
procjene ličnosti. Ponašanja se mogu mijenjati. Cjelokupna
ličnost, ne baš u ovom kontekstu.
KORPA VOĆA
Recimo da imaš korpu raznovrsnog voća ispred sebe. Zamisli

da uzmeš jednu voćku, i jedna jabuka je trula, ali ostalo voće
je sasvim zrelo i bez problema se može jesti. Da li ćeš baciti
cijelu korpu voća, ili ćeš provjeriti da li ima još neka trula
voćka, a ostalo pojesti? Tako je i sa našim ponašanjem. Možda
si uradio jednu pogrešnu stvar, ali to te ne čini lošom osobom.
Ponašanje može biti loše, ne osoba. Sebe nužno trebaš
vremenom pokušati bezuslovno prihvatiti. Za druge ljude to je
malo teže. Ponekad je jedno loše ponašanje, previše. Imaš
pravo da se trajno udaljiš od te osobe, ali bez obezvređivanja,
koje će samo pojačati i prolongirati odmažuće emocije.
82
GENERALNA PROCJENA
T: Navodiš da smatraš da si loš sin jer si obnovio godinu. Koji

su tvoji dokazi, argumenti da si ti zaista loš sin?
K: Pa to što sam obnovio godinu, i razočarao roditelje.
T: Grafički ćemo prikazati, zamisli da ova kružnica koju upravo
crtam predstavlja tebe, tvoje osobine i ponašanja kao potpuno
lošeg sina! Možeš li mi navesti još neke osobine, ponašanja
lošeg sina kakvim se ti smatraš upravo sada?
LOŠ SIN DIVAN SIN
-
- +
-
- ++ +
- - +
K: Ne sluša roditelje, ne ispunjava njihova očekivanja, sramoti
ih u javnosti i pred ostalom porodicom…
T: Možeš li mi reći šta je za tebe suprotno od lošeg sina?
K: Recimo, odličan ili divan. Divan sin možemo reći.
T: I kakve osobine ima taj divan sin?
K: Pa sve suprotno šta sam upravo naveo. Odličan na
fakultetu, ispunjava očekivanja porodice, tačno zna šta želi od
budućnosti.
T: Hvala što si to rekao. Loš sin bi značilo da si ti uvijek i stalno
loš. Da doslovno nikada nisi nešto lijepo i korisno uradio. Jesi li
baš onda potpuno loš sin uvijek i stalno?
K: Pa ne baš uvijek. T: A šta misliš da li je ovaj divni i poslušni
sin barem jednom u životu uradio nešto kao i ovaj loš sin,
barem jednom. K: Vjerovatno.
T: Jeste, ne postoji potpuno loš ili divan sin, postoji u ovom
kontekstu samo sin, koji se može ponašati dobro ili loše (ako ti
smatraš dato ponašanje lošim)!
83
GENERALNA PROCJENA
T: Ponašanje možemo osuditi, ličnost ne možemo nikada. Jer

ako osudimo ličnost nećemo biti usmjereni na naš cilj i
rješenje. Da li logički slijedi, to što misliš da si loš sin ako
ponovo obnoviš godinu, da apsolutno i jesi, UVIJEK! K: NE!
T: Da li je realno onda reći da si ti loš sin, uvijek i stalno? K: Pa
nisam uvijek, uradio sam mnogo dobrih stvari za njih, ali sam
to zaboravio...
T: Upravo tako, mi to ponekad zaboravimo. Da li uviđaš da ne
postoji potpuno loš ili odličan sin, u ovom kontekstu.
K: Da, slažem se. T: Pa kakav si ti onda sin?
K: Ponekad loš, ponekad dobar!?
T: Nisi ni dobar, ni divan, ni loš sin, već tvoja ponašanja su
ponekad divna ili loša! Da li ti pomaže sebe smatrati lošim
sinom u situaciji kada trebaš spremati ispite i učiti?
K: Apsolutno ne, samo mi donosi bol i patnju.
LOŠ SIN DIVAN SIN
- +
+ + - -
- -+ - -
+ + + +
- +-
Koraci osporavanja obezvređivanja:
 Objasniti semantičko značenje generalizacije;

 Grafički i logički prikazati generalizacije;
 Pomoći klijentu da uvidi realnost;
 Funkcionalno osporavanje generalizacije.
84
Bezuslovno prihvatanje sebe (BPS) jedan je od

osnovnih zadataka u REBTu. Osoba jedino ne može živjeti
bez sebe lično. Ova izjava zvuči narcisoidno, međutim nema
veze sa sebičnosti. Osoba, ako ne može potpuno sebe
prihvatiti, treba bar težiti tome i biti na putu bezuslovnog
prihvatanja sebe.
Bezuslovno prihvatanje drugih (BPD) ljudi je još teži

proces. BPD ne znači da se nama dopada ponašanje drugih
ljudi. Naprotiv, to znači da prihvatamo realnost onakva
kakva jeste, i ne dozvoljavamo drugim ljudima da nas
uznemiravaju ili da se dodatno povređujemo povodom
njihovog ponašanja. Možemo se udaljiti od istih osoba ako
djeluju loše na naše zdravlje i ne držati rigidno odmažuća
uvjerenja.
Ljudi često misle da su prihvatanje i prepuštanje isti

pojmovi. Prepuštanje se vezuje za odmažuće emocije,
vjerovanje da ne možemo ništa više uraditi u našem životu, i
da je situacija grozna, užasna, nepodnošljiva i pravimo
generalne procjene sebe, drugih ili svijeta. Sa druge strane,
prepuštanje znači biti svjestan situacije i boli, ali fokusirati
se na aspekte koji su i dalje pod našom kontrolom, bez
obzira na situaciju.
PRIHVATANJE
Noćas mi srce pati
Noćas me duša boli
Ali jebi se živote
Ja još uvijek imam neke opcije
85
STILOVI OSPORAVANJA
Psihoterapeut može odraditi osporavanje na razne

načine. Preporučuje se da u početku mladi terapeut radi
klasično osporavanje kao što uči tokom supervizijskog nivoa.
Kada savlada osnove, bilo bi poželjno da istražuje nove
tehnike i stilove osporavanja. Sa jedne strane da što
efikasnije pomogne klijentu, ali sa druge strane da sam
terapijski proces ne postane monoton terapeutu. Stilovi
osporavanja (Di Giuseppe et al., 2014) mogu biti:
DIDAKTIČNI STIL
REBT je aktivni i direktivni pristup. Terapeut treba da

bude učitelj i u nekim situacijama, pogotovo na početku,
objasni osnovne pojmove pomoću konciznih mini lekcija.
Neki klijenti preferiraju ovaj stil ili u početku nisu spremni
mnogo da se otkrivaju. Didaktički stil smo ponekad prinuđeni
koristiti ako klijent nema razvijene intelektualne sposobnosti.
U ovom slučaju terapeut može koristiti zanimljive priče i
primjere povezane klijentovim životom. Vodite računa da vas
je klijent razumio, obratite pažnju na govor tijela i signale
koje klijent šalje.
SOKRATSKI STIL
Poželjno je uvijek započeti osporavanje Sokratskim

stilom, i u zavisnosti kako klijent reagira zaključiti sa kratkim
didaktičkim lekcijama. Informacije i zaključke koje sami
stvorimo, iako smo vođeni, su mnogo efikasniji nego ako
nam se direktno ponudi odgovor. U ovom leži posebna snaga
sokratskog stila jer razvija osjećaj samoefikasnosti. Sa
druge strane, ako klijent ne razumije pitanja, može postati
frustriran i stvoriti nova odmažuća uvjerenja zbog osjećaja
inferiornosti i nesigurnosti.
86
HUMOR
Korištenje humora nije samo stil osporavanja, već je i

dijagnostički alat. Ako klijent ne može čak ni na trenutak da
uvidi humorističnu stranu povodom svojih uvjerenja i
ponašanja, to može biti potencijalni indikator težine
situacije. Humor uvijek mora biti usmjeren na ponašanje,
odmažuće misli, osobine, i nikada na ličnost. Ako klijent ne
reagira na humor, ne forsirati jer se dodatno može narušiti
odnos.
MODELIRANJE
Terapeut treba da bude model i uzor svojim

klijentima sa svojim ponašanjem i stavom. To ne znači da
terapeut mora biti savršen, naprotiv. Pomoću
samootkrivanja terapeut može demonstrirati da svaka osoba
može imati slabosti, i da može prihvatiti i prevazići svoje
poteškoće. Terapeut može dodatno pomoći klijentu da
pronađe druge uzore u svom životu, među prijateljima,
porodicom ili u grupi podrške. U nekim slučajevima grupe
podrške mogu imati jednak ili snažniji efekt nego
individualna psihoterapija.
DVA BUDISTA & ŽENA
Dva budistička svećenika su došli do rijeke i sreli jednu ženu.

Žena je zamolila svećenike da je prenesu preko rijeke. Iako su
svećenici zarekli da nikada neće dodirnuti ženu, stariji svećenik
je stavio ženu na ramena i pomogao joj da pređe rijeku.
Svećenici su nastavili svojim putem i nakon nekoliko sati mladi
svećenik je rekao: Učitelju, kako ste mogli da prenesete onu
ženu preko rijeke i prekršite zavjet. Mladi učeniku, ja sam
ostavio ženu na drugoj strani rijeke, ti je još uvijek nosiš!
87
88
POGLAVLJE IX
FORMIRANJE UVJERENJA
89
NOVO POMAŽUĆE UVJERENJE
ostoji dva načina na koje se može formirati

pomažuće uvjerenje. U zavisnosti od stila
psihoterapijskog rada, vrste problema i vremena na
raspolaganju terapeut će izabrati jednu od ove dvije
strategije:
1. Prvi način jeste da prilikom osporavanja svakog

pojedinačnog uvjerenja, formiramo pojedinačna
pomažuća uvjerenja, i zatim kažemo klijentu da ćemo
na kraju objediniti sva pomažuća uvjerenja u jednu
cjelinu.
2. Drugi način jeste da osporimo svako pojedinačno
uvjerenje, i zatim na kraju se fokusiramo isključivo
na formiranje pomažućeg uvjerenja.
FORMIRANJE PREFERENCIJE
1. PREFERENCIJA - Šta bi ti volio da se desi?

+
2. REALNOST – Šta je suprotno od tvog uvjerenja?
Nakon što pronađemo odmažuće uvjerenje, i

adekvatno osporimo, prvo tražimo od klijenta da iskaže
svoju preferenciju i želju. Drugi korak je da tražimo od
klijenta da kaže šta je suprotno od njegovog uvjerenja,
odnosno realna i logička misao. Pomoću ovog dvokoraka
možemo formirati novopomažuće uvjerenje odnosno
preferenciju, umjesto blokirajućeg rigidnog zahtjeva.
Obavezno uvijek započeti i završiti novo

pomažuće uvjerenje pozitivnom konstatacijom po
mogućnosti usmjereno na cilj ili vrijednosti klijenta!
90
Kada klijent formira novo pomažuće uvjerenje,

objasniti da je ovo sada jedna izjava ili misao, i da još uvijek
nije uvjerenje. Da bi izjava postala uvjerenje, i da bi se
napravila emocionalna spoznaja, potrebno je da aktivno radi
na akcionom planu i domaće aktivnosti koje su dogovorene
sa terapeutom. Poželjno je da klijent formuliše uvjerenje
svojim riječima, i svojim rječnikom, ali da je i dalje u skladu
sa REBT teorijom.
Ljudi će nastaviti vjerovati u diskreditirane teorije,

dok se ne pronađe bolja ideja! Dokazi ne mijenjaju mišljenje
ljudi nužno, već nova bolja zamjenska ideja (Di Giuseppe et
al., 2014).
ZAHTJEV VS PREFERENCIJA
Ljudi često ne prave razliku između zahtjeva i preferencija.

Smatraju, ako nešto žele, da se to apsolutno mora desiti. Ako
ja sada odem kupiti listić za lutriju, to znači da moram dobiti na
lutriji!? Takav način razmišljanja je možda prihvatljiv za malu
bebu i možemo imati razumijevanja, sa obzirom na mentalni
uzrast. Međutim, odrasloj osobi odbijanje prihvatanje realnosti
samo će stvarati nepotrebnu bol i patnju. Prilikom formiranja
uvjerenja, klijent će često odbiti da izgovori realni dio novog
uvjerenja (Smije se desiti ; Može se desiti ; Imam pravo imati
ovaj problem ; Ne moram imati kontrolu). Klijenti često imaju
dodatno blokirajuće uvjerenje povodom preferencije, odnosno
smatraju da izgovaranje znači prepuštanje. Upravo se ovde
nalazi paradoks naših uvjerenja. Tek kada istinski prihvatimo
ono što jesmo, i ono što nismo, tek kada istinski prihvatimo
situaciju i realnost tačno onakvom kakva jeste, tek onda
možemo se usmjeriti u željenom pravcu. Tek onda možemo se
posvetiti našim ciljevima i promijeniti disfunkcionalna
ponašanja, i raditi na prihvatanju emocija. Ne možemo
promjeniti nešto ono što ne prihvatamo!
91
TEŠKO & BOLNO ALI PODNOŠLJIVO
Glavni cilj za osporavanje nepodnošljivosti jeste da

klijent uvidi da je situacija iako teška i/ili bolna, i dalje
podnošljiva. Pomoći klijentu da odabere jedan drugi termin
umjesto nepodnošljivosti, koji će ga usmjeriti ka njegovim
ciljevima i vrijednostima. Naglasiti da je važno podnositi
neugodnost, jer ponekad je to jedini put do naših ciljeva.
Ako se osjećamo neugodno i neprijatno ne znači da nismo na
pravom putu.
LOŠE & NEPRIJATNO ALI NE UŽASNO
Užasavanje znači najgora moguća situacija koja nam

