1

Nakladnik ZNACI VREMENA www.znaci-vremena.com

Izvornik Lift Him Up by Ellen G. White ISBN 0-8280-0469-2

Urednik Josip Perii Prijevod Lidija idara Lektura Miroslav Vukmani Korektura Ljiljana idara Prijelom Miroslav Vukmani Tisak TIPOMAT Zagreb 2010.

Ellen G. White

UZVISIMO ISUSA
Razlozi za svakodnevno proslavljanje Spasitelja tijekom godine

Ako nije drukije naznaeno, svi biblijski tekstovi navedeni su iz prijevoda Kranske sadanjosti Brojke na marginama knjige ukazuju na brojeve stranica izvornika

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 747257 ISBN 978-953-183-166-6

Predgovor

Gdje moemo pronai slikovitiji i privlaniji opis Bojega karaktera kakvog gledmo u Isusu Kristu, od onog koji je opisala Ellen G. White? Njezino nadahnuto pero koje je neprekidno umakala u nepresuni zdenac Boje ljubavi, prikazuje dobrotu, ljubaznost i zainteresiranost nebeske obitelji za nas. Dok itamo ove opise, nae se srce ne moe oteti pozivu da oduevljeno odgovori na Boju ljubav prema nama. Mi osjeamo potrebu da irimo poruku koja esto odjekuje sa stranica spisa Ellen G. White: Uzvisimo Isusa, ovjeka s Golgote. Uzvisimo Ga molitvom, uzvisimo Ga pjesmom. ... Uzvisimo Ga, jo vie, ovjeka s Golgote, i neka naa vijest bude: Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! (Manuscript 27, 1891.; Letter 174, 1896.) Ova zbirka slika iz pera Ellen G. White koje govore o naem ljubljenom Spasitelju i to nam On znai, obraa nam se na osobit nain. itajte s razumijevanjem ova razmiljanja za svakodnevno prouavanje, i esto ih iznova pregledavajte i pohranite ih duboko u svoje pamenje. Ellen G. White na ovim stranicama pie da je za nae ogranieno shvaanje nemogue ispravno procijeniti kolika je Boja ljubav prema svojim palim stvorenjima. Mi smo uvijek u opasnosti zaboraviti ovu veliku ljubav, jer o njoj ne razmiljamo, doputajui da nas zaokupe svjetovne stvari. Isus Krist bi trebao biti tema naih misli, Osoba nae najiskrenije privrenosti. Na bi se um trebao baviti dragocjenim karakterom naega Gospodina; trebali bismo razmiljati o bogatim obeanjima Njegove Rijei; trebali bismo razmiljati o nebeskoj slavi. (Sings of the Times, 8. prosinca 1890.) Isus je roen u skromnim jaslama da bismo mi mogli biti roeni za vjeni ivot. On je postao dijelom ljudske obitelji da bismo mi mogli postati dijelom nebeske obitelji. ivio je usred 5

praine i siromatva da bismo mi mogli ivjeti u neopisivom bogatstvu. Proveo je duge noi u molitvi da bismo mi imali priliku provoditi vjenost u Bojoj nazonosti. Bio je beskunik da bismo mi mogli ivjeti u palaama koje nam On priprema. Na dragocjeni Spasitelj umornim je korakom utro pjeane staze drevne Palestine da bismo mi mogli hodati odmornim nogama zlatnim ulicama novog Jeruzalema. Umjesto nas prihvatio je krunu od trnja da bi nam na glavu mogao staviti pobjedniku krunu. Umro je naom smru da bismo mi mogli zauvijek ivjeti velianstvenim ivotom koji je Njegov. Ovo je knjiga o Isusu Kristu. U njoj se Isusa uzdie kao boanskog Spasitelja i Otkupitelja, Izvora svih naih blagoslova, i nae jedine nade. Ona uzdie Krista da bi svaki itatelj mogao imati bliskiju i korisniju zajednicu s Njim u iskrenoj molitvi. Povjerenici Ostavtine Ellen G. White Washington, D.C., Sjedinjene Amerike Drave

O spisateljici

Ellen Gould (Harmon) White, suosnivaica Kranske adventistike crkve, spisateljica, predavaica i savjetnica, osoba je za koju adventisti sedmog dana vjeruju da je primila dar Duha prorotva, roena je u Gorhamu u dravi Maine u Sjedinjenim Amerikim Dravama, 26. studenog 1827. godine kao jedno od osmero djece Roberta i Eunice Harmon. Tijekom svoje 70-godinje aktivne slube u crkvi, pronala je vremena za opseno pisanje. Napisala je 100.000 stranica rukopisa. Ova nevjerojatna ostavtina koju je Ellen White ostavila crkvi mogla je u potpunosti zaokupiti njezin ivot da se odluila samo za pisanje. Ipak, njezina sluba u crkvi obuhvaa mnogo vie od pisanja. Njezini dnevnici svjedoe o njezinom javnom radu, putovanjima, osobnom radu, gostoljubivosti, stvaranju dobrosusjedskih odnosa, kao i o njezinoj ulozi majke i supruge. Bog ju je obilno blagoslovio u ovim aktivnostima. Njezina stremljenja i brinost, njezina zadovoljstva i radosti, njezine patnje cijeli njezin ivot bili su zbog napretka onoga to je voljela. Ellen G. White ima reputaciju najprevoenije spisateljice i najprevoenijeg autora uope u amerikoj povijesti. Primjerice, njezina knjiica Put Kristu prevedena je na vie od 150 jezika, a na hrvatskom je dosad doivjela 35 izdanja. Nakon ispunjenog ivota posveenog slubi Bogu i drugima, preminula je 16. srpnja 1915. godine s punim povjerenjem u Onoga u kojeg je vjerovala. Vie: www.whiteestate.org

Moramo nauiti uzdizati Gospodina Boga u svom srcu, u svojim razgovorima i u svim svojim postupcima. Tada e nas Isus moi nauiti kako da svoju mreu bacimo s desne strane, i da je na obalu izvuemo punu ribe. Ako u bacanju mree nemamo Kristovu pomo, sav na trud ulagan moda tjednima, mjesecima pa i godinama nee uroditi plodom. (Ellen G. White, Svjedoanstva za crkvu, sv. 1, str. 436)

Uzvisimo Isusa

Teme po mjesecima
Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Uzvisimo Isusa kao Bojeg Sina Uzvisimo Isusa kao Stvoritelja Uzvisimo Isusa kao Sina ovjejeg Uzvisimo Isusa kao Kruh ivota Uzvisimo Isusa kao boanskog Zakonodavca Uzvisimo Isusa kao Velikog Uitelja Uzvisimo Isusa kao Vrhovnog Pastira Uzvisimo Isusa kao Raspetoga Uzvisimo Isusa kao Iscjelitelja tijela i due Uzvisimo Isusa kao Glavu Crkve Uzvisimo Isusa kao svojega Zagovornika i nepogreivog Suca Uzvisimo Isusa kao Kralja koji dolazi

Prosinac 10

Uzvisimo Isusa kao Bojeg Sina

1. sijenja

15

Uzvisimo Isusa tijekom godine kao Bojeg Sina

Sve to je estito, sve to je dino, to je pravedno, to je nevino, to je ljubazno, to je na dobru glasu, i sve to je kreposno i hvale vrijedno, to neka bude sadraj vaih misli. (Filipljanima 4,8) Na ulasku smo u novu godinu. Ipak, prije nego to pozdravimo njezin dolazak, zastanimo i upitajmo se: to je u proloj godini, sa svim teretom njezinog povijesnog zapisa, prelo u vjenost? Opomena apostola dopire do svakoga od nas: Sami sebe ispitajte da li ste u vjeri! Sami sebe istraite! (2. Korinanima 13,4.5) Bog nam zabranjuje da u ovo znaajno vrijeme budemo tako zaokupljeni drugim stvarima i da nemamo vremena za ozbiljno, iskreno i samokritino ispitivanje! Ono to je manje vano ostavimo otraga, a u prvi plan stavimo ono to je za nas od vjenog znaaja. Nitko od nas ne moe svojom vlastitom snagom predstaviti karakter Isusa Krista; ali ako Isus ivi u naem srcu, duh koji boravi u Njemu bit e otkriven u nama, i sve nae potrebe bit e zadovoljene. Tko e u poetku ove nove godine traiti novo i istinsko iskustvo u Bojim stvarima? Ispravite nepravdu koju ste nanijeli najvie to moete. Priznajte svoje pogreke i grijehe jedni drugima. Odbacite svu gorinu, bijes i zlobu; a strpljivost, podnoenje, ljubaznost i ljubav neka postanu dijelom vaeg bia. I tada e sve to je estito, ljubazno i na dobru glasu postati vae iskustvo. Kakav rod smo donosili u godini koja je prola? Kakav je bio na utjecaj na druge? Koga smo doveli u Kristov tor? Oi 11

svijeta uprte su u nas. Jesmo li iva Kristova poslanica koju poznaju i itaju svi ljudi? Slijedimo li primjer Isusa u samoodricanju, blagosti, poniznosti, strpljivosti, noenju kria i pobonosti? Hoe li ovaj svijet biti prisiljen priznati da smo Kristove sluge? Ne bismo u novoj godini trebali teiti ispraviti pogreke iz prolosti? Zar ne dolikuje nama kao pojedincima da gajimo Kristovu milost, da budemo blaga i ponizna srca, da budemo vrsti, nepokolebljivi i utemeljeni u istini; jer samo tako moemo napredovati u svetosti i biti dostojni naslijea svetih u svjetlu. Otponimo ovu godinu s potpunim odricanjem sebe, molimo se za jasno razluivanje kako bismo mogli razumjeti zahtjeve naega Spasitelja te da uvijek i na svakome mjestu moemo biti svjedoci za Krista. (Signs of the Times, 4. sijenja 1883.) Uzvisite Isusa, vi koji pouavate narod. Uzvisite Ga u opomenama, u propovijedima, u pjesmama, u molitvi. Svi vai napori neka budu usmjereni na ukazivanje na Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta duama koje su smetene, zbunjene i izgubljene. Pozovite ih da vide i ive. (Review and Herald, 12. travnja, 1892.)

16

2. sijenja

Prapostojanje Bojeg Sina

A sada, Oe, proslavi ti mene kod sebe samog slavom koju imadoh kod tebe prije nego postade svijet. (Ivan 17,5) Dok Boja rije govori o Isusu Kristu kao ovjeku dok je bio na Zemlji, ona izriito govori i o Njegovom prapostojanju. Rije je postojala kao Boansko Bie, ak i kao vjeni Boji Sin u jedinstvu i jednakosti sa svojim Ocem. Od vjenosti On je bio Posrednik saveza, Onaj u kome e svi narodi na Zemlji, idovi i pogani ako Ga prihvate biti blagoslovljeni. I Rije bijae kod Boga i Rije bijae Bog. (Ivan 1,1) Prije nego to su ljudi ili aneli bili stvoreni, Rije je bila kod Boga i bila je Bog. 12

Svijet je po Njemu stvoren, i nita to je postalo nije bez njega postalo (redak 3). Ako je Krist sve stvorio, onda je On postojao prije svega. Rijei koje o ovome govore toliko su jasne da nitko ne mora ostati u nedoumici. Krist je u bti Bog u najviem smislu. On je bio s Bogom od vjenosti, Bog nad svima, blagoslovljen zauvijek. Gospodin Isus Krist, boanski Boji Sin, postojao je od vjenosti kao posebna Osoba, jedno s Ocem. On je bio nenadmaiva slava Neba. On je bio Zapovjednik nebeske inteligencije, aneli su Mu iskazivali tovanje klanjanjem, i to je bilo Njegovo pravo. Ovo nije bilo otimanje od Boga. Jahve me stvori kao poelo svoga djela, objavljuje Rije, kao najraniji od svojih ina, u pradoba; oblikovana sam jo od vjenosti, od iskona, prije nastanka zemlje. Rodih se kad jo nije bilo pradubina, dok nije bilo izvora obilnih voda. Rodih se prije nego su utemeljene gore, prije breuljaka. Kad jo ne bijae nainio zemlje, ni poljana, ni poetka zemaljskom prahu; kad je stvarao nebesa, bila sam nazona, kad je povlaio krug na licu bezdana. (Izreke 8,22-27) Jasna svjetlost i slava nalaze se u istini da je Krist bio jedno s Ocem prije nego to je postavljen temelj svijeta. Ta svjetlost sja na tamnome mjestu i ini ga osvijetljenim boanskom izvornom slavom. Ova istina, dok se nalazi u svjetlu, sama po sebi beskonano tajanstvena, objanjava druge tajanstvene i inae neobjanjive istine, nedostine i nerazumljive. Narod to je boravio u tmini vidje svjetlo veliko; onima koji prebivaju u tamnom predjelu smrti zasja svjetlo. (Matej 4,16) Ovdje su Kristovo prapostojanje i Njegov cilj da doe na na svijet predstavljeni kao ive zrake svjetlosti koje svijetle s vjenoga prijestolja. (Selected Messages, knjiga 1, str. 247, 248) Krist kae: Neka moja slava zasja ispred Tebe slava koju imadoh kod Tebe prije negoli je bilo svijeta. (Signs of the Times, 10. svibnja 1899.)

13

17

3. sijenja

Samopostojanje Bojeg Sina

Isus im odvrati: Zaista, zaista, kaem vam, prije nego je Abraham bio, Ja Jesam. (Ivan 8,58) Abraham, otac va, treptio je od radosti u elji da vidi moj Dan. Vidio ga je i obradovao se. Tada mu rekoe idovi: Nije ti ni pedeset godina, a vidio si Abrahama! Isus im odvrati: Zaista, zaista, kaem vam, prije nego je Abraham bio, Ja Jesam. (Ivan 8,56-58) Krist ovdje ukazuje idovima da, iako su mogli izraunati kako je mlai od pedeset godina, Njegov boanski ivot se ne moe izraunati ljudskim raunanjem. Kristovo postojanje prije Njegovog utjelovljenja nije mjerljivo brojkama. (Signs of the Times, 3. svibnja 1899.) Prije nego je Abraham bio, Ja Jesam. Krist je prapostojei, samopostojei Sin Boji. Poruka koju je On dao Mojsiju za Izraelce bila je: Ovako kai Izraelcima: Ja Jesam posla me k vama. (Izlazak 3,14) Prorok Mihej objavio je o Kristu: A ti, Betleheme Efrato, najmanji meu kneevstvima Judinim, iz tebe e mi izai onaj koji e vladati Izraelom; njegov je iskon od davnina, od vjenih vremena. (Mihej 5,1) Preko Salomona Krist je objavio: Jahve me stvori kao poelo svoga djela, kao najraniji od svojih ina, u pradoba. Kad je postavljao moru njegove granice, da mu se vode ne preliju preko obala, kad je polagao temelje zemlji, bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan. (Izreke 8,22.29.30) Govorei o svojem prapostojanju, Krist vodi um u vrijeme beskonanosti. On nas uvjerava kako nikad nije postojalo vrijeme a da nije bio u bliskom zajednitvu s vjenim Bogom. On, iji su glas idovi tada sluali, bio je jedno s Vjenim Bogom. Krist je govorio s tihim dostojanstvom, sa sigurnou i moi koja je osuivala knjievnike i farizeje. Oni su osjeali snagu poruke poslane s Neba. Bog je kucao na vrata njihova srca, molei ih da ue. (Signs of the Times, 29. kolovoza 1900.) On je bio jednak Bogu, beskonaan i svemogu. On je vjean, samopostojei Sin. (Manuscript 101, 1897.) 14

U Kristu je iskonski, nepozajmljeni, nesteeni ivot. Tko ima Sina, ima ivot. (1. Ivanova 5,12) Kristovo Boanstvo je pouzdano obeanje vjenog ivota vjerniku. Tko vjeruje u mene, rekao je Isus, ako i umre, ivjet e. Tko god ivi i vjeruje u me, sigurno nee nigda umrijeti. ... Krist ovdje unaprijed gleda u vrijeme svojega drugog dolaska. (Isusov ivot, str. 435)

4. sijenja

18

Jednak s Ocem
Teite meu sobom za onim za im treba da teite u Kristu Isusu! On, boanske naravi, nije se ljubomorno drao svoje jednakosti s Bogom. (Filipljanima 2,5.6) Lucifer je na Nebu, prije svoje pobune, bio otmjeni i uzvieni aneo, prvi u asti do Bojeg dragog Sina. Njegovo je lice, poput lica drugih anela, bilo blago i izraavalo sreu. elo mu je bilo visoko i iroko, to je pokazivalo snaan intelekt. Njegov stas bio je savren, a dranje plemenito i velianstveno. Poseban snop svjetlosti osvjetljavao mu je lice i sjao oko njega jae i ljepe nego oko drugih anela. Ipak Krist, Boji dragi Sin, imao je nadmonost nad svom aneoskom vojskom. On je bio jedno s Ocem prije nego to su stvoreni aneli. Lucifer je bio zavidan Kristu i postupno je preuzeo zapovjednitvo koje je pripadalo samo Kristu. Veliki Stvoritelj okupio je nebesku vojsku kako bi u nazonosti svih anela dodijelio posebnu ast svojemu Sinu. Sin je bio postavljen na prijestolje s Ocem, i mnotvo nebeskih svetih anela okupilo se oko njih. Otac je tada obznanio da je On dodijelio Kristu, svojemu Sinu, da bude jednak Njemu; to znai: gdje god je prisutan Njegov Sin, kao da je prisutan i On sm. Rije Sina treba posluati jednako kao rije Oca. Svojemu Sinu dao je ovlasti da zapovijeda nebeskom vojskom. Njegov Sin je radio zajedno s Njime kod stvaranja Zemlje i svih ivih stvorenja koja e postojati na njoj. Njegov Sin e iznositi Njegovu volju i ciljeve, ali nee nita initi sm od sebe. Oeva volja bit e ispunjena u Njemu. 15

Lucifer je bio zavidan i ljubomoran na Isusa Krista. Ipak, kad su se svi aneli poklonili Isusu da priznaju Njegovu nadmo, visoki autoritet i zakonito pravo, i on se poklonio s njima, ali mu je srce bilo ispunjeno mrnjom i zaviu. Aneli koji su bili odani Bogu, istinski su teili privesti ovog monog pobunjenog anela volji njegovog Stvoritelja. Opravdavali su Boji in dodjele posebne asti Kristu, i energinim rasuivanjem nastojali uvjeriti Lucifera da nije imao nita manju ast i prije nego to je Otac objavio dodjelu asti svojemu Sinu. Bilo im je jasno da je Krist Boji Sin koji je bio prije no to su stvoreni aneli, da je uvijek stajao zdesna Bogu, da Njegova blaga i mila vlast nikad nije bila upitna, da nikad nije izdavao naredbe i da Mu je nebeska vojska s radou sluila. Poziv Boga Oca da aneli budu nazoni dodjeli posebne asti Kristu nije nita umanjio ast koju je Lucifer dosad imao. Aneli su plakali. Puni zabrinutosti traili su naina da ga odvrate od njegove zle namjere i da se pokori svojemu Stvoritelju, jer je do sada vladao mir i sklad. Lucifer je odbio posluati. (The Story of Redemption, str. 1316)

19

5. sijenja

Otpadnitvo na Nebu
Gdje si bio kad zemlju utemeljih? Tko joj postavi kamen ugaoni dok su klicale zvijezde jutarnje i Boji uzvikivali dvorjani? (Job 38,4-7) Mnogi Luciferovi simpatizeri su se vratili, obratili se savjetu odanih anela i pokajali se za svoje nezadovoljstvo, i Bog Otac sa svojim dragim Sinom ih je opet s povjerenjem primio. Veliki pobunjenik je tada izjavio kako je upoznat s Bojim zakonom, i kad bi se ropski pokorio poslunosti, bila bi mu oduzeta njegova ast. Vie mu ne bi bila povjerena uzviena uloga. Rekao je kako su on i njegovi pristae otili predaleko da bi se vratili te kako e se hrabro suoiti s posljedicama i nikad se nee klanjati i ropski tovati Bojeg Sina. Bog im ionako nikada nee oprostiti te sada moraju braniti svoju slobodu i silom stei poloaj i ovlasti koje im dragovoljno nisu bile dane. 16

Odani aneli su urno otili Bojem Sinu i upoznali Ga s onim to se dogaa meu anelima. Nali su Boga Oca kako se savjetuje sa svojim ljubljenim Sinom oko pronalaenja naina na koji bi, za dobro anela koji su odani, oduzeli vlast Sotoni i zauvijek ga svrgnuli. Veliki Bog mogao je u jednom trenutku zbaciti ovog lukavog zavodnika s Neba, ali to nije bila Njegova namjera. On je pobunjenicima dao priliku da odmjere svoje snage i mo s Njegovim Sinom i odanim anelima. U ovoj borbi svaki aneo je trebao odabrati stranu na kojoj e biti, i to svima pokazati. Nije bilo sigurno patiti s onima koji su se ujedinili sa Sotonom i nastaviti s osvajanjem Neba. Oni su trebali nauiti pouku o naravi pobune protiv Bojeg nepromjenjivog Zakona, jer ta pobuna je neizljeiva. Onda je nastao rat na Nebu. Boji Sin, Vladar Neba, i Njegovi odani aneli sudjelovali su u sukobu protiv lukavog odmetnika i onih koji su se ujedinili s njim. Boji Sin i odani aneli su pobijedili, i Sotona i njegovi pristae zbaeni su s Neba. Sva nebeska vojska priznala je i oboavala Boga pravde. Nijedna mrlja pobune nije ostala na Nebu. Opet je zavladao mir i sklad kao i prije. Bog Otac se savjetovao sa svojim Sinom o tome da stvore ovjeka koji bi nastanio Zemlju. (The Story of Redemption, str. 1619) Sotonina pobuna trebala je biti pouka svemiru u buduim vjekovima, trajno svjedoanstvo o naravi grijeha i njegovim stranim posljedicama. Rezultat Sotonine vladavine i njezin utjecaj na ljude i anele pokazuju kakve su posljedice odbacivanja boanskog autoriteta. Ona e svjedoiti da je dobrobit svih stvorenih bia povezana s Njegovom vladavinom. (Patrijarsi i proroci, str. 24)

17

20

6. sijenja

Adam i Eva su oboavali Isusa

Tada Jahve, Bog, uini te iz zemlje nikoe svakovrsna stabla. (Postanak 2,9) U sredini edenskog vrta, u blizini drveta ivota, stajalo je drvo spoznaje dobra i zla. To drvo je Bog stvorio da bude pokazatelj ovjekove poslunosti, vjere i ljubavi prema Njemu. S ovog drveta rekao je Gospodin naim prvim praroditeljima nemojte jesti, nemojte ga ni dirati, inae ete umrijeti. Kad su Adam i Eva nastanjeni u prekrasan vrt, imali su sve to su mogli poeljeti i to im je bilo potrebno za sreu. Ali Bog je u svojoj premudrosti odluio provjeriti njihovu odanost prije nego to ih prepusti vjenoj sigurnosti. Oni su imali Njegovu naklonost, i On je razgovarao s Njima i oni s Njim. Ipak, Bog nije preselio zlo izvan njihovog dosega. Sotoni je bilo doputeno da ih kua. Ako se odupru kunji, bit e u neprekidnoj milosti Boga i nebeskih anela. Na nebeskom savjetu je odlueno da aneli posjeuju Eden i upozoravaju Adama da je u opasnosti od neprijatelja. Dva anela su se urila na svom putu naim praroditeljima. Oni su objasnili Adamu i Evi da ih Bog ne eli prisiliti na poslunost i da stoga nije uklonio mogunost da se suprotstave Njegovoj volji; oni su moralna bia i imaju slobodu posluati ili ne posluati. Oni su im rekli da Sotona ima namjeru da im naudi, i kako se trebaju uvati jer e vjerojatno doi u dodir s palim neprijateljem. Ali on im ne moe nauditi sve dokle su posluni Bojoj naredbi. Ako bude potrebno, svi aneli s Neba doi e im u pomo kako im Sotona ni na koji nain ne bi mogao nauditi. Aneli su ih obvezali da pomnjivo slijede upute koje im je Bog dao o stablu spoznaje, jer su sigurni samo u savrenoj poslunosti, i ovaj otpali neprijatelj ih nee moi zavesti. Bog ne doputa Sotoni da sveti par bude pod stalnom kunjom. On ih moe kuati samo kod drveta spoznaje dobra i zla. Adam i Eva su uvjeravali anele kako nemaju namjeru nikad prekriti izrazitu Boju zapovijed, jer je njihov najvei 18

uitak initi Njegovu volju. Adam i Eva su se s anelima ujedinili u svetom pjevanju skladne glazbe, i dok se njihova pjesma orila iz divnog Edena, Sotona je uo zvuk njihovog slonog i radosnog oboavanja Oca i Sina. Kad je to uo, poveala se njegova zavist, mrnja i podmuklost, i svojim je sljedbenicima iznio spremnost da Adama i Evu potakne na neposlunost kako bi izazvao Boji gnjev na njih i promijenio njihovu pjesmu hvale u mrnju i psovanje Stvoritelja. (The Story of Redemption, str. 2431)

7. sijenja

21

Sloboda izbora
Kao to je zmija zavela Evu svojim lukavstvom. (2. Korinanima 11,3) Sotona je uao u zmiju, smjestio se na drvetu spoznaje i poeo leerno jesti plod. Dok je radila, Eva se nesvjesno odvojila od svojega mua. Kad je postala svjesna te injenice, osjetila je da bi mogla biti u opasnosti. A onda se poela osjeati sigurnom, ak iako nije ostala u neposrednoj blizini svojega mua. Imala je mudrost i snagu prepoznati zlo i suprotstavi mu se. Ali ba su je na to aneli upozoravali da ne ini. Sotona e im priopiti zamisao kako e jedenjem ploda sa zabranjenog drveta dobiti novu i plemenitiju spoznaju od one koju su do tada stekli. To je njegov poseban nain rada kojim postie velike uspjehe od svojega pada, vodei ljude da propituju tajne Svevinjega i da ne budu zadovoljni onim to je sm Bog otkrio niti paljivi u poslunosti onome to je On zapovjedio. Sotona e ih voditi da budu neposluni Bojim zapovijedima, a onda e ih natjerati da vjeruju kako su uli u prekrasno podruje znanja. Ovo je isto nagaanje i bijedna prijevara. Ljudi su propustili shvatiti ono to je Bog otkrio i zanemarili Njegove jasne zapovijedi; teili su za mudrou neovisno o Bogu, i traili su da razumiju ono to je On u svojoj mudrosti uskratio smrtnicima. Bili su ushieni svojim naprednim zamislima, zaneseni svojim tatim mudrovanjem, i 19

u odnosu na istinsku spoznaju pipali su u mrkloj noi. Oni uvijek ue, a nikad ne mogu doi do prave spoznaje istine. Boja volja nije bila da bezgreni par treba stei spoznaju o zlu. On im je poklonio dobro, a zadrao je zlo. Eva je pomislila kako sama moe razluiti izmeu dobra i zla. Laskava nada o ulasku u vie podruje spoznaje dovela ju je u stanje da pomisli kako joj je zmija osobiti prijatelj koji se zanima za njezino dobro. Da je potraila svojega mua, i da su rijei koje im je rekla zmija prenijeli svojemu Stvoritelju, odmah bi bili izbavljeni od lukavog kuaa. (The Story of Redemption, str. 3237) Pobuna i otpadnitvo nalaze se u zraku koji udiemo. Ukoliko se vjerom ne oslonimo na Krista i predamo Mu svoju bespomonu duu, bit emo zahvaeni njima. Ako su ljudi danas tako lako zavedeni, kako e opstati kad se Sotona bude predstavljao da je Krist i kad e initi udesa? Tko e ostati postojan pored njegovog lanog predstavljanja i izjavljivanja da je Krist, iako je sm Sotona koji se pretvara i prividno ini Kristova djela? to e zadrati Boji narod da ne povjeruje lanim kristima? Ne odlazite i ne trite tamo! (Luka 17,24) (Selected Messages, knjiga 2, str. 394,395)

22

8. sijenja

Put spasenja
Ja sam put, istina i ivot. Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni. (Ivan 14,6) Tuga je ispunila Nebo kad se uvidjelo da je ovjek izgubljen. Cijela Adamova obitelj mora umrijeti. Vidjela sam divnog Isusa i na Njegovu licu opazila izraz naklonosti i tuge. Potom sam vidjela kako Mu pristupa nevjerojatno jarko svjetlo koje je okruivalo Boga Oca. Moj aneo pratitelj mi je objasnio da se Isus nalazi u bliskom razgovoru sa svojim Ocem. Tri puta je zaklanjan velianstvenom svjetlou svojega Oca, a trei puta je iziao od Oca i moglo Ga se vidjeti. Lice Mu je bilo mirno, slobodno od nedoumica i sumnji; sjalo je takvom dobrotom i ljubavlju da se to rijeima ne moe opisati. 20

Tada je priopio aneoskom mnotvu da je zamisao o nainu izbavljenja izgubljenog ovjeka postojala otprije. Rekao im je kako se zauzimao kod svojega Oca i ponudio za otkup svoj ivot; da e preuzeti osudu smrti na sebe te da kroz Njega ovjek moe dobiti oprost. Kroz zasluge Njegove krvi i poslunou Bojem zakonu ljudi mogu imati Boju naklonost, biti vraeni u prekrasan vrt i jesti plod s drveta ivota. Zapovjednik anel, koji nita nije skrivao od njih, otkrio im je plan spasenja. Ali aneli se u poetku nisu mogli radovati. Isus im je rekao kako e On stajati izmeu gnjeva svojega Oca i ovjeka koji je zgrijeio, da e snositi krivnju i prijezir, ali e Ga malo njih prihvatiti kao Bojeg Sina. Gotovo e Ga svi zamrziti i odbaciti. On e napustiti svu svoju nebesku slavu, pojaviti se na Zemlji kao ovjek, poniziti se kao ovjek, osobno iskusiti sve vrste kunji kojima je ovjek izloen, kako bi znao pomoi onima koji e biti kuani. Teina grijeha cijelog svijeta bit e na Njemu. Rekao im je kako e umrijeti i uskrsnuti trei dan te kako e se uznijeti na Nebo svojemu Ocu da posreduje za samovoljnog i grenog ovjeka. (The Story of Redemption, str. 42,43) Poslunost kroz Isusa Krista daje ovjeku savreni karakter i pravo na drvo ivota. Uvjeti ponovnog stjecanja prava na plod drveta ivota jasno su navedeni u svjedoanstvu Isusa Krista Ivanu: Blago onima koji peru svoje haljine tako da dobiju pravo na stablo ivota i da mognu ui u grad na vrata! (Otkrivenje 22,14) (SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 1, str. 1086).

9. sijenja

23

Vrata nade za grenike

Mi smo gledali i svjedoimo da je Otac poslao Sina kao Spasitelja svijeta. (1. Ivanova 4,14) Boji aneli dobili su dunost da posjete greni par i obavijeste ih da, iako vie ne mogu zadrati sveto stanje i svoj edenski dom zbog prekraja Bojeg zakona ipak njihov 21

sluaj nije beznadan. Oni su tada obavijeteni kako se Boji Sin, koji je s njima razgovarao u Edenu, saalio kad je vidio njihovo beznadno stanje te je dobrovoljno preuzeo kaznu umjesto njih, i umrijet e za njih kako bi ovjek ipak mogao ivjeti kroz vjeru u pomirenje koje je Krist ponudio za njega. Kroz Krista su ovjeku otvorena vrata nade; bez obzira na svoj veliki grijeh, ovjek ne bi trebao zauvjek ostati pod vlau Sotone. Vjera u zasluge Bojeg Sina uzdii e ovjeka i osposobiti ga da odolijeva Sotoninim varkama. Bit e mu dane probe pomou kojih e moi, dok prolazi kroz ivot pokajanja i vjere u pomirbu preko Bojeg Sina, biti otkupljen od prekraja Bojeg zakona i na taj nain vraen u poloaj da njegovi napori dranja tog Zakona budu prihvaeni. Aneli su im priali o tuzi koja je zavladala na Nebu kad je objavljeno da su prekrili Boji zakon, to je zahtijevalo da Krist podnese veliku rtvu polaganja svojega dragocjenog ivota. Kad su Adam i Eva shvatili koliko je uzvien i svet Boji zakon, i kako je za prijestup koji su poinili potrebna tako skupa rtva kako bi oni i njihovi potomci bili spaeni od potpunog unitenja, molili su da oni umru, ili da oni i njihovo potomstvo prime kaznu za svoj prijestup radije negoli da ljubljeni Boji Sin mora podnijeti tako veliku rtvu. Adamova tjeskoba se poveavala. Shvatio je da su njegovi grijesi tako golemi budui da ukljuuju tako strane posljedice. Mora li biti tako da potovani nebeski Zapovjednik, koji je s njima etao i razgovarao dok su bili u svetoj nevinosti i kojega su aneli potovali i sluili Mu, mora napustiti svoj uzvieni poloaj i umrijeti zbog njihovog prijestupa? Adamu je bio objanjeno kako nijedan aneo ne moe platiti dug. Ali Boji Sin, koji je zajedno s Ocem stvorio ovjeka, moe pomiriti ovjeka i Boga dajui svoj ivot kao rtvu i podnijevi Oev gnjev. Aneli su obavijestili Adama da e, kao to je njegov prijestup donio smrt i jad, rtva Isusa Krista donijeti ivot i besmrtnost. (The Story of Redemption, str. 4648)

22

10. sijenja

24

Samo Krist udovoljava zahtjeve Bojeg zakona

Jedan je Bog, jedan je posrednik izmeu Boga i ljudi: ovjek Krist Isus koji dade samog sebe kao otkup mjesto sviju. (1. Timoteju 2,5.6) Boji Sin je po vlasti bio odmah do velikog Zakonodavca. On je znao da samo Njegov ivot moe biti dostatan za otkup grenog ovjeka. Njegove mogunosti bile su mnogo vee od ovjekovih, a njegova plemenitost, besprijekoran karakter i visoki poloaj Vrhovnog Zapovjednika nebeske vojske bile su daleko iznad onoga to je ovjek mogao uiniti. On je odraavao lik svojega Oca ne samo po vanjtini, ve i u savrenosti karaktera. Krv ivotinjskih rtava pomirnica nije mogla udovoljiti Boje zahtjeve za prijestupnike Njegovog Zakona. ivot ivotinje bio je manje vrijedan od ivota prekritelja i grenika, i prema tome nije mogao otkupiti grijeh. Bog je mogao prihvatiti samo ono to je ukazivalo na rtvu Njegovog Sina. ovjek nije mogao iskupiti ovjeka. Njegovo greno ponieno stanje predstavljalo bi nesavrenu rtvu, rtvu pomirnicu koja je manje vrijedna nego to je bilo Adamovo stanje prije pada u grijeh. Bog je stvorio ovjeka savrena i estita, i nakon njegovog prijestupa za Boga nije bilo prihvatljive rtve, osim ako bi rtva bila vrednija od ovjeka kakav je bio u svojoj savrenosti i bezazlenosti. Sveti Boji Sin bio je jedina rtva dostatne vrijednosti da u potpunosti zadovolji zahtjeve Bojeg savrenog Zakona. Kristu nisu postavljeni nikakvi uvjeti. On je imao mo dati svoj ivot i opet ga uzeti. Na Njemu nije bila nikakva obveza da preuzme djelo pomirbe. To je dobrovoljna rtva koju je On uinio. Njegov ivot bio je dostatno vrijedan da spasi ovjeka iz njegovog grenog stanja. Boji Sin je bio u Bojem obliju i nije se otimao da bude jednak s Bogom. On je bio jedini koji je kao ovjek hodio Zemljom i koji je svim ljudima mogao rei: Za koji grijeh me osuujete? On je zajedno s Ocem sudjelovao u stvaranju ovjeka i imao je mo da svojim boanski savrenim karakterom 23

iskupi ovjekove grijehe, uzdigne ga i vrati mu njegovo prvobitno dostojanstvo. Prinoenje rtava i idovski sveeniki sustav uspostavljeni su da ukazuju na Kristovu smrt i Njegovo posredniko djelo. Svi ovi obredi ne bi imali smisla ni vanosti da se nisu odnosili na Krista, koji je bio temelj svega i koji je uspostavio taj cjelokupni sustav. Gospodin je priopio Adamu, Abelu, etu, Henoku, Noi, Abrahamu i posebno Mojsiju drevne vrijednosti da obredni rtveni sustav i sveenstvo sami po sebi nisu dostatni za osiguranje spasenja due... Neizmjerna rtva koju je Krist dragovoljno uinio za ovjeka ostaje tajna koju ni aneli ne mogu u potpunosti dokuiti. (Review and Herald, 17. prosinca 1872.)

25

11. sijenja

Savrena rtva
Naini mi rtvenik od zemlje i na njemu mi prinosi svoje rtve paljenice i rtve priesnice, svoju sitnu i svoju krupnu stoku. Na svakome mjestu koje odredim da se moje ime spominje ja u doi k tebi da te blagoslovim. (Izlazak 20,24) Kad je Adam prema Gospodnjim posebnim uputama prinosio rtvu za grijeh, to je za njega bio najbolniji obred. Morao je vlastitom rukom oduzeti ivot, koji samo Bog moe dati, i prinijeti rtvu za grijeh. Tad je prvi puta nazoio smrti. Dok je promatrao krvarenje rtve koja se grila u smrtnom hropcu, trebao je u vjeri gledati Bojeg Sina kojega je ta rtva predstavljala i koji e umrijeti kao rtva za ovjeka. Ovo obredno rtvovanje uspostavio je Bog, i ono je Adamu trebalo biti trajni podsjetnik na njegov grijeh, ali i pokajniko priznanje grijeha. Ovaj in uzimanja ivota dao je Adamu dublji i potpuniji uvid u njegov prijestup, koji nita nije moglo okajati osim smrti Bojeg dragog Sina. On se divio neizmjernoj dobroti i nenadmanoj ljubavi koja e dati takvu otkupninu za spas grenika. 24

Dok je Adam ubijao nevinu rtvu, inilo mu se da svojom vlastitom rukom prolijeva krv Bojeg Sina. Znao je: da je ostao odan Bogu i vjeran Njegovom svetom Zakonu, ne bi bilo smrti ivotinja ili ovjeka. Ipak, u prinoenju rtava koje su ukazivale na veliku i savrenu rtvu dragog Bojeg Sina pojavila se zvijezda nade i osvijetlila tamnu i stranu budunost, oslobaajui ga krajnjeg beznaa i propasti. U poetku se glavu u svakoj obitelji smatralo vladarom i sveenikom u njegovom domu. Kasnije, kad se ljudski rod namnoio na Zemlji, ovu sveanu slubu prinoenja rtava za narod obavljali su ljudi odreeni boanskom providnou. Krv ivotinja trebala je u umu grenika ukazivati na krv Bojega Sina. Smrt rtve bila je svima dokaz da je kazna za grijeh smrt. Samim inom rtvovanja grenik je priznavao svoju krivnju i iskazivao svoju vjeru, gledajui unaprijed na veliku i savrenu rtvu Bojega Sina koju je prinoenje rtava predstavljalo. Bez pomirnike rtve Bojeg Sina ne bi bilo mogue izlijevanje blagoslova ili spasenja s Boga na ovjeka. Bog je ljubomorno uvao ast svojega Zakona. Prijestup tog Zakona izazvao je strano razdvajanje ovjeka od Boga. Adamu je u njegovoj nevinosti bilo dano da izravno, slobodno i radosno komunicira sa svojim Stvoriteljem. Nakon njegova prijestupa, Bog e s ovjekom komunicirati preko Krista i anela. (The Story of Redemption, str. 50,51) Takva rtva bila je dovoljno vrijedna da spasi cijeli svijet. Ova rtva imala je tako beskonanu vrijednost da je ovjeka uinila vrednijim od dragocjenog zlata, i to zlata ofirskoga. (The Story of Redemption, 48,49)

25

26

12. sijenja

Boja ljubav prikazana rtvama i obredima

Svaki drugi sveenik svaki dan pristupa da vri slubu Boju i da iznova prinosi iste rtve, takve koje nigda ne mogu uzeti grijehe. On, naprotiv, poto je prinio samo jednu rtvu za grijehe, zauvijek sjede Bogu s desne strane. (Hebrejima 10,11.12) U doba patrijarh rtve koje su prinoene tijekom bogosluja trajno su podsjeale na dolazak Spasitelja, a tako je bilo i sa svim obredima u Svetitu tijekom cijele povijesti Izraela. Slube u atoru sastanka, a kasnije i u Hramu koji je zauzeo njegovo mjesto, svakog su dana uz pomo slika i znamenja uile narod velikim istinama o dolasku Krista kao Otkupitelja, Sveenika i Kralja; a jednom godinje one su njihove misli upravljale prema zavrnim dogaajima u velikoj borbi izmeu Krista i Sotone, prema ienju svemira od grijeha i grenika. rtve i prinosi mojsijevskih obreda uvijek su ukazivali na bolju, nebesku slubu. Zemaljsko Svetite bilo je slikovit dokaz za sadanje vrijeme, u kojemu su se prinosile rtve i darovi; njegova dva sveta mjesta bila su slike nebeskih stvarnosti jer je Krist, na Veliki Sveenik, danas slubenik Svetita i pravog atora, onoga koji podie Bog, a ne ovjek. (Hebrejima 9,9.23; 8,2) Od dana kad je Gospodin objavio zmiji u Edenu: Neprijateljstvo ja zameem izmeu tebe i ene, izmeu roda tvojeg i roda njezina (Postanak 3,15), Sotona je znao da nema potpunu vlast nad stanovnicima ovoga svijeta. Kad su Adam i njegovi sinovi poeli prinositi rtve koje je Bog odredio kao simbol Otkupitelja koji e doi, Sotona je shvatio da se radi o znamenu zajednitva izmeu Zemlje i Neba. Tijekom dugih stoljea koja su slijedila on je ulagao stalne napore da onemogui tu vezu. Neumorno je pokuavao pogreno prikazati Boga i obrede koji su ukazivali na Spasitelja, i imao je uspjeha kod velike veine pripadnika ljudskoga roda. Dok je Bog elio objasniti ljudima da im iz ljubavi daje Dar kojim e ih pomiriti sa sobom, veliki neprijatelj ovjean26

stva nastojao je prikazati Boga kao Bie koje uiva u njihovom unitenju. I tako su rtve i obredi, koje je Nebo odredilo da otkrivaju boansku ljubav, bile pogreno shvaene. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 437,438) Mesija je tijekom svoje zemaljske slube trebao rijeju i djelom otkriti ovjeanstvu slavu Boga Oca. Svakim djelom u svom ivotu, svakom izgovorenom rijeju i svakim uinjenim udom grenom je ovjeanstvu trebao objaviti beskrajnu Boju ljubav. I tako je, preko patrijarh i proroka, preko slika i simbola, Bog progovorio svijetu o dolasku Osloboditelja od grijeha. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 444,445)

13. sijenja

27

Nada vjekova
A nada ne razoarava, jer je ljubav Boja izlivena u naim srcima po Duhu Svetomu koji nam je dan. Krist je naime, dok smo jo bili slabi, umro u pravo vrijeme za nas bezbonike. (Rimljanima 5,5.6) U dugim stoljeima mraka i strave i tmina tjeskobnih (Izaija 8,22), kojima je bila obiljeena povijest ovjeanstva od dana kad su nai praroditelji izgubili svoj edenski dom, do vremena kad se Boji Sin pojavio kao Spasitelj grenika, nada grenog roda bila je usredotoena na dolazak Izbavitelja koji e osloboditi ljude iz okova grijeha i groba. Prvi nagovjetaj takve nade bio je dan Adamu i Evi u osudi koja je izreena nad zmijom u Edenu kad je Gospodin rekao Sotoni u njihovoj nazonosti: Neprijateljstvo ja zameem izmeu roda tvojeg i roda njezina: on e ti glavu satirati, a ti e mu vrebati petu. (Postanak 3,15) Dok je greni par sluao ove rijei, nada je ispunila njihovo srce jer su u proroanstvu o raskidanju Sotonske vlasti prepoznali obeanje o izbavljenju od propasti izazvane prijestupom. Iako su morali trpjeti pod vlau svojega suparnika, jer su popustili njegovom zavodnikom utjecaju i odluili prestupiti jasnu Gospodnju naredbu, ipak se nisu morali prepustiti 27

krajnjem oaju. Boji Sin se ponudio da svojom krvlju i ivotom plati cijenu njihovog prijestupa. Njima e se odrediti vrijeme kunje i tada e moi, vjerom u Kristovu spasonosnu snagu, ponovno postati Boja djeca. Uspjevi ljude odvratiti od puta poslunosti, Sotona je postao bog ovoga svijeta. (2. Korinanima 4,4) Vlast koju je nekada dobio Adam, sada je pripala uzurpatoru. Ali Boji Sin ponudio se da doe na ovaj svijet i da plati kaznu za grijeh; ne samo da otkupi ovjeka, ve i da vrati izgubljenu vlast. Upravo o tome govori Mihej kad kae: I ti Kulo stada, Ofele Keri sionske, opet e se tebi vratiti prijanja vlast ... (Mihej 4,8) Ova nada u izbavljenje dolaskom Bojeg Sina kao Spasitelja i Kralja nikad nije nestala iz ljudskoga srca. Od samog poetka bilo je nekih ija je vjera sezala iza sjena sadanjosti prema buduoj stvarnosti. Adam, et, Henok, Metualah, Noa, em, Abraham, Izak i Jakov preko ovih i drugih velikana Gospodin je sauvao dragocjena otkrivenja svoje volje. Na taj nain je Bog Izraelcima dao znanje o zahtjevima svojega Zakona i o spasenju koje se treba postii rtvom pomirnicom Njegovoga ljubljenog Sina. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 435,436)

28

14. sijenja

Boji karakter u Kristu

Neprijateljstvo ja zameem izmeu tebe i ene, izmeu roda tvojeg i roda njezina: on e ti glavu satirati, a ti e mu vrebati petu. (Postanak 3,15) Neprijateljstvo koje se odnosi na proroanstvo dano u Edenu nee biti ogranieno samo na Sotonu i Kneza ivota. Ono e biti sveope. Sotona i njegovi aneli osjeat e neprijateljstvo prema svim ljudima. Neprijateljstvo ja zameem, rekao je Bog, izmeu tebe i ene, izmeu roda tvojeg i roda njezina. Neprijateljstvo koje je nastalo izmeu potomstva zmije i potomstva ene je nadnaravno. S Kristom se neprijateljstvo u jednom smislu inilo prirodno, a s druge strane inilo se nad28

naravno jer je ljudsko i boansko bilo ujedinjeno. I nikad se neprijateljstvo nije razvilo do tog stupnja kao kad je Krist postao stanovnik Zemlje. Nikad prije nije postojalo bie na Zemlji koje je do te mjere mrzilo grijeh kao to je to inio Krist. On je vidio njegovu prijevaru, zasljepljujuu mo nad svetim anelima, i sve Njegove snage bile su upregnute protiv grijeha. Kristova istoa i svetost, neokaljana pravednost Onoga koji je bio bez grijeha, bila je stalni ukor svakom grijehu u svijetu poude i pokvarenosti. U Njegovu ivotu svjetlo istine bljesnulo je usred moralne tame kojom je Sotona obavio ovaj svijet. Krist je razotkrio sotonske lai i obmanjujui karakter, i u mnogim srcima unitio Sotonin pokvareni utjecaj. To je bilo upravo ono to je kod Sotone izazivalo jo jau mrnju. Vojsci svojih palih bia naredio je da se jo ee bore; jer u svijetu se nalazi Onaj koji je savreni predstavnik Oca, Onaj iji karakter i nain ivljenja opovrgava Sotonino pogreno predstavljanje Boga. Sotona je Bogu pripisivao osobine koje je sm posjedovao. Sada je vidio kako je Bog u Kristu otkrio svoj pravi karakter samilosnog, milosrdnog Oca koji ne eli da itko propadne, ve da svi dou k Njemu u pokajanju i imaju vjeni ivot. Snana sklonost uitcima ovoga svijeta jedna je od najuspjenijih sotonskih kunji. On smilja kako zadrati srce i um ljudi da budu tako zaokupljeni svjetovnom privlanou da nema mjesta za nebeske stvari. Zemaljske stvari zasjenjuju ono to je nebesko, i sklanjaju Gospodina iz vida i razumijevanja. Sotona dopire samo do pete; on nije mogao dodirnuti glavu. U Kristovoj smrti Sotona je shvatio da je poraen. Uvidio je kako je njegov pravi karakter jasno razotkriven pred cijelim svemirom, i da e nebeska bia i svijet kojega je Bog stvorio biti u potpunosti na Bojoj strani. Kristova ovjenost otkrit e vjenim svjetovima sumnje koje su prouzroile taj sukob. (Selected Messages, knjiga 1, str. 254,255)

29

29

15. sijenja

Biti prorok
Proroka, kao to sam ja, iz tvoje sredine, od tvoje brae, podignut e ti Jahve, Bog tvoj: njega sluajte! (Ponovljeni zakon 18,15) Nada Izraela bila je utjelovljena u obeanju koje je bilo izreeno u vrijeme pozivanja Abrahama, i poslije toga ponavljano mnogo puta njegovim potomcima: Sva plemena na zemlji tobom e se blagoslivljati. (Postanak 12,3) Kad je Boja namjera da spasi ljudski rod bila objanjena Abrahamu, Sunce pravednosti zasjalo je u njegovom srcu i tama je bila rastjerana. I kad je, napokon, sm Spasitelj hodao i govorio meu sinovima ovjejim, idovima je objavio svjedoanstvo o patrijarhovoj blistavoj nadi u izbavljenje dolaskom Otkupitelja. Krist je izjavio: Abraham, otac va, treptio je od radosti u elji da vidi moj Dan. Vidio ga je i obradovao se. (Ivan 8,56) Ova ista blaena nada bila je nagovijetena u blagoslovu koji je patrijarh Jakov na samrtnikoj postelji izrekao svome sinu Judi. Boja namjera da poalje svojega Sina kao Otkupitelja grenog roda, bila je preko Mojsija objavljena Izraelu. Jednom prilikom, kratko vrijeme prije svoje smrti, Mojsije je izjavio: Proroka, kao to sam ja, iz tvoje sredine, od tvoje brae, podignut e ti Jahve, Bog tvoj: njega sluajte! Mojsije je dobio jasne upute to da kae Izraelcima o djelu koje e obaviti taj budui Mesija: Podignut u im proroka izmeu njihove brae, kao to si ti. Stavit u svoje rijei u njegova usta, da im kae sve to im zapovjedim. (Ponovljeni zakon 8,15.18) (Izraelski proroci i kraljevi, str. 436,437) Oko etrdeset dana nakon Kristova roenja, Josip i Marija su Ga odnijeli u Jeruzalem da Ga prikau Gospodinu i prinesu rtvu. Sveenik je zapoeo sa slubenim dijelom obreda. Uzeo je Dijete u naruje i drao Ga pred oltarom. Kad Ga je vratio u majino naruje, upisao je ime Isus u svitak prvenaca. Dok je drao Dijete u svojemu naruju, nije ni slutio da je to Velianstvo Neba, Kralj slave. Sveenik nije ni pomislio da je ovo 30

Dijete Onaj o kojemu je Mojsije pisao: Gospodin Bog na podignut e vam izmeu vae brae proroka poput mene. Njega sluajte u svemu to vam god rekne! (Djela 3,22) On nije mislio da je ovo Dijete Onaj iju je slavu Mojsije elio vidjeti. Ali na sveenikovim rukama leao je Onaj koji je vei od Mojsija, i kad je zapisao ime Djeteta, zapisao je ime Onoga koji je bio temelj cjelokupnog hebrejskog naina ivljenja. (Isusov ivot, str. 28,30)

16. sijenja

30

Mudraci su Mu poeljeli dobrodolicu

Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dooe s istoka magi u Jeruzalem i upitae: Gdje je novoroeni kralj idovski? (Matej 2,1.2) Kralj slave se tako ponizio uzevi ljudsku narav; aneli, koji su bili svjedoci Njegova velianstva u nebeskim stanovima gdje su Mu se klanjale sve nebeske vojske, bili su razoarani vidjevi boanskog Zapovjednika u tako velikom ponienju. idovi su tako daleko otili od Boga da im aneli nisu mogli prenijeti vijest o dolasku Djeteta Otkupitelja. Bog je odabrao mudrace s Istoka da izvre Njegovu volju. Dooe s istoka magi u Jeruzalem i upitae: Gdje je novoroeni kralj idovski? Vidjesmo, naime, gdje izlazi njegova zvijezda, i doosmo mu se pokloniti. (Matej 2,2) Ti ljudi nisu bili idovi, ali ekali su proreenog Mesiju. Oni su prouavali proroanstva i znali vrijeme kad e Krist doi; oni su bili uznemireni u oekivanju znaka ovog velikog dogaaja kako bi mogli biti prvi koji e zaeljeti dobrodolicu Djetetu nebeskom Kralju i pokloniti Mu se. Ovi mudraci bili su filozofi i prouavali su Boja djela u prirodi. U nebeskim udesima, u velianstvu Sunca, Mjeseca i zvijezda prepoznali su Boji prst. Oni nisu bili idolopoklonici. ivjeli su od svjetlosti koje ih je obasjavalo. Ovi mudraci vidjeli su nebo obasjano svjetlou koje je zastrla nebeska vojska to je najavljivala Mesijin dolazak poniznim pastirima. 31

Nakon to su se aneli vratili na Nebo, pojavila se sjajna zvijezda koja se polako kretala svodom. Ova svjetlost bila je udaljena skupina svijetlih anela, a inila se kao svijetlea zvijezda. Neobina pojava velike sjajne zvijezde koju nikada ranije nisu zapazili bio je znak na nebu koji je privukao njihovu pozornost. Oni nisu imali prednost uti navijetanje anela pastirima. No, Boji Duh ih je potaknuo da trae nebeskog Posjetitelja koji je doao na ovaj greni svijet. Mudraci su se kretali u smjeru kamo se inilo da ih vodi zvijezda. I dok su se pribliavali Jeruzalemu, zvijezda je bila zaogrnuta tamom i vie ih nije vodila. Mudraci su bili vrlo iznenaeni uvidjevi nevjerojatnu nezainteresiranost za temu o dolasku Mesije. Imali su jasno utvrenu zadau: traili su Isusa, idovskog Kralja, jer su vidjeli Njegovu zvijezdu na istoku i doli su Mu se pokloniti. Kristov dolazak bio je najvei dogaaj koji se dogodio od stvaranja svijeta. Boje oko bilo je svakog trenutka na Njegovu Sinu. Darovi koje su mudraci donijeli pomogli su im [Josipu i Mariji] u odravanju ivota dok su bili u Egiptu. (Review and Herald, 24. prosinca 1872.)

31

17. sijenja

Isus na svojoj prvoj Pashi

Svake godine su njegovi roditelji ili u Jeruzalem o blagdanu Pashe. Kad je Isusu bilo dvanaest godina, hodoastili su s njim prema obiaju Blagdana. (Luka 2,41.42) Josip i Marija ili su svake godine u Jeruzalem na blagdan Pashe, u skladu sa zahtjevima idovskog Zakona. Kristovi dani djetinjstva su zavrili i On je uao u razdoblje mladosti. Josip i Marija su se, prema obiaju, pripremali za dugo putovanje u Jeruzalem. Na to putovanje su sa sobom poveli Isusa. Pridruili su se mnogima koji su isto tako putovali za Jeruzalem kako bi proslavili ovaj sveani blagdan. Ljudskom umu nemogue je shvatiti razmiljanje Bojeg Sina kad je po prvi put ugledao Hram, i kako ga je s velikim 32

zanimanjem promatrao. Dok je prolazio njegovim predvorjem, Njegove oi promatrale su slubu sveenika, oltar sa rtvom koja je krvarila, sveti tamjan koji se podizao Bogu i tajne Svetinje nad svetinjama iza zastora. Dok je shvaao stvarnost koju su ovi obredi predstavljali, ne moemo ni pretpostaviti kakve su se misli probudile u Njegovim grudima. Krist je bio klju za otvaranje ovih svetih tajni koje Josip i Marija nisu u potpunosti razumjeli. Sve ovo uspostavljeno je da bi predstavljalo Krista i nalo svoje ispunjenje je u Njegovoj smrti. Ovom obredu je dano ime Pasha, u sjeanje na veliki dogaaj izlaska hebrejskog naroda iz Egipta. One noi kad su naputali Egipat, aneo zatornik uao je u svaku kuu i ubijao prvence, od prvenca kralja koji je trebao sjediti na prijestolju pa sve do prvenca roba. Gospodin je dao posebne upute Hebrejima; svaka obitelj trebala je zaklati janje i krvlju poprskati dovratnike, tako da je, kad je aneo zatornik prolazio izvravajui svoju zadau unitavanja, krv na dovratniku bila znak da su oni koji su u kui tovatelji pravog Boga. Aneo smrti prolazio je pored kua koje su bile tako obiljeene. Nakon te burne noi Hebreji su bili usmjereni na pripremu za svoje putovanje. Prema uputama koje su dobili od Boga, svi su bili spremni za putovanje, spremni posluati nalog i izii iz Egipta. Dok je ustanova Pashe ukazivala unatrag na udesno izbavljenje Hebreja, isto tako je upuivala unaprijed, ukazujui na smrt Bojeg Sina koja se treba dogoditi. Na zadnjoj Pashi koju je na Gospodin svetkovao sa svojim uenicima, uspostavio je umjesto nje obred Gospodnje veere, koju treba proslavljati u spomen na Njegovu smrt. Vie nisu imali potrebu za Pashom, jer je On sm to jedinstveno Janje spremno da bude rtvovano za grijehe svijeta. Simbol je naao svoje ispunjenje u Kristovoj smrti. (Youths Instructor, svibanj 1873.)

33

32

18. sijenja

Posluan svojim zemaljskim roditeljima

Ponizi sam sebe postavi posluan do smrti, i to do smrti na kriu. (Filipljanima 2,8) Kako je moralo biti veliko ponienje za Bojeg Sina ivjeti u prezrenom i poronom gradu Nazaretu. Najsvetije mjesto na svijetu bilo bi poaeno samo jednom godinom boravka Otkupitelja svijeta. Palae u kojima borave kraljevi bile bi poaene Kristom kao gostom. Ali Spasitelj svijeta zaobiao je kraljevske dvorove i za svoj dom odabrao prezreno mjesto u kojemu e boraviti trideset godina, ne podcjenjui tako prezreni Nazaret. Otkupitelj svijeta pjeaio je po breuljcima i brdima, po velikim ravnicama sve do dolina meu planinama. Uivao je u prekrasnom krajoliku prirode. Bio je oduevljen poljima s prekrasnim procvjetalim cvijeem, sluao je pjev nebeskih ptica i s njima ujedinjavao svoj glas u radosnoj pjesmi hvale. Povlaio se na molitvu u lugove i planine, a esto je proveo cijelu no u zajednici s Ocem. Bez obzira na sveto Kristovo poslanje i Njegov uzvieni odnos s Bogom kojeg je bio u potpunosti svjestan, On nije zanemarivao obavljanje svakodnevnih ivotnih dunosti. Bio je Stvoritelj svijeta, a ipak je priznavao svoje obveze prema zemaljskim roditeljima, i na poziv dunosti, u skladu sa eljama svojih roditelja, vratio se s njima iz Jeruzalema nakon Pashe i postao Onaj kojega su promatrali. Bio je posluan roditeljskom autoritetu i priznavao je sinovske, bratske, prijateljske i graanske obveze. S potovanjem i ljubaznou izvravao je dunosti prema svojim zemaljskim roditeljima. Bio je velianstvo Neba i veliki Zapovjednik kojega su voljeli aneli i izvravali Njegove naredbe. A sad je bio voljan sluiti i biti veseo i posluan sin. Nita nije moglo utjecati na Isusa da vjerno ne izvrava dunosti koje se oekuju od sina. On nije htio uiniti nita neuobiajeno to bi Ga izdvojilo od drugih mladih i oitovalo Njegovo nebesko podrijetlo. Svih tih godina ivota koje je Krist proveo s njima, Njegovi prijatelji i rodbina nisu uope uoili 34

nikakve posebne znakove Njegovog boanstva. Krist je bio miran, nesebian, njean, veseo, ljubazan i uvijek posluan. Izbjegavao je isticanje, ali u naelima je bio vrst kao stijena. U malo izvijea koje imamo o Njegovu djetinjstvu i mladenakom ivotu On je primjer i roditeljima i djeci. to mirnije i neopaenije razdoblje djetinjstva i mladenatva prolazi, to je ono prirodnije i bez umjetnih uzbuenja, to e biti sigurnije za djecu i povoljnije za njihovo oblikovanje neporonog karaktera, prirodnih jednostavnosti i istinskih moralnih vrijednosti. (Youths Instructor, veljaa 1873.)

19. sijenja

33

Besprijekoran Primjer
Nemamo, naime, nekoga velikog sveenika koji ne bi mogao suosjeati s naim slabostima, nego jednoga koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo to nije sagrijeio. (Hebrejima 4,15) Kristov ivot u Nazaretu bio je neprimijeen i svijet Ga nije poznavao kao Bojeg Sina i svojega Otkupitelja. Na Njega se gledalo kao na Josipovog i Marijinog sina. Njegov ivot u djetinjstvu i mladosti bio je vrijedan pozornosti. Njegova utnja o svojem uzvienom podrijetlu i poslanju sadri pouku za sve mlade. Njegova vjerna poslunost roditeljima sve do tridesete godine uzor je koji mladi trebaju oponaati vie negoli kad je bio u Getsemaniju i na Golgoti. Od nas se nikad nee traiti da podnosimo agoniju kakvu je podnosio Boji Sin za ovaj greni svijet; ali Njegov ivot predanosti i vjerne poslunosti roditeljima uzor je za djecu i mlade. Iako oni nikad nee doivjeti iskustvo koje je iskusio Otkupitelj, agoniju u Getsemaniju ili na Golgoti, pozvani su da slijede Kristov ivot poniznosti, odricanja i nesebinosti, s puno potovanja i sinovske poslunosti prema roditeljima. Bog je objavio Ivanu Krstitelju da e Isus biti meu onima koji e biti krteni njegovim rukama, i da e mu On dati poseban znak po kojemu e prepoznati Boje Janje i tako usmjeriti pozornost ljudi na Njega kao na dugo oekivanog Mesiju. 35

Ivan je uo o bezgrenom karakteru i savrenoj istoi Kristovog ivota i kako je izjavio da je Boji Sin. Bio je obavijeten o Njegovim mudrim pitanjima i odgovorima u Hramu, to je zaudilo vrle teologe. Sluao propovijedanje mladog Galilejca koji je svojim dubokim razmiljanjem utiao teologe. Pomislio je da to sigurno mora biti Boji Sin, obeani Mesija. im se Ivanovo pronicljivo oko zaustavilo na Isusu, njegov duh obuzeli su najdublji osjeaji. Znao je da On nije kao i svaki drugi ovjek koji je primio obred iz njegovih ruku. Bio je vrsto uvjeren da je to Krist o kojemu su govorili Mojsije i proroci. Osjeao je ljubav i potovanje prema Kristu kao nikada ranije. I samo ozraje Njegove nazonosti bilo je sveto i ulijevalo je strahopotovanje. Njegovo srce nikada ranije nije bilo ispunjeno takvim osjeajima kao u Kristovoj nazonosti. Krist se doao krstiti, ali ne da prizna grijehe i pokaje se, jer je bio bez ikakve mrlje grijeha. Kroz savrenstvo svojega karaktera On je bio prihvaen od Oca kao Posrednik za grenog ovjeka. Kapetan naega spasenja doao je do savrenstva kroz patnje i tako se osposobio da pomogne palom ovjeku upravo tamo gdje mu je bila potrebna pomo. (Youths Instructor, sijeanj 1874.)

34

20. sijenja

Uzvieniji od anela
I postade toliko uzvieniji od anela koliko je batinio odlinije ime od njih. Zbilja, komu od anela ikada ree: Ti si moj Sin; ja te danas rodih? I jo Ja u mu biti Otac i on e mi biti Sin? A kad ponovo uvede Prvoroenca u svijet, rei e: Neka mu se poklone svi aneli Boji! (Hebrejima 1,4-6) Kad bi aneo Gabriel bio poslan na ovaj svijet, uzeo na sebe ljudsku narav i pouavao znanje o Bogu, kako bi ljudi rado sluali njegove upute. Pretpostavimo da nam je on u mogunosti dati savreni primjer o istoi i svetosti, suosje36

ajui s nama u svim naim tugama, tekim gubitcima i nevoljama, podnosei kaznu za nae grijehe kako bismo ga rado slijedili. Ljudi bi ga eljeli postaviti na Davidovo prijestolje i okupiti sve narode pod njegovu zastavu. Ako bi ovo nebesko bie, kad bi se vratilo svome domu, ostavilo iza sebe knjigu o povijesti svojega poslanja s objavom o povijesti svijeta, kako bismo eljno otvorili njezin peat! Kako bi brino mukarci i ene zatraili da dobiju primjerak! Razboriti ljudi bi htjeli pohraniti ove dragocjene upute za dobrobit buduih narataja. Tisue ljudi iz svih krajeva svijeta htjeli bi imati primjerak ove knjige. S velikim zanimanjem bi itali i uvijek iznova prouavali njezine stranice. Neko vrijeme svi bi drugi interesi bili podreeni prouavanju njezina sadraja. Ali Onaj koji je nenadmaan, koji nadilazi sve ono to mata moe predstaviti, doao je s Neba na ovaj svijet. Gotovo prije dvije tisue godina [pisano 1906.] uo se udesan i tajanstven glas s Bojega prijestolja: Ni rtve ni prinosa nisi htio, ali si mi pripremio tijelo. Evo, dolazim da inim Boe volju tvoju. (Hebrejima 10,5-7) Prorok je rekao: Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na pleima mu je vlast. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vjeni, Knez mironosni. Dok je Pavao promatrao Krista u Njegovoj slavi, oteo mu se uzvik divljenja i uenja: Bez sumnje, uzviena je tajna prave vjere: Onaj koji je tijelom oitovan Duhom je opravdan, anelima pokazan, poganima propovijedan, u svijetu vjerovan, u slavu uznesen. Jer je u njemu sve stvoreno sve na nebu i na zemlji; vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, bilo gospodstva, bilo poglavarstva, bilo vlasti; sve je stvoreno po njemu i za njega. On je prije svega, i sve se u njemu dri u redu. (1. Timoteju 3,16; Koloanima 1,16.17) (Signs of the Times, 4. travnja 1906.)

37

35

21. sijenja

Isus trai da spasi izgubljeno

Da, Sin ovjeji doao je da trai i spasi to je izgubljeno. (Luka 19,10) Pojavio se od Neba odreeni Uitelj, a bio je nitko drugi ve velianstveni Sin Beskonanog Boga. Razvijte svitak i itajte o Njemu. Mojsije je objavio izraelskom narodu: Nato mi ree Jahve: Pravo su rekli. Podignut u im proroka izmeu njihove brae, kao to si ti. Stavit u svoje rijei u njegova usta, da im kae sve to mu zapovjedim. A ne bude li tko posluao mojih rijei to ih prorok bude govorio u moje ime, taj e odgovarati preda mnom. Ovo proroanstvo najavljuje dolazak koji je po neemu izdvojen. Njegove rijei ne bi trebalo zanemariti, jer Mu je autoritet vrhovni i mo nepobjediva. Razvijte svitak dalje i proitajte to Izaija kae o Njegovu radu: Duh Jahve Gospodina na meni je, jer me Jahve pomaza, posla me da radosnu vijest donesem ubogima, da iscijelim srca slomljena; da zarobljenima navijestim slobodu i osloboenje sunjevima; da navijestim godinu milosti Jahvine i dan odmazde Boga naega; da razveselim oaloene na Sionu i da im dadem vijenac mjesto pepela, ulje radosti mjesto ruha alosti, pjesmu zahvalnicu mjesto duha oajna. I zvat e ih hrastovima pravde, Nasadom Jahvinim na slavu njegovu. (Izaija 61,1-3) Ponovno itamo o Kristu kao vjesniku Saveza koji dolazi, kao Suncu Pravde koje e se tek pojaviti. Za proroke On je bio prva i posljednja tema. Kad je doao, [idovi] Ga nisu primili jer su bili zaokupljeni pogrenim zamislima o nainu Njegova dolaska. Taj Isus, seljak i stolar, nejasnog podrijetla, da je Boji Sin, Mesija? Ne, to ne moe biti! No, neobino idovsko izdvajanje od drugih naroda nestalo je u Kristu. On se stavio u okolnosti u kojima e svim drutvenim slojevima moi uputiti pouke. esto im je govorio da je povezan s cijelom ljudskom obitelji, idovima i poganima. Jer ja nisam doao da pozovem pravednike, nego grenike, izjavio je. Doao je da trai i spasi to je izgubljeno. 38

Zato je ostavio devedeset i devet; zato je odloio svoje kraljevske haljine i zaogrnuo boansko ljudskim. Cijeli svijet je Kristovo podruje rada. Podruje manje od toga nikada nije dolo u Njegove misli. (Signs of the Times, 24. lipnja 1897.)

22. sijenja

36

Isus predstavlja Oca

Oe pravedni, svijet te nije upoznao, a ja sam te upoznao, i ovi su spoznali da si me ti poslao. Objavio sam im tvoje ime, i ubudue u ga objavljivati, da u njima trajno bude ljubav kojom si me ljubio, i ja u njima. (Ivan 17,25.26) Krist je doao na ovaj svijet kako bi predstavio nebeskog Oca ovjeku; Sotona Ga je ranije predstavio u lanom svjetlu. Zato to je Bog, Bog pravde i nedokuive velianstvenosti, koji ima mo unititi a isto tako sauvati ovjeka, Sotona je kod ljudi izazvao da na Njega gledaju sa strahom i da Ga smatraju tiraninom. Isus je bio s Ocem od vjenih vremena, prije nego to je stvoren ovjek, i On je doao otkriti Oca, izjavljujui da je Bog ljubav. Isus je predstavljao Boga kao ljubaznog Oca koji se brine za sva stvorenja u svojemu kraljevstvu. On je izjavio kako nijedan vrabac ne pada na zemlju bez znanja Oca, i kako je ljudski rod u Njegovim oima mnogo dragocjeniji od vrabaca te da je ak i svaka vlas na njihovoj glavi izbrojena. Bog koji je predstavljen u Starom i u Novom zavjetu nije samo Bog pravde, ve je i Otac beskrajne ljubavi. Psalmist kae: Jahve ini pravedna djela i potlaenima vraa pravicu. Milosrdan i milostiv je Jahve, spor na srdbu i vrlo dobrostiv. Ne postupa s nama po grijesima naim niti nam plaa po naim krivnjama. Jer kako je nebo visoko nad zemljom, dobrota je njegova s onima koji ga se boje. (Psalam 103,6.8. 10.11) Sotona je Bogu pripisao sve svoje mane, ali Krist je otkrio svoje prave osobine dobrohotnosti i ljubavi. U nainu na koji je Krist predstavio Boga svijetu nalazi se novi dar koji je On dao ovjeku. 39

Boji Sin je izjavio da svijet ima osiromaeno znanje o Bogu. Ali znanje o Bogu je od najvee vrijednosti, ono je Boji osobiti dar i neprocjenjivo blago koje je Isus donio svijetu. Koristei se svojom beskrajnom vlau, On je svojim uenicima objavio znanje o Bojem karakteru, kako bi ga oni mogli prenijeti svijetu. Svatko tko vjeruje u tu Boju poruku treba uzvisivati Isusa, uputiti ljude na Isusa i rei: Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! Dua proeta Kristovom ljubavlju je jedno s Njim; ona je u zajednici s Kristom, Krist u njoj oblikuje nadu slave te kranin ide i objavljuje svijetu Oca i Sina. (Signs of the Times, 27. lipnja 1892.)