se može desiti. Pomoći klijentu da uvidi iako je situacija
teška, neprijatna, neugodna i/ili loša, ne znači nužno da je
užasna. Užasno nas blokira, loše nas pokreće. Nisam
zadovoljan znači, da smo svjesni da nešto treba promijeniti
u našem životu, i usmjeravamo se na to kako da postanemo
zadovoljni bez obzira na okolnosti. Usmjeravamo se na
opcije koje su i dalje pod našom kontrolom, a ne na one koje
nisu.
DUŠA BOLI & SRCE PATI
Ponekad nas bol uči mnogo bolje lekcije nego komfor. Ponekad
duša boli & srce pati, tijelo je iscrpljeno i umazani smo blatom.
Ali, to ne znači da nismo na pravom putu. Možda gradimo naše
snove. Možda gradimo nešto bolje i zato nas boli i zato nam je
teško, i potrebno je vremena za nešto bolje. Isplati se podnositi
bol, za bolje sutra. Isplati se žrtvovati ono što jesmo, za ono
što ćemo tek postati!
92
BEZUSLOVNO PRIHVATANJE
Nemoguće je osuditi ličnost, samo možemo osuditi

ponašanje ili osobine. Pomoći klijentu da uvidi da ne postoje
generalne procjene, te da je čovjek suviše složeno biće za
generalne zaključke na osnovu nekoliko ponašanja ili
osobina.
Prilikom formiranje uvjerenja naglasiti da osoba nije

niti jedna krajnost (dobar / loš) ; (vrijedan / bezvrijedan) ;
(pametan / glup), već da je dato ponašanje ili osobina dio
osobe. Ponašanje i neke osobine možemo mijenjati, u ovom
kontekstu cjelokupnu ličnost ne možemo mijenjati. Osoba
treba da prihvati da je pogrešivo ljudsko biće. Tek kada
prihvatimo naše ili tuđe ponašanje, možemo se usmjeriti na
željeni generalni, emocionalni i praktični cilj koji osoba želi.
Ne znači nužno da ćemo ga ostvariti, ali bar više nećemo biti
uznemireni povodom naših odmažućih blokirajućih misli.
Ukoliko osoba smatra da jedini krivac u određenoj

situaciji, možemo napraviti kružnicu i grafički klijentu
prikazati procentualnu raspodjelu odgovornosti. Ponekad
klijenti zaborave ostale učesnike i okolnosti.
93
PRIMJERI POMAŽUĆIH UVJERENJA
OU: Ne smijem ponovo obnoviti godinu, i ako se to desi biće

užasno i nepodnošljivo, i govori da sam ja loš sin.
PU: Volio bih da ponovo ne obnovim godinu, ali imam pravo i
može se desiti. Ako se to slučajno desi neće biti užasno, niti
nepodnošljivo, već teško, bolno, ali podnošljivo. I ako se to
desi, to ne znači da sam niti loš sin, niti divan sin, to znači da
sam pogrešivo ljudsko biće. Sve što mogu sada uraditi je
prihvatiti svoj najveći strah, posvetiti se učenju, i nadati se
najboljem mogućem ishodu.
OU: Direktor nije imao pravo da me otpusti, i zato što jeste on

je kreten.
PU: Zaista bih volio da me direktor nije otpustio, ali imao je
pravo. Otkaz ne govori ništa o njemu kao osobi. On nije ni
kreten, ni odličan direktor, to je jedan njegov postupak. Bijes
prema bivšem direktoru mi ne pomaže da pronađem novi
posao. Trebam se posvetiti sebi.
OU: Ne smijem imati panične napade sve ove godine. Panični

napadi su mi zaista nepodnošljivi i užasni.
PU: Volio bih da nemam panične napade, ali prije svega imam
panične napade već duže vremena što znači da imam pravo i
mogu ih imati. Preživio sam brojne panične napade, nisu užasni
ni nepodnošljivi. Iako su neugodni i bolni, isplati se podnositi
ovu patnju kako bi ostvario svoj cilj. Jedini način da savladam
ovaj problem jeste da se upuštam u neugodne situacije i na
pravi način suočim svojim paničnim napadima.
OU: Moram biti 100% siguran da neću imati novu depresivnu

epizodu i ako budem imao biće nepodnošljivo.
PU: Volio bih da mogu biti 100% siguran da neću imati novu
depresivnu epizodu, ali ne mogu i ne moram. Biće mi zaista
teško, ali ranije sam preživio, mogu i sada. Što se više budem
borio, biće mi teže, i veće šanse da se desi!
94
95
96
POGLAVLJE X
ZADAĆA & ZAKLJUČAK
97
ZAVRŠNO OSPORAVANJE
ao zaključak važno je isto usporedno osporiti

pomažuće i odmažuće uvjerenje. Nakon
formiranja pomažućeg uvjerenja upitati klijenta neko od
sljedećih pitanja:
1. Koja misao ti više pomaže u situaciji A?

Odmažuće uvjerenje ili novoformirano pomažuće
uvjerenje? Zašto?
2. Koja misao te više približava cilju terapije?
3. Koja misao te više približava boli i patnji?
4. Koju misao želiš učvrstiti?
5. Koju misao želiš oslabiti?
6. Koja misao ima više istine?
7. Koja misao je u skladu sa realnosti?
8. Koja misao ima više logike?
9. Koja misao je fleksibilnija?
10. Koja misao je rigidna?
U slučaju da klijent navede da odmažuća misao ima

malo ili donekle istine ne smijemo prihvatiti odgovor klijenta
jer na taj način potkrepljuljemo odmažuće uvjerenje.
ZAVRŠNI KOMENTARI I PITANJA
- Da li ima nešto danas da ti je ostalo nejasno?

- Šta ti je iz današnjeg razgovora posebno bilo važno?
- Da li ti je nešto zasmetalo? Šta? Zbog čega?
- Da li bi mogao kroz par rečenica da sumiraš današnji rad?
98
ZADAĆA
Emocionalna spoznaja i istinski rad se dešava

preostalih 167 sati do narednog sastanka. Ako klijent ne
primjeni naučene informacije na svoje ponašanje, efekt
cjelokupne psihoterapije će biti znano manji nego što bi
mogao biti.
Poželjno je da je zadaća izazovna, relevantna i u

skladu sa mogućnostima klijenta. Domaće aktivnosti se ne
zadaju, nego dogovaraju sa klijentom. Važno je provjeriti da
li klijent ima neke sumnje u vezi dogovorenih aktivnosti. Što
smo precizniji u zadavanju aktivnosti, to su veće šanse da će
klijent uraditi domaće aktivnosti.
U slučaju da klijent ne uradi dogovorene aktivnosti,

treba provjeriti u čemu je bio problem. Da li je bila zadaća
previše izazovna, ili su neki unutrašnji ili spoljašnji faktori
doveli do toga? Na početku svake seanse tokom prvih
nekoliko minuta veoma je važno ispitati i provjeriti
dogovorene aktivnosti iz prethodne seanse. Ako to ne
uradimo, šaljemo poruku klijentu da zadaća nije bitna, i
manje su šanse da će nastaviti raditi u budućnosti. Zadaću
možete gledati kao prvu i zadnju aktivnost na seansi.
DOGOVARANJE ZADAVANJE ZADAĆE
Kada bi mogao uraditi ovu aktivnost? U koliko sati? Gdje? S

kim? Da li ti zvuči izvodljivo? Da li imaš neke sumnje? Da li te
nešto može spriječiti da uradiš zadaću? Šta? Da li ti ja mogu
pomoći na neke način da povećamo šansu da uradiš? Da li imaš
neka dodatna pitanja vezano za današnji rad i domaću
aktivnost?
99
ZAKLJUČAK
ovom priručniku je opisana jedna tipična REBT

seansa kada koristimo ABC-DE model. Postoji
više faktora (iskustvo, opšte sposobnosti terapeuta, klijent,
redni broj seanse, vrsta problema etc.) koji utiču na to da li
ćemo tokom jedne seanse odraditi sve što je navedeno u
ovom priručniku. Izvodljivo je, ali to nije nužan cilj.
Ponekada će nam trebati više vremena. Ponekada ćemo
odraditi potpuno drugačiju seansu, da li zbog vrste problema
ili ABC model ne djeluje najbolje na klijenta u tom trenutku.
Međutim, generalni savjet za mlade psihoterapeute da se bar
u početku što više drže jasne strukture. ABC je vaš sigurni
svjetionik!
Jedan od osnovnih zadataka psihoterapijskog

procesa, jeste da naučimo klijenta da što prije postane sam
svoj terapeut i svojim fleksibilnim vjerovanjem bezuslovno
prihvati sebe, ili bar da krene sa tim putem. Terapeut
dodatno treba voditi računa da su informacije koje pruža
tačne i istinite. Lakše je usvojiti nove informacije i naučiti
nova ponašanja, nego se odučiti od starih pogrešnih i
disfunkcionalnih uvjerenja i ponašanja!
REBT nije sveti gral, i zato je potrebno da svaki

savjesni terapeut stalno proširuje svoje znanje, kako
RE&KBT znanje, tako i opšte psihološko, psihoterapijsko i
životno iskustvo i znanje. ABC je veoma efikasan psihološki
alat svakog mladog terapeuta, ali svejedno, opet je alat.
Opšta inteligencija terapeuta također mnogo doprinosi, jer
terapeut često treba biti detektiv u stilu Frank Columbo,
Jesica Fletcher, Sherlock Holmes, Adrian Monka, ili Bruce
Wayne i pomoći klijentu da spoji do tada nevidljive tačke.
Terapeut u interakciji sa klijentom je glavni instrument koji
doprinosi efikasnosti psihoterapijskog procesa.
100
101
102
POGLAVLJE XI
PRILOZI
103
ĐAVOLJI ADVOKAT & CIK / CAK TEHNIKA

(Di Giuseppe et al., 2014)
Đavolji advokat se može uraditi nakon formiranja

racionalnog pomažućeg uvjerenja. Osnovni zadatak đavoljeg
advokata jeste da tokom seanse klijent dodatno vježba
osporavanje odmažućih misli. Klijentu kažemo da razlog
zašto radimo ovu vježbu jeste jer će njegov mozak slati iste
ove odmažuće misle, i ako budemo vježbali sada i ovde,
imati ćemo unaprijed pripremljenu odbranu. Koristeći
varijacije klijentovog odmažućeg uvjerenja zadatak
terapeuta je da napada klijenta njegovim sopstvenim
odmažućim uvjerenjima. Klijent treba da odgovara
racionalnom alternativom. Obratiti pažnju da li klijent
odgovara racionalno, odnosno pomažućom misao.
Nakon prethodne vježbe, slijedi Cik Cak tehnika. Prvo

tražiti od klijenta da napiše racionalno pomažuće uvjerenje, i
da ocjeni koliko vjeruje od 0 do 100% u svoje novo
formirano racionalno pomažuće uvjerenje. Veoma rijetko će
klijenti reći 100% da vjeruju. Zatim tražimo od klijenta da
navede, Šta ga sprječava da vjeruje 100%?
Sljedeći korak je da pitamo klijenta koju racionalnu

misao može reći protiv odmažuće misli koju je upravo
napisao? Zatim, opet ga pitamo da li ima neku odmažuću
misao protiv upravo napisane pomažuće misli? Ovaj proces
nastavljamo sve dok se klijent ne može sjetiti više
odmažućih misli. U tom trenutku tražimo od klijenta da
ponovo procjeni koliko vjeruje u prvobitno novoformirano
racionalno uvjerenje? U većini situacija dolazi do pozitivnog
pomaka. Ohrabriti klijenta da radi ovu vježbu bar jednom
dnevno. Možda će naredni dan imati neke nove odmažuće
misli. Cilj vježbe da klijent uvidi da se na ovaj način može
jačati vjerovanje, i da misao vremenom može postati
uvjerenje!
104
CIK / CAK TEHNIKA
NOVOFORMIRANA POMAŽUĆA MISAO:

_____________________________________________
_____________________________________________
Koliko vjeruješ u ovu misao od 0 do 100%: __________
Koliko sada vjeruješ u ovu misao od 0 do 100%:______
105
REI – RACIONALNO EMOTIVNA IMAGINACIJA

Kada pomognemo osobi da dođe do novoformirane

pomažuće misli, data misao još uvijek nije uvjerenje, i
potreban je dodatan trud i rad kako bi postalo uvjerenje! REI
predstavlja jednu od vježbi za postizanje emocionalne
spoznaje. Nakon što prođemo kroz ABCDE korake sa osobom
i formiramo pomažuću misao, možemo odraditi REI, a zatim
predložiti klijentu da radi datu vježbu kod kuće svaki dan
idućih 30 dana.
1. Zamoliti klijenta da se udobno namjesti, stopala ravna na

podu, dlanovi na koljena i oči zatvorene (mogu biti i
otvorene, ali teže se fokusirati);
2. Tražiti od klijenta da se vrati u averzivnu situaciju, da

prizove odmažuću emociju koju je imao u tom trenutku
(Anksioznost, Depresivnost, Bijes, Sramota,
Povrijeđenost etc.). Dodatno možemo opisati averzivnu
situaciju klijentu, da osjeti u tijelu kako se osjeća i šta se
dešava u toj situaciji. Kažemo klijentu kada uspije
prizvati odmažuću emociju bar na trenutak, da nam
pokaže neki znak (najbolje da lagano podigne ruku)
3. Nakon toga kažemo klijentu da ne mijenjajući situaciju,

promjeni odmažuću emociju u pomažuću emociju
(Zabrinutost, Tuga, Ljutnja, Prihvaćanje, Žalost etc.)
koju ste postavili kao cilj tokom seanse, te kad uspije bar
na trenutak da opet pokaže neki znak (najbolje da lagano
podigne ruku). Možemo dodatno reći klijentu da uzme
sebi vremena koliko god mu je potrebno. Ponekad ovaj
proces može potrajati nekoliko minuta.
106
4. Kada nam klijent da znak, kažemo mu da nastavi raditi

to što radi. Nakon 30tak sekundi reći klijentu da duboko
udahne i izdahne nekoliko puta, i da otvori oči kada bude
spreman te vrati se sada i ovdje.
5. Za kraj postaviti klijentu sljedeća pitanja:

-Na koji način si prizvao odmažuću emociju________?
-Na koji način si prizvao pomažuću emociju________?
-Šta ti to govori?
-Odakle dolaze pomažuće i odmažuće emocije?
-Na koji način se stvaraju?
-Tko ih stvara?
NAPOMENA ZA REI
Ako je klijent promijenio averzivnu situaciju, a ne

misaoni proces, objasniti mu da to nije elegantno i trajno
rješenje. Važno je da uvidi da promjenom misli, možemo
uticati na naše emocije. Ohrabriti ga da radi tokom
idućih mjesec dana ili sedmice bar jednom dnevno. Ovde
možemo uvesti nagradu i kaznu. Ako ne uradi vježbu
tokom dana, sutradan treba odraditi neku averzivnu
akciju. Također, suzdržati se od ugodne aktivnosti dok
ne obavi uspješno vježbu. Voditi računa isto da kod
različitih osoba, određene vježbe imaju različit efekt. Ako
klijent nije uradio zadaću, ispitati koji su razlozi? Možda
nije postavljen realan cilj? Možda nema efekta ova
vježba na klijenta? Poželjno je prilikom davanje zadaće
ispitati da li postoje određene prepreke da klijent uradi
zadaću. Dodatno se dogovoriti kada i gdje će uraditi
zadaću. Na ovaj način se povećava šansa da će klijent
uraditi zadaću.
107
VJEŽBE PUNE SVJESNOSTI

(actmindfully.com)
Vježbe pune svjesnosti su izuzetno efikasne tehnike

koje bi svaki (mladi) psihoterapeut trebao koristiti što prije u
svom radu. Često terapeuti nisu sigurni, na koji način da
počnu raditi vježbe pune svjesnosti sa klijentima. Ovdje
možete pronaći nekoliko primjera kako možete započeti
raditi vježbe pune svjesnosti. Doslovno je dovoljno da
pročitate tekst klijentu. Vodite računa da čitate sporo, lagano
sa razumijevanjem. Možete ubacivati svoje primjere i praviti
varijacije ovog teksta. Što više budete radili vremenom će
vam dolaziti više ideja. Na našem Youtubu kanalu Ensad
Miljković Psihoterapeut, možete pronaći vježbe pune
svjesnosti iz priručnika SADA & OVDE MOJA PRVA
MEDITACIJA. Preuzmite besplatno priručnik za meditaciju sa
naše web stranice.
MINDFULNESS DISANJE (ACT)
Ugodno se namjesti, ispravi leđa, stavi dlanove na

koljena, stopala da ravno dodiruju pod, i zatvori oči.
Fokusiraj se na svoje disanje i postani svjestan da dišeš.
Postani svjestan pokreta tijela dok udišeš i izdišeš zrak iz
pluća. Primijeti da li dišeš duboko ili plitko; ubrzano ili sporo.
Primijeti kako ti se pluća pune zrakom, ramena

podižu i grudni koš povećava. Primijeti kako ti se stomak
lagano uvlači dok udišeš zrak. Primijeti zrak koji udišeš kroz
nos ili usta. Da li je hladan ili topao. Primijeti trenutak kada
udahneš i lagano zastaneš nekoliko sekundi. Samo lagano
primijeti.
108
Ako te tvoj mozak pokuša odvući nekim mislima

samo lagano vrati fokus na disanje. Bez osuđivanja, bez
kritiziranja to je ono što mozak radi. Mi uvijek možemo
vratiti fokus na ono što nam je važno. Jednostavno, dozvoli
mislima i slikama da dođu i prođu u pozadini, kao automobili
koji prolaze pored tvoje kuće.
Primijeti zrak koji izdišeš, lagano spuštanje ramena i

prsnog koša. Primijeti da li izdišeš kroz usta ili nos. Primijeti
da li je zrak topao ili hladan? Pokušaj da isprazniš pluća što
više možeš, tako što ćeš lagano pomjerati stomak prema
napred. Primijeti trenutak između izdisaja, i novog ciklusa
udisanja zraka. Samo lagano primijeti.
Ako ti dođu neke misli samo im lagano reci: "Ne

Hvala" ili "Hvala mozak na informacijama". Zamisli da su
tvoje misli kao balon koji ti držiš i možeš otvoriti šaku u
svakom trenutku. Lagano pusti balon sa svojim mislima i
primijeti kako odlaze. Bez osuđivanja, bez kritiziranja lagano
vrati fokus na disanje. Kada primijetiš da ti misli lutaju,
lagano se nasmij, i vrati pažnju tamo gdje želiš. Na ovaj
način ćeš stimulirati mozak i stvoriti nervni put, lagani
osmijeh -> vraćanje pažnje.
MINDFULNESS – TJELESNA SVJESNOST I DODIR
Fokusiraj se na dlanove. Primijeti površinu koju

dodiruju, da li je ugodna ili neugodna, da li je glatka ili
hrapava? Da li su ti ruke možda vlažne ili suhe? Samo
lagano primijeti.
Sada pomjeri lagano fokus na svoja stopala. Primijeti

površinu koju dodiruju tvoja stopala. Da li su ti stopala
opuštena ili čvrsto pritišću pod? Pomjeri fokus prvo na desno
stopalo...zatim na lijevo.
109
Lagano pomjeri fokus prema koljenima, i nastavi do

butina. Primijeti površinu na kojoj sjediš, da li ti je ugodno ili
neprijatno. Samo primijeti. Lagano pomjeri fokus prema
leđima, i polako pomjeraj fokus pažnje uz kičmu sve do
vrata i ramena. Primijeti da li su ti ramena stisnuta,
podignuta ili spuštena. Prvo desno, pa lijevo, a zatim pomjeri
fokus na vrat. Da li ti je vrat ravan, nagnut prema napred ili
nazad. Lagano pomjeri fokus od vrata, preko tjemena glave
do čela. Primijeti svoje lice, oči, uši, nos, usta! Primijeti
unutrašnjost usta da li su vlažna ili suha. Primijeti gdje ti se
nalazi jezik, da li dodiruje zube? Ako dodiruje, da li čvrsto ili
lagano dodiruje.
Sada bih te zamolio da skeniraš svoje tijelo od glave

do pete. Da li imaš potrebu da pomjeriš neki dio tijela,
možda nogu ili ruku, ili prst možda? Ako ima, samo primijeti
potrebu, nemoj ništa raditi za trenutak...Sada pomjeri taj dio
tijela, i primijeti kako se osjećaš?
TOPLINA & ZVUK
Primijeti svoju tjelesnu temperaturu. Da li ti je toplo

ili hladno, da li ti je prijatno ili neprijatno? Koji dio tijela ti je
najtopliji? Koji dio tijela ti je najhladniji? Primijeti zrak na
svojoj koži. Primijeti zrak na svom licu...Primijeti zrak na
svojim rukama.
Usmjeri pažnju na zvukove u ovoj prostoriji. Fokusiraj

se na moj glas. Pokušaj locirati gdje se nalazim u prostoriji.
Da li ti je prijatan ili neprijatan glas? Samo primijeti.
Fokusiraj se na zvukove koji dolaze izvana, automobili koji
prolaze pored zgrade, kao što naše misli prolaze kroz našu
glavu. Fokusiraj se na zvukove iz svog tijela, zvuk disanja, ili
možda otkucaja srca.
110
STVARANJE PROSTORA TEŠKIM MISLIMA I EMOCIJAMA

(actmindfully.com)
Skeniraj svoje tijelo od glave do pete. Primijeti šta

osjećaš, i gdje? Dok radiš ovo, vjerovatno ćeš primijetiti
nekoliko neprijatnih senzacija. Fokusiraj se na one koje ti
najviše smetaju. To može biti knedla u grlu, čvor u stomaku,
pritisak u grudima, ili teške oči. Ako osjećaš neugodnost u
cijelom tijelu, onda odaberi jednu koja ti najviše smeta.
Fokusiraj svoju pažnju na tu senzaciju. Primijeti je sa
znatiželjom, kao naučnik koji je otkrio neki novi fenomen.
Pažljivo ga istraži.
Sada vizualiziraj tu senzaciju kao objekt. Primijeti

gdje počinje, a gdje završava? Kada bi mogao povući liniju
oko ove senzacije, kako bi izgledala? Koje veličine i oblika bi
bio taj objekt? Da li se nalazi u tečnom stanju, čvrstom ili
gasovitom? Da li proziran ili neproziran? Koje boje? Da li se
boje mijenjaju? Koje temperature? Da li je lagano, teško ili
bez težine? Kakva je površina ako se dodirne: gruba, glatka,
mokra, suha, ljepljiva, oštra, topla, hladna? Da li se neki
zvukovi mogu dovesti u vezi sa tim objektom? Da li postoje
neke vibracije, pulsiranje ili pokreti? Da li miruje ili se kreće?
Da li se nalazi na površini tijela ili u unutrašnjosti ili oboje?
Koliko duboko je smješten? U kojem dijelu je najintenzivniji?
U kojem dijelu je najslabiji?
111
Uzmi nekoliko sporih, dubokih udisaja. Udiši u i oko

objekta/senzacije. Stvori mjesto za senzaciju. Dozvoli
objektu da bude tu, tačno tamo gdje jeste. Dozvoli senzaciji
da bude tu, iako ti se ne dopada ili je ne želiš. Možda osjetiš
snažnu potrebu da se boriš i potisneš ovu senzaciju. Ako ti
se javi potreba, samo primijeti ovu potrebu i nemoj je
pokušavati potisnuti ili promijeniti. Ako primijetiš potrebu,
vrati pažnju na senzaciju. Ako se sama promjeni, to je
uredu, ako se ne promjeni to je isto uredu. Nije cilj
promijeniti, cilj je prihvatanje, bez obzira da li ti se dopada ili
ne. Možda ćeš se trebati fokusirati na ovu senzaciju od
nekoliko sekundi do nekoliko minuta, sve dok se potpuno ne
prestaneš boriti. Budi strpljiv, dozvoli sebi koliko god ti je
vremena potrebno. Učiš vrijednu vještinu.
112
SAOSJEĆAJNO DISANJE & OTPUŠTANJE PRITISKA

(Gilbert, 2009)
Ugodno se smjestite i fokusirajte se na svoje disanje.

Pronađite ili osjetite ritam koji vama odgovara. Ako vam se
to čini teškim, ne brinite, samo nastavite disati kako god
vama odgovara. Promijenite fokus na svoje noge. Samo
primijetite. Primijetite kako se osjećate na trenutak. Sada
zamislite da napetost iz vaših nogu, lagano prolazi preko
vaših nogu ka podu i odlazi. Dozvolite da napetost ode.
Prilikom udisaja, samo primijetite napetost, prilikom izdisaja,
zamislite da napetost struji preko vaših nogu kroz pod.
Prilikom udisaja lagano zgrčite mišiće nogu, i prilikom
izdisaja lagano opustite. Zamislite da su vaše noge vam
zahvalne na ovom procesu. Nastavite ovaj proces i dozvolite
saosjećajno da napetost napušta vaše tijelo.
Sada lagano fokusirajte se na svoje tijelo, i primijetite

napetost u vašim ramenima, leđima, struku i stomaku.
Prilikom udisaja, lagano zgrčite ramena, stomak i leđa, te
prilikom izdisaja lagano opustite i zamislite kako napetost
napušta vaše tijelo, preko ramena, leđa i stomaka, preko
vaših nogu, sve do poda gdje napetost odlazi. Nastavite
disati, i ponovite ovaj proces nekoliko puta. Lagano grčenje
prilikom udisaja, i lagano osjetite kako napetost napušta
vaše tijelo od ramena, preko leđa i stomaka, sve do nogu i
lagano prema podu gdje nestaje. Vaše tijelo vam je zahvalno
na ovom procesu. Osjetite zadovoljstvo.
113
Sada se fokusirajte na svoje ruke, tačnije postanite

svjesni vrhova svojih prstiju. Zamislite kako napetost
napušta vaše tijelo preko vrhova prstiju, kroz zglobove,
podlaktice, laktove gornjeg dijela ruke i sve do ramena.
Zamislite da napetost koja se nalazi u vašim rukama se
može pustiti. Lagano dozvolite da napetost iz vaših ruku
prođe kroz vaše tijelo, sve do vaših nogu, te preko poda
lagano odlazi. Ponovite isti proces nekoliko puta. Prvo desna
ruka, a zatim lijeva. Sada zamislite pritisak u vašoj glavi i
vratu. Dozvolite pritisku da napusti vaše tijelo – dozvolite
svom vratu i glavi da se malo odmori. Opet, dok izdišete,
samo zamislite kako napetost napušta vaše tijelo, preko
nogu, sve do poda i lagano odlazi i nestaje...
Sada se možete fokusirati na cijelo tijelo. Svaki puta

kada izdahnete, lagano u sebi recite opusti se...Nastavite
raditi ovaj proces bar jednu minutu. Napravite nekoliko
dubokih udisaja, i opet u sebi lagano recite opusti se
prilikom izdisaja. Primijetite kako se vaše tijelo osjeća.
Primijetite kako je vaše tijelo zahvalno što ste mu posvetili
vrijeme i što se trudite da ga oslobodite napetosti i pritiska.
Pokušajte bar jednu minutu da doživite misao da vam je
tijelo saosjećajno zahvalno jer provodite vrijeme sa njim.
Gledajte svoje tijelo kao vašeg prijatelja o kome se brinete i
pomažete mu da se opusti. Napetost nije vaš neprijatelj.
Napetost vas pokušava zaštiti kada se vaše tijelo sprema za
akciju – tako da vam je zahvalno kada ga lagano pustite.
Fokusirajte se na osjećaj zahvalnosti u vašem tijelu. Ako
vam mozak odluta, samo se lagano vratite. Što ste više
svjesni i što bolje poznajete svoje tijelo i gdje se napetost
nalazi, to će vam biti lakše da lagano pustite napetost da
ode. Kada budete spremni, duboko udahnite nekoliko puta,
lagano otvorite oči i vratite se ovdje.
114
OPUŠTENO DISANJE IZ STOMAKA

(actmindfully.com)
Kada se uznemirimo ili suočimo sa opasnošću naše

disanje se ubrzava kako bi se tijelo spremilo za opasnost.
Opušteno disanje (koje se još zove disanje iz stomaka
/abodmena ili dijafragme) signalizira tijelu da je sigurno da
se opusti i da nema opasnosti. Opušteno disanje je sporije i
dublje od normalnog disanja, i dešava se u nižem dijelu
tijela (preko stomaka, a ne preko prsa).
NA KOJI NAČIN OPUŠTENO DISATI?
• Poželjno bi bilo da sjedite ili ležite.

• Ponekad se više možete fokusirati ako zatvorite oči.
• Pokušajte udisati preko nosa, izdisati preko usta.
• Namjerno usporite disanje. Udahnite kroz nos brojeći do
4, napravite kratku pauzu, zatim izdahnite kroz usta
brojeći do 4!
• Potrudite se da Vam je disanje mirno i ravnomjerno!
NA ŠTA TREBAM OBRATITI PAŽNJU?
• Opušteno disanje treba da ide iz abdomena (stomaka), a

ne visoko iz prsa. Možete staviti jednu ruku na prsa, dok
drugu na stomak. Ruka na stomaku bi se trebala
pomjerati gore-dole, dok ruka na prsima bi trebala ostati
relativno mirna.
• Fokusirajte Vašu pažnju na disanje – nekim ljudima je
lakše brojati u svojoj glavi
(UDAHNUTI...dva...tri...četiri...pauza...IZDAHNUTI...dva...
tri...četiri...pauza...)
115
KOLIKO DUGO & KOLIKO ČESTO?
• Pokušajte bar 5 minuta disati na ovaj način – potrebno je

nekoliko minuta da biste primijetili efekt. Ako Vam je
ugodno, pokušajte disati na ovaj način 5 do 10 minuta.
• Pokušajte vježbati redovno – možda tri puta dnevno!
VARIJACIJE & NEOBIČNOST?
• Pronađite ritam koji Vam odgovara. Brojanje do 4 nije

apsolutno pravilo. Pokušajte 3 ili 5. Glavno pravilo je da je
disanje sporo i ravnomjerno!
• Nekim ljudima je stanje opuštenosti neobično i pomalo
neugodno na početku, ali ovaj osjećaj prođe redovnim
vježbanjem. Budite uporni!
116
POMAŽUĆA KARTICA
Postoje različite varijacije na osnovu kojih možete

napraviti pomažuće kartice. Ako klijent ima više aktivnih
odmažućih misli, možemo na jednu stranu staviti jednu
pomažuću misao, a na drugu narednu pomažuću misao. U
nekim slučajevima to su primarni i sekundarni (meta)
problem. Važno je naglasiti pomažuću misao do koje se
došlo na terapijskoj seansi. Bilo bi poželjno da klijenti sami
formulišu pomažuću misao i sami naprave karticu, a
terapeut da provjeri da li sadrži sve neophodne elemente.
Realnost je da rijetko koji klijent će biti spreman da to uradi.
NAPOMENA:
 Karticu može nositi u novčaniku. Ako imate plastifikator

to je idealno rješenje. Međutim jeftinija verzija jeste
providna traka.
 Možete reći klijentu da napiše na mobitel ili desktop kao
notes pomažuću misao. Dodatni savjet da stavi alarm ili
napomenu da mu data pomažuća misao dolazi na ekran
u određenim intervalima ili danima.
 Ne postoji tačan nacrt na koji način možete upotrebiti
ovu tehniku. Ovde dolazi do izražaja vaša kreativnost.
ODMAŽUĆA EMOCIJA: DEPRESIJA

ZAISTA bih voljela da nisam depresivna i da ovo stanje prođe što PRIJE.
ZAISTA bih voljela da nisam na AD, ali to ne znači da ne smijem biti
depresivna i na AD (opet, opet, opet!) Ovo moje stanje je TEŠKO, ali nije
užasno i nepodnošljivo. Depresija me ne čini slabom, depresivnom i
bolesnom osobom. To je stanje i trenutno ponašanje. I proći će.
CILJ: PRIHVATANJE SVOG PROBLEMA
117
DIFUZIJA MISLI
(actmindfully.com)
Ljudi često prihvataju svoje misli bez obzira da li su

istinite ili lažne; Da li su pomažuće ili odmažuće; Da li nas
približavaju našim ciljevima i vrijednostima, ili nas odvlače
daleko od obale prema nemirnom moru patnje. Kognitivno
rezonovanje predstavlja proces kada smatramo da ako
mislimo nešto to apsolutno znači da je istina ( Cogito ergo
sum – Mislim, dakle jesam – Rene Dekart). Kada se čvrsto
vezujemo za misli u našoj glavi, te apsolutno im vjerujemo i
dozvolimo da nas odvlače od onoga šta nam je bitno u
životu, govorimo o “kognitivnoj fuziji“.
NAPOMENA:
-Cilj difuzije misli nije da se potpuno oslobodimo neprijatnih

misli, već da ih naučimo posmatrati kao riječi u našoj glavi –
da ne shvatimo doslovno njihovo značenje (IFTTT). Ponekad
će same otići, ponekad neće otići. Cilj je da im stvorimo
prostor i dozvolimo da budu tu. Ako budemo zahtijevali da
apsolutno moraju nestati, veće su šanse da će taj neželjeni
gost (Rozi Slon) produžiti svoj boravak u našem mozgu.
-Ne znači nužno da ćete odmah ili uvijek se osjećati bolje.
Ako se osjećate to je samo bonus.
-Glavni cilj je da se oslobodite tiranije mozga, kako bi se
posvetili stvarima koje su vam zaista bitne u životu.
-Ne znači nužno da će svakoj osobi pomoći navedene
tehnike, ali sama spoznaja da znamo kakve nam se misli
motaju po glavi i koliko smo čvrsto vezani za njih je prvi
korak.
-Što više vježbate to ćete biti uspješniji u difuziji misli. Bilo
bi poželjno da radite ove vježbe 5-10 puta dnevno.
118
TEHNIKE DIFUZIJE MISLI
SMIJEŠNI GLAS: Izgovorite naglas svoju odmažuću misao

smiješnim glasom. Ako želite možete izgovoriti glasom od nekih
poznatih likova ili osoba (Yoda, Gollum, Darth Vader, Arnold
Schwarzenegger, Homer Simpson). Ako se radi o traumatičnoj
misli, budite oprezni ovom tehnikom.
ZAHVALI SE MOZGU: Recite svom mozgu: Hvala mozak na

informacijama; Primljeno na znanje; Evo opet ide priča da sam
gubitnik; Hvala mozak.
MELODIČNI GLAS: Nekoliko puta naglas izgovorite svoju

odmažuću misao melodičnim glasom. Pokušajte da otpjevate svoju
odmažuću misao. Možete čak smisliti neku pjesmicu ako vam je to
talent.
UPORNO PONAVLJANJE: Nastavite ponavljati uporno svoju

misao, dok ne izgubi smisao. Ponekad imamo misao da ne možemo
ni izgovoriti odmažuću misao. Prvo izgovoriti u sebi, a zatim lagano
pojačavati taj glas, sve dok ne izgovorimo naglas više puta.
PERSONA MOZAK: Posmatrajte mozak i sve ono što govori kao

potpuno drugu osobu u vašem životu.
PRIMIJETI MISAO: Zamijenite JA SAM _______________ sa JA

IMAM MISAO ______________
DEMONI U BUSU: Zamislite da ste vozač autobusa. Vaši putnici su

demoni, neki mali, neki veliki. Što više budete obraćali pažnju na
njih biće vam teže voziti. Vaš posao je samo da vozite.
STAROST MISLI: Koliko dugo imaš ove misli? Da li su i ranije bile

prisutne, i da li si uradio suprotno onome šta ti govore? Da li to
možeš uraditi i sada? Koliko je realno da će potpuno nestati? Šta si
ranije uradio da je pomoglo?
SVRHA MISLI: Da li te ove misli vode ka smislenom životu, ka

tvojim vrijednostima i ciljevima?
119
PROKRASTINACIJA
(Dryden, 2001)
Prokrastinacija predstavlja odgađanje nečeg što nam

je u interesu da završimo u određenom vremenskom
periodu! Šta nas to zapravo blokira da se uključimo u
produktivnu aktivnost!? Jedan od glavnih razloga jeste
upravo taj što su ljudi hedonistička bića koja su većinom
usmjerena ka brzom i trenutnom zadovoljstvu!
Prokrastinacija je ponašanje koje ima za cilj da zaštiti osobu
od neprijatnog emocionalnog stanja. Međutim nisu sve
neprijatne emocije negativne! Osjećati blagu neugodu
prilikom početka određene aktivnosti je sasvim normalno i
funkcionalno. Ono što je važno jeste ostati u tom stanju jer
da bismo došli do dugotrajnog zadovoljstva, potrebno je
kratkotrajno nezadovoljstvo! Većinom nagrada koja se
dobiva iz aktivnosti za koju se treba potruditi nije trenutna,
već je potrebno određeno vrijeme da bismo vidjeli plodove
svog rada.
KAKO SE POKRENUTI ČAK KADA NISMO POTPUNO MOTIVISANI?

1. Definisati vrijednosti, i povezati cilj vrijednostima (Kružnica života)!
2. Efikasno postavljanje ciljeva (GROW & SMART)!
3. Prepoznati koje vas to odmažuće emocije blokiraju (Tabela Emocija)!
4. Prepoznati odmažuća uvjerenja koja imate (Greške u mišljenju)!
5. PromIjeniti odmažuća uvjerenja i emocije u pomažuće (ABCDE obrazac)!
6. Ne shvaćati misli doslovno uvijek (Difuzija misli)!
7. Prepoznati u kojim situacijama se javlja vaš problem (S.Holmes - ABC)!
8. Prepoznati da li pseudo radite!
9. Posvetiti se cilju iako osjećate nelagodu, ili niste potpuno motivisani, ili se ne
osjećate 100% kompetentnim!
10. Pripaziti na sopstvenu racionalizaciju prokrastinacije i/ili problema!
11. Neće uvijek biti bajno i sjajno (Unicorns, Puppies, Sunshine)
12. Razviti samodisciplinu - mozak je kao mišić!
13. Ne biti previše strog prema sebi (Meta - Sekundarni problem)!
14. Biti svjestan posljedica zabušavanja!
15. Podijeliti zadatak u manje cjeline - Korak po korak!
16. Potražiti pomoć ako trebamo!
17. Podsjetiti se zašto vam je važno da ostvarite ovaj cilj!
18. Nagraditi se i ne shvaćati život uvijek previše ozbiljno! :)
120
Postoje razni razlozi prokrastinacije. Međutim ono što

je zajedničko jeste da većinom postoji specifičan set rigidnih
odmažućih uvjerenja koji se krije iza prokrastinacije.
USLOV RIGIDNO DISFUNKCIONALNI FLEKSIBILNO FUNKCIONALNI

UVJERENJE ISHOD UVJERENJE ISHOD
Komfor Mora mi biti Nastaviti s Volio bih da mi je Početi s poslom iako
ugodno prije što prokrastinacijom sve ugodno prije osjećamo neugodnost.
počnem raditi. dok mi ne bude početka i tokom
ugodno. rada, ali ne mora
nužno biti da bih
počeo i završio
posao!
Raspoloženje Moram biti u Nastaviti s Volio bih da sam Početi s poslom iako
dobrom prokrastinacijom sve raspoložen prije nismo najbolje
raspoloženju prije dok ne budem u početka i tokom raspoloženi.
početka neke dobrom raspoloženju. rada, ali ne moram
aktivnosti. nužno biti da bih
počeo i završio!
Motivacija Moram biti Nastaviti s Volio bih da sam Početi s poslom iako u
motivisan prije prokrastinacijom sve motivisan prije početku ne osjećamo
početka rada. dok ne budem početka rada, veliku motivaciju. (Prvo
motivisan. međutim to nije dolazi aktivnost, zatim
neophodan uslov motivacija, NE
da započnem i OBRNUTO!)
završim posao!
Pritisak Moram biti pod Nastaviti sa Volio bih da Započeti s poslom iako
pritiskom prije što prokrastiniranjem do osjećam pritisak nismo pod pritiskom.
počnem s poslom. posljednje minute i dok prije što počnem sa (Uradite posao na ovaj
ne osjetite pritisak. poslom, ali ovaj način pa usporedite sa
uslov nije poslom koji ste uradili u
neophodan da zadnjim minutama!)
započnem i završim
posao!
Sposobnosti Moram se osjećati Nastaviti s Volio bih da se Početi sa poslom iako
ili misliti da sam prokrastinacijom sve osjećam potpuno nismo 100% uvjereni da
potpuno dok se ne budemo kompetentnim za znamo šta radimo!
sposoban prije osjećali dovoljno obavljanjem nekog
početka neke sposobnim. posla, ali to nije
aktivnosti. nužan uslov da
počnem i završim
posao!
Brzo Moram potpuno Nastaviti s Volio bih da imam Početi s poslom, iako ne
razumijevanje razumjeti ono što prokrastinacijom sve potpuno znamo u potpunosti šta
radim prije što dok potpuno ne razumijevanje prije trebam uraditi (naučiti
počnem to raditi. shvatimo suštinu. početka posla, ali ćemo usput).
to nije neophodan
uslov da započnem
i završim posao!
Strah od Moram biti Nastavljamo s Volio bih biti Započinjemo s poslom,
neuspjeha ili siguran da ću biti prokrastinacijom sve siguran u uspjeh, ali prihvatamo
osude uspješan u ovoj dok ne budemo sigurni ne moram nužno neizvjesnost, i
aktivnosti. u uspjeh (i ovo može biti, i ako ne bezuslovno sebe
potrajati) uspijem ne znači da prihvatamo ako ne
sam gubitnik! doživimo željeni uspjeh!
121
LISTA VRIJEDNOSTI
(actmindfully.com)
Vrijednosti su naše najdublje želje kako se želimo

ponašati kao ljudska bića. Vrijednosti se ne odnose na to šta
želimo dobiti ili postići, već se odnose na to kako se želimo
svakodnevno ponašati, kako želimo živjeti. Doslovno postoji
preko stotinu različitih vrijednosti, ali ispod ćete pronaći
najčešće. Vjerovatno neće se sve odnositi na Vas. Imajte na
umu da ne postoje ispravne ili pogrešne vrijednosti.
Vrijednosti su kao preferencija pizze. Neko voli pizzu sa
ananasom, dok neko drugi voli s tunjevinom. To ne znači da
je jedna pizza ispravna/dobra druga pogrešna/loša, već da
samo osobe imaju različit ukus za pizzu. Na isti način, ljudi
mogu vrednovati različite stvari u životu. Pročitajte dolje
navedene vrijednosti i označite koliko su Vam važne u
životu. Pokušajte bar 10 vrijednosti da označite da su
vam veoma važne!
0------------------------------1--------------------------2
Nije mi nimalo važno Donekle mi je važno Veoma mi je važno
1.Asertivnost: s poštovanjem tražiti i izboriti se za svoja prava