37

23. sijenja

Isus je doao kao Obnovitelj

Zvat e te popravljaem pukotina, i obnoviteljem cesta do naselja. (Izaija 58,12) Boji Sin je doao na ovaj svijet kao Obnovitelj. On je Put, Istina i ivot. Svaka rije koju je izgovorio bila je duh i ivot. Govorio je s autoritetom, svjestan svoje moi da blagoslovi i oslobodi zarobljene koje je Sotona svezao; svjestan da svojom nazonou moe svijetu donijeti puninu radosti. On je elio pomoi svakom lanu ljudske obitelji koji je pod teretom briga i patnji, i pokazati kako Mu je najvanije blagosloviti, a ne osuditi. Krist nije morao izvriti Boje djelo; ali cilj Njegova dolaska s Neba bio da ga izvri, i za to su sva blaga vjenosti bila pod Njegovim zapovjednitvom. U raspolaganju darovima bio je bez ogranienja. Zaboravio je na samouzvienje, ast i bogatstvo i druio se sa siromanima i potlaenima, donosei u njihov ivot vedrinu, nadu i tenju koja im dotad nije bila poznata. On je izrekao blagoslov na sve koji e trpjeti zbog Njega, govorei: Blago vama kad vas budu grdili i progonili i kad vam zbog mene budu lano pripisivali svaku vrstu opaine! (Matej 5,11) 40

Kristu nedvojbeno pripada pravo na vlast i odanost. Vi mene zovete Uiteljem i Gospodinom. Pravo velite, jer to jesam. (Ivan 13,13) Jer imate samo jednog Vou, Krista! (Matej 23,10) Tako je On zadrao dostojanstvo koje pripada Njegovom imenu, i vlast i mo koju je imao na Nebu. Bilo je prigoda kad je On govorio s dostojanstvom o svojoj pravoj veliini. Tko ima ui, neka uje! rekao je. U ovim rijeima je samo ponovio zapovijed koju je Beskonani Bog objavio u svojoj velianstvenoj slavi: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! Njega sluajte! (Matej 17,5) Stojei usred namrgoenih farizeja, kojima je bilo stalo samo do njihove vlastite vanosti, Krist se nije oklijevao oitovati kao najistaknutiji predstavnik ljudi koji su hodili Zemljom, traei pravo prvenstva nad svima. Jona je bio jedan od ljudi koje je idovski narod visoko cijenio. U namjeri da svoje sluatelje podsjeti na Joninu poruku i kako je on bio orue u spaavanju ljudi, Krist je rekao: Ninivljani e na Sudu ustati s ovim naratajem i osudit e ga, jer su se obratili na Jonino propovijedanje. A evo, ovdje je neto vie od Jone! (Matej 12,41) Krist je znao da Izraelci smatraju Salomona najveim kraljem koji je ikad drao ezlo i kraljevao zemaljskim kraljevstvom. Ipak, Krist je izjavio: A evo, ovdje je neto vie od Salomona! (Matej 12,42) (Youths Instructor, 23. rujna 1897.)

24. sijenja

38

Na Branitelj
Ta, poznato vam je milosre Gospodina naega Isusa Krista, kako je radi vas od bogataa postao siromah da vi postanete bogatai njegovim siromatvom. (2. Korinanima 8,9) Ako ima onih koji misle da su velike rtve to to se mnogo zalau za Djelo, neka se prisjete rtve koju je Krist uinio za njih. Ljudski rod bio je pod kaznom smrti, ali je Boji Sin zaodjenuo svoje boanstvo ljudskim, doao na ovaj svijet i umro umjesto nas. Doao se suprotstaviti vojsci palih anela. 41

Mi moramo imati Branitelja; ali kad je na Branitelj doao, bio je zaodjenut u ljudsko i morao je biti izvrgnut svim kunjama koje su opsjedale ovjeka, da bi mogao razumjeti kako izbaviti pobone iz kunji. On je stao na elo palog ljudskog roda da bi mukarcima i enama omoguio pristup izgubljenom poloaju. Krist nije doao na ovaj svijet s legijom anela. Odloivi svoj kraljevski plat i kraljevsku krunu, siao je sa svog visokog poloaja i zbog nas postao siromaan da bismo mi Njegovim siromatvom postali bogati. To je bio plan nainjen u nebeskim dvorima. Otkupitelj ovjeanstva trebao se roditi u siromatvu i trebao je raditi svojim rukama. On je radio sa svojim ocem Josipom u stolarskoj radionici, i u sve to je radio unosio je savrenstvo. Njegovi drugovi pokuavali su Mu pronai manu, ali On je bio temeljit u svemu. Koja je korist biti tako poseban? pitali su se. Ali On je radio sve dotle dok ono to je radio nije doveo do savrenstva, a onda bi to promatrao ozaren nebeskom svjetlou koja je sjala s Njegova lica; a oni koji su Ga kritizirali povukli bi se posramljeno. Umjesto da se osveuje onima koji bi Mu to zamjerali, On bi poeo pjevati jedan od psalama, i prije nego to bi i zamijetili, oni su i sami poeli pjevati. U naim ustanovama nikad ne bi trebao biti doputen lo proizvod bilo koje vrste. Svakog studenta treba pouavati da si postavi cilj izgraditi savreni karakter i biti vjeran u malim povjerenim dunostima. Vi ste Boja njiva, Boja graevina, i posao koji obavljate trebate obavljati tako kao da vas promatra sm Bog. Uinite najbolje to moete, a nebeski aneli e vam pomoi da posao dovedete do savrenstva. Krist je napustio nebeske dvore i doao na ovaj svijet da za nas izvri obred pomirenja. Svima koji dolaze k Njemu u ivoj vjeri bit e omoguen pristup izgubljenom poloaju. Stoga neka na karakter bude ist i svet da nas Krist s radou moe predstaviti svojemu Ocu. Neka bude ispunjen ivuim naelima istine za ovo vrijeme. ivimo takvim ivotom koji e grenike voditi k Spasitelju. Mi moemo biti potpuni u Njemu. Kako? Time to emo biti dionici boanske naravi. (Review and Herald, 1. lipnja 1905.)

42

25. sijenja

39

Bio je napadan najeim kunjama

Budui da je sam trpio i bio kuan, moe pomoi onima koji stoje u kunji. (Hebrejima 2,18) Ako se u tekim okolnostima duhovno snani ljudi, pritisnuti preko mjere, obeshrabre i klonu duhom, ako katkad ne vide cilj za kojim bi u ivotu teili, ne dogaa im se nita udno ili novo. Neka se takvi sjete da je i jedan od najveih proroka pobjegao pred srdbom razbjenjele ene da spasi ivot. Prognan, umoran i iscrpljen od puta, dok mu je gorko razoaranje krilo moralne snage, poelio je umrijeti. Meutim, upravo u trenutku kad ga je nada napustila, kad je njegovo ivotno djelo prividno bilo pred porazom, nauio je jednu od najdragocjenijih pouka u ivotu. U asu svoje najvee slabosti shvatio je da se treba i moe uzdati u Boga i u najteim okolnostima. Oni koji svoju ivotnu energiju troe u portvovnom radu i dolaze u kunju da se prepuste obeshrabrenju i sumnji, neka se ohrabre Ilijinim iskustvom. Boja brina skrb, Njegova ljubav i Njegova snaga posebno dolaze do izraaja u ivotu onih Njegovih slugu ija se revnost pogreno tumai ili podcjenjuje, iji se savjeti i ukori odbacuju, i iji se reformatorski napori nagrauju mrnjom i protivljenjem. U trenucima kad je dua najslabija, Sotona je napada najeim kunjama. Nadao se da e tako svladati i Bojega Sina, jer je upravo tom metodom postizao mnoge pobjede nad ljudima. Kad im je snaga volje popustila i vjera oslabila, tada su i oni koji su dugo i hrabro stajali na strani pravde poputali kunji. Mojsije, umoran od etrdeset godina lutanja i nevjerstva, za trenutak se prestao oslanjati na neizmjernu Snagu. Bio je poraen na samoj granici Obeane zemlje. Tako je bilo i s Ilijom. Onaj isti koji je sauvao povjerenje u Gospodina u godinama sue i gladi, koji je nepokolebljivo stajao pred Ahabom, koji je kao jedini svjedok pravoga Boga stajao cijeli dan pred cijelim izraelskim narodom na Karmelu, u trenutku umora dopustio je strahu od smrti da nadvlada njegovu vjeru u Boga. Tako je i danas. 43

Oni koji se nalaze u prvim borbenim redovima, kojima Sveti Duh povjerava posebne zadae, esto e osjetiti reakciju kad im se tereti smanje. Klonulost moe uzdrmati ak i najherojskiju vjeru i oslabiti i najvru volju. Meutim, Bog razumije, On i dalje saalijeva i voli. On ita pobude i nakane srca. Strpljivo ekati, uzdati se i onda kad sve izgleda mrano to je pouka koju trebaju nauiti voe u Bojem djelu. Nebo ih nee iznevjeriti u dan njihove muke. Nita nije naizgled tako bespomono, a stvarno tako nepobjedivo kao dua koja je svjesna svojega nitavila i koja se potpuno oslanja na Boga. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 111,112)

40

26. sijenja

Odjeveni u Kristovu pravednost

Prinesite rtve pravedne, u Jahvu se uzdajte. (Psalam 4,6) Pavao je shvatio svoju slabost i pouku da ne moe imati povjerenja u svoju vlastitu snagu. Pozivajui se na Zakon, on kae: I pokaza se da me je zapovijed koja je dana za ivot vodila u smrt. (Rimljanima 7,10) Uzdao se u djela Zakona. On kae da, to se tie njegovog naina ivota dok nije doao u dodir sa zakonom, njegov je ivot bio besprijekoran i on se uzdao u svoju vlastitu pravednost. Ali kad je pred njega stavljeno zrcalo Zakona i on sebe vidio kao to ga Bog gleda, punog pogreaka i obojenog grijehom, povikao je: Jadan ti sam ja ovjek! Tko e me izbaviti od ovoga smrtonosnoga tijela? (Rimljanima 7,24) Pavao je vidio Boje Janje koje je uzelo na se grijehe svijeta. uo je Kristov glas kad je rekao: Ja sam put, istina i ivot. Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni. (Ivan 14,6) On se odluio predati spasonosnoj milosti i umrijeti prijestupu i grijehu, da bi mu krivnja bila oprana Kristovom krvlju, da bi bio odjeven u Kristovu pravednost i postao grana ivoga Trsa. On je hodio s Kristom i On mu je postao ne samo dio spasenja, dok bi mu njegova vlastita djela bila drugi dio, ve mu je postao sve u svemu, prvi i posljednji i najbolji u svemu. On je 44

imao vjeru koja je odvlaila od Krista, koja ga je onemoguavala da svoj ivot uskladi s boanskim Uzorom. Ovakva vjera ne zahtijeva nita od onoga koji je posjeduje zbog vlastite pravednosti, ali zahtijeva sve zbog Kristove pravednosti. U Evanelju je prikazan Kristov karakter. Dok je korak po korak naputao svoj tron, Njegovo boanstvo bilo je obavijeno ljudskim; ali Njegova uda, nauk, patnje, izdajstvo, izrugivanje, suenje, smrt razapinjanjem, grob meu bogatima, uskrsnue, etrdesetodnevni post u pustinji, uzaae, pobjeda i sveenstvo neiscrpna su bogatstva mudrosti zapisana za nas u nadahnutoj Bojoj rijei. Voda ivota jo uvijek tee bujnim rijekama spasenja. Tajne otkupljenja, mijeanje boanskog i ljudskog u Kristu, Njegovo utjelovljenje, rtva i pomirba bit e dovoljni da nadahnu um, srce, jezik i olovke temama za razmiljanje i istraivanje za sva vremena; i vremena nee biti dovoljno da iscrpimo temu o udesnom spasenju, ali e kroz vjenost Krist biti znanost, pjesma i Otkupitelj dua. Novi razvoj savrenstva i Boje slave bit e otkrivene na licu Isusa Krista. A sada, u ovom trenutku, trebamo se u potpunosti osloniti na Kristove zasluge i milost, i ne pouzdati se u sebe, ve ivjeti vjerom u Njemu. (Signs of the Times, 24. studenoga 1890.)

27. sijenja

41

Samo je jedan nepogreiv Uzor

Jer je i Krist trpio za vas i ostavio vam primjer da idete njegovim stopama. (1. Petrova 2,21) Krist trai sve. Ako bi zahtijevao manje od toga, onda bi rtva koju je podnio da nas uzdigne do te razine bila preskupa i prevelika. Naprotiv, preobliavajte se obnovom svoga uma. To je put samoodricanja. I kad pomislite da je taj put previe suen, da uska staza trai previe samoodricanja, i zakljuite kako je teko ostaviti sve upitajte se: to je sve Krist ostavio zbog nas? To pitanje baca u sjenu sve to bismo mi mogli nazvati samoodricanjem s nae strane. 45

Promatrajte Ga u Getsemanskom vrtu oblivenog krvavim kapljama znoja. Samo jedan aneo poslan je s Neba da ohrabri Bojeg Sina. Slijedite Ga na putu do sudnice, dok Ga izbezumljena gomila grdi, vrijea i ruga Mu se. Promatrajte Ga zaogrnutog starom ljubiastom carskom odorom. ujte prostako zadirkivanje i svirepo ruganje. Gledajte kako na plemenito elo stavljaju vijenac od trnja, a zatim ga svirepo udaraju da bi Mu se trnje zabolo u sljepoonice, dok krv tee niz to sveto elo i lice. ujte kako ta krvoedna rulja vapi za krvlju Bojeg Sina. Predan je u njihove ruke, i oni tog plemenitog Stradalnika, tako blijedog, slabog i iznemoglog odvode na raspee. Raspinjui Ga na drveni kri, oni probadaju Njegove njene ruke i noge stranim klinovima. Promatrajte Ga kako u onim stranim satima samrtnih muka visi na kriu, dok aneli zaklanjaju svoje lice pred tim jezovitim prizorom i dok Sunce uskrauje zrake svoje svjetlosti i odbija sjati. Imajui sve ovo na umu, upitajte se: Je li ovaj put preuzak? Blagoslovljena je prednost odrei se svega zbog Krista. Ne ugledajte se na one koji ne tee duhovnom napretku i uzdizanju. Samo je Jedan pravi i nepogreivi Uzor. Sigurno je slijediti samo Isusa. Kad biste ee i marljivije prouavali Sveto pismo, ono bi vam izgledalo mnogo privlanije i ne biste nalazili zadovoljstvo u itanju bezvrijedne literature. Svakodnevno prouavanje Svetog pisma imat e posveujui utjecaj na um, i vi ete udisati ozraje Neba. Veite se svim srcem za tu dragocjenu Knjigu. Ona e se pokazati kao va pravi prijatelj i putokaz u svakoj nedoumici. Vi ste u svom ivotu postavili sebi odreene ciljeve, i kako ste se uporno i neumorno zalagali da ih i ostvarite! Procjenjivali ste i planirali sve dok se vaa oekivanja nisu ostvarila. Sada je pred vama cilj za koji vrijedi neumorno ulagati ustrajne napore tijekom cijelog ivota. Taj cilj je spasenje vae due vjeni ivot. A to zahtijeva samoodricanje, portvovnost i pozorno prouavanje. Velika je prednost biti Boje dijete i batinik s Kristom. (Testimonies for the Church, sv. 1, str. 240243)

46

28. sijenja

42

I priroda je suosjeala s Njim u patnjama

Bilo je ve oko estoga sata kad nastane tama po svoj zemlji do devetoga sata. Pomra sunce, a hramski se zastor razdrije po sredini. (Luka 23,44.45) Kristova vjera i nada drhtale su u trenucima samrtnih muka, zato to vie nije bio siguran da e Ga Bog prihvatiti i primiti kao svog ljubljenog Sina. Otkupitelj svijeta se tom prigodom oslanjao na dokaze koji su Ga krijepili do tada, na vjeru da Otac prima Njegov rad i da je zadovoljan njime. rtvujui svoj ivot u samrtnim mukama, On se mogao samo u vjeri osloniti na Onoga kome se uvijek radosno pokoravao. Nisu Ga vie obasjavale jasne zrake nade ni sa koje strane. Sve je bilo obavijeno zloslutnom tamom. I usred te tame, u koju se ak obavila i priroda koja je suosjeala s Njim, On je ispio do dna tajanstvenu au. Lien ak i one svete nade i uzdanja u svoju pobjedu u budunosti, On je glasno uzviknuo: Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj. On je poznavao svojega Oca, Njegovu pravdu, milost i veliku ljubav i pokorno se predao u Njegove ruke. Usred potresa uznemirene prirode, promatrai su zaprepateni sluali samrtnike rijei ovjeka s Golgote. I priroda je suosjeala s patnjama svojega Stvoritelja. Uzdrhtala zemlja i raspuknute stijene objavile su da umire Boji Sin. Osjetio se straan potres. Hramska zavjesa rascijepila se nadvoje. Izvritelje i promatrae obuzeo je uas kad su vidjeli kako se Sunce zavija u tamu i zemlja ugiba pod njima, kad su primijetili i uli kako se stijene raspadaju. Kad je Krist predao svoj duh u ruke svojega Oca, prestalo je ruganje i podsmijeh sveenika i starjeina. Zaprepatena gomila poela se povlaiti i pod okriljem tame bjeati u grad. Ljudi su se udarali u prsa bjeei u strahu i jedva ujno su aptali: Ovaj koji je ubijen bio je pravednik. to e biti ako je On uistinu Boji Sin? Isus nije poloio svoj ivot prije nego to je izvrio djelo zbog kojega je doao. Posljednjim dahom On je izgovorio: Svreno je! (Ivan 19,30) Sotona je bio poraen. Znao je da je njegovo kraljevstvo izgubljeno. Aneli su se radovali kad je 47

Krist izgovorio te rijei. Tako je ostvaren veliki plan spasenja koji je bio uvjetovan Kristovom smru. A na Nebu je nastala radost zbog toga to e se Adamovi sinovi moi uzdii do Bojeg prijestolja ivotom istinske poslunosti. O, kakve li ljubavi! Nevjerojatne ljubavi! Ljubavi koja je dovela Bojega Sina na Zemlju da bi patio za nae grijehe, izmirio nas s Bogom i omoguio nam da ivimo s Njim u Njegovu velianstvenu domu. (Testimonies for the Church, sv. 2, str. 210212)

43

29. sijenja

Veliina Njegove rtve

Oko devetog sata povika Isus jakim glasom: ... Boe moj, Boe moj! Zato si me ostavio? (Matej 27,46) Kad mukarci i ene budu u potpunosti shvatili svu veliinu rtve koju je podnio nebeski Kralj umirui umjesto ljudi, tada e veliati plan spasenja, a pomisao na Golgotu budit e u kranskim srcima njene, svete i ivotne osjeaje. S njihovih usana uzdizat e se pjesma u slavu Bogu i Janjetu. U srcu koje se ivo sjea prizora s Golgote ne moe cvjetati gordost i samoljublje. Oni koji shvaaju veliku cijenu plaenu za iskupljenje ovjeka skupocjenu krv Bojeg Sina nee pridavati veliku vanost ovom svijetu. Sva njegova bogatstva nisu dovoljna da otkupe jednu jedinu propalu duu. Tko moe razumjeti ljubav koju je Krist imao za ovaj izgubljeni svijet kad je visio na kriu i patio zbog prijestupa grenih ljudi? Ova ljubav bila je nemjerljiva, beskrajna. Krist je pokazao da je Njegova ljubav jaa od smrti. On je ostvarivao djelo ovjekovog spasenja; i mada je bio izloen najeoj borbi sa silama tame, Njegova ljubav je postajala sve snanija. Podnio je uskraivanje Oeve podrke, i s oajanjem u dui na kraju je uzviknuo: Boe moj, Boe moj! Zato si me ostavio? Njegova miica donijela je ljudima spasenje. Kad su se u Spasiteljevoj posljednjoj duevnoj borbi ule blagoslovljene rijei koje su odjeknule kroz cijeli svemir: Svreno je! (Ivan 19,30), plaena je cijena za ovjekov otkup. 48

Mi ne moemo shvatiti veliinu, irinu, visinu i dubinu tako nevjerojatne ljubavi. Razmiljanje o neusporedivoj Spasiteljevoj ljubavi treba ispuniti na um, dodirnuti i omekati nau duu, oplemeniti i uzvisiti nae osjeaje i potpuno promijeniti na karakter. Krist ni u svojim najveim mukama nije ni u em popustio neprijatelju koji Ga je muio. ete zlih anela nalazile su se oko Bojeg Sina, a svetim anelima nije bilo naloeno da razbiju njihove redove i stupe u borbu protiv neprijatelja koji se rugao. Nebeskim anelima nije bilo doputeno da pomognu napaenom duhu Bojega Sina. U tom stranom trenutku tame, kad je Oevo lice bilo skriveno, kad se vojska zlih anela nalazila oko Njega, kad su grijesi svijeta poivali na Njemu, s Njegovih usana otele su se rijei: Boe moj, Boe moj! Zato si me ostavio? Moramo stei ire i dublje poznavanje ivota, patnji i smrti ljubljenog Bojeg Sina. Ako ispravno sagledamo djelo pomirenja, onda emo uvidjeti da je spasenje dua od neizmjerne vrijednosti. U usporedbi s vjenim ivotom, sve drugo postaje beznaajno. (Testimonies for the Church, sv. 2, str. 212215)

30. sijenja

44

Novi nain ivota za sve

Kad Isus uze ocat, ree: Svreno je! te nakloni glavu i predade duh. (Ivan 19,30) Nikada ranije Zemlja nije bila svjedok takvog prizora. Skamenjeno mnotvo promatralo je Spasitelja suzdrana daha. Tama se ponovno spustila na Zemlju i zaula se potmula tutnjava, kao teka grmljavina. Osjetio se snaan potres. Od potresa su ljudi popadali jedni na druge. Nastala je strana zbrka i zaprepatenost. S okolnih brda razbijene su se stijene uz strahovitu lomljavu sruile u doline. Grobnice su se otvorile i mrtvi su ustajali iz svojih grobova. inilo se kao da e se cijeli svijet razbiti u atome. Sveenici, poglavari, vojnici, krvnici i narod, nijemi od uasa, leali su po zemlji. 49

Kad je glasni uzvik Svreno je! siao s Kristovih usana, sveenici su vrili slubu u Hramu. To je bilo vrijeme veernje rtve. Janje koje je predstavljalo Krista dovedeno je da bude zaklano. Obuen u svoju simbolinu i lijepu odjeu, sveenik je stajao s podignutim noem, kao i Abraham kad se spremao rtvovati svojega sina. Narod je pozorno promatrao. Zatresla se zemlja i podrhtavala zato to se pribliavao sm Gospodin. Uz zvuk cijepanja nevidljiva je ruka od vrha do dna razderala unutarnju zavjesu Hrama, otkrivajui pogledu mnotva mjesto koje je nekad bilo ispunjeno Bojom prisutnou. Na ovom mjestu nalazila se ekina. Ovdje je Bog otkrivao svoju slavu iznad prijestolja milosti. Nitko osim velikog sveenika nikada nije podignuo zavjesu koja je ovaj odjel odvajala od ostatka Hrama. On je ovamo ulazio jednom godinje da izvri oienje narodnih grijeha. Ali gle, ova zavjesa je razderana nadvoje. Najsvetije mjesto zemaljskog svetita izgubilo je svoju svetost. Zavladali su strah i zbrka. Sveenik se pripremao da zakolje rtvu, ali no je ispao iz njegove onemoale ruke i janje je pobjeglo. Predslika je nala svoje ispunjenje u smrti Bojeg Sina. Prinesena je velika rtva. Put u Svetinju nad svetinjama bio je otvoren. Za sve je pripremljen nov i ivotodavan put. Greni, ojaeni ljudski rod nije vie morao ekati dolazak velikog sveenika. Odsad e Spasitelj obavljati slubu Sveenika i Zastupnika u Nebu nad nebesima. inilo se kao da je ivi glas progovorio vjernima: Sad je doao kraj svim rtvama za grijeh. Boji Sin je doao po svojoj rijei: Evo dolazim o meni je, naime, u svitku, to jest knjizi, pisano da inim, Boe, volju tvoju. ... Uao je jedanput zauvijek u Svetinju nad svetinjama vlastitom krvi, i pribavio nam vjeni otkup. (Hebrejima 10,7; 9,12) (Isusov ivot, str. 628)

50

31. sijenja

45

Okrueni Njegovom ljubavlju

I ivite u ljubavi kao to je i Krist vas ljubio i predao samoga sebe za nas kao prinos i rtvu Bogu na ugodan miris. (Efeanima 5,2) Svijet koji je Sotona smatrao svojim i kojim je gospodario kao okrutni tiranin, Boji Sin okruio je velikim podvigom, svojom ljubavi, i ponovno ga povezao s Gospodnjim prijestoljem. Kerubini, serafini i bezbrojno mnotvo svih bezgrenih svjetova klicali su hvalospjeve Bogu i Janjetu kad je ta pobjeda osigurana. Radovali su se to je pronaen put za spasenje paloga roda i to e Zemlja biti otkupljena od prokletstva grijeha. Koliko bi se vie trebali radovati oni koji su predmet te udesne ljubavi! Kako onda moemo ikad posumnjati, biti u neizvjesnosti i osjeati se kao siroad? Za dobro onih koji su prestupili Zakon Isus je uzeo ljudsku narav. Postao nam je slian da bismo mogli imati vjeni mir i sigurnost. Prvi korak u pristupanju Bogu jest upoznati ljubav koju On ima u nama i vjerovati u nju (1. Ivanova 4,16), jer nas privlana sila Njegove ljubavi navodi da doemo k Njemu. Prihvaanje Boje ljubavi izaziva odbacivanje sebinosti. Nazivajui Boga svojim Ocem, priznajemo da su sva Njegova djeca naa braa. Svi smo djelii velikoga tkiva ovjeanstva, svi smo lanovi iste obitelji. Osim za sebe, trebamo moliti i za svoje blinje. Nitko se ne moli pravilno ako trai blagoslov samo za sebe. Beskonani Bog, kae Isus, prua vam prednost da Mu se pribliite nazivajui Ga Ocem. Pokuajte shvatiti to je sve time obuhvaeno! Nijedan zemaljski roditelj nije se nikad tako ozbiljno zalagao za svoje zalutalo dijete kao to se Stvoritelj zalae za prijestupnika. Nijedna ljudska ljubav nije upuivala tako njene pozive nepokajanome. Bog stanuje u svakom ljudskom boravitu, uje svaku izgovorenu rije, slua svaku prinesenu molitvu, osjea tuge i razoaranja svake due i promatra kako se ponaamo prema ocu, majci, sestri, prijatelju i susjedu. Pomae nam u naim nevoljama, a Njegova ljubav, 51

milost i milosre neprestano se izlijevaju da zadovolje nae potrebe. Ako Boga nazivate svojim Ocem, priznavat ete se Njegovom djecom koju treba voditi Njegova mudrost i koja Mu moraju biti u svemu posluna znajui da je Njegova ljubav nepromjenjiva. Usmjeravat ete se prema Njegovom planu, a kao Bojoj djeci najvaniji e vam biti Njegova ast, Njegov karakter, Njegova obitelj i Njegovo djelo. Bit ete radosni priznavajui i potujui svoj odnos prema svojem Ocu i prema svakom lanu Njegove obitelji. Radovat ete se pridonosei, makar skromno, Njegovoj slavi i blagostanju svojih srodnika. (Isusov govor na Gori, str. 141144)

52

Uzvisimo Isusa kao Stvoritelja

1. veljae

46

Zakon ivota za svemir

U poetku utemelji zemlju, i nebo je djelo ruku tvojih. (Psalam 102,26) U poetku se Bog otkrio u svim djelima stvaranja. Krist je bio Onaj koji je razastro nebesa i poloio temelje Zemlji. Njegova je ruka postavila svjetove u prostoru i oblikovala poljsko cvijee. Uvrstio je bregove jakou svojom. ... Njegovo je more, on ga je stvorio. (Psalam 65,6; 95,5) On je ispunio Zemlju ljepotom i zrak pjesmom. On je ispisao poruku Oeve ljubavi na svim djelima na zemlji, u zraku i na nebu. Premda je sada savreno djelo oteeno grijehom, jo se moe zamijetiti ono to je ispisano u poetku. Jo i danas sve to je stvoreno objavljuje slavu Njegova savrenstva. Ne postoji nita osim sebinog ovjekovog srca to ivi samo za sebe. Nema ptice koja sijee zrak, ni ivotinje koja se kree po zemlji, a da ne slui nekom drugom ivotu. Nema nijednog lista u umi ili skromne vlati trave a da nema svoju slubu. Svako drvo, grm i list izlijevaju ivotni sastojak bez koga ni ovjek ni ivotinja ne bi mogli ivjeti, a opet i ovjek i ivotinja slue ivotu drveta, grma i lista. Cvijee odie mirisom i otkriva svoju ljepotu kao blagoslov ovom svijetu. Sunce rasipa svoju svjetlost da razveseli tisue svjetova. Ocean, iako izvor svih naih vrela i zdenaca, prima rijeke iz svake zemlje, ali uzima da bi dao. Magle koje izlaze iz njegovih njedara padaju kao kie i natapaju zemlju, da bi iz nje moglo nicati i pupati. Slavni aneli nalaze svoju radost u davanju davanju ljubavi i neumornog sluenja duama koje su pale i izgubile svoju svetost. Nebeska bia pokuavaju zadobiti ljudska srca; 53

ona ovom mranom svijetu donose svjetlost iz nebeskih dvorova. Ljubaznom i strpljivom slubom ona djeluju na ljudski duh tako da izgubljene dovode u zajednicu s Kristom, koji im je mnogo blii nego to to oni mogu pretpostaviti. Meutim, kad se okrenemo od svih manjih otkrivenja, onda gledamo Boga u Isusu. Promatrajui Isusa vidimo da je slava naeg Boga u davanju. Ja nita od sebe ne inim, rekao je Krist; kao to je mene poslao ivi Otac, i kao to ja ivim zbog Oca... Ali ja ne traim slave svoje, ve slavu Onoga koji me je poslao. (Ivan 8,28; 6,57; 8,50; 7,18) Tim je rijeima izloeno veliko naelo, to je zakon ivota za svemir. Krist je sve primio od Boga, ali je uzeo da bi dao. (Tako se u nebeskim dvorovima, u svojoj slubi za sva stvorena bia, kroz ljubljenog Sina Oev ivot izlijeva na sve; a preko Sina ivot se vraa, u hvali i radosnoj slubi, kao plima ljubavi, velikom Izvoru svega.) I tako se kroz Krista krug dobroinstava zatvara, otkrivajui karakter velikog Darovatelja zakon ivota. (Isusov ivot, str. 7,8)

47

2. veljae

Stvaranje svijeta
U poetku stvori Bog nebo i zemlju. (Postanak 1,1) Otac i Sin ujedinili su se u monom i udesnom planiranju djela koje su obavili u stvaranju svijeta. Zemlja je iz Stvoriteljevih ruku izila prelijepa. Tu su bile planine, brda i ravnice koje su bile proarane rijekama i vodenim povrinama. Zemlja nije bila neko iroko prostranstvo, ve su tu jednolinost razbijala brda i planine, ne visoke i surove kao to su danas, ve pravilnog i lijepog oblika. Gole, visoke stijene nisu se mogle vidjeti, ve su leale ispod povrine i sainjavale Zemljin kostur. Vode su bile pravilno rasporeene. Brda, planine i prelijepe ravnice bile su ukraene biljkama i cvijeem i visokim velianstvenim drveem svih vrsta, koja su bila mnogo vea i puno ljepa nego to su drvea danas. Zrak je bio ist i zdrav, a zemlja je izgledala kao velianstveni dvorac. 54

Aneli su gledali i radovali se udesnom i prekrasnom Bojem djelu. Nakon to je stvorena Zemlja sa svim ivotinjama na njoj, Otac i Sin nastavili su sa svojim ciljem, koji je osmiljen prije pada Sotone sa stvaranjem ovjeka na svoju sliku. Oni su zajedno sudjelovali u stvaranju Zemlje i svakog ivog bia na njoj. A sada je Bog rekao svojemu Sinu: Nainimo ovjeka na svoju sliku. (Postanak 1,26) Kad je Adam iziao iz Stvoriteljevih ruku, bio je plemenitog rasta i prekrasnog stasa. Bio je dvostruko vii od ljudi koji danas ive na Zemlji, skladne grae. Njegove znaajke bile su savrenstvo i ljepota. Eva je bila malo nia rastom od Adama. Glava joj je dosezala malo iznad njegova ramena. I ona je bila plemenita, savrenog stasa i vrlo lijepa. Ovaj bezgrean par nije nosio umjetnu odjeu. Bili su odjeveni pokrivalom svjetlosti i slave, takvim u kakvo su odjeveni aneli. Dok su ivjeli u poslunosti Bogu, okruivala ih je svjetlost. Iako je sve to je Bog stvorio bilo savrenstvo ljepote, i inilo se da na Zemlji nema nita to bi poeljeli a to Bog nije stvorio za sreu Adama i Eve, ipak je On pokazao veliku ljubav prema njima sadnjom vrta posebno za njih. Jedan dio svojega vremena trebali su provoditi u ugodnom radu na ureenju vrta, a dio vremena trebali su odvojiti za primanje posjeta anela, sluanje njihovih uputa i sretnom posredovanju. (The Story of Redemption, str. 20,21) ovjek je iz Bojih ruku iziao savren u svakoj sposobnosti uma i tijela; u savreno zdravom stanju i savrenog zdravlja. (Moj ivot danas, str. 130)

3. veljae

48

Stvoreni na Boju sliku

I ree Bog: Nainimo ovjeka na svoju sliku, sebi slina. (Postanak 1,26) ovjeanstvu je trebao biti otkriven Kristov ivot. ovjek je bio stvoren kao kruna Bojeg djela stvaranja, da bude slian Bogu, ali Sotona je radio na tome da u ovjeku uniti Boju 55

sliku i u njega utisne svoj lik. ovjek je Bogu dragocjen jer je oblikovan na Njegovu sliku. Trebala bi nas se dojmiti injenica koliko je vano pouavanje pravilom i primjerom, te da je grijeh udovoljavati apetitu ili vriti bilo koju drugu grenu radnju na naemu tijelu koje je stvoreno da predstavlja Boga svijetu. Da bismo razumjeli kako Bog cijeni ovjeka, trebamo shvatiti plan otkupljenja i beskrajno skupocjenu rtvu koju je na Spasitelj podnio da bi spasio ljudski rod od vjene propasti. Isus je umro da vrati u posjed taj dragocjeni biser. ivot Boje djece je ivot samoodricanja, samoportovnosti i poniznosti. Oni koji nemaju udjela u Njegovim patnjama, ne mogu se nadati da e imati udjela u Njegovoj slavi. Bit e nam sueno prema ponaanju kako koristimo znanje o istini koja nam je otkrivena. Bog je dao svojega jedinoroenog Sina da nas otkupi od grijeha. Mi smo Njegovo djelo, Njegovi predstavnici u ovom svijetu, i On oekuje da otkrivamo istinsku vrijednost ovjeka svojim istim nainom ivljenja i istinskim naporima pomaganja u obnavljanju tog dragocjenog bisera. Na karakter treba biti slian boanskom i oblikovan vjerom koja djeluje kroz ljubav i proiava duu. Boja milost e uljepati karakter, oplemeniti nas i posvetiti. Gospodnji sluga koji radi mudro bit e uspjean. Na Spasitelj je rekao: I vea e djela od ovih initi, jer ja idem k Ocu. (Ivan 14,12 ari) Koja su to vea djela? Ako nae usne budu dotaknute eravicom sa rtvenika, mi emo svijetu otkriti zauujuu ljubav koju je Bog oitovao davanjem Isusa, svojega jedinoroenog Sina za svijet, da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (Ivan 3,16) Tajna Kristovog utjelovljenja, razlog Njegove patnje, Njegovo raspee, uskrsnue i uzaae otkrivaju cijelom ovjeanstvu velianstvenu Boju ljubav. To daje snagu istini. Ove Boje osobine otkrivene su nam u djelovanju i ivotu Isusa Krista. On je bio predstavnik boanskog karaktera. (Review and Herald, 18. lipnja 1895.) Boje stvaranje je riznica dobara spremnih da za Njega odmah poslue za ono to Mu je ugodno. (The SDA Bible Commentary, Ellen White Comments, sv. 1, str. 1081)

56

4. veljae

49

Stvoritelj je planirao nau sreu

I Jahve, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti ovjeka koga je napravio. (Postanak 2,8) Usprkos svemu to je o dostojanstvu fizikog rada reeno i napisano, prevladava miljenje da rad poniava ovjeka. Popularno miljenje mijenja pravilno razumijevanje u mnogim umovima, i ljudi dolaze do zakljuka kako onome koji radi svojim rukama nije mjesto meu plemenitim ljudima. Mnogi naporno rade kako bi zaradili novac, a kad steknu bogatstvo, misle da e novac uiniti njihovu djecu plemenitima. Ali na taj nain mnogi proputaju svoju djecu nauiti, kao to su se sami nauili, na teak ali koristan rad. Takva djeca olako troe novac steen radom roditelja, i ne znaju cijeniti njegovu vrijednost. Tako oni zlorabe talent koji je prema Bojoj namjeri trebalo iskoristiti na mnogo bolji nain. Boje namjere nisu isto to i namjere ljudi. On nije odredio da ljudi ive u besposliarenju i lijenosti. Bog je u poetku stvorio ovjeka plemenita; ali iako bogat u svemu ime ga je Gospodar svemira mogao obdariti, Adam nije bio besposlen. im je bio stvoren, dodijeljen mu je posao. Naao je zanimanje i sreu u njegovanju i uvanju onoga to je Bog stvorio, i zauzvrat su mu elje zadovoljavane obiljem plodova Edenskog vrta. Sve dok su nai praroditelji bili posluni Bogu, njihov rad u vrtu bio je ugodan i zemlja je zadovoljavala njihove potrebe izobiljem plodova. Meutim, otkako je ovjek otkazao poslunost Bogu, osuen je da se s mukom bori protiv korova to ga sije Sotona, i da zarauje kruh u znoju svoga lica. Od tada on mora voditi teku i munu borbu protiv sile kojoj se svojom voljom podinio. Boja je namjera bila da se napornim radom smanje i ublae posljedice zla koje je u svijet unijela ovjekova neposlunost. Napornim radom moe se zaustaviti plima zla a sotonske kunje uiniti nedjelotvornima. Iako praen brigom, zamorom i naporom, rad je izvor sree i razvoja te zatita od kunji. Svojom zahtjevnou on spreava odavanje zadovolj57

stvima, a potie vrednou, istou i vrstinu karaktera. Tako rad postaje dio velikog Bojeg plana za na oporavak od pada. (Counsels to Parents and Teachers, str. 273,274) ovjekov Stvoritelj osmislio je ustroj naega tijela. Svaki zakon koji upravlja ljudskim strojem treba prepoznati kao boanski po svojemu podrijetlu, znaenju i vanosti, kao to je i s Bojom rijeju. Svaka nemarna i nepaljiva aktivnost, svaki oblik zlouporabe tog Bojeg predivnog stroja ili zanemarivanje Bojih zakona namijenjenih ljudima krenje je Bojeg zakona. Moemo zastati i diviti se Bojim djelima u prirodi, ali ljudska zajednica je najdivinija od svih djela. (Medical Ministry, str. 221)

50

5. veljae

Boja ljubav otkrivena u stvaranju

Jer je u njemu sve stvoreno sve na nebu i na zemlji; vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, bilo gospodstva, bilo poglavarstva, bilo vlasti; sve je stvoreno po njemu i za njega. (Koloanima 1,16) Bog je ljubav. (1. Ivanova 4,16) Njegova narav, Njegov Zakon je ljubav. Svaki prikaz stvaralake sile izriaj je beskonane ljubavi. Boji suverenitet obuhvaa puninu blagoslova za sva stvorena bia. Povijest velike borbe izmeu dobra i zla, od svog poetka na Nebu pa sve do konanog unitenja pobune i iskorjenjivanja grijeha, prikaz je i Boje nepromjenjive ljubavi. Vladar svemira nije bio sam u svom djelu dobroinstva. On je imao pridruenog suradnika koji je cijenio Njegove namjere i mogao dijeliti Njegovu radost u pruanju sree stvorenim biima. U poetku bijae Rije, i Rije bijae kod Boga i Rije bijae Bog. Ona u poetku bijae kod Boga. (Ivan 1,1.2) Krist, Rije, jedinoroeni Boji Sin, bio je jedno s vjenim Ocem jedne naravi, karaktera i namjere, jedino Bie koje je moglo sudjelovati u svim Bojim namjerama i savjetovanjima. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vjeni, Knez mironosni. (Izaija 9,5) 58

Otac je kroz svojega Sina sudjelovao u stvaranju svih nebeskih bia. Jer je u njemu sve stvoreno sve na nebu i na zemlji bilo prijestolja, bilo gospodstva, bilo poglavarstva, bilo vlasti, sve je stvoreno po njemu i za njega. (Koloanima 1,16) Aneli su Boje sluge koji odsjajuju svjetlou to se iri iz Njegove prisutnosti i koji brzo ire krila da izvre Njegovu volju. Ali Sin, Boji Pomazanik, otisak njegove bti, odsjev njegova sjaja, koji svemir uzdrava svojom silnom rijei, ima vrhovnu vlast nad svima njima (Hebrejima 1,3). Budui da je Zakon ljubavi temelj Boje vladavine, srea svih razumnih bia ovisi o njihovoj savrenoj usklaenosti s njegovim naelima pravednosti. Bog eli da Mu sva stvorenja slue iz ljubavi, slubom koja izvire iz potovanja prema Njegovu karakteru. On ne nalazi zadovoljstvo u prisilnoj poslunosti i On svima daruje slobodnu volju da Mu mogu dragovoljno sluiti. Sve dok su sva stvorena bia prihvaala vjernost iz ljubavi, diljem Bojeg svemira vladao je savreni sklad. Ispunjavanje Bojih namjera bila je radost nebeskih vojski. One su uivale odraavati Njegovu slavu i iskazivati Mu hvalu. Dok je vladala ljubav prema Bogu, meusobna ljubav bila je puna povjerenja i nesebina. Nije bilo tragova nesklada koji bi remetio nebeski sklad. (Patrijarsi i proroci, str. 15,16)

6. veljae

51

Oboavanje Stvoritelja
Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda! (Otkrivenje 14,7) Dunost da se poklonimo Bogu temelji se na injenici da je On Stvoritelj i da Mu sva stvorenja duguju ivot. Gdje god se u Bibliji istie Njegovo vee pravo da Ga ljudi tuju i klanjaju Mu se nego to ga imaju bogovi mnogoboaca, navode se dokazi Njegove stvaralake moi. Nitavni su svi bozi narod. Jahve stvori nebesa. (Psalam 96,5) S kim ete me prispodobit, tko mi je ravan? kae Svetac. Podignite oi i gledajte: tko je to stvorio? ... Da, ovako govori Jahve, nebesa Stvoritelj 59

on je Bog koji je oblikovao i sazdao zemlju... Ja sam Jahve i nema drugoga. (Izaija 40,25; 45,18) Psalmist veli: Znajte da je Jahve Bog: on nas stvori, i mi smo njegovi. ... Doite, prignimo koljena i padnimo nice, poklonimo se Jahvi koji nas stvori. (Psalam 100,3; 95,6) I sveta Bia koja se na Nebu klanjaju Bogu, navode kao razlog svoga oboavanja: Dostojan si, na Gospodine i na Boe, da primi slavu, ast i mo, jer ti si stvorio sve. (Otkrivenje 4,11) U Otkrivenju 14. poglavlju nalazimo poziv upuen ljudima da se poklone Stvoritelju, a prorotvo skree pozornost na skupinu koja, kao posljedicu objavljivanja trostruke vijesti, vri Boje zapovijedi. Jedna od njih upuuje izravno na Boga kao Stvoritelja. etvrti propis glasi: A sedmoga je dana subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu... Ta i Jahve je est dana stvarao nebo, zemlju i more i sve to je u njima, a sedmoga je dana poinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni. (Izlazak 20,10.11) O suboti Gospodin dalje kae da je ona znak... kako bi se znalo da sam ja Jahve, Bog va. (Ezekiel 20,20) A naveden je i razlog: Ta Jahve je za est dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo. (Izlazak 31,17) Da bi ovu istinu zauvijek sauvao u umovima ljudi, Bog je u Edenu ustanovio subotu i dokle god injenica da je On na Stvoritelj ostaje razlogom da Mu iskaemo tovanje, dotle e i subota biti znak i uspomena toga. Da su svi svetkovali subotu, ovjekove bi misli i osjeaji bili usmjereni na Stvoritelja kao predmet tovanja i oboavanja, pa nikada ne bi bilo ni idolopoklonika, ni ateista ni nevjernika. Svetkovanje subote je znak vjernosti pravom Bogu, koji je sazdao nebo i zemlju, more i izvore vod. Iz ovoga slijedi da e vijest koja ljudima zapovijeda da se poklone Bogu i vre Njegove zapovijedi predstavljati naroiti poziv na vrenje etvrte zapovijedi. (Velika borba, izdanje 2010., str. 346,347)

60

7. veljae

52

Prvi tjedan na Zemlji

Ta i Jahve je est dana stvarao nebo, zemlju i more i sve to je u njima, a sedmoga je dana poinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni. (Izlazak 20,11) Tjedni ciklus od sedam doslovnih dana, est odreenih za rad a sedmi za odmor, koji se ouvao kroz cijelu biblijsku povijest, ima svoje podrijetlo u velianstvenim injenicama u prvih sedam dana stvaranja. Kad je Bog izgovarao svoj Zakon jakim glasom sa Sinaja, predstavio je subotu govorei: Sjeti se da svetkuje dan subotni. (Izlazak 20,8) On je tada jasno izjavio to treba raditi u est dana, a to ne treba initi u sedmi dan. U davanju razloga zato treba tako postupati tijekom tjedna, Bog ukazuje na svoj primjer i prvih sedam dana. Ta i Jahve je est dana stvarao nebo, zemlju i more i sve to je u njima, a sedmoga je dana poinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni. (Izlazak 20,11) Iz tog razloga proizlazi jasno i uvjerljivo da zapis o stvaranju govori o doslovnim danima. Prvih est dana u tjednu dano je ovjeku za njegov rad, jer je Bog tijekom istog razdoblja radio u prvom tjednu stvaranja. Sedmi dan Bog je odvojio za dan odmora, u sjeanje na svoj odmor u istom razdoblju nakon to je izvreno djelo stvaranja u est dana. Ali nevjernika pretpostavka da dogaaji od prvog tjedna za svoje ispunjenje trebaju sedam dugih neodreenih razdoblja, udara izravno u temelje etvrte zapovijedi o suboti. To ini neodreenim i nerazumljivim ono to je Bog uinio tako jasnim. Geolozi koji nisu vjernici tvrde da je svijet mnogo stariji nego to izvjeuju biblijski zapisi. Oni odbacuju biblijske tvrdnje zbog dokaza koje su pronali u samoj zemlji, tumaei da svijet postoji desetke tisua godina. Mnogi koji izjavljuju da vjeruju ono to u Bibliji pie podnose tetu zbog takve zlouporabe divnih dokaza o tjednu stvaranja pronaenih u zemlji. Taj tjedan je trajao doslovnih sedam dana i svijet je sada star samo est tisua godina. 61

Bez biblijske povijesti geolozi ne mogu nita dokazati. Ostaci pronaeni u zemlji daju dokaze o stanju koje se umnogome razlikuje od onoga kako je u sadanjosti. Ali vrijeme njihova postojanja, i koliko su dugo proveli u zemlji, moemo razumjeti samo pomou biblijske povijesti. Kad su ljudi napustili Boju rije s objavom o povijesti stvaranja, i traili izvjee o Bojim stvaralakim djelima u prirodnim zakonitostima, nali su se u beskrajnom oceanu neizvjesnosti. Kako je Bog mogao dovriti svoje djelo stvaranja u doslovnih est dana, On to nikada nije otkrio smrtnicima. Njegovo stvaralako djelo je isto tako neshvatljivo kao i Njegovo postojanje. (Spiritual Gifts, sv. 3, str. 9093)

53

8. veljae

Subota ukazuje na Stvoritelja

Subote moje morate odravati, jer subota je znak izmeu mene i vas od narataja do narataja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posveujem. (Izlazak 31,13) Subota je dana svim ljudima u spomen na djelo stvaranja. Kad je Jahve postavljao temelje Zemlji, kad je odjenuo svijet u odjeu ljepote i stvorio udesna kopna i mora, uspostavio je subotnji dan i posvetio ga. Kad su klicale zvijezde jutarnje i Boji uzvikivali dvorjani (Job 38,7), subota je bila odvojena u spomen na Boga. Bog je posvetio i blagoslovio dan u koji se odmorio od svih svojih velianstvenih djela. I ta od Boga posveena subota trebala je uvati vjeni savez. To je spomen koji je trebao stajati od koljena do koljena sve do svretka povijesti Zemlje. Bog je izveo Hebreje iz egipatskog ropstva i zapovjedio im da svetkuju subotu i dre Zakon koji je bio dan u Edenu. Svakog tjedna inio je udo kako bi u njihovim mislima utvrdio injenicu da je subota uspostavljena u poetku stvaranja svijeta. Ima onih koji smatraju da je subota dana samo za idove, ali Bog to nikada nije rekao. On je dao subotu svom izraelskom puku kao sveti zalog; ali sama injenica da je Sinajska 62

pustinja, a ne Palestina, bila mjesto koje je On izabrao za objavljivanje svojega Zakona, otkriva da je ona namijenjena cijelom ovjeanstvu. Zakon Deset zapovijedi star je kao stvaranje. Stoga ustanova subote nema posebnost za idove vie negoli za sva ostala stvorena bia. Bog je uinio potivanje subote obvezatnim za sve ljude. Reeno je vrlo jasno: Subota je stvorena radi ovjeka. (Marko 2,27) Dakle, neka svi oni kojima prijeti opasnost da budu prevareni na ovom podruju obrate pozornost na ono to je Bog rekao u svojoj Rijei, a ne na tvrdnje ljudi. U vezi sa stablom spoznaje dobra i zla, Bog je u Edenu rekao Adamu: U onaj dan u koji s njega okusi, zacijelo e umrijeti! (Postanak 2,17) Nato e zmija eni: Ne, neete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit e vam se oi, i vi ete biti kao bogovi, koji razluuju dobro i zlo. (Postanak 3,4.5) Adam je posluao glas Sotone koji je govorio preko njegove ene; on je povjerovao drugom glasu, a ne onom koji je izrekao Zakon u Edenu. Kao to je stablo spoznaje dobra i zla bilo pokazatelj Adamove poslunosti, tako e i etvrta zapovijed biti pokazatelj odanosti Bojeg naroda. Adamovo iskustvo treba nas upozoravati sve dok traje vrijeme. Ono nam govori da ne prihvaamo nikakvo jamstvo izreeno iz usta ljudi ili anela, to bi oduzelo tokicu ili crticu od svetog Bojeg zakona.(Review and Herald, 30. kolovoza 1898.)

9. veljae

54

Nebesa objavljuju Boju slavu

Nebesa slavu Boju kazuju, navijeta svod nebeski djelo ruku njegovih. (Psalam 19,2) Stvoritelj je dao obilje dokaza da je Njegova mo neograniena i da On uspostavlja i rui kraljevstva. On odrava svijet snagom svoje rijei. Stvorio je no, postavio sjajne zvijezde na nebeskom svodu i sve ih poziva po imenu. Nebesa objavljuju Boju slavu i nebeski svod govori o djelu Njegovih ruku, poka63

zujui ljudima da je ovaj mali svijet samo jedna toka u Bojem stvaranju. Stanovnici svjetova koji nisu pali promatraju ljudski ponos i uobraenost sa saaljenjem i prijekorom. Ne veliaju sebe samo bogati i oni koje slavi svijet; mnogi koji izjavljuju da tuju Boga govore o svojoj mudrosti i moi. Oni se ponaaju kao da Bog ima obveze prema njima, kao da On ne moe voditi svoje djelo bez njihove pomoi. Neka se takvi zagledaju u zvjezdano nebo i s divljenjem i strahopotovanjem prouavaju Boja udesna djela. Neka razmiljaju o mudrosti koju On pokazuje u odravanju savrenog reda u golemom svemiru, i o malenom razlogu koji ovjek ima da se hvali svojim postignuima. Sve to ovjek ima ivot, postojanje, sreu i druge nebrojene blagodati koje prima iz dana u dan dobiva od nebeskog Oca. ovjek je dunik za sve ono to ponosno izjavljuje da pripada njemu. Bog daje svoje dragocjene darove da bismo ih mogli koristiti u slubu Njemu. Svaki djeli slave ljudskog uspjeha pripada Bogu. Njegova mnogostruka mudrost oituje se u djelima ljudi, a hvala pripada Njemu. (Youths Instructor, 4. travnja 1905.) Uskoro e se otvoriti vrata Neba da kroz njih prou Boja djeca, a s usana Kralja slave odjeknut e rijei blagoslova poput najljepe glazbe: Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Matej 25,34) I tada e otkupljeni biti doekani dobrodolicom u domu koji im Krist pripravlja. Tamo im drutvo nee praviti zli ljudi s ove Zemlje laljivci, idolopoklonici, pokvarenjaci, nevjernici nego e se druiti s onima koji su nadvladali Sotonu i boanskom milou izgradili savreni karakter. Svaka grena sklonost i nesavrenstvo koji su ih ovdje muili, uklonjeni su Kristovom krvlju i njima su darovani savrenstvo i sjaj Njegove slave koja daleko nadmauje Sunev sjaj. (Put Kristu, str. 110,111)

64

10. veljae

55

Njegovi po stvaranju i otkupljenju

Tvoje me ruke stvorie i oblikovae. (Psalam 119,73) Razmislimo o prednosti koju imamo. Mnogo je onih koji, kad su u nevolji, padaju u napast i gube svoje stavove. Oni zaboravljaju obeanja koja im je Bog dao i poinju traiti ljudsku pomo. Obraaju se za pomo ljudima i na taj nain stjeu loa i zbunjujua iskustva. Reeno nam je da u svim naim kunjama najusrdnije traimo pomo od Gospodina, ne gubei iz vida da smo Njegovo vlasnitvo i Njegova usvojena djeca. Nijedno ljudsko bie ne moe razumjeti nae ljudske potrebe kao Krist. Ako s vjerom traimo pomo od Njega, dobit emo je. Mi smo Njegovi po stvaranju i Njegovi po otkupljenju. Uima boanske ljubavi vezani smo za Izvor svekolike moi i snage. Ako ovisimo samo o Bogu, ako od Njega traimo ono to elimo kao to malo dijete moli svojega oca kad neto eli, stei emo bogato iskustvo. Nauit emo da je Bog izvor svekolike snage i moi. Ako u trenutku traenja odmah ne iskusite poseban osjeaj, nemojte misliti da vaa molitva nije usliana. Onaj koji kae: Molite, i dat e vam se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e vam se! Jer svaki koji moli, prima; tko trai, nalazi, i tko kuca, otvara mu se, ut e vas i odgovoriti vam. Imajte povjerenja u Njegovu Rije, molite i traite, i imat ete prednost pronalaenja. Krist nas ohrabruje i kae: Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti. Uzmite jaram moj na se jaram uzdrljivosti i poslunosti i uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ete nai pokoj svojim duama. (Matej 11,28) Mi emo pronai odmor nosei Njegov jaram i Njegov teret. Suraujui s Kristom u velikom djelu u kojemu je On dao svoj ivot, nai emo istinski odmor. Kad smo bili grenici, On je dao ivot za nas. On eli da doemo k Njemu i uimo od Njega. Tako emo pronai odmor. On kae da e nam On dati odmor. Stoga nemojte svoje terete povjeravati nijednom ljudskom biu. Uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. 65

inei tako, iskusit ete odmor koji Krist daje, odmor koji dolazi zato to nosite Njegov jaram i Njegove terete. Bog se sramoti kad se Njegov narod oslanja na ljudska bia. On nam nije rekao da inimo tako. Rekao nam je da e nas On pouiti i da e nas On voditi. Prisjetite se kolika nam je obeanja dao za koja se moemo uhvatiti rukom vjere. Bog eli da Ga poznajemo, razgovaramo s Njim, kaemo Mu svoje potekoe i steknemo iskustvo u obraanju Onome koji nije nikada krivo sudio i nije nikada uinio pogreku. (Manuscript 144, 1901.)

56

11. veljae

Obnovljeni na Boju sliku

Rijei koje sam vam ja rekao jesu duh i ivot. (Ivan 6,63) Sredinja tema Biblije, tema u kojoj se sjedinjuju sve ostale teme u cijeloj Knjizi, jest plan spasenja i obnavljanje Boje slike u ljudskoj dui. Od prvog nagovjetaja nade u osudi izreenoj u Edenu, do onog posljednjeg slavnog obeanja u Otkrivenju: I gledat e lice njegovo, i ime njegovo bit e na elima njihovim (Otkrivenje 22,4), misao vodilja svake knjige i svakog ulomka u Bibliji je postupno objavljivanje te udesne teme ovjekovo podizanje objavljivanje sile Boga koji nam dade pobjedu kroz Gospoda naega Isusa Krista. (1. Korinanima 15,57) Onaj koji shvati ovu misao ima pred sobom neogranieno podruje za prouavanje. On ima klju koji e mu otvoriti cijelu riznicu Boje rijei. Stvaralaka sila koja je stvorila svjetove, nalazi se u Bojoj rijei. Ta rije daje silu; ona raa ivot. Svaka zapovijed je i obeanje. Prihvaena voljom, primljena u duu, ona sobom donosi ivot Beskonanoga. Ona preobraava narav i nanovo stvara duu po Bojem obliju. ivot koji je na ovaj nain darovan, na isti se nain i odrava. ovjek ivi od svake rijei koja izlazi iz usta Bojih. (Matej 4,4) 66

Um i dua izgrauju se onim ime se hrane; na nama poiva odgovornost da odluimo ime emo se hraniti. Svatko ima pravo izabrati teme kojima e se baviti njegove misli i oblikovati njegov karakter. S Bojom rijeju u ruci svako ljudsko bie, ma u kakav ga poloaj ivot bacio, moe izabrati drutvo koje eli. Uz pomo njezinih stranica moe razgovarati s najplemenitijim i najboljim predstavnicima ljudskog roda, moe sluati glas Vjenoga dok govori s ljudima. Dok prouava teme u koje aneli ele zaviriti (1. Petrova 1,12) i dok razmilja o njima, moe biti s njima. Moe ii stopama nebeskog Uitelja i sluati Njegove rijei kao u vrijeme kad je propovijedao na breuljku, u ravnici i na jezeru. ovjek u ovom svijetu moe boraviti u ozraju Neba, dajui nadu alosnima i kuanima na Zemlji, budei u njima enju za svetou, a sm dolazei u sve prisniju zajednicu s Nevidljivim; i slino onome koji je u davna vremena hodio s Bogom, prilazit e sve blie pragu vjenog svijeta, sve dok se vrata ne otvore i on ne ue. Tamo se nee osjeati strancem. Glasovi koji e ga pozdraviti glasovi su svetih koji su na Zemlji bili njegovi nevidljivi pratitelji glasovi koje je on ovdje nauio prepoznati i ljubiti. Onaj koji je preko Boje rijei ivio u zajednici s Nebom, osjeat e se ugodno u nebeskom drutvu. (Odgoj, str. 113115)

12. veljae

57

Mo nad olujom
On se tada probudi, zaprijeti vjetru i ree moru: Utiaj se! Umukni! Vjetar prestade i nastade velika tiina. A njima ree: Zato se toliko straite? Kako nemate vjere? (Marko 4,39.40) Taj dan u Isusovom ivotu bio je prepun dogaaja. Kraj Galilejskog mora izgovorio je svoje prve prie, poznatim slikovitim prikazima ponovno objanjavajui narodu narav svojega kraljevstva. ... Cijeli dan uio je i lijeio, a kad se spustila veer, mnotvo je jo uvijek bilo oko Njega. ... Sad je na kraju dana bio 67

tako premoren da je odluio potraiti odmor na nekom osamljenom mjestu preko jezera. ... Spasitelj se napokon oslobodio pritiska mnotva i, svladan umorom i glau, legao na krmu i ubrzo zaspao. Veer je bila blaga i ugodna i mir je poivao nad jezerom; ali se iznenada preko neba navukla tama, vjetar je divlje zapuhao niz planinske klance duljinom istone obale i jezero je zahvatila strana bura. ... Bijesno ibani vjetrovima koji su urlali, valovi su estoko pljutali po lai s uenicima i prijetili da je potope. Ovi ovrsnuli ribari proveli su svoj ivot na tom jezeru i sigurno vodili svoje barke kroz mnoge oluje, ali sad su se njihova snaga i umijee pokazali bezvrijednima. Bili su nemoni u zagrljaju te divlje oluje i nada ih je naputala kad su vidjeli da se njihova laa puni. Obuzeti naporom da spase sebe, zaboravili su da je u lai Isus. Sada, videi da je njihov trud uzaludan, a smrt neizbjena, sjetili su se Onoga po ijoj su zapovijedi krenuli preko jezera. U Isusu je bila njihova jedina nada. U svojoj bespomonosti i oajanju povikali su: Uitelju, uitelju! Meutim, gusti mrak skrivao Ga je od njihovih pogleda. Glasovi su im nestajali u urliku oluje. ... Iznenada, bljesak munje probija tamu i oni vide Isusa kako spava, neuznemiren bukom oluje. Zaueni i oajni povikali su: Uitelju! tebe se nita ne tie to mi ginemo? ... Dok bljesak munje osvjetljuje Isusa, oni vide nebeski mir na Njegovu licu. U Njegovu pogledu itaju njenu ljubav koja zaboravlja na sebe; i oni, okreui svoja srca k Njemu, uzvikuju: Uitelju, uitelju, izgibosmo! Nikada dua nije izustila taj uzvik a da je on ostao bez odgovora. Kad su dograbili svoja vesla da uine i posljednji napor, Isus je ustao. Stajao je usred svojih uenika, dok je bura bjesnjela. ... Podigao je svoju ruku, kojom je tako esto inio djela milosra, i progovorio razbjenjelom moru: Utiaj se! Umukni! ... Kao to je Isus poinuo vjerom u Oevoj brizi, tako i mi trebamo poinuti u brizi naeg Spasitelja. (Isusov ivot, str. 267269)

68

13. veljae

58

Nanovo stvoreni
Nemojte se prilagoivati ovomu svijetu! Naprotiv, preobliavajte se obnovom svoga uma da mognete uoavati to je volja Boja: to je dobro, ugodno i savreno! (Rimljanima 12,2) Krist je umro na kriu kako bi spasio svijet koji je propadao u grijehu. On nas poziva da suraujemo s Njim u ovom radu. Budite Njegova ruka pomonica. Neumornim i usrdnim naporima morate se truditi spasiti izgubljene. Prisjetite se da su nai grijesi uinili da je bio potreban kri. Kad ste primili Krista kao svojega Spasitelja, dali ste zavjet da ete zajedno s Njim nositi kri. I u ivotu i u smrti vi ste povezani s Njim i dijelom ste velikog plana otkupljenja. Preobraavajua snaga Kristove milosti oblikuje onoga koji se posveti Bojoj slubi. Posveen Duhom svojega Otkupitelja, on je spreman odrei se sebe, ponijeti kri i uiniti bilo koju rtvu za svojega Gospodara. On ne moe biti ravnoduan prema onima koji oko njega propadaju u grijehu. On ne slui sebi. Postao je novo stvorenje u Kristu, i ugaanje sebi nema vie mjesta u njegovu ivotu. On zna da svaki dio njegovog bia pripada Kristu koji ga je izbavio od robovanja grijehu, i da je svaki trenutak njegove budunosti otkupljen dragocjenom krvlju jedinoroenog Bojeg Sina. Imate li tako duboko potovanje prema rtvi uinjenoj na Golgoti da ste voljni sve drugo podiniti radu spaavanja dua? Ista arka elja za spasenjem grenika, koja je obiljeavala Spasiteljev ivot, treba obiljeiti i ivot Njegovih istinskih sljedbenika. Kranin ne eli ivjeti samo sebi. Sve to ima i to jest on eli posvetiti svojemu Gospodaru u slubi. Njega pokree neizreciva elja da pridobije due za Krista. Kako mogu najbolje proslaviti Onoga kome pripadam po stvaranju i otkupljenju? To je pitanje koje trebamo postaviti samima sebi. Onaj koji je uistinu obraen, trudi se s najveom brinou izbaviti one koje su jo uvijek pod silom Sotone. On odbija prihvatiti bilo to to bi ga prijeilo u ovom radu. Ako ima djecu, shvaa kako njegov rad mora poeti u njegovom 69

vlastitom domu. Njegova djeca su mu najdragocjenija. Imajui na umu kako su ona najmlai lanovi Gospodnje obitelji, on se bori svom snagom da ih poui da ostanu na Gospodnjoj strani. On se zavjetovao da slui, asti i bude posluan Kristu, i s puno strpljivosti i ustrajnosti trudi se odgojiti svoju djecu da nikad ne budu neprijateljski raspoloena prema Spasitelju. Bog je oevima i majkama dao odgovornost spaavanja njihove djece od sile neprijatelja. To je njihov rad, rad koji ni pod kojim izgovorom ne smiju zanemariti. Roditelji koji imaju ivu vezu s Kristom nee mirovati dok ne vide da su njihova djeca sigurna u Njegovom toru. To e biti njihova ivotna zadaa. (Testimonies for the Church, sv. 7, str. 911)

59

14. veljae

Stvaranje prua dokaze za vjeru

to je sakriveno, pripada Jahvi, Bogu naemu, a objava nama i sinovima naim zauvijek, da vrimo sve rijei ovoga Zakona. (Ponovljeni zakon 29,28) Boja rije je dana kao svjetiljka naim nogama i svjetlo naem putu. Oni koji odbacuju Boju rije i tee da svojim ljudskim mudrovanjem otkriju prekrasne tajne o Jahvi, posrnut e u mraku. Onoliko koliko je za njihovo dobro, smrtnicima je darovan vodi pomou kojega mogu otkriti tajne o Jahvi i Njegovom djelu. Davanjem povijesti o potopu, nadahnue nam je objavilo prekrasne tajne koje geologija neovisno o nadahnuu nikad ne bi mogla otkriti. Sotonin osobiti cilj jest voditi palog ovjeka u pobunu protiv Boje vladavine, i on je u svojim naporima imao doista dobar uspjeh. Pokuao je uiniti nerazumljivim Boji zakon, koji je sam po sebi vrlo jasan. Osobitu mrnju on pokazuje prema etvrtoj zapovijedi Dekaloga, koja govori o ivom Bogu, Stvoritelju neba i Zemlje. Odbaene su jednostavne Boje pouke da bi se prihvatilo nevjernike basne. ovjek nee imati izgovora. Bog je dao dovoljno dokaza na kojima, ako elimo, moemo temeljiti svoju vjeru. Pri kraju vremena na ovoj e Zemlji biti veliko siromatvo u pitanjima 70

prave vjere. Nakon mnogih izgovora Boju rije e smatrati nepouzdanom, dok e biti prihvaeno ljudsko shvaanje koje e biti u suprotnosti s jasnim injenicama Svetoga pisma. Ljudi e pokuavati objasniti da je priroda uzrok djela stvaranja, koje Bog nikada nije otkrio. Ali ljudska znanost ne moe otkriti tajne nebeskog Boga i objasniti udesno djelo stvaranja, jer su oni udo Svemone Sile. Jednako tako znanost ne moe otkriti kako je Bog doao u postojanje. to je sakriveno, pripada Jahvi, Bogu naemu, a objava nama i sinovima naim zauvijek. Boji putovi nisu kao nai putovi, niti su Njegove misli kao nae misli. Ljudska znanost nikada ne moe razjasniti Njegova udesna djela. Bog je odredio da ljudi, ivotinje i drvee, mnogo vei od onih kakvi su danas na naoj Zemlji, u vrijeme potopa budu pokopani s drugim stvarima u zemlju, i tu budu sauvani kao dokaz ljudima da su stanovnici starog svijeta bili uniteni potopom. Bog je uredio tako da ova otkria, pronaena u zemlji, uvrste vjeru ljudi u nadahnutu povijest. Ali su ljudi, sa svojim ispraznim nainom razmiljanja, pogreno koristili ove dokaze koje je Bog odredio i koji su ih trebali voditi da veliaju Njega. (Spiritual Gifts, sv. 3, str. 9496)

15. veljae

60

Sve istine su u suglasju

Jahve stvori nebesa. Dajte Jahvi slavu imena njegova. (1. Ljetopisa 16,26-29) Postoje ljudi koji misle da su postigli prekrasna otkria u znanosti. Oni navode miljenja uenih ljudi i smatraju ih nepogreivima, i pouavaju zakljuke znanosti kao istine koje se ne mogu osporiti. A Boja rije, koja je dana kao svjetiljka nogama umornog putnika, prosuuje se prema ovom mjerilu i proglaava se manjkavom. Znanstvena istraivanja s kojima se ovi ljudi zadovoljavaju pokazala su se kao zamka za njih. Ona su zamaglila njihove umove i oni su odvueni u nevjerstvo. Oni imaju svijest o moi, i umjesto da gledaju na Izvor svih mudrosti, oni slave pobjedu zbog povrnog znanja koje su 71

moda stekli. Oni uzvisuju svoju ljudsku mudrost koja je u suprotnosti s mudrou velikog monog Boga i usuuju se ui u raspravu s Njim. Bog je dopustio da se na ovaj svijet izlije poplava svjetlosti u znanstvenim otkriima i znanju, ali kad po izjanjenju znanstvenika ljudi pouavaju i piu o tim temama iz samo ljudskog stajalita, sigurno e doi do pogrenih zakljuaka. Ako u svojim istraivanjima nisu voeni Bojom rijeju, najvei umovi postat e zbunjeni u svojim pokuajima istraivanja odnosa znanosti i objave. Stvoritelj i Njegova djela su izvan njihova razumijevanja, i stoga to to ne mogu objasniti prirodnim zakonima, biblijsku povijest smatraju nepouzdanom. Oni koji sumnjaju u pouzdanost zapisa Starog i Novog zavjeta, bit e odvedeni korak dalje u sumnju u postojanje Boga a onda, nakon to su se odvojili od svojega sidra, ostavljeni da se razbijaju o stijene nevjere. Voen Bojim Duhom, Mojsije je napisao, a ispravna teorija geologije nikad nee dokazivati ono to se ne podudara s njegovim izjavama. Zamisao o koju se mnogi spotiu, da Bog nije stvorio tvar kad je doveo svijet u postojanje, ograniava mo Sveca Izraelova. Kad se nau u nemogunosti da svojom nesavrenom znanou izraunaju Stvoritelja i Njegova djela, mnogi poinju sumnjati u Boje postojanje i pripisuju beskonanu mo prirodi. Ovi ljudi su izgubili jednostavnost vjere, i u svom su umu i duhu daleko od Boga. U nadahnutost Boje svete Rijei treba postojati vrsta vjera. Bibliju ne bi trebalo ispitivati ljudskim zamislima o znanosti, ve znanost treba podvrgnuti ispitu ovog nepogreivog mjerila. Kad Biblija daje izjave o injenicama u prirodi, znanost se moe usporediti s pisanom Rijeju; i pravilno razumijevanje obojeg uvijek e pokazati da su u skladu. Jedno se ne suproti drugome. Sve istine, bilo u prirodi ili u objavi, su u suglasju. (Signs of the Times, 13. oujka 1884.)