2.Autentičnost: biti autentičan, istinit, stvaran, biti dosljedan sebe
3.Avantura: biti avanturista, konstantno tražiti, stvarati, istraživati nova i stimulirajuća
iskustva
4.Brižnost: biti nježan prema sebi, drugima, okolini
5.Darežljivost: biti darežljiv, dijeliti i poklanjati, sebi i drugima
6.Doprinositi: doprinijeti, pomoći, napraviti pozitivnu razliku prema sebi i drugima
7.Druželjubivost: biti prijatan, druželjubljiv, i susretljiv prema drugima
8.Duhovnost / Spiritualnost / Religioznost: povezati se sa stvarima koje su izvan našeg
domena
9.Fitnes: održati i unaprijediti svoju formu, čuvati svoje psihičko i fizičko zdravlje
10.Fleksibilnost: prilagoditi se promjenjivim okolnostima
11.Hrabrost: biti hrabar, ustrajati uprkos opasnosti, prijetnjama i poteškoćama
12.Humor: primijetiti i cijeniti humorističnu stranu života
13.Intimnost: otvoriti se, otkriti, podijeliti – emocionalno i fizički – s bliskim osobama
14.Iskrenost: biti iskren prema sebi i drugima
15.Izazovi: konstantno sebi postavljati izazove da rastemo, učimo i razvijamo
16.Jednakost: ponašati se prema drugima s poštovanjem i obrnuto
17.Konformiranost: poštovati pravila i zakone
18.Kreativnost: biti kreativan i inovativan
19.Ljepota: cijeniti, stvarati, njegovati ljepotu u sebi, drugima, okolini
122
20.Ljubav: odnositi se s ljubavlju prema sebi i drugima

21.Ljubaznost: biti ljubazan, suosjećajan, njegovati, biti brižan prema sebi i drugima
22.Marljivost: biti marljiv, naporno raditi i posvećen onome što radimo
23.Moćan: snažno djelovati ili biti autoritet prema drugima, preuzeti odgovornost, voditi,
organizirati
24.Nezavisnost: biti samostalan, i odabrati svoj sopstveni način rada
25.Odgovornost: biti odgovoran za vlastite postupke
26.Oprost: biti oprostiv prema sebi i drugima
27.Otvorenost: pažljivo razmisliti, sagledati stvari iz druge perspektive, i ispitati dokaze
28.Podsticanje: podsticati i nagraditi ponašanje koje vrednujem kod sebe ili drugih
29.Poštenje: biti pošten i iskren prema sebi i drugima
30.Poštovanje: odnositi se poštovanjem prema sebi i drugima
31.Povezanost: istinski se povezati s onim što radim, i istinski biti prisutan s drugima
32.Povjerenje: biti povjerljiv, pouzdan, iskren
33.Pravednost: traženje pravde i jednakosti
34.Prihvatanje: biti otvoren i prihvatati sebe, druge, život itd.
35.Recipročnost: graditi odnos u kojem postoji balans između davanja i primanja
36.Red: cijeniti uređenost i organizaciju
37.Romantika: biti romantičan, pokazati i iskazati ljubav i snažnu privrženost
40.Samobriga: čuvati svoje zdravlje
41.Samodeterminiranost: ponašati i djelovati u skladu sa sopstvenim idealima
42.Samosvjesnost: biti svjestan sopstvenih misli, osjećanja i ponašanja
43.Saradnja: surađivati s drugim ljudima
44.Seksualnost: istraživati i pokazati svoju seksualnost
45.Senzualnost: stvarati, istraživati i uživati u aktivnostima koja stimuliraju naša čula
46.Sigurnost: zaštiti, i obezbjediti sebe i/ili druge
47.Skromnost: biti skroman, dozvoliti da moja postignuća govore umjesto mene
48.Sloboda: živjeti slobodno, odabrati kako ću živjeti i ponašati se, i pomoći drugima u
istom
49.Strpljivost: čekati smireno ono što želimo
50.Suosjećanje: djelovati s brižnosti prema onima koji pate
51.Svjesnost: biti svjestan, otvoren, i znatiželjan za iskustva koja se dešavaju ovdje i sada
52.Unapređivanje: rasti, napredovati u znanju, vještinama, karakteru, ili životnom
iskustvu
53.Ustrajnost: uporno ustrajati i boriti se bez obzira na problem i poteškoće
54.Uzbuđenje: tražiti, stvarati, i uključiti se u aktivnosti koje su uzbudljive i stimulirajuće
55.Vještine: konstantno vježbati i razvijati svoje vještine, i posvetiti se tome kad
primjenjujemo
56.Zabava: biti zabavan, tražiti, stvarati i uključivati se u zabavne aktivnosti
57.Zadovoljstvo: stvarati i pružiti zadovoljstvo sebi i drugima
58.Zahvalnost: biti zahvalan prema pozitivnim aspektima sebe, drugih i života
59.Znatiželja: biti znatiželjan, otvorenog uma, istraživati i otkrivati
60.Navedite svoje vrijednosti...
123
***
Nije bitno kako ćete formulisati vrijednosti.
Gramatička definicija nije toliko bitna, već ono što za Vas
predstavlja. Zapamtite da se vrijednosti nikad ne mogu
potpuno ostvariti, odnosno da se žive, i da uvijek postoji
mjesto za napredak i razvoj. Ciljevi su ostvarivi. Isto tako,
ne znači da ćemo iste vrijednosti imati cijeli život. Naprotiv,
velika je vjerovatnoća da ćemo tokom života imati različit
vrijednosni sistem. Kad ocijenite svaku vrijednost s ocjenom
0, 1 ili 2, prođite kroz sve vrijednosti koje ste ocijenili sa 2
(Mnogo su mi važne), i izdvojite top sedam najvažnijih
vrijednosti. Napišite koje su to glavne vrijednosti u Vašem
životu, kako bi se podsjetili šta Vam je važno u životu, i gdje
stojite kao ljudsko biće. Ova lista će Vam pomoći isto za
jednu narednu vježbu.
VRIJEDNOSTI KOJE POSEBNO CIJENIM U SVOM ŽIVOTU

1. 6.
2. 7.
3. 8.
4. 9.
5. 10.
124
ŽIVOTNA DEVIJACIJA
(actmindfully.com)
Sada je vrijeme da analizirate sve oblasti. Zapitajte

se: Koja gore navedena oblast mi je najvažnija? Koje
vrijednosti unutar ovih oblasti su mi najvažnije? Koje
vrijednosti trenutno aktivno živim? Koje zanemarujem? Na
kojima bih vrijednostima trebao početi raditi još danas?
Za svaku oblast pokušajte izdvojiti jednu glavnu

vrijednost (ako imate nekoliko, možete odabrati najvažniju),
te napišite u dolje navedenu tabelu. Zatim ocijenite svaku
oblast na dva načina. Postavite sebi pitanje koliko Vam je
važna svaka od navedenih oblasti na skali od 1 do 10, gdje 1
označava apsolutno mi nije važna, i 10 označava iznimno mi
je važna. Zapamtite, prva rubrika, Važnost, se ne odnosi
na Vaše trenutno ponašanje u ovoj oblasti, već se odnosi na
to kako biste se ponašali da imate život koji želite imati.
Druga kolona, Ostvarenost, se odnosi na to kako trenutno
živimo i ponašamo se u ovoj oblasti. Isto trebamo ocijeniti
koliko je naše trenutno ponašanje u skladu sa našim
vrijednostima od 1 do 10, gdje 1 označava apsolutno ne
živim u skladu sa svojim vrijednostima, a 10 označava
apsolutno živim u skladu sa svojim vrijednostima. Oduzmite
za svaku oblast skor Važnosti od trenutne Ostvarenosti.
Dobiveni skor pokazuje životnu devijaciju. Što je veća razlika
(max = 9), to znači da ne živite život u skladu sa svojim
vrijednostima.
125
Ostvarenost
Devijacija
Važnost
Životna
OBLAST VRIJEDNOSTI
Partnerski odnos
Roditeljstvo
Odnosi sa drugim
članovima porodice
Prijateljstvo /
Socijalni odnosi
Karijera/ Posao
Zaposlenje
Edukacije / Treninzi
Lični Razvoj
Rekreacija /
Zabava
Duhovnost /
Religija /
Meditacija
Okolina / Zajednica
Priroda
Zdravlje /
Psihičko i fizičko
126
KRUŽNICA ŽIVOTNIH VRIJEDNOSTI

(actmindfully.com)
Ponekad prvo moramo znati gdje se nalazimo, kako

bismo mogli znati gdje idemo. Ako ne znamo šta su nam
vrijednosti, to je kao da odemo na autobusnu stanicu, i
želimo kupiti kartu, ali ne znamo gdje putujemo.
Svoje vrijednosti možete grafički prikazati.

1. Unesite sve svoje vrijednosti. Ne morate nužno sve
opcije i dijelove popuniti, možete dodati ili oduzeti
mjesto za vrijednosti;
2. Označite svaku vrijednost, koliko vam je važna, odnosno
koliko biste voljeli da vam je važna;
3. Za svaku navedenu vrijednost označite gdje se nalazite
sada i ovde;
4. Devijacija predstavlja put koji je pred vama;
5. Postavite ciljeve u skladu sa vrijednostima (GROW &
SMART).
127
CILJEVI U SKLADU SA VRIJEDNOSTIMA

(actmindfully.com)
Korak 1: Sumirajte Vaše vrijednosti

Napišite kratki opis oblasti i vrijednosti na kojima biste željeli
raditi. Na primjer, u oblasti porodice, moje vrijednosti su biti
otvoren, iskren, ljubazan, podržavajući.
Korak 2: Postavite trenutni cilj

Zapitajte se: Koji je to najmanji i najlakši korak koji mogu
uraditi već danas, a da je u skladu sa mojim vrijednostima i
ciljem? Uvijek je dobro započeti sa nekim manjim i laganim
ciljem koji se može brzo ostvariti, kako bismo dodatno
pojačali našu samoefikasnost. Na primjer, ako nam je
vrijednost da budemo pažljivi prema roditeljima, možemo ih
odmah nazvati i razgovarati sa njima. Veoma je važno biti
specifičan prilikom postavljanje ciljeva: kada, gdje, s kim, u
koliko sati, koliko dugo? Na primjer, bolje je reći: „Trčaću
svaki drugi dan od 07:00h do 08:00h u parku“, umjesto
nejasne izjave: „Treniraću više“. Putovanje od hiljadu milja
započinje jednim korakom.
Korak 3: Postavite neke kratkoročne ciljeve

Postavite sebi pitanje: Koje male korake mogu uraditi idućih
nekoliko dana ili sedmica koji su u skladu sa ovim
vrijednostima i ciljem? Kao i za trenutni cilj, veoma je važno
da budete što precizniji, odredite vrijeme i mjesto!
128
Korak 4: Postavite neke srednjoročne ciljeve

Možete se zapitati: Koje veće izazove mogu sebi postaviti u
narednih nekoliko sedmica ili mjeseci, koji će me odvesti
smjeru mojih vrijednosti i pomoći mi da ostvarim ovaj cilj?
Korak 5: Postavite dugoročne ciljeve

Koji su to veliki izazovi i koraci koje mogu poduzeti idućih
nekoliko godina, koji će me odvesti do života koji je u skladu
sa mojim vrijednostima? Ovo je mjesto kada trebate
razmišljati široko. Šta bih volio ostvariti u idućih pet godina?
Dugotrajni ciljevi se mogu odnositi na bilo šta: od promjene
karijere, dobivanje djece, putovanje po svijetu! Dozvolite
sebi da sanjate!
DODATNI SAVJETI ZA POSTIZANJE CILJEVA

 Napravite plan, podijelite svoj cilj na manje Specifične, Mjerljive,
Adaptivne, Realistične i Tempirane (SMART) ciljeve.
 Recite drugim ljudima o svojim ciljevima. Istraživanja pokazuju da
ako otvoreno kažemo svoje planove drugima, veće su šanse da ćemo
ih ostvariti.
 Redovno se nagrađivajte i uspoređujte se sa početnim startom, a ne
sa drugim ljudima.
 Vodite evidenciju svog napretka, kroz dnevnik ili preko grafikona. I
uvijek se podsjećajte koliko daleko ste dogurali!
 Ne postavljajte ciljeve koje mrtav čovjek može uraditi! Umjesto
izjave: „Prestaću jesti čokoladu“, recite: „Plivaću dva puta sedmično
od 19:00h do 20:00h“.
 Život usmjeren na vrijednosti će uvijek više ispunjavati čovjeka nego
život usmjeren na proste ciljeve! Ciljevi trebaju biti u službi
vrijednosti!
 Nije Vam potrebna motivacija za rad na vrijednostima ili ciljevima.
Jednostavno započnite ono što Vam je važno i motivacija će sama
doći.
 Izađite iz svoje glave i počnite živjeti život u skladu sa svojim
vrijednostima!
129
GROW & SMART MODEL
Sljedeća pitanja Vam mogu pomoći da jasnije

definišete svoje ciljeve. Ne morate nužno imati odgovor na
sva pitanja. Suština pitanja je da Vas podstaknu na
razmišljanje, da sagledate gdje se sada nalazite, sa kakvim
sredstvima raspolažete, koje su Vam opcije, koje su to
potencijalne blokade i slično.
GOAL – CILJ – ŠTA ŽELIŠ?