72

16. veljae

61

Neograniena mo
Jer on ree i sve postade, naredi i sve se stvori. (Psalam 33,9) Znanstvena istraivanja otvorit e umu prostrana polja mudrih misli i informacija. Ljudi e vidjeti Boga u Njegovim djelima i veliati Ga. On e za njih biti prvi i najbolji, i njihov um bit e usmjeren na Njega. Skeptici koji su proitali Bibliju iz bezrazlonog prigovaranja, u neznanju tvrde da e pronai proturjeja izmeu znanosti i objave. Ali ljudsko razumijevanje Boga nikada nee biti tono. Um koji nije prosvijetljen Bojim Duhom uvijek e ostati u neznanju o Njegovoj moi. Duhovne stvari razaznaju se duhovno. Oni koji nemaju ivotnu zajednicu s Bogom, kolebaju se ili na jednu ili drugu stranu; takvi su ljudsko miljenje stavili ispred, a Boju rije u pozadinu. Oni se hvataju za ljudske tvrdnje da je osuda grijeha u suprotnosti s Bojim milostivim karakterom te da, dok boravimo u beskonanoj milosti, pokuajmo zaboraviti da postoji neto takvo kao to je beskonana pravda. Kad imamo ispravan pogled na Boju mo i velianstvo kao i na ljudske slabosti mi emo prezreti pretpostavke o mudrosti takozvanih velikih ljudi na zemlji, koji u svojem karakteru nemaju nita od nebeske plemenitosti. Ne postoji nita ime bi se ovjek mogao pohvaliti ili uzvisivati. Ne postoji razlog zbog kojeg bi trebalo vjerovati miljenju uenih, kad oni svojim izopaenim razumom ne mogu shvatiti boanske stvari. Oni koji slue Bogu jesu jedini ije miljenje i primjer moemo sigurno slijediti. Posveeno srce ubrzava i pojaava umnu sposobnost. iva vjera u Boga daje snagu; ona daje mir i odmor duhu te snagu i plemenitost karakteru. Znanstvenici misle da svojim rairenim predodbama mogu shvatiti Boju mudrost i ono to je On uinio ili ini. Uglavnom prevladava misao da je On vezan i ogranien svojim vlastitim zakonima. Ljudi ili poriu, ili zanemaruju Njegovo postojanje, ili misle da sve mogu objasniti prirodnim zakonima ak i djelovanje Njegovog Duha na ljudsko srce. Oni vie ne potuju Njegovo ime i ne boje se Njegove moi. I dok misle da 73

napreduju, oni jure za mjehuriima od sapunice i gube dragocjene prilike da upoznaju Boga. Oni ne vjeruju u nadnaravno i ne shvaaju da Autor prirodnih zakona moe djelovati izvan njih. Oni poriu Boje tvrdnje i zanemaruju dobrobit vlastite due. Ali Njegovo postojanje, Njegov karakter i Njegovi zakoni injenice su koje ne moe oboriti obrazloenje ljudi najveih postignua. Priroda je snaga, ali Bog prirode nije ogranien snagom. Njegova djela predstavljaju Njegov karakter.(Signs of the Times, 13. oujka 1884.)

62

17. veljae

Snaga koja umnaa

A on zapovijedi: Daj ljudima neka jedu! Ali njegov momak odgovori: Kako to mogu postaviti pred stotinu ljudi? On odgovori: Podaj ljudima, i neka jedu. (2. o Kraljevima 4,42.43) Neki ovjek doao iz Ball alie i donio ovjeku Bojem kruh od prvina, dvadeset jemenih hljebova i kae u torbi. A on zapovijedi: Daj ljudima neka jedu! Ali njegov momak odgovori: Kako to mogu postaviti pred stotinu ljudi? On odgovori: Podaj ljudima, i neka jedu, jer ovako veli Jahve: Jest e, i preostat e. I postavi on pred njih. I jedoe, i jo preosta, prema rijei Jahvinoj. (2. o Kraljevima 4,42-44) Onaj tko je uinio ovo udo za stotinu ljudi, zapisano u vrijeme Starog zavjeta, uinio je slino udo za pet tisua ljudi kad je kao ovjek propovijedao Radosnu vijest ljudima. Krist je u pustinji svojemu narodu dao ne samo kruh, ve i iste tekue potoke. Bila je to Boja milost u malim obrocima koja je sve uinila zadovoljnima. Boja ruka moe umnoiti stostruko. Iz svojih izvora On moe postaviti stol u pustinji za milijune ljudi. Dodirom svoje ruke Bog moe poveati oskudne zalihe i uiniti da ima dovoljno za sve. Svojom moi On je umnoio kruhove i ito u rukama prorokih sinova. 74

Gospodin daje ivot stablima i vinovoj lozi u korist svojih stvorenja. Njegova rije moe poveati ili smanjiti plodove zemlje. Ako su ljudi otvoreni za razumijevanje, razlikovat e odnos prirode i Boje naravi, i ut e se vjerno priznanje Stvoriteljeve moi. Bez ivota koji Bog daje priroda bi umrla. Djela koja je stvorio ovise o Njemu. On daje ivot svemu to priroda proizvede. Stabla natovarena plodovima trebamo promatrati kao Boji dar, ba tako kao da nam On stavlja voe u ruke. (Manuscript 114, 1899.) Time to je nahranio pet tisua ljudi, Isus je podignuo zastor sa svijeta prirode i otkrio silu koja stalno djeluje za nae dobro. Bog svakodnevno ini uda stvarajui zemaljske etve. Prirodnom pokretakom snagom vri se isto djelo koje se pokazalo davanjem hrane mnotvu. Sm Bog svakog dana hrani milijune sa zemaljskih etvenih polja. Ljudi su pozvani da surauju s Bogom u staranju za ito i u pripremanju kruha, i zbog toga gube iz vida boansku pokretaku silu. On eli da Ga prepoznamo u Njegovim darovima, da bi nam oni prema Njegovoj namjeri doista bili na blagoslov. (Isusov ivot, str. 297,298)

18. veljae

63

Josip je potovao Stvoritelja

Za domaina ga stavi kui svojoj, za nadstojnika sveg imanja svoga, da velikae njegove po volji ui i starce njegove mudrosti da vodi. (Psalam 105,21.22) Josip je iz tamnice doveden na mjesto vladara cijele egipatske zemlje. Bio je to poloaj od visoke asti, ali i optereen potekoama i opasnostima. Nitko ne moe stajati na visokom poloaju bez opasnosti. Kao to oluja ostavlja netaknutim mali cvijet u dolini, dok iz korijena upa visoko stablo na vrhu planine, tako i oni koji su u ivotu poniznosti ouvali estitost mogu zbog kunji koje prate svjetovni uspjeh i ast pasti u duboki ponor. Ali Josipov karakter je izdrao ispit nevolja i napretka. On je u faraonovoj palai pokazao istu vjernost Bogu kao i u zatvorenikoj samici. On je jo uvijek bio stranac 75

u neznaboakoj zemlji, odvojen od svojega roda, oboavatelja Boga; ali je u cijelosti vjerovao da boanska ruka vodi njegove korake i neprekidnim oslanjanjem na Boga vjerno je vrio dunosti na svom poloaju. On je u svojim ranim godinama slijedio dunost radije negoli sklonosti, a estitost, jednostavno povjerenje i plemenita narav u mladosti donose plodove u djelima zrelog ovjeka. Jednostavan i ist ivot pridonio je snanom razvitku tjelesnih i umnih sposobnosti. Zajednica s Bogom kroz Njegova djela i razmiljanje o velikim istinama povjerenima batinicima vjere uzdigli su i oplemenili njegovu duhovnu narav, razvijajui i jaajui njegov um vie od bilo kojeg prouavanja. Svjestan i vjeran dunosti na svakom poloaju, od najnie do najuzvienije, vjebao je sve svoje sposobnosti za najveu dunost. Onaj koji ivi u skladu sa Stvoriteljevom voljom, osigurava sebi najistiji i najplemenitiji razvitak karaktera. Malo je onih koji razumiju utjecaj malih stvari u ivotu na razvoj karaktera. Nita ime se mi bavimo nije beznaajno. Razliite okolnosti s kojima se suoavamo svakog dana dane su da ispitaju nau vjernost i osposobe nas za vee povjerenje. Vjernou naelima u obavljanju zadataka u svakodnevnom ivotu um se navikava da zahtjeve dunosti smatra veim od zahtjeva zadovoljstava i sklonosti. (Patrijarsi i proroci, str. 177,178) Kao tit protiv iskuenja i kao poticaj na neporonost i istinu, nijedan se drugi utjecaj ne moe mjeriti sa svijeu o Bojoj prisutnosti. Naprotiv, sve je golo i otkriveno oima onoga komu moramo dati raun. (Hebrejima 4,13) Preiste su tvoje oi da bi zlou gledale. Ti ne moe motriti tlaenja. (Habakuk 1,13) Ova pomisao bila je Josipov tit protiv pokvarenosti u Egiptu. Zavodnikom kuanju odgovorio je odluno: Pa kako bih ja mogao uiniti tako veliku opainu i sagrijeiti protiv Boga! (Postanak 39,9) Takav tit e vjera, ako se gaji, dati svakoj dui. (Odgoj, str. 228)

76

19. veljae

64

Naa ivotna snaga

Adam poivje u svemu devet stotina i trideset godina. Potom umrije. (Postanak 5,5) Knjiga Postanka daje potpuno odreeno izvjee o ivotu drutva i pojedinaca, a ipak nigdje ne nalazimo zapis da se neko dijete rodilo slijepo, gluho, sakato, deformirano ili maloumno. Nije zabiljeen nijedan sluaj prirodne smrti novoroeneta, djeteta u razvoju ili ovjeka u mlaim godinama. Nemamo ak zapis ni da su mukarci i ene umirali od bolesti. Objave smrti zabiljeene u Postanku glase ovako: Adam poivje u svemu devet stotina i trideset godina. Potom umrije. ... et poivje u svemu devet stotina i dvanaest godina. Potom umrije. (Postanka 5,5.8) O drugima je zabiljeeno: I onemoav umrije u dubokoj starosti, sit ivota. Bila je velika rijetkost da sin umre prije oca i takav sluaj se smatrao toliko izuzetnim da ga je bilo potrebno zabiljeiti: Haran umrije za ivota svoga oca Teraha. (Postanak 11,28) Haran je iza sebe ostavio potomstvo. Bog je ovjeka obdario tako velikom ivotnom snagom da ljudski rod ve est tisua godina odolijeva svim moguim bolestima koje ga snalaze kao posljedica izopaenih navika. Sama ta injenica je dovoljan dokaz kolikom je snagom i jakou Bog obdario ovjeka prilikom stvaranja. Da bi bolest u veoj mjeri zahvatila ljudski rod, trebalo je proi vie od dvije tisue godina poputanja zlu i poniavajuim strastima. Da Adam prilikom stvaranja nije bio obdaren ivotnom snagom dvadeset puta veom nego to je snaga dananjeg ovjeka, ljudski rod bi, sa svojim dananjim navikama i krenjem prirodnih zakona, ve prestao postojati. U vrijeme Kristovog prvog dolaska ljudski rod se izopaio tako naglo da je umnoavanje bolesti koje su snalazile taj narataj predstavljalo pravu poplavu boli i neizrecivih patnji. Bog nije stvorio ljudski rod u ovako jadnom stanju u kojem se danas nalazi. Ovo dananje stanje nije djelo Boje promisli, ve djelo ovjeka; ono je prouzroeno pogrenim navikama i zloporabama, krenjem zakona koje je Bog odredio da vladaju 77

ovjekovim postojanjem. Poputanjem apetitu Adam i Eva su najprije izgubili svoje uzvieno i sretno stanje svetosti. Poputanje toj istoj kunji dovelo je cijeli ljudski rod u ovakvo oslabljeno stanje. Ljudski rod doputa da nad njim kraljuje apetit i strasti koje podjarmljuju razum i rasuivanje. Zauujua je odsutnost naela koja obiljeava ovaj narataj, a osobito je to vidljivo u nepotivanju zakona ivota i zdravlja. O ovome prevladava neznanje, iako svjetlost blista svuda oko nas. Najvanija briga veine jest: to u jesti? to u piti? I to u odjenuti? Koliko je velika suprotnost izmeu ovog narataja i narataja koji je ivio u pretpotopno doba! (Testimonies for the Church, sv. 3, str. 138141)

65

20. veljae

Pokoravanje Gospodaru Lonaru

Pa ipak, na si otac, o Jahve: mi smo glina, a ti si na lonar svi smo mi djelo ruku tvojih. (Izaija 64,7) Dok ovjek, kao ljudsko orue, sm smilja i planira neto ime onemoguava Boje djelovanje, on doivljava teke trenutke. On negoduje, kida se i mui, a njegove potekoe bivaju samo jo vee. Ali kad se u potpunosti preda Bogu, kao glina u ruke lonaru, onda ga On moe izgraditi i oblikovati u skupocjenu posudu. Glina se ne protivi obraivanju. Kad bi dopustili da ih Bog izgrauje na svoj nain, mnogi bi bili oblikovani u najbolje posude koje On eli vidjeti. Neka Boja ruka oblikuje glinu ljudskog bia za slubu Njegovom imenu. On najbolje zna kakva posuda Mu je kada potrebna. On je svakome dao svoj posao, jer za svakog zna koje mu mjesto najbolje odgovara. Mnogi rade suprotno Bojoj volji, i na taj nain kvare ono to bi On htio stvoriti od njih. Gospodin eli da se svaki pojedinac podini Njegovom boanskom vodstvu kako bi ga doveo u poloaj da postane jedno s Kristom, u slinost Njegovom boanskom liku. Ako vae ja dopusti da bude oblikovano, ako ste spremni suraivati s Bogom, ako se molite i radite u jedinstvu i slozi, zauzimajui svaki svoje mjesto, kao nti u tkanju ivota, razvit ete se u 78

divnu tvorevinu koja e predstavljati radost za Boga i itav svemir. One koji se nikada nisu predali u Njegove ruke, Lonar ne moe oblikovati u posude za ast. Kranski ivot je svakodnevna predaja, pokornost i neprekidno pobjeivanje. Svakog dana zadobit emo nove pobjede. Nae ja trebamo izgubiti iz vida i trebamo stalno njegovati ljubav prema Bogu. Tako emo rasti u Kristu. Na taj nain se ivot oblikuje po boanskom Uzoru. Svako Boje dijete treba uiniti najbolje to je u njegovoj moi da uzdigne mjerila istine. Na taj nain e postupati po Bojoj odredbi. Ako uzvisujemo sebe, ne uzvisujemo Krista. U svojoj Rijei Bog se usporeuje s lonarom, a Njegov narod s glinom. On radi na tome da ih oblikuje prema svojemu obliju. Pouke koje trebaju nauiti su pouke o pokornosti. Ne treba isticati sebe. Ako je naa pozornost zaokupljena boanskim uputama, ako smo se predali boanskoj volji, Lonarova ruka e izraditi lijepu posudu. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 4, str. 1154) Lonar uzima glinu u ruke, obrauje je i oblikuje prema svojoj volji. Mijesi je i radi na njoj. Kida je u dijelove i zatim ponovno stjenjuje. Tako ona postaje posuda za uporabu. Tako Veliki Majstor eli obraditi i uobliiti. Kao to je glina u rukama lonara, tako smo i mi u Njegovim rukama. Ne pokuavajmo raditi posao lonara. Na udio je da se prepustimo Velikom Majstoru da nas oblikuje. (Testimonies for the Church, sv. 8. str. 186.187)

21. veljae

66

Sve je stvoreno Bojom rijeju

Jahvinom su rijeju nebesa sazdana i dahom usta njegovih sva vojska njihova. (Psalam 33,6) Materijalni svijet je pod Bojim nadzorom. Priroda potuje zakone koji upravljaju njom. Sve govori i djeluje po Stvoriteljevoj volji. Oblaci, kia, rosa, sunce, pljuskovi, vjetar, oluja, sve je pod Bojim nadzorom i potpuno i bezuvjetno posluno 79

Onome u ijoj je slubi. Tanka vlat trave probija se kroz zemlju, gradei najprije stabljiku, onda klas, a zatim ispunjava zrno u klasu. Gospodin koristi ove svoje poslune sluge da vre Njegovu volju. Plod se najprije vidi u pupoljku koji e donijeti kruku, breskvu ili jabuku, i Gospodin ini da donesu rod u odreeno vrijeme, jer ne mogu odoljeti Njegovu djelovanju. Oni se ne protive naredbi i Njegovom ureenju. Kao to vidimo, Njegova djela u svijetu prirode ne shvaaju ili ne potuju polovino. Ovi tihi propovjednici pouit e ljudska bia pouku ako su ona voljna paljivo posluati. Moe li biti da ovjek, nakon to je stvoren na Boju sliku i obdaren sposobnou zakljuivanja i govora, bude jedini koji ne cijeni darove koje mu je Bog dao, a koji bi se da ih koristi mogli poveati? Zar e oni koji bi mogli biti uzdignuti, oplemenjeni i osposobljeni za suradnju s najveim Uiteljem kojega je svijet ikada poznavao, biti zadovoljni da ostanu nesavrenog i necjelovitog karaktera, i tako izazivati zbrku a mogli bi postati posuda za ast? Zar e tijelo i dua, za koje je Bog kupio nasljedstvo, biti sprijeeni i vezani svjetovnim navikama i bezbonim djelima tako da nikada nee moi odsjajivati ljepotu karaktera Onoga koji je uinio da sve bude dobro i da nesavreni ovjek kroz Kristovu milost moe initi dobro i na kraju uti Kristov blagoslov: Dobro, valjani i vjerni slugo! Bio si vjeran nad malim, zato u te nad velikim postaviti: Ui u veselje gospodara svoga!? (Matej 25,21) Bog je rekao, i Njegovom je rijeju stvoren ovaj materijalni svijet. Boje stvaranje je riznica dobara spremnih da za Njega odmah poslue za ono to Mu je ugodno. Nita nije beskorisno, ali prokletstvo je izazvao kukolj to ga je posijao neprijatelj. Hoe li razumna bia izazivati zbrku u naem svijetu? Neemo li ivjeti za Boga? Neemo li Ga potovati? Na Bog i Spasitelj je sveznaju i svemogu. On je doao na na svijet da bi Njegova savrenost bila otkrivena u nama. Naa vjera mora jaati. Moramo biti slini Isusu u ponaanju i naravi. Svjetlo koje svijetli na naemu putu i istina koja se otkriva naemu razumu, ako budemo posluali, posvetit e i promijeniti nau duu. Poznavanje istine, nebesko prosvjetljenje i duhovni darovi jesu nebeska dobra koja su nam darovana za napredak u mudrosti. (Letter 131, 1897.) 80

22. veljae

67

Boja stvaralaka sila odrava svemir

Oblacima on prekriva nebesa i zemlji kiu sprema; daje da po bregovima raste trava i bilje na slubu ovjeku. On stoci hranu daje i mladim gavranima kada graku. (Psalam 147,8.9) Iako Biblija u odgoju djece i mladih treba zauzimati prvo mjesto, knjiga prirode je po znaaju odmah iza nje. Sve to je Bog stvorio svjedoi o Njegovoj ljubavi. On je pozvao u postojanje ovaj svijet i sve to je u njemu. Bog je ljubitelj ljepote; i kad je cijeli ovaj svijet pripremio za nae boravite, ne samo da nam je dao ono to nam je potrebno za udobnost, nego je pored toga zaodjenuo zemlju i nebo ljepotom. Njegovu ljubav i skrb moemo vidjeti u bogatim poljima u jesen, a Njegov oinski osmijeh u ugodnim zrakama Sunca. Njegove ruke nainile su tvrave od stijena i visokih planina. Visoko drvee raste po Njegovoj naredbi; On je prekrio zemlju mekanim zelenim sagom i ukrasio je bunjem i cvijeem. Zato je Bog zaodjenuo zemlju i drvee ivim zelenilom umjesto tamnim i sumornim sivilom? Nije li to stoga da bi izgledala ljepa i ugodnija oku? I ne bi li onda nae srce trebalo biti puno zahvalnosti dok u Njegovim udesnim djelima promatramo jasne dokaze Njegove mudrosti i ljubavi? Ista stvaralaka sila kojom je stvoreno sve to vidimo i ne vidimo jo uvijek djeluje u odravanju itavog svemira i u neprekidnom ivotu prirode. Boja ruka vodi planete po njihovim odreenim putanjama kroz svemirska prostranstva. Svoje kruenje oko Sunca Zemlja ne nastavlja pod utjecajem sebi svojstvene sile, niti daje obilje svojih proizvoda sama od sebe. Boja rije upravlja poelima. On prekriva nebo oblacima i priprema kiu zemlji. On ini plodnima doline i daje da po bregovima raste trava. (Psalam 147,8) Njegovom moi buja raslinje, lista drvee i cvjeta cvijee. Sav udesni svijet prirode stvoren je tako da nam prui jasniju sliku o Bogu. Za Adama i Evu je priroda u njihovom edenskom domu bila puna spoznaje o Bogu, prepuna boanskih pouka. Njihovom pozornom uhu priroda je govorila gla81

sno o boanskoj mudrosti. Ta mudrost govorila je i njihovom oku i bila prihvaena srcem, jer su kroz stvorena djela zapravo razgovarali s Bogom. im je sveti par prekrio Zakon Svevinjega, u prirodi je nestalo blistavog sjaja koji dolazi od Bojeg lica. Djeci i mladima, uenicima svih uzrasta, potrebne su pouke dobivene s tog izvora. U samoj ljepoti prirode ima neto to odvaja duu od grijeha i svjetovnih privlanosti, i vodi je prema istoi, miru i Bogu. (Counsels to Parents and Teachers, str. 185,186.)

68

23. veljae

Boja mo u prirodi i u nama

Uistinu, njegova se nevidljiva svojstva, njegova vjena mo i boanstvo, promatrana po njihovim djelima, opaaju od postanka svijeta. Tako nemaju isprike. (Rimljanima 1,20) Obraujui zemlju, paljivi e radnik ustanoviti da se pred njim otvaraju riznice o kojima nije ni sanjao. Nitko se ne moe uspjeno baviti zemljoradnjom ili vrtlarstvom ako ne potuje zakone tog rada. Moraju se prouavati posebne potrebe svake biljne vrste. Razliite vrste zahtijevaju razliito zemljite i odgovarajuu njegu, a pokoravanje zakonima koji upravljaju svakom od njih uvjet je uspjeha. Panja koju zahtijeva presaivanje, da se ak ni ilica korijena ne pritijesni ili pogreno postavi, briga o mladim biljkama, rezanje i zalijevanje, zatiivanje od mraza nou i sunca danju, borba protiv korova, bolesti i tetoina, cjelokupno njegovanje i ureivanje, ne samo da prua vane pouke o razvitku karaktera, ve pokazuje da se razvitak moe postii samo radom. Uei se briljivosti, strpljivosti, temeljitosti i poslunosti zakonu, stjeemo najvaniji odgoj. Stalni doticaj s tajnama ivota i ljepotom prirode, kao i njenost potrebna za staranje oko ovih divnih djela Bojeg stvaranja, doprinose oivljavanju uma i oplemenjivanju i uzdizanju karaktera; a nauene pouke pomau radniku da uspjenije postupa s ljudima. (Odgoj, str. 100) 82

Ista sila koja odrava prirodu djeluje i u ovjeku. Isti veliki zakoni koji jednako vode zvijezdu i atom, nadziru i ovjekov ivot. Zakoni koji upravljaju radom srca podeavajui protok struje ivota prema potrebama tijela, zakoni su monog Uma koji ima vlast nad duom. Od Njega proizlazi sav ivot. Samo u skladu s Njime moe se utvrditi pravo podruje ivotne aktivnosti. Svim biima koja je stvorio postavljen je isti uvjet da se ivot odrava primanjem ivota od Boga i vodi u skladu sa Stvoriteljevom voljom. Prekriti Njegov zakon, tjelesni, umni ili moralni, znai izdvojiti se iz sklada sa svemirom, unijeti nesklad, anarhiju, propast. Onome koji naui tako tumaiti pouke iz nje, cijela priroda postaje jasna; svijet je udbenik, a ivot kola. Jedinstvo ovjeka s prirodom i Bogom, sveopa obvezatnost zakona i posljedice prijestupa neizbjeno utjeu na um i oblikuju karakter. ... Kao to su stanovnici Edena uili sa stranica prirode, kao to je Mojsije prepoznao Boji rukopis na arapskim ravnicama i brdima, a dijete Isus na padinama breuljaka Nazareta, tako i dananja djeca mogu uiti o Svevinjemu. Nevidljivo je predstavljeno vidljivim. Na svemu to je na Zemlji od bezgraninog oceana do najmanje koljke na obali, moe se vidjeti slika i potpis Boga. (Odgoj, str. 89,90)

24. veljae

69

Nebeski Sija
Izie sija da sije. (Matej 13,4) Na Istoku je vladala velika nesigurnost i tako velika opasnost od nasilja, da su ljudi preteno boravili u utvrenim gradovima. Odatle su ratari svakog dana odlazili obavljati svoje poslove izvan zidina. Tako je i Krist, nebeski Sija, iziao da sije. Ostavio je svoj sigurni i mirni dom, odrekao se slave koju je uivao kod Oca prije nego to je stvoren svijet, napustio je svoj poloaj na prijestolju svemira. Iziao je kao napaeni i iskuavani ovjek, iziao je u samou da sije sa suzama, da svojom krvlju navodnjava sjeme ivota izgubljenom svijetu. 83

I Njegovi sluge moraju na slian nain izlaziti da siju. Kad je bio pozvan da postane sija sjemena istine, Abraham je dobio nalog: Idi iz zemlje svoje, iz zaviaja i doma oinskog u krajeve koje u ti pokazati. (Postanak 12,1) Ode, iako nije znao kamo ide. (Hebrejima 11,8) Sjeme e se morati sijati u trudu, u suzama, u samoi i uz mnogo rtava. Sija sije rije. (Marko 4,14) Krist je doao da u svijet posije istinu. Jo od pada ovjeka u grijeh, Sotona sije sjeme zablude. Upravo je uz pomo lai u poetku i zadobio vlast nad ovjekom i na isti nain se sve dosad trudi oboriti Boje kraljevstvo na Zemlji i dovesti ovjeka pod svoju upravu. Kao Sija iz uzvienijeg svijeta, Krist je doao posijati sjeme istine. On koji je stajao u Bojem savjetu, koji je boravio u Svetinji nad svetinjama Svevinjega, mogao je ljudima donijeti ista naela istine. Jo od pada ovjeka u grijeh, On je svijetu objavljivao istinu. Preko Njega je neraspadljivo sjeme, Rije ivoga i vjenog Boga (1. Petrova 1,23) bila objavljena ljudima. I u onom prvom obeanju koje je izgovoreno naem grenom rodu u Edenu, Krist je sijao sjeme Evanelja. Ali ova usporedba o sijau odnosi se upravo na Njegovu osobnu slubu meu ljudima i na djelo koje je tako posebno uspostavio. Boja rije je sjeme. Svako sjeme sadri u sebi naelo klijanja. U njemu je skriven ivot biljke. I u Bojoj rijei je ivot. Krist kae: Rijei koje sam vam ja rekao jesu duh i ivot. (Ivan 6,63) U svakoj zapovijedi i u svakom obeanju Boje rijei nalazi se istinski ivot od Boga, sila kojom se zapovijed moe izvriti i obeanje ispuniti. Onaj tko vjerom prima Rije, prima i istinski ivot i karakter samoga Boga. Svako sjeme donosi rod po svojoj vrsti. Posij sjeme u povoljnim okolnostima, i ono e se razviti u biljku. Primi vjerom u svoju duu neraspadljivo sjeme Rijei, i ono e oblikovati karakter i ivot po ugledu na karakter i ivot samoga Boga. (Isusove usporedbe, str. 16,17)

84

25. veljae

70

Rast dolazi od Boga

Uzgajat e svoju penicu, vinograde gajit. (Hoea 14,8) Promjena srca kojom postajemo Boja djeca naziva se u Bibliji roenjem. Na drugom mjestu je usporeena s klijanjem dobrog sjemena koje je posijao domain. Po istoj slici oni koji su se upravo obratili Kristu trebaju kao tek roena djeica (1. Petrova 2,2) urasti u Njega (Efeanima 4,15) do visine rasta mukaraca i ena u Isusu Kristu. Ili, slino dobrom sjemenu koje je posijano u polju, trebaju uzrasti i donijeti rod. Izaija za njih kae: I zvat e ih Hrastovima pravde, Nasadom Jahvinim na slavu njegovu. (Izaija 61,3) Te slike iz prirode pomau nam da bolje razumijemo tajanstvene istine duhovnog ivota. Sva ljudska mudrost i umjenost ne mogu udahnuti ivot ni najmanjoj sitnici u prirodi. Biljke i ivotinje mogu ivjeti jedino ivotom koji je udahnuo sm Bog. Isto tako se samo ivotom od Boga zainje i duhovni ivot u ovjekovom srcu. Ako se ovjek odozgo ne rodi (Ivan 3,3), ne moe dobiti ivot koji nam je Krist svojim dolaskom elio dati. Kao to je sa ivotom, tako je i s rastom. Bog ini da se pupoljak rascvjetava i da cvijet daje plod. Njegovom se silom sjeme razvija u ... najprije stabljiku, zatim klas potom pun klas zrna. (Marko 4,28) Prorok Hoea kae za Izrael: ... kao ljiljan on e cvasti. (Hoea 14,6) Uzgajat e svoju penicu, vinograde gajit... (Hoea 14,8) Isus nam kae: Promotrite kako rastu ljiljani! (Luka 12,27) Biljke i cvijee ne rastu svojim nastojanjem, svojom skrbi, svojim naporom ve uzimanjem onoga to je Bog pripravio da im slui za ivot. Dijete ne moe pridonijeti svojemu rastu nikakvom svojom skrbi ili snagom. Tako ni vi ne moete osigurati svoj duhovni rast brigom ili naporom. I biljka i dijete rastu primajui iz svoje okoline ono to im slui za ivot: zrak, sunevu svjetlost i hranu. Ono to su ti darovi prirode ivotinji i biljci, to je Krist onima koji se uzdaju u Njega. ... Nenadmanim darom svojega Sina Bog je okruio cijeli svijet ozrajem milosti koja je stvarna jednako kao i zrak koji 85

se giba oko Zemljine kugle. Svi koji odlue udisati to ivotodavno ozraje ivjet e i uzrasti do visine rasta mukaraca i ena u Isusu Kristu. Kao to se cvijet okree prema suncu da bi mu blistave zrake pomogle u usavravanju ljepote i simetrije, tako se i mi moramo okrenuti Suncu pravednosti da bi nas mogla obasjati nebeska svjetlost, da bi se na karakter mogao razvijati po Kristovu uzoru. (Put Kristu, str. 57,58)

71

26. veljae

Potpuna ovisnost o Stvoritelju

Po njemu, naime, ivimo, miemo se i jesmo. (Djela 17,28) Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (Ivan 3,16) Ovi uvjeti su jasno postavljeni od strane Isusa Krista, koji je ponio nae grijehe. Kad namjerno odluite ii nasuprot rijei koju je izrekao Isus Krist: Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati!, kako moete oekivati da budete skloni vjeri? Za proirenje nae spoznaje o Njegovom milosru i dobroinstvu, On predstavlja sliku presude odvajanja pravednih od nepravednih i pokazuje nam kako svoje interese poistovjeuje s ovjeanstvom koje pati. On pouava na otvorenom gdje oko moe zapaziti ljepotu prirode i bia koja je Bog stvorio. Promotrite gavrane! Niti siju niti anju. Koliko ste vi vredniji od ptica! Moe li tko od vas brigama produiti svoj ivot samo za jedan lakat? Dakle, ako ne moete ni ono to je najmanje, zato se tjeskobno brinete za ostalo? (Luka 12,24-26) Ovdje nam je jasno reeno da je ovjek ovisan o Bogu za svaki udisaj koji udahne. Svaki otkucaj srca, pulsiranje pulsa, svaki ivac i mii u ivom organizmu odrava i pokree mo beskonanog Boga. Promotrite poljske ljiljane kako rastu! Niti siju, niti anju. A ja vam kaem da se ni Salomon u svoj raskoi svojoj nije zaodjenuo kao jedan od njih. Pa ako tako 86

Bog odijeva poljsku travu koja danas jest, a ve se sutra baca u pe, zar nee mnogo radije vas, malovjerni?! Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: to emo jesti, ili to emo piti, ili u to emo se obui?! to sve trae pogani jer zna Otac va nebeski da vam je to sve potrebno. Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati! (Matej 6,28-33) Ovdje Krist upuuje um da promatra iroka polja u prirodi, da Njegova mo djeluje na oi i osjetila te da primijeti velianstvena djela boanske moi. On najprije usmjerava pozornost na prirodu, a onda kroz prirodu na spoznaju naravi Boga koji odrava svijet svojom snagom. On ukazuje na otvaranje pupoljka. On bdije nad ptiicama. Nijedan vrabac ne padne na zemlju bez znanja naeg nebeskog Oca. Krist nam ukazuje na boansku skrb za svoja razliita stvorenja, koja se moda ine tako beznaajna, i prema svakoj pojedinosti u prirodi koju su stvorile Njegove ruke. Svako visoko drvo, svaki grm, svaki cvijet u cvatu, ljiljan u polju, i zemlja zaodjenuta svojim ivim zelenim ogrtaem, u savrenom su redu i u svakom trenutku svjedoe o Bojoj ljubavi za ovjeka. (Manuscript 73, 1893.)

27. veljae

72

Isti ivot pulsira u svim stvorenjima

Promotrite poljske ljiljane kako rastu. (Matej 6,28) Obronci i ravnice bili su posuti cvijeem. Pokazujui na cvijee u rosnoj svjeini jutra, Isus je rekao: Promotrite poljske ljiljane kako rastu! (Matej 6,28) Vjeta ljudska ruka moe naslikati skladne oblike i njene preljeve boja biljaka i cvijea, ali iji dodir moe podariti ivot jednom jedinom cvijetu ili vlati trave? Svaki cvjeti pokraj puta duguje svoje postojanje istoj sili koja je postavila i zvjezdane svjetove na visini. U svemu stvorenome kuca ivotno bilo velikog Bojeg srca. Njegova ruka odijeva poljsko cvijee raskonije od najraskonijih haljina kojima su se ikad krasili zemaljski vladari. ... 87

Onaj tko je stvorio cvijee i dao vrapcu njegovu pjesmu, kae: Pogledajte ptice nebeske! ... Promotrite poljske ljiljane kako rastu! Ljepote prirode mogu vas nauiti mnogo vie o Bojoj mudrosti nego ljudi znanosti. Na laticama ljiljana Bog je napisao poruku za tebe, pisanu jezikom koji e tvoje srce moi itati tek kad zaboravi na nepovjerenje, sebinost i brigu koja izjeda. Zato vam je Bog dao raspjevane ptice i ljupko cvijee da vam razvedre i razvesele ivotnu stazu ako ne iz silne ljubavi oinskog srca? Sve to vam je potrebno za odravanje ivota imali biste i bez cvijea i ptica, ali Bogu nije bilo dovoljno da vam prui samo ono to je nuno za sm opstanak. Ispunio je zemlju, zrak i nebo odsjajima ljepote da bi vam kazao kako s ljubavlju misli na vas. Ljepota svega stvorenog samo je zraka sjaja Njegove slave. Ako je uporabio tako neogranienu umjenost na djelima u prirodi da bi vas usreio i obradovao, zar moete sumnjati da e vam dati svaki blagoslov koji vam je potreban? Promotrite poljske ljiljane kako rastu! Dok otvara latice sunanim zrakama, svaki cvijet se pokorava onim istim velikim zakonima koji upravljaju zvijezdama. A kako je jednostavan, lijep i mio ivot cvijeta! Preko cvijea Bog nam eli obratiti pozornost na privlanost karaktera slinog Kristovom. Onaj tko je podario takvu ljepotu cvijeu mnogo vie eli ukrasiti duu ljepotom Kristova karaktera. ... Tko bi pomislio u kakav se lijep cvijet moe razviti gruba, smea lukovica ljiljana! Ali kad se ivot od Boga, skriven u njoj, razvije na Njegov poziv preko kie i sunca, ljudi se dive gledajui slavu i ljepotu. Tako e se razviti i ivot od Boga u svakoj ljudskoj dui koja prihvaa slubu Njegove milosti, koja se obilno, kao kia i sunce, sputa svojim blagoslovom na sve. Boja rije je sila koja stvara cvijee, a ta ista Rije razvit e i u vama vrline Njegova Duha. (Isusov govor na Gori, str. 130132)

88

28. veljae

73

On zadovoljava nae potrebe

Ne brinite se tjeskobno za svoj ivot: to ete jesti ili piti; niti za svoje tijelo: u to ete se obui! Zar nije ivot vredniji od hrane, a tijelo od odijela? (Matej 6,25) Onaj tko vam je podario ivot, zna da vam je za njegovo odravanje potrebna hrana. Onaj tko je stvorio tijelo, ne zaboravlja da vam je potrebna odjea. Nee li Onaj tko je dao vei dar, dati i ono to je potrebno da ga upotpuni? Isus je svojim sluateljima pokazao ptice koje su, neoptereene brinim mislima, veselo pjevale svoje hvalospjeve, i za ije se potrebe, iako ne siju, niti anju, veliki Otac ipak brine. A zatim ih je upitao: Zar vi niste mnogo vredniji od njih? On se brine o svakom vrapcu koji pada, On zna svaku ponienu duu; Jer On je s nama posvuda, Biljei svaku gorku suzu koja se slijeva. I On nee nikada, nikada, nikada Zaboraviti duu koja Mu se ikad povjerila. Boji zakon je zakon ljubavi. Bog vas je okruio ljepotom da bi vas pouio kako niste doli na Zemlju da biste samo istraivali za sebe, kopali i gradili, naporno radili i preli, nego da biste Kristovom ljubavlju uinili ivot vedrim, radosnim i lijepim da biste, slino cvijeu, uljepali ivot drugima svojom slubom ljubavi. Oevi i majke, neka se vaa djeca poue od cvijea! Povedite ih sa sobom u vrt, u polje i pod lisnato drvee i uite ih da u prirodi itaju poruke Boje ljubavi. Kad razmiljate o Bogu, poveite to s pticom, cvijetom i drvetom. Pomozite djeci da u svemu ugodnom i lijepom vide izraze Boje ljubavi prema njima. Preporuite im religiju s njezine ugodne strane. Neka zakon dobrote upravlja vaim usnama. Pouite djecu da i njihova narav, zahvaljujui velikoj Bojoj ljubavi, moe biti izmijenjena i usklaena s boanskom 89

naravi. Uite ih da Bog eli uiniti njihov ivot lijepim kao to je cvijee lijepo. Dok beru ljupko cvijee, uite ih da je Onaj tko je stvorio cvjetove jo mnogo ljepi od njih. Tako e se njene loze njihovih srca priviti uz Boga. Onaj koji je sav od ljupkosti postat e njihov stalni Suputnik i obiteljski Prijatelj, a ivot e im se preobraziti u oblije Njegove neokaljanosti. (Isusov govor na Gori, str. 129133) Bog e ukrasiti na karakter svojom bogatom milou. Uinit e nae rijei mirisnima kao cvijee u polju. (Review and Herald, 19. svibnja 1896.).

90

Uzvisimo Ga kao Sina ovjejeg

1. oujka

74

Krist je uzeo na sebe ljudsku narav

I Rije tijelom postala i nastanila se meu nama. I mi smo promatrali slavu njegovu, slavu koju ima kao Jedinoroenac od Oca pun milosti i istine. (Ivan 1,14) Kao jedan od onih koji je razumio ovu istinu, Ivan svu mo pripisuje Kristu i govori o Njegovom velianstvu. On unaprijed osvjetljava dragocjenu istinu boanskim zrakama kao svjetlou sunca. On predstavlja Krista kao jedinog Posrednika izmeu Boga i ovjeanstva. Nauk o utjelovljenju Krista u ljudsko tijelo je tajna koja je bila sakrivena kroz vjekove i pokoljenja. (Koloanima 1,26) To je velika i duboka tajna pobonosti. I Rije tijelom postala i nastanila se meu nama. Krist je uzeo na sebe ljudsku narav, narav koja je bila podinjena Njegovoj nebeskoj naravi. Nita tako jasno ne pokazuje Boje milosre kao ovo. On je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina. Ivan predstavlja ovu istinu s takvom jednostavnou da bi svi mogli razumjeti ono to im je predstavljeno i biti prosvijeeni. Krist nije samo prividno uzeo ljudsku narav; On je to doista i uinio. On je uistinu posjedovao ljudsku narav. Sad, budui da djeca imaju zajedniku krv i meso, jednako i sam postade sudionik u tome. On je bio sin Marije; prema ljudskom podrijetlu bio je potomak Davidov. On se proglasio ovjekom, ak kao ovjek Isus Krist. Pavao pie: Ovaj je uistinu smatran dostojnim toliko vee slave od Mojsija koliko veu ast ima graditelj od kue. (Hebrejima 3,3) Meutim, dok Boja rije govori o Isusu Kristu koji je uzeo na sebe ljudsku narav tijekom boravka na Zemlji, ona 91

isto tako odluno govori o Njegovom prapostojanju. Rije je postojala kao boansko Bie, ak i kao vjeni Boji Sin, u jedinstvu i jednakosti sa svojim Ocem. On je bio Posrednik Saveza od vjenosti, Jedini u kojemu e svi narodi na Zemlji, idovi i pogani ako Ga prihvate biti blagoslovljeni. Rije bijae kod Boga, i Rije bijae Bog. Prije nego to su ljudi i aneli bili stvoreni, Rije bijae kod Boga, i Rije bijae Bog. Bog i Krist znali su od poetka za Sotonino otpadnitvo i za Adamov pad kroz varljivu mo kuaa. Plan spasenja bio je zamiljen da otkupi pali ljudski rod i da im se prui jo jedna prilika. Krist je imenovan na dunost Posrednika za Boja stvorenja, postavljen da zauvijek bude naa Zamjena i jamstvo. Prije nego to je svijet bio stvoren, dogovoreno je da Kristovo Boanstvo treba biti zaodjenuto ljudskim. Ali si mi pripremio tijelo, govori Krist. (Hebrejima 10,5) Ali On nije doao u ljudskom obliku dok se nije navrilo vrijeme. Onda je doao na na svijet kao Novoroene u Betlehemu.(Review and Herald, 5. travnja 1906.)

75

2. oujka

Kristovo roenje nedokuiva tajna

Evo, zaet e djevica i roditi sina, i nadjenut e mu ime Emanuel! (Izaija 7,14) Mi ne moemo shvatiti kako je Krist postao malo bespomono Djetece. Mogao je doi na Zemlju u najveoj ljepoti i potpuno se razlikovati od ljudskih potomaka. Njegovo lice moglo je biti obasjano svjetlou, a Njegova pojava mogla je biti visoka i lijepa. Mogao je doi tako da oara one koji su Ga promatrali, ali to nije nain na koji je Bog osmislio da bi trebao doi meu ljude. On je trebao biti poput onih koji su pripadali ljudskoj obitelji i idovskom narodu. Njegove vrline bile su sline vrlinama drugih ljudskih bia, i na Njemu nije bilo takve ljepote koja bi privlaila ljude i izdvajala Ga kao drukijeg od ostalih. Trebao je doi kao jedan iz ljudske obitelji i stajati kao ovjek 92

pred Nebom i Zemljom. On je doao zauzeti mjesto ovjeka, dati sebe u zamjenu za ovjeka i platiti dug koji duguje grenik. Trebao je ivjeti bezgrenim ivotom na Zemlji, i pokazati da je Sotona rekao neistinu kad je tvrdio da mu ljudska obitelj pripada zauvijek te da Bog ne moe spasiti ljude iz njegovih ruku. Ljudi su najprije vidjeli Krista kao Novoroene, kao djeaia. to vie razmiljamo o Kristu koji je doao na Zemlju kao Novoroene, postajemo sve zadivljeniji. Kako to moe biti da je bespomono Djetece iz betlehemskih jaslica sveti Boji Sin? Iako to ne moemo razumjeti, moemo vjerovati da je On koji je stvorio svjetove, za nae dobro postao bespomono Novoroene. Iako slavniji od bilo kojeg anela, iako jednak Ocu koji sjedi na nebeskom prijestolju, postao je jedan od nas. U Njemu su Bog i ovjek postali jedno, i u toj injenici smo mi nali nadu za na pali ljudski rod. Promatrajui Krista u tijelu, mi gledamo Boga u ljudskom, i u Njemu promatramo sjaj boanske slave, izraaj slike Boga Oca. (Selected Messages, sv. 3, str. 127,128) Promiljajui o Kristovom utjelovljenju, stojimo zbunjeni pred nedokuivom tajnom koju ljudski um ne moe shvatiti. to vie o tome razmiljamo, to postajemo zadivljeniji. Kako je velika suprotnost izmeu Kristovog boanstva i bespomonog Djeteta u betlehemskim jaslama! Kako moemo premostiti udaljenost izmeu svemonog Boga i nemonog Djeteta? A ipak se Stvoritelj svjetova, Onaj u kojemu je punina boanstva tjelesno, oitovao kao bespomono Novoroene u jaslama. Iako daleko slavniji od bilo kojeg anela, jednak s Ocem u dostojanstvu i slavi, On ipak nosi odoru ovjeanstva! Boanstvo i ovjeanstvo zagonetno su povezani, ovjek i Bog postali su jedno. Upravo u toj zajednici mi nalazimo nadu za pali ljudski rod. (Signs of the Times, 30. travnja 1896.)

93

76

3. oujka

Dvije naravi spojene u jednu

Jer, doista, ne pomae anelima, ve pomae Abrahamovu potomstvu. Zato je u svemu morao postati slian svojoj brai. (Hebrejima 2,16.17) Je li se ljudska narav Marijinog Sina promijenila u boansku narav Bojega Sina? Ne, dvije naravi su tajanstveno stopljene u jednoj Osobi u ovjeku Isusu Kristu. U Njemu prebiva sva punina boanstva tjelesno. Kad je Krist bio raspet, Njegova ljudska narav je umrla. Boanstvo nije nestalo i umrlo; to bi bilo nemogue. Taj bezgreni Krist spasit e Adamove sinove i keri koji prihvate ponueno spasenje, pristajui da postanu Boja djeca. Spasitelj je otkupio pali ljudski rod svojom vlastitom krvlju. To je velika tajna, tajna koju neemo sasvim i u potpunosti razumjeti u svoj njezinoj veliini sve dok otkupljeni ne budu preneseni na Nebo. Tada e se moi shvatiti snaga, veliina i uinkovitost Bojega dara za ovjeka. Ali namjera neprijatelja je bila prikazati taj dar tako tajnovitim da postane nevaan. (SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 5, str. 1113) Mi emo se susretati s lanim osjeajima. Nikada, nikada si ne moemo priutiti da imamo povjerenja u ljudsku veliinu, kao to su to neki uinili, da gledamo na ljude kao to su aneli na Nebu gledali u pobunjenog Lucifera te su na kraju izgubili osjeaj za prisutnost Krista i Boga. Tko istraivanjem moe tako savreno spoznati Boga? Evanelja nam govore o beskrajno savrenom Kristovom karakteru. Voljela bih da mogu o tome govoriti tako da cijeli svijet uje o Kristovom poslanju i radu. Vi istraujete Pisma, rekao je Krist, u kojima mislite da ima ivot vjeni. I upravo ona svjedoe za me. (Ivan 5,39) Otkupiteljeva patnja i poniznost Njegovog ljudsko-boanskog karaktera nije shvaena, stoga se i Njegove vrline ne usvajaju. Bogatstva spoznaje koju treba stei o Bogu su neiscrpna. Najdarovitiji ljudi na Zemlji mogli bi pronai posla u izobilju odsad pa sve do Suda, za sve svoje Bogom dane sposob94

nosti, u istraivanju Kristovog lika. Ali jo uvijek Ga ne bi uspjeli pojmiti onakvim kakav On jest. Obuhvaajui Kristov boansko-ljudski karakter, Njegovo utjelovljenje i Njegovo ispatanje za grijeh, tajna otkupljenja moe zaposliti pera i najvee umne snage najmudrijih ljudi odsad pa sve dok se Krist ne pojavi na nebeskim oblacima u svoj svojoj moi i velianstvu. No, kad bi takvi ljudi istraivali najvie to je u njihovoj moi kako bi predstavili Krista i Njegovo djelo, to predstavljanje bilo bi daleko od stvarnosti. Tema otkupljenja zaposlit e umove i jezike otkupljenih kroz vjenost. Odraz Boje slave sjat e sa Spasiteljeva lica u vijeke vjekova.(Letter 280, 1904.)

4. oujka

77

Sveti Duh u Kristu od Njegove mladosti

Kad je Isusu bilo dvanaest godina, hodoastili su s njim prema obiaju blagdana. (Luka 2,42) Kad je Isusu bilo dvanaest godina, Sveti Duh je bio trajno prisutan na Njemu i On je osjeao teret svojega poslanja zbog kojega je doao na na svijet. Njegova dua bila je potaknuta na djelovanje. Kao Onaj koji je bio spreman uiti, postavljao je neuobiajena pitanja kojima bi umove svojih sluatelja potaknuo na razmiljanje i vodio ih k razumijevanju proroanstava i istinskog poslanja i uloge Mesije kojega su oekivali. idovski narod je njegovao pogrene zamisli. Oni su oekivali velika i udesna djela kad se pojavi Mesija, nadajui se uzdizanju iznad svih naroda na Zemlji. Bili su u potrazi za slavom koja e se oitovati pri drugom Kristovom dolasku, a previdjeli su ponienje koje e se oitovati pri Njegovom prvom dolasku. Ali u svojim pitanjima o proroanstvima proroka Izaije, koji je ukazivao na Njegov prvi dolazak, sm Isus je umove onih koji su bili voljni primiti istinu potaknuo na razmiljanje. On sm dao je ova proroanstva prije nego to je bio utjelovljen kao ovjek, i kad Ga je Sveti Duh na to podsjetio, i oduevio Ga s obzirom na veliko djelo koje treba ostvariti, On 95

je prenio svjetlost i spoznaju na one koji su bili u Njegovoj blizini. Iako je napredovao u spoznaji i iako je Boja milost bila na Njemu, u Njemu se nije pojavio ponos ili osjeaj da Mu je ispod asti to radi najskromniji posao. Nosio je svoj dio tereta zajedno sa svojim ocem, majkom i braom. Iako je Njegova mudrost zapanjila uene ljude, On se ipak ponizno podvrgnuo ljudskim starateljima, nosio svoj dio tereta u obitelji te radio svojim rukama kao svaki drugi radnik. Navedeno je kako je Isus, ak i kad je poodrastao, napredovao u mudrosti, rastu i milosti pred Bogom i ljudima. (Luka 2,52) Znanje koje je svakodnevno stjecao u svom udesnom poslanju nije Ga ometalo da obavlja i najskromnije dunosti. Radosno je obavljao posao kakav su morali raditi mladi koji su ivjeli u skromnim kuanstvima pritisnuti siromatvom. Shvaao je kunje djece, jer je nosio njihove tuge i nevolje. Njegova namjera da ini pravo bila je vrsta. Iako je bio mamljen na zlo, nije odstupio ni u jednom sluaju i strogo se drao istine i estitosti. Zadrao je savrenu sinovsku poslunost, a Njegov besprijekoran ivot izazvao je zavist i ljubomoru kod Njegove brae. Njegovo djetinjstvo i mladost nisu bili mirni i radosni. Njegova braa nisu vjerovala u Njega i bila su ozlojeena jer nije u svemu djelovao kao oni, i nije postao kao oni u injenju onoga to nije dobro. U svom domu bio je veseo, ali nikada buan. Uvijek je zadrao stav uenika. Veoma je uivao u prirodi, a Bog je bio Njegov uitelj. (Signs of the Times, 30. srpnja 1896.)

78

5. oujka

Isusu je osigurano sinovstvo

Za krtavanja svega naroda bi krten i Isus. Dok se molio, otvori se nebo. (Luka 3,21) Kad je Isus doao krstiti se, Ivan je u Njemu otkrio istou karaktera koju nikada ranije nije zamijetio ni u jednom ovjeku. Samo ozraje Njegove nazonosti bilo je sveto i ulijevalo je strahopotovanje. Meu mnotvom koje se okupljalo oko 96

Ivana na Jordanu, sluao je mrane prie o zloinima i susreo se s duama povijenim pod teretom bezbrojih grijeha; ali nikada nije doao u dodir s ljudskim biem koje je toliko odisalo boanskim utjecajem. Sve je to bilo u skladu s onim to je Ivanu objavljeno o Mesiji. Isus nije primio krtenje kao priznanje svoje vlastite krivnje. On se poistovjetio s grenicima, uinivi korak koji mi trebamo uiniti i izvrivi posao koji mi moramo izvriti. Njegov ivot patnji i strpljive ustrajnosti nakon krtenja takoer je uzor nama. Kad je iziao iz vode, Isus je priklonio glavu u molitvi na obali rijeke. Pred Njim se otvara novo i znaajno razdoblje. (Isusov ivot, str. 74) Aneli nikada nisu uli takvu molitvu. Oni su teili da odnesu poruke o jamstvu i ljubavi Otkupitelju koji se moli. Ali ne, sm Otac pomagat e svojemu Sinu. Izravno s prijestolja potekla je svjetlost Boje slave. Nebesa su se otvorila i snopovi svjetlosti i slave tekli su i poprimili oblik golubice koja je izgledala kao sjajno zlato. Oblik pitome golubice bio je znak Kristove krotkosti i blagosti. Narod je promatrao opinjen strahom i uenjem. Nisu skidali poglede s Krista, iji je sagnuti lik bio okupan u divnom svjetlu i slavi koja je okruivala Boje prijestolje. Njegovo lice, koje je bilo okrenuto prema nebu, bilo je puno slave koja nikad nije viena na ovjekovom licu. Gromovi su grmjeli i munje su sijevale iz otvorenog neba, i zauo se velianstveni glas koji je rekao: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! (Matej 3,17) Jahvin glas osigurao je Kristu Njegovo sinovstvo s Vjenim. (Youths Instructor, oujak 1874.) Slava koja je poivala na Kristu zalog je Boje ljubavi prema nama. Ona nam govori o sili molitve kako ljudski glas moe doprijeti do Bojeg uha i kako nae molbe mogu biti prihvaene u nebeskim dvorovima. Svjetlost koja je iz otvorenih vrata padala na Spasiteljevu glavu, padat e i na nas dok se molimo za pomo da se odupremo kunji. Glas koji je govorio Isusu kae svakoj vjernoj dui: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! (Isusov ivot, str. 76)

97

79

6. oujka

Isus na Primjer
Njega koji je bio bez ikakva grijeha Bog uini mjesto nas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednou Bojom. (2. Korinanima 5,21) U Kristovoj pokornosti uredbi krtenja, On je greniku pokazao jedan od vanih koraka u istinskom obraenju. Krist nije imao grijehe koje bi trebalo oprati, ali pristajui da postane zamjena za ovjeka, pripisani su Mu ovjekovi grijesi. Dok Bog prihvaa Krista kao grenikovu zamjenu, On greniku daje priliku da mu Kristova boanska snaga pomogne izdrati kunju tamo gdje Adam nije izdrao. Krist je doao k Ivanu kajui se za raun grenika i vjerujui umjesto grenika da e kroz plan uzimanja ljudske naravi, koji je On osmislio, patei i umirui za ovjeka, grenik kroz pokajanje, vjeru i krtenje biti prihvaen kod Boga. Ivan Ga je pokopao u vodeni grob, i iziao je iz vode da svojim svetim ivotom i uzorom koji treba slijediti zastupa ovjeka. Krtenje prikazuje korake u obraenju koji jasno obiljeavaju pokajanje, vjeru u Krista kao Otkupitelja svijeta, vjeru u Njegovu smrt, pokop i uskrsnue, i Njegovo uzaae na Nebo da zastupa grenike. Na samom poetku svojeg javnog djelovanja Krist se predstavio kao Onaj koji vri svoje posredniko djelo za ovjeka. On se poistovjetio s grenicima kao njihova Zamjena, uzevi na sebe njihove grijehe, ubrajajui sebe meu prijestupnike i inei ono to grenik treba initi u pokajanju vjerovati i voljno posluati. Kakav primjer u Kristovu ivotu je ovdje dan grenicima, primjer koji trebaju oponaati! Ako ne budu htjeli slijediti primjer koji im je dao, nee imati izgovora. Draga djeco i mladi, va nebeski Otac i dragi Spasitelj su vai najbolji Prijatelji. Imate sve dokaze da je mogue imati Njihovu ljubav. On koji ak nije potedio vlastitog Sina, ve ga predao za sve nas, kako nam nee dati sve ostalo s njime? (Rimljanima 8,32) Bog nam nee uskratiti nita to bi uistinu bilo za nae dobro. Isus eli da budemo ovdje sretni i da s Njim dijelimo 98

slavu u svijetu koji e doi. Bog djeci i mladima upuuje poziv da se potpuno predaju Njemu. Sine moj, daj mi srce svoje. Dobili smo obeanje: I nalaze me koji me trae. (Izreke 8,17) Svi koji ive, imaju grijehe koje treba oprati. Istinsko pokajanje za grijeh, vjera u zasluge Isusa Krista, krtenje u Njegovu smrt i ustajanje iz vode da ivimo novim ivotom prvi su koraci u novoroenju o kojem je Krist govorio Nikodemu da mora osobno iskusiti kako bi bio spaen. Rijei koje je Krist rekao Nikodemu nisu izreene samo njemu, ve svakom mukarcu, eni i djetetu koji e ivjeti na ovom svijetu. Sigurni smo samo ako slijedimo Kristov Primjer. (Youths Instructor, sijeanj 1874.)

7. oujka

80

On nam je pokazao kako pobijediti

Takoer je pisano: Ne kuaj Gospodara, Boga svojega! (Matej, 4,7) U pustinji kuanja Krist je bio izloen svoj estini kunji koje napadaju ovjeka. On se naao potpuno sm u sukobu s lukavim i podmuklim protivnikom i pobijedio ga. Prva velika kunja imala je veze s apetitom; druga sa samouvjerenou; trea s ljubavi prema svijetu. Sotona pobjeuje milijune kuajui ih da zadovolje apetit. Ugaanjem apetitu ivani sustav se nadrauje, umne sposobnosti slabe i sve to ovjeka onesposobljava da razmilja smireno i razumno. Um gubi uravnoteenost, njegove uzviene i plemenite sposobnosti se izopauju te slue ivotinjskim strastima, a vjene i svete vrijednosti se potpuno zanemaruju. Kad uspije ostvariti cilj u ovome, Sotona zna da mu je otvoren put i za preostale dvije velike kunje. Iz ove tri vodee kunje izrastaju njegove viestruke kunje. Samouvjerenost je rasprostranjena kunja, i kad Sotona tako kua ljude, u devet od deset sluajeva postie uspjeh. Oni koji tvrde da su Kristovi sljedbenici i misle da se samo svojom vjerom mogu upustiti u borbu protiv svega onoga to je zlo u njihovoj naravi, esto se bez razmiljanja strmoglavljuju 99

u kunje iz kojih samo udom mogu izii neukaljani. Molitva i ozbiljno razmiljanje sauvale bi ih da se klone kritinih i opasnih okolnosti kojima se sami izlau doputajui Sotoni da ih kua na takav nain. Ne smijemo se brzopleto pozivati na Boja obeanja, dok bez razmiljanja srljamo u opasnost krei prirodne zakone i ne obazirui se na glas razuma i zdravog rasuivanja kojim nas je Bog obdario. To je najopasnija samouvjerenost. Kristu su bili ponueni prijestolja i kraljevstva ovoga svijeta i sva njihova slava, samo da se pokloni pred Sotonom. Tako teko nikad nije bio kuan nijedan ovjek, osim Krista. Da bi oarao i zaveo Krista, Sotona mu je prikazao sva kraljevstva i slavu ovoga svijeta i sva zadovoljstva ovoga ivota u najprivlanijim bojama. Sve u ti ovo dati, rekao je on Kristu, ako padne niice te mi se pokloni. Ali Krist je odbio lukavog neprijatelja, i iziao kao pobjednik. Krist nam je u svemu ostavio primjer. Svojom pobjedom nad Sotonom On nam pokazuje kako i mi moemo pobijediti. U svojem suprotstavljaju Sotoni, Krist se koristio Svetim spisima. Umjesto da se koristi boanskom snagom koja Mu je bila na raspolaganju, ili da upotrijebi neke svoje rijei, On odgovara: Pisano je. Kad bi krani paljivo prouavali Svete spise i primjenjivali ih u ivotu, imali bi dovoljno snage da se odupru lukavom neprijatelju. Kad Kristova vjera vlada u srcu, savjest je mirna i ovjek je spokojan i sretan; iako mogu naii nevolje i potekoe, njegovu duu ipak obasjava svjetlost. Pokornost, ljubav i zahvalnost Bogu unose suneve zrake u duu i srce, ma koliko bio mraan i oblaan dan. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 4447)

100

8. oujka

81

Pronali smo Mesiju

Nali smo onoga o kome je Mojsije pisao u Zakonu, i Proroci takoer! (Ivan 1,45) Filip je pozvao Natanaela. On je bio u mnotvu kad je Krstitelj uputio na Isusa kao na Boje Janje. Kad je Natanael pogledao Isusa, razoarao se. Moe li ovaj ovjek koji je nosio znakove mukotrpnog rada i siromatva biti Mesija? Ipak, Natanael nije mogao odbaciti Isusa, jer je Ivanova vijest donijela njegovom srcu vrsto uvjerenje. U vrijeme kad ga je Filip pozvao, Natanael se povukao u jedan tihi gaj da razmilja o Ivanovoj vijesti i proroanstvima o Mesiji. Molio se da mu se otkrije je li Onaj koga je Ivan najavio Osloboditelj, a Duh Sveti je poinuo na njemu dajui mu osvjedoenje da je Bog pohodio svoj narod i podigao za njega rog spasenja. Filip je znao da njegov prijatelj istrauje proroanstva i dok se Natanael molio pod jednom smokvom, on je otkrio njegovo sklonite. esto su se zajedniki molili na ovom osamljenom mjestu skrivenom u liu. Vijest Nali smo onoga o kome je Mojsije pisao u Zakonu, i Proroci takoer!, uinila se Natanaelu kao neposredni odgovor na molitvu. Filip je jo imao kolebljivu vjeru. On je sumnjiavo dodao: Isus, sin Josipa iz Nazareta. Ponovo se predrasuda pojavila u Natanaelovom srcu. Uzviknuo je: Iz Nazareta moe li to dobro izii? Filip se nije uputao ni u kakvo raspravljanje. Rekao je: Doi i vidi! Isus opazi Natanaela gdje mu se pribliava pa ree za nj: Evo pravog Izraelca, bez lukavstva. Natanael je iznenaen uzviknuo: Odakle me poznaje? Prije nego te Filip pozvao odgovori mu Isus vidio sam te pod smokvom. To je bilo dovoljno. Boanski Duh koji je svjedoio Natanaelu u njegovoj osamljenoj molitvi pod smokvom, sada mu je govorio preko Isusovih rijei. Iako sumnjiav i sklon predrasudama, Natanael je doao Kristu s iskrenom eljom za istinom, i sad je njegova elja bila ispunjena. Njegova vjera nadmaila je vjeru onoga koji ga je doveo Isusu. On je progovorio i rekao: Rabbi! ti si Sin Boji! Ti si kralj Izraelov. 101

Da je Natanael imao povjerenja u rabinsko vodstvo, nikada ne bi naao Isusa. On je postao uenik zato to je sam promatrao i rasuivao. Tako je to i danas u ivotu mnogih koje predrasude zadravaju da prihvate dobro. Kako bi razliit bio rezultat kad bi doli, i vidjeli! Nitko nee doi do spasonosne spoznaje istine dokle god se povjerava vodstvu ljudskog autoriteta. Kao i Natanaelu, i nama je potrebno da prouavamo Boju rije za sebe osobno i molimo se za prosvjetljenje Svetim Duhom. Onaj koji je vidio Natanaela pod smokvom, vidjet e i nas na tajnom mjestu molitve. Aneli iz svijeta svjetlosti blizu su onih koji u poniznosti trae boansko vodstvo. (Isusov ivot, str. 100,101)

82

9. oujka

Brat grenicima i svetima

Tko god ljubi, od Boga je roen i poznaje Boga. (1. Ivanova 4,7) U svima koji pate zbog mog imena, kae Isus, trebate prepoznati mene. Kao to biste posluili meni, tako trebate posluiti njima. To je dokaz da ste moji uenici. Svi koji su roeni u nebeskoj obitelji, u osobitom su smislu braa naega Gospodina. Kristova ljubav povezuje lanove Njegove obitelji u zajednicu, i gdje god se ona pokae, otkriva se boansko srodstvo. Tko god ljubi, od Boga je roen i poznaje Boga. (1. Ivanova 4,7) Oni koje Krist pohvaljuje na Sudu, moda su malo poznavali teologiju, ali su gajili Njegova naela. Pod utjecajem boanskog Duha bili su blagoslov ljudima oko sebe. ak i meu neznabocima ima onih koji su gajili duh ljubaznosti; prije no to su rijei ivota doprle do njih, prijateljski su primili misionare i sluili im ak po cijenu svog ivota. Meu neznabocima ima onih koji ne znajui oboavaju Boga, onih koje svjetlost nikada nije dosegla preko ljudskih orua. Oni nee propasti. Premda ne poznaju Boji pisani Zakon, uli su Njegov glas kako im govori u prirodi i inili ono to Zakon 102

zahtijeva. Njihova djela potvruju da je Sveti Duh dirnuo njihova srca i Bog ih je prepoznao kao svoju djecu. Koliko e se iznenaditi i radovati najmanji meu narodima i meu neznabocima kad sa Spasiteljevih usana uju: Meni ste uinili koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae. Kako e radosno biti Srce Beskonane Ljubavi kad na Njegove rijei odobravanja Njegovi sljedbenici s iznenaenjem i radou podignu svoj pogled. Meutim, Kristova ljubav ne obuhvaa samo neku odreenu skupinu ljudi. On se poistovjeuje sa svakim djetetom ljudskoga roda. Da bismo mogli postati lanovi nebeske obitelji, On je postao lanom zemaljske. On je Sin ovjeji i stoga brat svakom Adamovom sinu i keri. Njegovi se sljedbenici ne trebaju iskljuiti iz svijeta koji propada oko njih. Oni su dio velikog mozaika ljudskog roda, i Nebo na njih gleda kao na brau grenicima, a isto tako i svetim ljudima. Kristova ljubav privija k sebi pale, zabludjele i grene, i svako djelo ljubaznosti uinjeno da se podigne neka posrnula dua, svako djelo milosra, prihvaa se kao da je uinjeno Njemu. (Isusov ivot, str. 529,530)

10. oujka

83

Primjer poslunosti
Kad postade kao ovjek, ponizi sam sebe postavi posluan do smrti, i to do smrti na kriu. (Filipljanima 2,7.8) Otkako je Isus doao prebivati meu nama, znamo da Bog poznaje nae kunje i suosjea s nama u naim alostima. Svaki Adamov sin i ki mogu shvatiti da je na Stvoritelj prijatelj grenicima. Jer, u svakom nauku o milosti, u svakom obeanju radosti, u svakom inu ljubavi, u svakoj boanskoj privlanoj sili koja se otkrila u Spasiteljevu ivotu na Zemlji, mi vidimo da je s nama Bog. Sotona predstavlja Boji zakon ljubavi kao zakon sebinosti. On objavljuje da je nama nemogue posluati njegova pravila. On okrivljuje Stvoritelja za pad naih praroditelja i sve 103

patnje koje su nastale, navodei ljude da Boga smatraju zaetnikom grijeha, patnji i smrti. Isus je trebao razotkriti ovu prijevaru. Kao jedan od nas, On je trebao pruiti primjer poslunosti. Stoga je uzeo na sebe nau narav i proao kroz naa iskustva. Zato je u svemu morao postati slian svojoj brai. (Hebrejima 2,17) Ako bismo morali snositi bilo to od onoga to Isus nije podnio, Sotona bi na toj pojedinosti prikazao kako je Boja sila za nas nedostatna. Zbog toga je Krist bio iskusan u svemu (kao i mi). (Hebrejima 4,15) On je podnio svaku kunju kojoj smo mi izloeni. On nije upotrijebio nikakvu silu u svoju korist koja nije dareljivo ponuena i nama. Kao ovjek, suoio se s kunjom i svladao je u sili koja Mu je dana od Boga. On kae: Milje mi je, Boe moj, vrit volju tvoju, Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim. (Psalam 40,8) Dok je hodio inei dobro, iscjeljujui sve koje avao bjee nadvladao, On je jasno upuivao ljude na karakter Bojeg zakona i na narav svoje slube. Njegov ivot svjedoi da i mi moemo na isti nain posluati Boji zakon. Svojom ljudskom naravi Krist je dodirnuo ovjeanstvo; a boanskom je bio povezan s Bojim prijestoljem. Kao Sin ovjeji dao nam je primjer poslunosti; kao Sin Boji daje nam silu da posluamo. Krist je iz grma na gori Horebu progovorio Mojsiju govorei: Ja sam koji jesam... Ovako kai Izraelcima: Ja jesam posla me k vama. (Izlazak 3,14) Bio je to zalog Izraelova osloboenja. Kad je doao postavi slian ljudima, On se predstavio kao JA SAM. Dijete iz Betlehema, krotki i ponizni Spasitelj, Bog je koji je tijelom oitovan. (1. Timoteju 3,16) (Isusov ivot, str. 11,12)

84

11. oujka

Milosre prema opsjednutima

Kad stie na drugu obalu, u gadarski kraj, dooe mu u susret dva opsjednuta, to su izili iz grobova. Oni bijahu tako bijesni. (Matej 8,28) U rano jutro Spasitelj i Njegova pratnja doli su na obalu. Ali tek to su kroili na obalu, njihove oi zamijetile su 104

prizor uasniji od okrutne bure. Iz nekog skrovita meu grobovima dva poremeena ovjeka ustremila su se na njih da ih rastrgnu. Uenici i njihova pratnja pobjegli su uasnuti. Odmah su primijetili da Isus nije bio s njima. Stajao je tamo gdje su Ga ostavili. On koji je stiao buru nije pobjegao pred ovim demonima. S autoritetom je naredio neistim duhovima da iziu iz njih. Njegove su rijei prodrle do pomraenih umova ovih nesretnih ljudi. U meuvremenu je kod opsjednutih od demona nastupila udesna promjena. Svjetlost je prosvijetlila njihove umove. Njihove su oi zasjale razboritou. Pojave tako dugo izobliene u sotonski lik postale su iznenada blage, ruke umrljane krvlju postale su mirne i radosnim su glasovima slavili Boga za svoje osloboenje. ... Ljudi iz Gerase imali su pred sobom ivi dokaz o Kristovoj moi i milosti. Vidjeli su ljude kojima je vraen razum, ali su toliko strepili za svoje zemaljske probitke da su Onoga koji je pobijedio kneza tame pred njihovim oima smatrali nezvanim gostom, i Dar Neba bio je udaljen s njihovih vrata. Meutim, osjeaj osloboenih od demona bio je sasvim drukiji. Oni su eljeli nazonost svojega Osloboditelja. U Njegovoj su se blizini osjeali zatieni od demona koji su muili njihove ivote i upropastili njihovo najbolje ivotno doba. Kad se Isus spremao da ue u lau, prili su Mu, kleknuli do Njegovih nogu i molili Ga da ostanu kraj Njega kako bi mogli stalno sluati Njegove rijei. Meutim, Isus im je naloio da idu kui i kau kakve im je velike stvari uinio Gospodin. im ih je Isus usmjerio na njihovu dunost, bili su spremni posluati. Ne samo to su govorili svojim ukuanima i susjedima o Isusu, ve su ili kroz cijelo podruje Dekapolisa, objavljujui posvuda Njegovu mo spaavanja. U ovom radu mogli su primiti vei blagoslov nego da su, samo zbog osobne koristi, ostali u Njegovoj nazonosti. Spasitelju se pribliavamo radom na irenju dobrih vijesti o spasenju. Nisu mogli pouavati narod kao to su to mogli uenici koji su svakodnevno bili s Isusom. Meutim, u svojoj su osobnosti nosili dokaze da je Isus bio Mesija. Mogli su kazati ono to su znali; ono to su sami vidjeli, uli i osjetili od Kristove sile. (Isusov ivot, str. 270273) 105