Koji je tvoj cilj?
Kako bi znao da si postigao svoj cilj?
Kako uspjeh izgleda za tebe?
Zašto želiš ostvariti ovaj cilj?
Koliko je važno za tebe da ostvariš ovaj cilj?
Šta misliš u kojem aspektu drugi ljudi ti mogu pomoći u vezi tvog cilja?
Šta je to šta može povećati tvoje šanse da ostvariš ovaj cilj?
Koji bi bio tvoj kratkotrajni cilj (u idućih mjesec dana)?
Koji bi bio tvoj dugotrajni cilj u (u idućih godinu dana)?
Koliko vremena i truda si spreman uložiti da bi ostvario ovaj cilj?
CILJ TREBA BITI SMART

S – Specifičan (Pokušajte biti što precizniji! Kada? Gdje? Zašto?)
M – Mjerljiv (Kako ću znati da sam ostvrio cilj?)
A – Adaptivan (Da li je ovaj cilj u skladu sa mojim vrijednostima?)
R – Realističan (Da li je moj cilj realan? Da li je zaista ostvarljiv?)
T – Tajming (Koliko vremena je potrebno da ostvarim ovaj cilj? Kakav
plan mi treba?)
REALITY – REALNOST – ŠTA SE TRENUTNO DEŠAVA?

Gdje se trenutno sada nalaziš?
Šta te dovelo do ove situacije?
Šta si uradio do sada kako bi ostvario svoj cilj?
Koji su bili efekti tih akcija?
Na koje prepreke si do sada naišao?
Koje prepreke te čekaju u budućnosti?
Koje prepreke se najviše plašiš?
Da li trenutno radiš nešto što te blokira?
Da li postoji neka osoba u tvom životu koja te blokira?
Da li postoji neko u tvom životu tko ti daje dodatnu snagu?
130
OPTIONs – OPCIJE – ŠTA BI MOGAO URADITI?

Koje su ti trenutno opcije?
Koji je prvi korak do tvog cilja?
Koji je najmanji korak koji možeš uraditi u svrhu ostvarivanja svog cilja
upravo sada?
Šta će se desiti ako ništa ne uradiš?
Da li postoji netko tko je prošao ovaj put? Da li ti on/a može pomoći?
Koja je najbolja i najgora stvar u vezi tih opcija?
Šta možeš uraditi da povećaš šanse da ostvariš svoj cilj?
Da li postoji neki drugi pristup koji ti može pomoći?
Da li si u prošlosti imao slične izazove?
Na koji način si se izborio sa time?
Da li nešto možeš primijeniti iz tog procesa?
Da li trenutno sad radiš nešto što te približava tvom cilju?
Kako možeš biti još efikasniji u tome što radiš?
Navedi bar pet opcija koje imaš, bez obzira koliko ludo zvučale!
WILL – VOLJA – ŠTA ĆEŠ URADITI?

Šta ćeš uraditi sad?
Šta možeš uraditi sutra?
Kada ćeš početi?
Kada ćeš prestati?
Da li će ovaj plan dovesti do tvog cilja?
Da li postoji nešto što te može spriječiti da ostvariš ovaj plan, i dođeš
do konačnog cilja?
Ko treba znati o ovom planu?
Ko ti može pomoći?
Čija podrška ti treba?
Da li ti je potrebna nečija dozvola?
Možeš li ocijeniti stepen vjerovatnoće od 1 do 10 da ćeš ostvariti ovaj
cilj?
Ako nije 10, šta te sprječava da bude 10?
Šta možeš uraditi da povećaš šanse da ostvariš svoj cilj?
Kako češ znati da si postigao svoj cilj?
131
OBRAZAC POTEŠKOĆA I VRIJEDNOSTI

(actmindfully.com)
Odmažuće misli i osjećanja:

Koja sjećanja, brige, strahove,
samokritike, ili druge odmažuće
misli stalno imaš? Sa kojim
odmažućim emocijama,
osjećanjima, porivima,
fizičkim senzacijama se mučiš
BOL I PATNJA
svakodnevno?
Odmažuća ponašanja:
Šta trenutno radiš šta otežava
tvoj život, troši tvoje vrijeme
i novac, crpi tvoju energiju,
negativno djeluje na tvoje
zdravlje i odnose sa drugim
ljudima, te dovodi do toga da
propuštaš živjeti život?
Vrijednosti:
Šta je Vama zapravo važno
u životu? Za šta se želiš boriti?
Koje lične kvalitete i snage želiš
razviti? Na koji način želiš
VRIJEDNOSTI I CILJEVI
unaprijediti odnos sa drugim

ljudima? Na koji način bi se želio
razviti rješavanjem trenutnih
poteškoća?
Ciljevi i Plan:
Šta trenutno radiš šta će ti na
duže staze obogatiti život? Koje
aktivnosti bi volio raditi više?
Koje nove vještine bi volio naučiti?
Koje ciljeve možeš sebi postaviti
koji ti mogu unaprijediti život?
132
PRESLUŠAVANJE SEANSE & ODMAŽUĆIH MISLI
Danas skoro svaka osoba posjeduje pametni mobitel

koji može snimati zvuk. Za određene klijente može biti
korisno da snime svoju seansu i zatim ponovo preslušaju
između seansi. Na taj način mogu dodatno steći uvid u
iracionalnost odnosno odmažući efekat svojih misli. Osoba
ne mora nužno slušati kompletnu seansu, već samo dio
seanse, možda osporavanje ili samo pomažuću misao i
pustiti datu misao samo da se ponavlja.
NAPOMENA:
 Ova tehnika se ne preporučuje ako je osoba veoma

depresivna.
 Osobe sa OKP mogu imat koristi od ove tehnike.
Pogotovo ako na seansi radite na konkretnom
primjeru u kojem demonstirate da se osoba zaista
može suzdržati od opsesivnih misli.
AUDIO CIK CAK TEHNIKA
Možemo savjetovati klijentima da odrade audio

osporavanje svojih odmažućih misli. Da naglas izgovore
odmažuću misao ili misli, i zatim izgovore racionalnu
odnosno pomažuću alternativu datim mislima. Na seansi
zajedno sa terapeutom može se provjeriti da li je klijent
odradio na ispravan način osporavanje.
133
VOLDEMORT EFEKT U PSIHOTERAPIJI
U nekim slučajevima može se desiti da osoba ne želi

ili navodi da ne može izgovoriti odmažuću misao pred
terapeutom ili samostalno. Osoba smatra da izgovaranje
misli znači da će se to desiti i sama pomisao dovodi do
izbjegavanja (ili kompulzivnog ponašanja ako se radi o osobi
sa OKP). Ovo je karakteristično sa osobe koje imaju OKP,
međutim može se pronaći kod bilo koga. Možemo savjetovati
osobi da snimi se kod kuće kako izgovara datu misao ako mu
je neugodno izgovoriti pred terapeutom.
Ako klijent i dalje nije spreman izgovoriti ovu misao,

možete uraditi sljedeću tehniku:
1. Pronađite koja tačno riječ je problematična (Primjer:Moje dijete

ne smije UMRIJETI!);
2. Izdvojiti datu riječ, i odraditi vježbe difuzije (Da klijent ponovi
datu riječ x20 dok ne izgubi smisao; Melodično otpjevati riječ;
Polako izgovarati; Brzo izgovarati);
3. Kad klijent uvidi da se postiže difuzija, ubaciti datu riječ u drugi
kontekst koji klijent može izgovoriti. (Primjer: Terapeut ima
pravo umrijeti, Ja imam pravo umrijeti). Ako klijent i ovde ima
problem izgovoriti kompletnu misao, zatražiti od klijenta da
ponavlja za nama riječ po riječ datu misao. Ako klijent ne
izgovara averzivnu riječ, vratiti se na početak rečenice ponovo.
Odraditi ovaj proces koliko god je potrebno puta dok klijent ne
izgovori.
4. Kad klijent može izgovarati datu riječ u drugom kontekstu,
vratiti se na originalno odmažuće uvjerenje. Možemo se služiti
isto izgovaranjem riječ po riječ.
5. Ovu vježbu možemo kombinirati sa nekim drugim tehnikama
relaksacije.
6. Zamislite da vodite klijenta kroz kalup, ljestvica izlaganja.
Izgovaranjem, razgovorom, osporavanjem

odmažućeg uvjerenja te formiranjem pomažuće alternative
osoba uviđa da se radi samo o jednom uvjerenju koje nama
nikakvu moć, ako mi to ne dozvolimo.
134
PROJEKCIJA U BUDUĆNOST
(Yalom, 1980)
Zamisli da je prošla jedna godina od danas. Zamisli

da si živio datu godinu kao prošlu godinu? I zamisli da stalno
iznova živiš tu istu godinu – zauvijek! Da li bi pristao na tu
vječnost? Da li bi bio to život vrijedan živjeti – zauvijek!?
Šta možeš uraditi sada i ovde u svom životu, tako da

za godinu dana ili pet godina, ne budeš žalio opet za
vremenom koje je prošlo!? Da li možeš pronaći način da živiš
život bez krivice od neproživljenog života?
Projekciju u budućnost možemo isto koristiti ako

osoba smatra da će averzivna situacija uvijek ostati i da će
bol biti istog intenziteta da li za osobu ili za druge. Povesti je
na jedno putovanje kroz vrijeme i pokazati kako kroz
mjesec, godinu, pet godina, deset godina, naše emocije i
misli se mogu promijeniti.
PUTOVANJE KROZ VRIJEME
Osoba koja je sklona hipohondriji i strahuje da će prije ili

kasnije dobiti neku smrtonosnu bolest i da će to biti
užasno i nepodnošljivo za djecu koja ostaju. Na jedan
saosjećajan način povesti na putovanje kroz vrijeme ovu
osobu. Pokazati kako djeca plaču na mezaru / groblju
prvi dan. Kako su tužni mjesecima. Kako nakon nekog
vremena se ponovo počinju smijati, iako im i dalje
nedostaje. Kako godinama rastu i imaju svoje živote te
grade svoju porodicu, iako roditelj i dalje nedostaje.
Pokazati da bi djeci bilo teško i bolno, a ne nepodnošljivo
i užasno.
135
RACIONALNO DONOŠENJE ODLUKA

(Dryden, 2010)
OPCIJA A POZITIVNE POSLJEDICE

DUGOTRAJNE KRATKOTRAJNE
ZA MENE ZA DRUGE ZA MENE ZA DRUGE
1. 1. 1. 1.
2. 2. 2. 2.
3. 3. 3. 3.
4. 4. 4. 4.
5. 5. 5. 5.
OPCIJA A NEGATIVNE POSLJEDICE

1. 1. 1. 1.
2. 2. 2. 2.
3. 3. 3. 3.
4. 4. 4. 4.
5. 5. 5. 5.
OPCIJA B POZITIVNE POSLJEDICE

1. 1. 1. 1.
2. 2. 2. 2.
3. 3. 3. 3.
4. 4. 4. 4.
5. 5. 5. 5.
OPCIJA B NEGATIVNE POSLJEDICE

1. 1. 1. 1.
2. 2. 2. 2.
3. 3. 3. 3.
4. 4. 4. 4.
5. 5. 5. 5.
136
ABC OBRAZAC
PRIMARNI PROBLEM SEKUNDARNI (META)