85

12. oujka

Moramo vjerovati u Njega

Isus joj ree: Keri, tvoja te vjera ozdravila, hajde u miru! (Luka 8,48) Na putu prema kui ovog poglavara, Isus je u mnotvu sreo jednu nesretnu enu koju je dvanaest godina muila bolest i uinila njezin ivot teretom. Sva svoja sredstva potroila je na lijenike i lijekove, da bi na kraju samo bila proglaena neizljeivom. Meutim, njezine su nade oivjele kad je ula o iscjeljenjima to ih je Krist inio. Bila je uvjerena da bi, kad bi samo mogla doi do Njega, bila izlijeena. Poela je oajavati, kad joj se On, krei svoj put kroz mnotvo, pribliio. Zlatna prilika se pojavila. Bila je u prisutnosti Velikog Lijenika! Ali usred te zbrke nije mogla govoriti s Njim, niti uhvatiti vie od trenutanog prolaska Njegove pojave. U strahu da ne izgubi jedinu priliku za svoje iscjeljenje, progurala se naprijed, govorei u sebi: Dotaknem li se samo i Njegovih haljina, ozdravit u! Dok je prolazio, posegnula je naprijed i uspjela dirnuti samo rub Njegove odjee. Tog trenutka znala je da je bila iscijeljena. U tom jednom dodiru bila je usredotoena vjera njezinog ivota i odmah su njezinu bol i slabost zamijenili snaga i savreno zdravlje. Ali Isus je iznenada zastao, i narod zajedno s Njim. Okrenuo se i gledajui okolo upitao glasom koji se razgovijetno uo iznad buke mnotva: Tko me se dotae? Spasitelj je mogao razlikovati dodir vjere od nemarnog dodira neopreznog mnotva. Takvo povjerenje ne smije ostati nezamijeeno. elio je ovoj poniznoj eni uputiti rijei utjehe koje e za nju biti izvor radosti rijei koje e biti blagoslov za Njegove sljedbenike sve do kraja vremena. Isus je nastojao saznati tko Ga je dodirnuo. Uviajui da je zatajivanje uzaludno, ona je drui stupila naprijed i bacila se pred Njegove noge. Sa suzama zahvalnicama opisala je svoje patnje i kako je nala iscjeljenje. Isus joj je njeno rekao: Keri, tvoja te vjera ozdravila, hajde u miru! Iscjeljenje je ostvareno ne samim dodirom s Njim, ve vjerom koja se uhvatila za Njegovu boansku silu. 106

Nije dovoljno samo vjerovati o Kristu; mi moramo vjerovati u Njega. Jedina vjera koja e nam koristiti jest ona koja Ga prihvaa kao osobnog Spasitelja, koja usvaja Njegove zasluge. Mnogi dre da je vjera odreeno miljenje. Spasonosna vjera jest sporazum po kojem se oni koji prime Krista sami pridruuju zavjetnom odnosu s Bogom. Prava vjera je ivot. iva vjera znai poveanje ivotne sile, potpuno povjerenje uz pomo kojega dua postaje pobjedonosna sila. (Isusov ivot, str. 276,277)

13. oujka

86

On je Sunce pravednosti
A vama koji se Imena moga bojite sunce pravde e ogranuti sa zdravljem u zrakama. (Malahija 4,2) U ribarskom domu u Kafarnaumu leala je Petrova punica u velikoj groznici, pa ga zamole za nju. Isus se prignu nad nju te zapovijedi groznici, i ova je ostavi, te je ena ustala i sluila Spasitelju i Njegovim uenicima. (Luka 4,38; Marko 1,30; Matej 8,15) Glasovi o tome brzo su se rairili. Ovo udo je Isus uinio u subotu, a iz straha od rabina narod se nije usuivao doi k velikom Lijeniku prije zalaska sunca da primi iscjeljenje. A onda su tijekom radnog tjedna iz domova, radionica i trnica stanovnici grada navirali u pravcu jednostavnog prebivalita u koje se Isus sklonio. Bolesnike su donosili na nosilima, neki su dolazili oslanjajui se na take, a neke su podupirali prijatelji dok su oni posrui, malaksalo dolazili pred Spasitelja. Nikada ranije Kafarnaum nije bio svjedokom jednog ovakvog dana. Zrak je bio ispunjen ushienim glasovima i uzvicima izlijeenih nevoljnika. Isus nije prekidao svoj rad sve dok i posljednji paenik nije bio iscijeljen. Ve je bila duboka no kad je mnotvo otilo, a tiina se spustila nad imunov dom. Proao je dug i naporan dan; Isus je traio odmor. Ali dok je grad jo bio obavijen u drijeme, Spasitelj rano ujutro ... ustade, izie te ode na samotno mjesto, i tu je molio. (Marko 1,35) 107

Rano sljedeeg jutra k Isusu su doli Petar i njegovi sudrugovi da mu kau kako Ga narod iz Kafarnauma ve trai. Na svoje iznenaenje, uli su Kristove rijei: I drugim gradovima moram donijeti Radosnu vijest o kraljevstvu Bojem; jer sam za to poslan. (Luka 4,43) U uzbuenju to je tada zahvatilo Kafarnaum, inilo se kao da e Isus izgubiti iz vida svrhu svojega poslanja. Isus se nije mogao zadovoljiti time to bi na sebe privukao pozornost i to bi ljudi gledali na Njega kao na udotvorca ili lijenika koji lijei tjelesne bolesti. On je nastojao predstaviti ljudima sebe kao njihovog Spasitelja. Dok su se, s jedne strane, ljudi eljeli uvjeriti da je On doao kao kralj koji e osnovati zemaljsku vladavinu, On je elio da njihove misli odvrati od zemaljskih k duhovnim predmetima. Uspjeh koji bi bio samo svjetovna karaktera ometao bi Ga u Njegovu radu. U Njegovu ivotu nije bilo isticanja vlastite linosti. Isus se nije koristio nijednim od sredstava kojima se ljudi posluuju kako bi zadobili privrenost ili vlast nad drugima. Sunce pravde nije obasjalo svijet punim sjajem da bi svojom slavom zaslijepilo osjetila. O Kristu je pisano: Ko zora pouzdan mu dolazak. (Hoea 6,3) Svjetlost dana dolazi na zemlju tiho i njeno, rastjeruje tamu i budi sav svijet u ivot. Tako je ogranulo i sunce pravde sa zdravljem u zrakama. (Malahija 4,2) (Put u bolji ivot, str. 13,14)

87

14. oujka

On je uvijek blizu
Ali neka znadete da Sin ovjeji ima vlast na zemlji opratati grijehe: Ustani ree tada uzetome i hajde svojoj kui! (Matej 9,6) S novom nadom bolesnik gleda u Isusa. Izraz njegova lica i zvuk njegova glasa nisu slini nijednom drugom. Ljubav i sila kao da odiu iz same Njegove nazonosti. Vjera ovog tekog bolesnika se hvata za Kristove rijei. utke, on pokree snagu volje, i dok tako izraava poslunost Kristovu pozivu, njegovo se cijelo tijelo odaziva. 108

Svaki ivac i mii odjednom trepere novim ivotom, a njegovi nepokretni udovi poprimaju zdrave pokrete. Skaui na svoje noge, on odlazi svojim putem vrstim, slobodnim korakom, slavei Boga i radujui se svojoj novootkrivenoj snazi. Slijedei Kristove upute bio je iscijeljen. Grijehom smo otrgnuti od Bojeg ivota. Nae su due iznemogle. Preputeni sami sebi, mi ne moemo ivjeti svetim ivotom nita vie nego to je uzeti ovjek mogao hodati. Mnogi su svjesni svoje bespomonosti; oni eznu za onim duhovnim ivotom koji e ih dovesti u sklad s Bogom i trude se da ive takvim ivotom. Ali uzalud. Obuzeti oajanjem, oni uzvikuju: Jadan ti sam ja ovjek! Tko e me izbaviti od ovoga smrtonosnoga tijela? (Rimljanima 7,24) Neka ove klonule i namuene due pogledaju gore. Spasitelj se saginje nad onima koje je otkupio svojom prolivenom krvlju i upuuje im rijei neizrecive njenosti i suuti: eli li ozdraviti? On te poziva da ustane u zdravlju i miru. Nemoj ekati da stekne osjeaj kako si ozdravio. Vjeruj u Spasiteljeve rijei. Poloi svoju volju na Kristovu stranu. Neka tvoja volja bude da Mu slui, i kad postupa po Njegovim rijeima, primit e snagu. Ma kakvo da je zlo to ga inimo, ili strast koja nama ovladava, koja dugim zadovoljavanjem razara slobodu due i tijela, Krist nas moe i eli spasiti od njih. On e pokloniti ivot dui, koja je mrtva zbog prekraja i grijeha. (Efeanima 2,1) Kad na tebe navale kunje i kad te okrue brige i problemi; kad si u raspoloenju potitenosti i razoaranja, spreman da oajava podigni tada pogled k Isusu, i tama koja te okruuje izgubit e se, prognana blistavom svjetlou Njegove nazonosti. Podigni oi k Spasitelju kad se u tvojoj dui grijeh bori za prevlast i optereuje tvoju savjest. Njegova milost je dostatna da obuzda grijeh. Neka se tvoje zahvalno srce, kad drhti od neizvjesnosti, obrati Njemu. Dri se nade koju ima. Krist eka da te nazove lanom svoje obitelji. Njegova e te snaga okrijepiti kad si slab; On e te voditi korak po korak. Stavi svoju ruku u Njegovu i dopusti Mu da te povede. Nikada ne misli da je Krist daleko. On je uvijek blizu. Njegova te njena prisutnost okruuje. Trai Ga kao Nekoga tko eli da Ga nae. On ne eli samo da dotakne Njegovu haljinu, ve da hodi s Njim u stalnoj zajednici. (Put u bolji ivot, str. 42,43) 109

88

15. oujka

On razumije nae pobude

Tada Isus pozva k sebi svoje uenike te im ree: Zaista, kaem vam, ova je siromana udovica ubacila vie nego svi drugi koji su ubacivali u blagajnu. (Marko 12,43) Isus je bio u predvorju u kojemu su se nalazila spremita za darove i pozorno je promatrao one koji su dolazili priloiti svoje darove. Mnogi bogatai donosili su velike iznose novca i razmetljivo ga prilagali. Isus ih je sa alou promatrao, ali nita nije govorio o njihovim velikodunim darovima. Ubrzo se Njegovo lice razvedrilo kad je vidio siromanu udovicu kako se tiho pribliava, kao da se boji biti primijeena. Dok su bogati i oholi prilazili priloiti svoje darove, ona se ponizno povukla i ostala po strani. Pa ipak, eznula je da uini neto za djelo koje je voljela, ma kako to neznatno bilo. Gledala je dar u svojoj ruci. Bio je vrlo malen u usporedbi s darovima onih koji su bili oko nje, ali to je bilo sve to je imala. im je dobila priliku, brzo je ubacila svoje dvije lepte i urno se okrenula da ode. Meutim, dok je ovo inila, zamijetila je Isusa koji ju je pozorno promatrao. Spasitelj je pozvao svoje uenike i usmjerio im pozornost na udoviino siromatvo. Tada su rijei Njegove pohvale doprle do njezinog uha: Zaista, kaem vam, ova je siromana udovica ubacila vie nego svi drugi. Suze radosnice navrle su joj na oi kad je osjetila da je njezin in prihvaen i cijenjen. Mnogi bi joj savjetovali da svoj mali poklon zadri za svoje potrebe jer bi se u rukama dobro uhranjenih sveenika posve izgubio meu mnogim velikim darovima donesenim u riznicu. Ali Isus je razumio njezinu pobudu. Vjerovala je da je Bog odredio slubu u Hramu i eljela je uiniti najvie to moe da bi je poduprla. Uinila je to je mogla i njezino djelo trebalo je postati spomenikom koji e ouvati sjeanje na nju kroz sva vremena i biti njezina radost u vjenosti. Njezino je srce ilo s njezinim darom; njegova vrijednost procijenjena je ne vrijednou novia, ve ljubavlju prema Bogu i zanimanjem za Njegovo djelo koje je potaklo ovaj in. ... 110

Pobude daju karakter naim djelima, stavljajui na njih peat sramote ili visoke moralne vrijednosti. Bog ne uraunava u najvrednije velika djela koja svako oko vidi i svaki jezik hvali. Male dunosti obavljene s radou, mali darovi kojima se ne razmee i koji za ljudske oi izgledaju bezvrijedni esto su najvei u Njegovim oima. Srce puno vjere i ljubavi milije je Bogu od najskupocjenijeg dara. ... Njezin nesebini duh i djetinja vjera zadobili su Spasiteljevu pohvalu. Meu siromanima ima mnogo onih koji eznu da pokau svoju zahvalnost Bogu za Njegovu milost i istinu. ... Neka i oni priloe svoje lepte u nebesku riznicu. Ako su darovane iz srca ispunjenog ljubavlju prema Bogu, ove naoko sitnice postat e posveeni darovi, neprocjenjive rtve kojima se Bog raduje i daje blagoslov. (Isusov ivot, str. 506,507)

16. oujka

89

Njegova samilost
Tada ih je zagrlio i blagoslivljao, stavljajui na njih ruke. (Marko 10,16) Dok Isus slui na ulicama gradova, majke sa svojim bolesnim i umiruim malianima na rukama probijaju se kroz mnotvo, kako bi dole tamo gdje ih On moe primijetiti. Pogledajte ove majke: blijede, umorne, na rubu oaja, pa ipak odlune i ustrajne. Dok nose svoje breme patnje, one trae Spasitelja. I dok ih ustalasano mnotvo odbija natrag, Isus se probija k njima korak po korak, dok se ne nae neposredno uz njih. U njihovim se srcima budi nada. Suze radosnice izviru iz njihovih oiju kad shvate da On ba njima poklanja panju, i kad gledaju u oi koje izraavaju toplo razumijevanje i ljubav. Izabirui jednu iz skupine, Spasitelj budi njezino povjerenje rijeima: to hoe da ti uinim? Ona jecajui izrie svoju veliku potrebu: Uitelju, da iscijeli moje dijete! Krist uzima dijete iz njezinih ruku i s Njegovim dodirom bolest nestaje. Bljedilo smrti se gubi; struja ivota tee kroz vene; miii dobivaju snagu. Majka prima rijei utjehe i mira. Onda 111

dolazi sljedei sluaj, isto tako hitan. Ponovno Isus koristi svoju ivotvornu silu, i svi daju slavu Onome koji ini udesna djela. Mi mnogo govorimo o veliini Kristova ivota. Govorimo o divnim djelima to ih je uinio, o svim divnim udima. A panja koju je poklanjao malim pojedinostima jo je vei dokaz Njegove veliine. Meu idovima je bio obiaj da se djeca odnesu nekom rabinu kako bi on poloio svoje ruke na njih i blagoslovio ih; uenici su meutim smatrali Isusovo djelo previe vanim da bi Ga itko smio ometati na taj nain. Kad su majke dolazile elei da On blagoslovi njihovu djecu, uenici su na njih gledali s neraspoloenjem. Ovu djecu su oni smatrali premalom za prednost da dou k Isusu. Uenici su tako doli do zakljuka da bi Isusa nazonost ove djece uznemirila. Ali Spasitelj je shvatio brigu i teret ovih majki koje su nastojale odgojiti svoju djecu prema savjetima Boje rijei. On je uo njihove molitve. On ih je sm privukao u svoje okruje. Krist je danas isti njeni Spasitelj kao to je bio dok je hodio meu ljudima. Isto je tako sigurno da On i sada prua pomo majkama jednako kao kad je u Judeji prihvaao djecu u svoje naruje. Djeca koju volimo danas isto su tako otkupljena Njegovom krvlju kao i djeca onog vremena. Neka majke dou k Isusu sa svojim problemima. One e nai dostatno milosti koja e im pomoi u brizi za njihovu djecu. Svakoj majci koja je spremna poloiti svoje brige kod Isusovih nogu, vrata su otvorena. Onaj koji je rekao: Pustite djeicu k meni; nemojte im prijeiti (Marko 10,14), i danas upuuje poziv majkama da dovedu svoju djecu k Njemu da ih blagoslovi. (Put u bolji ivot, str. 1719)

112

17. oujka

90

Suosjeanje prema svima

Duh Jahve Gospoda na meni je, jer me Jahve pomaza da im dadem vijenac mjesto pepela, ulje radosti mjesto ruha alosti, pjesmu zahvalnicu mjesto duha oajna. (Izaija 61,1-3) Isus Krist je bio vrlo dobar promatra. Primjeivao je mnogo toga to drugi nisu. Bio je uvijek spreman pomoi, spreman progovoriti rijei nade i suosjeanja obeshrabrenima i ucviljenima. Doputao je narodu da se tiska oko Njega i nije se alio, iako je esto morao paziti da Mu ne stanu na noge. Kad se susreo s pogrebnom povorkom, nije ravnoduno proao. Dok je gledao smrt, tuga se pojavila na Njegovom licu i plakao je s oaloenima. Dok su djeca brala poljsko cvijee koje je obilno raslo oko njih, i pravila guvu kako bi Mu predala svoj mali dar, On ih je primao sa zadovoljstvom, smijeei im se i izraavajui radost zbog tako mnogo vrsta cvijea. Ova djeca su bila Njegova budunost. Znao je da ih je doao otkupiti od neprijatelja time to e umrijeti na golgotskom kriu. Govorio im je rijei koje e ona zauvijek nositi u svojemu srcu. Ona su bila oduevljena time to je On prihvatio njihove darove i to im je govorio tako njeno. Krist je promatrao djecu kako se igraju i esto je izraavao svoje odobravanje kad su uspjela zadobiti nedune pobjede izvravanjem onoga to im je bilo odreeno da uine. On je pjevao djeci njene i blage rijei. Ona su znala da ih On ljubi. Nikad se nije na njih namrtio. Podijelio je s njima njihove djetinje radosti i tuge. esto je nabrao cvijea, i nakon to je djeci govorio o njegovoj ljepoti, ostavljao im je cvijee na dar. On je stvorio cvijee i volio je ukazivati na njegovu ljepotu. Govori se da se Isus nikada nije smijao. To nije tono. U svojoj nevinosti i istoi, dijete je pozvano da s njegovih usana izlazi radosna pjesma. Onima koji su Ga slijedili On je objasnio Boju rije tako jasno da su voljeli biti u Njegovu drutvu. On je njihov um vodio od nevanih ovozemaljskih stvari k svetim naelima isti113

ne i pravednosti. Pripremao ih je da mogu shvatiti to je sve ukljueno u promjenu karaktera kako bi bio slian boanskom. Njegove rijei poticale su vjeru. Isus je um svojih sluatelja vodio tako da se oslobode briga ovoga svijeta, k plemenitijem svijetu kojega su mnogi izgubili iz vida. On im je pokazao kako je svaki trenutak ivota ispunjen vjenim znaenjem. Izjavio je da su stvari ovoga svijeta od manje vanosti u odnosu na stvari svijeta koji e doi. (Manuscript 20, 1902.)

91

18. oujka

Izvor zadovoljstva i radosti

Pokazat e mi stazu u ivot, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaenstvo vjeno. (Psalam 16,11) Bistrina uma i istoa due otkrivena na licu imat e veu snagu privlaenja i vrenja utjecaja na srce od bilo kojeg izvanjskog ukrasa. Oplemenjeni um ukraen ljepotom blagosti i poniznosti te istim i estitim srcem odraavat e na licu ljubav i potovanje. Ako se za uspjeh pouzdaju u Boga, djeca i mladi mogu njegovanjem uma razviti vrst i prekrasan karakter. Boji strah i razmiljanje o slavi prirode u Njegovim stvorenim djelima nee nikada uiniti um nerazvijenim, nego e jaati svaku sposobnost due. Dragocjena je prednost djece i mladih da pokore svoj um upravi Bojeg Duha i postanu razboriti krani. Njihove umne i moralne snage mogu se razvijati u skladnim razmjerima. Njihovo razumijevanje moe biti snano, njihova savjest ista a njihov karakter divan. Ako elite pronai sreu i mir u svemu to inite, trebate sve initi na slavu Boju. Ako elite imati mir u svojemu srcu, morate teiti i istinski oponaati Kristov ivot. Tada nee biti potrebe utjecanja na radost ili traenja zadovoljstava u poputanju ponosu i lakoumnim zabavama koje nudi svijet. Bit ete vedri i sretni inei ono to je ispravno, to nikada ne biste ostvarili inei ono to je loe. 114

Isus je uzeo na sebe ljudsku narav, proavi kroz rano djetinjstvo, djeatvo i mladost, kako bi mogao znati suosjeati sa svima i ostaviti primjer svoj djeci i mladei. On poznaje kunje i slabosti djece. On je u svojoj ljubavi otvorio izvor zadovoljstva i radosti za duu koja vjeruje u Njega. U tenji da proslave Krista i slijede Njegov primjer, djeca i mladi mogu istinski biti sretni. Oni e moda osjetiti svoju odgovornost da rade s Isusom Kristom u velikom poduhvatu spaavanja dua. Ako mladi osjeaju odgovornost pred Bogom, uzdii e se iznad svega to ih ini sebinima i grenima. Takvima e ivot biti pun smisla. Oni e shvatiti da imaju neto veliko i slavno za to vrijedi ivjeti. To e imati utjecaj na njih i uinit e da budu iskreni, vedri i snani pod svakim teretom, obeshrabrenjima i ivotnim potekoama, kao to je to bio njihov boanski Uzor. Svijest o tome da radite ono to Bog moe odobriti osnait e vas u Njegovoj snazi, i slijedei svoj Uzor vi ete poput Njega rasti u mudrost i milosti kod Boga i kod ljudi. (Youths Instructor, rujan 1873.)

19. oujka

92

Isus je uvijek predstavljao Boju rije

to stoji odgovori mu pisano u Zakonu? to tamo ita? (Luka 10,26) Svako djelo izljeenja Spasitelj je iskoristio kao prigodu da u srce i um ljudi usadi po neko boansko naelo. To je bio cilj Njegovog poslanja. On je dijelio zemaljske blagoslove tako dareljivo kako bi srca primatelja pridobio da prihvate Radosnu vijest o Njegovoj milosti. Krist je mogao zauzeti najvie mjesto meu uiteljima hebrejskog naroda, ali je On radije propovijedao Evanelje siromanima. Pjeaio je od mjesta do mjesta da bi i oni na putovima i meu ogradama mogli uti rije istine. Na obali jezera, na obroncima gora, po gradskim ulicama i sinagogama mogao se uti Njegov glas kako objanjava Pisma. esto je pouavao u vanjskom predvorju hrama kako bi i neznaboci mogli uti Njegove rijei. 115

Kristovo uenje se bitno razlikovalo od naina na koji su knjievnici i farizeji objanjavali Pisma, i to je privuklo pozornost naroda. Rabini su se zadravali uglavnom na tradicijama, na ljudskim tumaenjima i umovanjima. Umjesto da iznose uenje Pisma, esto su raspredali ono to su ljudi rekli i napisali o Spisima. Meutim, predmet Kristovog uenja bila je Boja rije. Onima koji su Mu postavljali pitanja, odgovarao je jasno: Pisano je, to kae Pismo?, Kako ita? U svakoj prigodi kad je probudio zanimanje prijatelja ili neprijatelja, On je iznosio Boju rije. Iznosio je poruku Evanelja jasno i snano. Njegove rijei su poput bujice osvjetljavale uenja patrijarh i proroka, a Pisma su se ljudima inila kao neko novo otkrivenje. Nikada do tada Njegovi sluatelji nisu zapazili tako duboka znaenja u Bojoj rijei. Nikada nije bilo takvog evanelista kakav je bio Krist. On je bio Velianstvo Neba, ali se ponizio uzevi na sebe nau narav, da bi se mogao pribliiti ljudima tamo gdje jesu. Svim ljudima, bili oni bogati ili siromani, slobodni ili robovi, Krist je kao Vjesnik Zavjeta donio poruku spasenja. Glas o Njemu kao Velikom Iscjelitelju rairila se cijelom Palestinom. Ljudi su donosili bolesne u mjesta kroz koja je On prolazio, da bi Mu se obratili za pomo. Bilo je mnogo i onih koji su dolazili gonjeni enjom da uju Njegove rijei i osjete dodir Njegove ruke. Tako je Kralj slave, odjeven u ljudsku narav, iao od grada do grada, od mjesta do mjesta, propovijedajui Evanelje i iscjeljujui bolesne. Dolazio je i na velike narodne godinje blagdane, i mnotvu koje je bilo obuzeto vanjskim obredima govorio o nebeskim istinama, otkrivajui njihovu umu ono to je vjeno. Iz bogate riznice svoje mudrosti dijelio je dragocjenosti svima. Govorio je tako jednostavnim rijeima da su Ga svi mogli razumjeti. S najnjenijim osjeajem ovjekoljublja, naklonosti i dobrote, sluio je duama oboljelim od grijeha, donosei im ozdravljenje i snagu. (Gospel Workers, str. 4345)

116

20. oujka

93

Traiti pomo od Isusa, a ne od grenih ljudi

Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta. (Matej 28,20) Krist je na sebe uzeo ljudsku narav. Odloio je svoj kraljevski plat i kraljevsku krunu i siao na Zemlju ostavivi svoj visoki vladalaki poloaj u nebeskim dvorima. Zaodjenuvi svoje Boanstvo ljudskim, Krist je svojim rukama obuhvatio ljudski rod. On stoji na elu ovjeanstva, ne kao grenik, ve kao Spasitelj. To je stoga to na Njegovoj boanskoj dui nema mrlje ni ljage, pa moe stajati kao grenikov jamac. Zato to je bezgrean, ako vjerujemo u Njega i imamo u Njega povjerenja kao u Onoga koji je nae posveenje i pravednost, On moe uzeti nae grijehe i dovesti nas u povoljan poloaj pred Bogom. On nam je obeao dati mudrost, ako je od Njega traimo. No, nije uvijek za nas bitno da znamo razloge i povod neemu. Mi sramotimo Boga kad nastojimo dobiti pomo od nekoga za koga mislimo da razumije na sluaj. Zar nam On nije dao svog jedinoroenog Sina? Zar nije Krist pokraj nas, spreman da nam pomogne ako je potrebno? Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta (Matej 28,20), kae On. Njegova Rije uvijek iznova ponavlja ovo obeanje. Ne udi me to u dananje vrijeme postoji toliko mnogo neodlunosti, tamo gdje bi trebao postojati vrsti stav. Razlog tomu jest to umjesto pijenja iste vode s Libanona, traimo da utaimo e iz ustajalih voda u nizinama, koje nisu voda ivota. Mi se uzdamo u ljudska bia i esto smo razoarani i zavedeni. Time to smo otili od Krista i traili mudrost od ogranienih ljudskih bia, uinili smo veliku sramotu svojemu Gospodaru. Zar emo i dalje njegovati grijeh nevjere, koji nas tako lako opsjeda, ili emo odbaciti teku nevjeru i ii k Izvoru koji osnauje vjeru, da bismo primili samilost i suosjeanje od Onoga koji nas dobro poznaje i koji nas tako voli da je za nas dao svoj ivot, na svoje tijelo primao udarce i pao pod teretom 117

naih grijeha pred Bojim zakonom. Sve to uinio je da mi budemo zarobljenici nade. Mi nismo uljudni prema Kristu. Nismo svjesni Njegove nazonosti. Ne shvaamo da On treba biti na poasni Gost, da smo obuhvaeni Njegovom ljudskom rukom dok se Njegova boanska ruka vrsto dri za prijestolje Beskonanoga. Vrata Neba preplavljena su slavom koja dolazi s Bojega prijestolja, i ta svjetlost moe izravno obasjati one koji trae pomo koju samo Krist moe dati. On je rekao eni Samarijanki: Kad bi ti znala za dar Boji i tko je onaj koji ti veli: Daj mi piti, ti bi u njega iskala i dao bi ti ive vode. (Ivan 4,10) (Manuscript 144, 1901.)

94

21. oujka

Isus Knez mira

Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima! (Matej 7,12) Gdje god budemo primijenili samo um, autoritet ili silu bez ljubavi naii emo na otpor onih koje elimo pridobiti, i to opiranje e sve vie rasti. Isus je bio Knez mira. On je doao na svijet da protivljenje i vlast podini sebi. Svojom mudrou i snagom mogao je narediti, ali On je upotrijebio mudrost i snagu ljubavi da prevlada zlo. Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima. Kao rezultati ovakvog naina ivota, pojavit e se blagoslovi. Kako budete mjerili, onako e se i vama mjeriti. Ovdje se nalaze jaki razlozi koji nas pokreu da ljubimo jedni druge gorljivo i istim srcem. Krist nam je Primjer. On je stalno inio dobro. ivio je donosei drugima blagoslov. Ljubav je krasila i oplemenjivala sva Njegova djela. Nama nije zapovjeeno da inimo sebi ono to bismo htjeli da nam ine drugi, ve da inimo drugima ono to bismo eljeli da oni ine nama u istim okolnostima. Kojom mjerom budemo mjerili, onom e se i nama mjeriti. ista ljubav je vrlo jednostavna u svojemu djelovanju i razlikuje se od svih ostalih naela. Ljubav treba gajiti i 118

njegovati, jer je njezin utjecaj boanski. (Testimonies for the Church, sv. 2, str. 135,136) U Isusu moemo voljeti gorljivo i iskreno. Ova ljubav moe se produbljivati i iriti bez ogranienja. Ljubav prema Bogu rezultirat e ljubavlju prema blinjemu, i ukljuit emo se u obavljanje ivotnih dunosti s dubokim i nesebinim zanimanjem. Svako nae djelovanje bit e utemeljeno na istim naelima. Unutarnji mir e ak i nae misli voditi u pravom smjeru. Duevni mir koji dolazi od istih i svetih pobuda i djelovanja dat e svjeinu i otpornost svim organima u tijelu. Unutarnji mir i uvjerenje da smo ispravni pred Bogom osnait e i okrijepiti um kao to rosa krijepi njenu biljku. Misli su ugodne zato to su posveene. Vedrina uma koju moemo posjedovati bit e na blagoslov svima s kojima dolazimo u dodir. Ovaj mir i smirenost postat e s vremenom naa prava narav i irit e svoje dragocjene zrake na sve u naoj okolini, da bi se ponovno vratile k nama. to budemo vie njegovali ovaj nebeski mir i staloenost uma, on e sve vie rasti. To je ivo zadovoljstvo koje ne gui moralnu energiju, ve je potie na jo vee djelovanje. Savreni mir je stav Neba koji posjeduju aneli. (Testimonies for the Church, sv. 2, str. 326,327)

22. oujka

95

Kristova iznimna njenost

Gospod Jahve dade mi jezik vjet da znam rijeju krijepiti umorne. (Izaija 50,4) Kao to rosa i blage kie padaju na ve uvenule biljke, tako neka naa rije pada njeno kad nastojimo odvratiti ljude od zablude. Boji plan je da se prvo prie srcu. Mi trebamo govoriti istinu u ljubavi, uzdajui se u Njega da e On naim rijeima dati silu koja mijenja ivot. Sveti Duh e usaditi u duu rije izgovorenu u ljubavi. Mi smo po naravi zaokupljeni sobom i tvrdoglavi. Ali kad nauimo pouke kojima nas Krist eli pouiti, mi postajemo 119

sudionicima u Njegovoj naravi i tako ivimo Njegovim ivotom. Divan Kristov primjer, neusporediva njenost kojom je utjecao na osjeaje drugih plaui s onima koji su plakali i radujui se s onima koji su se radovali mora ostaviti dubok dojam na karakter svih onih koji Ga iskreno slijede. Blagim rijeima i postupanjem oni e nastojati olakati put umornim nogama. Svuda oko nas su izmuene due. I tu, i tamo posvuda ih moemo nai. Potraimo takve paenike i uputimo im pravu rije kao utjehu njihovim srcima. Budimo uvijek provodnici kroz koje e tei osvjeavajue vode iskrenog razumijevanja i suuti. U svim svojim odnosima drimo na umu da u ivotu drugih postoje poglavlja koja su zapeaena od oiju smrtnih ljudi. Na stranicama sjeanja su tune prie koje se pred radoznalim oima uvaju kao svetinja. Tamo su zapisane duge, teke borbe s munim okolnostima, a moda i nevolje u obiteljskom ivotu koje danomice slabe hrabrost, pouzdanje i vjeru. Oni koji vode neravnopravnu ivotnu borbu mogu primiti snagu i ohrabrenje malim panjama koje stoje samo malo truda protkanog ljubavlju. Takvima je snaan i srdaan stisak ruke pravog prijatelja dragocjeniji od zlata i srebra. Rijei blagosti su za njih kao osmijeh anela. Mnotvo ljudi se bori s bijedom, prisiljeno raditi teke poslove uz malu naknadu, jedva uspijevajui osigurati samo najpotrebnije za ivot. Muan rad i oskudica, bez nade u neto bolje, ine teret vrlo tekim. Ako uza sve to doe i do patnje i bolesti, teret je gotovo nepodnoljiv. Iscrpljeni brigom i potiteni, oni ne znaju kako se obratiti za pomo. Suosjeajte s njima u njihovim nevoljama i u njihovim trenucima malodunosti i razoaranja. Ovo e vam otvoriti put da im pomognete. Govorite im o Bojim obeanjima, molite se s njima i za njih, usadite nadu u njihova srca. Vedre i ohrabrujue rijei, izgovorene kad je dua bolesna i kad je puls hrabrosti slab, za Spasitelja su kao da su upuene Njemu. Kad se u srca unese vedrina, nebeski aneli gledaju s radosnim odobravanjem. (Put u bolji ivot, str. 89,90)

120

23. oujka

96

Tenja za savrenstvom
Dakle: budite savreni kao to je savren Otac va nebeski! (Matej 5,48) Boja je namjera da usavravanje vlastitih sposobnosti bude ivotna zadaa svakog Kristovog sljedbenika, i da to usavravanje bude voeno i upravljano ispravnim iskustvom. Pravi ovjek je onaj koji je spreman rtvovati svoje vlastite probitke za dobro drugih i koji iz iskustva zna kako treba zavijati rane onih koji su slomljena srca. Mnogi su tek poeli shvaati pravu svrhu ivota. Samo umne sposobnosti, prema boanskom mjerilu, ne ine ovjeka. Ako je um posveen i voen Bojim Duhom u njemu je velika snaga. On je nadmoniji od bogatstva i tjelesne moi, ali ipak se mora oplemenjivati kako bi ovjeka uinio onim to treba biti. Ono to e donijeti blagoslov ovjeanstvu jest duhovni ivot. Ako je ovjek doista u skladu s Bogom, on e se uvijek i u svemu osjeati ovisnim o Njemu. Dakle: budite savreni kao to je savren Otac va nebeski! ivotna zadaa kranina je stalna tenja za usavravanjem svojega kranskog karaktera i neprestano usklaivanje s Bojom voljom. Nastojanja zapoeta na Zemlji nastavit e se u vjenosti. Bog od ovjeka oekuje da se uzdigne do svojeg Bogom danog dostojanstva, i ako se bude tako ponaao, postat e sretniji u ovom ivotu koji vodi k slavi i vjenoj nagradi u ivotu koji e doi. lanovi ljudske obitelji s pravom se mogu nazivati mukarcima i enama samo ukoliko svoje talente na svaki nain upotrijebe za dobrobit drugih. Kristov ivot nam slui kao uzor, i ovjek tijesno surauje s Bogom samo ako, slino anelima, suosjeajno ublauje nevolje i patnje drugih. Bt kranstva je upravo u tome da uini sretnima i obitelji i drutvo u cjelini. Mukarci i ene koji posjeduju pravi Kristov duh odbacit e svaku neslogu, sebinost i svau. Oni koji su postali sudionicima u Kristovoj ljubavi, nemaju pravo da na bilo koji nain ograniavaju svoje napore usmjerene na dobrobit ljudskog roda. Je li se Krist umorio u svojim 121

naporima spaavanja izgubljenih? U svojem radu u Bojem djelu trebamo biti odluni i ustrajni. Uvijek emo imati to raditi, sve dok Gospodar ne naredi da svoje oruje odloimo kod Njegovih nogu. Bog je na Vladar, i mi moramo, pokoravajui se Njegovoj volji, biti spremni i voljni odazvati se dunosti gdje god se za to ukae potreba. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 519,520) Kao Boji Sin, na Spasitelj je uistinu uzeo narav ljudskog bia. Mi smo sinovi i keri Boje. Moramo slijediti Krista putem kojim nas vodi. On je trideset godina ivio savrenim ivotom ovjeka, ispunjavajui najviu razinu savrenstva. (SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 5, str. 1085,1086)

97

24. oujka

Na Stariji Brat nam daje odmor

Uzmite jaram moj na se i uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ete nai pokoj svojim duama. (Matej 11,29) Isus je gledao nesretne i oaloene ljude, one ije su nade bile iznevjerene i koji su zemaljskim radostima pokuavali utoliti enju due, i pozvao ih da u Njemu nau mir. Isus je njeno pozivao napaeni narod: Uzmite jaram moj na se i uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ete nai pokoj svojim duama. (Matej 11,29) Krist je ovim rijeima progovorio svakom ljudskom biu. Bilo da znaju ili ne, svi su umorni i optereeni. Svi su pokleknuli pod teretom to ga samo Krist moe otkloniti. Najtei teret koji nosimo jest teret grijeha. Kad bismo pri noenju ovog jarma bili preputeni samima sebi, taj bi nas teret smrvio. Ali Onaj koji je bezgrean, stao je na nae mjesto. A Jahve je svalio na nj bezakonje nas sviju. (Izaija 53,6) Isus je nosio teret nae krivnje. On e uzeti jaram s naih umornih lea. On e nam dati odmor. On e ponijeti i teret brige i straha. On nas poziva da bacimo sve svoje brige na Njega, jer nas On nosi na svojemu srcu. 122

Kao Stariji Brat ljudskog roda, Isus stoji kod vjenog Bojeg prijestolja. On promatra svaku duu koja upravlja svoj pogled k Njemu kao Spasitelju. On iz iskustva zna to su to ljudske slabosti, kakve su nae potrebe i gdje lei silina kunji kojima smo izloeni, jer On je bio iskusan u svemu (kao i mi), samo to nije sagrijeio. (Hebrejima 4,15) On bdije nad tobom, uzdrhtalo Boje dijete! Jesi li u kunji? On e te izbaviti. Jesi li slab? On e ti uliti snagu. Nedostaje li ti znanje? On e te prosvijetliti. Jesi li ranjen? On e te iscijeliti. Gospodin odreuje broj zvijezda, a opet lijei one koji su srca skruena, i povija rane njihove. (Psalam 147,3.4) Ma kakva da su tvoja strahovanja i kunje, iznesi Gospodinu svoj problem. Tvoj duh e biti okrijepljen da ustraje. Ti e se moi osloboditi zapreka i potekoa. to si slabiji i bespomoniji u vlastitim oima, postajat e jai u Njegovoj sili. to su tvoji tereti tei, blagotvorniji e biti tvoj odmor kad ih baci na Onoga koji nosi jarmove. Okolnosti mogu razdvojiti prijatelje; nemirne vode beskrajnog mora mogu navrijeti izmeu nas i njih. Ali nas zato nikakve okolnosti i nikakva udaljenost ne mogu razdvojiti od Spasiteljeve ljubavi. Gdje god se nali, On nam je s desne strane da nas podupre, podri, osokoli i razvedri. Kristova ljubav spram Njegovih iskupljenih vea je od ljubavi majke za njezino dijete. Naa je prednost da poivamo u Njegovoj ljubavi i kaemo: Uzdat u se u Njega, jer je On za mene dao svoj ivot. Ljudska ljubav se moe promijeniti, ali Kristova ljubav ne zna za promjene. Kad zavapimo Njemu za pomo, Njegova je ruka ispruena da pomogne. (Put u bolji ivot, str. 35,36)

25. oujka

98

Odaberimo Ga kao pouzdanog Prijatelja

Vie vas ne nazivam slugama. Nazvao sam vas prijateljima, jer vam saopih sve to sam uo od Oca. (Ivan 15,15) Poronost prevladava i danas. U ovim posljednjim danima opasnosti su oko nas este i zbog velikog bezakonja ljubav je 123

mnogih ohladnjela. Ovo se ne bi dogaalo kad bi svi doli k Isusu i s punim povjerenjem vjerovali u Njega. Njegova blagost i poniznost, njegovani u srcu, donijet e mir i odmor i dati moralnu snagu svakoj dui. Kratkoa vremena poziva nas i potie na traenje pravednosti i da Krista uinimo svojim Prijateljem. Ali to ne bi trebao biti na pokreta, jer pokazuje sebinost. Treba li nas pokretati strah od Bojega dana, te da smo zbog toga prisiljeni na pravu akciju, iz straha? Ne bi trebalo biti tako! Isus je privlaan. On je pun ljubavi, milosti i suosjeanja. On predlae da nam bude Prijatelj, da bude uz nas kroz sve nae ivotne oluje. On nam kae: Ja sam Gospodin, Bog tvoj; hodi sa mnom i ja u obasjati tvoje putove. Isus, Velianstvo Neba, eli uspostaviti prijateljstvo s onima koji dolaze k Njemu sa svojim optereenjima, slabostima i brigom. On ih smatra svojom djecom, i na kraju e im dati batinu vredniju nego to je kraljevstvo kraljeva, i krunu slave skupocjeniju od bilo koje koja je ikada stavljena na elo najuzvienijeg zemaljskog vladara. Naa je dunost da ljubimo Isusa kao svojega Otkupitelja. On ima pravo upravljati naom ljubavlju, ali nas poziva da Mu damo svoje srce. On nas poziva da hodimo s Njim putem poniznosti i istinoljubive poslunosti. Njegov poziv nama jest poziv na ist, svet i sretan ivot ivot mira i odmora, slobode i ljubavi i na bogatu batinu u budunosti, besmrtan ivot. to emo izabrati slobodu u Kristu, ili ropstvo i okrutnost u sluenju Sotoni? Ako smo izabrali ivjeti s Kristom kroz cijelu vjenost, zato Ga ne izabrati ve sada kao svojeg najdraeg i najpouzdanijeg Prijatelja, svojeg najboljeg i najmudrijeg Savjetnika. Naa je prednost imati svakodnevni mir, blizinu i ivot s Isusom. Ne trebamo se uznemiravati ako na put prolazi kroz borbe i patnje. Mi trebamo imati mir koji nadilazi razumijevanje; ali emo imati borbe sa silama tame, estoke borbe protiv sebinosti i uroenog grijeha. Pobjede izvojevane svakog dana kroz ustrajan i neumoran trud u injenju dobra, bit e dragocjene u Kristu koji nas je ljubio i dao sebe za nas da nas otkupi od svakog bezakonja i oisti sebi izabrani narod, revan u djelima ljubavi. (Titu 2,14) Sin Svevinjega pretrpio je sramotu na kriu, kako grenici ne bi morali podnijeti vjenu sramotu i prijezir, ve da mogu 124

biti otkupljeni i okrunjeni vjenom slavom. (Signs of the Times, 17. oujka 1887.)

26. oujka

99

Red i savrenstvo u svemu to je Isus inio

Uto stigne i imun Petar ue u grob i vidje plahtice kako lee i runik to bijae Isusu oko glave. Runik nije leao skupa s plahticama, ve napose smotan na jednome mjestu. (Ivan 20,6.7) Kraj groba je sjedio mladi obuen u sjajne haljine. To je bio aneo koji je uklonio kamen. On je uzeo ljudsko oblije da ne bi prestraio Isusove prijatelje. Ipak, oko njega je jo uvijek sjala svjetlost nebeske slave i ene su se uplaile. Okrenule su se da pobjegnu, ali rijei anela zaustavile su njihove korake. Ne bojte se!, rekao je vidjevi kako trae razapetog Isusa. Uskrsnuo je! Nije ovdje! Zatim ih je pozvao i pokazao im mjesto gdje je Isus bio poloen i uputio ih da poure i kau Njegovim uenicima da je Isus uskrsnuo od mrtvih. Ponovno su pogledale u grob i ponovno ule tu divnu vijest. Tu se nalazio jedan drugi aneo u ljudskom obliku koji je rekao: Zato traite ivoga meu mrtvima? On nije ovdje! Uskrsnuo je! Sjetite se kako vam je govorio dok jo bijae u Galileji: Treba da Sin ovjeji bude predan u ruke grenika i da bude razapet te da uskrsne trei dan! On je ustao! On je ustao! ene su stalno ponavljale ove rijei. Mirisi i pomasti nisu vie potrebni. Spasitelj je iv, a ne mrtav. Sad su se sjetile da je govorei o svojoj smrti rekao da e ponovno ustati. Kako je ovo bio divan dan za svijet! ene su se brzo udaljile od grobnice i sa strahom i radosti velikom potekoe da jave uenicima njegovim. Marija nije ula dobru vijest. Otila je k Petru i Ivanu sa alosnom vijeu: Uzeli su Gospodina iz groba, i ne znamo kamo su ga stavili. Uenici su pourili na grob i nali ga kao to je Marija rekla. Vidjeli su pokrov i ubrus, ali nisu nali svojega Gospodina. Ipak, ak se i ovdje nalazilo svjedoanstvo da je ustao. Mrtvake haljine nisu odbaene nemarno, ve pa125

ljivo sloene i svaka na svome mjestu. Ivan vidje i vjerova. On jo nije razumio rijei Pisma da Krist mora ustati iz mrtvih, ali se sada prisjetio Spasiteljevih rijei kojima je pretkazao svoje uskrsnue. Krist je sm, tako briljivo, ostavio tu mrtvaku odjeu. Kad je silni aneo siao na grob, njemu se pridruio i drugi koji je zajedno s ostalima straio nad Gospodnjim tijelom. Kad je aneo s Neba uklonio kamen, drugi aneo je uao u grob i razrijeio ovoje s Isusova tijela. Meutim, Spasiteljeva ruka savila je svaki od njih i stavila ga na odreeno mjesto. U oima Onoga koji upravlja i zvijezdom i atomom nema nieg nevanog. Red i savrenstvo vide se u svim Njegovim djelima. (Isusov ivot, str. 652,653)

100

27. oujka

Uzvisimo Ga kao uskrsnulog Spasitelja

Ali sad, Krist je uskrsnuo od mrtvih. On je prvenac umrlih. (1. Korinanima 15,20) Dolo je vrijeme da Krist uzae do Oeva prijestolja. Kao boanski pobjednik spremao se na povratak u nebeske dvorove sa znacima svoje pobjede. Prije svoje smrti izjavio je svome Ocu: Ja sam tebe proslavio na zemlji, izvrivi djelo koje si mi dao da uinim. (Ivan 17,4) Nakon svog uskrsnua neko je vrijeme ostao na Zemlji da bi se Njegovi uenici mogli upoznati s Njim u Njegovu uskrsnulom i proslavljenom tijelu. Sad je bio spreman za rastanak. Dokazao je vjerodostojnost injenice da je On ivi Spasitelj. Njegovi uenici nemaju vie potrebe da Ga dovode u vezu s grobom. Oni mogu misliti o Njemu kao o Proslavljenom pred cijelim svemirom. Kao mjesto svog uzaaa Isus je izabrao mjesto koje je esto bilo posveeno Njegovom nazonou dok je prebivao meu ljudima. ... Krist je stajao na Maslinskoj gori s enjom u srcu i promatrao Jeruzalem. umarci i rasjeline na ovoj gori bili su posveeni Njegovim molitvama i suzama. Njegove su padine odjekivale pobjedonosnim uzvicima mnotva koje Ga je proglasilo kraljem. Na njegovim kosim padinama naao je dom 126

kod Lazara u Betaniji. U Getsemanskom vrtu i njegovu podnoju sm se molio i patio. S ove je gore trebao uzai na Nebo. Njegov vrh dotaknut e Njegova noga kad se bude ponovno vratio. Na Maslinskoj gori stajat e ne kao ovjek boli, ve kao slavni i pobjedniki kralj, dok e se hebrejski uzvici Aleluja! mijeati s neznaboakim Hosana, i glasovi spaenih kao mone vojske slit e se u klicanju: Okrunite Ga, Gospodara nad Gospodarima! ... Poto su stigli na Maslinsku goru, Isus je poao putem preko njezina vrha prema Betaniji. Ondje je zastao, a uenici su se okupili oko Njega. Zrake svjetlosti kao da su sjale s Njegova lica dok ih je s ljubavlju promatrao. Nije ih osuivao za njihove pogreke i promaaje, ve su rijei najdublje njenosti bile posljednje koje su potekle s usana njihova Gospodina do njihovih uiju. S rukama ispruenim da ih blagoslovi, i kao da ih uvjerava u svoju zatitniku brigu, polako se uzdizao izmeu njih, privuen prema Nebu silom jaom od bilo koje zemaljske sile. Dok se uzdizao, uenici su gledali obuzeti strahopotovanjem, napreui oi da uhvate posljednji prizor Gospodina koji uzlazi. Oblak slave Ga je zaklonio od njihova pogleda, a do njih su dopirale rijei, dok su Ga prihvaala aneoska kola poput oblaka: Ja sam s vama u sve dane do svretka vijeka. Istodobno je do njih dopirala najumilnija i najradosnija pjesma aneoskog zbora. (Isusov ivot, str. 686 688)

28. oujka

101

Uzaao je na Nebo u ljudskom obliku

I rekoe im: Galilejci, zato stojite i gledate u nebo? Ovaj isti Isus koji je uznesen na nebo izmeu vas opet e se vratiti isto onako kako ste ga vidjeli da odlazi na nebo. (Djela 1,11) Dok su uenici jo uvijek zaueno gledali gore, obratili su im se glasovi koji su zvuali kao najraskonija glazba. Okrenuli su se i vidjeli dva anela u ljudskom obliku koji su im progovorili: Galilejci, zato stojite i gledate u nebo? Ovaj isti 127

Isus koji je uznesen na nebo izmeu vas, opet e se vratiti isto onako kako ste ga vidjeli da odlazi na nebo. Ovi aneli pripadali su drutvu to je u sjajnom oblaku ekalo da isprati Isusa do Njegova nebeskog doma. Najuzvienija u aneoskom mnotvu bila su ova dva anela; oni su doli na grob prilikom Kristova uskrsnua i bili s Njim tijekom Njegovog cjelokupnog ivota na Zemlji. Sa arkom eljom cijelo Nebo je oekivalo kraj Njegova zadravanja na svijetu unienom prokletstvom grijeha. Prispjelo je vrijeme da svemir sada primi svog Kralja. Krist je uzaao na Nebo u ljudskom obliku. Uenici su vidjeli oblak koji Ga je prihvatio. Isti Isus koji je hodao, govorio i molio se s njima, koji je lomio kruh s njima, koji je bio s njima u njihovim amcima na jezeru i koji se tog istog dana s njima naporno penjao sve do Maslinske gore taj isti Isus je sada otiao dijeliti prijestolje svojega Oca. Aneli su ih uvjeravali da e isti Onaj koga su vidjeli kako ide na Nebo, doi ponovo isto tako kako je uzaao. On e doi u pratnji oblaka! I vidjet e ga svako oko. ... Uenici su se doista mogli radovati u nadi da e se njihov Gospodin ponovno vratiti. Kad su se uenici vratili u Jeruzalem, ljudi su ih promatrali s uenjem. Smatralo se da e oni nakon Kristova suenja i raspea izgledati utueni i posramljeni. Njihovi su neprijatelji oekivali da e na njihovom licu vidjeti izraz alosti i poraza. Umjesto toga vidjela se radost i pobjeda. Njihova su lica bila ozarena sreom koja nije bila zemaljskog podrijetla. Nisu tugovali nad neostvarenim nadama, ve su bili ispunjeni slavljenjem i zahvaljivanjem Bogu. S radou su priali o velianstvenom dogaaju, o Kristovom uskrsnuu i Njegovu uzaau na Nebo, a njihovo su svjedoanstvo mnogi prihvatili. Uenici nisu vie s nepovjerenjem gledali u budunost. Znali su da je Isus na Nebu i da je Njegova naklonost upravljena njima. Znali su da imaju Prijatelja kod Bojeg prijestolja i arko su eljeli svoje molitve Ocu iznijeti u Isusovo ime. ... Pruali su ruku vjere sve vie i vie s vrstim uvjerenjem: Isus Krist koji je umro jo bolje: koji je uskrsnuo koji je s desne strane Bogu i koji posreduje za nas... (Rimljanima 8,34) Pedesetnica im je donijela puninu radosti u pojavi Utjeitelja, upravo onako kako je Krist obeao. (Isusov ivot, str. 688,689) 128

29. oujka

102

Proslavljen pred svemirom

Ja sam tebe proslavljao na zemlji, izvrivi djelo koje si mi dao da uinim. (Ivan 17,4) Podizanjem Krista iz mrtvih, Otac je proslavio svojega Sina pred rimskom straom, pred sotonskom vojskom i pred cijelim svemirom. Moni aneo, odjeven u punu opremu Neba, sputao se rastjerujui svojim tragom tamu, slomio rimski peat, otkotrljao kamen s groba kao da je kakav oblutak, i u trenutku unitio djelo koje je neprijatelj uinio. Zauo se Boji glas koji je pozvao Krista da izie iz svojega zatvora. Rimska straa je vidjela nebeske anele kako se klanjaju pred Onim koga su razapeli, i On je objavio pored unajmljenog Josipovog groba: Ja sam uskrsnue i ivot. Trebamo li biti iznenaeni to su vojnici pali na zemlju kao mrtvi? Kristovo uzaae na Nebo, usred oblaka nebeskih anela, Ga je proslavilo. Njegova skrivena slava zasjala je u punom sjaju kakvog smrtni ovjek ne moe podnijeti i ostati iv. On je doao na na svijet kao ovjek, a uznio se u svoj nebeski dom kao Bog. Njegov zemaljski ivot bio je pun tuge i boli, zbog okrutnog odbacivanja onih koje je doao spasiti, no ljudima je bilo doputeno da Ga vide ojaanog i da Ga gledaju kako se uzdie u slavi i pobjedi, okruen vojskom anela. Tim istim svetim biima koji su najavili Njegov dolazak na ovaj svijet, bilo je doputeno da budu u Njegovoj pratnji prigodom uzaaa i zahtijevaju pobjedniki ulazak za Kralja, proslavljeno Bie. Podignite, vrata, nadvratnike svoje, uzviknuli su dok su se pribliavali nebeskim vratima. Tko je taj Kralj slave! A odgovor dolazi od tisua i deset tisua glasova: Jahve silan i junaan, Jahve silan u boju! (Psalam 24,7.8) ... Tako je bilo odgovoreno na Kristovu molitvu. On je bio proslavljen slavom koju je imao kod Oca prije postanka svijeta. Ali usred ove slave Krist nije izgubio iz vida svoje muenje i borbe na ovoj Zemlji. On je imao molbu za svojega Oca. Uzvratio je pozdrav mahanjem nebeskoj vojsci dok je bio u izravnoj nazonosti Jahve, i tada je podnio molbu u ime svojih izabranih. 129

Oe, rekao je, htio bih da oni koje si mi dao budu gdje sam ja, zajedno sa mnom. (Ivan 17,24) Na to je Otac izjavio: Neka mu se poklone svi aneli Boji! Nebeska vojska pala je niice pred Njim i zapjevala pjesmu pobjede i radosti. Slava je okruila nebeskog Kralja, i gledala Ga je sva nebeska inteligencija. Rijeima se ne moe opisati prizor koji je bio vien kad je Bojem Sinu javno vraena ast i slava koju je dobrovoljno napustio kad je postao ovjek. (Signs of the Times, 10. svibnja 1899.)

103

30. oujka

U Oevim rukama
Uzlazim svome Ocu i vaemu Ocu, svome Bogu i vaemu Bogu. (Ivan 20,17) Prije nego to su postavljeni temelji Zemlji, Otac i Sin sjedinili su se u zavjetu da otkupe ovjeka ako ga Sotona bude pobijedio. Stegnuli su svoje ruke u sveanom zavjetu da e Krist postati jamac za ljudski rod. Krist je ispunio ovo sveano obeanje. Kad je na kriu uzviknuo: Svri se!, obratio se Ocu. Sporazum je u cijelosti izvren. Sad je izjavio: Oe, svreno je. Ispunio sam Tvoju volju, Boe moj! Izvrio sam djelo otkupljenja. Ako je Tvoja pravda zadovoljena, Oe, htio bih da oni koje si mi dao budu gdje sam ja, zajedno sa mnom. (Ivan 19,30; 17,24) Zauo se Boji glas kako objavljuje da je pravda zadovoljena. Sotona je pobijeen. Kristovi sljedbenici koji su se muili i borili na Zemlji prihvaeni su u Ljubljenome. (Efeanima 1,6) Pred nebeskim anelima i predstavnicima bezgrenih svjetova proglaeni su opravdanima. Tamo gdje je On, bit e i Njegova Crkva. Ljubav e se i Vjernost sastati, Pravda i Mir zagrliti. (Psalam 85,10) Oeve ruke obavile su se oko Sina i izala je rije: Neka mu se poklone svi aneli Boji. (Hebrejima 1,6) S neizrecivom radou knezovi, poglavari i sile priznali su vrhovnu vladavinu Kneza ivota. Nebeske vojske pale su niice pred Njim, dok su radosni poklici odjeknuli nebeskim dvoro130

vima: Dostojno je Janje koje je zaklano da primi mo, bogatstvo, mudrost, snagu, ast, slavu i hvalu. (Otkrivenje 5,12) Pobjednike pjesme pridruile su se glazbi s aneoskih harfi, sve dok nije izgledalo da je Nebo preplavljeno radou i hvalom. Ljubav je pobijedila. Izgubljeni je naen. Nebo odzvanja od glasova u uzvienim pjesmama koje javljaju: Onomu koji sjedi na prijestolju, i Janjetu: hvala, ast, slava i vlast u vijeke vjekova. (Otkrivenje 5,13) Od ovog prizora nebeske radosti, nama se na Zemlji vraaju kao odjek velianstvene rijei samoga Krista: Uzlazim svome Ocu i vaemu Ocu, svome Bogu i vaemu Bogu. (Ivan 20,17) Nebeska i zemaljska obitelj jedno su. Za nas je na Gospodin uzaao i za nas On ivi. Odatle slijedi da moe zauvijek spasavati one koji po njemu dolaze k Bogu, jer uvijek ivi da posreduje za njih. (Hebrejima 7,25) (Isusov ivot, str. 690,691)

31. oujka

104

Bogu s desne strane

Evo, gledam otvorena nebesa i Sina ovjejega gdje stoji Bogu s desne strane. (Djela 7,56) Prednjaei meu sedmoricom akona, Stjepan je bio ovjek duboke pobonosti i snane vjere. Kad su sveenici i starjeine vidjeli silu koja je pratila Stjepanovo propovijedanje, ispunili su se ogorenou i mrnjom. Umjesto da prihvate dokaze koje je iznosio, odluili su uutkati njegov glas tako to e ga ubiti. Budui da sveenici i starjeine nisu mogli odoljeti Stjepanovoj jasnoj, smirenoj mudrosti, odluili su od njega uiniti primjer drugima. Tako e, zadovoljavajui svoju osvetoljubivu mrnju, sprijeiti druge da iz straha ne prihvate njegovo vjerovanje. Pozvali su lane svjedoke koji su tvrdili da su uli kako izgovara bogohulne rijei protiv hrama i Zakona. Kad su Stjepana ispitivali o istinitosti optubi protiv njega, poeo je svoju obranu jasnim, ushienim glasom, koji je odjekivao u vijenikoj dvorani. Vidio je protivljenje koje su 131

izazivale njegove rijei, i znao je da daje svoje posljednje svjedoanstvo. Kad je Krista povezao s proroanstvima, i kad je govorio o hramu, sveenik koji se pretvarao da je uasnut razderao je svoje haljine. Za Stjepana je taj in bio jasan znak da e njegov glas zauvijek utihnuti. Iako usred propovijedi, naglo ju je zakljuio. Uhienik je na okrutnim licima koja su ga okruivala itao svoju sudbinu, ali se nije pokolebao. Strah od smrti je nestao. Razbjenjeli sveenici i uzavrelo mnotvo nisu ga mogli uplaiti. Prizor pred njim ustupio je mjesto vienju. Vidio je pred sobom irom otvorena nebeska vrata i gledajui kroz njih vidio je slavu Bojeg dvora i Krista kao da je upravo ustao s prijestolja, spreman da brani svojega slugu koji e trpjeti muenitvo zbog Njega. Rijeima pobjede, Stjepan je uskliknuo: Evo, gledam otvorena nebesa i Sina ovjejega gdje stoji Bogu s desne strane. Dok je opisivao slavni prizor koji su promatrale njegove oi, bilo je to vie nego to su njegovi progonitelji mogli podnijeti. Zatiskujui ui da ne uju njegovih rijei, urlajui su jurnuli na njega s jednom nakanom. Dok su kamenovali Stjepana, on je ovako zazivao: Gospodine Isuse, primi moj duh! Zatim klee i viknu jakim glasom: Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh! Kad to ree, usnu. (Djela 7,59.60) Boji peat na Stjepanovu licu i njegove rijei ganule su due svih koji su ih uli. Ostale su u mislima promatraa i svjedoile o istini koju je navijetao. (Review and Herald, 23. veljae 1911.)

132

Uzvisimo Isusa kao Kruh ivota

1. travnja

105

Kruh ivota
Odgovori im Isus: Ja sam kruh ivota. (Ivan 6,35) Ja sam kruh ivota, kae Krist; Onaj koji daje, hrani i odrava vjeni, duhovni ivot. Krist predstavlja sebe kao nebeski Kruh. Jesti Njegovo tijelo i piti Njegovu krv znai primiti Ga kao Uitelja poslanog s Neba. Vjerovanje u Njega je najvanije i nuno za duhovni ivot. Oni koji dolaze na gozbu Boje rijei nikad nee ogladnjeti niti oednjeti, nikad nee poeljeti neto uzvienije ili bolje. Krist je obrazloio znaenje ovih svojih rijei tako jasno da se nitko ne mora spotaknuti o njih. Njegov iskaz u pogledu uzimanja tijela i krvi Bojeg Sina treba shvatiti u duhovnom smislu. Mi uzimamo Kristovo tijelo i krv kad se vjerom oslonimo na Njega kao na svojega Spasitelja. Sliku uzimanja Njegovog tijela i krvi Krist je upotrijebio da bi prikazao tijesnu povezanost kakvu s Njim moraju imati svi koji ele da na kraju budu sudionici u Njegovoj slavi. Primanjem ovozemaljske hrane koju pojedemo nae tijelo prima snagu i izdrljivost. Na slian nain i Kristove rijei, ako ih primamo vjerom, postaju sastavni dio naeg duhovnog ivota i unose u duu svjetlost, mir, nadu, radost i sreu te daju dui snagu kao to tjelesna hrana daje snagu tijelu. Rijei Svetog pisma nije dovoljno samo upoznati i izvanjski prihvatiti. Mi ih moramo razumjeti i ozbiljno ih prouavati. Zdravljem svojega duhovnog karaktera krani otkrivaju duhovnu visinu do koje su se uzdigli. Mi moramo znati praktino primijeniti Boju rije u izgradnji svojeg osobnog karaktera. Trebamo biti sveti hram u kojemu e Bog moi ivjeti, hoditi i djelovati. Nikad ne smijemo teiti da se uzdiemo 133

iznad onih koje je Bog izabrao da kao Njegove sluge vre Njegovo djelo i proslave Njegovo sveto ime. A svi ste braa. (Matej 23,8) Primijenimo Boju rije na sebe osobno, usporeujui redak sa retkom. Svojim svakodnevnim ivotom trebamo i pred svojom braom i pred svijetom biti ivi tumai Svetog pisma te slavljenjem i uzdizanjem Krista oitovati Njegovu krotkost i poniznost srca. Dok jedemo i probavljamo Kruh ivota, mi razvijamo uravnoteen karakter. Svojim meusobnim jedinstvom, inei druge viima od sebe, mi pruamo svijetu svjedoanstvo o snazi istine. Kad se ljudi u potpunosti predaju Bogu, jedenjem Kruha ivota i pijenjem Vode spasenja, oni rastu i napreduju u Isusu Kristu. Ono ime se njihov um hrani i napaja sainjava i njihov karakter. Kroz Rije ivota koju primaju i kojoj su posluni, oni postaju sudionici u boanskoj naravi. Tada se uzdie Krist a ne ovjek. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, vol. 5, str. 1135)

106

2. travnja

Boja rije je naa duhovna hrana

Tko dolazi k meni, sigurno nee ogladnjeti. Tko vjeruje u me, sigurno nee nikada oednjeti. (Ivan 6,35) Mnogi se u dananje vrijeme ponaaju kao da imaju pravo dovoditi u pitanje rijei Beskonanoga, ocijeniti Njegove odluke i zakone, odobriti ih, izmijeniti, preoblikovati i ponititi kako bi udovoljili sebi. Dokle god slijedimo ljudsko miljenje, mi neemo biti sigurni; sigurni postajemo jedino kad nas vodi: Ovako kae Jahve. Spasenje svoje due ne moemo povjeriti nijednom niem biu, ve odluivanju nepogreivog Suca. Oni koji uine Boga svojim Vodiem, a Njegovu Rije svojim savjetnikom, imaju svjetlo ivota. Boja proroanstva svakodnevno vode njihove noge ravnim stazama. Oni koji imaju takvo vodstvo ne usuuju se suditi Boju rije, ve imaju na umu da Njegova Rije sudi njima. Oni svoju vjeru i duhovnost crpe iz Rijei ivoga Boga. Ona je njihov vodi i savjetnik koji 134

upravlja njihovim stazama. Rije je uistinu svjetlo njihovim nogama i svjetiljka na njihovoj stazi. Oni hode pod vodstvom Oca svjetla u kojega nema nesigurnosti, zasjenjenja niti mijenjanja. On, ija djela proima njeno milosre, ini staze pravednika poput sjajnog svjetla koje sjaji sve jae i jae, dok ne postane savren dan. Boja rije treba biti naa duhovna hrana. Ja sam kruh ivota, rekao je Krist; Tko dolazi k meni, sigurno nee ogladnjeti. Tko vjeruje u me, sigurno nee nikada oednjeti. Svijet propada zato to nema iste, neiskvarene istine. Krist je istina. Njegove su rijei istina i u njima se krije vea vrijednost i dublji smisao od onoga to se vidi na povrini. Umovi potaknuti Svetim Duhom spoznat e vrijednost ovih misli. Svaki poteni idov bio je po svojoj savjesti uvjeren da je Isus Krist Boji Sin, ali se u svom srcu punom ponosa i astoljublja nije htio predati Njemu. Kad drimo istinu samo po savjesti, utjecaj se vri samo na um, a srce nije potaknuto i otvoreno za prihvaanje. Ali kad prihvatimo istinu srcem, ona prolazi kroz savjest i zaokuplja duu svojim istim naelima. Sveti Duh je smjeta u srce, otkrivajui njezinu ljepotu umu, tako da njezina preobraavajua sila postaje vidljiva u karakteru. Istinska duhovnost nalazi se u Bojoj rijei, i sastoji se u tome da budemo pod vodstvom Svetoga u mislima, rijeima i djelima. On koji je Put, Istina i ivot poniznom, ozbiljnom i svesrdnom traitelju kae: Slijedi me. On ga vodi uskim stazama do svetosti i Neba. Svi koji se u potpunosti odlue slijediti Gospodina bit e voeni kraljevskom stazom. (Reviw and Herald, 29. oujka, 1906.)

3. travnja

107

Kruh ivota i haljine pravednosti

Jer kruh je Boji onaj koji silazi s neba i daje ivot svijetu. (Ivan 6,33) Dakle: ako vi, premda ste zli, moete davati svojoj djeci dobre darove, koliko e vie Otac nebeski dati Duha Svetoga 135

onima koji ga mole! (Luka 11,13) Sveti Duh, Kristov predstavnik, najvei je od svih darova. Svi dobri darovi sadrani su u Njemu. Sm Stvoritelj nam ne moe dati nita vee ni bolje. Kad usrdno molimo da nam se smiluje u naoj tjeskobi i da nas vodi svojim Svetim Duhom, Gospodin nikad nee odbiti tu molbu. Moe se dogoditi da roditelj i zaboravi svoje gladno dijete, ali na Bog nikad nee odbiti vapaj koji Mu eznutljivo srce upuuje u nevolji. S kakvom je njenou Bog opisao svoju ljubav! To je poruka Oevog srca onima koji u mranim danima misle da je Bog ravnoduan prema njima: Sion ree: Jahve me ostavi, Gospod me zaboravi. Moe li ena zaboravit svoje dojene, ne imat suuti za edo utrobe svoje? Pa kad bi koja i zaboravila, tebe ja zaboraviti neu. Gle, u dlanove sam te svoje urezao, zidovi tvoji svagda su mi pred oima. (Izaija 49,14-16) Svako obeanje u Bojoj rijei moe biti tema naih molitava, jer je svaka Gospodnja rije siguran zalog. Koji god nam duhovni blagoslov bio potreban, naa je prednost to ga moemo traiti preko Isusa. Djejom jednostavnou moemo iznijeti Gospodinu tono ono to nam treba, svoje zemaljske potrebe, moliti Ga za kruh i odijelo, kao to traimo kruh ivota i odjeu Kristove pravednosti. Va nebeski Otac zna da vam je sve to potrebno i poziva vas da to traite od Njega. Sve se prima u Kristovo ime. Bog e proslaviti to ime i zadovoljiti vae potrebe iz obilja svoje dareljivosti. Nipoto nemojte zaboraviti da, dolazei k Bogu kao k Ocu, priznajete da ste Njegova djeca. Ne uzdate se samo u Njegovu dobrotu, nego se u svemu pokoravate Njegovoj volji znajui da je Njegova ljubav nepromjenjiva. Pristajete raditi Njegov posao. Onima kojima je zapovjedio da najprije trae kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, Isus je i obeao: Molite i primit ete da vaa radost bude potpuna! (Ivan 16,24) Dragocjeni darovi Onoga koji ima svu vlast na Nebu i na Zemlji pripremljeni su za Boju djecu. Dobivamo ih zahvaljujui skupocjenoj rtvi Otkupiteljeve krvi. Darove koji e zadovoljiti najdublju enju srca, trajne kao vjenost, mogu primiti i uivati svi koji iziu pred Boga kao mala djeca. Prihvatite Boja obeanja kao da su upuena vama, iznesite ih pred Isusa kao rijei koje je On izgovorio, i primit ete punu mjeru radosti! (Isusov govor na Gori, str. 176178) 136

4. travnja

108

Isus je sijao sjeme ive Rijei

Pisano je: Ne ivi ovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijei koja izlazi iz usta Bojih. (Matej 4,4) Tema Kristovog nauka i propovijedanja bila je Boja rije. On je sumnjiavcima uvijek odgovarao: Pisano je! to kae Pismo? Kako ita? U svakoj prilici, kad bi prijatelj ili neprijatelj pokazao zanimanje, On bi sijao sjeme Rijei. On, koji je sm Put, Istina i ivot, koji je sm iva Rije, ukazuje na Pisma govorei: Upravo ona svjedoe za me. (Ivan 5,39) Kristovi sluge trebaju objaviti isto djelo. U nae vrijeme, kao i u stara vremena, ivotodavne istine Boje rijei zamijenjene su ljudskim teorijama i nagaanjima. Mnogi takozvani propovjednici Evanelja ne prihvaaju cijelu Bibliju kao nadahnutu Rije. Jedan mudrac odbacuje jedan njezin dio, drugi sumnja u drugi dio. Oni svoje sudove stavljaju iznad Rijei; i Pismo koje propovijedaju oslanja se na njihov autoritet. Njegova boanska izvornost je unitena. I tako se sjeme nevjere sije na sve strane, jer ljudi postaju zbunjeni i ne znaju to da vjeruju. Postoje mnoga vjerovanja kojima se um nema pravo baviti. U Kristovo vrijeme rabini su mnoge dijelove Pisma obavijali usiljenim, tajanstvenim mislima. Budui da je jasan nauk Boje rijei osuivao njihove obiaje, oni su nastojali potkopati njegovu snagu. Isto se to ini i danas. Bojoj rijei pridaje se tajanstveno i prikriveno znaenje da bi se opravdavalo krenje Bojeg zakona. Krist je osudio takve obiaje svojega doba. On je govorio da Boju rije trebaju razumjeti svi. On je tvrdio da Pismo ima neoporecivi autoritet, i mi moramo initi to isto. Biblija se mora prikazivati kao Rije beskonanog Boga, kao rjeenje svih sukoba i temelj svake vjere. Bibliji je bila oduzeta njezina snaga, i posljedice se vide u gubljenju snage duhovnog ivota. Ima mnogo onih koji trae ivoga Boga, koji eznu za Njegovom boanskom prisutnou. Kristova omiljena tema bila je oinska njenost i preobilno Boje milosre; On se posebno zadravao na Njegovom 137

karakteru i Njegovom Zakonu; a sebe je ljudima predstavljao kao Put, Istinu i ivot. Neka to budu teme kojima e se baviti i Kristovi propovjednici! Objavljujte istinu kakva je u Isusu! Razjasnite zahtjeve Zakona i Evanelja! Govorite ljudima o Kristovom ivotu samoodricanja i rtve, o Njegovom ponienju i smrti, o Njegovom uskrsnuu i uzaau, o Njegovom posredovanju za njih u Bojim dvorima, o Njegovom obeanju: Vratit u se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja. (Ivan 14,3) (Isusove usporedbe, str. 18,19)

109

5. travnja

Hranite se Kruhom ivota

Otac moj vam daje pravi kruh s neba. (Ivan 6,32) Mi smo krteni u ime Oca, Sina i Svetoga Duha, i ove tri velike beskrajne sile zajedniki su obeale djelovati u nau korist budemo li suraivali s njima. Krtenjem smo ukopani s Kristom, jer je ono simbol Njegove smrti. Podizanje iz vode simbol je Njegova uskrsnua. Trebamo ivjeti kao nanovo roeni, da bismo mogli uskrsnuti u posljednji veliki dan. Obeali ste ivjeti novim ivotom jer ste umrli starom, i va je ivot skriven s Kristom u Bogu. Dakle, ako ste uskrsnuli s Kristom, traite ono to je gore, gdje se nalazi Krist sjedei Bogu s desne strane! (Koloanima 3,1) To je mjesto gdje trebate uvati svoje blago. Ogranieni ovjek ne moe pomoi vaoj vjeri. Po svoju snagu doite na veliki izvor snage. Kristova molitva na obali Jordana obuhvaa sve one koji Ga uzvjeruju. Primili ste obeanje da ste prihvaeni u Ljubljenom. Drite ga se vrstom i nepopustljivom rukom vjere. Bog je rekao: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! (Matej 3,17) To znai da je Krist rastjerao mranu sjenu koju je Sotona bacio na vau stazu dok putujete prema prijestolju beskonanog Boga. On ima svemonu vlast, a vi ste prihvaeni u Ljubljenom. U svakom pogledu trebate iskazivati ast Bogu time to ste sudionici Njegove boanske naravi, da biste primili obea138

nje o oprostu grijeha, to e biti svjedoanstvo velike Boje ljubavi. Ali u naem iskustvu nema ugode i radosti koju bismo trebali imati. Krist kae da ako je On u nama, naa e radost biti potpuna. Postanimo onda sudionici boanske naravi i izbjegnimo tako pokvarenost ovoga svijeta koja se oituje u poudi. Nemojmo gomilati sramotu na Krista ivei nedosljedno, zemaljski i ulno. Uzdignimo se iznad bolesnog ozraja koje proima svijet i diimo Bojim dahom. Hranimo se Kruhom ivota. Krist objavljuje da emo, jedemo li od Njegova tijela i pijemo li od Njegove krvi, imati vjeni ivot. Ako vjerujemo u Njega kao osobnog Spasitelja, Njegova Rije bit e za nas poput lia s drveta ivota. Jedemo li od Kruha koji je siao s Neba, imat emo ivu povezanost s Bogom. Dobit emo vjenost. ivjet emo kao da smo u nazonosti cijele nebeske vojske. Aneli e nas promatrati i uvati. Bog nas voli, ali mi proputamo njegovati tu ljubav. Gubimo na duhovnosti. Bog eli da prepoznamo Njegov peat na svakom ljudskom biu. On ima svoja potraivanja; oni su moji, kae On. Kupio sam ih skupo. Ne znate li da ne pripadate sami sebi. Proslavite, dakle, Boga svojim tijelom! (1. Korinanima 6,19.29) Hoete li to uiniti? Hoete li se moliti s vjerom? Hoete li proslaviti Boga uhvativi se vrsto za Njegovu Rije i obeanja? (Manuscript 144, 1901.)

6. travnja

110

Kruh ivota oivljuje duhovnu narav

Ovo je onaj kruh to s neba silazi da onaj tko od njega jede ne umre. (Ivan 6,50) Kad elimo ukazati na pogreke svojega brata, sestre ili prijatelja, trebamo uzeti u obzir sebe. Iako to ne priznajemo naime kako je glavni cilj klevetanja nekog uzdizanje samog sebe isto samouzdizanje krije se u navici ukazivanja na pogreke drugih. Neka svaka dua upamti da je najvanije biti na oprezu i poravnati putove za svoje noge, kako hromi ne bi skrenuli s puta. Nitko od nas nije u opasnosti od pretjerane 139

pobonosti, ili od posjedovanja karaktera previe slinog Kristovom. Lijek za odstupanje od Krista, za proputene prigode da kaemo dobro, a bilo je izreeno zlo jest ivjeti ponizno, nastaviti gledati u Isusa i bdjeti u molitvi, dok postajemo sve sliniji Njegovom divnom karakteru. Dua se ne moe zadovoljiti formama, zacrtanim pravilima ponaanja i tradicijama. Njezin vapaj morao bi biti: Daj mi Kruh ivota, uzdigni pehar moje osuene duhovne naravi kako bih se osvjeila i obnovila. Ali nemoj se nametati i stavljati izmeu mene i mojega Otkupitelja. Dopusti mi da Ga vidim kao svog Pomonika, kao ovjeka boli, vinog patnji. Ti, o Gospodine, budi moj Pomonik. Ti si bio ranjen za moje prijestupe, izudaran za moje opaine, i zbog tvojih udaraca sam ja izlijeen. Krist je bio raspet za nae grijehe i uskrien iz unajmljene grobnice zbog naeg opravdanja. On u svojoj pobjedi navijeta: Ja sam uskrsnue i ivot. (Ivan 11,25) Isus ivi kao na Posrednik i moli pred Ocem. On je nosio grijehe cijelog svijeta, i nije uinio nijednog smrtnika nositeljem grijeha za druge. Nitko ne bi mogao nositi teinu svojih grijeha. Raspeti ih je sm nosio, i svaka dua koja u Njega vjeruje nee propasti, nego e imati vjeni ivot. Dok tei savrenstvu karaktera, Kristov uenik e biti opremljen Njegovom milou za svaku nevolju i kunju. Skretanjem pogleda s Isusa na nekog drugog ili na neto drugo on moe ponekad pogrijeiti; no im je upozoren na opasnost, on ponovno upravlja svoj pogled na Isusa u kojemu se nalazi njegova nada o vjenom ivotu, i hodi po stopama sigurnosti svojega Gospodina. On se raduje i govori: On je moj ivi Posrednik pred Bogom. On moli u moje ime. On je moj Zastupnik i odijeva me savrenstvom svoje pravednosti. To je sve to mi je potrebno da bih mogao podnositi sramotu zbog Njegova imena. Ako mi dopusti da izdrim progonstvo kako bi se Njegovo ime proslavilo, obasut e me milou i zadovoljstvom svoje nazonosti. (Review and Herald, 12. svibnja 1896.)

140

7. travnja

111

Prouavanje Biblije jaa um

Uistinu, sve to je neko napisano, napisano je nama za pouku, da strpljivou i utjehom, koje daje Pismo, trajno imamo nadu. (Rimljanima 15,4) Ne postoji bolji nain za jaanje uma od prouavanja Biblije. Nijedna druga knjiga nije toliko mona da uzdigne misli i oivi sposobnosti, kao jasne i oplemenjujue istine Biblije. Kad bi se Boja rije prouavala onako kako bi to trebalo, ljudi bi imali irinu uma i plemenitost karaktera kakav se rijetko via u dananje vrijeme. Nijedno znanje nije toliko vrsto, dosljedno ili dalekoseno, kao ono dobiveno prouavanjem Boje rijei. Kad na cijelom svijetu ne bi bilo nijedne knjige, Boja rije bi Kristovom milou uinila ovjeka savrenim ve danas, s karakterom opremljenim za budunost i besmrtan ivot. Oni koji prouavaju Rije, prihvaajui je vjerom kao istinu, bit e potpuni u Njemu koji je sve i u svemu. Hvala Bogu na mogunostima koje je stavio pred ovjeanstvo. Vrijeme posveeno prouavanju Boje rijei i molitvi isplatit e se dvostruko. Boja rije je ivo sjeme, i kad se ovo sjeme posije u um, ljudsko bie mu mora posvetiti posebnu njegu tijekom njegovog rasta. Kako to treba uiniti? Nakon to je Rije primljena u molitvi, treba je njegovati i primjenjivati u svakodnevnom ivotu. Ona treba rasti i donijeti rod, dajui najprije stabljiku, potom klas, pa zrnje u klasu. Bibliju nije dovoljno prouavati kao druge knjige. Kako bi je to vie razumio, srce onog koji istrauje mora biti potaknuto Svetim Duhom. Isti Duh koji je nadahnuo Rije mora nadahnuti njezinog itatelja. Tada e itatelj uti glas s Neba. Tvoja Rije, o Boe, je istina bit e jezik njegove due. Puko itanje Rijei nee ostvariti rezultate koji su zamiljeni na Nebu; treba je prouavati i njegovati u srcu. Znanje o Bogu ne stjee se bez umnog napora. Trebali bismo marljivo prouavati Bibliju, traei od Boga pomo Svetog Duha da moemo razumjeti Njegovu Rije. Trebali bismo uzeti jedan redak 141

i usredotoiti um na razumijevanje Boje namjere za nas koju je stavio u taj redak. Trebali bismo se zadrati na toj misli dok ne postane naa, a mi doznamo ono to kae Jahve (Brojevi 24,13). Boja rije je kruh ivota. Oni koji jedu i probavljaju tu Rije, inei je sastavnim dijelom svakog svojeg djelovanja i svojega karaktera, jaaju u Bogu. To njihovoj dui daje besmrtnu snagu, usavrava iskustvo i donosi radost koja ostaje zauvijek. (Signs of the Times, 25. lipnja 1902.)

112

8. travnja

Otkriveno blago istine

Blago ednima i gladnima pravednosti, jer e se nasititi! (Matej 5,6) Svi koji u srce prime evaneosku poruku, ele je objaviti drugima. Kristova ljubav roena na Nebu mora se pokazati. Oni koji su se odjenuli u Krista, prenosit e to svoje iskustvo pratei korak po korak putove kojima ih je vodio Sveti Duh svoju glad i e da upoznaju Boga i Isusa Krista kojega je On poslao, rezultate svojih istraivanja Pisma, svoje molitve, svoju duevnu borbu i rijei koje im je Krist uputio: Oproteni su ti grijesi! Ne bi bilo prirodno da itko skriva takva iskustva, pa to ne ine ni oni kojima je srce ispunjeno Kristovom ljubavlju. Njihova elja da i drugi steknu te iste blagoslove u skladu je s veliinom istine koju im je Gospodin povjerio. I dok budu objavljivali bogate riznice blaga Boje milosti, dobivat e sve vie i vie Kristove milosti. Dobit e i srce malog djeteta s njegovom jednostavnou i neogranienom poslunou. Njihove due eznut e za svetou i otkrivat e im se sve vie i vie blaga istine i milosti da bi ga prenijeli svijetu. Velika riznica istine je Boja pisana rije, a tu su i knjiga prirode te knjiga iskustava o Bojem postupanju s ljudskim ivotima. To su riznice iz kojih Kristovi suradnici trebaju crpsti. U svojoj potrazi za istinom trebaju se osloniti na Boga, a ne na ljudske izvore, ne na velike ljude ija je mudrost pred 142

Bogom ludost. Preko posrednika koje e sam izabrati, Bog e znanje o sebi prenijeti svakome tko Ga trai. Kad bi Kristovi sljedbenici vjerovali Njegovoj Rijei i provodili je u ivot, ne bi bilo znanja u svijetu prirode koje oni ne bi mogli shvatiti i procijeniti. I to je jedini nain da se istina prenese drugima. Prirodne znanosti su riznica iz koje svaki uenik u Kristovoj koli treba crpsti. Dok budemo razmiljali o ljepotama prirode, dok budemo prouavali pouke koje nam ona prua preko obraivanja zemlje, rasta drvea i svih uda na zemlji, u moru i zraku, mi emo shvatiti istinu na potpuno novi nain. I tajne povezane s Bojim postupanjem prema ljudima, dubina Njegove mudrosti i sudova koji se vide u ivotu ovjeka sve e se to pokazati kao riznica bogato napunjena blagom. Meutim, znanje o Bogu je najjasnije objavljeno grenom ovjeku upravo u pisanoj Rijei. To je riznica nedokuivoga Kristovog bogatstva. Istine otkupljenja mogu se neprestano razvijati i proirivati. Iako stare, one su uvijek nove i neprestano otkrivaju veu slavu i moniju silu svakom tko tei za istinom. (Isusove usporedbe, str. 8082)

9. travnja

113

Istina u Kristu je nemjerljiva

Kao to je mene poslao ivi Otac, i kao to ja ivim zbog Oca, tako e i onaj koji mene jede ivjeti zbog mene. (Ivan 6,57) Istina u Kristu i preko Krista je nemjerljiva. Kad istraiva Svetog pisma gleda u njegove dubine, kao da gleda u izvor koji se stalno produbljuje i iri. U ovom ivotu mi neemo stii sagledati tajnu Boje ljubavi koja se pokazala kad je dao svojega Sina za otkup naih grijeha. Djelo naeg Otkupitelja na Zemlji jest i uvijek e biti tema koja e do krajnjih granica naprezati snagu nae sposobnosti razmiljanja. ovjek moe napregnuti sve svoje umne snage u nastojanju da shvati tu tajnu, ali e njegov um ostati bez snage 143

i brzo e se umoriti. I najmarljiviji istraiva vidjet e pred sobom samo beskrajno more bez obala. Istina kakva je u Isusu moe se iskusiti, ali nikada objasniti. Njezina visina, dubina i irina nadmauje nae znanje. Mi moemo napregnuti svoju matu do krajnjih granica, pa i tada emo tek nejasno sagledati obrise ljubavi koja je neobjanjiva i visoka kao nebo, ali koja se spustila na Zemlju da na cijelo ovjeanstvo stavi peat Bojega lika. Ipak, nama je mogue da o Bojem milosru nauimo koliko god moemo shvatiti. To moe otkriti samo ponizna, skruena dua. Mi emo moi shvatiti Boje milosre samo onoliko koliko cijenimo rtvu koju je prinio za nas. Kad Boju rije budemo istraivali ponizna srca, pred nama e se otvoriti uzvien predmet otkupljenja. Dok je budemo gledali ona e postajati sve sjajnija, i dok se budemo trudili da je shvatimo njezina visina i dubina e se stalno poveavati. Na se ivot treba povezati s Kristovim ivotom; moramo stalno crpsti od Njega, hraniti se Njime ivim Kruhom koji je siao s Neba i napajati se sa svjeeg, nepresuivog izvora Njegovog bogatstva. Ako stalno pred sobom imamo Gospodina, ako doputamo svojemu srcu da Mu se obraa s hvalom i zahvaljivanjem, na vjerski ivot e se stalno osvjeavati. Nae molitve e dobiti oblik razgovora s Bogom, kao to se razgovara s prijateljem. On e nam sm objavljivati svoje tajne. Vrlo esto emo imati radosnu svijest o Isusovoj nazonosti. esto e nae srce gorjeti u nama kad se On bude pribliavao da razgovara s nama kao to je to inio s Henokom. Kad se to ostvari u iskustvu kranina, u njegovom e se ivotu zapaziti jednostavnost, skromnost, krotkost i poniznost srca, osobine koje e svima s kojima dolazi u dodir pokazati da je bio s Isusom i da je nauio od Njega. U onima koji imaju Kristovu vjeru, ona e se otkrivati kao okrepljujue i proimajue naelo, kao iva i djelatna duhovna energija. Oitovat e se svjeina, snaga i radost stalne mladosti. (Isusove usporedbe, str. 83,84)

144

10. travnja

114

Usporeujte meusobno tekstove Svetog pisma

Jer zapovijest po zapovijest, zapovijest po zapovijest, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, ovdje malo, ondje malo davae se. (Izaija 28,10) Sretni smo to imamo pravu proroku rije, tako da nitko od nas ne bi morao biti prevaren. Znamo da danas u svijetu postoje krivovjerja i bajke, a mi elimo znati to je istina. Preostaje nam da pomnjivo istraujemo i steknemo pravu spoznaju. To ne moemo postii pukim itanjem Pisma, ve usporedbom pisma s pismom. Moramo istraivati Pisma za sebe osobno, tako da ne budemo zavedeni, kao to su mnogi zavedeni, jer u naem svijetu postoje mnoga uenja, a samo je jedna istina. Mnogi bi vam mogli prii tvrdei da imaju istinu, no vaa je prednost to sami moete istraivati Pisma. Uza Zakon! Uza svjedoanstvo! Tko ne rekne tako, zoru nee doekati. (Izaija 8,20) Mi moramo biti upoznati s Pismom kako bismo razumjeli pravi razlog nade koja je u nama. Apostol Petar nam kae da svakom ovjeku koji nas pita trebamo sa strahom i krotkou govoriti o nadi koja je u nama. Objava rijei tvojih prosvjetljuje, bezazlene urazumljuje. (Psalam 119,130) Nije dovoljno samo itati, ve Boja rije treba biti u naem srcu i u naem umu, kako bismo bili utvreni i blagoslovljeni istinom. Zanemarimo li osobno istraivanje Pisma, zato to moda poznajemo istinu, postajemo odgovorni ako krenemo pogrenim putem. Pisma treba istraivati pomnjivo, tako da znamo svaki uvjet koji nam je Bog postavio. Ako je na um ogranienih mogunosti, marljivim istraivanjem Boje rijei moemo postati moni u poznavanju Pisma te ga tumaiti i drugima. Ako ste utvreni u Pismu, osjeat ete odgovornost i sami ga istraivati zbog sebe, da biste ga i drugima mogli razjasniti. Male crkve, iako u manjini, mogle bi biti snaga istine. Svatko bi trebao osjeati da na njemu poiva sveana odgovornost izgraivanja svoje male crkve u presvetoj vjeri. Sama injenica da ih je tek nekolicina, trebala bi potaknuti svakog pojedinog vjernika da najiskrenije trai ivu vezu s Bogom, jer irenje istine onima oko nas ovisi o utjecaju koji vrimo. 145

Krist je rekao: Vi ste svjetlo svijetu (Matej 5,14), stoga morate uloiti svaki napor da to svjetlo zasvijetli. Jedini nain da doznate imate li pravo svjetlo s Neba jest da ga usporedite sa svjetlom koje ste primili u Pismu. Joui je reeno: Ohrabrite se i budite odluni! (Joua 31,6) jer je velik posao pred vama. (Review and Herald, 3. travnja 1888.)

115

11. travnja

Biblija je sama svoj tuma

Marljivo nastoj da se pokae pred Bogom kao prokuan, kao radnik koji se nema ega stidjeli, koji valjano propovijeda istinu! (2. Timoteju 2,15) Biblija je sama svoj tuma. Pisma treba usporeivati s Pismom. Onaj tko prouava Rije trebao bi je nauiti promatrati kao cjelinu, kao i uoiti povezanost njezinih dijelova. Trebao bi stei znanje o njezinoj glavnoj temi Bojoj prvobitnoj namjeri za ovaj svijet, o nastanku velike borbe izmeu dobra i zla i Kristovom djelu otkupljenja. Trebao bi razumjeti narav dvaju naela koja se bore za prevlast, i da kroz povijesne spise i proroanstva naui pratiti tragove njihovog djelovanja sve do velikog zavretka. On bi trebao uvidjeti kako se ova borba provlai kroz svaki stupanj ljudskog iskustva, kako se u svakom ivotnom postupku otkriva jedna ili druga od ovih meusobno suprotstavljenih pobuda, i kako se htio to ili ne upravo sada odluuje na kojoj strani e se nai u tom velikom sukobu. Svaki dio Biblije dan je boanskim nadahnuem i koristan je. Prouavanju Starog i Novog zavjeta treba poklanjati jednaku pozornost. Dok prouavamo spise Starog zavjeta, moemo naii na ubor ivih potoka na mjestima gdje nemarni itatelj primjeuje samo pusto. Stari i Novi zavjet se meusobno rasvjetljavaju. I jedan i drugi predstavljaju objavu Boje slave u Isusu Kristu. Krist kako je predstavljen patrijarsima, simboliki nazanaen u rtvenoj slubi, prikazan u Zakonu, i kojega su objavili proroci bogatstvo je Starog zavjeta. Kristov ivot, Njegova smrt i 146

uskrsnue kao i Njegovo oitovanje preko Svetoga Duha, predstavljaju riznicu Novoga zavjeta. Tako i Stari i Novi zavjet objavljuju dragocjene istine koje iskrenom istraivau stalno otkrivaju nove dubine. (Counsels to Parent and Teachers, str. 462,463) Krist se obratio svojim uenicima na njihovoj razini razumijevanja. Nakon uskrsnua, dok je hodao s dvojicom svojih uenika prema Emausu, otvorio je njihov um da razumiju Pisma, objanjavajui im uenja Starog zavjeta na nain da su u njima vidjeli znaenja koja ni sami pisci nisu uoili. Kristove rijei su kruh ivota. Dok su se uenici hranili Kristovim rijeima, njihovo razumijevanje je oivjelo i bolje su razumjeli vrijednost Spasiteljevog uenja. U svojem razumijevanju ovih uenja napredovali su od nejasnoe svitanja do bljetavosti podneva. Tako e biti i s nama dok budemo prouavali Boju rije. (Signs of the Times, 4. travnja 1906.) Tumaenje Biblije Biblijom posao je koji trebaju obaviti svi nai propovjednici koji su u potpunosti svjesni vremena u kojemu ivimo. (Letter 376, 1906.)

12. travnja

116

Zdrava nauka
Jer doi e vrijeme kad ljudi nee podnositi zdrave nauke, nego e prema svojim strastima sebi nagomilati uitelje da im kaklju ui, te e odvratiti ui od istine, a okrenut e se bajkama. A ti budi trijezan u svemu, podnesi patnje, vri djelo propovjednika Radosne vijesti, ispuni svoju dunost do kraja! (2. Timoteju 4,3-5) Zdrava nauka je biblijska istina istina koja pokree na pobonost i predanost, utvrujui Boji narod u vjeri. Zdravi nauk je od velikog znaaja za primatelja, a naroito za uitelja i propovjednika pravednosti; jer dok propovijeda Evanelje, svaki je radnik ma kakva bila sluba koju obavlja ili vjeran ili nevjeran svojoj odgovornosti kao Kristov poslanik. Pavao pie i ovo: Sigurna je ova rije: Ako smo s njim umrli, s njim emo i ivjeti; ako smo ustrajni, s njim emo i 147

kraljevati; ako ga se odreemo, i on e se nas odrei: ako smo nevjerni on ostaje vjeran! Ne moe se, naime, odrei sam sebe. Ovo (im) dozivaj u pamet i zaklinji (ih) pred Bogom, da se ne uputaju to je nekorisno u prepiranja, jer slue samo na propast sluateljima. (2. Timoteju 2,11-14) Neki od onih koji su u Pavlovim danima sluali istinu, pokretali su manje vana pitanja iznosei zamisli i stavove ljudi pokuajui time odvratiti misli uitelja od velikih istina Evanelja i nametnuti beskorisno pretresanje nebitnih pretpostavki i rjeavanje nevanih spornih pitanja. Pavao je znao da Boji sluga mora biti dovoljno mudar da prozre namjere neprijatelj, ne doputajui da ga zbune i odvrate od njegovog cilja. Obraenje dua mora biti glavni cilj njegovog rada; on mora propovijedati Boju rije i kloniti se raspravljanja. Kristove sluge se i danas nalaze u istoj opasnosti. Sotona se stalno trudi usmjeriti njihove misli na pogrean put kako bi istina izgubila svoju silu u djelovanju na ljudska srca. Ljudi iznimnih umnih i duhovnih sposobnosti posvetili su cijeli svoj ivot istraivanju Pisma i molitvi; pa ipak u Bibliji ima jo uvijek mnogo dijelova koji nisu sasvim istraeni. Neki dijelovi se nikad nee moi u potpunosti razumjeti sve dok ih sam Krist u buduem ivotu ne bude objasnio. Ima tajni koje ljudima jo uvijek nisu otkrivene, iskaza koje ljudski um ne moe razloiti. Neprijatelj nastoji izazvati rasprave o ovim tokama o kojima je bolje i ne raspravljati. Poboan i istinski duhovan djelatnik izbjegavat e iznositi nebitne teorijske razlike i svoju snagu posvetit e iznoenju velikih sudbonosno vanih istina koje se moraju objaviti svijetu. On e ljudima ukazivati na Kristovo djelo otkupljenja, na Boje zapovijedi i na blizinu Kristovog drugog dolaska, to e se pokazati kao dovoljna hrana za misli. (Gospel Workers, str. 311313)

148

13. travnja

117

Biblija je savrena cjelina

Nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boji ljudi. (2. Petrova 1,21 ari) Prije nego to se na svijetu pojavio grijeh, Adam je uivao u osobnoj zajednici sa svojim Stvoriteljem. Ali od trenutka kad se ovjek prijestupom odvojio od Boga, ta mu je uzviena prednost uskraena. Meutim, planom spasenja otvoren je put kojim stanovnici Zemlje jo uvijek mogu biti povezani s Nebom. Bog je svojim Duhom komunicirao s ljudima, i preko objava to ih je dao svojim izabranim slugama slao boansku svjetlost svijetu. Nego su ljudi govorili potaknuti od Duha Svetoga. (2. Petrova 1,21) Tijekom prvih dviju i pol tisua godina ljudske povijesti nije bilo pisane Boje objave. Ljudi poueni od Boga prenosili su svoje znanje drugima i tako se ono naratajima prenosilo s oca na sina. Tek se u Mojsijevo doba poela pripremati pisana rije. Nadahnute su se objave unosile u nadahnutu Knjigu. Ovo je trajalo dugo, itavih esnaest stoljea poevi od Mojsija, povjesniara koji je opisao stvaranje svijeta i davanje Zakona, pa sve do Ivana koji je zapisao najuzvienije istine Evanelja. Biblija tvrdi kako je njezin pisac Bog; pa ipak je napisana ljudskom rukom. Raznoliki stil njezinih knjiga pokazuje vrline vie pisaca. Sve su njezine otkrivene istine od Boga nadahnute (2. Timoteju 3,16) pa ipak iskazane ljudskim rijeima. Beskonani je svojim Svetim Duhom prosvijetlio umove i srca svojih slugu. On im je dao snove i vienja, simbole i slike, a oni kojima je istina bila tako otkrivena sami su misao izrazili ljudskim jezikom. Sm Bog je izgovorio Deset zapovijedi i napisao ih svojom rukom. One su boansko, a ne ljudsko djelo. Ali Biblija je, s istinama danim od Boga a izreena ljudskim jezikom, sjedinjenje boanskog i ljudskog. Takva je zajednica postojala u Kristovoj naravi, jer On je bio Sin Boji i Sin ovjeji. Stoga se za Bibliju moe rei isto to i za Krista: I rije je tijelom postala i nastanila se meu nama. (Ivan 1,14) 149

Pisane u razliita vremena, od ljudi vrlo razlinih poloaja i zvanja, umnih i duhovnih sposobnosti, biblijske knjige pokazuju veliku stilsku raznovrsnost kao i razliitost iznesenih predmeta. Razni pisci sluili su se razliitim izrazima pa je esto jedan pisac istu istinu prikazao bolje od drugoga. ... Tako otkrivene istine ine savrenu cjelinu, prilagoenu da ispuni potrebe ljudi u svim okolnostima i ivotnim zbivanjima. (Velika borba, izdanje 2010., str. 7,8)

118

14. travnja

Slava boanske moi

Svako je Pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za karanje, za popravljanje i odgajanje u pravednosti, da ovjek Boji bude savren opremljen za svako djelo ljubavi. (2. Timoteju 3,16.17) Bog je svoju istinu htio priopiti svijetu preko ljudskih orua i On ih je sm, svojim Svetim Duhom, opremio i pripremio da izvre to djelo. On je upravljao umom u izboru onoga to trebaju rei i onoga to e napisati. To je blago povjereno zemljanim posudama, ali je ipak nebeskog podrijetla. Svjedoanstvo je preneseno nesavrenim izrazom ljudskog jezika, pa ipak je to Boje svjedoanstvo, a ponizno Boje dijete ispunjeno vjerom vidi u njemu slavu boanske snage punu milosti i istine. Bog je u svojoj Rijei predao ljudima znanje potrebno za spasenje. Sveta pisma treba primiti kao pouzdanu i nepogreivu objavu Njegove volje. Ona su mjerilo karaktera, objava nauka i sredstvo za ispitivanje iskustva. Svako je Pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za karanje, za popravljanje i odgajanje u pravednosti, da ovjek Boji bude savren opremljen za svako djelo ljubavi. (2. Timoteju 3,16.17) Ali injenica da je Bog ovjeku otkrio svoju volju u pisanoj Rijei ne iskljuuje potrebu za stalnom prisutnou i vodstvom Svetoga Duha. Naprotiv, na je Spasitelj obeao svojim uenicima Svetoga Duha, koji e Njegovu rije otkriti svojim slugama te rasvijetliti i primijeniti njezino uenje. Budui da 150

je Boji Duh nadahnuo Bibliju, nemogue je da Njegovo uenje proturjei pisanoj Rijei. Duh nije dan, niti e ikada biti dan, da zamijeni Bibliju, jer Sveto pismo izriito kae kako je Boja rije mjerilo kojim se mora ispitati svako uenje i iskustvo. Apostol Ivan kae: Nemojte vjerovati svakom duhu, ve duhove podvrgnite kunji da vidite jesu li od Boga, jer su se pojavili mnogi lani proroci u svijetu. (1. Ivanova 4,1) A Izaija izjavljuje: Uza Zakon! Uza svjedoanstvo! Tko ne rekne tako, zoru nee doekati. (Izaija 8,20) ... U suglasju s Bojom rijeju Njegov je Duh trebao nastaviti svoje djelovanje tijekom evaneoskog razdoblja. Tijekom stoljea u kojima je dano Sveto pismo Stari i Novi zavjet Sveti Duh nije prestao rasvjetljivati umove pojedinaca, neovisno o objavama koje e ui u Sveti kanon. Sama Biblija izvjeuje da su ljudi preko Svetog Duha primali opomene, ukore, savjete i upute u vezi s predmetima koji nisu povezani s davanjem Pisma. U njoj su spomenuti pojedini proroci koji su ivjeli u raznim vremenima, a ije rijei nisu zabiljeene. Jednako je tako, nakon to je kanon dovren, Sveti Duh trebao nastaviti svoje djelo prosvjeivanja, opominjanja i utjeavanja Boje djece. (Velika borba, str. 810)

15. travnja

119

Znanje o Gospodinu
Zemlja e se ispuniti spoznajom Jahvinom kao to se vodom pune mora. (Izaija 11,9) Zanemarivanje prouavanja Boje rijei donijelo je pometnju u na svijet. Sigurnost Kristove zatite ljudi zamjenjuju robovanjem velikom buntovniku, knezu tame. Tui oganj mijea se sa svetom vatrom s Bojeg oltara. Nagomilavanje onoga to slui samo poudi i postizanju cilja donijelo je na svijet osudu Neba. Kad se filozofi i ljudi iz znanstvenih krugova nau pred nekim problemom, oni svoj um pokuavaju zadovoljiti ne obraajui se za pomo Bogu. Oni javno iznose svoja filozofska 151

nagaanja o nebu i zemlji, objanjavajui uzroke velikih nesrea, bolesti, epidemija, potresa i gladi svojom takozvanom znanou. Na pitanja u vezi sa stvaranjem svijeta i provienjem, oni pokuavaju odgovoriti rijeima: To je zakon prirode. Neposlunost zatvara mnogima vrata spoznaja koje se mogu nai u Bojoj rijei. Da su ljudi ostali posluni Bogu, oni bi mogli razumjeti plan Njegove vladavine. Nebo bi istraivau otvorilo svoje riznice milosti i slave. Govorne i pjesnike sposobnosti ljudskih bia bile bi daleko uspjenije nego to su sada. Tajna otkupljenja, Kristovog utjelovljenja i Njegove rtve pomirnice ne bi bili nejasni naem umu. Sve bi to bilo ne samo bolje shvaeno, ve u cijelosti mnogo vie cijenjeno. Zapostavljanje prouavanja Boje rijei je u velikoj mjeri uzrok umne slabosti i nedjelotvornosti. Kad se okrenemo od Boje rijei da bismo se hranili pisanjem nenadahnutih ljudi, um zakrlja i gubi svoju vrijednost jer nije u dodiru s dubokim i bitnim naelima vjene istine. Razum se prilagoava razumijevanju onoga ime se bavi, i poto se na taj nain posveuje ogranienim i prolaznim stvarima, njegova sposobnost se suava i slabi te nakon nekog vremena postaje nesposoban za razvoj. Sve je to lano obrazovanje. Zadaa svakog uitelja treba biti da misli mladih usmjeri i vrsto vee uz velike istine nadahnute Rijei. To je obrazovanje od presudnog znaaja i za ovaj i za budui ivot. I nemojte misliti da e to sprijeiti izuavanje znanstvenih disciplina ili sniziti razinu obrazovanja. Znanje o Bogu je visoko kao nebo i iroko kao svemir. Nita nee tako oplemeniti i osnaiti um kao prouavanje velikih tema koje se tiu vjenog ivota. Neka mladi tee shvatiti te Bogom dane istine, i njihove e se umne snage sve vie razvijati i jaati za nova postignua. To e svakom istraivau koji bude izvritelj Rijei otvoriti ire polje razmiljanja, pruajui mu bogatstvo nepropadljivog znanja. (Counsels to Parents and Teachers, str. 440 442)

152

16. travnja

120

Duhovna hrana za rast i snagu

Zato i mi zahvaljujemo Bogu bez prestanka to ste, primajui rije Boju, to jest nau propovijed, primili je ne kao rije ljudsku, nego kao to uistinu jest rije Boju, koja i oituje svoju snagu u vama, vjernicima. (1. Solunjanima 2,13) Biblija sadri sve to je potrebno za spasenje due, a istodobno je vrlo pogodna za jaanje i usmjeravanje uma. Ona e se pokazati daleko uspjenijom od bilo koje druge knjige u voenju ovozemaljskih poslova, a isto tako i u pomaganju dui pri njezinom uspinjanju ljestvama koje dopiru do Neba. Pravom istraivau Biblija omoguuje napredak u vjebanju umnih snaga, i on e nakon svakog razmiljanja o boanskim istinama izii obogaen novim spoznajama. Ja postaje ponizno, dok se Bog i Njegova istina uzvisuju. Razlog to se ovjek toliko uzdie, a Bogu se odaje tako malo asti, jest u tome to ljudi nisu upoznati s Biblijom i njezinim istinama. Istraujui stranice Boje rijei susrest emo se s velianstvenim i neprolaznim prizorima. Tu emo promatrati Isusa, Bojeg Sina, kako dolazi na ovaj svijet i uputa se u neobjanjiv sukob da bi porazio sile tame. Kako je udesno i gotovo nevjerojatno da beskonani i svemoni Bog pristaje na takvo ponienje svojega Jedinoroenca! Boja rije je duhovna hrana koja kraninu daje snagu i omoguuje mu razvoj u duhovnom i umnom pogledu, da se moe boriti za istinu i pravdu. Biblija ui da se svaki grijeh koji salijee duu mora odbaciti te da borbu protiv zla moramo voditi sve dok svaka zla sklonost ne bude svladana. Ljudsko orue mora htjeti biti uenik u Kristovoj koli. Kad takav uenik prihvati milost koja mu se besplatno nudi, Spasiteljeva prisutnost u mislima i dui dat e mu snage i odlunosti da odbaci svako breme kako bi se svim srcem mogao posvetiti Bogu. U odgoj i obrazovanje nae mladei mora se unijeti jednostavnost prave pobonosti, da bi znala kako izbjei izopaenost koja je zahvatila svijet. Moramo ih nauiti da pravi Kristo153

vi sljedbenici slue Bogu ne samo onda kad je to u skladu s njihovim sklonostima, ve i onda kad ta sluba zahtijeva samoodricanje i noenje kria. Protiv grijeha koji nas salijeu moramo se boriti do konane pobjede. Negativne crte karaktera, bilo naslijeene ili steene, moraju se usporediti s velikim pravilom pravde, a zatim pobijediti u Kristovoj snazi. Iz dana u dan, iz sata u sat odrjeito djelo samoodricanja i posveenosti mora dolaziti iznutra, i tada e djela i svakodnevni ivot doista svjedoiti da Isus vjerom boravi u srcu. Posveenost ne zatvara prilaze dui, niti je ometa u stjecanju znanja, ve proiruje i nadahnjuje um u istraivanju istine kao skrivenog blaga. (Counsels to Parents and Teachers, str. 448,449)

121

17. travnja

Stalno napredovanje u razboritosti

A Branitelj, Duh Sveti, kojega e Otac poslati zbog mene, nauit e vas sve i sjetiti vas svega to vam rekoh. (Ivan 14,26) Mladi koji Bibliju uini svojim vodiem, nikada nee zastraniti s puta dunosti i sigurnosti. Biblija e ga nauiti kako ouvati estitost, kako biti vjeran i nikada ne pribjegavati prijevari. Ona e ga isto tako nauiti da nikad ne smije prestupiti Boji zakon kako bi ostvario neki eljeni cilj; ak i ako bi takva poslunost iziskivala rtvu. Ona e ga nauiti da ga nee pratiti blagoslov Neba ako zastrani s pravog puta, i da e neposluni iako moda prividno napreduju ipak morati eti ono to su posijali. Pravi uenici su samo oni koji prihvaaju itanje Svetog pisma kao sluanje Bojeg glasa koji govori upravo njima. Oni esto zadru na taj Boji glas, jer on za njih predstavlja ivu stvarnost. Njihovo srce je otvoreno za boanske pouke i oni mole se za milost kako bi se mogli pripremiti za uspjeniju slubu. Uzevi ovu nebesku buktinju u svoje ruke, traga za istinom uvia svoju slabost i nemo, kao i svoje potpuno beznae u nastojanju da se opravda. On uvia da u sebi ne nalazi nita to bi ga moglo preporuiti Bogu. Molei se da ga Sveti 154

Duh, kao Kristov predstavnik, stalno vodi i uputi u svaku istinu, on neprekidno ponavlja obeanje: A Branitelj, Duh Sveti, kojega e Otac poslati zbog mene, nauit e vas sve i sjetiti vas svega to vam rekoh. (Ivan 14,26) Oni koji sveta naela istine prime u svoje srce, radit e s veim arom. Nikakve okolnosti nee moi izmijeniti njihovu odlunost u dosezanju najvee mogue razine. I sve ono to budu primili, oni e nastojati prenijeti na druge. Poto su se sami napojili na izvoru ive vode, oni postaju ivi potoci iz kojih teku blagoslovi i osvjeenje drugima. Marljivi istraiva koji prouava Bibliju, stalno napreduje u znanju i razboritosti. Njegov um brzo shvaa uzviene predmete i istine o vjenoj stvarnosti. Njegove pobude i djelovanja su ispravni. On koristi svoj dar utjecaja i pomaganja drugima da to bolje shvate odgovornosti koje im je Bog dao. Srce mu je ispunjeno radou kad vidi uspjeh koji prati njegove napore prenoenja primljenih blagoslova na druge. Dar znanja, posveen i upotrijebljen u slubi za Uitelja, nikad nije izgubljen. Svaki portvovni napor u injenju dobra bit e okrunjen uspjehom. Mi smo Boji suradnici. (1. Korinanima 3,9) Gospodin eli suraivati s ljudskim djelatnikom. Njemu trebamo dati hvalu i slavu za sve to smo u mogunosti ostvariti. (Counsels to Parents and Teachers, str. 449 451)

18. travnja

122

Za ovaj ivot i za ivot koji e doi

Objava rijei tvojih prosvjetljuje, bezazlene urazumljuje. (Psalam 119,130) Za um i duu, isto kao i za tijelo, vai Boji zakon da se snaga stjee trudom. Razvitak se postie vjebanjem. U skladu s ovim zakonom, Bog se pobrinuo da nam u svojoj Rijei osigura sredstva za razvijanje uma i duha. Biblija sadri sva naela koja ljudi trebaju razumjeti da bi se osposobili za ovaj ivot i ivot koji e doi. Ova naela svi mogu razumjeti. 155

Jo je vea sila Biblije u razvijanju duhovne naravi. Stvoren da ivi u zajednici s Bogom, ovjek se moe razvijati i ivjeti pravim ivotom samo u takvoj zajednici. Stvoren da u Bogu nae svoju najviu radost, on ni u emu drugom ne moe nai ono to bi moglo zadovoljiti enju srca i utaiti glad i e due. Onaj tko iskrena i otvorena srca prouava Boju rije, teei da shvati njezine istine, bit e doveden u vezu s njezinim Autorom, i mogunostima njegova razvitka nee biti granice, osim ako on sm odlui suprotno. Velikom raznolikou svojih stilova i tema Biblija moe zainteresirati svaki um i pokrenuti svako srce. Na njezinim stranicama se moe nai najstarija povijest, najvjerodostojniji ivotopis, naela po kojima treba upravljati dravom i naela voenja gospodarstva naela kojima ljudska mudrost nikad nije nala premca. Ona sadri najdublju mudrost i najljepe, najuzvienije, najosjeajnije i najdirljivije pjesnitvo. Biblijski pisci su neusporedivo vredniji od bilo kojeg ljudskog spisatelja, ak i kad bi se tako ocjenjivali; ali njihov je domet beskrajno dalji i njihova vrijednost beskrajno vea ako ih promatramo imajui pred oima veliku glavnu misao. Promatrana u svjetlosti ove misli, svaka tema dobiva novo znaenje. U najjednostavnije izreenim istinama sadrana su naela koja su visoka kao nebo i koja obuhvaaju vjenost. Sredinja tema Biblije, tema u kojoj se sjedinjuju sve ostale teme u Knjizi, jest plan spasenja, obnavljanje Bojeg lika u ljudskoj dui. Od prvog nagovjetaja nade u osudi izreenoj u Edenu, do onog posljednjeg slavnog obeanja u Otkrivenju: I gledat e lice njegovo, i ime njegovo bit e na elima njihovim (Otkrivenje 22,4), misao vodilja svake knjige i svakog odlomka u Bibliji je postupno objavljivanje te udesne teme ovjekovog izbavljenja, i objavljivanje sile Boga koji nam dade pobjedu po naem Gospodinu Isusu Kristu. (1. Korinanima 15,57) Onaj tko shvati ovu misao ima pred sobom neogranieno podruje za prouavanje. On ima klju koji e mu otvoriti cijelu riznicu Boje rijei. (Odgoj, str. 111113)

156

19. travnja

123

Posveeni istinom
Posveti ih istinom; tvoja je rije istina. (Ivan 17,17) Samo kroz istinu, silom Svetog Duha, moemo biti posveeni i preobraeni u slinost Kristu. Da bi se u nama dogodila ova promjena, mora postojati bezuvjetno i potpuno prihvaanje istine te neizostavno predanje due preobraavajuoj sili. Mnogi ljudi se uporno dre svojih osobina. ak i nakon izjave prihvaanja istine i davanja sebe u pokornost Kristu, zadovoljavaju iste stare navike, pokazuju isto uvjerenje o svojoj vrijednosti, zaokupljeni su istim pogrenim zamislima. Iako takvi tvrde da su obraeni, oito je kako se nisu pokorili preobraavajuoj sili istine. Novoroenje podrazumijeva nove pobude, sklonosti i tenje. Oni koji su roeni u novi ivot po Svetom Duhu, postali su dioniari boanske naravi, i svakom svojom navikom i ponaanjem odaju priznanje svom odnosu s Kristom. Zapovijed: Budite savreni kao to je savren Otac va nebeski! (Matej 5,48) ne bi nam nikada bila dana da nam nije osigurano da moemo postati savreni prema svojim mogunostima onoliko koliko je Bog prema svojim. Mi trebamo napredovati od svjetla koje imamo k jo veem svjetlu, drei se vrsto za ono to smo primili i molei da primimo jo vie. Na taj nain neemo nikada biti ostavljeni u tami. (Review and Herald, 12. travnja 1892.) Posljednja poruka milosti bit e predana svijetu navijetanjem Evanelja istine. Istina, biblijska istina to je ono to je ljudima potrebno. Mi trebamo na koljenima traiti obeanje Boje rijei da primimo istu istinu, bez primjese, i da shvatimo vanost irenja te istine drugima. Tad e se mukarci i ene obratiti. Boja ruka e biti prepoznata kao sila koja podie nove crkve. Gospodin e apostolskim duhom blagosloviti mnoge koji e poi u misionarski rad u predjele gdje ljudi jo ne znaju istinu. Pravi misionarski rad osigurat e crkvama siguran temelj, temelj s peatom: Gospodin poznaje svoje. (2. Timoteju 2,19) 157

Tada e se Bog proslaviti meu svojim narodom. Kranske misije temeljit e se na Isusu Kristu. Djelo e napredovati pod Bojim vodstvom i bezbroj dokaza svjedoit e o vjerodostojnosti tog djela. Djelatnici nee nastojati proslavljati same sebe, nego e proslavljati Boga kao Stvoritelja i utemeljitelja svakog svetog i oplemenjujueg djela. Oni se nee samo izjanjavati kao vjernici, nego e biti istinski vjernici. Oni su posveeni istinom jer je istina djelovala, jednako kao to je objavljivanje imalo proiujui utjecaj na karakter. (Signs of the Times, 21. kolovoza 1901.)

124

20. travnja

ivot ispunjen Svetim Duhom

Ja u moliti Oca, i dat e vam drugog Branitelja koji e ostati s vama zauvijek. (Ivan 14,16) Postoje due koje gladuju za kruhom ivota i eaju za vodom spasenja. Jao onome ovjeku koji ih perom ili glasom odvue na krive staze! Boji Duh privlai ljude otkrivajui im moralnu obvezu da Ga ljube i slue Mu cijelim svojim srcem, sposobnostima, umom i snagom, te da ljube svoje blinje kao same sebe. Sveti Duh djeluje iznutra sve dok osoba ne postane svjesna Boje svete moi i svaka duhovna sposobnost ne bude oivljena i pokrenuta na djelovanje. Dubok i temeljit rad, koji svijet ne moe vidjeti, treba se odvijati na dui. Oni koji ne znaju to znai imati iskustva s Bogom, koji nemaju osvjedoenje Svetoga Duha da su prihvaeni u Isusu Kristu, trebaju se nanovo roditi. to svijet moe znati o kranskom iskustvu? Uistinu nita. Ako ne jedete tijela Sina ovjejega i ne pijete krvi njegove, neete imati ivota u sebi. (Ivan 6,53) Veliki Uitelj objasnio je ovu pouku rekavi: Duh je onaj koji oivljava, a tijelo ne vrijedi nita. Rijei koje sam vam ja rekao jesu duh i ivot. (Ivan 6,63) U dananje vrijeme Boja rije se ne smatra pouzdanom. Kristova Rije, koja se izravno suproti ljudskim eljama i zadovoljstvima te osuuje omiljene navike i djela Rije koja je 158

tijelom postala i prebivala meu nama zanemarena je i prezrena. Kristov nauk i Njegov primjer se ne uzimaju kao mjerilo naina ivljenja onih koji izjavljuju da su Kristovi sljedbenici. Mnogi koji nose Kristovo ime radije hode u svjetlosti svojega oduevljenja, negoli da hode stopama svojega Gospodara. Oni ne pokazuju isti karakter kakvog je Krist pokazivao u svojoj istoj i iskrenoj ljubavi prema Bogu i palom ovjeku. Ne prihvaaju Boju rije i ne poistovjeuju svoje interese s Isusom Kristom. Oni ne stvaraju naviku razgovaranja s Isusom i prihvaanja Njega kao Vodia i Savjetnika da bi se uili pravom kranskom nainu ivljenja. Oni koji ne samo da uju, ve i izvravaju Kristove rijei, u svojem karakteru pokazuju djelovanje Svetog Duha. Rezultat unutarnjeg djelovanja Svetog Duha oituje se u vanjskom ponaanju. ivot kranina skriven je s Kristom u Bogu, a Bog prihvaa one koji su Njegovi, izjavljujui: Jer vi ste mi svjedoci. (Izaija 43,10) Oni svjedoe da boanska milost utjee na njihova srca i oblikuje njihovo ponaanje. Njihova djela svjedoe da Duh pokree unutarnjeg ovjeka; oni koji su povezani s tim ljudima uvjereni su kako je Isus Krist njihov Uzor. (Review and Herald, 12. svibnja 1896.)

21. travnja

125

Boja rije naa zatita

Uza Zakon! Uza svjedoanstvo! Tko ne rekne tako, zoru nee doekati. (Izaija 8,20) Nae geslo treba biti: Uza Zakon! Uza svjedoanstvo! Tko ne rekne tako, zoru nee doekati. Mi imamo Bibliju punu dragocjenih istina. Ona sadri alfu i omegu svih znanja. Pisma, koja su plod boanskog nadahnua, su korisna za pouku, za karanje, za popravljanje i odgajanje u pravednosti, da ovjek Boji bude savren opremljen za svako djelo ljubavi. (2. Timoteju 3,16.17) Biblija treba biti osnova naega znanja. Njezine pouke moe razumjeti svatko. Krist poziva svoj narod da vjeruje u Njegovu Rije i ivi prema njoj. Oni koji prihvate ovu Rije i prilagode joj se u 159

svakom svom postupku i svakoj crti svojega karaktera, postat e jaki u Bojoj sili. To e pokazati da je njihova vjera nebeskog podrijetla. Oni nee lutati tuim putovima. Njihov um nee privlaiti vjera zasnovana na osjeajnosti i uzbuenjima. Pred anelima i ljudima oni e stajati kao ljudi snanog i dosljednog kranskog karaktera. U zlatnoj kadionici istine, kako je ona prikazana u Kristovom uenju, imamo sve ono to moe osvjedoiti i obratiti due. Propovijedajte u Kristovoj jednostavnosti istinu zbog koje je On doao na svijet, i sluatelji e osjetiti snagu poruke. Nemojte zastupati teorije ili mjerila koja Krist nikada nije spomenuo i koji nemaju osnove u Bibliji. Mi imamo velianstvene i svete istine za ljude. Pisano je predstavlja pravo mjerilo na koje treba ukazati svakoj dui. Boja rije treba uvijek biti na vodi. Pozovimo se uvijek na biblijsko pravilo: Ovako veli Gospodin. Dosta nam je ljudskih metoda. Um koji je obrazovan samo u svjetovnoj znanosti ne moe razumjeti ono to je boansko; ali kad se taj isti um obrati i posveti, uvidjet e boansku snagu u Njegovoj Rijei. Istine nebeskog podrijetla moe shvatiti samo um oien posveujuom silom Svetoga Duha. Pozivam vas u ime Gospodnje da uvidite to vam je dunost. Neka se vae srce podini sili Svetog Duha, i On e uiniti da bude osjetljivo na uenje Boje rijei. Tada ete moi shvatiti dubine boanske istine. Neka Bog svojim Svetim Duhom pokrene pripadnike svojega naroda i duboko gane srce svakoga od njih kako bi se probudili, uvidjeli opasnost koja im prijeti i pripremili se za ono to dolazi na Zemlju! ... Kad se pojave pitanja koja nam nisu jasna, trebamo se zapitati: to o tome kae Sveto pismo? Neka oni koji su eljni neega novog tee za novinom ivljenja koje donosi novoroenje. Neka iste svoje due pokoravanjem istini i ive u suglasnosti s poukama koje je dao Krist. (Gospel Workers, str. 309,310,314,315)

160

22. travnja

126

Kruh ivota za gladne

Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ostaje u meni i ja u njemu. (Ivan 6,56) Gospodin je na sve mogue naine omoguio da se raspeti Spasitelj otkrije grenicima. Ma koliko bili mrtvi u svojim prijestupima i grijesima, moraju se probuditi kad im se propovijeda o Kristu i Njegovom raspeu. Neizmjerna cijena rtve koja je bila potrebna za nae otkupljenje otkriva injenicu da je grijeh strahovito zlo. Bog je mogao izbrisati tu odvratnu mrlju grijeha s djela svog stvaranja uklanjajui grenika s lica Zemlje. Ali Bog je tako ljubio svijet, da je dao svoga jedinoroenoga Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (Ivan 3,16) Zato se svi oni koji polau pravo na Boju ljubav ne trude da prosvijetle svoje susjede i prijatelje, kako ne bi i dalje bili ravnoduni prema divnom spasenju? Krist moe, On je voljan i eli spasiti sve one koji dolaze k Njemu. Govorite duama koje su u opasnosti i uputite ih da prihvate Isusa na kriu, koji je umro da bi njima omoguio oprost. Razgovarajte s grenicima srcem koje je preplavljeno blagou, i ukazujte im na Kristovu saaljivu ljubav. Budite uistinu iskreni, ali nijedan grub uzvik ne smije prijei preko usana onoga tko se trudi zadobiti due da pogledaju i ive. Najprije posvetite sebe Bogu. I dok promatrate naeg Posrednika na Nebu, neka vam srce bude slomljeno, i tada ete se ponizni i pokorni moi obratiti grenicima koji se kaju kao oni koji osjeaju silu opratajue ljubavi. Molite se s tim duama, dovedite ih vjerom do podnoja kria; svojim mislima uzdignite njihove misli i upravite oi njihove vjere tamo kamo i vi upravljate svoje oi na Isusa koji prima na sebe nae grijehe. Neka odvrate pogled sa svojeg jadnog i grenog ja i uprave ga na Spasitelja, i pobjeda e biti izvojevana. Oni e sami prihvatiti Boje Janje koje je uzelo grijehe svijeta. Prepoznat e Onoga koji je Put, Istina i ivot. Sunce pravde e svojim svijetlim zrakama obasjati njihova srca. Snaan val otkupiteljske ljubavi napojit e usahlu i ednu duu i grenik e biti spaen kroz Isusa Krista. 161

O raspetom Kristu treba govoriti, moliti se, i pjevati, i to e omekati i osvojiti srca. Mudrou i Bojom moi prikupljaju se due za Krista. Boju njenu ljubav u srcima radnika uoit e svi za koje oni rade. Due su edne vode ivota. Nemojte biti prazna prikupljalita za vodu. Ako gladnima i ednima otkrijete Kristovu ljubav, vodite ih k Spasitelju i On e im dati kruh ivota i vodu spasenja. (Testimonies for the Church, sv. 6, str. 66,67)

127

23. travnja

Cijelo Nebo promatra

Vi istraujete Pisma u kojima mislite da ima ivot vjeni. I upravo ona svjedoe za me. (Ivan 5,39) Ovo je doba nemira, i mladi su duboko uronjeni u taj duh. Kad bi oni mogli shvatiti vanost i opasnost okolnosti! Kad bi roditelji i uitelji u subotnjoj koli mogli shvatiti svoju dunost i odgovornost i mudro ih voditi! Nikada ranije nije bilo toliko mnogo zanimanja za igre na sreu. Nikada tako vana pitanja nisu bila stavljena ni pred jedan narataj kao pred ovaj koji dolazi na pozornicu zbivanja. Boji aneli nisu nikada, ni u jednom razdoblju i ni u jednoj zemlji, tako ozbiljno promatrali mlade kao danas. Cijelo Nebo s osobitom pozornou promatra svaku crtu karaktera koju oni izgrauju hoe li, kada doe vrijeme kunje, stajati vrsto uz Boga i ono to je ispravno, ili e zastraniti pod utjecajem svijeta. Bog ima velik posao koji treba obaviti u kratkom vremenu. On je mladima dao dar razuma, vrijeme i sredstva, i On ih smatra odgovornima za koritenje ovih darova. On ih poziva da zauzmu prve redove i odupru se pokvarenosti i oaravajuem utjecaju ovoga vremena, i postanu obueni za posao u Njegovu djelu. Oni ne mogu biti korisni ako svoje srce i snagu ne uloe u djelo pripreme. Kranska naela moraju se razviti tako da se praktino primjenjuju i njeguju. Uz pomo Boje milosti mora se stei samokontrola. Kad mladi odaberu sluiti Kristu, i dokau da se uz boansku pomo dre moralnih naela vladanja sobom, oni su 162

snaga na dobro i odailju utjecaj koji e i druge voditi da slave Boga. To je prema boanskom zakonu da blagoslovi koje primamo iziskuju i na udio. Oni koji ele postati mudri znanstvenici, moraju uiti, a oni koji ele postati mudri u biblijskim istinama da bi drugima mogli prenijeti tu spoznaju, moraju biti marljivi prouavatelji svete Boje rijei. Ne postoji drugi nain; oni moraju marljivo, sa zanimanjem i molitvom istraivati Boju rije. U njoj e pronai dragocjene rijei obeanja i ohrabrenja, ukora, upozorenja i pouka. Oni e uiti iz Kristove ljubavi, Njegove dragocjene krvi i divne prednosti koju prua Njegova milost. Biblija bi uvijek trebala biti udbenik za kranina i treba je, iznad svih ostalih knjiga, uiniti najprivlanijom knjigom za mlade. Ako budu upijali njezin duh, oni e biti spremni odoljeti smicalicama Sotone i oduprijeti se kunjama u ovom vremenu nevjernitva. Svojom jednostavnom jezinom ljepotom, uzvienom osjeajnou, nepogreivom istinitou, njenou i dirljivou, Boja rije moe zadiviti um i priopiti bogate pouke. (Youths Instructor, 7. svibnja 1884.)

24. travnja

128

Traite Kruh ivota

Dakle, ako ste uskrsnuli s Kristom, traite ono to je gore, gdje se nalazi Krist sjedei Bogu s desne strane! Svraajte misao na ono to je gore, ne na ono to je na zemlji. (Koloanima 3,1.2) Kad zemaljski interesi obuzmu um i privuku pozornost, cjelokupna snaga bia ukljuuje se u slubu ovjeka, i ljudi gledaju na slubu Bogu kao na neto beznaajno. Vjerski interesi su podreeni svjetovnima. Ali Isus koji je platio otkupninu za ljudsku obitelj zahtijeva da ljudi podrede zemaljske vrijednosti nebeskima. Isus bi tada uinio da se oni prestanu uputati u gomilanje zemaljskog blaga, troenje novca na rasko i okruivanje sebe stvarima koje im nisu potrebne. On ne 163

eli da ljudi unite svoju duhovnu snagu, ve njihovu pozornost usmjerava na nebesko. Isus poziva ljude da s veom ozbiljnou i neprestano trae kruh ivota, umjesto da trae kruh koji je propadljiv. On kae: Nastojte sebi pribaviti ne propadljivu hranu, ve hranu koja ima trajnost za ivot vjeni i koju e vam dati Sin ovjeji, jer njega za to ovlasti Bog Otac. (Ivan 6,27) Boja rije je bitna za na duhovni rast. Duh je onaj koji oivljava, a tijelo ne vrijedi nita. Rijei koje sam vam ja rekao jesu duh i ivot. (Ivan 6,63) Oni koji su vritelji Kristovih rijei dozvat e Nebo u svoj ivot. Krist je na Otkupitelj i na Vlasnik, i vrlo je zainteresiran da imamo mir u ovom svijetu. On nam nastoji prikazati privlanosti Neba, jer gdje je nae blago, ondje e biti i nae srce. Za sabiranje nebeskog blaga moramo koristiti Bogom dane sposobnosti za stjecanje znanja i sposobnosti djelovanja na slavu Bogu. Svaki novi koji zaradimo je Gospodnje vlasnitvo, i treba biti upotrijebljen s milju da emo biti pozvani da damo raun za svoje upravljanje. Nitko od nas nee moi izbjei davanje rauna u budunosti. Ako se odluimo za sabiranje blaga na Nebu, na karakter e biti oblikovan po uzoru na Kristov. Svijet oko nas e uvidjeti da su nae nade i planovi nainjeni za napredovanje istine i spasenje dua koje propadaju. Uvidjet e da je Krist onima koji Ga ljube sve i u svemu. U osiguravanju blaga na Nebu mi trebamo gajiti ivu zajednicu s Bogom, koji je vlasnik svega blaga na Zemlji i snabdijeva nas svim dobrima potrebnima za ivot. Svaka dua moe osigurati vjeno nasljedstvo. Bog je svojemu narodu dao sredstva i mnoge mogunosti kako da koriste svoje sposobnosti za ispunjenje svojih uzvienih ciljeva, i mogunost izbora najtrajnijeg blaga. Boji narod treba uloiti svoje blago gdje ga niti poar, niti poplava, niti bilo to drugo ne mogu unititi. (Review and Herald, 7. travnja 1896.)

164

25. travnja

129

Uspjeh za na trud
Jahve, Bog, sunce je i tit: on daje milost i slavu. Ne uskrauje Jahve dobara onima koji idu u nedunosti. (Psalam 84,12) Isus je rekao: Molite, i dat e vam se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e vam se! Jer svaki koji moli, prima; tko trai, nalazi, i tko kuca, otvara mu se. (Matej 7,7.8) Budite iskreni, budite odluni. Dajte Bogu obeanje, a onda vjerujte bez imalo sumnje. Ne oekujte neke posebne osjeaje kao nain na koji Gospodin mora djelovati na vas prije nego to povjerujete da ste dobili ono za to ste Ga molili. Vjerujte Njegovoj Rijei i predajte cijeli sluaj u Gospodinove ruke s punim povjerenjem da e vaa molitva biti usliana te da e odgovor doi u odreeno vrijeme i na nain za koji va nebeski Otac vidi da je za vae dobro. A onda ivite u skladu sa svojom molitvom. Hodite ponizno i nastavite napredovati. Jahve, Bog, sunce je i tit: on daje milost i slavu. Ne uskrauje Jahve dobara onima koji idu u nedunosti. (Psalam 84,12) Bojte se Jahve, vi sveti njegovi: ne trpe oskudice koji ga se boje. Blizu je Jahve onima koji su skruena srca, a klonule due spasava. (Psalam 34,10.19) Ovo su obeanja, bogata i raznovrsna, pod uvjetom da prestanemo initi zlo i nauimo initi dobro. Zatim postavite visok cilj u ivotu kao Josip, Daniel i Mojsije uzmite u obzir cijenu izgradnje karaktera i izgraujte ga za vrijeme i vjenost. Sotona e se unaprijed usprotiviti naim nastojanjima. Na put nee biti uvijek gladak, ali u bogatim Bojim obeanjima su ohrabrenja. Gospodin je u svojoj Rijei obeao da e nam pomoi u svakom naem nastojanju da inimo ono to je pravedno. Mi smo slabi i bez mudrosti, o kojoj je Bog rekao: Ako komu od vas nedostaje mudrosti, neka ite od Boga, koji svima daje obilno i bez prigovora, i dat e mu je. (Jakov 1,5) Samo nauite biti temeljiti, nikada ne zaboravite svoju ovisnost o Bogu, budite ustrajni u slubi Njemu i postat ete pobjednici kroz Janjetovu krv. Dok inite ovo za sebe, to e se odraziti i na druge s kojima dolazite u dodir. 165

Kako su dobre rijei izgovorene u pravom trenutku! Koliko snage daje rije nade, hrabrosti i odlunosti u zauzimanju pravog stava onoga koji je bio sklon navikama to oslabljuju samopouzdanje! vrsti stav u potivanju dobrih naela imat e utjecaja na usmjeravanje due u pravom smjeru. Ne postoji ogranienje za dobro koje moete uiniti. Ako Boju rije uinite pravilom svojega ivota, i postupate prema njezinim uputama da svi vai ciljevi i nastojanja budu u ispunjavanju vaih dunosti, blagoslov i uspjeh okrunit e va trud. (Youths Instructor, 1. rujna 1886.)

130

26. travnja

Jedina zatita u nevoljama i kunjama

Tvoja rije nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi. (Psalam 119,105) Bog nam je dao svoju Rije kao svjetiljku naim nogama i svjetlo naoj stazi. Njezina uenja su od ivotne vanosti za na napredak u svim podrujima ivota. ak i u naim ovozemaljskim poslovima bit e nam mudriji vodi od bilo kojeg drugog savjetnika. Njezine boanske upute su jedini put do uspjeha. Nema drutvenog poloaja niti razdoblja u ljudskom iskustvu za koje prouavanje Biblije nije bitno. Biblija je veliko mjerilo onoga to je ispravno i onoga to nije, i ona jasno definira grijeh i svetost. Njezina iva naela proimaju na ivot kao zlatne nti i ona su naa zatita u nevoljama i kunjama. Biblija je zemljovid u kojemu su oznaeni putokazi istine. Oni koji su upoznati s ovim zemljovidom moi e sa sigurnou hoditi stazom dunosti kamo god da budu pozvani. Biblija sadri jednostavan i cjelovit teoloki i filozofski sustav. To je knjiga koja nas ini mudrima za spasenje. Ona nam govori kako dosegnuti prebivalita vjene sree. Ona nam govori o Bojoj ljubavi otkrivenoj u planu otkupljenja i prenosi vanu spoznaju za sve spoznaju o Isusu Kristu. On je poslan od Boga i On je autor naega spasenja. Kad ne bismo imali Boju rije, ne bismo imali spoznaju da je takva Osoba 166

kao to je bio Gospodin Isus posjetila na svijet, niti bismo imali ikakvo znanje o Njegovu Boanstvu i Njegovom prapostojanju s Ocem. Biblija nije napisana samo za uene; ona je pisana i za obine ljude. Velike istine koje su potrebne za nae spasenje jasne su kao podne, i nitko nee pogrijeiti i izgubiti put, osim ako umjesto jasno otkrivene Boje volje slijedi svoje vlastite prosudbe. Boja rije prokazuje svaku lou crtu karaktera, oblikuje ovjeka iznutra i izvana, snizuje njegov ponos i samouzdizanje, vodei ga da u svaku malu i veliku ivotnu dunost unese Kristov Duh. Ona ga ui da bude postojan u vjernosti, pravdi i istoi, i da istodobno bude ljubazan i suosjeajan. to vie prouavamo Bibliju, vie raste potovanje prema njoj. Na koji god je nain itatelj prouava, uvijek e pronai objavljenu boansku mudrost i Boju ljubav. Za onoga tko je istinski obraen, Boja rije e biti radost i utjeha u ivotu. Iz nje e mu govoriti Boji Duh i njegovo srce bit e poput zalivenog vrta. (Signs of the Times, 25. lipnja 1902.) Srce u kojem su pohranjene dragocjene istine Boje rijei utvreno je protiv Sotoninih kunji, protiv neistih misli i nesvetog ponaanja. (Youths Instructor, 28. srpnja 1892.)