PROBLEM
A1 – C1 = A 2 –
cA1 –
cA2 –
B1 – Beliefs - Misli B2 – Beliefs - Misli
Odmažuće uvjerenje: Odmažuće uvjerenje:
Pomažuće uvjerenje: Pomažuće uvjerenje:
C1 – Consequences - C2 – Consequences -
Posljedice Posljedice
Odmažuće Pomažuće Odmažuće Pomažuće
emocije emocije emocije emocije
(CILJ) (CILJ)
Odmažuće Pomažuće Odmažuće Pomažuće

ponašanje ponašanje ponašanje ponašanje
(CILJ) (CILJ)
Senzacije Senzacije Senzacije Senzacije
137
ABCDE OBRAZAC
Datum
A – Negativni
aktivirajući događaj
Šta je ono što me
najviše uznemirilo u
ovoj situaciji?
Upravo suprotno od
ovog je često
odmažuće uvjerenje!
B – Uvjerenja (Misli) u
vezi sa najznačajnijim
negativnim zaključkom
/ pretpostavkom
Koje greške u
mišljenju pravim?
(Vidi obrazac
»Greške u
Mišljenju«)
C - Disfunkcionalne
posljedice (osjećanja /
ponašanja od kojih
želim da se odviknem)
(Vidi obrazac »Tablica
Emocija«)
Koliko je izražena
ova emocija
od 0 do 100 %?
D - Dovođenje u pitanje
/ osporavanje
samoodmažućih
uvjerenja
Postavi sebi
osporavajuća
pitanja, i provjeri da
li se isto osjećaš?
E – Formulisati
Racionalno Uvjerenje
Koliko je izražena
prošla emocija nakon
osporavanja od 0 do
100%?
Koliko sada vjerujem
odmažućoj misli od 0
do 100 %?
138
DNEVNIK MISLI
(psychologytools.com)
Datum
Sa kojim se mislima
uznemiravam?
Šta mislim da će se
desiti? (Ocjeni koliko
vjeruješ da će se to
desiti od 0 do 100%)
Emocije i Reakcije -
Šta osjećam i kako
se ponašam? (Ocjeni
intenzitet od 0 do
100%)
Koji su tu dokazi
protiv mog
vjerovanja? Da li
nešto mogu uraditi ili
sebi reći da se
opustim...
Na koji način si se
smirio? Tablete, ili
neko ponašanje ili si
sebi nešto govorio?
Kako se sada
osjećaš? (Ocjeni
intenzitet od 0 do
100%)
139
OKP DNEVNIK
Datum/ Dan
Aktivirajuće
situacije
Aktivirajuća Situacija
(Triger)
Šta se desilo
neposredno prije što
si postala svjesna
opsesivne misli ili
kompulzije?
Opsesivna misao
Intruzivna misao,
slika, poriv,
impuls ili vjerovanje
Koje greške u
mišljenju praviš (vidi
sa obrasca) ?
Emocija
Šta si osjećala?
Ocjeni intenzitet od
0 do 100%
Kompulzija ili
Ponašanje
Šta si uradila da
smanjiš napetost?
140
IZLAGANJE & PREVENCIJA REAKCIJA (EX/RP)

Izlaganje i prevencija reakcija predstavlja izlaganje

sebe situacijama koje izazivaju opsesivne misli ili prisilne
kompulzivne radnje (IZLAGANJE), i zatim namjerno
sprječavanje i odupiranje nagonu da izvršimo kompulziju
koja inače snižava anksioznost (PREVENCIJA REAKCIJA).
TRIGER OPSESIJA KOMPULZIJA

Koja situacija Koja misao, slika, Šta radim kako bi
pokreće moje poriv me smanjila napetost?
opsesije? uznemirava?
Instrukcije za izlaganje i prevenciju reakcija:

- Izloži se jednoj situaciji u kojoj osjećaš napetost;
- Odupri se kompulziji što više i toleriši neprijatnost;
- Prihvatiti misli koje imaš, i promijeniti u pomažuće;
- Navedi koliko napeto se osjećaš;
- Ako uradiš kompulzije, zaustavi se bez kritiziranja;
- Ponovo se izloži situaciji.
Opušteno 0% Potpuno opuštena, ne osjećam

nikakvu napetost
Blago 25-49 % Osjećam blagu napetost, ali imam

kontrolu
Umjereno 50-64 % Sve teže se nosim situacijom.

Mislim da moram uraditi kompulziju
Visoko 65-84 % Visoka napetost. Veoma mi je teško

podnijeti ovu napetost
Ekstremno 85-100% Imam osjećaj da je ova situacija

potpuno nepodnošljiva
141
PONAŠAJNI EKSPERIMENT
PRETPOSTAVKE
Koje su tvoje pretpostavke? Šta očekuješ da će se desiti? Kako ćeš
znati da hoće li se to ostvariti? Ocjeni koliko snažno vjeruješ da će se
ovo desiti (0-100%)
EXPERIMENT
Kakav experiment bi mogao testirati ovo predviđanje? (Gdje? Kada?)
Koje izbjegavajuće ponašanje trebam prestati raditi? Kako bi znala da
se tvoje predviđanje ostvarilo?
ISHOD
Šta se dogodilo? Da li je tvoje predviđanje bilo istinito?
UČENJE
Šta si naučila? Koliko je vjerovatno da će se tvoje predviđanje desiti u
budućnosti? Ocjeni koliko snažno se slažeš sa svojim prvobitnim
predviđanjem! (0-100%)
142
DODATNO LOGIČKO OSPORAVANJE

- Šta tačno misliš pod terminom mora?

- Šta tačno misliš pod terminom užasno?
- Šta tačno misliš pod terminom bezvrijedan?
- Šta tačno misliš pod terminom nepodnošljivo?
- Kažeš da zato što želiš da te tvoje kolege poštuju, da oni
apsolutno moraju da te poštuju. Da li je to logično?
- Kako si napravio zaključak da zato što želiš da te poštuju,
da oni apsolutno moraju da te poštuju?
- Kada bi netko drugi imao isti argument, zato što želi nešto
da to apsolutno mora dobiti – da li bi to prihvatio?
- Zbog čega je nelogično reći: "To što želim nešto, znači, da
se mora i desiti apsolutno!
- Možeš li mi, molim te, objasniti kako si ti postao
bezvrijedno ljudsko biće zato što te ne poštuju?
- Zašto mora biti baš onako kako ti želiš? Zašto ne!?
- Da li logički slijedi to što želiš da te drugi ljudi poštuju, da
apsolutno i moraju te poštovati?
- Da li logički slijedi da si bezvrijedna osoba, zbog toga što
kolege ne pokazuju poštovanje prema tebi?
- Šta je pogrešno sa izjavom da si ti potpuno bezvrijedno
ljudsko biće?
- Šta je pogrešno sa izjavom da apsolutno ne možeš
podnijeti datu situaciju?
- Kako si došao do logičkog zaključka da nećeš moći
podnijeti situaciju, ako ne bude tačno onako kako ti želiš?
- Možda ti se ne sviđa ponašanje drugih ljudi, ali da li to
znači da apsolutno ne možeš podnijeti njihovo ponašanje?
143
DODATNO EMPIRIJSKO OSPORAVANJE

- Već godinama zahtijevaš da te oni poštuju. Da li je taj

zahtjev promijenilo njihovo ponašanje?
- Znači, oni su pokazali nepoštovanje prema tebi, iako ti
zahtijevaš da te moraju poštovati?
- Koje su realne činjenice da tvoje kolege te moraju
poštovati?
- Gdje je dokaz da si bezvrijedan društvu, svemiru ili bilo
kome drugom jer te kolege ne poštuju?
- Ako su kolege pokazale nepoštovanje prema tebi, i ti si
dalje ovde, živ! Da li si ti to ipak podnio?
- Šta je ono šta ti dobro radiš na poslu ili životu, iako
pokazuju nepoštovanje prema tebi?
- Ako te ove osobe ne poštuju, da li ti možda vrijediš za neke
druge osobe?
- Šta je najgore što ti se desilo u životu? Dakle, preživio si tu
situaciju. Kakva je ta situacija u usporedbi sa ovom?
- Recimo da smo naučnici. Šta činjenice govore?
- Šta bi se dobro moglo desiti, iako pokazuju nepoštovanje
prema tebi?
- Da li se ti možeš usmjeriti na neke druge vrijednosti u
životu, iako ne pokazuju poštovanje prema tebi?
- Na koji način će tvoj svijet biti potpuno uništen, ako oni ne
pokažu poštovanje prema tebi?
- Gdje piše da tvoje kolege tebe moraju poštovati?
- Gdje je dokaz da ti moraš imati poštovanje svojih kolege, u
suprotnom ti si bezvrijedno ljudsko biće.
- Da ti tvoje dijete, roditelj, partner ili prijatelj dođe sa ovim
odmažućim uvjerenjem, šta bi mu rekao?
- Šta je najgore, najbolje i najrealnije da će se desiti?
- Ako se to zaista desi, šta možeš uraditi u svakoj situaciji?
144
DODATNO FUNKCIONALNO OSPORAVANJE

- Na koji način ti je pomoglo tvoje odmažuće uvjerenje, da

dobiješ ono što želiš?
- Na koji način odmoglo?
- Kada sebe obezvređuješ, kako ti to pomaže da postigneš
svoje životne ciljeve?
- Na koji način ti odmaže?
- Znači smatraš da je situacija apsolutno užasna, na koji
način ti ta misao pomaže u toj situaciji?
- Na koji način ti odmaže?
- Moram dobiti ono što želim! Gdje te ta misao vodi?
- Da li ti pomaže držati uvjerenje: Mora biti tačno onako
kako ja želim i kako sam ja zamislio ?
- Kada razmišljaš na taj način, kako se osjećaš? Da li ti
pomaže ta odmažuća blokirajuća emocija?
- Da li te ta misao motiviše da se pokreneš?
- Da li te ta misao motiviše da radiš na svojim ciljevima?
- Šta se dešava u tvom tijelu kada razmišljaš na taj način?
- Šta se dešava u tvom životu, i koje su posljedice od kako
razmišljaš na taj način?
- Kome ćeš vjerovati, svom mozgu koji ti govori da je bilo
nepodnošljivo i užasno, ili svom stvarnom iskustvu?
- Da li možeš navesti sve negativne posljedice vjerovanja u
ovo uvjerenje?
- Da li možeš navesti sve pozitivne posljedice vjerovanja u
ovo uvjerenje?
- Da li te ovo odmažuće uvjerenje približava ili udaljava od
tvog emocionalnog, praktičnog i generalnog cilja?
- Kakve su dugoročne i kratkoročne posljedice ako nastaviš
da razmišljaš na ovaj način i snažno nastaviš držati ovo
odmažuće uvjerenje?
145
TABELA EMOCIJA
(Dryden, 2010)
MISAONE POSLJEDICE PONAŠAJNE POSLJEDICE

-Podcjenjujemo negativne -Fizičko povlačenje ili bježanje iz
posljedice trenutne situacije; situacije;
ANKSIOZNOST
-Podcjenujemo sopstvene -Mentalno povlačenje ili bježanje

sposobnosti kopinga sa situacijom; od situacije;
-Stvaramo u mislima još gori -Sklonost praznovjernom
scenarij od prvobitne situacije; ponašanju;
-Imamo brojne nepotrebne - Umrtvljivanje osjećanja (Droga,
odmažuće misli koje nemaju veze sa Alkohol, Tablete);
konkretnom situacijom u kojoj se -Panično traženje pomoći.
nalazimo.
-Situaciju posmatramo realno; -Suočavanje sa potencijalnom
NEZADOVOLJSTVO
-Realno procjenjujemo svoje opasnošću;

sposobnosti; -Konstruktivno traganje za
-Ne preuveličavamo i dodatno riješenjem.
pogoršavamo situaciju;
-Misli su nam usmjerene na
rješavanje problema.
-Uviđanje samo negativnih aspekata -Povlačenje u sebe;

DEPRESIVNOST
gubitka ili poraza; -Izbjegavanje socijalnih kontakata;

-Izražen osjećaj bespomoćnosti; -Sklonost samodestruktivnom
-Vjerovanje u ličnu neadekvatnost; ponašanju.
-Čvrsto vjerovanje da je situacija
užasna i nepodnošljiva.
-Uviđanje pozitivnih i negativnih -Razgovor sa bliskom osobom u

aspekata situacije; vezi uzroka boli;
-Razmišljamo o stvarima koje -Nastavljanje sa svakodnevnim
možemo promijeniti; aktivnostima, iako se ne osjećamo
TUGA
-Bezuslovno prihvatanje sebe; potpuno ugodno.

-Vjerovanje da je situacija loša i
teško podnošljiva, i fokusiranje na
oporavak.
146

-Često precjenjujemo zloćudnu -Fizički napadamo druge ljude ili
namjeru drugih ljudi; uništavamo imovinu;
-Tražimo najgore u ljudima; -Verbalno napadamo druge ljude;
BIJES
-Smišljanje osvete; -Koristimo pasivno-agresivno

-Nemogućnost uviđanja perspektive ponašanje;
druge osobe. -Prenosimo mržnju i bijes na druge
ljude u našoj okolini.
-Posmatramo situaciju realno i -Asertivno se ponašamo prema sebi

intenzitet nepravde; i drugima;
ZDRAVA LJUTNJA
-Ne smatramo svaku osobu ličnim -Tražimo ono što želimo, umjesto
neprijateljem; da zahtijevamo.
-Ne smatramo sebe potpuno
upravu, niti druge ljude potpuno
ukrivu;
-Posmatramo situaciju iz
perspektive druge osobe;
-Ne težimo osveti.
-Vjerovanje da smo uradili -Bježimo od boli na destruktivne

neoprostiv čin; načine;
-Potpuno prihvatanje odgovornosti, -Molimo i preklinjemo oprost od
KRIVICA
bez obzira na druge faktore; druge osobe;

-Ne stavljanje ponašanja u -Postavljamo nerealne zahtjeve
cjelokupni kontekst; sebi;
-Vjerovanje da ćemo biti žestoko -Fizički se kažnjavamo ili
kažnjeni. depriviramo od nečega;
-Pravimo razliku između ličnosti i -Prihvatamo bol na pomažući način;

ponašanja; -Tražimo, ali ne preklinjemo za
ZDRAVO KAJANJE
-Pravimo razliku između prihvatanja oprost druge osobe;

i prepuštanja; -Pokušavamo ispraviti grešku do
-Prihvatamo odgovornost u skladu određene mjere;
sa situacijom i okolnostima; -Ne tražimo izgovore za svoje
-Stavljamo ponašanja u cjelokupni ponašanje.
kontekst;
-Ne smatramo da ćemo biti
kažnjeni.
147

-Precjenjujemo sramnost samog -Bježimo od drugih ljudi;
čina; -Napadamo druge ljude koji nas
-Precjenjujemo vjerovatnoću da će optužuju;
SRAMOTA
drugi ljudi primijetiti ili da su -Pretjerano se branimo;

posebno zaintresovani; -Odbijamo podršku drugih ljudi.
-Precjenjujemo kako će drugi ljudi
reagovati;
-Precjenjujemo koliko dugo će
trajati neodobravanje drugih ljudi.
-Bezuslovno i saosjećajno -Aktivno učestvujemo o socijalnim

prihvatamo sebe kao pogrešivo aktivnostima;
ljudsko biće; -Prihvatamo odgovornost za naše
NEPRIJATNOST
-Realno procjenjujemo koliko su ponašanje;

drugi ljudi zaista zaintresovani za -Nemamo potrebu da se posebno
naš život; objašnjavamo;
-Prihvatamo da ne moramo imati -Prihvatamo podršku drugih ljudi.
odobravanje drugih ljudi;
-Realno procjenjujemo koliko će
neodobravanje trajati.
-Precjenjujemo zloćudnost -Potpuno zatvaramo komunikaciju

ponašanja od strane druge osobe; sa drugom osobom;
POVRIJEĐENOST
-Drugi ljudi se posmatraju kao -Kritiziramo druge osobe, bez

potpuno nemarni i zli; jasnog definisanja šta je izvor
-Skloni ruminiranju, stalnom povrijeđenosti;
razmišljanju o samom činu; -Durimo se i tražimo od druge
-Smatramo da drugi ljudi moraju osobe da čita naše misli.
napraviti prvi korak, kako bi se
situacija popravila.
-Realno procjenjujemo ponašanje -Otvoreno komuniciramo sa drugim

druge osobe; ljudima;
PRIHVATANJE
-Pravi se razlika između ponašanja -Jasno definišemo uzrok naše boli;

osobe i same ličnosti; -Zajedno sa drugom osobom,
-Ne razmišljamo stalno o prošlosti i radimo na popravljanju odnosa.
samom činu;
-Spremna je napraviti prvi korak ka
popravljanju odnosa.
148

-Vidimo problem u svemu, iako -Stalno tražimo potvrdu od
realno ne postoje osnove; partnera da smo voljeni;
-Smatramo da je prekid veze -Paranoično nadziremo ponašanje
samo pitanje vremena; partnera;
BLOKIRAJUĆA
-Vizualno zamišljamo prevaru -Stalno tražimo dokaz da nas

LJUBOMORA
partnera; partner vara;

-U svakodnevnoj komunikaciji sa -Postavljamo restrikcije, zahtjeve i
partnerom o drugim ljudima, ultimatume partneru;
stalno tražimo trigere za -Pravimo zamke i testove partneru
ljubomoru; kako bi dokazao svoju ljubav;
-Smatramo da partner apsolutno -Sklonimo smo osveti ako mislimo
ne smije smatrati druge osobe da nas partner vara.
privlačnim jer to znači da će nas
napustiti.
-Ne tražimo problem, tamo gdje -Dozvoljavaju partneru da izrazi
LJUBOMORA
ga realno nema; -Ne osjećamo se ljubav na svoj način, bez stalnog

POMAŽUĆA
ugroženim ako partner priča o traženja potvrde;

drugim ljudima; -Ne zamišljamo -Vjeruju partneru i ne ograničavaju
partnera sa drugim osobama; njegovo ponašanje;
-Prihvatamo da partner može -Dozvoljavaju partneru da
smatrati druge osobe privlačnim; komunicira drugim ljudima.
-Umanjujemo vrijednost objekta -Verbalno napadamo osobu koja
kojeg želimo i podcjenjujemo posjeduje objekt zavisti;
drugu osobu; -Spremni smo ukrasti objekt zavisti
ODMAŽUĆA
-Pokušavamo sebe uvjeriti da ne kako bismo ga posjedovali i/ili kako

ZAVIST
želimo dati objekt zavisti; druga osoba ne bi imala pristup

-Opsesivno razmišljamo kako doći datom objektu;
do objekta zavisti, bez obzira da li -Spremni smo uništiti ili pokvariti
nam je nužno neophodan; objekt na neki način kako druga
-Razmišljamo kako preoteti osoba ga ne bi posjedovala.
objekt zavisti od druge osobe.
-Iskreno sebi priznajemo šta -Težimo da dođemo do željenog
zapravo želimo; -Ne pokušavamo objekta ili cilja na pravi i legalan
sebe uvjeriti da ne želimo dati način, ako to zaista želimo;
objekt; -Spremni smo uložiti vrijeme i trud,
POMAŽUĆA
ZAVIST
-Razmišljamo kako doći do a ne tražiti skraćenice.

objekta na legalan način, ako nam
je zaista potreban i iskreno to
želimo; -Prihvatamo da druga
osoba posjeduje dati objekt, bez
potrebe obezvređivanja druge
osobe ili samog objekta.
149
BIOGRAFIJA
Ensad Miljković, magistar psihologije, i akreditovani

kognitivno-bihejvioralni terapeut, od strane Bosansko-
hercegovačkog udruženja za kognitivno-bihejvioralnu
terapiju (BHUKBT) i Evropska asocijacija za bihejvioralne i
kognitivne terapije (EABCT) i član Udruženja za
Kontekstualnu bihejvioralnu nauku (ACBS).
Pored osnovnih master studija psihologije uspješno je

završio dodatnu četverogodišnju specijalizaciju u Centru za
kognitivnu terapiju pod supervizijama Dr Igor Krnetića i Dr
Zorice Marić. Dodatno obrazovanje stiče na Albert Ellis
Institutu u New Yorku. U sklopu Instituta uspješno završava
primarni nivo tokom 2014 godine, zatim napredni nivo
tokom 2016 godine, i konačno 2017 godine stiče najviše
zvanje u sklopu Instituta – pridruženi saradnik i
internacionalni supervizor za Racionalno Emotivno
Kognitivno Bihejvioralnu Terapiju. Tokom edukacija u sklopu
Instituta usvajao je znanje od najprestižnijih REBT
stručnjaka: R. DiGiuseppe, K. Doyle, S. Johnson, J. McMahon
i mnogih drugih. Trenutno radi kao eksterni RE&KBT
Supervizor u REBT i KBT Centrima & Institutima.
Dodatne radionice u vezi depresivnosti je pohađao

također na Beck Institutu (US, Philadelphia, Pennsylvania) sa
predavačima Judith Beck i Aaron Beck. U sklopu Praxis
Centra (US, Tampa, Florida) uspješno završava ACT Boot
Camp, gdje je imao priliku učiti od S.Hayes i
K.Wilsona. Dodatne vještine iz oblasti kogntivno
bihejvioralnog koučinga stiče u City CBT Coaching College sa
sjedištem u Londonu. Tokom studija imao je priliku učiti od
eminentnih britanskih stručnjaka W. Dryden, R. Willson, J.
Passmore.
150
Učestovao je brojnim volonterskim projektima.

Tokom određenog perioda nudio je besplatno psihološko
savjetovanje za studente u Sarajevu i Banjoj Luci; U
sklopu Kladuškog omladinskog centra (KLOC) nudio
besplatnu psihološku pomoć za mlade osobe; Radio
besplatno individualnu i grupnu psihoterapiju sa osobama
oboljelim od karcinoma u sklopu Udruženja “Sutra je novi
dan” u Velikoj Kladuši.
Primarno istraživačko znanje stečeno kroz brojne

nezavisne istraživačke radove. Dodatno statističko i
metodološko znanje stečeno u Prism Research and
Consulting u Sarajevu. Prvo kao pomoćni istraživač, a zatim
kao samostalni istraživač. Tijekom ovog perioda radio na
brojnim projektima sponzorisanim od strane UN, UNICEF,
USAID etc. Trenutno radi za UN, u sklopu agencije IOM.
Trenutno se bavi uslugama savjetovanja,

psihoterapije, koučinga, edukacija, istraživanja i supervizija
iz oblasti Racionalno Emotivno Kogntivno Bihejvioralne
Terapije (RE&KBT) i traži svoje mjesto pod zvijezdama...
KONTAKT
Dragi pažljivi čitatelju i novi prijatelju, nadam se da smo se

bolje upoznali nakon ove knjige. Ako želiš da nastavimo
suradnju u obliku online RE&KBT supervizija ili psihoterapije, ili
možda imaš neko pitanje, primjedbu ili komentar možeš
saznati više o meni ili me kontaktirati na sljedeći način:
Ensad Miljković, Magistar Psihologije

RE&KBT Psihoterapeut & Trener & Supervizor
mob: +387 61 460 518
email: ensad@elis.ba
web: www.elis.ba
151
152
LITERATURA
DiGiuseppe, R. A., Doyle, K. A., Dryden, W. and Backx, W.

(2014). A Practitioner’s Guide to Rational-emotive
Behavior Therapy. New York: Oxford University Press.
Dryden, W. (2000). Overcoming procrastination. London:

Sheldon.
Dryden. W. (2006). First Steps in REBT. New York: Albert

Ellis Institute
Dryden, W. (2010). Strange but rational. Ross-on-Wye:

PCCS Books.
Dryden, W., & Neenan, M. (2012). Learning from mistakes in

rational emotive behaviour therapy. London:
Routledge.
Gilbert, P. (2009). Compassionate mind: A new approach to

lifes challenges. London: Robinson.
Yalom, I. (1980). Existential psychotherapy. New York: Basic

Books.
153
154
“When I was younger and training to become a

therapist, trying to help people who were very
distressed, I used to say to my supervisor that
my patients would be so much better off having
somebody with far more experience than I had.
To some extent, that was clearly true.
However, my supervisor, who was a wise and
gentle older lady, pointed out that this was the
essence of life. We can live life in the ‘if only’
lane or make the best of it and appreciate
where we are right now. So the question for me
was not ‘How can I have 20 years’ experience
on Day 1?’ because that wasn’t possible.
Everyone has to walk exactly the same road as
I was walking, from being inexperienced to
experienced. There is no other way. Rather the
question she wanted me to ask myself was
‘How can I be the best young, inexperienced
therapist I can be, given my limitations?’
Because that was all there was for these
individuals – there was no one else. It was a
harsh lesson in some ways but it helped me
confront the reality of my limitations: I could
only be what I could be.”
Paul Gilbert – The Compassionate Mind
155

Prvi ABC Mladog Psihoterapeuta - Ensad Miljković

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prvi ABC Mladog Psihoterapeuta - Ensad Miljković

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRVI ABC MLADOG

POGLAVLJE I UVOD ..................................................................................................... 9

POGLAVLJE II TRAŽENJE A ........................................................................................ 23

POGLAVLJE III TRAŽENJE C ........................................................................................ 31

POGLAVLJE IV META PROBLEM ................................................................................ 43

POGLAVLJE V POSTAVLJANJE CILJEVA ..................................................................... 49

POGLAVLJE VI SUMIRANJE & B – C VEZA ................................................................ 55

POGLAVLJE VII TRAŽENJE B ...................................................................................... 61

POGLAVLJE VIII OSPORAVANJE B ............................................................................. 71

POGLAVLJE IX FORMIRANJE UVJERENJA .................................................................. 89

POGLAVLJE X ZADAĆA & ZAKLJUČAK ....................................................................... 97

POGLAVLJE XI PRILOZI ............................................................................................ 103

BIOGRAFIJA ............................................................................................................. 150

model je jedan od najznačajnijih

Iako je REBT i ABC model univerzalan, svaki REBT

Pored ABC modela, čitatelj može pronaći u prilozima

Dragi pažljivi čitatelju ili slučajni prolazniče. Znam da

Ensad Miljković RE&KBT SUPERVIZOR

je osnovan od strane ekscentričnog,

Ubrzo je počeo razvijati svoj model, što će vremenom

Inspiraciju za REBT Ellis je pronašao u antičkoj

Psihološka fleksibilnost i zamjena preferencija

Ljudi imaju urođenu tendenciju da povremeno misle

REBT izvan konteksta se često interpretira na pogrešan način

Ljudi nisu uznemireni događajima samim po sebi, već

U većini slučajeva emocionalne (CE) i ponašajne

Ljudi često koriste A-C jezik u svakodnevnom govoru

A Aktivirajući događaj (Triger)

EDUKANT TERAPEUT & KLIJENT

Tokom supervizijskog nivoa vježba ćete prve ABC

Kada budete u ulozi klijenta, vodite računa o vrsti

Kao edukant i supervizor prisustvovao sam brojnim grupnim

Ova faza treninga naziva se isto i lični razvoj

Pretpostavite da je osoba ispred vas pravi klijent koji

100 GREŠAKA MLADOG PSIHOTERAPEUTA

"A failure is not always a mistake, it may simply be the best

1. Predugo ispitivanje klijenta o očekivanjima REBT-a ili

22. Dozvoliti klijentu da kompulzivno priča o svojim

46. Postavljanje ciljeva koji su izvan kontrole klijenta;

66. Prilikom konstrukcije pomažućeg uvjerenja ne naglasiti

87. Ne objasniti i ne pripremiti klijenta za mogućnost

U ovom priručniku možete pronaći objašnjena za neke

A- Na kojem problemu bi želio da radimo danas?

vodno pitanje treba da bude konkretno i

U slučaju da već aktivno radite sa klijentima, pored

A- Na kojem od ovih navedenih

Ako klijent navodi više različitih problema, možemo

TAJNO ZAKOPANO BLAGO

Ponekad klijent nije spreman u početku da otkrije svoje tajno

A- Da li možeš navesti nedavni konkretan primjer?

Obavezno od klijenta tražiti da nam opiše jedan

Klijenti su skloni prelaziti sa jedne situacije na drugu.

VRAĆANJE KLIJENTA NA PRAVI PUT

Ako znate kako izgleda stara mašina za kucanje i kako pišete

REBT polazi od činjenice da nije potrebno mnogo

Ako klijent nudi previše nepotrebnih informacija,

KRITIČNI ELEMENT SITUACIJE (cA)

cA – Možeš li mi reći šta te posebno uznemirilo

Postavljanjem ovog pitanja možemo locirati kritično

KRITIČNI ELEMENT SITUACIJE (cA)

T: Možeš li mi reći šta te posebno uznemirilo u situaciji kada te

Odmažuće uvjerenje je upravo suprotno od navedene misli:

Ponekad klijent neće ponuditi kritični element

OBJEKTIVNO & SUBJEKTIVNO A