27. travnja

131

Osiguran svagdanji kruh

Kruh na svagdanji daj nam danas! (Matej 6,11) Poput djeteta, i vi ete svakog dana primati ono to vam je potrebno za taj dan. Svakog dana se trebate moliti: Kruh na svagdanji daj nam danas! Ako nemate dovoljno za sutra, nemojte biti obeshrabreni. Imate jamstvo u Njegovom obeanju: Da ostaje u zemlji i uiva dobra njezina. (Psalam 37,3 ari) David kae: Mlad bijah i ostarjeh, al ne vidjeh pravednika naputena ili da mu djeca kruha prose. (Psalam 37,25) Bog koji je poslao gavrane da hrane Iliju kod potoka Kerita, nee zaobii nijedno od svoje vjerne i portvovne djece. O onome koji hodi u pravdi, stoji napisano: Imat e dosta kruha 167

i vode e mu svagda dotjecati. Nee se postidjeti u vrijeme nevolje, bit e siti u danima gladi. On koji ak nije potedio vlastitog Sina, ve ga predao za sve nas, kako nam nee dati sve ostalo s njime? (Izaija 33,16; Psalam 37,19; Rimljanima 8,32) Onaj koji je olakavao brige i terete svoje majke, udovice, i pomagao joj da zadovolji potrebe domainstva u Nazaretu, suosjea sa svakom majkom u njezinoj borbi da svojoj djeci osigura hranu. Onaj koji se saalio nad mnotvom zato to bijahu smeteni i rasijani (Matej 9,36), i sada ima saaljenja prema napaenom siromahu. Njegova je ruka ispruena prema njima da ih blagoslovi; i u samoj molitvi koju je objavio svojim uenicima On nas ui da se sjeamo siromanih. (Signs of the Times, 4. studenog 1903.) Molitva za svakodnevni kruh ne obuhvaa samo hranu za odravanje tijela, ve i duhovni kruh koji hrani duu za vjeni ivot. Isus nam zapovijeda: Nastojte sebi pribaviti ne propadljivu hranu, ve hranu koja ima trajnost za ivot vjeni i koju e vam dati Sin ovjeji... (Ivan 6,27) On kae: Ja sam ivi kruh koji je siao s neba. Ako tko jede od ovoga kruha, ivjet e zauvijek. (Ivan 6,51) Na Spasitelj je kruh ivota. Promatrajui Njegovu ljubav i primajui je u duu, hranimo se kruhom koji je siao s Neba. Krista primamo preko Njegove Rijei, a Sveti Duh je dan da bi nam Boju rije uinio razumljivom i da bi usadio njezine istine u naa srca. Dok svakodnevno itamo Njegovu Rije, moramo se moliti da nam Bog poalje svojega Duha da nam otkrije istine koje e naoj dui darovati snagu potrebnu za taj dan. Uei nas da svakoga dana traimo ono to nam je potrebno i zemaljske i duhovne blagoslove Bog ima na umu nae dobro. On eli da uvidimo svoju ovisnost o Njegovoj stalnoj skrbi, jer nas nastoji privui u zajednicu sa sobom. U toj zajednici s Kristom molitvom i prouavanjem velikih i dragocjenih istina Njegove Rijei bit emo kao gladne i edne due nahranjeni i osvjeeni na izvoru ivota. (Isusov govor na Gori, str. 152,153)

168

28. travnja

132

Pouke iz Timotejevog ivota

I jer od djetinjstva poznaje sveta Pisma koja te mogu uiniti mudrim za spasenje po vjeri u Krista Isusa. (2. Timoteju 3,15) Sila, Pavlov suradnik u poslu, bio je iskusan radnik, obdaren Duhom prorotva; ali djelo koje je trebalo obaviti bilo je toliko veliko da je postojala potreba za pripremom vie radnika za aktivnu slubu. Pavao je u Timoteju vidio ovjeka koji je cijenio svetost propovjednikog rada, koji se nije bojao mogueg stradanja i progonstva i koji je bio spreman uiti. Ali apostol se nije usudio preuzeti odgovornost poduavanja neprokuanog mladia Timoteja za evaneosku slubu, a da prethodno ne upozna njegov karakter i prijanji ivot. Timotejev otac bio je Grk, a majka idovka. Od djetinjstva je poznavao Pisma. U njegovom domu vladala je zdrava i razumna pobonost. Vjera njegove majke i bake u nadahnuta proroanstva stalno ga je podsjeala na blagoslove vrenja Boje volje. Boja rije je bila prirunik po kojemu su ove dvije pobone ene odgajale Timoteja. Duhovna snaga pouk koje je od njih primio odrala ga je istim i neokaljanim od zlih utjecaja kojima je bio okruen. Tako su njegove kune uiteljice suraivale s Bogom pripremajui Timoteja za noenje tereta. Pavao je vidio da je Timotej vjeran, ustrajan i odan mladi pa ga je uzeo da ih prati na putu i u radu. Oni koji su uili Timoteja u djetinjstvu, bili su nagraeni kad su vidjeli da se njihov sin, koji im je bio povjeren, tijesno vezao uz velikog apostola. Kad ga je Bog izabrao za uitelja, Timotej je bio mladi, ali naela su bila u njemu tako utvrena prijanjim odgojem, da je mogao zauzeti mjesto Pavlova pomagaa. Iako je bio mlad, nosio je svoje odgovornosti s kranskom krotkou. Pavao je volio Timoteja, pravoga sina u vjeri (1. Timoteju 1,2). Veliki apostol je esto pozivao mlaeg uenika na stranu, ispitivao ga o povijesti Pisma, i dok su putovali od mjesta do mjesta, paljivo ga poduavao uspjenom radu. Obojica, i Pavao i Sila, nastojali su produbiti dojmove o svetosti i ozbiljnoj naravi djela propovjednika Evanelja. 169

Timotej je u svojemu radu stalno traio Pavlov savjet i upute. Nije postupao po nagonu, nego je pokazao razlonost i ozbiljnost postavljajui pri svakom koraku pitanje: Je li to put Gospodnji? Sveti Duh je u njemu naao osobu koju je mogao izgraditi i oblikovati u hram u kojemu e prebivati boanska Prisutnost. Kad se biblijske pouke utisnu u svakidanji ivot, one duboko i trajno utjeu na karakter. Ove pouke je Timotej nauio i po njima ivio. (Djela apostolska, str. 128,129)

133

29. travnja

Sjediti pokraj Isusovih nogu

Ipak je malo ili samo jedno potrebno. Marija je doista izabrala najbolji dio koji joj se zato nee oduzeti. (Luka 10,42) Na Spasitelj je cijenio tihi dom i paljive sluatelje. On je eznuo za ljudskom njenou, ljubaznou i toplinom. Oni koji su prihvaali nebesku poduku, koju je On uvijek bio spreman dati, bili su vrlo blagoslovljeni. Dok je mnotvo ilo za Kristom preko otvorenih polja, otkrivao im je ljepote svijeta prirode. Teio je da otvori oi njihova razuma da bi mogli vidjeti kako Boja ruka odrava svijet. ... Meutim, mnotvo nije bilo spremno sluati, pa je u domu u Betaniji Krist nalazio odmor od iscrpljujuih sukoba u javnom ivotu. Tu je zahvalnim sluateljima otvarao knjigu Providnosti. U ovom prisnom razgovoru otkrivao je svojim sluateljima ono to nije pokuavao rei tom raznolikom mnotvu. Svojim prijateljima nije imao potrebe govoriti u priama. Dok je Krist iznosio svoje divne pouke, Marija je sjedila kraj Njegovih nogu kao predana sluateljica puna potovanja. Jednom prigodom je Marta, zauzeta brigom oko pripreme objeda, dola Kristu govorei: Gospodine! Tebi nije nita stalo do toga to me moja sestra ostavila samu da posluujem? Reci joj da mi pomogne! To je bilo u vrijeme Kristova prvog posjeta Betaniji. Spasitelj i Njegovi uenici upravo su stigli sa svog zamornog pjeaenja iz Jerihona. Marta se brinula da im 170

osigura udobnost i u svojoj briljivosti zaboravila je ljubaznost koju duguje svom gostu. Isus joj je odgovorio blagim i strpljivim rijeima: Marta, Marta! ... brine se i uznemiruje za mnoge stvari; ipak je malo ili samo jedno potrebno. Marija je doista izabrala najbolji dio koji joj se zato nee oduzeti. Marija je u svoj um slagala dragocjene rijei koje su silazile sa Spasiteljevih usana, rijei koje su joj bile dragocjenije od najskupocjenijih zemaljskih dragulja. To jedno to je bilo potrebno Marti bio je blagi duh odanosti, dublje staranje za znanje o buduem besmrtnom ivotu i vrlinama nunim za duhovno napredovanje. Trebala se manje starati za prolazno, a vie za ono to e trajati vjeno. Isus eli pouiti svoju djecu da iskoriste svaku priliku kako bi stekli ovo znanje koje e ih uiniti mudrima za spasenje. Kristovom djelu potrebni su promiljeni, energini djelatnici. Postoji iroko polje za Marte s revnou za djelotvorni vjerski rad. Meutim, neka one najprije sjednu zajedno s Marijom kraj Isusovih nogu. Neka marljivost, tonost i snaga budu posveeni Kristovom milou, pa e tada ivot biti nepobjediva sila na dobro. (Isusov ivot, str. 429,430)

30. travnja

134

Rezultati uzimanja Kruha ivota

Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav to troje ali je najvea meu njima ljubav. (1. Korinanima 13,13) Imamo obilje toga za propovijedanje. Ono to je najpotrebnije jest ljubav prema duama koje propadaju; to je ljubav koja u obilju tee s Bojeg prijestolja. Pravo kranstvo iri ljubav kroz cijelo svoje bie. Ono dotie svaki vitalni dio um, srce, ruke koje pomau, noge i omoguuje ljudima da ostanu vrsti gdje Bog od njih zahtijeva da ostanu vrsti, tako da staze ne uine hrapavima za noge hromih kako ne bi posrnuli na svojemu putu. Plamtea Kristova ljubav pokazana duama koje propadaju ini ivot u cijelom sustavu kranstva. Kakvo je biblijsko tumaenje Boga? Bog je ljubav. Dajui Krista za na svijet, Bog je pokazao svoju ljubav prema 171

ovjeanstvu. Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. Da, vjeni ivot! To je ljubav koja je ispunjenje Zakona. Samo onaj ije je srce ispunjeno suosjeanjem za grenog ovjeka, koji namjerno voli, pokazujui svoju ljubav u djelima slinim Kristovim, moi e vidjeti Njega koji je nevidljiv. Samo onaj koji namjerno voli svoje blinje moe poznavati Boga. Onaj koji ne voli one za koje je Otac uinio tako mnogo, ne poznaje Boga. To je razlog to ima tako malo prave revnosti u naim crkvama. Teologija je bezvrijedna ako nije proeta Kristovom ljubavlju. Bog je uzvien. Njegova ljubav u ljudskom srcu poticat e na rad koji e uroditi plodom po uzoru na Boji karakter. Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva, ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se. Nije nepristojna, ne trai svoje, ne razdrauje se, zaboravlja i prata zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. (1. Korinanima 13,4-6) O blaeno lie s drveta ivota! Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav to troje ali je najvea meu njima ljubav. (1. Korinanima 13,13) Blagoslivljaj Jahvu, duo moja, i sve to je u meni, sveto ime njegovo! stoga to je na vodi Biblija tako jednostavna i odreena. Drugi jednostavno ne mogu slijediti rijei Pisano je, koje je Krist koristio u svakoj prigodi u susretu sa Zlotvorom; ali mi slijedimo Spasiteljev primjer. to manje vanosti budemo pridavali ljudskom miljenju, nai e razgovori biti ii i sve vie obiljeeni milou. Gospodin nas poziva na svetost govora, jer je govor miris ivota na ivot. (Letter 156, 1900.)

172

Uzvisimo Isusa kao boanskog Zakonodavca

1. svibnja

135

Zahtjevi Bojeg zakona

Otvori oi moje, da gledam divote tvoga Zakona! (Psalam 119,18) Krist je doao ljudima koji su bili prevareni i obmanuti demonom astoljublja. U to vrijeme oni su bili pod rimskim jarmom, ali su oekivali Onoga koji je trebao doi i uspostaviti svoje kraljevstvo iz kojega su eljeli iskljuiti sve ostale narode na Zemlji. On je trebao slomiti poganski jaram, uzdii svoj narod i postaviti ih za knezove. Svi narodi su se trebali pojaviti pred Onim koga je poslao Bog, predati Mu se ili biti uniteni. Proroci su neprestano ustajali i tvrdili da imaju osobitu poruku u vezi s tim dogaajem. Juda je trebao biti potovan kao sredite moi i slave. Kraljevstva svijeta i bogatstva pogana trebala su biti poloena pred njihove noge, a oni su trebali biti uzdignuti kao Boji sveenici i kraljevi. Oni koji nisu vjerovali da e se ovo dogoditi sa idovskim narodom, bili su proglaeni nevjernicima. Ako njihove molitve nisu obilovale tim eljnim oekivanjima, smatrani su bezvrijednima. Ljudi su bili toliko zalueni sotonskom neistinom, da je to uinilo da je njihov um u cijelosti bio nepripremljen za stvarnog Krista. Kristovo djelo trebalo je prikazati ljudima Njegovo kraljevstvo, ukazujui im kako imena, ploaj i titule ne predstavljaju nita, ve da su iste vrline i svetost karaktera ono to Nebo priznaje. Prvom reenicom koja je dola s Isusovih usana u propovijedi na Gori, moglo se vidjeti da On takve ambicije baca u prah. Blago siromasima u duhu, rekao je, jer je njihovo kraljevstvo nebesko! Blago onima koji tuguju, jer e se utjeiti! Blago krotkima, jer e batiniti zemlju! Blago ednima i 173

gladnima pravednosti, jer e se nasititi! Blago milosrdnima, jer e postii milosre! Blago onima koji su ista srca, jer e Boga gledati! Blago mirotvorcima, jer e se zvati sinovi Boji! Blago progonjenima zbog pravednosti, jer je njihovo kraljevstvo nebesko! (Matej 5,1-10) Cijeli govor na Gori bio je izlaganje o Zakonu. Krist je predstavio dalekosene zahtjeve Bojeg zakona. On je pokuao ispraviti njihova visoka matanja, uzdiui vanost pobuda i navijetajui blagoslov nad onim karakternim crtama koje su bile u potpunoj suprotnosti s osobinama koje su oni njegovali. Predstavio im je kraljevstvo u koje ljudska stremljenja i zemaljske strasti ne mogu nai ulaz. Kristovo djelo je uzdizanje dua koje su propadale zbog nepoznavanja istinske pobonosti u isto i sveto ozraje. (Signs of the Times, 10. sijenja 1900.)

136

2. svibnja

Boji Zakon je vjean

Sve su zapovijedi Njegove vjerne. Stoje tvrdo za vjena vremena. (Psalam 111,7.8 ari) U to se otvori hram Boji to se nalazi u nebu i pokaza se njegov Koveg saveza u njegovu hramu. (Otkrivenje 11,19) Koveg Bojeg saveza se nalazi u Svetinji nad svetinjama, u drugom dijelu Svetita. U slubi zemaljskog Svetita, koja je sluila slici i sjeni nebeskih stvarnosti (Hebrejima 8,5), ovaj se odjel otvarao samo na veliki Dan pomirenja da bi se Svetite oistilo. Stoga objava da se na Nebu otvorio Boji hram i da se u njemu vidio Koveg saveza upuuje na otvaranje Svetinje nad svetinjama u nebeskom Svetitu 1844. godine, u koju je Krist uao da izvri zavrno djelo pomirenja. Oni koji su vjerom slijedili svojega Velikog sveenika kad je uao sluiti u Svetinju nad svetinjama, vidjeli su Koveg saveza. Prouavanjem predmeta Svetita razumjeli su da je Spasitelj promijenio slubu i vidjeli kako se zahvaljujui svojoj krvi pred Bojim Kovegom zauzima za grenike. 174

U Kovegu zemaljskog Svetita bile su dvije kamene ploe ispisane propisima Bojeg zakona. Koveg nije bio nita drugo do spremite za ploe Zakona, a prisutnost ovih boanskih propisa dala mu je vrijednost i svetost. Kad se na Nebu otvorio Boji hram, vidio se Koveg saveza. Boanski je Zakon pohranjen u Svetinji nad svetinjama nebeskog Svetita. To je Zakon to ga je sm Bog izgovorio usred gromova na Sinaju i napisao svojim prstom na kamene ploe. Boji zakon u nebeskom Svetitu je uzvieni izvornik, a propisi napisani na kamenim ploama i po Mojsiju zabiljeeni u Petoknjiju bili su vjeran prijepis. Oni koji su razumjeli ovu vanu istinu tako su uvidjeli da je boanski Zakon svet i nepromjenjiv. Kao nikada ranije osjetili su silu Spasiteljevih rijei: Jer, zaista, kaem vam, dok opstoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrica slova iz Zakona sigurno nee nestati, a da se sve ne ostvari. (Matej 5,18) Boji zakon, budui da je objava Njegove volje i prijepis Njegova karaktera, mora biti vjean, vjerni svjedok na nebu. Nijedna zapovijed nije bila ukinuta; nijedna jota ili kovrica nije bila promijenjena. Psalmist kae: Dovijeka, o Jahve, rije tvoja ostaje, stalna poput nebesa. ... Stalne su sve naredbe njegove, utvrene za sva vremena, dovijeka. (Psalam 119,89; 111,7.8) (Velika borba, izdanje 2010., str. 343,344)

3. svibnja

136

uvanje subote
Ja sam Jahve, Bog va! Po uredbama mojim hodite, uvajte i vrite moje zakone, i svetkujte moje subote, neka one budu znak izmeu mene i vas, kako bi se znalo da sam ja Jahve, Bog va! (Ezekiel 20,19.20) U vrijeme izlaska iz Egipta, ustanova subote bila je uzdignuta pred narodom. Dok su jo bili u ropstvu, njihovi su ih nadzornici pokuavali prisiliti da rade subotom, stalno poveavajui koliinu posla koji se tjedno morao obaviti. Meutim, Izraelci su bili osloboeni iz ropstva i dovedeni na mjesto na kojemu su nesmetano mogli vriti sve Gospodnje propise. 175

Zakon je izgovoren na Sinaju, a jedan prijepis na dvije kamene ploe, ispisane prstom Bojim, bio je predan Mojsiju (Izlazak 31,18). Tijekom skoro etrdeset godina lutanja, Izraelci su neprestano bili podsjeani na Boji dan odmora, uskraivanjem mane svakoga sedmoga dana i udesnim uvanjem dvostruke koliine koja je padala na dan priprave u petak. Prije ulaska u obeanu zemlju, Izraelci su preko Mojsija bili pozvani da dan subotni obdravaju i svetkuju (Ponovljeni zakon 5,12). Gospodin je odredio da se vjernim dranjem zapovijedi o suboti Izraelci stalno podsjeaju da su odgovorni Njemu kao svojemu Stvoritelju i Otkupitelju. Sve dok budu svetkovali subotu na pravi nain, idolopoklonstva nee biti; ali ako odbace zahtjeve ove zapovijedi Dekaloga i proglase ih neobvezatnima, zaboravit e Stvoritelja i sluiti drugim bogovima. Dadoh im svoje subote objavio je Bog kao znak izmeu sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveujem. Meutim, oni odbacie moje zakone, i ne hodie po mojim uredbama, i subote moje oskvrnjivahu, a srce im iae za njihovim kumirima. Pozivajui ih da Mu se vrate, On im je iznova skrenuo pozornost na vanost svetkovanja subote. Ja sam Jahve, Bog va! rekao im je. Po uredbama mojim hodite, uvajte i vrite moje zakone, i svetkujte moje subote, neka one budu znak izmeu mene i vas, kako bi se znalo da sam ja Jahve, Bog va. (Ezekiel 20,12.16.19.20) Krist je tijekom svoje slube na Zemlji naglaavao obvezatnost propisa o suboti; u svemu svom nauku izraavao je potovanje prema ustanovi koju je sm utemeljio. U Njegovo vrijeme svetkovanje subote se toliko izopailo da je bolje prikazivalo sebini i samovoljni karakter ovjeka, nego Boji karakter. Krist je odbacio lani nauk po kojemu su oni koji su tvrdili da poznaju Boga pogreno prikazivali Njegov karakter. Iako su Ga rabini pratili kao ogoreni neprijatelji, nije se pokuavao niti prividno usuglasiti s njihovim zahtjevima, ve je nastavljao drati subotu u skladu s Bojim zakonom. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 116,117)

176

4. svibnja

138

Sredite Zakona
Sjeti se da svetkuje dan subotni. (Izlazak 20,8) U samom srcu Dekaloga nalazi se etvrta zapovijed, kako je bila objavljena u poetku: Sjeti se da svetkuje dan subotni. est dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni tvoja ki, ni tvoj sluga, ni tvoja slukinja, ni tvoja ivina, niti stranac koji se nae unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je est dana stvarao nebo, zemlju i more i sve to je u njima, a sedmoga je dana poinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni. (Izlazak 20,8-11) Krist je otvorio vrata, odnosno slubu u Svetinji nad svetinjama i svjetlost je sijala kroz otvorena vrata nebeskog Svetita pa je bilo vidljivo da se u Zakonu koji je pohranjen u Kovegu nalazi i etvrta zapovijed. to je Bog uspostavio, nitko ne moe oboriti. (Velika borba, izdanje 2010., str. 344,345) Bog nam je dao svoje zapovijedi ne samo da u njih vjerujemo, ve da ih vrimo. Kad je poloio temelje Zemlji, veliki Jahve ju je zaodjenuo odjeom ljepote i snabdjeo je obiljem svega to je za ovjeka korisno i dobro. Kad je zavrio udesno stvaranje svega na zemlji i u moru, uspostavio je subotu kao dan odmora i proglasio je svetom. Bog je blagoslovio sedmi dan i posvetio ga, jer se tog dana odmarao od svih svojih djela udesnog stvaranja. Subota je uspostavljena za ovjeka, i Bog eli da tog dana ostavimo sve svoje poslove, kao to se i On sam odmarao nakon svog estodnevnog rada na stvaranju. Oni koji potuju propise Bojeg zakona, poto su primili svjetlost etvrte zapovijedi iz Dekaloga, drat e i tu zapovijed, bez obzira jesu li prilike i mogunosti za takvu poslunost povoljne ili ne. Bog je ovjeka stvorio na svoju sliku, a zatim mu vlastitim primjerom pokazao kako treba svetkovati sedmi dan koji je On sm svetkovao i proglasio svetim. On je odredio da ovjek taj dan posveti bogosluju i da se ne bavi nikakvim ovozemaljskim poslovima. Nitko od onih do kojih je doprla 177

svjetlost o suboti nee biti bez krivnje u Bojim oima ako i dalje prestupa etvrtu zapovijed. Na samom poetku etvrte zapovijedi Bog kae: Sjeti se..., znajui da bi ovjek obuzet svojim brigama i nevoljama mogao doi u kunju i izgovarati se za svoje propuste kako je pod pritiskom zemaljskih poslova zaboravio na svetost i znaaj subote. Bog je jedan dan izdvojio od ostalih i posvetio ga. On taj dan daje ovjeku kao vrijeme kad se treba odmoriti od svojih svakodnevnih poslova, posvetiti se bogosluju i svom duhovnom uzdizanju. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 247249)

139

5. svibnja

Poseban znak koji izdvaja

Stoga neka Izraelci dre subotu svetkujui je od narataja do narataja kao vjeni savez. Neka je ona znak, zauvijek, izmeu mene i Izraelaca. Ta Jahve je za est dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo. (Izlazak 31,16.17) U ovom tekstu potivanje subote je navedeno kao poseban prepoznatljiv znak izmeu Bojeg naroda i ostalih naroda svijeta. Ovo roditeljima nalae najsveaniju odgovornost da svoju djecu naue potivati zapovijed o suboti, kako bi bili meu onima koji e biti ubrojeni u Boji narod. U Izlasku itamo: Vi ste vidjeli to sam uinio Egipanima; kako sam vas nosio na orlovskim krilima i k sebi vas doveo. Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i drali moj Savez, vi ete mi biti predraga svojina mimo sve narode ta moj je sav svijet! vi ete mi biti kraljevstvo sveenika, narod svet. Tim rijeima oslovi Izraelce. (Izlazak 19,4-6) Kakvo prekrasno milosre! Bog Izraelcima nudi da budu Njegova predraga svojina, ako budu potovali Njegov zakon i veliali Njegovo ime. Obratite pozornost na odgovor koji su dali: Mojsije se vrati i sazva narodne starjeine te im izloi sve to mu je Jahve naredio. A sav narod uzvrati jednoglasno: 178

Vrit emo sve to je Jahve naredio. Onda Mojsije prenese odgovor naroda Jahvi. (Izlazak 19,7.8) (Manuscript 152, 1901.) Mi ne moemo precijeniti vrijednost jednostavne vjere i bespogovorne poslunosti. Karakter se usavrava kad se slijedi put poslunosti u jednostavnosti vjere. Od Adama se zahtijevalo strogo potivanje Bojih zapovijedi, a nita manje mjerilo nije predstavljeno onima koji danas ele spasenje. Krist kae: I to god zamolite u moje ime, uinit u, da se proslavi Otac u Sinu. Ma to me zamolili u moje ime, ja u to uiniti. Ako me ljubite, vrit ete moje zapovijedi. Ja u moliti Oca, i dat e vam drugoga Branitelja koji e ostati s vama zauvijek: Duha istine, kojega svijet ne moe primiti. (Ivan 14,13-17) Svijet je udruen protiv istine jer ne eli sluati istinu. Zar da ja, koja znam istinu, zatvorim svoje oi i srce njezinoj spasonosnoj sili zato to je svijet radije izabrao tamu nego svjetlo? (Manuscript 5a, 1895.) Svete uredbe koje je Sotona mrzio i nastojao unititi bit e potovane diljem bezgrenog svemira. (Patrijarsi i proroci, str. 279)

6. svibnja

140

Zakon koji usreuje ovjeka

Prava je naredba Jahvina srce sladi; ista je zapovijed Jahvina oi prosvjetljuje. (Psalam 19,9) Bog je u poetku ljudima dao svoj Zakon da bi im omoguio postizanje sree i vjenoga ivota. Sotonina jedina nada da osujeti Boju namjeru leala je u mogunosti da navede ljude na neposlunost tom Zakonu, pa se stalno trudio pogreno protumaiti njegove propise i umanjiti njegovu vrijednost. Njegov majstorski potez bio je pokuaj da promijeni i sam Zakon, ne bi li tako naveo ljude da kre njegove propise dok istodobno tvrde da ga potuju. Jedan pisac je pokuaj promjene Bojega Zakona usporedio s prastarim zlobnim obiajem da se putokazi postavljeni na vanim raskrijima putova okreu u pogrenom smjeru. 179

Ovaj nezgodni obiaj esto je izazivao velike potekoe i zbunjenost ljudi. Bog je podigao putokaz namijenjen onima koji putuju kroz ovaj svijet. Jedna strelica na tom putokazu ukazivala je na dragovoljnu poslunost Stvoritelju kao put prema srei i ivotu, dok je druga otkrivala neposlunost kao put koji vodi u bijedu i smrt. Put prema srei bio je isto tako jasno obiljeen kao i put koji vodi prema gradu utoita u hebrejskom drutvenom ureenju. Ali u jednom nesretnom trenutku za ljudski rod, veliki neprijatelj svakoga dobra okrenuo je putokaz i mnotvo je krenulo u pogrenom smjeru. Gospodin je preko Mojsija naredio Izraelcima: Subote moje morate odravati, jer subota je znak izmeu mene i vas od narataja do narataja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posveujem. Drite, dakle, subotu, jer je ona za vas sveta. Tko je oskvrne, neka se pogubi. est dana neka se vre poslovi, ali sedmi dan neka bude dan posvemanjeg odmora, Jahvi posveen. Tko bi u dan subotni obavljao kakav posao, neka se pogubi. Stoga neka Izraelci dre subotu svetkujui je od narataja do narataja kao vjeni savez. Neka je ona znak, zauvijek, izmeu mene i Izraelaca. Ta Jahve je za est dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo. (Izlazak 31,13-17) Ovim rijeima Gospodin je jasno naglasio da je poslunost put koji vodi u Boji grad, ali greni ovjek okrenuo je putokaz i uinio da pokazuje u pogrenom smjeru. On je utemeljio lanu subotu i naveo ljude da misle kako poivajui u taj dan potuju Stvoriteljevu zapovijed. Bog je proglasio sedmi dan subotom Gospodnjom. Kad je dovrio nebo i Zemlju, uzdignuo je taj dan kao uspomenu na svoje stvaralako djelo. Poivajui sedmoga dana od svega djela svoga koje uini, Bog blagoslovi sedmi dan i posveti (Postanak 2,1-3). (Izraelski proroci i kraljevi, str. 115,116)

180

7. svibnja

141

Boji Zakon je nepromjenjiv

Kad Jahve svri svoj razgovor s Mojsijem na Sinajskom brdu, dade mu dvije ploe Svjedoanstva, ploe kamene, ispisane prstom Bojim. (Izlazak 31,18) Tijekom irenja kranstva veliki neprijatelj ljudske sree posebno je napadao dan odmora iz etvrte zapovijedi. Sotona kae: Usprotivit u se svim Bojim namjerama. Ovlastit u svoje sljedbenike da uklone uspomenu na Boga sedmi dan, subotu. Tako u pokazati svijetu da je dan koji je Bog posvetio i blagoslovio zamijenjen. Taj dan ne smije ivjeti u mislima ljudi. Ja u izbrisati spomen na Boga. Umjesto subote postavit u dan koji nee imati boansku potvrdu, dan koji nee moi biti znak izmeu Boga i Njegovog naroda. One koji prihvate taj dan navest u da njemu pripiu svetost koju je Bog dao sedmom danu. Uspostavljajui lani dan odmora, neprijatelj je kanio promijeniti vremena i zakone. No, je li doista uspio promijeniti Boji zakon? Rijei trideset prvoga poglavlja Izlaska daju nam odgovor. Onaj koji je isti i juer, i danas, i sutra, i zauvijek, rekao je za sedmi dan, subotu: Jer subota je znak zauvijek. (Izlazak 31,13.17) Okrenuti putokaz pokazuje u pogrenom smjeru, ali Bog se nije promijenio. On je i dalje moni Bog Izraelov. Gle, narodi su kao kap iz vedra, vrijede kao prah na tezulji. Otoci, gle, lebde poput truna! (Izaija 40,15) On danas revnuje za svoj Zakon isto onako kao to je revnovao u dane Ahaba i Ilije. Meutim, kolikom je nepotovanju izloen taj Zakon! Gledajmo dananji svijet koji se nalazi u otvorenoj pobuni protiv Boga! Ovaj narataj je doista jogunast, pun nezahvalnosti, hladnoe, nepotenja, oholosti i otpadnitva. Ljudi zanemaruju Bibliju i mrze istinu. Isus vidi da je Njegov Zakon odbaen, da je Njegova ljubav prezrena, da se Njegovi poslanici doekuju s ravnodunou. On je pokuao govoriti ljudima dajui im svoje blagoslove, ali su oni ostali nezapaeni; obraao im se aljui opomene, ali ih oni nisu posluali. Predvorje hrama ljudske due pretvoreno je u mjesto nesvete trgovine. Sebinost, zavist, oholost, zloba sve se to njeguje! 181

Oni koji vjeruju u Rije onako kao to je zapisana izloeni su poruzi. Zapaa se sve vei prijezir prema zakonu i redu, koji se moe dovesti u izravnu vezu s krenjem jasnih Gospodnjih zapovijedi. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 117119) Jahve je urezao svojih Deset zapovijedi na kamene ploe kako bi svi stanovnici Zemlje mogli razumjeti nepromjenjivost i vjenost Njegovog karaktera. (Counsels to Parents and Teachers, str. 248)

142

8. svibnja

Prva velika zapovijed

Prva glasi: Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom, svom pameti svojom i svom snagom svojom! (Marko 12,30) Pokazano mi je da sve to dijeli nau ljubav, i emu u svom srcu dajemo vie mjesta nego Bogu, ili to nas ometa da Mu se u potpunosti predamo, postaje na idol. Ukazano mi je na prvu veliku zapovijed: Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom i svom snagom svojom! Ne dopustimo da nas bilo to odvoji od ljubavi prema Bogu. Nikome i niemu na svijetu ne smijemo poklanjati onu uzvienu ljubav i pozornost koju dugujemo samo Bogu. Svoju volju, svoje elje, svoje planove i zadovoljstva, sve to moramo drati u podreenosti. Moramo nauiti uzdizati Gospodina Boga u svom srcu, u svojim razgovorima i u svim svojim postupcima. Tada e nas Isus moi nauiti kako da svoju mreu bacimo s desne strane, i da je na obalu izvuemo punu ribe. Ako u bacanju mree nemamo Kristovu pomo, sav na trud ulagan moda tjednima, mjesecima pa i godinama nee uroditi plodom. Preispitaj sebe i svaku svoju pobudu. Tei za isticanjem Krista. (Svjedoanstva za crkvu, sv. 1, str. 436,437) Kad je netko potpuno osloboen od svojega ja, kad je svaki lani bog izbaen iz due, taj ispranjeni prostor ispunjava Sveti Duh. Takav ovjek ima vjeru koja isti duu od svake prljavtine. On se pokorava Svetom Duhu, misli o onom 182

to je duhovno i ne oslanja se na sebe. Njemu je Krist sve i u svemu. S krotkou prihvaa istine koje mu se stalno otkrivaju i svu slavu daje Gospodinu, govorei: A nama je to Bog objavio po Duhu. A mi nismo primili duha ovoga svijeta, nego Duha koji dolazi od Boga, da upoznamo darove koje nam Bog dobrostivo darova. (Gospel Workers, str. 287) Glas koji je govorio Izraelu sa Sinaja, govori u ove posljednje dane mukarcima i enama: Nemoj imati drugih bogova uz mene. (Izlazak 29,3) Boji zakon je pisan Njegovim vlastitim prstom na kamenim ploama, to pokazuje da se nikada ne moe mijenjati ili ukinuti. On e biti sauvan kroz svu vjenost kao nepromjenjiva naela Njegove vladavine. Ljudi su postavili svoju volju nasuprot Bojoj volji, ali to ne moe uutkati Njegove rijei mudrosti i zapovijedi, iako e oni moda postaviti svoje spekulativne teorije nasuprot objavljenom nauku i veliati ljudsku mudrost iznad tako jasnog Ovako govori Jahve. (Counsels to Parents and Teachers, str. 248) Duh svjetovnosti moe zatrovati mnoge i upravljati njima; Boje djelo se moe odravati samo uz velike napore i stalne rtve, ali e na kraju istina ipak slavno pobijediti! (Izraelski proroci i kraljevi, str. 119)

9. svibnja

143

Nemoj imati drugih bogova

Nemoj imati drugih bogova uz mene. (Izlazak 20,3) Krist je otkupljene unaprijed vidio spaene u svetom svemiru, i to Ga je pokrenulo na tako veliku rtvu. Sluimo li Bogu kao Njegova voljena djeca, ili smo sluge kneza tame? Kome zapravo sluimo: Jahvi ili Baalu? ivom Bogu, ili idolima? Moemo biti idolopoklonici i bez vidljivih idolopoklonikih oltara, svetih objekata ili kipova na kojima se zaustavlja pogled. Moemo isto tako lako nainiti idole od omiljenih zamisli ili predmeta, kao i oblikovati bogove od drveta ili kamena. Tisue njih imaju lani pojam o Bogu i Njegovim osobinama. Oni doista slue lanom bogu, kao nekada Baalove sluge. 183

Sluimo li mi pravom Bogu onako kako nam je On otkriven u Svetim spisima, u Kristu, u prirodi; ili pak oboavamo nekog filozofskog idola koji je na prijestolju naeg srca ustolien kao bog? Bog je Bog istine. Pravda i milosre obiljeja su Njegove vladavine. On je Bog ljubavi, smilovanja i njenog suosjeanja. Takav nam se predstavio u svojemu Sinu, naem Spasitelju. On je Bog strpljivosti i dugog podnoenja. Ako je takav karakter Onoga kog najvie tujemo i kome elimo biti slini, onda sluimo pravom Bogu. Ako slijedimo Krista, Njegove zasluge pripisane nama uzdiu se Ocu kao slatki miris. A karakterne osobine naeg Spasitelja, usaene u nae srce, irit e oko nas dragocjeni miris. Duh ljubavi, krotkosti i strpljivosti, koji proima sav na ivot, imat e silu omekati i podiniti tvrda srca i najogorenijih protivnika vjere i pridobiti ih za Krista. Ne inite nita iz sebinosti ili tate slave, nego u poniznosti smatrajte jedan drugoga veim od sebe! Ne gledajte pojedini samo na svoju vlastitu korist nego i na korist drugih! (Filipljanima 2,3.4) Tata slava i sebina ambicija predstavljaju stijene na kojima su uniteni mnogi pojedinci, a mnoge crkve postale nemone. Oni koji jako malo znaju o pobonosti koji i vrlo rijetko odravaju vezu s Bogom, esto najizrazitije tee za visokim poloajima. Oni uope nisu svjesni svojih slabosti i svojih karakternih nedostataka. Dua koja stalno gleda na Isusa Krista uvidjet e Njegovu ljubav punu samoodricanja i Njegovu duboku poniznost, i slijedit e Njegov primjer. Oholost, slavoljublje, prijevara, mrnja i sebinost moraju biti oieni iz srca. Mnogi ove zle osobine samo djelomino potiskuju, ali ih nisu potpuno iskorijenili iz srca. Kad im se ukae prilika, one ponovno izbijaju kao bujni izdanci i prerastaju u otvorenu pobunu protiv Boga. Tu se krije strana opasnost. Ostaviti neiskorijenjen bilo koji grijeh, znai gajiti neprijatelja koji samo eka trenutak neopreznosti da nas gurne u propast. Boanska milost je naa jedina nada. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 173175)

184

10. svibnja

144

Potuj one koji potuju Boga

Zar ne znate: ako se nekomu dajete za robove da mu se pokoravate, robovi ste onoga komu se pokoravate: bilo grijeha da umrete, bilo pokornosti da budete opravdani? (Rimljanima 6,16) Kad se um dugo bavi ovozemaljskim, vrlo je teko promijeniti navike takvog razmiljanja. Ono to oko vidi i uho uje preesto privlai pozornost i zadobiva zanimanje. Ali ako hoemo ui u Boji grad i gledati Isusa u Njegovoj slavi, moramo se ve ovdje privikavati promatrati Ga oima vjere. Kristove rijei i karakter trebaju esto biti predmet naih misli i razgovora, i svakog dana trebamo odvojiti posebno vrijeme i s molitvom razmiljati o tim svetim stvarima. Posveenje je svakodnevni posao. Neka se nitko ne zavarava vjerujui da e mu Bog oprostiti i blagosloviti ga, dok istodobno gazi neki od Njegovih zahtjeva. Namjerno poinjanje grijeha uutkava glas savjesti i Svetog Duha, i odvaja duu od Boga. Kakav god da je vjerski zanos, Isus ne moe prebivati u srcu koje zanemaruje Boji zakon. Bog e potovati one koji Njega potuju. Zar ne znate: ako se nekomu dajete za robove da mu se pokoravate, robovi ste onoga komu se pokoravate. (Rimljanima 6,16) Ako se preputamo gnjevu, poudi, pohlepi, mrnji, sebinosti, ili bilo kojem drugom grijehu, postajemo robovi grijeha. Nitko ne moe sluiti dvojici gospodara. (Matej 6,24) Ako sluimo grijehu, ne moemo sluiti Kristu. Kranin e osjetiti poticanje na grijeh, jer se tijelo bori protiv Duha; ali i Duh se bori protiv tijela i potie nas na stalnu borbu. Ovo je trenutak u kojem je potrebna Kristova pomo. Kad se ljudska nemo ujedini s boanskom snagom, nastaje usklik vjere: Ali hvala Bogu koji nam dade pobjedu po naem Gospodinu Isusu Kristu! (1. Korinanima 15,57) Ako elimo razviti karakter kakvog Bog moe prihvatiti, moramo izgraditi ispravne navike u svom vjerskom ivljenju. Svakodnevna molitva vana je za rast u milosti, ak i za sm duhovni ivot, kao to je zemaljska hrana potrebna za tjelesni 185

napredak. Mi se trebamo naviknuti da svoje misli esto uzdiemo Bogu u molitvi. Ako misao odluta, moramo je vratiti natrag; ustrajnim trudom navika e konano popustiti. Nijednog trenutka ne moemo se odvojiti od Krista i biti sigurni. Na svakom koraku moemo imati Njegovu nazonost, samo ako se drimo uvjeta koje je On postavio. Religiju treba uiniti velikim dobitkom u ivotu. Sve drugo treba podrediti tome. Sve snage due, tijela i duha moraju biti ukljuene u kransku borbu. Trebamo traiti snagu i milost od Krista, i izvojevat emo pobjedu sigurno kao to ju je Isus izvojevao za nas. (Review and Herald, 15. studenog 1887.)

145

11. svibnja

Poslunost Bojem zakonu

Jer, koji je to narod tako velik da bi mu bogovi bili tako blizu kao to je Jahve, Bog na, nama kad god ga zazovemo? Koji je to narod tako velik da bi imao zakone i uredbe pravedne kao to je sav ovaj Zakon koji vam ja danas iznosim? (Ponovljeni zakon 4,7.8) to se tie Njegovih zapovijedi, Bog ih je objavio svojemu narodu preko Mojsija: Drite ih i vrite: to e u oima naroda biti vaa mudrost i vaa razboritost. (Ponovljeni zakon 4,6) Dragocjene upute koje je Bog dao svom narodu na gori Sinaju vodile su ih u njihovom lutanju pustinjom, i uvijek su im bile ponavljane gdje god bi se utaborili. Boja namjera je bila da oni okolnim narodima predstave Njega i Njegov Zakon rijeima koje e im govoriti i na razne druge naine. U mnogim prigodama, dok su se susretali s ljudima koji nisu poznavali Boga, oni su uzdizali svog Vou kao uzvieno i sveto Bie kojemu svi uvijek trebaju odati ast, uvaavanje i tovanje. Okolni narodi trebali su biti upoznati s uzvienim naelima zakon koje je dao Bog, a voe su uile narod da ih se pridrava. Umjesto da tako pouen narod kritiziraju, oni bi potivanje ovih zakona gledali kao dokaz da je on posebno blagoslovljen narod meu narodima. 186

Jo jedan izniman prizor za okolne narode bio je savren red to su ga Izraelci odravali u svom taboru. Mogli su vidjeti oblak koji je zaklanjao mjesto gdje je u taboru bilo Prebivalite; promatrati sveenike i izabrane slubenike koji su obavljali svoj odreeni posao. Svatko je radio ono za to je bio odreen, pripremajui tabor za no. Nitko nije uinio bilo to za to je bio zaduen netko drugi. Ako bi tko pokuao obaviti posao drugoga, bio bi kanjen smru. Svatko je sudjelovao u svojoj posebnoj dunosti. U podizanju Prebivalita bio je opreman dio po dio, i kua Gospodinova je postavljena prekrasnom preciznou. Nijedna rije niti naredba nije bila izgovorena ili izdana, osim onih za koje su odreeni ljudi bili odgovorni. Nitko nije bio zbunjen i sve je sastavljeno u skladu s prikazom to ga je Mojsije dobio na gori. Sve to je bilo povezano s postavljanjem tabora bilo je pouka za djecu i pridonosilo je njihovom pouavanju u navikama tonosti, briljivosti i redu. Djecu koja su imala dovoljno godina trebalo je pouavati postavljanju atora u kojemu su ivjeli, i odrati savreni red u svemu to su inili. Ona su stalno dobivala znanje o nebeskim stvarima. Roditelji su stalno objanjavali svojoj djeci zato su Izraelci morali putovati pustinjom, zato im je dan Zakon na Sinaju, i svemu to se od njih oekivalo da ine i budu kad dou u Obeanu zemlju. (Manuscript 152, 1901.)

12. svibnja

146

Velianje Bojeg zakona

Tako ete se sjeati svih mojih zapovijedi, vrit ete ih, i bit ete posveeni svome Bogu. (Brojevi 15,40) Sve upute o pouavanju djece Zapovijedima, koje su bile dane starom Izraelu, vane su i za nas danas. Ako smo postali bezbrini i zanemarili vanost poticanja potrebe dranja ovih Zapovijedi, a mnogi se tako ponaaju, ponizimo svoje srce pred Bogom i iskreno se pokajmo. Nauimo se milostivo nositi s naom djecom. U njihovim osjetljivim godinama ona trebaju biti ljubazna, strpljiva, pametna i pouena svim vjerskim slu187

bama s ljubavlju. Roditelji trebaju prenijeti ove pouke tako da budu jednostavne i privlane, s ciljem da svoje maliane naue Gospodnjem putu. U prolosti se neuspjeh roditelja u ovom poslu osjetio na buduim naratajima. Potreban je stalan i ustrajan trud da se mjerilo pravednosti odri uzvienim, jer Bog ne odobrava labavost u naelima. Nae vjersko iskustvo e biti upropateno ako dopustimo izopaenje naih naela. Sada, vie nego u bilo kojem drugom razdoblju svjetske povijesti, trebamo posluati upozorenje: Zato i vi budite pripravni, jer e Sin ovjeji doi u as kad se ne nadate. (Matej 24,44) U drevna vremena neprestano je ponavljano upozorenje protiv idolopoklonstva. U nae vrijeme u svijetu postoji ista opasnost. Trebali bismo svoju djecu uvati od zajednitva sa svijetom i uvati ih od oponaanja onih koji su u tami. Koliko je god to mogue, drimo ih podalje od druenja s nevjernicima. Mi znamo da oni koji ne slue Gospodinu Isusu slue drugom voi, i da e taj voa uloiti odlune napore da bi nadzirao umove onih koji znaju istinu. Sotonska prijevarna djela dogaaju se stalno, u svakom mjestu. Oni koji istinski vole Boga pokazat e svoju ljubav prema Njemu u svim okolnostima. Oni se nee poniavati i ukljuiti se u lude razonode i svjetovne zabave. Njih se nee moi uvjeriti da u bilo kojem trenutku zaborave Gospodina. Krani mogu i trebaju osjeati sveto zgraanje protiv povrnosti i gluposti onih koji ne ljube Boga. Ispitajte sebe i nemojte pasti u iskuenje time to ete izgovarati isprazne, jeftine i besmislene rijei. Govorite rijei koje e otkriti da ste Boje dijete i da vam je srce ispunjeno Njegovom ljubavlju. Mi moramo biti izrazito jedinstven narod posveen Bogu, kao to su to bili pozvani Izraelci, inae neemo moi pravilno predstaviti naeg mudrog, suosjeajnog i slavnog Otkupitelja. (Manuscript 152, 1901.)

188

13. svibnja

147

Zakon i Evanelje u skladu

A mi svi, koji otkrivena lica odrazujemo kao ogledalo slavu Gospodnju, preobraavamo se u tu istu sliku, uvijek sve slavniju, jer dolazi od Gospodina, od Duha. (2. Korinanima 3,18) Nakon to je Krist umro na kriu kao rtva za grijeh, obredni zakon vie nije imao svoju svrhu. Ipak, on je bio povezan s moralnim Zakonom i bio je slavan. Cjelokupni sustav nosio je boanski potpis i izraavao je Boju svetost, pravednost i pravdoljubivost. Ako je sluba oprosta uinjena tako slavnom, koliko e vie biti slavnija stvarnost kad je Krist otkrije, dajui svoj ivot i svojeg posveujueg Duha onima koji vjeruju? Objava Zakona, Deset zapovijedi, bilo je prekrasno predstavljanje Boje slave i velianstva. Ne bojte se ree Mojsije narodu. Bog je doao da vas samo iskua; da strah pred njim ostane s vama te da ne grijeite. Narod ostane podalje, a Mojsije pristupi gustom oblaku gdje se Bog nalazio. (Izlazak 20,20.21) Oprost grijeha, opravdanje vjerom u Isusa Krista, pristup Bogu samo preko posrednika, zbog izgubljenog prava, krivnje i grijeha o ovim istinama ljudi su imali malo pojma. U velikoj mjeri izgubili su znanje o Bogu i jedinom nainu kako Mu pristupiti. Izgubili su skoro svaki osjeaj o tome to je grijeh i to je to pravednost. Oprost grijeha po Kristu, obeanom Mesiji kojega su predstavljale njihove rtve, razumijevali su maglovito. Moralni Zakon nikada nije bio predslika ili sjena. On je postojao prije stvaranja ovjeka i trajat e tako dugo dokle postoji Boje prijestolje. Bog ne moe promijeniti niti jedan propis u svojemu Zakonu da bi spasio ljude, jer je taj Zakon temelj Njegove vladavine. On je nepromjenljiv, neizmjenjiv, beskonaan i vjean. Da bi ovjek bio spaen, a ast Zakona odrana, bilo je potrebno da Boji Sin ponudi sebe kao rtvu za grijeh. Onaj koji nije poznavao grijehapostao je grijehom za nas. On je umro za nas na Golgoti. Njegova smrt otkrila nam 189

je divnu Boju ljubav prema ovjeku i nepromjenjivost Njegovog Zakona. Krist zastupa grenike. Oni koji prihvaaju Njegovo Evanelje iskreno prihvaaju i Njega. Oni vide odnos Njegovog poslanja i Zakona i priznaju Boju mudrost i slavu otkrivenu u Spasitelju. Kristova slava oituje se u Zakonu, koji je prijepis Njegova karaktera, i Njegova preobraavajua uinkovitost djeluje na duu sve dok se ljudi ne promijene i ne postanu slini Njemu. Oni postaju zajedniari u boanskoj naravi, rastu sve vie i vie i postaju slini Spasitelju, napredujui korak po korak u skladu s Bojom voljom, sve dok ne dostignu savrenstvo. Zakon i Evanelje su u savrenom skladu. (Selected Messages, knjiga 1, str. 238240)

148

14. svibnja

Kristova nova zapovijed

Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga, kao to sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga. (Ivan 13,34) Nalikujete li Kristu u svom govoru, svom duhu i djelima? Ako svojim govorom i duhom predstavljate Kristov karakter, onda ste krani, jer biti kranin znai biti slian Kristu. Jezik e svjedoiti o naelima koja upravljaju ivotom, jer to je siguran ispit koji pokazuje koja sila upravlja srcem. Po rijeima koje prelaze preko naih usana moemo prosuditi svoj vlastiti duh i naela. Jezik uvijek treba biti pod upravom Svetog Duha. Kad jadna ranjena dua, puna modrica, doe k vama da uje rijei nade, od vas se oekuje da joj govorite Kristovim rijeima. Odbijate li joj dati umilne, uljudne i ljubazne rijei? Oni koji govore kao to je Krist govorio, nikada nee izrei gorke i ljutite rijei koje su ranjenoj dui kao bodljikave strijele. Jahve pazi i slua ih. Hoete li imati na umu da Gospodin uje rijei koje izgovaramo, i upoznati je s duhom koji nas potie na djelovanje? Krist je obrana svih koji su skriveni u Njemu. 190

Imajte na umu da je svaka neljubazna rije i svaki nemilosrdni napad zapisan u nebeskim knjigama kao da je uinjen Kristu ako je uinjen patnicima. Ne znai li biti slian Kristu: pomoi nositi terete koji teko pritiu due koje Bog visoko cijeni i zbog kojih je dao svog jedinoroenog Sina, da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni? (Ivan 3,16) Vjeruje li u Sina ovjejega? (Ivan 9,35) Vi ste ovisni o Kristu za sve to primate, kao i najslabija, najsiromanija i najponiznija dua. Vjeruje li u Sina ovjejega? Samo spekulativna vjera ne donosi nita. Vjerujete li u Bojeg Sina kao svog osobnog Spasitelja? Ako vjerujete svim svojim srcem, Bog prebiva u vaoj dui, a dua u Bogu. Vi predstavljate Isusa. Oni koji su na povjerljivim poloajima nalaze se na kunji da bi se vidjelo jesu li mudri i od povjerenja, i da bi se otkrilo djeluje li Krist preko njih tako da moe predstaviti svoj karakter i sebe u njihovim rijeima i djelima, prema Njegovu naslijeu za koje je On dao svoj dragocjeni ivot. Samo u odreenoj mjeri ljudsko bie moe imati udjela u boanskoj naravi i suosjeati s Kristom. Isus kae: Novu vam zapovijed dajem... Da podnosimo jedni druge? Ne! Nego: Ljubite jedan drugoga; kao to sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga. Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom e svi upoznati da ste moji uenici. (Ivan 13,34.35) Ovo je zapovijed moja: ljubite jedan drugoga kao to sam ja ljubio vas! (Ivan 15,12) (Review and Herald, 26. svibnja 1896.)

15. svibnja

149

Svi mogu nositi krunu

Ne znate li da u trkalitu svi trkai tre, ali samo jedan dobiva nagradu! Tako trite da je odnesete! (1. Korinanima 9,24) Nakon to su se opredijelili za samoodricanje i strogu stegu, natjecatelji u drevnim igrama uope nisu bili sigurni da e pobijediti. Ne znate li, rekao je Pavao, da u trkalitu svi trkai tre, ali samo jedan dobiva nagradu! Koliko se god 191

trkai trudili, samo jedan dobiva nagradu. Samo je jedna ruka mogla uhvatiti eljeni vijenac. Neki su mogli uloiti krajnje napore da dobiju nagradu, ali kad su pruili ruku da je uzmu, drugi je, samo trenutak prije njih, zgrabio eljeno blago. Ali u kranskoj borbi nije tako. Nitko tko se dri uvjeta nee biti razoaran na kraju utrke. Nitko tko je ozbiljan i ustrajan, nee doivjeti neuspjeh. Ne dobivaju utrku hitri ni boj hrabri. Najslabiji sveti, kao i najjai, mogu ponijeti vijenac besmrtne slave. Pobijediti mogu svi koji snagom boanske milosti usklade ivot s Kristovom voljom. ivot u potpunosti usklaen s naelima iznesenim u Bojoj rijei, ljudi esto smatraju nevanim previe beznaajnim da bi zasluio pozornost. Ali imajui na umu koliki je ulog, nita nije malo to moe pomoi ili sprijeiti. Svaki postupak znai odreenu teinu na vagi koja odreuje ivotnu pobjedu ili poraz. A nagrada koju dobivaju oni koji pobijede bit e u omjeru prema snazi i ozbiljnosti kojom su se trudili. Pavao je znao da njegova borba protiv zla nee zavriti dokle god ivi. Bio je stalno svjestan potrebe da se mora dobro uvati da zemaljske elje ne nadvladaju duhovnu gorljivost. Svim snagama nastavio se boriti protiv uroenih sklonosti. Uvijek je pred sobom imao ideal koji je elio postii, a ovaj ideal nastojao je dosei poslunou Bojem zakonu. Svoje rijei, postupke i osjeaje sve je to pokorio nadzoru Bojeg Duha. Upravo je ovu iskrenu namjeru da pobijede u utrci za vjeni ivot, Pavao elio vidjeti u ivotu korintskih vjernika. Znao je da je pred njima, da bi mogli dostii Kristov ideal, ivotna borba u kojoj nee biti odmora. Molio ih je da se trude u okviru Zakona, da iz dana u dan tee za pobonou i moralnim savrenstvom. Molio ih je da odloe svako breme i ure naprijed prema cilju savrenstva u Kristu. (Djela apostolska, str. 196,197) Pred sobom je stalno imao samo jedan cilj pravednost koja dolazi od Boga na osnovi vjere (Filipljanima 3,9). (Djela apostolska, str. 197)

192

16. svibnja

150

Kraljevski Zakon ocjenjuje karakter

Doista, ako vrite kraljevski Zakon u skladu s Pismom dobro postupate. (Jakov 2,8) Kraljevski Zakon je mjerilo po kojemu e se ocjenjivati karakter. Zakon je taj koji otkriva grijeh. U Zakonu stjeemo znanje o grijehu. Ali grenika stalno privlai Isusu divno oitovanje Njegove ljubavi u kojoj se On ponizio i umro sramotnom smru na kriu. Kakve li teme! Aneli su nastojali zaviriti u ovu udesnu tajnu. To je tema koja moe zaokupiti i najvee ljudske umove da ovjek koji je pao prevaren od Sotone, koji je zauzeo Sotoninu stranu, moe biti preobraen u sliku Sina beskonanog Boga i postati slian Njemu. Zato to mu je darovana Kristova pravednost, Bog e ljubiti ovjeka palog ali otkupljenog kao to ljubi svojega Sina. Proitajte to iz ivih poslanica. To je tajna pobonosti. Ova je slika od najvee vrijednosti. O njoj treba razmiljati, propovijedati, imati je na umu, o njoj su pjevale ljudske usne i pisala ljudska bia koja su iskusila Boju dobrotu. To treba biti temelj svakog govora. Kranin je dostigao najvii stupanj ljudskosti zato to je slian Kristu. On osjea svoju nemo, ali se iskreno dri cilja i ive vjere u Boju snagu, i postaje pobjednik. Njegov mir i radost postaju veliki, jer dolaze od Gospodina, i u Bojim oima ne postoji nita tako prihvatljivo kao dua koja je stalno ponizna pred Njim. Ovi dokazi su nepogreiv pokazatelj da je Gospodin dotaknuo srca svojim Svetim Duhom. Jo udesnija nego to su bila uda tjelesnog ozdravljenja je udo pobjede koje se dogaa u Bojem djetetu u hrvanju s uroenim manama. Cijeli Boji svemir ga promatra s mnogo veom radou negoli to se moe izrei. Karakter je oblikovan po boanskom Uzoru. Drei Krista kao svojeg jedinog izvora snage, predstavljajui Njegovu neusporedivu ljubav kojom je ovjekovu krivnju za grijeh preuzeo na sebe, a svoju pravednost uraunao ovjeku ni u kom sluaju ne ukida Zakon ili umanjuje njegovo dostojanstvo. Umjesto toga, stavlja ga na jasno osvijet193

ljeno i poasno mjesto. To se dogodilo samo kroz svjetlo koje je zasjalo s kria Golgote. Zakon je potpuno i u punini ispunjen u velikom planu spasenja kakav je predstavljen u svjetlu koje sja s raspetog i uskrslog Spasitelja. Ovo se moe samo duhovno prosuivati. Ono u srcu promatraa razgorijeva arku vjeru, nadu i radost da je Krist njegova pravednost. Ovu radost imaju samo oni koji ljube i vre Isusove rijei, a to su Boje rijei. (Manuscript 24, 1888.)

151

17. svibnja

Naelo ljubavi u Zakonu

to se nas tie, mi ljubimo, jer je on nas ljubio prije. (1. Ivanova 4,19) Nema nikakvog dokaza da je pokajanje iskreno ako ne dovede do potpune promjene. Ako grenik obnovi svoj zavjet, vrati ono to je oteo, prizna svoje grijehe i pone ljubiti Boga i blinje, moe biti siguran da je preao iz smrti u ivot. Kad kao zabludjela grjena bia doemo Kristu i dobijemo oprost i milost, u naemu srcu se raa ljubav. Svaki nam je teret lak, jer je lak jaram to ga Krist nudi. Dunost postaje uitak, a rtva zadovoljstvo. Put koji nam je prije izgledao obavijen tamom, sada je obasjan zrakama sunca pravde. Ljupkost Kristova karaktera vidjet e se i kod Njegovih sljedbenika. Isusu je inilo zadovoljstvo ispunjavati Boju volju. Ljubav prema Bogu i revnovanje za Njegovu slavu to je bila snaga koja je upravljala ivotom naega Spasitelja. Ljubav je uljepavala i oplemenjivala sve Njegove postupke. Ljubav potjee od Boga. Ona se ne moe zaeti i ne moe nastati u neposveenom srcu. Ona se nalazi jedino u srcu u kojemu vlada Isus. to se nas tie, mi ljubimo, jer je On nas ljubio prije. (1. Ivanova 4,19) U srcu koje je obnovljeno boanskom milou ljubav je naelo ponaanja. Ona mijenja karakter, upravlja pobudama, vlada strastima, suzbija neprijateljstvo, oplemenjuje osjeaje. Ta ljubav, ako se gaji u srcu, uljepava ivot i posvuda iri plemeniti utjecaj. Postoje dvije zablude kojih se Boja djeca osobito ona koja su se tek poela oslanjati na Njegovu milost posebno 194

moraju uvati. Prva ... jest gledanje na svoja djela, oslanjanje na ono to djela mogu uiniti da bi nas dovela u sklad s Bogom. Onaj tko pokuava postati svet svojim djelima, vrenjem Zakona pokuava nemogue. Sve to bi ovjek mogao uiniti bez Krista ukaljano je sebinou i grijehom. Samo nas Kristova milost preko vjere moe uiniti svetima. Druga, nita bezopasnija krajnost, jest zabluda da vjerovanje u Krista oslobaa ovjeka vrenja Zakona i da naa djela nemaju nikakva utjecaja na nae spasenje budui da samo vjerom dobivamo Kristovu milost. Meutim, obratimo pozornost na injenicu da poslunost nije samo neko formalno pokoravanje, ve sluenje iz ljubavi. Boji zakon je izraaj Njegove prave naravi, on je utjelovljenje velikog naela ljubavi i, prema tome, temelj Njegove vladavine i na Nebu i na Zemlji. Ako su naa srca obnovljena na Boju sliku, ako je boanska ljubav usaena u nau duu, nee li se onda i Boji zakon ostvarivati u naemu ivotu? Ako je naelo ljubavi usaeno u srce, ako je ovjek obnovljen na sliku Onoga koji ga je stvorio, onda je ispunjeno i novozavjetno obeanje. ... Poslunost sluenje i odanost iz ljubavi pravi je znak da smo Njegovi uenici. (Put Kristu, str. 50,51)

18. svibnja

152

Plan otkupljenja
Njegova boanska snaga obdarila nas je svime to je potrebno za ivot i pobonost, pravom spoznajom onoga koji nas je pozvao vlastitom slavom i moi. (2. Petrova 1,3) Kranski svijet ne razumije sasvim jasno plan spasenja. ovjek, pouen od onih ljudi koji tvrde da imaju znanje o Svetom pismu, nikad ne moe spoznati do koje mjere je pao i svoje pravo stanje, ali Kristovo poslanje otkrit e mu istinu koja je u Isusu. ovjek moe znati dubine do kojih je potonuo samo ako se uhvati za udesni lanac otkupljenja koji ga moe izvui. Veliina nae propasti moe se spoznati samo u svjetlu Bojeg zakona izloenog na kriu Golgote. Prekrasni plan otkupljenja mora se spoznati u Kristovoj smrti. 195

Svijet po svojoj mudrosti ne moe dobiti pravu spoznaju o istini i ivom Bogu. Kad je Krist doao na ovaj svijet, zaodjenuvi svoje boansko ljudskim, postupci koje su prema Njemu pokazali najvii autoriteti u narodu koji su se izjanjavali da poznaju Boga u punom smislu pokazuje snagu ljudske mudrosti i razuma. Njihov razum nije mogao oblikovati ispravno poimanje Boga kroz Njegov nain rada. Samo kroz vjeru u Krista mogue je da ovjek ivi vjerom. ovjek ne moe sm sebe spasiti, ali Boji Sin bije njegove bitke za njega i stavlja ga u povoljan poloaj dajui mu svoje boanske osobine. I kad ovjek prihvati Kristovu pravednost, postaje sudionikom u boanskoj naravi. On moe drati Boje zapovijedi i ivjeti. Petar kae: Tim nas je obdario skupocjenim i najveim obeanim dobrima, da po njima, umaknuvi pokvarenosti koja je zbog opake poude u svijetu, postanete dionici boanske naravi. (2. Petrova 1,4) Istina koja je u Isusu jest poslunost svakom Jahvinom pravilu. To je djelo srca. Biblijsko posveenje nije prividno posveenje koje ne istrauje Pisma ve vjeruje dobrom osjeaju i zanosima radije nego da trai istinu kao skriveno blago. Biblijsko posveenje vodi spoznavanju i potivanju Bojih zahtjeva. U toj riznici je isto i sveto Nebo na raspolaganju onima koji dre Boje zapovijedi. To je vrijedno doivotnog, ustrajnog i neumornog truda. Sotona je s vae lijeve i desne strane; on se nalazi ispred i iza vas. On snabdijeva neistinama svaku duu koja ne njeguje istinu to se nalazi u Isusu. Sotona, ruitelj, je tu iznad vas da onemogui svaki va napor. Ali tu je vijenac ivota koji treba osvojiti, ivot po mjeri Bojeg ivota. Oni koji svoje srce i um ne zatvaraju uvjerenju o krivnji, spoznat e ljubav svetog i pravednog Boga; jer je ona nevjerojatno naelo koje na udesan i prekrasan nain djeluje da osigura uspjeh trke za vijencem ivota.(Review and Herald, 8. veljae 1898.)

196

19. svibnja

153

Istina kakva je u Isusu

Samo ako ste ga uli i u njemu (stojei) poueni kako je u Isusu istina. (Efeanima 4,21) Kad su proroci stali u obranu istine, oni su tada primili Boju rije. Oni su razumjeli da e Mesija koji e doi, ostvariti djelo spasenja. Ali kad je Krist doao i, nakon to je umro kao rtva umjesto ovjeka, nakon to su simboline rtve nale svoje ispunjenje u stvarnoj rtvi, stara istina o simbolinoj slubi postala je jasnijom. U Kristu, koji je predstavljao Oca, svijetu je otkrivena prekrasna istina. Svjetlo s kria Golgote osvjetljava idovsko razdoblje i daje znaaj i smisao cjelokupnom starozavjetnom rtvenom sustavu, a na golgotskom kriu je na poseban nain otkrivena istina kakva je u Isusu. Istina koja je priopena kroz naeg Otkupitelja doista postaje sadanja istina. Kakva nam je istina prikazana dok s divljenjem gledamo Isusa na kriu Golgote, dok promatramo tu Divotu, tog Savjetnika, tajanstvenu rtvu pognutu pod nevjerojatnim teretom za ljudski rod! Da bi prijestupnici mogli dobiti jo jednu priliku, da bi ljudi mogli imati milost kod Boga Oca, vjeni Boji Sin posreduje i preuzima na sebe kaznu za prijestup. Onaj koji je zaogrnut u ljudsko, koji je bio jedno s Boanstvom, bio je naa otkupnina. Zemlja se zatresla i zaljuljala zbog neobinog prizora patnje Bojeg Sina, zbog Bojeg gnjeva za ovjekov prijestup. Nebesa su se zavila u kostrijet da ne vide boanskog Stradalnika. Prijestup Bojeg zakona uinio je potrebnom ovu patnju. A ipak, ljudi gaje miljenje i prihvaaju Sotonine prijedloge preko onih koji gaze Boji zakon, da je sva ta patnja bila potreba da bi Zakon uinila nevaeim. Prevareni i zaslijepljeni od velikog varalice, oni ljudima govore da nema Zakona te da ako dre Boje zapovijedi kad im je oproteno, nee dobiti milost. Kakvu zabludu je Sotona utisnuo u ljudski um! Kad bude nauavana i prihvaena teorija da Jahvin Zakon ne obvezuje ljudsku obitelj, ovjek e biti zaslijepljen svojom stranom propau. On je nee moi prepoznati. Bez Zakona 197

Bog ne bi imao moralno mjerilo prema kojemu bi ocjenjivao karakter, upravljao cijelim svemirom, svjetovima koji nisu pali, i ovim palim svijetom. Da je Bog mogao ukinuti Zakon kako bi zadovoljio ovjekovo palo stanje, a ipak zadrati svoju ast kao Vladar svemira, Krist ne bi trebao umrijeti. Ali Kristova smrt je uvjerljiv i vjeni dokaz da je Boji zakon nepromjenjiv kao i Njegova vladalaka mo. (Review and Herald, 8. veljae 1898.)

154

20. svibnja

to pie u Zakonu?
Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom, svom snagom svojom i svom pameu svojom, a svoga blinjega kao samoga sebe! (Luka 10,27) Pitanje Tko je moj blinji? izazvalo je meu idovima beskrajne rasprave. Nije bilo nikakvih sumnji po pitanju neznaboaca i Samarijanaca; oni su bili stranci i neprijatelji. Ali kako da se postavi granica meu pripadnicima njihovog naroda i kako da se razvrstaju razliite drutvene skupine? Koga sveenik, rabin ili starjeina treba smatrati svojim blinjim? Na ovo pitanje Krist je odgovorio usporedbom o milosrdnom Samarijancu. On je pokazao da biti neiji blinji ne znai samo biti pripadnik iste Crkve ili vjere. Biti blinji ne odnosi se ni na rasu, boju koe ili drutvenu skupinu. Na blinji je svaka osoba kojoj je potrebna naa pomo. Na blinji je svaka dua koju je ranio ili povrijedio na zajedniki protivnik. Na blinji je svako bie koje pripada Bogu. Usporedba o milosrdnom Samarijancu ispriana je kao odgovor na pitanje koje je Kristu postavio neki uitelj Zakona. Dok je tako Spasitelj propovijedao, ustade neki uitelj Zakona te ga zapita, u nakani da ga kua: Uitelju, to moram initi da batinim ivot vjeni? Farizeji su nagovorili uitelja Zakona da postavi ovo pitanje u nadi da e Krista uhvatiti u rijei, pa su napeto iekivali Njegov odgovor. Meutim, Spa198

sitelj se nije upustio u raspravu. Traio je da odgovori sam uitelj Zakona. Upitao ga je: to stoji pisano u Zakonu? to tamo ita? idovi su stalno optuivali Isusa da se olako odnosi prema Zakonu koji je proglaen na Sinaju. Ali On je pitanje spasenja povezao s dranjem Bojih zapovijedi. Uitelj Zakona nije bio zadovoljan miljenjima i djelima farizeja. On je prouavao Pisma sa eljom da shvati njihovo pravo znaenje. Iskreno se zanimao za ovo pitanje, pa je ozbiljno upitao: to moram initi da batinim ivot vjeni? Odgovarajui na pitanje o zahtjevima Zakona, on je zaobiao cijelo mnotvo obrednih propisa. Smatrao ih je nevanima, pa je istaknuo dva osnovna naela na kojima poiva cijeli Zakon i svi Proroci. Spasitelj je pohvalio njegov odgovor i na taj nain stekao odluujuu prednost pred rabinima. Nisu Ga mogli osuditi to je potvrdio rijei koje je izgovorio priznati tuma Zakona. Krist je nastavio: To vri pa e ivjeti! U svojim propovijedima On je uvijek prikazivao Boji zakon kao boansku cjelinu tvrdei da se ne moe drati jedan propis, a kriti drugi, jer isto naelo povezuje sve propise. ovjekova sudbina odredit e se na temelju njegove poslunosti cijelom Zakonu. (Isusove usporedbe, str. 257,258)

21. svibnja

155

U skladu s Bojim zakonom

Neki putnik Samarijanac doe blizu njega pa kad ga vidje, saali se. Pristupi mu i preuze za nj brigu. (Luka 10,33) Krist je znao da nitko ne moe vriti Zakon svojom snagom. On je elio navesti uitelja Zakona da jasnije i mnogo dublje istrauje Zakon kako bi mogao pronai istinu. Jedino ako prihvatimo Kristove zasluge i Njegovu milost, mi moemo odrati Zakon. Vjerovanje u Kristovu slubu pomirenja omoguuje grenom ovjeku da ljubi Boga cijelim srcem i svojega blinjega kao samoga sebe. Uitelj Zakona je znao da nije odrao ni prve etiri ni drugih est zapovijedi. On je bio osvjedoen Kristovim prodor199

nim rijeima, ali umjesto da prizna svoj grijeh, pokuao se opravdati. Umjesto da prizna istinu, pokuao je pokazati kako se teko mogu vriti zapovijedi. Nadao se da e tako uspjeti uguiti glas svojega osvjedoenja i sebe obraniti u oima naroda. Spasiteljeve rijei pokazale su da je njegovo pitanje bilo nepotrebno budui da je i sm znao odgovor. Ipak je postavio jo jedno pitanje: Tko je onda moj blinji? I ponovno se Krist nije dao uvui u raspravu. Odgovorio je na pitanje ispriavi dogaaj koji je jo bio svje u sjeanju Njegovih sluatelja. Poeo je: Neki ovjek, silazei iz Jeruzalema u Jerihon, zapade meu razbojnike, koji ga svuku i jo k tome izrane, ostave napol mrtva pa odu. Dok je tako leao, proao je neki sveenik; vidio je ovjeka kako lei ranjen i izudaran valjajui se u svojoj krvi; ali je proao ne ukazavi mu bilo kakvu pomo. Jednostavno je otiao dalje preavi na drugu stranu puta. Onda se pojavio i levit. Radoznao da vidi to se dogodilo, zaustavio se da pogleda ranjenika. Shvatio je to bi trebalo uiniti, ali zadatak mu se uinio neprihvatljiv. Pomislio je kako bi bilo najbolje da nikada nije ni proao ovim putem te da sluaj nije u njegovoj nadlenosti pa je i on preao na drugu stranu puta i otiao dalje. Ali neki Samarijanac, putujui istim putem, ugleda stradalnika i obavi djelo koje prethodnici nisu htjeli. Njeno i ljubazno pobrinuo se za ranjenika. Neki putnik Samarijanac doe blizu njega pa kad ga vidje, saali se. Pristupi mu, opra mu rane uljem i vinom i zavi ih. Zatim ga stavi na svoje kljuse, odvede u gostionicu i preuze za nj brigu. Sutradan izvadi dva denara i dade ih gostioniaru: Brini se za nj ree mu pa ako to vie potroi, ja u ti na povratku platiti. I sveenik i levit uzdizali su svoju pobonost, ali je samo Samarijanac pokazao da je istinski obraen Bogu. Ni njemu nije bilo nita lake nego sveeniku ili levitu da se pobrine za ranjenika, ali je on, svojim duhom i svojim djelima, dokazao da ivi u skladu s Bogom. (Isusove usporedbe, str. 258,259)

200

22. svibnja

156

Savreni Spasitelj
Da, milou ste spaeni po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boji! (Efeanima 2,8) Divna je i sma pomisao da nam se Kristova pravednost ne pripisuje zbog nekih naih zasluga, nego kao potpuno nezaslueni Boji dar. Neprijatelj Boga i ljudi ne eli da se ova istina jasno istie, jer zna da e ukoliko ljudi ovo u potpunosti prihvate njegova mo biti slomljena. Ako uspije tako ovladati umom onih koji tvrde da su Boja djeca, da sumnje i tama postanu njihovo svakodnevno iskustvo, onda zna da e ih lako svladati svojim kunjama. U ljudima treba poticati jednostavnu vjeru koja ih navodi da se vrsto dre Bojih obeanja. Boji narod mora imati onu vjeru koja polae pravo na boansku silu. Da, milou ste spaeni po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boji! (Efeanima 2,8) Oni koji vjeruju da Bog zbog Krista oprata njihove grijehe, ne trebaju se povlaiti niti odustajati u dobroj borbi vjere, usprkos svim kunjama. Njihova vjera treba stalno jaati, sve dok u svom kranskom ivotu i svojim rijeima s pravom mogu izjaviti: Krv nas njegova Sina, Isusa, isti od svakoga grijeha. (1. Ivanova 1,7) Ako elimo imati duh i silu trostruke aneoske vijesti, moramo iznositi Zakon i Evanelje zajedno, jer to i jest nerazdvojna cjelina. Dok sila odozdo potie sinove nepokornosti da Boji zakon uine nevaeim, sila odozgo pokree srca istinskih vjernika da uzdiu Zakon i veliaju Isusa kao savrenog Spasitelja. Ako Boji narod ne proima boanska sila, lane teorije i ideje zarobit e njihov um, Krist i Njegova pravednost e nestati iz ivotnog iskustva mnogih i njihova vjera e biti liena ivotvorne snage. Ljude treba pouiti da se njihovo spasenje i opravdanje pred Bogom nalazi jedino u Kristu. Sotona se smiljeno zalae da u duama vjernika potkopa vjeru u Krista kao u njihovu jedinu nadu, jer je Kristova krv koja isti od svih grijeha djelotvorna samo kod onih koji vjeruju u njezine zasluge i koji se pred Ocem pozivaju na nju, kao to je to inio Abel u svojoj rtvi. 201

Bt nae vijesti nije samo Boji zakon, nego i vjera u Isusa Krista. Svjetlost koja danas obasjava nau stazu je sve blistavija, i to jaa nau vjeru u Krista. Moramo prihvatiti svaku zraku svjetlosti i ivjeti u skladu s tim. Primajui sve veu svjetlost, ljudi se moraju popravljati, duhovno uzdizati i postajati sve plemenitiji. (Gospel Workers, str. 161,162) Tada ete imati pravo na drvo ivota, jest ete lie za lijek i plod besmrtnosti i ivjeti vjeno u savrenoj srei. (Youths Instructor, kolovoza 1852.)

157

23. svibnja

Zakon je savren sam po sebi

Ja, Jahve, govorim pravo i navijetam estito. (Izaija 45,19) Zajedno s odbacivanjem Biblije dolo je i do odbacivanja Bojeg zakona. Nauavanje da su ljudi osloboeni poslunosti boanskim propisima oslabilo je snagu moralnih obveza i otvorilo brane bezakonju da provali u svijet. Bezakonje, razuzdanost i pokvarenost zapljuskuju nas kao nezaustavljiva bujica. Na sve strane vidimo zavist, zla sumnjienja, licemjerje, krau, suparnitvo, sukobe, iznevjeravanje svetog povjerenja, poputanje strastima. Svekoliki sustav vjerskih naela i nauka, koje trebaju tvoriti temelj i okvir drutvenog ivota, izgleda kao da se ljulja, samo to ne padne i raspadne se. Ne moe se govoriti o slabljenju ili jaanju Gospodnjeg Zakona. Kakav je uvijek bio, takav e i ostati. On je uvijek postojao i uvijek e postojati kao pravedan, dobar i savren sam po sebi. On se ne moe ukinuti ni promijeniti. Dati mu ast ili ga osramotiti to su samo ljudski pojmovi! Izmeu ljudskih zakona i Gospodnjih propisa doi e do posljednjega velikog sukoba u velikoj borbi izmeu dobra i zla. Mi sada upravo ulazimo u tu bitku ne u bitku izmeu suparnikih Crkava koje se bore za prevlast, ve izmeu religije Biblije i religija bajki i predaja. Snage koje su se ujedinile protiv istine ve sada su djelatne. Boja sveta Rije, koja nam je predana uz tako visoku cijenu trpljenja i krvoprolia, malo 202

se cijeni. Samo je rijetki stvarno prihvaaju kao pravilo ivota. Nevjernitvo prevladava u zastraujuoj mjeri, ne samo u svijetu, ve i u Crkvi. Mnogi su doli dotle da odbacuju istine koje tvore sme stupove kranske vjere. Velike injenice o stvaranju koje su objavili nadahnuti pisci, pad ovjeka, pomirenje, trajnost Zakona sve je to zapravo odbacio svijet koji sebe smatra kranskim. Tisue onih koji se ponose svojim znanjem, proglaavaju neogranieno povjerenje u Bibliju znakom slabosti, dok cjepidlaenje u vezi s biblijskim tekstovima i duhovno tumaenje i obrazlaganje njezinih vanih istina smatraju dokazom uenosti. Krani se moraju pripremati za ono to e uskoro zadesiti svijet kao najvee iznenaenje, i tu pripremu trebaju obaviti marljivim prouavanjem Boje rijei i nastojanjem da svoj ivot usuglase s njezinim propisima. Bitna pitanja vjenosti zahtijevaju od nas neto vie od samo neke umiljene religije, religije rijei i oblija pobonosti, u kojoj istina ostaje u predvorju srca. Bog poziva na obnovu. Rijei Biblije, i samo Biblije, trebaju odjekivati s propovjedaonica. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 397,398)

24. svibnja

158

Krist velia Zakon

Jahvi se svidjelo zbog njegove pravednosti da uzvelia i proslavi Zakon svoj. (Izaija 42,21) Tamo gdje se Zakon prihvaa bez Krista, on ima razornu mo nad grenim ljudima, briui grenika iz postojanja. Ali ako Zakon prihvatimo u zajednici s Kristom, prihvaajui Isusa vjerom kao svoju Zamjenu i Jamca, vidimo sebe kao zarobljenike nade. Istina koja je u Isusu poznaje svetost, pravednost i dobrotu Bojeg zakona, jer je taj Zakon uzvien i njegova je nepromjenjivost dokazana u Kristu. Isus je veliao Zakon, objasnio svako njegovo pravilo i svojom poslunou ostavio ovjeku primjer da i on moe ispuniti njegove zahtjeve. Agonija u Getsemanskom vrtu, vrijeanje, izrugivanje i zlostavljanja koja su se dogodila Bojem dragom Sinu, kao i 203

strahote i sramote raspea, daju dovoljno potresnih dokaza da Boja pravda, kad kanjava, obavlja posao temeljito. injenica da Njegov Sin, ovjekov jamac nije bio poteen, dokaz je koji e stajati kroz vjenost pred cijelim Bojim svemirom, i svjedoiti da Bog nee ispriati prijestupnika svojega Zakona. Bog je ljubav. On je pokazao tu ljubav u Daru svojega jedinoroenog Sina. Ipak, Boja ljubav ne ispriava grijeh. Bog nije naao ispriku za Sotonin grijeh, niti za Adamov, niti Kajinov, niti e nai ispriku za grijeh bilo kojeg ljudskog stvorenja. Izopaena ljudska narav moe protumaiti Boju ljubav kao znak slabosti, ali s kria Golgote sja svjetlo da bi ovjek mogao imati ispravne stavove i nauk koji nije izopaen. Bog je dao svoj Zakon za odreivanje ponaanja naroda, obitelji i pojedinaca. Ne postoji nijedan poinitelj zla koji bi mogao izbjei osudu Zakona, iako se njegov grijeh smatra beznaajnim ili je ostao u najveoj tajnosti. Sva djela oca lai zapisana su u nebeskim knjigama; a oni koji daju sebe u slubu Sotoni predstavljajui ljudima njegove lai rijeima i djelom dobit e plau po svojim djelima. Svaki napad na Boga, ma kakav bio, zbraja se na raun. A kad ma pravde bude uzet u ruku, uinit e djelo koje je bilo uinjeno boanskom Stradalniku. Pravda e udariti, jer Boja mrnja prema grijehu je stalna i golema. Istina koja je u Isusu nauit e nas najvanijim poukama. Pokazat e nam da je Boja ljubav iroka i duboka, i da e u dodjeljivanju kazne neposlunima onima koji su Boji zakon uinili nevaeim biti dosljedna. Boja ljubav i pravda su udruene. One doseu do same dubine ljudskog jada i ponienja, da bi podigle palog i potlaenog koji se vrsto dri istine pokajanjem i vjerom u Isusa. (Review and Herald, 8. veljae 1898.)

204

25. svibnja

159

Poslunost tjelesnim i moralnim zakonima

Zaklinjem vas, brao, milosrem Bojim da prinesete sebe kao rtvu ivu, svetu i ugodnu Bogu kao svoje duhovno bogotovlje. (Rimljanima 12,1) Trebamo uvati svoju snagu kako bismo je mogli upotrijebiti u Bojem djelu kad se za to ukae potreba. Trebamo biti paljivi i ne preuzimati na sebe terete koje i drugi mogu i trebaju nositi. Trebamo gajiti duh vedrog raspoloenja, duh nade i pomirljivosti, jer upravo o tome ovisi nae zdravlje. Bog od nas ne trai da ugrozimo svoje zdravlje prekomjernim radom, da bismo se nakon toga oporavljali od posljedica takvog pretjerivanja. to je nae zdravstveno stanje bolje, to emo biti uspjeniji u svojemu radu. Kad se snaga iscrpi stalnim preoptereivanjem, na organizam postaje vrlo podloan prehladi, a u takvim okolnostima bolest moe postati opasna. Brigu o sebi i uvanju svojega zdravlja ne smijemo prebacivati na Boga, jer je to naa odgovornost. (Svjedoanstva za crkvu, sv. 3, str. 13) Bog je ovjeka uinio malo manjim od anela i obdario vrlinama koje ga ako ih pravilno koristi ine pravim blagoslovom za sve koji ga okruuju, i omoguuju mu da time odaje slavu Darovatelju. Ali, iako stvoren po Bojem obliju, ovjek u svojoj tjelesnoj naravi neumjerenou prestupa naela Bojeg zakona. Neumjerenost u bilo kojem obliku umrtvljuje mo opaanja i toliko oslabljuje snagu naeg uma da ono to je vjeno i neprolazno stavljamo u istu razinu s ovozemaljskim. Vie sile uma, namijenjene uzvienim i plemenitim ciljevima, dovode se u ropstvo uniavajuim strastima. Ako su nae tjelesne navike pogrene, nae umne i moralne snage ne mogu biti jake, jer izmeu tjelesnog i moralnog postoji velika povezanost. Imajui ovo na umu, apostol Petar podie svoj glas opominjui svoju brau: Ljubljeni, opominjem vas: budui da ste tuinci i stranci, klonite se tjelesnih pouda, jer one vojuju protiv due! Ali u takozvanom kranskom svijetu ima tako malo moralne snage. Tako dugo se poputa loim navikama, i fiziki i 205

moralni zakoni se omalovaavaju i gaze, a mjerila vrline i pobonosti sputaju se sve nie i nie. Navike koje unitavaju tjelesno zdravlje, oslabljuju i umne i moralne snage. Oni koji su u pogledu prehrane i odijevanja imali svjetlost o jednostavnoj poslunosti fizikom i moralnom zakonu, i tu svjetlost koja im jasno ukazuje na dunost odbacili, izbjegavat e dunosti i u drugim stvarima. Ako oni gue glas svoje savjesti kako bi izbjegli kri koji trebaju ponijeti i bili u skladu sa zahtjevima prirodnih zakona, oni e da bi izbjegli prijezir isto tako prestupati i Deset zapovijedi. Meu takozvanim tovateljima subote ima mnogo onih kojima je vie stalo do svjetovne mode i pouda nego do zdravog tijela, bistrine uma i posveenosti srca. (Testimonies for the Church, sv. 3, str. 50,51)

160

26. svibnja

Rezultati poslunosti zakonu zdravlja

Ovo su zapovijedi, zakoni i uredbe koje mi Jahve, Bog va, zapovjedi da vas u njima pouim, kako biste ih vrili u zemlji u koju odlazite da je zaposjednete; da se svega svog vijeka boji Jahve, Boga svoga vrei sve zakone njegove i sve zapovijedi njegove to ti ih danas propisujem, pa da ima dug ivot. (Ponovljeni zakon 6,1.2) Iz ovih svetih zapisa vidimo da poslunost Bojim zahtjevima obuhvaa i pokoravanje zakonima koji vladaju naim tjelesnim biem. Oni koji ele sauvati zdravlje, moraju svladati svoj apetit i strasti. Oni se ne smiju odavati pohotnim strastima i neumjerenom apetitu, jer trebaju ostati pod Bojim nadzorom, a svoje tjelesne, umne i moralne snage trebaju koristiti mudro da bi ouvali radnu sposobnost cijelog organizma. Zdravlje, ivot i srea samo su rezultat pokoravanja tjelesnim zakonima koji vladaju naim biem. Ako su nai putovi i naa volja u skladu s Bojom voljom, ako inimo ono to eli na Stvoritelj, On e na organizam odravati u dobrom stanju 206

i obnavljat e nae moralne, umne i tjelesne snage kako bismo ih mogli upotrijebiti Njemu na slavu. Njegova obnavljajua mo neprekidno se oituje na naemu tijelu. Ako u ovom radu suraujemo s Njim, siguran ishod e biti zdravlje i srea, mir i korisnost. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 1, str. 1118) I naredio nam je Jahve da sve ove naredbe vrimo u strahopotovanju prema Jahvi, Bogu svome, da bismo uvijek bili sretni i da ivimo, kao to je to danas. Naa e, dakle, pravednost biti: drati i vriti sve ove zapovijedi pred Jahvom, Bogom naim, kako nam je naredio. (Ponovljeni zakon 6,24.25) Strahopotovanje o kojemu je ovdje rije nije ropski strah, ve Boji strah. Bog je ove zakone dao Izraelu da bi ouvali sretnu i zdravu dravu. Da nije bilo kuaa Sotone, za ove posebne upute ne bi bilo potrebe; ali ako narod nema neto da ga vodi, zasigurno e ga veliki izmilja i neprijatelj svake pravednosti odvesti u zabludu. Naa jedina sigurnost je u poslunosti Bojoj rijei. Roditelji koji ele pravilno odgajati svoju djecu trebaju paziti na upute dane u svetim spisima, i ne dopustiti djeci da uine ita to prezire Boje jasne Zapovijedi. Neka oevi i majke vjerno pouavaju svoju djecu ovim pravilima, i utisnu u njihov njean um injenicu da je u poslunosti zdravlje i srea. Budui da smo dobili znanje o Bojim zakonima, uvijek trebamo imati na umu veliki cilj, a to je da upoznamo Njegovu volju i budemo Mu posluni. (Manuscript 151, 1901.)

27. svibnja

161

Krist je sredite Zakona

Ukidamo li tako vjerom Zakon? Daleko od toga! Naprotiv, tim Zakon utvrujemo. (Rimljanima 3,31) Od svih onih koji tvrde da su krani, adventisti sedmog dana trebaju najvie uzdizati Krista pred svijetom. Objavljivanje tree aneoske vijesti zahtijeva izlaganje istine o suboti. 207

Ovu istinu, kao i sve ostale koje su obuhvaene ovom vijeu, treba objavljivati; ali veliko sredite privlanosti mora biti Isus Krist. Na kriu se ispunilo proroanstvo: Tada e se milost i vjernost sresti; tada e se pravednost i mir poljubiti. (Psalam 85,10 ari) Pogled grenika treba biti upravljen na Golgotu, i on s jednostavnom vjerom malog djeteta treba imati povjerenja u Spasiteljeve zasluge, prihvatiti Njegovu pravednost i vjerovati u Njegovu milost. Bogatstvo Kristove milosti darovano je Crkvi u svijetu zahvaljujui samo Bojoj ljubavi. Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (Ivan 3,16) Kakve li udesne i neizmjerne ljubavi, ljubavi koja je navela Krista da umre zbog nas dok smo jo bili grenici! Kakvom li se gubitku izlae dua koja, iako shvaa obveznost zakonskih propisa, gubi iz vida injenicu da je tamo gdje grijeh uzima maha Kristova milost jo izobilnija! Pravilnim prikazivanjem Zakona otkriva se Boja ljubav. Meutim, nije nikakvo udo to se srca ne mogu omekati ak niti istinom ako se ona izlae na hladan i beivotan nain. Nije udo to se vjera u Boja obeanja koleba, kad propovjednici i djelatnici ne istiu Krista i Njegov odnos prema Zakonu. Neka uitelj istine prikae greniku Boga onakvim kakav On jest Otac koji s enjom i ljubavlju eka da ponovno primi izgubljenog sina. Ne obasipa ga ljutitim prijekorima, nego mu u znak dobrodolice prireuje gozbu, radujui se njegovu povratku. O, kad bismo se iz ovog Njegovog postupka nauili kako se zadobivaju due! Bog eli da se nae osvjedoenje zasniva ne samo na logici, nego na neemu to je dublje, vie, istije i velianstvenije. Ljudska logika esto gotovo sasvim gasi blistave zrake svjetlosti koju je Gospodin poslao ljudima kako bi ih osvjedoio da Njemu pripada slava i ast kao Stvoritelju svega. Uzdiite Krista, vi koji pouavate narod, uzdiite Ga u propovijedi, pjesmi i u molitvi. Nastojte svim svojim silama usmjeriti pozornost zabludjelih, zbunjenih i izgubljenih dua na Boje Janje. Uzdiite uskrsnulog Spasitelja, i svima koji hoe uti upuujte poziv da priu Onome koji nas je toliko ljubio i predao samoga sebe za nas (Efeanima 5,2). Neka 208

spoznaja o spasenju bude bt svake propovijedi i tema svake pjesme. Neka se izlijeva u svakoj molitvi. Ukazujte im na Spasiteljevu milost i Njegovo savrenstvo u svemu. (Gospel Workers, str. 156158,160)

28. svibnja

162

U Kristovoj koli
O, da si pazio na zapovijedi moje, kao rijeka srea bi tvoja bila, a pravda tvoja kao morski valovi! (Izaija 48,18) Trebamo ui u Kristovu kolu, da bismo se od Njega nauili poniznosti i krotkosti. Otkupljenje je postupak u kome se dua obuava za Nebo. Ovo obuavanje znai poznavanje Krista. To podrazumijeva osloboenje od zamisli, navika i postupaka koji su steeni u koli kneza tame. Dua se mora osloboditi od svega to se suproti vjernosti Bogu. U Kristovom srcu u kome je vladao savreni sklad s Bogom, bio je savren mir. Nikada se nije uzdizao zbog pohvala, niti se obeshrabrio zbog prijekora ili razoaranja. Usred najveeg suprotstavljanja i najokrutnijih postupaka, uvijek je bio hrabar. Meutim, mnogi koji izjavljuju da su Njegovi sljedbenici imaju zabrinuto i uznemireno srce, zato to se boje sebe povjeriti Bogu. Oni se ne predaju potpuno Njemu; jer se boje posljedica koje takvo predanje moe donijeti. Dok se ne podine Bogu, ne mogu nai mir. Ljubav prema sebi donosi nemir. Kad budemo roeni odozgo, u nama e poivati isti duh koji je poivao u Isusu, duh koji Ga je doveo dotle da se ponizio kako bismo mi mogli biti spaeni. Tada neemo traiti najvia mjesta. Mi emo eznuti da sjedimo kraj Isusovih nogu i uimo od Njega. Razumjet emo da se vrijednost naeg rada ne sastoji od vanjskog sjaja i buke u svijetu, ni od toga to smo vrijedni i revni u vlastitoj sili. Vrijednost naeg rada moe se mjeriti vrijednou Svetoga Duha koga smo primili. Povjerenje u Boga donosi svetije osobine umu, tako da u strpljenju moemo sauvati svoju duu. 209

Jaram se stavlja volovima da bi im pomogao u vui i olakao teret. Tako je i s Kristovim jarmom. Kad je naa volja nestala u Bojoj volji i mi upotrebljavamo Njegove darove na blagoslov drugima, uvidjet emo da nam je ivotni teret lak. Onaj koji hodi putem Bojih zapovijedi, hodi u drutvu s Isusom i srce nalazi odmor u Njegovoj ljubavi. Kad se Mojsije molio: Objavi mi svoje putove, da te shvatim, Gospodin mu je odgovorio: Ja u osobno s tobom poi... i poinak ti priutiti. I preko proroka primili smo vijest: Ovako govori Jahve: Stanite na negdanje putove, raspitajte se za iskonske staze: Koji put vodi k dobru? Njime poite i nai ete spokoj duama svojim! (Izlazak 33,13.14; Jeremija 6,16) I opet govori: O, da si pazio na zapovijedi moje, kao rijeka srea bi tvoja bila, a pravda tvoja kao morski valovi. (Izaija 48,18) (Isusov ivot, str. 264,265)

163

29. svibnja

Haljina Kristove pravednosti

Savjetujem ti da od mene kupi bijele haljine, i da sakrije svoju sramotnu golotinju, zatim pomasti da pomae svoje oi da bi vidio. (Otkrivenje 3,18) Kad ih je Bog namjestio da ive u svetom Edenu, nai praroditelji su nosili bijelu odjeu nevinosti. ivjeli su u savrenom skladu s Bojom voljom. Sva snaga njihovih osjeaja bila je posveena njihovom nebeskom Ocu. Prekrasna ugodna svjetlost, Boja svjetlost, okruivala je sveti par. Ta svijetla odjea bila je znamen njihove duhovne odjee nebeske nevinosti. Da su ostali vjerni Bogu, ona bi ih zauvijek obavijala. Meutim, kad su sagrijeili, prekinuli su svoju vezu s Bogom i nestalo je svjetlosti koja ih je okruivala. Goli i posramljeni, pokuali su svoju nebesku odjeu nadomjestiti odjeom od smokvinog lia koju su sami nainili. Upravo to ine prekritelji Bojeg zakona od dana Adamove i Evine neposlunosti. Oni pletu pregae od smokvina lia da pokriju golotinju prouzroenu grijehom. Nose odjeu koju su sami sebi nainili; pokuavaju svojim djelima pokriti svoje grijehe i uiniti sebe prihvatljivim u Bojim oima. 210

Meutim, to nikada ne mogu postii. ovjek ne moe uiniti nita da nadomjesti svoju izgubljenu odjeu nevinosti. Oni koji e sjediti s Kristom i anelima na Janjetovoj svadbenoj gozbi, nee nositi nikakvu odjeu od smokvinog lia, nikakvo zemaljsko odijelo. U Bojoj prisutnosti moemo se pojaviti samo s pokrivalom koje nam Krist daruje. Tim pokrivalom, tom odjeom svoje pravednosti, Krist eli pokriti svaku pokajniku i vjernu duu. Ta odjea, satkana na nebeskom razboju, nema u sebi nijedne nti ljudskih zasluga. Krist je u ljudskom obliku izgradio savreni karakter, i taj karakter On nudi nama. Tako svi postasmo neisti, a sva pravda naa ko haljine okaljane. (Izaija 64,5) Sve to mi sami moemo uiniti, uprljano je grijehom. Ali Boji Sin se pojavio da uzme grijehe, i znate da grijeha u njemu nema. Svojom savrenom poslunou omoguio je svakom ljudskom biu poslunost Bojim zapovijedima. Kad se pokorimo Kristu, srce se sjedinjuje s Njegovim srcem, volja se stapa s Njegovom voljom, um postaje jedno s Njegovim umom, misli se dovode u pokornost Njemu; mi ivimo Njegovim ivotom. To znai biti odjeven u haljinu Njegove pravednosti. I tada, kad Gospodin gleda na nas, ne vidi pregau od smokvinog lia, ne vidi golotinju ili izopaenost grijeha, ve Njegovu odjeu pravednosti kojom je oznaena savrena poslunost Gospodnjem Zakonu. (Isusove usporedbe, str. 211213)

30. svibnja

164

Preobraavajua snaga poslunosti Bojem zakonu

Ali u ostaviti u Izraelu sedam tisua, sve koljena koja se nisu savila pred Baalom, i sva usta koja ga nisu cjelivala. (1. o Kraljevima 19,18) Danas, kao i u Ilijine dane, jasno je povuena crta razdvajanja izmeu Bojeg naroda koji vri Njegove zapovijedi i oboavatelja lanih bogova. Ilija je vikao: Dokle ete hramati na 211

obje strane? Ako je Jahve Bog, slijedite ga; ako je Baal, slijedite njega. (1. o Kraljevima 18,21) Vijest za danas glasi: Pade, pade veliki Babilon. Iziite iz nje, moj narode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da ne dijelite njezinih zala! Jer, njezini su grijesi doprli do neba i Bog se sjetio njezinih opaina. (Otkrivenje 18,2-5) Nije daleko vrijeme kad e svaka dua biti stavljena na kunju. Bit e nam nametano tovanje lanog dana odmora. Izbit e sukob izmeu Bojih i ljudskih zapovijedi. Oni koji su korak po korak poputali svjetovnim zahtjevima i usklaivali se sa svjetovnim obiajima, popustit e pred silom da se ne bi morali izloiti ruganju, uvredama, prijetnjama zatvorom i smrti. U to vrijeme zlato e se odvojiti od troske. Vidjet e se jasna razlika izmeu prave pobonosti i one prividne i ukrasne. Mnogo zvijezda ijem smo se sjaju divili, zai e tada u tamu. Oni koji su se kitili ukrasima svetita, ali se nisu odjenuli Kristovom pravednou, pojavit e se u sramoti svoje golotinje. Meu stanovnicima Zemlje koji su rasijani po svim krajevima ima i onih koji nisu savili koljena pred Baalom. Kao zvijezde na nebu koje se pojavljuju jedino nou, ovi e vjernici zasjati kad mrak pokrije zemlju i tama narode. U neznaboakoj Africi, u katolikim zemljama Europe i June Amerike, u Kini, u Indiji, na otocima i u najudaljenijim krajevima Zemlje, Bog ima mnotvo svojih izabranika koji e zasjati usred tame otkrivajui jasno otpalom svijetu preobraavajuu snagu poslunosti Njegovom Zakonu. Oni se ak i sada pojavljuju u svakom narodu, u svakom jeziku i plemenu; i u asu najveeg otpada, kad e Sotona uloiti najvei napor da navede sve male i velike, bogate i siromane, slobodne i robove da prime, pod prijetnjom smrtne kazne, znak prihvaanja lanog dana odmora ti vjernici, besprijekorni i isti, neporona djeca Boja, zasvijetlit e kao zvijezde u svemiru. (Otkrivenje 13,16; Filipljanima 2,15) to tama bude gua, to e sjajnija biti njihova svjetlost. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 120,121)

212

31. svibnja

165

Uitelji uzdiu Boji zakon

Savren je Zakon Jahvin duu krijepi. (Psalam 19,8) Gdje god se Ezra naao, dolazilo je do buenja zanimanja za prouavanje svetih spisa. Bili su postavljeni uitelji da pouavaju narod; Zakon je bio uzdignut i stavljen na poasno mjesto. Istraivale su se proroke knjige, a tekstovi koji su nagovjeivali dolazak Mesije donosili su nadu i utjehu mnogom alosnom i umornom srcu. Prolo je vie od dvije tisue godina otkako je Ezra nastojao svim srcem proniknuti Zakon Jahvin i vriti ga (Ezra 7,10), ali protjecanje vremena nije oslabilo utjecaj njegovog pobonog primjera. Tijekom mnogih stoljea izvjetaj o njegovom posveenom ivotu potaknuo je mnoge da odlue svim srcem proniknuti Zakon Jahvin i vriti ga. Ezrine su pobude bile uzviene i svete; u svemu to je inio bio je pokretan dubokom ljubavlju prema duama. Suut i njenost koje je pokazivao prema onima koji su grijeili, namjerno ili zbog neznanja, trebale bi biti zoran primjer svima koji se trude provesti obnovu. Kad je rije o naelima, Boji sluge moraju biti vrsti kao stijena; ali ipak uvijek trebaju pokazati suut i strpljenje. Kao to je to inio Ezra, prijestupnike treba uiti putu ivota otkrivajui im naela koja su temelj svih dobrih djela. U ovo nae doba, kad se Sotona na razne naine trudi zaslijepiti oi ljudi prema obvezujuim zahtjevima Bojega zakona, svijetu su potrebni ljudi koji e moi mnoge navesti da osjeaju strahopotovanje prema zapovijedi Boga naega (Ezra 10,3). Potrebni su pravi reformatori, koji e prijestupnicima ukazati na velikog Zakonodavca i pouiti ih da je savren Zakon Jahvin duu krijepi (Psalam 19,8). Potrebni su ljudi koji savreno poznaju Pismo, ljudi ija svaka rije i djelo uzdiu Gospodnje uredbe, ljudi koji se trude ojaati vjeru. Potrebni su uitelji o, kako su samo potrebni koji e srca nadahnjivati potovanjem i ljubavlju prema Pismu. Sveope bezakonje koje danas prevladava, u velikoj se mjeri moe pripisati proputanju prouavanja i sluanja Pisma, jer 213

kad se odbacuje Boja rije, tada se odbacuje i njezina snaga da suzbije zle strasti nepreporoenog srca. U posljednjim danima povijesti ovoga svijeta i dalje se uje glas koji se uo sa Sinaja: Nemoj imati drugih bogova osim mene. (Izalazk 20,3) ovjek je uzdignuo svoju volju nasuprot Bojoj, ali on ne moe utiati glas zapovijedi. Ljudski um ne moe zaobii svoje obveze prema vioj sili. Teorije i spekulacije se mogu umnoavati, ljudi mogu pokuavati suprotstaviti otkrivenju znanost i tako ukloniti Boji zakon, ali glasno i sve glasnije odjekuje zapovijed: Gospodaru, Bogu svojemu klanjaj se i njemu jedinom slui! (Matej 4,10) (Izraelski proroci i kraljevi, str. 396,397)

214

Uzvisimo Isusa kao velikog Uitelja

1. lipnja

166

Veliki Uitelj
Ja sam se zato rodio i zato doao na svijet da svjedoim za istinu. (Ivan 18,37) Krist je bio najvei Uitelj kojega je svijet ikada upoznao. On je doao na ovu Zemlju da izlije svijetle zrake istine, kako bi ovjek dobio pravo na Nebo. Ja sam se zato rodio i zato doao na svijet da svjedoim za istinu. On je doao otkriti Oev karakter, kako bi ljude vodio da Mu slue u duhu i istini. ovjekova potreba za boanskim Uiteljem bila je poznata Nebu. Pokrenuti su Boja samilost i suosjeanje za grena ljudska bia koja su pala pod Sotonsku upravu; i kad je dola punina vremena, On je poslao svojega Sina. On, koga je imenovalo vijee Neba, doao je na Zemlju kao Uitelj ljudi. Veliko Boje ovjekoljublje poslalo je Njega na na svijet, a da bi razumio potrebe ovjeanstva On je uzeo na sebe ljudsku narav. Na uenje cijelog svemira Vjena Rije je dola na ovaj svijet kao bespomono Dijete. Potpuno spreman, ostavio je kraljevske dvore i tajanstveno se povezao s palim ljudskim rodom. I Rije tijelom postala i nastanila se meu nama. (Ivan 1,14) Kad je Krist napustio svoj visoki vladalaki poloaj, mogao je u ovom ivotu odabrati uvjete koje god je htio. Ali mo i poloaj Mu nisu predstavljali nita i On je odabrao najskromniji nain ivota. Rasko, udobnost ili ugaanje sebi nisu bili Njegovo iskustvo. Istina nebeskog podrijetla bila je Njegova tema; On je sijao sjeme istine u svijetu i ivio takvim nainom ivota koji je bio pristupaan svima. Tijekom svojega djetinjstva Krist je trebao rasti u mudrosti i milosti kod Boga i kod ljudi, to nije trebalo biti predme215

tom uenja jer je to bilo u skladu sa zakonitou Njegovog boanskog odreenja da se Njegovi talenti trebaju razviti i sposobnosti ojaati. On nije traio obrazovanje u rabinskim kolama, jer je Bog bio Njegov odgajatelj. Kako je odrastao, nastavio je napredovati u mudrosti. Isus je sm marljivo prouavao Svete spise jer je znao da su puni neprocjenjivih pouka. Bio je vjeran u obavljaju svojih dunosti u kui, a u ranim jutarnjim satima, umjesto da ih provede u krevetu, esto je pronalazio mirno mjesto i istraivao Svete spise molei se svom nebeskom Ocu. Sva proroanstva koja su govorila o Njegovom djelu i posredovanju bila su Mu poznata, osobito ona koja su govorila o Njegovom ponienju, pomirenju i posredovanju. Cilj Njegova ivota na Zemlji uvijek je bio pred Njim, i On se radovao pomisli to e u Njegovim rukama svrha Gospodnje milosti uspjeti. Njegove rijei su tjeile, jaale i blagoslivljale one koji su teili za mirom to ga samo On moe dati. (Counsels to Parents and Teachers, str. 259,260)

167

2. lipnja

Uitelj poslan od Boga

Rabbi, znamo da si od Boga doao kao uitelj, jer nitko ne moe initi udesa koja ti ini ako Bog nije s njim. (Ivan 3,2) U Kristu je bilo sadrano sve: Njegova vrsta pribranost i iznimno suosjeanje za druge. inio je dobro sa strpljivou i stalnom pribranou koja se nikad nije mogla izjednaiti s bilo kojim ljudskim biem. Farizeji i saduceji su uvijek bili na Njegovu putu. Sluajui Njegove rijei i gledajui Njegovu smirenost ak i kad su Ga neljubazni ljudi otro napadali, mnogi od njih su povjerovali u Njega. Sav prijezir i gorina s kojom se Krist susretao iz dana u dan nije Mu mogla oduzeti pribranost. Kada su Mu se rugali, On nije uzvraao. Nikad nije prekoraio granice pristojnosti. Tko je bio On? Velianstvo Neba, Kralj slave. Oluje koje su podigli Njegovi protivnici udarale su po Njemu, ali On se nije 216

obazirao. Mogao si je priutiti mir, jer je bio ivo utjelovljenje istine. Oni koji danas nose poruku istine ovom svijetu trebali bi prouavati Kristov ivot i primijeniti Njegove pouke. Nikad nemojte zaboraviti da ste djeca nebeskoga Kralja, sinovi i keri Gospodina nad vojskama. Zadrite mirnou u Gospodinu, ak i u susretu s onima koji su pokrenuti niskim strastima i podravaju lai. Budite sigurni da i kad bi posjedovali najbolje oruje, ne bi mogli unititi istinu, iako se moda koriste neistinitim rijeima da je ocrne. Ako je Bog za nas, tko e biti protiv nas? On je uitelj poslan od Boga da poui ovjeanstvo. Kao Onaj u kome se nalazi sva obnavljajua mo, Krist je govorio o privlaenju ljudi Njemu i davanju vjenog ivota. U Njemu je mo koja lijei svaku tjelesnu i duhovnu bolest. Krist je doao na na svijet s veom svijeu nego to je ljudska, da ostvari djelo koje e u konanici trebati imati vjene posljedice. Gdje Ga nalazite kad obavlja to djelo? U kui Petra, ribara. Odmarajui se kod Jakovljevog zdenca govori Samarijanki o vodi ivota. On pouava na otvorenom, ali ponekad pouava i u hramu; prisustvuje na mjestima gdje se okuplja idovski narod. Meutim, esto je pouavao na obroncima breuljaka ili iz ribarskog amca. Uao je u ivote ovih skromnih ribara. Njegovo suosjeanje bilo je posebno za one koji su bili potrebiti, koji su patili i bili prezreni. Mnogi su bili privueni k Njemu. Isto je tako i danas. Svima koji tee za odmorom i mirom, kao to su istinski teili oni koji su sluali Njegove rijei u Judeji, On kae: Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti. (Matej 11,28) (Signs of the Times, 24. lipnja 1897.)

3. lipnja

168

Uenici nebeskog Uitelja

Nali smo Mesiju, to jest Pomazanika. (Ivan 1,41) Sljedeeg dana, dok su dva uenika stajala u blizini, Ivan je opet vidio Isusa u narodu. Opet je slava Nevidljivoga oba217

sjala prorokovo lice kad je uzviknuo: Evo Jaganjca Bojeg! Rijei su uznemirile srce uenika. Oni ih nisu posve razumjeli. to znai ime koje Mu je dao Ivan Janje Boje? Ni Ivan nije objasnio te rijei. Ostavivi Ivana, otili su potraiti Isusa. Jedan od dvojice bio je Andrija, imunov brat, a drugi evaelist Ivan. To su bili Isusovi prvi uenici. Pokrenuti silom kojoj se nisu mogli oduprijeti, slijedili su Isusa eljni da razgovaraju s Njim, ali ipak puni strahopotovanja i tihi, izgubljeni u osobitom znaenju misli: Je li to Mesija? Isus je znao da uenici idu za Njim. Oni su bili prvi plodovi Njegove slube, a srce boanskog Uitelja obuzela je radost, jer su ove due odgovorile na Njegovu milost. Ipak, okrenuvi se, samo je upitao: to vi traite? Htio im je dopustiti da sami odlue hoe li se vratiti ili izraziti svoju elju. Oni su bili svjesni samo jednog cilja. Samo je Njegova nazonost ispunjavala njihove misli. Oni su uzviknuli: Rabbi, gdje boravi? U kratkom razgovoru kraj puta nisu mogli primiti ono za im su eznuli. eljeli su biti nasamo s Isusom, sjesti kraj Njegovih nogu i sluati Njegove rijei. Doite i vidite, odvrati im. Odoe, dakle, da vide te ostadoe kod njega onaj dan. Da su Ivan i Andrija posjedovali duh nevjerstva koji su imali sveenici i poglavari, ne bi se kao uenici nali kraj Isusovih nogu. Oni bi doli k Njemu kao kritiari, da osude Njegove rijei. Mnogi na taj nain zatvaraju vrata najdragocjenijim prilikama. Ovi prvi uenici nisu tako uinili. Oni su se odazvali pozivu Svetoga Duha kroz propovijedanje Ivana Krstitelja. Sada su prepoznali glas nebeskog Uitelja. Za njih su Isusove rijei bile pune svjeine, istine i ljepote. Boanska svjetlost baena je na uenje Pisma Starog zavjeta. Viestruke teme istine pojavile su se u novoj svjetlosti. Skruenost, vjera i ljubav pripremaju um za primanje mudrosti s Neba. Vjera koja kroz ljubav radi klju je znanja, i tko ljubi, poznaje Boga. (1. Ivanova 4,7) Sutradan Isus odlui poi u Galileju. Meutim, susrete Filipa pa mu ree: Hajde za mnom! Filip je posluao nalog i odmah postao Kristov djelatnik. (Isusov ivot, str. 99,100)

218

4. lipnja

169

Krist nas poziva na povjerenje

Isus mu odgovori: Slijedi me! (Luka 9,58.59) Pad naih prvih roditelja slomio je lanac bezuvjetne poslunosti ljudske volje boanskoj. Poslunost se vie nije smatrala potpuno nunom. Ljudski rod slijedio je svoju vlastitu matu, a Gospodin je rekao da su misli stanovnika starog svijeta uvijek bile samo zle. Gospodin Isus izjavljuje da je drao zapovijedi svojega Oca. Kako? Kao ovjek! Evo, dolazim da inim, Boe, volju tvoju. (Hebrejima 10,7) Unato optubama idova, i dalje je ostao istog, savrenog i svetog karaktera i pozivao ih: Tko e mi od vas dokazati neki grijeh? (Ivan 8,46) Otkupitelj svijeta nije samo doao da bude rtva za grijeh, ve da u svemu bude ovjeku Primjer. Bio je uitelj i pedagog kakvoga svijet nikada ranije nije vidio ni uo. On je govorio kao Onaj koji ima vlast, i sve nas pozvao da u Njega imamo povjerenja. Jedinoroeni Sin beskonanog Boga ostavio nam je, prema svojoj Rijei i svom vlastitom primjeru, jasan uzor koji trebamo slijediti. Svojom Rijeju On nas je pouio da potujemo Boga, a svojim osobnim primjerom nam je pokazao kako Mu se moemo pokoravati. To je vrlo vaan posao koji svaki ovjek treba uiniti pokoravati se svjesno Bogu i uputama i primjerom pouavati druge to moraju uiniti kako bi bili posluna Boja djeca. Isus je pomogao cijelom svijetu da upozna Njegovo boansko poslanje i rad. On je doao predstaviti svijetu karakter svojega Oca, i dok prouavamo ivot, rijei i djela Isusa Krista, mi se odgajamo i uimo pokoravati Bogu. Slijedei primjer koji nam je On dao, postajemo iva poslanica koju itaju svi ljudi. Mi smo ivi ljudski predstavnici koji otkrivaju karakter Isusa Krista ovom svijetu. Ne samo to nam je Krist dao izriita pravila koja nam pokazuju kako moemo postati posluna djeca, ve nam je i svojim vlastitim ivotom i karakterom pokazao kako trebamo initi ono to je ispravno i prihvatljivo Bogu, tako da nemamo izgovora zato ne radimo ono to je Njemu ugodno. 219

Uvijek trebamo biti zahvalni Isusu to nam je pokazao da ovjek moe drati Boje zapovijedi i proturijeiti sotonskoj lai da ih ovjek ne moe drati. Veliki Uitelj je doao na na svijet da stane na elo ovjeanstva, da bi na taj nain uzdigao i posvetio ovjeanstvo svojom svetom poslunou svim Bojim zahtjevima, pokazujui kako je mogue potovati sve Boje zapovijedi. On je svojim ivotom pokazao kako je poslunost mogua. Kao to je Otac poslao svojega Sina, tako je On u svijet poslao nas da svojim primjerom pokaemo ivot Isusa Krista. Isus kae: Slijedi me. (Manuscript 1, 1892.)

170

5. lipnja

Krist pouava nebeskim stvarima

Ui me, Jahve, svojemu putu da hodim vjeran tebi, usmjeri srce moje da se boji imena tvojega! (Psalam 86,11) Ono to su Otac i Sin u svom savjetovanju na Nebu smatrali da je bitno za ovjekovo spasenje, jasno je prikazano u Svetom pismu. Velianstvena istina o spasenju izraena je tako jasno da svako ljudsko bie koje eli spoznati tu istinu ne moe a da je ne razumije. Boanske objave dane su za odgajanje ljudskih bia u pravednosti, tako da ona mogu proslaviti Boga i pomoi svojim blinjima. Ove istine nalaze se u Bojoj rijei mjerilu pomou kojega prosuujemo izmeu dobra i zla. Poslunost Bojoj rijei najbolja je zatita za mlade u borbi protiv kunji kojima su izloeni tijekom stjecanja obrazovanja. Iz Boje rijei oni ue kako potovati Boga, kako biti odani ovjeanstvu, kako s radou obavljati svoje dunosti i odupirati se svakodnevnim kunjama, nosei hrabro svoje breme. Krist, veliki Uitelj, nastojao je odvojiti umove ljudi od zemaljskih stvari i uio ih je da razmiljaju o nebeskima. Da su uitelji Njegovog vremena bili voljni da ih On pouava, i udruili se s Njim u sijanju sjemena istine, svijet bi danas bio potpuno drukiji od onoga kakav jest. Da su poznavatelji Sve220

tih spisa i farizeji udruili svoje snage sa Spasiteljem, poznavanje Krista obnovilo bi pravu sliku o Bogu u njihovoj dui. Meutim, izraelski voe odvratili su se od izvora istinskog znanja. Prouavali su Svete spise samo kako bi odrali svoju tradiciju i provodili svoje ljudske obiaje. Svojim tumaenjem izraavali su osjeaje koje Bog nikada nije dao. Njihova tajnovita tvorevina zamraila je ono to je On uinio tako jasnim. Oni su raspravljali o ljudskim obiajima i zapravo odbacili najvanije istine. Boja rije liena je svoje snage i zli duh upravljao je njihovom voljom. Kristove rijei nisu sadravale nita nebitno. Propovijed na Gori je jedan od prekrasnih primjera; tako jednostavna da je i dijete moe razumjeti. Gora blaenstava znamen je duhovne visine na kojoj je Krist oduvijek stajao. Svaka rije koju je izgovorio potjecala je od Boga, i On ih je izgovarao s autoritetom Neba. Rijei koje sam vam ja rekao jesu duh i ivot. (Ivan 6,63) Njegov nauk oplemenjen je spasonosnom istinom s kojom se najvea ljudska stremljenja i najdublja istraivanja ne mogu usporediti. On je bio iv, naspram ljudske rase iznad koje je visjela strana propast, i On je doao spasiti due svojom vlastitom pravednou, donosei svijetu konanu nadu i potpuno osloboenje. (Counsels to Parents and Teachers, str. 438,439)

6. lipnja

171

Svakodnevno govorite o Kristovom nauku

Ako ustrajete u mojoj nauci, uistinu ste moji uenici. (Ivan 8,31) Boja volja jest da svaki onaj koji kae da je kranin, treba odraavati karakter slian boanskom. Prouavajui Kristov karakter otkriven u Bibliji i oponaajui Njegove vrline, vjernik e biti promijenjen u isto oblije dobrote i milosra. Kristovo djelo samoodricanja i rtve primijenjeno u svakodnevnom ivotu razvit e vjeru koja kroz ljubav radi i proiava duu. Ima mnogo onih koji ele izbjei noenje kria, ali Go221

spodin govori svima: Ako, dakle, tko hoe ii za mnom, neka se odree samog sebe, neka uzme svoj kri i neka me slijedi! (Matej 16,24) Ako smo utvreni u spasonosnoj biblijskoj istini, moemo ostvariti veliki posao. To znai predanje Bogu da bi se zaustavio val moralne pokvarenosti na Zemlji. Krist je dao svoj ivot kako bi omoguio ovjeku da bude obnovljen na Boju sliku. Snaga Njegove milosti privlai ljude u poslunost istini. Oni koji e iskusiti posveenje istinom u svojoj dui, trebali bi ukazati na tu istinu onima koji je ne poznaju. Nijedan drugi posao ne uzdie i ne oplemenjuje kao ovaj. Nijedan ovjek nee biti osposobljen za ovaj posao ako svakodnevno ne ui govoriti rijei Uitelja poslanog od Boga. Sada je vrijeme za sijanje sjemena Evanelja. Sjeme koje sijemo treba biti takvo da donese odabrani rod. Mi nemamo vremena za gubljenje. Rad naih kola treba sve vie i vie nalikovati Kristovu radu. Samo snaga Boje milosti koja djeluje na ljudsko srce i um uinit e i zadrati ozraje u naim kolama i crkvama istim. U porukama koje smo primali s vremena na vrijeme imamo istine koje e ostvariti prekrasno djelo promjene u naem karakteru, ako im to dopustimo. One e nas pripremiti za ulazak u Boji grad. Naa je prednost da moemo stalno napredovati u svom rastu u kranskom ivotu. Mi se iz svojega grenog ivota trebamo obratiti vjeri Evanelja. Kristovi sljedbenici ne moraju pokuavati svijetliti. Ako stalno budu gledali na Kristov ivot, njihov um i srce bit e promijenjeni u tu istu sliku. Tada e oni zasjati bez ikakvog vanjskog pokuaja. Gospodin ne trai da istiemo svoju dobrotu. U daru svojega Sina On nam je omoguio da na unutarnji ivot bude proet naelima Neba. Usvajanje ove odredbe dovest e do pravog prikazivanja Krista svijetu. Kad Boji narod iskusi novoroenje, njihovo potenje, iskrenost, vjernost i vrsta naela svakako e biti vidljivi. (Counsels to Parents and Teachers, str. 249251)

222

7. lipnja

172

Isusov nauk jednostavan ali autoritativan

Jer ih je uio kao onaj koji ima vlast, a ne kao njihovi knjievnici. (Matej 7,29) U razmacima izmeu svojih putovanja, Krist se stalno vraao u Kafarnaum, koji je stoga poznat kao njegov grad. Sam je Kafarnaum bio ... velika prometna arterija. Ljudi iz mnogih zemalja prolazili su kroz grad ili se zadravali u njemu da se odmore od svojih putovanja. Ovdje se Isus mogao sresti s predstavnicima svih naroda i svim drutvenim slojevima, s bogatima i velikanima, kao i sa siromanima i skromnima, a Njegove su se poruke mogle odnijeti u druge zemlje i mnogobrojne domove. Da je istraivanje proroanstava na taj nain bilo potaknuto, panja bi bila usmjerena na Spasitelja i Njegova misija otkrivena svijetu. Premda je Veliko vijee djelovalo protiv Isusa, narod je eljno oekivao razvitak Njegove misije. Cijelo se Nebo pokrenulo. Aneli su pripremali put za Njegovu slubu, djelujui na ljudska srca i privlaei ih Spasitelju. Svjedok Kristove sile u Kafarnaumu bio je sin cezareva ovjeka kojega je Krist izlijeio. Dvorski slubenik i njegov dom radosno su svjedoili o svojoj vjeri. Kad se saznalo da je Uitelj osobno meu njima, sav je grad uzavrio. Mnotvo se okupilo oko Njega. U subotu je narod prepunio sinagogu, tako da se mnotvo moralo vratiti u nemogunosti da ue. Svi koji su sluali Spasitelja oduevili su se njegovom naukom, jer mu rije bijae puna moi. (Luka 4,32) Isus nije imao nieg zajednikog s raznolikim temama o kojima se raspravljalo meu Hebrejima. Njegov je cilj bio iznositi istinu. Njegove su rijei bacale silnu svjetlost na uenja patrijarha i proroka, a sveti spisi izgledali su ljudima kao novo otkrivenje. Nikada ranije Njegovi sluatelji nisu sagledavali takvu dubinu znaenja Boje rijei. Isus je sretao ljude na njihovom tlu kao Onaj koji poznaje njihove nevolje. On je uinio istinu lijepom time to ju je iznosio na najneposredniji i najjednostavniji nain. Njegov jezik bio je ist, dostojanstven i jasan kao rijeka koja tee. 223

Njegov glas bio je kao glazba onima koji su sluali monotone glasove rabina. Meutim, iako je Njegovo uenje bilo jednostavno, govorio je kao Onaj koji ima vlast. Ovo obiljeje postavilo je Njegovo uenje nasuprot uenjima svih ostalih. Rabini su govorili sa sumnjom i neodlunou, kao da se Sveto pismo moe tumaiti tako da znai jedno ili sasvim suprotno od toga. Sluatelji su svakodnevno bili sve vie zbunjeni. Meutim, Isus je izlagao uenje Pisma u skladu s njegovim nepogreivim autoritetom. O bilo emu da je govorio On je govorio sa silom, tako da se Njegovim rijeima nije moglo suprotstavljati. U svakoj temi otkrivao je Boga. (Isusov ivot, str. 192,193)

173

8. lipnja

Pouavao je vane duhovne pouke

to god inite, inite od sveg srca kao Gospodinu, a ne ljudima. (Koloanima 3,23) Od najranijih dana Kristov ivot bio je ispunjen radom. On nije ivio da bi ugaao sebi. Bio je Sin beskrajnog Boga, ali je radio u tesarskoj radionici svojeg pooima Josipa. I tesarska struka je mnogo govorila o Njemu. Doao je na ovaj svijet da izgrauje karaktere, i svako Njegovo djelo bilo je savreno. U sve svoje svjetovne poslove unosio je isto savrenstvo koje je unosio u karaktere koje je preobraavao svojom boanskom snagom. U tome nam je uzor. Roditelji moraju nauiti svoju djecu da cijene vrijeme i pravilno ga upotrebljavaju. Nauite ih da je vrijedno truda sve ono ime mogu proslaviti Boga i donijeti blagoslov ovjeanstvu. ak i u svojim najranijim godinama ona mogu sluiti Bogu kao misionari. Bez obzira na vrstu posla kojim se bavimo, Boja rije nas ui da u poslu budemo neumorni, gorljivi Duhom i da sluimo Gospodinu. I to god nakani uiniti, uini dok moe, znajui da ete od Gospodina primiti nagradu batinu! Gospodinu Kristu sluite. (Rimljanima 12,11; Propovjednik 9,10; Koloanima 3,24) (Isusove usporedbe, str. 233,234) 224

Pouke dane djeci o obavljanja uobiajenih dunosti u domu mogu biti predstavljene na takav nain da kroz njih Gospodin moe trajno djelovati na njihova srca. Kroz uobiajene ivotne dunosti pouite ih poukama iz Boje rijei. Pokaite svojoj djeci da svaki posao koji obavljaju moraju nauiti obaviti savreno. Unosei tonost i vjetinu u svoje svakodnevne dunosti, ona e nauiti duhovnu pouku koja e ostati u njima kroz cijeli ivot. Bog zahtijeva da u naem planiranju i naporima koristimo zdravo rasuivanje i vjetine. U davanju uputa o izgradnji zemaljskog Svetita, veliki Uitelj je utvrdio naela za duhovnu pomo Izraelu kroz cijelo njihovo budue iskustvo. Mudrost i savrenstvo uneseno u taj rad tipini su za rad koji e biti obavljen u njihovu ivotu da bi se njihova srca pripremila za boravite Bojeg Duha. Roditelji, pitate li se koja je vaa zadaa? Vaa zadaa je prihvaanje odgovornosti u domu. Uinite najbolje to moete, traei svakoga dana i svakoga sata da budete primjer vrijedan oponaanja. Neka vae pouke budu takve da unesu radost i sreu u njihov ivot i potaknu u njima elju da slue Kristu. Uite ih da koriste svoje Bogom dane ovlasti Njemu u slubi. Tako e biti sljedbenici primjera Djeteta Isusa. (Signs of the Times, 14. studenog 1911.)

9. lipnja

174

Isus je svojim primjerom uio marljivosti

I to god nakani uiniti, uini dok moe. (Propovjednik 9,10) U priprostoj odjei obinog radnika prolazio je ulicama malog mjesta idui i vraajui se sa svog skromnog posla. On nije upotrijebio svoju boansku mo da smanji teret ili olaka svoj mukotrpan rad. Isusov um i tijelo bili su razvijeni jer je radio u djetinjstvu i mladosti. Svoje tjelesne snage nije koristio lakomisleno, ve tako da ih sauva u zdravlju, da bi u svemu mogao obaviti to bolji posao. ak ni u rukovanju alatom nije elio biti nesavren. Bio je savren kao radnik, kao to je bio savren u ka225

rakteru. Svojim nas je osobnim primjerom uio dunosti da budemo marljivi, da na rad mora biti obavljen pravilno i temeljito i da je takav rad dostojan potovanja. Vjeba koja ui ruke da budu korisne, i odgaja mlade da nose svoj dio ivotnog tereta, daje tjelesnu snagu i razvija svaku sposobnost. Svi trebaju raditi neto to e biti blagotvorno za njih i od pomoi drugima. Bog je odredio rad kao blagoslov i jedino marljivi radnik nalazi ast i radost ivota. Nad djecom i mladei koja radosno preuzima svoj dio obveza u domu, dijelei teret s ocem i majkom, poiva Boje odobravanje s vrstim obeanjem punim ljubavi. Takva djeca izai e iz doma da postanu korisni lanovi drutva. Tijekom cijelog ivota na Zemlji Isus je bio ozbiljan i ustrajan radnik. On je oekivao mnogo, stoga je poduzimao mnogo. Isus nije izbjegavao brige i odgovornost. Pozitivnost i energija, temeljitost i vrstoa karaktera koju je pokazao Krist trebaju se razviti i u nama uz pomo iste discipline kojoj je i On bio podvrgnut. Milost koju je primio primit emo i mi. Isus je u svoj rad unosio radost i takt. Potrebni su veliko strpljenje i duhovnost da bi se biblijska religija unijela u ivot doma, u radionicu, da bi se podnijela napetost svjetovnih poslova, a oko usmjerilo na Boju slavu. U ovome je Krist na pomonik. On nikada nije bio toliko obuzet svjetovnom brigom da nije imao vremena za nebeske vrijednosti ili za razmiljanje o njima. Radost svog srca esto je izraavao pjevanjem psalama i duhovnih pjesama. Stanovnici Nazareta esto su sluali Njegov glas kako se uzdie u hvali i zahvaljivanju Bogu. On je pjesmom odravao zajednicu s Nebom i kad su se Njegovi drugovi alili na umor od rada, bili su obradovani ugodnom melodijom s Njegovih usana. Njegov hvalospjev kao da je odgonio zle anele i kao tamjan ispunjavao je prostor mirisom. Misli Njegovih sluatelja usmjeravale su se s mjesta njihovog zemaljskog izgnanstva na nebeski dom. (Isusov ivot, str. 4547)

226

10. lipnja

175

Krist nam daje svoju snagu

imune, imune, pazi, sotona je dobio doputenje da vas moe reetati kao penicu, ali ja sam molio za te da tvoja vjera ne malake. (Luka 22,31.32) Kao Knez ivota Isus se kod Boga uspjeno zalagao za svoj narod. Taj Spasitelj, koji se tada molio za one koji nisu osjeali potrebu za molitvom i plakao za onima koji nisu osjeali potrebu za suzama, i sada pred prijestoljem prima i Ocu prenosi molitve onih za koje se molio dok je bio na Zemlji. I mi se trebamo ugledati na Kristov primjer. U radu na spaavanju dua molitva nam je uvijek najvanija. Samo Bog moe uiniti da sjeme koje sijemo nikne i donese rod. Mi esto u svom radu doivljavamo neuspjeh zato to ne shvaamo da je Krist s nama svojim Duhom isto tako kao i kad je u danima svojega ponienja vidljivo hodao Zemljom. Protjecanje vremena nije nita izmijenilo u Njegovom obeanju koje je na rastanku dao apostolima prigodom svog uznesenja na nebo: Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta. (Matej 28,20) On je odredio da se, autoritetom primljenim od prvih uitelja kranske vjere, propovijedanje Krista i to raspetoga neprekidno i u naslijeenom redu nastavlja. Veliki Uitelj je za tu slubu ovlastio svoje sluge koji ovo blago nosimo u zemljanim posudama (2. Korinanima 4,7), i On rukovodi radom svojih djelatnika ako oni od Njega trae i oekuju upute i vodstvo. S usrdnou i vjerom koja se ne da odbiti, oni se mole Bogu za snagu potrebnu u dunostima i kunjama koje im predstoje te da njihova usta oisti ivim ugljevljem s oltara kako bi mogli besprijekorno prenositi Njegove rijei. Gospod Jahve dade mi jezik vjet da znam rijeju krijepiti umorne. Svako jutro on mi uho budi da ga sluam kao uenici. (Izaija 50,4) Krist je rekao Petru: imune, imune, pazi, sotona je dobio doputenje da vas moe reetati kao penicu, ali ja sam molio za te da tvoja vjera ne malake. (Luka 22,31.32) Tko moe procijeniti rezultate Kristovih molitava u svojstvu Otku227

pitelja svijeta? Kad Krist, vidjevi trud svoje due, konano bude zadovoljan, tek tad e se vidjeti i u potpunosti shvatiti znaaj i vrijednost Njegovih usrdnih molitava upuivanih u vrijeme kad je Njegovo Boanstvo bilo zaodjeveno ljudskom naravi. Isus se molio ne samo za Petra, nego i za sve svoje uenike: Oe, htio bih da oni koje si mi dao budu gdje sam ja, zajedno sa mnom. (Ivan 17,24) Prodirui svojim pogledom kroz tamnu zavjesu budunosti, On je itao ivotnu povijest svakog Adamovovog sina i keri. On je osjeao terete i boli svake stradale i kunjom napadnute due, i zato je svojom usrdnom molitvom obuhvatio osim uenika koji su tada ivjeli i sve svoje sljedbenike do svretka vremena odreenog ovom svijetu. Tom Kristovom molitvom obuhvaeni smo ak i mi. Kad svaka ljudska pomo i podrka izostane, dolazi Isus da nam pomogne i svojom nazonou razgoni oblake mraka i sumornosti. (Svjedoanstva za crkvu, sv. 4, str. 528530)

176

11. lipnja

Uenje od boanskog Uitelja

I zasjest e kao onaj to topi srebro i proiava. Oistit e sinove Levijeve i proistit e ih kao zlato i srebro, da prinose Jahvi rtvu u pravednosti. (Malahija 3,3) Ovo je proces oplemenjivanja, proces proiavanja to ga obavlja Gospodin nad vojskama. Ovaj rad je vrlo naporan za duu, ali jedino se ovim procesom moe odstraniti smee i ukloniti neistoa. Kunje su nam potrebne da nas dovedu blie naem nebeskom Ocu i poslunosti Njegovoj volji, kako bismo sebe dali Gospodinu kao prinos u pravednosti. Bog je svakom od nas dao sposobnosti i darove za usavravanje. Potrebno nam je novo i ivo iskustvo u svetom ivljenju kako bismo vrili Boju volju. Sva dosadanja iskustva nisu dostatna za sadanje vrijeme da nas ojaaju za prevladavanje potekoa na naem putu. Potrebna nam je nova milost i svakodnevna svjea snaga da bismo bili pobjednici. 228

U svakom pogledu se rijetko u istoj prilici nalazimo dvaput. Svatko ima svoje iskustvo, svojstveno vlastitom karakteru i okolnostima u obavljanju odreenog posla. Bog ima posao i cilj u ivotu svakoga od nas. Svaki postupak, bez obzira kako mali bio, ima mjesto u naem ivotnom iskustvu. Moramo imati trajno svjetlo i iskustvo koje dolazi od Boga. Svima nam je to potrebno, a Bog nam je voljan dati i vie nego to je potrebno ako to elimo prihvatiti. On za nae molitve nije zatvorio ustave nebeske, ali ima onih koji se osjeaju zadovoljnima i idu dalje bez boanske pomoi koja im je toliko potrebna. Kao to sada moramo uiti od boanskog Uitelja, tako trebamo initi i nadalje u svakom razdoblju naega ivota. I to budemo stjecali vie iskustva, bit emo sve blie istoj svjetlosti Neba i sve vie emo opaati u emu se trebamo mijenjati. Ako budemo traili savjet od Boga i budemo posluni i vjerni, svatko od nas moe uiniti neto dobro to e biti na blagoslov drugima. Staza pravednosti je napredovanje iz snage u snagu, iz milosti u milost, iz slave u slavu. Boansko prosvjetljenje e se poveavati sve vie i vie, u skladu s naim daljnjim djelovanjem, osposobljavajui nas za suoavanje s odgovornostima i krizama koje dolaze. Prava pobonost proima i komunikativna je. Psalmist kae: Tvoju pravdu neu kriti u srcu, kazivat u vjernost tvoju i tvoj spas. Tajit neu dobrote tvoje, ni tvoje vjernosti velikoj skuptini. (Psalam 40,11) Gdje god je Boja ljubav, uvijek postoji i elja da se ona iskae. Teko je nama samima podvrgnuti svoje ja raspeu. Mi emo biti potpuno obraeni i promijenjeni i uistinu biti Boja djeca uivajui ne samo u spoznaji Njegove volje, ve istim putem voditi i druge svojim primjerom ponizne poslunosti i posveenja. (Review and Herald, 22. lipnja 1886.)

229

177

12. lipnja

Kristovo uenje obuhvaa cijeli svijet

Kad Isus dovri svoj govor, veliko je mnotvo naroda bilo zaneseno njegovom naukom. (Matej 7,28) Krist se nije bavio apstraktnim teorijama, ve onim to je bitno za razvitak karaktera; onim to e poveati ovjekovu sposobnost da upozna Boga i pojaati njegovu mo da ini dobro. Govorio je o onim istinama koje se odnose na upravljanje ivotom i koje sjedinjuju ovjeka s vjenou. Umjesto da upuuje ljude na prouavanje ljudske teorije o Bogu, Njegovoj Rijei i Njegovim djelima, On ih je uio da Ga gledaju onakvoga kakav se pokazuje u svojim djelima, u svojoj Rijei i kakvog nam otkrivaju Njegove namjere. Dovodio je njihov um u doticaj s umom Beskonanoga. Narod je bio zanesen njegovom naukom (Matej 7,28), jer mu rije bijae puna moi (Luka 4,32). Nikada ranije nije govorio netko tko bi imao takvu silu da potakne misli, zapali enju i pokrene svaku sposobnost tijela, uma i due. Kristovo uenje, kao i Njegovo suosjeanje, obuhvatilo je svijet. Nikada ne moe u ivotu nastati okolnost ili kriza u ljudskom iskustvu za koje nas nije unaprijed pripremio u svojem uenju i za koje Njegova naela nemaju pouke. Rijei Kneza uitelja bit e vodi Njegovim suradnicima sve do kraja vremena. Njegovom duhovnom pogledu nije izmicao nijedan ljudski napor i dostignue, nijedna kunja i sukob, nijedna potekoa i opasnost. Njemu su bila poznata sva srca, svi domovi, sva zadovoljstva, radosti i tenje. On nije govorio samo kao predstavnik cijelog ovjeanstva, ve se i obraao cijelom ovjeanstvu. Njegova je vijest bila upuena svima malom djetetu u radosti ivotnog jutra, eljnom i nemirnom srcu mladih, ljudima u punoj snazi koji nose teret odgovornosti i brige, ostarjelima u njihovoj slabosti i iznemoglosti svakom pripadniku ovjeanstva u svakoj zemlji i u svako doba. Svojim uenjem obuhvaao je ono to je prolazno i ono to je vjeno, ono to se vidi u odnosu na ono to se ne vidi, obine dogaaje iz svakodnevnog ivota i vana pitanja koja se tiu budueg ivota. 230

On je postavio probleme ovog ivota na njihovo pravo mjesto podredivi ih onima od vjenog interesa, ali nije zanemario njihovu vanost; nauavao je da su Nebo i Zemlja povezani i da poznavanje boanske istine priprema ovjeka da bolje ispunjava dunosti svakodnevnog ivota. Za Njega nita nije bilo bez svrhe. Djeje igre, naporan ljudski rad, ivotna zadovoljstva, brige i boli, sve su to bila sredstva za postizanje jednog jedinog cilja otkriti Boga da bi se uzdiglo ovjeanstvo. (Odgoj, str. 72,73)

13. lipnja

178

Poznavati Boga znai biti Mu posluan

Ma to me zamolili u moje ime, ja u to uiniti. Ako me ljubite, vrit ete moje zapovijedi. (Ivan 14,14.15) Krist je nalogom u moje ime pokazao svojim uenicima kako moliti. U Kristovo ime Njegovi sljedbenici trebaju stajati pred Bogom. U Gospodnjim oima oni imaju vrijednost kroz vrijednost rtve koja je uinjena za njih. Oni su dragocjeni zbog Kristove pravde koja im je uraunata. Zbog Krista Gospodin prata onima koji Ga se boje. On u njima ne gleda zlou grenika. U njima prepoznaje slinost sa svojim Sinom u kojega vjeruju. Gospodin je razoaran kad se sama Njegova djeca malo cijene. On eli da Njegovo izabrano nasljedstvo cijeni sebe prema cijeni kojom ih je On procijenio. Bog ih je elio, inae ne bi poslao svojega Sina da ih iskupi u tako skupom pothvatu. On ima odreenu zadau za njih i vrlo je zadovoljan kad od Njega trae najvie prednosti u elji da proslave Njegovo ime. Oni mogu oekivati puno ako imaju vjeru u Njegova obeanja. Meutim, moliti se u Kristovo ime znai mnogo. To znai da moramo usvojiti Njegov karakter, pokazati Njegov duh i initi Njegova djela. Spasiteljevo obeanje je dano uvjetno. Ako me ljubite, kae On, vrit ete moje zapovijedi. On spaava ljude ne u grijehu, nego od grijeha, a oni koji Ga vole pokazat e poslunou svoju ljubav. 231

Svaka prava poslunost dolazi iz srca. To znai cijelim srcem raditi s Kristom. Ako elimo, On e se tako izjednaiti s naim mislima i ciljevima, tako dovesti naa srca i umove u sklad sa svojom voljom, da emo sluajui Njega zapravo postupati po svojim prirodnim poticajima. Volja, oiena i posveena, nai e svoje najuzvienije zadovoljstvo u slubi Njemu. Kad upoznamo Boga, onako kako Ga imamo prednost upoznati, ivjet emo ivotom stalne poslunosti. Potovanjem Kristova karaktera i zajednicom s Bogom, grijeh e nam postati mrzak. Kao to je Krist ivio po zakonu u svojoj ljudskoj naravi, tako to moemo i mi uiniti ako se uhvatimo za Silnoga i potraimo snagu. Ne smijemo prenijeti odgovornost na druge i ekati od njih da nam kau to bismo trebali initi. Ne smijemo ovisiti o ljudskim savjetima. Gospodin e nas pouiti naim dunostima isto tako spremno kao to bi pouio nekog drugog. Ako Mu doemo u vjeri, On e nam osobno povjeriti svoje tajne. Nae e srce esto gorjeti u nama kad se bude pribliio da razgovara s nama kao to je to inio s Henokom. Oni koji odlue ne initi nita to bi na bilo koji nain vrijealo Boga znat e, kad Mu iznesu svoj sluaj, kojim putem trebaju ii. Oni ne samo to e primiti mudrost, ve i silu. Sila za poslunost i za slubu bit e im podarena onako kako je Krist obeao. (Isusov ivot, str. 553,554)

179

14. lipnja

Sveti Duh nam je dan da nas poui

A kada doe on, Duh Istine, uvest e vas u svu istinu. (Ivan 16,13) Prije no to je sebe prinio kao rtvu, Krist je elio svojim sljedbenicima podariti najvaniji i najpotpuniji dar, dar koji e im pribliiti neiscrpne izvore milosti. Ja u moliti Oca, rekao je On, i dat e vam drugog Branitelja koji e ostati s vama zauvijek. Duha istine, kojega svijet ne moe primiti, jer niti ga vidi niti ga poznaje. Vi ga poznajete, jer boravi s vama i jer e biti u vama. Neu vas ostaviti siroad. Vratit u se k vama. (Ivan 14,16-18) 232

Prije ovoga Duh je bio na svijetu; od samog poetka djela otkupljenja djelovao je na ljudska srca. Ali, dok je Krist bio na Zemlji, uenici nisu eljeli nikakvog drugog pomonika. Tek kad budu bez Njega, osjetit e potrebu za Duhom i tada e On doi. Sveti Duh je Kristov predstavnik, ali ne u ljudskom obliju, pa je i od tog oblija neovisan. Budui da je nosio ljudsku narav, Krist nije mogao biti osobno na svakom mjestu. Stoga je za njih bilo bolje da ode k Ocu i poalje Duha da bude Njegov nasljednik na Zemlji. Tada nitko nee imati nikakvu prednost koju mu donosi prebivalite ili osobni dodir s Kristom. Posredovanjem Duha svi e moi pristupiti Spasitelju. U ovom smislu On e im biti blii nego da se nije uznio na Nebo. U sva vremena i na svakom mjestu, u svim tugama i svim nevoljama, kad su izgledi mrani a budunost neizvjesna, kad se osjeamo bespomoni i osamljeni, Utjeitelj e biti poslan kao odgovor na molitvu vjere. Okolnosti nas mogu odvojiti od svakog zemaljskog prijatelja, ali nikakva prilika, nikakva udaljenost ne moe nas odvojiti od nebeskog Utjeitelja. Gdje god se nalazili, kuda god ili, On nam je uvijek s desne strane da nas podupre, podigne, pomogne i obodri. Utjeitelj je nazvan Duhom istine. Njegova zadaa je odrediti i odrati istinu. On se najprije nastanjuje u srcu kao Duh istine i tako postaje Utjeiteljem. Utjeha i mir nalaze se u istini, jer se pravi mir i utjeha ne mogu nai u zabludi. Lanim teorijama i predajama Sotona porobljava um. Usmjeravajui ljude lanim mjerilima, on kvari karakter. Sveti Duh govori umu preko Svetoga pisma i urezuje istinu u srce. Tako On otkriva zabludu i izgoni je iz due. Duhom istine koji djeluje preko Boje rijei, Krist zadobiva svoj izabrani narod. (Isusov ivot, str. 555557)

233

180

15. lipnja

Kristova metoda pouavanja

Kako su ljupke po gorama noge glasonoe radosti koji oglaava mir, nosi sreu govorei Sionu: Bog tvoj kraljuje! (Izaija 52,7) U svim propovijedima i na svim prouavanjima Biblije neka ljudi uvide da se sva pitanja vjere i uenja koja mi zastupamo zasnivaju na jasnom: Tako govori Gospodin. Takva je bila metoda Kristovog pouavanja. Kad je On govorio ljudima, oni su Mu postavljali pitanja o znaenju Njegovih rijei. Onima koji su ponizno traili svjetlost, On je uvijek rado objanjavao svoje rijei. Ali, Krist nije poticao kritiziranje ili cjepidlaenje, to ni mi ne trebamo initi. Ako ljudi pokuavaju izazvati raspravu oko spornih pitanja nauka, kaite im kako sastanak nije namijenjen tom cilju. Kad odgovarate na neko pitanje, neka sluatelji uvide i priznaju da ste odgovorili. Nemojte prijei preko nekog pitanja i traiti da ponovno bude postavljeno. Idite naprijed korak po korak i budite svjesni toga koliko ste napredovali. (Svjedoanstva za crkvu, sv. 6, str. 69) Moramo propovijedati istinu i u javnosti i na osobnoj razini, izlaui svaki dokaz i ukazujui na sva pitanja od vjenog znaaja, kako bismo doveli ljude Spasitelju podignutom na strani kri. Bog eli da svaki ovjek dobije vjeni ivot. Zapazite kako je kroz cijelu Boju rije izraen duh hitnosti i usrdnog pozivanja mukaraca i ena da dou Kristu i odreknu se prohtjeva i strasti koji kvare duu. Moramo ih svim svojim snagama pozivati da se ugledaju na Isusa i prihvate Njegov nain ivota samoodricanja i portvovnosti. Moramo im pokazati da se njih oekuje da obraduju Kristovo srce time to e koristiti svaki Njegov dar u slavu Njegovog imena. Posvetite mnogo vremena molitvi i prouavanju Boje rijei. Neka svi budu svjesni injenice o vjeri svoje due, i kako e vjerujui primiti Svetog Duha zbog istinske gladi i ei pravednosti. Pouavajte ih kako da se predaju Bogu, kako da vjeruju i trae Njegova obeanja. Neka duboka Boja ljubav bude izraena rijeima ohrabrenja i posredovanja. Trebamo se mnogo vie boriti s Bogom u molitvi za spasenje dua. Radimo nesebino, odluno i ne poputajui. Na234

tjerajte due na gozbu Janjetove svadbe. Treba se vie moliti, vjerovati, primati i vie suraivati s Bogom. Ljudi se moraju osvjedoiti u opasnost grijeha. Oi prijestupnika moraju se prosvijetliti. Neka svi oni koji su prihvatili Krista govore o Njegovoj ljubavi. Neka svatko tko je osjetio preobraavajuu Kristovu mo u svojoj dui uini sve to moe u ime Gospodnje. (Svjedoanstva za crkvu, sv. 6, str. 65,66)

16. lipnja

181

Ponizan istraiva moe nauiti

Pokai mi, Jahve, svoje putove, naui me svojim stazama! (Psalam 25,4) Otkrivenje nije stvaranje ili pronalaenje neega novog, ve je to pokazivanje neega to je ve objavljeno, a bilo je nepoznato ljudskim biima. Velike i vjene istine sadrane u Evanelju otkrivaju se kroz marljivo istraivanje i ponizno predanje Bogu. Imamo boanskog Uitelja koji vodi um poniznog istraivaa za istinom, i pod vodstvom Svetoga Duha otkriva istine Boje rijei. Nema vee sigurnosti i djelotvornijeg poznavanja istine, nego biti tako voen u svu istinu. Djelovanjem Svetog Duha mi razumijemo Boju rije. Upozoreni smo da trebamo teiti za istinom kao za skrivenim blagom. Gospodin daje razumijevanje pravom istraivau. Sveti Duh omoguuje ljudskom umu da shvati objavljene injenice, i boanska svjetlost obasjava duu. Tada se oima otvaraju prava blaga, i um se oslanja na slavu boljega svijeta. Dua tada vapi za uzvienou Isusa Krista. (Manuscript 59, 1906.) Isus je bio najvei Uitelj kojega je svijet ikada poznavao. On je predstavljao istinu na jasan i uvjerljiv nain, a ilustracije koje je upotrebljavao bile su razumljive i s vrhunskim porukama. Nikad nije pomijeao jeftine simbole i slike sa svojim boanskim uputama, ili teio potaknuti znatielju viih slojeva koji bi sluali samo zbog zabave. On nije sputao svetu istinu na razinu obinoga. Njegove rijei su bile najie i na najvioj razini. On nije ponizio istinu kako bi je pribliio 235

ovjeku u njegovom grenom stanju, niti je spustio mjere pravednosti da bi odgovarale ovjekovom ponienom stanju; ve se sm ponizio i postao posluan do smrti, ak do smrti na kriu, da bi mogao spasiti ljudski rod koji je ponien grijehom. Njegova namjera nije bila da svojom smru ukine Boji zakon, ve da pokae nepromjenjivost njegovih svetih zahtjeva. Njegova namjera je bila da uzvelia i proslavi Zakon svoj (Izaija 42,21), da bi svatko tko pogleda na golgotski kri i rtvu uzdignutu na njemu vidio nepobitan dokaz savrene istine Zakona. On je izbavio istinu, vjenu istinu, od nedostojnog zajednitva s pogrekama i zapovjedio joj da svijetli u svoj svojoj jaini i nebeskom sjaju. On je uzdignuo istinu visoko da bi poput svjetiljke mogla osvijetliti moralnu tamu ovoga svijeta. Isus je obnovio istinu koja je bila odbaena, vratio joj kraljevski poredak i dao joj pravi znaaj i dostojanstvo. Sm Krist je istina i ivot. (Review and Herald, 6. kolovoza 1895.)

182

17. lipnja

Pouavanje djece
Pustite djeicu k meni; nemojte im prijeiti, jer takvima pripada kraljevstvo Boje! (Marko 10,14) Isus poznaje teret to ga nosi srce svake majke. On, ija se majka borila sa siromatvom i oskudicom, ima suuti za svaku majku u njezinim problemima. On, koji je udovici iz Naina vratio jedinog sina i koji se u svojoj muci na kriu sjetio vlastite majke, i danas je dirnut brigama svih majki. U svakoj patnji i nevolji On e utjeiti i pomoi. U djeci koju su Mu dovodili Isus je vidio mukarce i ene koji e biti nasljednici Njegove milosti i podanici Njegova kraljevstva; od kojih e neki postati i muenici za Njega. Znao je da e Ga ta djeca daleko spremnije sluati i prihvatiti kao svojega Spasitelja nego odrasli ljudi, od kojih su mnogi imali mudrost ovoga svijeta i bili tvrdoga srca. U svojem uenju Isus se sputao na njihovu razinu. On, Velianstvo Neba, odgovarao je na njihova pitanja i iznosio svoje pouke na tako jednosta236

van nain da je uspjeno izlazio ususret njihovom djejem razumijevanju. U njihove umove usaivao je sjeme istine koje e za nekoliko godina izbiti i donijeti plod za vjeni ivot. Kad je Isus rekao svojim uenicima da ne brane djeci da dolaze k Njemu, govorio je svojim sljedbenicima svih vjekova, slubenicima Crkve, propovjednicima, pomonicima i svim kranima. Isus privlai djecu i govori nam: Nemojte im prijeiti! Kao da hoe rei: Oni bi doli kad ih vi ne biste spreavali. Kad Sveti Duh utjee na djeja srca, suraujte s Njim u Njegovu radu. Uite ih da ih Spasitelj poziva i da Mu nita ne moe priiniti veu radost nego kad Mu se predaju u cvijetu i svjeini svojega djetinjstva. Spasitelj se s beskrajnom njenou sagiba prema duama koje je otkupio svojom krvlju. Oni su ono na to Njegova ljubav polae pravo. On ih promatra s neizrecivom enjom. Njegovo srce ne privlae samo lijepo odgojena i tjelesno najprivlanija djeca, ve i oni koji su, bilo naslijeem ili zbog nemara roditelja, stekli nepoeljne karakterne crte. Mnogi roditelji ne shvaaju u kolikoj su mjeri odgovorni za ove karakterne osobine svoje djece. Isus, meutim, sa saaljenjem promatra ovu djecu. U svojem rasuivanju On ide od uzroka k posljedici. Kranski propovjednik moe biti Kristovo orue, dovodei k Spasitelju djecu koja imaju nedostatke u karakteru. Mudrou i taktinim postupanjem on ih moe privinuti k srcu, uliti im hrabrost i nadu i, kroz Kristovu milost, biti svjedokom preobraaja njihova karaktera, tako da se za njih moe rei: Jer takvima pripada kraljevstvo Boje. (Put u bolji ivot, str. 19,20)

237

183

18. lipnja

Vezama ljudskog suosjeanja

Uto doe neka ena Samarijanka da zahvati vode. Isus joj ree: Daj mi da se napijem! (Ivan 4,7) Isus nije prolazio niti pored jednog ljudskog bia kao pored neega to je bezvrijedno; naprotiv, On se trudio da svaka dua dobije zdravlje i spasenje od grijeha. Ma kakvo da je bilo drutvo u kojemu se nalazio, iznosio je pouku koja je odgovarala vremenu i okolnostima. Ako je vidio da se ljudi meusobno zapostavljaju i vrijeaju, samo je postojao osvjedoenijim da njima treba Njegova boansko-ljudska suut. Trudio se da one koji su bili najgrublji i najnepristupaniji ispuni nadom i uvjeri ih da mogu biti slobodni od mana, dobivajui karakter koji e im pomoi da ive kao Boja djeca. Isus se, premda je bio idov, slobodno druio sa Samarijancima, omalovaavajui farizejske obiaje svojega naroda. Svjestan predrasuda Samarijanaca, Isus je prihvaao gostoprimstvo tog prezrenog naroda. Spavao je zajedno s njima pod njihovim krovovima, jeo s njima za njihovim stolovima, uzimao od hrane koju su pripremale i posluivale njihove ruke, uio na njihovim ulicama i u postupanju s njima pokazivao boansku dobrotu i ljubaznost. I dok je On privlaio k sebi njihova srca vezom ljudske suuti, Njegova im je boanska milost donosila spasenje koje su idovi odbacili. Isus nije proputao nijednu priliku da objavi Evanelje o spasenju. Sjetite se Njegovih divnih rijei to ih je uputio onoj eni u Samariji. Dok je sjedio kod Jakovljeva zdenca, ta ena je dola zahvatiti vode. Na njezino iznenaenje, Isus ju je neto zamolio. Daj mi da se napijem, rekao je. On je osjeao potrebu za svjeom hladnom vodom, ali je traio priliku da joj ponudi vodu ivota. Kako ti, rekla je ena, idov, moe iskati od mene, Samarijanke, da se napije? idovi se, naime, ne drue sa Samarijancima. Isus joj je odgovorio: Kad bi ti znala za dar Boji i tko je onaj koji ti veli: Daj mi piti, ti bi u njega iskala i dao bi ti ive vode. (Ivan 4,7-10) Koliko je zanimanja Krist pokazao za ovu enu! Kako su Njegove rijei bile ozbiljne i uvjerljive! Kad ih je ena ula, 238

ostavila je svoje posude, otila u grad i rekla svojim prijateljima: Doite da vidite ovjeka koji mi ree sve to sam uinila! Da on nije Mesija? itamo: Mnogi Samarijanci poee vjerovati u nj. (Ivan 4,20.30) Tko moe sagledati utjecaj to su ga ostavile ove rijei na spasenje dua u godinama koje su od tada prole? Gdje god su srca spremna za prihvaanje istine, Krist ih je spreman uputiti na nju. On im otkriva Oca i slubu kakva je ugodna Onome koji vidi srce. Kod takvih se On ne posluuje usporedbama. Njima, kao i eni na izvoru, On kae: To sam ja koji govori s tobom. (Put u bolji ivot, str. 11,12)

19. lipnja

184

Izvor koji zadovoljava

Kad bi ti znala za dar Boji i tko je onaj koji ti veli: Daj mi piti, ti bi u njega iskala i dao bi ti ive vode. (Ivan 4,10) to je Isus rekao eni Samarijanki na Jakovljevom izvoru? A tko pije od vode koju u mu ja dati postat e u njemu izvorom one vode to struji u ivot vjeni. Voda o kojoj je Isus govorio je objava Njegove milosti u Njegovoj Rijei. Njegov Duh i Njegovo uenje su izvor koji gasi e svake due. Svaki drugi izvor kojemu bi pribjegli pokazat e se kao nedostatan. Ali Rije istine je kao svjei potok, kao vode s Libana koje u svako doba gase e. U Kristu je punina radosti kojoj nema kraja. elje, zadovoljstva i radosti svijeta nikad nisu zadovoljile ni iscijelile duu. Ali Isus kae: Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima ivot vjeni. (Ivan 6,54) Dragocjena Kristova prisutnost u Njegovoj Rijei uvijek govori dui rijeima koje Ga prikazuju kao Izvor ive vode koja osvjeava ednu duu. Naa je prednost to imamo ivog, stalno i svuda prisutnog Spasitelja. On je izvor duhovne snage usaene u nas, koja e kroz nae rijei i naa djela tei i osvjeavati sve one s kojima dolazimo u dodir, stvarajui u njima elje i tenje za snagom i istoom, za svetou, mirom 239

i onom radou koja nikad ne donosi tugu. To je rezultat stalno prisutnog Spasitelja. Isus kae: Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta. (Matej 28,20) On je jednom hodio zemljom kao ovjek, Njegovo Boanstvo je bilo zaogrnuto ljudskom naravi, bio je ovjek boli i stradanja, izloen sotonskim prijevarama. Bio je iskuan u svemu kao mi i stoga zna kako pritei u pomo onima koji se nau u kunji. Sada se nalazi s desne strane Bogu. On je na Nebu kao na Branitelj i zastupa nas pred nebeskim Ocem. Ta nas misao uvijek treba hrabriti i tjeiti i dati nam novu nadu. On razmilja o onima koji su predmet kunje na ovom svijetu. On misli na svakog od nas pojedinano i zna svaku nau potrebu. Kad ste u kunji, samo recite: On se brine za mene, On me zastupa, On me ljubi. On je umro za mene. Bezuvjetno se predajem Njemu. Mi alostimo srce naeg Spasitelja kad tugujemo sami nad sobom, kao da smo sami sebi spasitelj. Nemojmo initi tako; povjerimo svoju duu uvijek iznova Bogu kao svom vjernom Stvoritelju. On uvijek ivi i moli se za one koji prolaze kroz kunje i probe. Otvorite svoje srce svijetlim zrakama Sunca pravde, i neka nijedan daak sumnje i nijedna rije nevjere ne prijee preko vaih usana, da ne biste posijali sjeme sumnje. Na Nebu se uva itavo bogatstvo blagoslova za nas; dokuimo ih vjerom. Preklinjem vas da budete hrabri u Gospodinu. Boanska snaga stoji nam na raspolaganju; govorite ono to e ohrabriti, ojaati i podii vjeru. Budite ivo svjedoanstvo za Boga u svim okolnostima. (Testimonies to Ministers, str. 390,391)

185

20. lipnja

Pravo visoko obrazovanje

Naui me da vrim volju tvoju, jer ti si Bog moj. Duh tvoj dobri nek me po ravnu putu vodi! (Psalam 143,10) Radujte se uvijek u Gospodinu! Da ponovim: radujte se! Oni koji ovako ine imaju ivot ispunjen radou. Nikakve rune rijei ne prelaze preko njihovih usana ili iz ozraja 240

njihove due, jer oni se ne osjeaju boljima od drugih. Sakrijte se u Isusu Kristu i tada e vas Boja istina stalno pripremati za budunost, za besmrtni ivot. Kad imate povjerenja u Svemonoga, vae iskustvo nije posueno, ono je vae. Kakav god bio va karakter, Bog ga moe oblikovati da postane ugodan i slian Kristovom. ivei vjerom vi se odvajate od svega to nije u suglasju s Bogom, a to e dovesti Nebo u va ivot ovdje. Hoete li to uiniti? Ako tako uinite, svaki va korak bit e osvijetljen. Pravo visoko obrazovanje jest ono koje primamo sjedei pored Isusovih nogu. Ponizite se pod monu Boju ruku, i On e vas uzdii. Ne trebate se boriti da se uzdignete. Posvetite se radu za Njega, uinite to u vjernosti, iskrenosti, pravednosti, i svaki dan primit ete nagradu, a to je nebeska svjetlost koja e vas obasjavati. Njegova svjetlost, Njegova milost i Njegovo spasenje otkriveni su na taj nain. Mi tako malo znamo o Isusu Kristu te jedva moemo, i to nejasno, shvatiti to e On uiniti za nas. Bog eli da uimo o Njemu. Neka izgradnja naega karaktera bude u skladu s prekrasnim uzorom otkrivenim ljudima u ivotu Krista. U svom radu trebate uiniti ono to ini ratar kako bi proizveo plodove iz zemlje. Izgleda kako on baca sjeme, ali sjeme zakopano u zemlju umirui klije. Mo ivoga Boga daje ivot i rast, i onda se pojavi najprije stabljika, zatim klas potom pun klas zrna. Prouite ovaj udesan proces. O, toliko toga se moe nauiti, toliko toga razumjeti, i ini se kako tijekom ovog ivotnog vijeka ne moemo sve nauiti i doista ne moemo. Ali, ako sada usavrimo svoj um najvie to moemo, kroz cijelu vjenost emo prouavati Boje putove i djelo, stalno postiui sve vie i vie. Sad nam je potreban um koji moe razumjeti jednostavnost pobonosti. Vie od svega to elimo, trebali bismo eljeti da Isus Krist prebiva u hramu nae due, jer On ne moe stanovati tamo ako nije otkriven i pokazan u rodovima i dobrim djelima. Bog eli da svatko od nas bude Njegova ruka pomonica; i ako sebe predamo Njemu, On e nas pouavati i raditi kroz nas, kako bismo i druge mogli pouiti. Tada emo moi rei: O Boe, tvoja me briljivost uzvisi. (2. Samuelova 22,36) (Manuscript 91, 1901.) 241

186

21. lipnja

Gledanje na Krista
Kao to ree Bog: Stanovat u meu njima i meu njima hodati. Ja u biti njihov Bog, a oni e biti moj narod. (2. Korinanima 6,16) Ako se misli bave Kristom, karakter se preobraava na Boju sliku. Mislima prevladava svijest o Njegovoj dobroti i ljubavi. Time to razmiljamo o Njegovu karakteru, On je zapravo uvijek prisutan u naim mislima. Njegova ljubav nas okruuje. Ako pokuamo samo na trenutak pogledati Sunce kad se nalazi u zenitu, pa se za trenutak brzo okrenemo u stranu, slika Sunca e se pojaviti na svemu u to god pogledali. Isto se dogaa kad gledamo na Isusa; sve na to pogledamo odraavat e Njegov lik, lik Sunca pravde. Nita drugo ne moemo vidjeti, niti o neemu drugom govoriti. Njegov je lik utisnut u zjenicu nae due i vri svoj utjecaj na svagdanji na ivot, omekavajui i obuzdavajui nau narav. Stalnim gledanjem u Njega mi se preobraavamo u Njegov lik. Na sve s kojima dolazimo u dodir zraimo svjetlost Njegove pravde. Na karakter se mijenja; nai osjeaji, nae misli, nae pobude, sve je ozraeno svjetlou koja dolazi od Onoga koji nas je tako silno ljubio da je sebe dao za nas. To je prikaz djelovanja oivljavajue sile u naim mislima i svakodnevnom ivotu kad u vjeri primimo Krista kao svog osobnog Spasitelja. Kad prihvatimo rijei Njegovih uputa, i kad nas one potpuno obuzmu, tada je Isus za nas trajno prisutan i upravlja naim mislima, planovima i postupcima. Mi smo potpuno proeti uputama najveeg Uitelja kojega je svijet ikada poznavao. Osjeaj ljudske odgovornosti daje peat naem pogledu na ivot i svakodnevne dunosti. Isus Krist je nama sve prvi i posljednji, jedini i najvei u svemu. Isus Krist, Njegov Duh i Njegov karakter daju boju svemu; On je osnova i potka, sama bt naeg cjelokupnog bia. Kristove rijei su duh i ivot. Tada ne moemo staviti sebe u sredite svega; ne ivimo vie mi nego Krist koji ivi u nama, i On je nada slave. Nae ja je mrtvo, ali Krist je ivi Spasitelj. 242

Stalnim gledanjem na Isusa mi odraavamo Njegov lik na sve oko nas. Vie ne zastajemo i ne razmatramo svoja razoaranja, o njima ne elimo ak niti govoriti jer smo sve vie zaokupljeni ugodnijom slikom koja privlai na pogled Isusovom dragocjenom ljubavi. Svojom rijeju istine On prebiva u nama. (Testimonies for Ministers, str. 388390) Mi imamo uzvieno zvanje u Isusu Kristu. Mi trebamo izvriti golem i sveti posao, i zato Bog poziva svakog od nas da u oima ovoga svijeta i cijelog svemira visoko uzdignemo Njegova naela, u sili Jahve koji je Stijena vjena (Izaija 26,4). (Testimonies for Ministers, str. 386)

22. lipnja

187

Blagoslovljeni smo dok pouavamo druge

Tko napaja druge, sam e se napojiti. (Izreke 11,25) Kristovo uenje bilo je izraz dubokog osvjedoenja i iskustva, i oni koji se ue od Njega postaju uitelji po boanskom uzoru. Boja rije koju izgovara onaj koji je i sm posveen njome posjeduje ivotodavnu silu koja je ini privlanom za sluatelje i osvjedouje ih da je ona iva stvarnost. Kad ovjek primi istinu u ljubavi prema njoj, on e je otkriti uvjerljivou svojega ponaanja i nainom svojega govora. On objavljuje ono to je sam uo, vidio i opipao o Rijei ivota, tako da bi i drugi mogli imati zajednicu s njim kroz poznavanje Krista. Njegovo svjedoanstvo, s usana dotaknutih ivim arom s oltara, istina je za prijemivo srce i ona posveuje karakter. Onaj koji tei pruiti svjetlost drugima, i sam e biti blagoslovljen. Bit e to kia blagoslova. I tko napaja druge, sam e se napojiti. (Izreke 11,25) Bog bi mogao postii svoj cilj spaavanja grenika bez nae pomoi; ali da bismo razvili karakter slian Kristovom, moramo sudjelovati u Njegovu radu. Da bismo sudjelovali u Njegovoj radosti radosti da vidimo due otkupljene Njegovom rtvom moramo sudjelovati u Njegovim naporima za njihovo otkupljenje. Prvi izraz Natanaelove vjere, tako snaan, ozbiljan i iskren, zvuao je kao glazba u Isusovim uima. A On mu uzvra243

ti: Jer ti rekoh da sam te vidio pod smokvom, vjeruje! Vidjet e jo vee od toga! Spasitelj je radosno oekivao svoje djelo propovijedanja dobrih vijesti krotkima, zavijanja ranjenih srca i objavljivanja slobode zarobljenima od Sotone. Drei na umu dragocjene blagoslove to ih je donio ljudima, Isus je dodao: Zaista, zaista, kaem vam... vidjet ete otvoreno nebo i anele Boje gdje uzlaze i silaze nad Sinom ovjejim. Ovdje je Krist zapravo rekao: Na obali Jordana Nebo je bilo otvoreno i Duh je siao na mene kao golub. Taj prizor potvrdio je da sam Boji Sin. Ako me vjerujete kao takvoga, vaa e vjera oivjeti. Vi ete vidjeti da je Nebo otvoreno i da se nikada nee zatvoriti. Otvorio sam ga za vas. Boji aneli se penju nosei Ocu molbe nevoljnih i ojaenih, i silaze nosei blagoslov, nadu, ohrabrenje, pomo i ivot sinovima ljudskim. Boji aneli su stalno u pokretu izmeu Zemlje i Neba i Neba i Zemlje. ... Na taj je nain Krist Posrednik u vezi ljudi s Bogom i Boga s ljudima. (Isusov ivot, str. 102,103)

188

23. lipnja

Uenici u Kristovoj koli

Ve uiva u Zakonu Jahvinu, o Zakonu njegovu misli dan i no. (Psalam 1,2) Stalno razmiljanje o onome to je Bog kao svoju volju otkrio ovjeku ini um istraivaa snanijim. Oni koji Boju rije itaju i prouavaju s usrdnom eljom za boanskim prosvjetljenjem, bilo da su propovjednici ili ne, ubrzo e u njoj otkriti ljepotu i sklad koji e privui njihovu pozornost, uzdii njihove misli i dati im nadahnue i snagu dokaza koji mono osvjedoavaju i obraaju due. O pobonom ovjeku psalmist kae: Ve uiva u Zakonu Jahvinu, o Zakonu njegovu misli dan i no. Pozivajui se na osobno iskustvo on zakljuuje: O, kako ljubim Zakon tvoj, po cio dan o njemu razmiljam. ... Oi moje strae none pretjeu da razmiljam o besjedi tvojoj. (Psalam 119,97.148) Svojim uenicima Isus je rekao: Uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. (Matej 11,29) Sve one koji su prihvatili 244

dunost uitelja najusrdnije pozivam da prvo postanu ponizni uenici i da kao uenici u Kristovoj koli uvijek budu spremni primiti pouke od velikog Uitelja u krotkosti i poniznosti srca. Poniznost duha usklaena s revnim djelovanjem urodit e spaavanjem dua koje su tako skupo plaene Kristovom krvlju. Vjera bez djela je beskorisna. Njemu je potrebna ona vjera koja radi kroz ljubav i isti duu. iva vjera u Krista dovodi svaki postupak u ivotu i svaki osjeaj due u sklad s Bojom istinom i Njegovom pravednou. Mrzovoljnost, uzdizanje samog sebe, oholost, strast i svaka druga osobina koja nije slina karakteru Onoga koji je na sveti Uzor, mora biti pobijeena; i tada e poniznost, krotkost i iskrena zahvalnost Isusu za Njegovo veliko djelo spasenja neprekidno izvirati iz istog izvora preporoenog srca. Kristov glas se uvijek treba uti u poruci koja dolazi s usana Njegovih predstavnika. Kad bi oni koji sveano objavljuju ozbiljne opomene za ovo vrijeme uvidjeli svoju odgovornost prema Bogu, shvatili bi koliko im je potrebna usrdna molitva. Dok su stanovnici gradova i sela mirno spavali pononim snom, kad se ve svatko povukao u svoju kuu zbog odmora, Krist na Uzor odlazio je na Maslinsku goru i tu u zaklonu drvea itave noi provodio u molitvi. I sm On, koji je bio bez ikakve mrlje grijeha koji je imao riznicu Bojih blagoslova, iji su glas nebeske smirenosti uli uenici zastraeni uzburkanim valovima jezera u etvrtoj nonoj strai, ije su rijei podizale mrtve iz groba molio se usamljen s bolnim uzdasima i suzama. On se nije molio za sebe, ve za one koje je doao spasiti. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 526528)

24. lipnja

189

Budite ivo svjedoanstvo

Kao to ti mene posla u svijet, i ja njih poslah u svijet. (Ivan 17,18) Poto se sila sotonskih kunji sve vie uveava, vrijeme u kojemu ivimo prepuno je opasnosti za Boju djecu, i mi se 245

trebamo stalno uiti od boanskog Uitelja kako bismo svaki korak poduzeli u pravdi i sigurnosti. Pred nama su otkriveni udesni prizori; i u ovo vrijeme ivot Bojeg naroda treba predstavljati ivo svjedoanstvo, kako bi svijet mogao vidjeti da i u ovom vijeku, kad zlo prevladava na sve strane, jo postoji narod koji se odrie vlastite volje i elje u tenji da tvori Boju volju narod u ijem je srcu i ivotu zapisan Boji zakon. Bog s pravom oekuje da oni koji nose Kristovo ime doista budu Njegovi predstavnici. Njihove misli trebaju biti iste, a svojim rijeima trebaju oplemeniti i uzdii druge. Kristova religija mora biti utkana u sve to oni kau i uine. Oni trebaju biti posveen, oplemenjen i svet narod koji e prenositi svjetlost svima s kojima dolaze u dodir. Njegova je namjera da oni, primjenjujui istinu u svom svakodnevnom ivotu, budu Njegova hvala na Zemlji. Kristova milost je dovoljan zalog da se sve to postigne. Ali, pripadnici Bojeg naroda trebaju imati na umu da Njegovu namjeru mogu ostvariti samo ako vjeruju i rade po naelima Evanelja. Samo ako svoje od Boga dobivene sposobnosti u potpunosti posvete Njegovoj slubi, oni e uivati u punini sile koja je obeana crkvi pozvanoj da bude svjedoanstvo. Kristovi sljedbenici moraju biti odvojeni od svijeta u naelima i interesima, ali oni se ne trebaju izolirati od svijeta. I sm Spasitelj se mijeao s ljudima, ali ih nikada nije ohrabrivao na bilo to to nije bilo u skladu s Bojom voljom, ve samo na ono to ih je uzdizalo i oplemenjivalo. Tako krani trebaju boraviti meu ljudima, kako bi utjecaj boanske ljubavi bio sol koja uva svijet od pokvarenosti. Svakodnevno salijetan kunjama, u neprekidnom sukobu s voama hebrejskog naroda, Krist je znao da svoju ljudsku narav mora snaiti molitvom. Da bi mogao biti blagoslov za ljude, morao je odravati neprekidnu vezu s Bogom, molei se za snagu, ustrajnost i postojanost. Bez takvog odravanja veze s Bogom nijedno ljudsko bie ne moe dobiti snagu za slubu. Samo Krist moe pravilno usmjeriti misli. Samo On moe dati plemenite tenje i oblikovati karakter da bude slian boanskom. Ako Mu se pribliimo u iskrenoj molitvi, On e nae srce ispuniti visokim i svetim ciljevima te dubokom enjom za istoom i pravednou. 246

Bog eli da Njegov narod svojim ivotom pokae prednosti kranstva nad svjetovnou, da pokae kako se rukovodi uzvienijim i svetim naelima. On ezne da nas uini provodnicima po kojima e moi izlijevati obilje svoje ljubavi i milosti. (Counsels to Parents and Teachers, str. 322324)

25. lipnja

190

Bio je sve ono to je tvrdio

Tko vjeruje u me, i on e initi djela koja ja inim. init e i vea od ovih, jer ja idem k Ocu. (Ivan 14,12) Nakon Gospodnjeg uzaaa uenici su shvatili ispunjenje Njegova obeanja. Prizori Kristova raspea, uskrsnua i uzaaa bili su za njih iva stvarnost. Vidjeli su da su se proroanstva doslovno ispunila. Istraivali su Pismo i vjerom i sigurnou koje ranije nisu poznavali pratili su njegovo uenje. Znali su da je boanski Uitelj bio sve ono to je tvrdio da jest. Dok su priali svoje iskustvo i veliali Boju ljubav, ljudska su srca bila omekana i svladana, i mnogi su povjerovali u Isusa. Spasiteljevo obeanje uenicima obeanje je Njegovoj Crkvi do kraja vremena. Bog nije zamislio da Njegov velianstveni nacrt o otkupljenju ljudi postigne samo neznatne rezultate. Svi koji e se posvetiti radu, ne uzdajui se u ono to sami mogu uiniti, ve u ono to Bog moe uiniti za njih i preko njih, sigurno e shvatiti ispunjenje Njegova obeanja. init e i vea od ovih, izjavljuje On, jer ja idem k Ocu. Do tada uenici nisu poznavali Spasiteljeve neograniene izvore pomoi i sile. Rekao im je: Do sada niste nita u moje ime molili. (Ivan 16,24) Objasnio je da je tajna njihova uspjeha u traenju sile i milosti u Njegovo ime. On e biti prisutan pred Ocem da se moli za njih. Molitvu poniznog molitelja Isus predstavlja kao svoju osobnu elju za tu duu. Svaka iskrena molitva uje se na Nebu. Moda nee biti izraena teno; ali ako je od srca, uzdii e se do Svetita u kojemu Isus slui, i On e je prinijeti Ocu savrenim rijeima, divnu i mirisnu od kda Njegova osobna savrenstva. 247

Staza iskrenosti i estitosti nije staza bez prepreka, ali zato u svakoj potekoi trebamo vidjeti poziv na molitvu. Ne postoji nijedno bie koje ima neku mo, a da je nije primilo od Boga, i da izvor iz kojega ona potjee nije dostupan i najslabijem ljudskom biu. I to god zamolite u moje ime, kae Isus, uinit u, da se proslavi Otac u Sinu. Ma to me zamolili u moje ime, ja u to uiniti. (Ivan 14,13.14) (Isusov ivot, str. 553) Spasitelj je duboko elio da Njegovi uenici shvate razlog zbog kojega je svoju boansku narav ujedinio s ljudskom. Doao je na svijet pokazati Boju slavu, da bi se ovjek njezinom silom koja obnavlja mogao uzdignuti. Bog se otkrio u Njemu da bi se On mogao otkriti u njima. Isus nije otkrio nikakve osobine, niti pokazao silu koju ljudi ne bi mogli dosegnuti vjerom u Njega. Svi Njegovi sljedbenici mogu imati Njegovu savrenu ljudsku narav ako se pokore Bogu kao to je to On uinio. (Isusov ivot, str. 552)

191

26. lipnja

Kristova omiljena tema

Vama je bolje da ja odem, jer ako ne odem, Branitelj nee doi k vama. Odem li, poslat u ga k vama. On e, kad doe, dokazati svijetu zabludu s obzirom na grijeh, na pravednost i na sud. (Ivan 16,7.8) Isus Krist, veliki Uitelj, imao je beskonano mnogo razliitih tema za koje se moemo odluiti, ali ona kojom se On opirno bavi jesu darovi Svetoga Duha. (Selected Messages, knjiga 1, str. 156 Opisujui svojim uenicima slubu Svetoga Duha, Isus ih je elio nadahnuti radou i nadom koja je nadahnjivala i Njegovo srce. Radovao se za tu obilnu pomo koju je osigurao svojoj Crkvi. Sveti Duh bio je najvei od svih darova to ih je mogao izmoliti od svojega Oca za uzdizanje svog naroda. Sveti Duh treba im biti podaren kao sila koja preporaa, jer bi bez nje Kristova rtva bila beskorisna. Sila zla vjekovima je jaala i ljudi su se zauujuom pokornou podinjavali sotonskom 248

ropstvu. ovjek se moe oduprijeti i pobijediti grijeh jedino monim djelovanjem Tree Osobe Boanstva, koja e doi neizmijenjenom silom u punini boanske moi. Duh ini djelotvornim ono to je izvojevao Otkupitelj svijeta. Sveti Duh isti srce. Posredovanjem Duha vjernik postaje sudionikom u boanskoj naravi. Krist je podario svojega Duha kao boansku silu u svladavanju svih naslijeenih i steenih sklonosti k zlu i stoga da Crkva primi peat Njegova karaktera. Krist je rekao o Duhu: On e mene proslaviti. Kao to je Spasitelj doao proslaviti Oca otkrivanjem Njegove ljubavi, tako je i Duh trebao proslaviti Krista otkrivanjem Njegove milosti svijetu. U ovjeanstvu se treba obnoviti Boji lik. Boja ast i Kristova ast povezane su sa savrenstvom karaktera Njegovog naroda. On e [Duh Istine], kad doe, dokazati svijetu zabludu s obzirom na grijeh, na pravednost i na sud. Propovijedanje Rijei bilo bi beskorisno bez stalne prisutnosti i pomoi Svetoga Duha. To je jedini uspjeni uitelj boanske istine. Jedino kad Duh prati istinu do srca, ona e probuditi savjest ili preobraziti ivot. ovjek moe biti spreman iznijeti slovo Boje rijei, on moe biti upoznat sa svim njezinim zapovijedima i obeanjima, ali ako Sveti Duh ne usadi istinu, nijedna dua nee pasti na Stijenu i razbiti se. Nikakvo obrazovanje, nikakve prednosti, ma kako velike, ne mogu bez suradnje Bojeg Duha uiniti ovjeka provodnikom svjetlosti. ... Ovaj obeani blagoslov, koji traimo vjerom, donosi sobom sve druge blagoslove. On se daje prema bogatstvu Kristove milosti, i On Ga je spreman dati svakome prema mjeri u kojoj Ga moe primiti. (Isusov ivot, str. 557,558)

27. lipnja

192

Najuzvienije od svih obrazovanja

Neka nam ne dodija initi dobro, jer emo u svoje vrijeme eti ako sad ne malakemo. (Galaanima 6,9) Krist nas poziva da se strpljivo i ustrajno zalaemo za tisue onih to propadaju u svojim grijesima ratrkani po svim 249

zemljama, kao olupine brodova na pustoj obali. Oni koji e sudjelovati u Kristovoj slavi moraju isto tako biti sudionici u Njegovoj slubi, pomaui slabima, nesretnima i oajnima. Neka oni koji se prihvate ovog rada neprekidno prouavaju Kristov ivot. Neka budu duboko iskreni u svojoj dui i uloe sve svoje sposobnosti u slubu Uitelju. Iskreni, nesebini napori urodit e plodom. Radnici e od velikog Uitelja primiti najuzvienije od svih obrazovanja. Meutim, oni koji primljenu svjetlost ne prenose na druge, uvidjet e jednog dana da su pretrpjeli uasan gubitak. Ljudska bia nemaju pravo misliti da za napore koje ulau u djelu spaavanja dua postoji granica. Je li se Krist ikada umorio u svom radu? Vjernici crkve trebaju neprekidno i ustrajno ulagati napore, kao to je to On inio. Oni uvijek moraju biti spremni da na zapovijed Uitelja stupe u akciju. Gdje god uvidimo da neto treba uiniti za Boje djelo, uinimo to odmah, gledajui stalno na Isusa. Kad bi vjernici naih crkava posluali ovu pouku, stotine dua bilo bi pridobiveno za Isusa. Kad bi svaki vjernik crkve bio aktivni misionar, Evanelje bi bilo brzo objavljeno svakom narodu i plemenu, jeziku i puku. U djelo objavljivanja istine za ovo vrijeme treba unijeti posveene snage i sposobnosti. Ako snage neprijatelja sad izvojuju pobjedu, to e biti stoga to su crkve zanemarile posao koji im je Bog povjerio. Godinama smo bili poticani na rad, ali su mnogi spavali. Kad bi se adventisti sedmog dana probudili i radili posao koji im je povjeren, istina bi bila objavljena u gradovima gdje je taj rad zanemaren, i to jasnim, razgovijetnim rijeima i u sili Duha. Kad iskreno obavimo posao, vidjet emo djelotvornu silu Kristove milosti. Straari na zidovima Siona moraju uvijek biti potpuno budni i stalno buditi druge. Boji narod treba biti revan i vjeran u svojemu radu za Njega, tako da iz njegovog ivota nestane svaka sebinost. Boji radnici e svojim oima vidjeti Gospodnju ruku i mo koja se vidjela u Kristovu ivotu bit e otkrivena. Povjerenje e biti obnovljeno i posvuda meu vjernicima crkve zavladat e jedinstvo. Svakom radniku Krist obeava boansku mo koja e njegov rad uiniti uspjenim. (Svjedoanstva za crkvu, sv. 9, str. 3134)

250

28. lipnja

193

Sam Bog bio je Danielov uitelj

Jer ja astim one koji mene aste. (1. Samuelova 2,30) U stjecanju babilonske mudrosti Daniel i njegovi prijatelji bili su mnogo uspjeniji od ostalih vrnjaka; meutim, njihovo obrazovanje nije bio rezultat sluaja. Oni su stjecali znanje vjernom uporabom svojih sposobnosti, pod vodstvom Svetog Duha. Povezali su se s Izvorom svake mudrosti, proglasivi spoznaju Boga temeljem svojega obrazovanja. Ispunjeni vjerom, molili su za znanje i ivjeli onako kako su molili. Svojim ponaanjem omoguili su Bogu da ih blagoslovi. Izbjegavali su sve to bi oslabilo njihove snage, koristili su svaku priliku da proire svoje znanje na svim podrujima. Usvojili su pravila ivota koja su im osiguravala intelektualnu snagu. Trudili su se stei znanje samo s jednim ciljem da mogu proslaviti Boga. Shvaali su da moraju stei bistrinu uma i usavriti svoj kranski karakter ukoliko ele biti predstavnici prave vjere usred lanih neznaboakih religija. Bog je bio njihov Uitelj. Stalno molei, svjesno uei i ostajui u vezi s Nevidljivim, oni su hodili s Bogom kao Henok. Istinski uspjeh u bilo kojoj grani poslovanja ne dolazi kao posljedica sluajnosti, okolnosti ili sudbine. On je rezultat Boje providnosti i nagrada za vjeru, razboritost, valjanost i ustrajnost. Visoke duevne vrline i plemenita moralna snaga ne stjeu se sluajno. Bog daje prilike; uspjeh dolazi kad ih koristimo. Dok je Bog djelovao na Daniela i njegove prijatelje da mu se mogu svidjeti, oni su gradili svoje spasenje (Filipljanima 2,13). Time se na djelu otkrilo boansko naelo suradnje bez kojega se ne moe postii nikakav istinski uspjeh. Ljudski napori ne vrijede nita bez boanske snage; a bez ljudskog nastojanja ni boanski napori kod mnogih nita ne postiu. Da bismo dobili boansku milost, moramo obaviti svoj dio. Njegova je milost odreena da u nama proizvodi i htijenje i djelovanje, ali nikada nije zamjena za nae napore. Kao to je suraivao s Danielom i njegovim prijateljima, Gospodin e suraivati i sa svima onima koji nastoje ispuniti 251

Njegovu volju. Udjeljujui svoga Duha, Bog e poduprijeti svaku dobru namjeru, svaku plemenitu odluku. Oni koji hode putom poslunosti, susretat e se s mnogim zaprekama. Snani, potajni utjecaji moda e ih vezivati uz svijet, ali Gospodin je sposoban da onemogui svaku silu koja pokuava pobijediti Njegove izabranike; u Njegovoj snazi oni mogu svladati svaku kunju i pobijediti svaku potekou. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 307,308)

194

29. lipnja

Pouavani od najveeg Odgojitelja na svijetu

Bacite mreu na desnu stranu laice i nai ete! ree im. Bacie je, dakle, i ve je nisu mogli izvui zbog mnotva riba. (Ivan 21,6) U drutvu je bilo sedam uenika. Bili su obueni u skromnu ribarsku odjeu; siromani u svjetovnim dobrima, bili su bogati u poznavanju i primjenjivanju istine, to im je u oima Neba davalo najvii poloaj kao uitelja. Oni nisu bili uenici u prorokim kolama, ali ih je tri godine pouavao najvei Odgajatelj kojega je svijet ikada imao. Njegovim su poukama postali plemeniti, razboriti i uzvieni tako da su ljudi preko njih mogli biti dovedeni u spoznaju istine. Veer je bila ugodna, a Petar koji je jo uvijek volio amce i ribolov, predloio je da se otisnu na more i bace mree. Svi su se bili spremni prikloniti ovoj zamisli. Nedostajali su im hrana i odjea, pa bi im u tome pomogao uspjeni noni ribolov. Otisnuli su se u svom amcu, ali nita nisu ulovili. Cijele su noi teko radili, ali bez uspjeha. Tijekom tih zamornih sati razgovarali su o svom odsutnom Gospodinu i sjeali se divnih dogaaja iz Njegove slube kraj mora, kojima su bili svjedoci. Raspravljali su o svojoj budunosti i alostili se zbog izgleda koji su bili pred njima. Sve vrijeme jedan osamljeni promatra na obali pratio ih je svojim pogledom, dok je sm ostao nevidljiv. Napokon je zarudjela zora. amac je bio malo udaljen od obale i uenici su na njoj vidjeli nekog stranca koji im se obratio pitanjem: 252

Djeco, zar nemate malo ribe? Odgovorili su da nemaju. Bacite mreu na desnu stranu laice i nai ete! ree im. Bacie je, dakle, i ve je nisu mogli izvui zbog mnotva riba. Ivan je prepoznao stranca i doviknuo Petru: Gospodin je. ... Tada ih je Isus pozvao da napuste svoje ribarske amce i obeao da e ih uiniti lovcima ljudi. Opet je uinio udo da bi ovaj prizor osvjeio u njihovu umu i produbio njegovo znaenje. Njegov je postupak bio obnova naloga uenicima. Pokazao im je da Uiteljeva smrt nije umanjila obvezu obavljanja zadae koju im je odredio. Premda su bili lieni Njegovog osobnog drutva i sredstava za ivot od ranijeg zanimanja, uskrsli Spasitelj e jo uvijek voditi brigu o njima. Dok rade Njegov posao, On e zadovoljavati njihove potrebe. Isus je imao cilj kad im je naloio da svoju mreu bace s desne strane lae. S te strane je na obali stajao On. To je bila strana vjere. Ako rade u zajednici s Njim, sjedinjujui svoje ljudske napore s Njegovom boanskom silom, uspjeh ne moe izostati. (Isusov ivot, str. 668670)

30. lipnja

195

Praktina primjena Boje rijei

Svatko tko slua ove moje rijei i izvrava ih moe se usporediti s mudrim ovjekom koji svoju kuu sagradi na litici. Ona se ne srui jer je sagraena na litici. (Matej 7,24.25) Isus je zavrio svoju propovijed na Gori slikom kojom je dojmljivo upozorio na vanost sprovoenja Njegovih rijei u djelo. U mnotvu koje se tiskalo oko Spasitelja bilo je mnogih koji su cijeli svoj ivot proveli u blizini Galilejskog jezera. Dok su sjedili na obronku Gore sluajui Kristove rijei, mogli su vidjeti doline i tjesnace kroz koje su planinski potoci pronalazili put do mora. Ljeti bi esto sasvim nestali ostavivi samo suho i pranjavo korito. Ali kad se zimske oluje razbjesne nad bregovima, rijeke se pretvaraju u divlje i pobjenjele bujice koje ponekad preplavljuju doline odnosei sve pred sobom. ... Ali visoko na breuljcima bilo je kua podignutih na stijeni. U 253

nekim dijelovima zemlje kue su bile izgraene od kamena, pa su ve vie od tisuu godina uspjeno odolijevale burama. ... Bile su utvrene na kamenu, pa su vjetrovi, vode i oluje uzalud navaljivali na njih. Svatko tko slua ove moje rijei i izvrava ih, moe se usporediti s ovjekom koji je sagradio svoju kuu na litici, rekao im je Isus. Stoljeima prije toga prorok Izaija je pisao: Sahne trava, vene cvijet, ali rije Boga naega ostaje dovijeka (Izaija 40,8), a Petar je mnogo godina nakon propovijedi na Gori, navodei te rijei proroka Izaije, dodao: A to je ta rije koja vam je navijetena kao Radosna vijest. (1. Petrova 1,25) Boja rije jedina je stalnost koju na svijet poznaje; ona je siguran temelj. Nebo e i zemlja proi, rekao je Isus, ali rijei moje nee proi. (Matej 24,35) Velika naela Zakona, velika naela same Boje naravi iznesena su rijeima koje je Krist izgovorio na Gori. Tko gradi na njima, gradi na Kristu, Stijeni vjekova. Primajui Rije, primamo Krista. Samo oni koji tako primaju Njegove rijei, grade na Njemu. Nitko, naime, ne moe postaviti drugoga temelja osim onoga koji je ve postavljen, a taj je Isus Krist. (1. Korinanima 3,11) Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti. (Djela 4,12) Krist, Rije, objava Boga izraz Njegova karaktera, Njegova Zakona, Njegove ljubavi i Njegova ivota jedini je Temelj na kojemu se moe izgraditi postojan karakter. ... Ako ne zanemarite svjetlost koju imate, dobit ete veu svjetlost. Gradite na Bojoj rijei pa e vam karakter biti izgraen po uzoru na Kristov. Krist, pravi Temelj, ivi je kamen. Njegov ivot proima sve koji grade na Njemu ... te dopustite da se od vas samih kao ivog kamenja sagradi duhovna kua... (1. Petrova 2,5) ... Takvu graevinu ne moe sruiti nikakva oluja. (Isusov govor na Gori, str. 195199)

254

Uzvisimo Isusa kao Vrhovnog Pastira

1. srpnja

196

Krist je Vrhovni Pastir

I kad se pojavi vrhovni pastir, primit ete neuveli vijenac slavu. (1. Petrova 5,4) Pastirski ivot bio je ivot marljivosti. Njegova dunost bila je nadgledati stada dan i no. Divlje zvijeri bile su uobiajena i esto vrlo opasna pojava, i nanijele bi veliku tetu stadu ovaca ili stoke koje nije uvao vjerni pastir. Iako je Jakov imao mnogo slugu koji su mu pomagali oko stada iji su vlasnici bili on i Laban, cjelokupna odgovornost ipak je poivala na njemu. Za nekih godinjih razdoblja bio je duan sm skrbiti o stadima, dan i no, kako bi ih zatitio tijekom najjae sue da ne uginu od ei, kao i u najhladnijem razdoblju kako bi ih sauvao da ne prozebu za hladnih noi s jakim mrazevima. Isto su tako morali paziti na nepotene pastire koji su se pokuavali okoristiti kraom stoke. Pastirski ivot bio je ivot neprekidne brige. Onaj tko nije bio milostiv i nije posjedovao hrabrost i upornost, nije mogao postati pastir. Jakov je bio glavni pastir, i pod sobom je imao druge pastire kao sluge. Ako ivotinje nisu napredovale, glavni pastir pozvao bi sluge kojima je povjerio stado na strogu odgovornost. Ako bi nedostajala koja ivotinja, glavni pastir je trpio gubitak. Odnos izmeu Krista i Njegovog naroda usporeen je s pastirovim odnosom prema stadu. On je vidio da su Njegove ovce nakon pada u grijeh u jadnom stanju, izloene sigurnoj propasti. Napustio je poasti i slavu doma svojega Oca kako bi postao Pastir i spasio odlutale ovce spremne za propast. Svojim ljubaznim glasom pozivao ih je u tor, pouzdano i sigurno utoite od pljakaeve ruke, zaklon od nesnosne vruine 255

i iznenadne studeni. Njegova briga neprekidno se ostvarivala na dobrobit Njegovih ovaca. On je krijepio slabe, njegovao napaene i skupljao janjce iz stada u svoje naruje, nosei ih u njedrima. Njegove ovce Ga vole. On ide pred njima, a kad one zauju Njegov glas, odmah Ga slijede. Krist kae: Za tuinom sigurno nee ii, ve bjee od njega, jer ne poznaju tuega glasa. ... Ja sam pastir dobri. Pastir dobri daje ivot svoj za ovce. (Ivan 10,5.11) Krist je Vrhovni Pastir. Brigu oko svojega stada povjerio je pomonicima. Od ovih podpastira On zahtijeva da pokau isto zanimanje za Njegove ovce kakvo je i On pokazivao, te da uvijek osjeaju odgovornost za ono to im je povjerio. Budu li slijedili Njegov nesebian primjer, stado e napredovati pod njihovom skrbi. Oni e bez prestanka raditi na dobrobit stada. (Spiritual Gifts, sv. 3, str. 122124)

197

2. srpnja

Krist je predstavljen vratima

Zato im Isus ponovno progovori Zaista, zaista, kaem vam, ja sam vrata ovcama. (Ivan 10,7) Sotona je u svakoj osobi zauzeo bojno polje protiv Isusa Krista. Zli aneli urotili su se sa zlim ljudima kako bi se oduprli dobru i zgazili pravednost, i sve sile zla udruile su se da zajednikim snagama unite Prvaka Boje istine. I dok se ini da uspjeh prati samo sotonske vjete djelatnosti, Isus zauzima ovo bojno polje kako bi prikazao svoju mo. Isus je doao k svojima ali ga njegovi ne primie. (Ivan 1,11) Bio je zaduen da iri milost i poslan od Oca u vrijeme krize kad se pobuna rairila svijetom. Zauzeo se da spasi ovjeka da ne pogine, nego da ima vjeni ivot vjerom u Bojega Sina. Kroz Krista su ljudi trebali zgaziti glavu Zmiji i stei vjeni ivot. U usporedbi o pastiru Isus nam daje prikaz svojega djela i poslanja, i prikazuje se kao dobri Pastir koji hrani ovce i brine se o njima. On je rekao: Tko u ovinjak ne ulazi na vrata, ve se uspinje na drugome mjestu, on je lopov i razbojnik. (Ivan 10,1) Krist je rekao da su svi koji su doli prije 256

Njega, tvrdei da su Mesija, bili varalice. Tijekom cijelog razdoblja Isusovog prebivanja na Zemlji bilo je mnogo zbunjenosti oko pojave Mesije na svijetu. idovski narod oekivao je dolazak velikog Izbavitelja, i bilo je onih koji su zlorabili ova oekivanja pretvorivi ih u slubu sebi kako bi se okoristili i proslavili. Prorotvo je proreklo da e se pojaviti ovakve varalice. Oni nisu doli na nain kako je proreeno da e doi Otkupitelj; ali Krist je doao na taj nain, potvrujui tako svaki dio proroanstva. Simboli i uzorci su Ga predstavljali, i u Njemu je simbolika nala svoje ispunjenje. ivotom, poslanjem i smru Isusa Krista ispunjen je svaki dio proroanstva. Isus je bio dobri Pastir kojemu je uvar ulaznih vrata otvorio; On je poznavao svaku ovcu, zvao je po imenu i vodio je. On je jai od lopova i pljakaa koji ne ulaze na vrata ve trae da uu na neki drugi nain. Farizeji nisu mogli razumjeti da ova usporedba govori protiv njih, navodnih voa i pastira svojega stada. Isus se prikazao potpuno drukijim od njih, i kad su u svojim srcima mogli razumjeti to im je mislio rei ovom usporedbom, On im je rekao: Ja sam vrata. Tko ue kroza me, spasit e se; on e ulaziti i izlaziti i pau nalaziti. (Ivan 10,9) Krist se pokazao kao jedini koji ima sve odlike dobrog pastira. On je prikazan kao Vrhovni Pastir. (Signs of the Times, 4. prosinca 1893.)

3. srpnja

198

Izbavitelj je skromni pastir

Kad je Jahve vidio kako prilazi da razmotri, iz grma ga Bog zovne: Mojsije! Mojsije! Evo me! javi se. Ne prilazi ovamo! ree. Izuj obuu s nogu! Jer mjesto na kojem stoji sveto je tlo. (Izlazak 3,4.5) Dolo je vrijeme za Izraelovo izbavljenje. Ali Boja namjera se trebala ostvariti tako da se ponizi ljudska oholost. Izbavitelj je trebao doi kao ponizni pastir, samo sa tapom u rukama ali Bog je ovaj tap trebao pretvoriti u znamen svoje sile. Dok je jednog dana uvao svoja stada blizu Horeba, brda 257

Bojeg, Mojsije je ugledao grm u plamenu. Glas iz plamena prozvao je njegovo ime. Odgovorio je drhtavim usnama: Evo me! Bog ga je upozorio da ne pristupa bez iskazivanja potovanja. Ponaanje svih koji dolaze u Boju nazonost trebaju obiljeiti poniznost i strahopotovanje. Mi pred Njega moemo stupiti sa sigurnou u Isusovo ime, ali ne smijemo pristupati s drskom uobraenou kao da je On ravan nama. Postoje oni koji se velikom, svemonom, svetom Bogu, koji stanuje u nepristupanoj svjetlosti, obraaju kao nekome tko je jednak ili ak podreen njima. Postoje i takvi koji se u Njegovom domu ponaaju onako kako se ne bi ponaali u odaji za prijam zemaljskoga kralja. Oni bi trebali znati da se nalaze u nazonosti Onoga koga oboavaju serafimi i pred kim aneli prekrivaju svoje lice. Bogu pripada najvee tovanje, a svi koji istinski osjeaju Njegovu nazonost ponizno e se pokloniti pred Njim. Dok je Mojsije sa strahopotovanjem ekao pred Bogom, zauo je rijei: Zato, hajde! Ja te aljem faraonu da izbavi narod moj, Izraelce, iz Egipta. Zapanjen i prestraen, Mojsije je ustuknuo. Pred sobom je vidio potekoe koje su se inile nepremostive. Kakav je dokaz mogao dati narodu da ga je doista poslao Bog? Tada je dobio dokaze koji su utjecali na njegov um. Reeno mu je da baci tap na zemlju. Kad je to uinio, tap se pretvorio u zmiju. Mojsije pred njom uzmae. Zapovjeeno mu je da je uzme, i u njegovoj je ruci ona postala tap. Gospodin je ovim znakovima uvjerio Mojsija da e njegov narod i faraon biti uvjereni da se njima ukazao Onaj koji je moniji od egipatskog kralja. Bog je blagoslovio Mojsijevu spremnost da poslua, i on je postao rjeit, pun nade, pribran i osposobljen za najvee djelo koje je ikada dano ovjeku. Ovo je primjer onoga to Bog ini da bi osnaio karakter onih koji Mu se u potpunosti povjere i bez suzdravanja se predaju Njegovim zapovijedima. (Patrijarsi i proroci, str. 203206)

258

4. srpnja

199

Pastirski tap za ezlo

Samuel uze rog s uljem, i pomaza ga usred njegove brae. Duh Jahvin obuze Davida od onoga dana. (1. Samuelova 16,13) Dok su sinovi Jiajevi prolazili ispred Samuela, on je bio sklon izabrati Eliaba, koji je bio visokog stasa i lijepe vanjtine. Ali Boji aneo je stajao pored njega da bi ga vodio u ovoj vanoj odluci, i pouio ga je da ne treba donositi odluku na osnovi onoga to vidi. Eliab se nije bojao Boga. Njegovo srce nije bilo pravo pred Bogom. On bi bio ponosan i nemilosrdan vladar. Nijedan meu sinovima Jiajevim, osim najmlaeg, Davida, nije se bavio tako poniznim zanimanjem uvanjem ovaca. On je izvravao poniznu dunost pastira s takvom vjernou i hrabrou da ga je Bog izabrao za vou svojega naroda. U odreeno vrijeme on e svoj pastirski tap zamijeniti vladalakim ezlom. (Spiritual Gifts, sv. 4, str. 77,78) David se nije ponio zbog velike asti koja mu je ukazana. Usprkos uzvienom poloaju koji je trebao zauzimati, on je tiho nastavio sa svojim poslom, zadovoljno ekajui razvitak Gospodnjeg plana u vrijeme i na nain koji On odredi. Ponizan i umjeren kao i prije svojega pomazanja, djeak pastir se vratio u brda da kao i uvijek njeno pazi i uva svoje stado. David se, u ljepoti i snazi mladosti, pripremao da zauzme visok poloaj meu najplemenitijima na Zemlji. Svoje talente, dragocjene Boje darove, iskoristio je za slavljenje boanskog Darivatelja. Prilike koje je imao za razmiljanje i meditaciju posluile su da ga obogate mudrou i pobonou koje su ga uinile miljenikom Boga i anela. Ljubav koja ga je pokretala, brige koje su ga muile i pobjede koje su ga pratile bile su teme njegovih misli. I dok je promatrao Boju ljubav u svim dogaajima svojega ivota, njegovo je srce kucalo sve revnijim divljenjem i zahvalnou, njegov glas odzvanjao je bogatijom melodijom, a njegova harfa odzvanjala je jo veom radou. Djeak pastir je sve vie jaao i sve vie spoznavao, jer je Boji Duh bio na njemu. (Patrijarsi i proroci, str. 539,540) 259

200

5. srpnja

Zajednica s velikim Pastirom

Mi smo Boji suradnici. (1. Korinanima 3,9) ivotodavna povezanost s velikim Pastirom uinit e da podpastir bude ivi predstavnik Krista i pravo svjetlo svijetu. Poznavanje istine u svim pojedinostima vrlo je bitno za propovjednika, ali je jo vanije da on bude posveen istinom koju propovijeda. Radnik koji zna to znai jedinstvo s Kristom, stalno e poveavati elju i sposobnost shvaanja znaenja slube Bogu. Njegovo znanje e se proirivati, jer rast u milosti znai sve se vie osposobljavati u razumijevanju Pisma. Takav radnik je doista Boji suradnik. On shvaa da je samo ljudsko orue i da se mora u potpunosti predati u ruke Uitelju. Kunje e doi na njega; jer bez takvog ispita nikad ne bi uvidio koliko mu nedostaje mudrost i iskustvo. Ali ako se u poniznosti i s punim povjerenjem obrati Gospodinu, svaka kunja bit e za njegovo dobro. Ponekad moe izgledati da je podlegao kunji, ali njegov prividni poraz je moda upravo put kojim ga Bog vodi pravom napretku, kako bi bolje upoznao samoga sebe i stekao vre povjerenje u Nebo. On jo uvijek moe nainiti pogreke, ali se ui da ih vie ne ponavlja. On postaje sve snaniji u odupiranju zlu i svojim primjerom blagotvorno djeluje na druge. Oni koji imaju najdublje iskustvo u poznavanju Boga, najvie su udaljeni od ponosa i samouzdizanja. Zato to imaju uzvieno poimanje Boje slave, oni smatraju kako i najnii poloaj u Njegovoj slubi predstavlja za njih preveliku ast. Kad je Mojsije siao s brda, nakon etrdeset dana provedenih u zajednitvu s Bogom, nije znao da mu lice blista tolikim sjajem, to je izazvalo strah kod onih koji su ga gledali. Pavao je imao vrlo skromno miljenje o svojem napredovanju u kranskom ivljenju. On o sebi govori kao o velikom greniku i priznaje: Ne kaem da sam to ve postigao ili da sam ve postao savren. (Filipljanima 3,12) Ipak, Gospodin je Pavla visoko cijenio. Na Spasitelj je Ivana Krstitelja nazvao najveim od svih proroka, ali kad su Ivana pitali je li on Krist, izjavio je da nije 260

dostojan odrijeiti remena na obui svojega Gospodina. Kad su mu se uenici obratili alei se da svi odlaze za novim Uiteljem, Ivan ih je podsjetio da je on samo pretea Onoga koji dolazi. Radnici s takvim duhom potrebni su i danas. Na Gospodin trai radnike koji osjeaju da im je potrebna Kristova krv pomirenja u njihovom radu i sigurnost u vjeri. Shvaajui da im je Kristova pomo stalno potrebna, oni znaju kako postupati s duama. (Gospel Workers, str. 142,143)

6. srpnja

201

Dobri Pastir
Ja sam pastir dobri. Pastir dobri daje ivot svoj za ovce. (Ivan 10,11) Krist sebe usporeuje s pastirom. Ja sam pastir dobri, kae On. Pastir dobri daje ivot svoj za ovce. ... Ja sam pastir dobri, poznajem ovce svoje i ovce moje poznaju mene, kao to Otac poznaje mene i kao to ja poznajem Oca. I ja dajem ivot za ovce. (Ivan 10,11.14.15) Kao to zemaljski pastir poznaje svoje ovce, tako i boanski Pastir poznaje svoje stado rasijano po svemu svijetu. Vi, ovce moje, vi ste stado pae moje, a ja sam Bog va rije je Jahve Gospoda. (Ezekiel 34,31) U usporedbi o izgubljenoj ovci pastir polazi traiti jednu izgubljenu ovcu najmanji broj koji moemo izraziti. Utvrdivi da jedna od njegovih ovaca nedostaje, a promatrajui glavninu svojega zbrinutog stada u toru, on nee rei: Imam ih jo devedeset i devet, a traganje za tom jednom koja se izgubila stajat e me previe napora. Neka se vrati natrag, otvorit u joj vrata tora i pustit u je da ue. Ne! im primijeti da je ovca zalutala, pravi pastir se zabrine i rastui. On ostavlja onih devedeset i devet koje su u toru i polazi traiti izgubljenu. I to je no mranija i burnija, a put opasniji, utoliko je vea njegova zabrinutost i usrdnije njegovo traganje. On ne gubi hrabrost i ne miruje dok ne nae to je izgubljeno. 261

O, koliko mu je lake kad u daljini prvi put zauje njezino jedva primjetno blejanje i poziv za pomo! Slijedei ovaj glas, on se uspinje na najstrmije litice i, izlaui svoj ivot opasnosti, sputa se do samog ruba ponora. Tako on nastavlja traganje, dok mu sve slabije blejanje govori da je njegova ovca skoro na izdisaju. I kad pronae izgubljenu ovcu, da li joj nareuje da poe za njim? Ne! On podie uzdrhtalu i malaksalu ovcu na svoja plea i vraa se radostan svojemu stadu, u iskrenoj zahvalnosti to njegovo traenje nije bilo uzaludno. Te, im doe kui, pozove prijatelje i susjede pa im rekne: Radujte se sa mnom, jer sam naao svoju izgubljenu ovcu! (Luka 15,6) Isto se tako i Nebo i Zemlja sjedinjuju u radosti i odavanju zahvalnosti Bogu kad Dobri Pastir nae izgubljenog grenika. Kaem vam, tako e biti vee veselje na nebu zbog jednog grenika koji se obrati nego zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraenje. (Luka 15,7) (Gospel Workers, str. 181,182) Osobnim naporom se u naem radu moe postii mnogo vie nego to se to obino misli. Zbog tog nedostatka propadaju mnoge due. Jedna dua u Bojim oima ima neprocjenjivu vrijednost. Golgota to najbolje pokazuje. Jedna dua pridobivena za Krista bit e orue u pridobivanju drugih, i kao rezultat imat e sve vei blagoslov i spasenje. (Gospel Workers, str. 184)

202

7. srpnja

Boanski Pastir
Postavit u im jednoga pastira koji e ih pasti i bit e im pastir. (Ezekiel 33,23) Slikama iz svakidanjeg ivota Isus je ponovno naao pristup umu svojih sluatelja. Utjecaj Duha povezao je s hladnom, osvjeavajuom vodom. Sebe je prikazao kao svjetlost, izvor ivota i radosti za prirodu i ovjeka. Sad je krasnom pastirskom slikom prikazao svoju vezu s onima koji Ga vjeruju. Nijedna slika nije bila poznatija Njegovim sluateljima od ove, i Kristo262

ve rijei zauvijek su je povezale s Njim. Uenici vie nisu mogli gledati pastire kako se brinu za svoja stada a ne sjetiti se Spasiteljeve pouke. Oni e vidjeti Krista u svakom vjernom pastiru, a sebe u svakom bespomonom i ovisnom stadu. Ovu je sliku prorok Izaija primijenio opisujui utjenim rijeima Mesijino djelo: ... Kao pastir pase stado svoje, u ruke uzima jaganjce, nosi ih u svome naruju. (Izaija 40,11) David je pjevao: Jahve je pastir moj: ni u em ja ne oskudijevam. (Psalam 23,1) A Sveti je Duh preko Ezekiela objavio: Postavit u im jednoga pastira koji e ih pasti ... Potrait u izgubljenu, dovesti natrag zalutalu, povit u ranjenu i okrijepiti nemonu ... I sklopit u s njima Savez mira ... I nee vie biti plijenom narodima, nego e mirno ivjeti, i nitko ih nee plaiti. (Ezekiel 34,23.16.25.28) Krist je vrata Bojeg tora. Kroz ova vrata sva Njegova djeca, od najranijih vremena, nalazila su ulaz. U Kristu, kao to je to prikazano u slikama, kao to je navijeteno u simbolima, kao to je jasno prikazano u prorokim objavama, kao to je otkriveno u poukama Njegovim uenicima i u udima to ih je inio za sinove ljudske, gledali su Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta (Ivan 1,29) i kroz Njega su dovedeni u tor Njegove milosti. Mnogi su dolazili istiui druge ciljeve za vjeru svijeta; ustanovljavali su se obredi i sustavi uz pomo kojih su se ljudi nadali da e primiti opravdanje i pomirenje s Bogom, i tako nai pristup u Njegov tor. Meutim, Krist predstavlja jedina vrata; i svi koji su uspostavili neto da zauzme Kristovo mjesto, svi koji su pokuali ui u tor nekim drugim putem, jesu lupei i hajduci. Tko ulazi na vrata, on je pastir ovaca. (Ivan 10,2) Krist je Vrata i Pastir. On ulazi kroz samoga sebe. Svojom rtvom On je postao Pastir ovcama. (Isusov ivot, str. 392394)

263

203

8. srpnja

Pastir poznaje svaku ovcu

Ne boj se, jer imenom sam te zazvao: ti si moj! (Izaija 43,1) Od svih stvorenja ovca je jedna od najbojaljivijih i najbespomonijih pa je na Istoku pastirovo staranje za stado neumorno i neprekidno. U stara vremena izvan utvrenih gradova bilo je malo sigurnosti. Pljakai iz skitakih pograninih plemena ili grabljive zvijeri iz svojih skrovita u stijenama ekali su u zasjedi da oplijene stada. Pastir je budno motrio na ono to mu je povjereno, znajui da tako izlae svoj ivot opasnosti. Jakov koji je uvao Labanova stada na haranskim panjacima rekao je, opisujui svoj neumoran i mukotrpan rad: esto sam danju skapavao od ee, a obno od studeni. San je bjeao od mojih oiju. (Postanak 31,40) Zbog toga se i David, uvajui stado svojega oca, goloruk sukobio s lavom i medvjedom spasivi iz njihovih eljusti ukradeno janje. Dok pastir vodi stado preko stjenovitih breuljaka, kroz ume i divlje uvale na travna skrovita kraj rijeke, dok ga uva u planinama tijekom osamljenih noi, titei ga od pljakaa, njeno se starajui za bolesne i slabe u stadu, njegov ivot postaje jedno s njihovim. vrsta i njena privrenost sjedinjuje ga sa stvorenjima za koja se stara. Ma koliko veliko bilo stado, pastir poznaje svaku ovcu. Svaka ima svoje ime i odaziva se prema svom imenu na pastirov zov. Kao to zemaljski pastir poznaje svoje stado, tako i boanski Pastir poznaje svoje stado koje je rasijano po cijelom svijetu. Vi, ovce moje, vi ste stado pae moje, a ja sam Bog va rije je Jahve Gospoda. Isus kae: Imenom sam te zazvao; ti si moj! Gle, u dlanove sam te svoje urezao. (Ezekiel 34,31; Izaija 43,1; 49,16) Isus nas pojedinano poznaje i dirnut je osjeajem nae nemoi. On nas sve zna po imenu. On zna i samu kuu u kojoj stanujemo i ime svakog njezinog stanovnika. On je ponekad davao upute svojim slugama da pou u odreenu ulicu u odreenom gradu, u tu i tu kuu i pronau jednu od njegovih ovaca. 264

Svaku duu Isus tako savreno poznaje kao da je ona jedina za koju je kao Spasitelj umro. Bol svake due dira Njegovo srce. Svako preklinjanje za pomo dopire do Njegovog uha. On je doao privui ljude k sebi. On im nalae: Hajdete za mnom!, a Njegov Duh djeluje na njihova srca kako bi ih privukao da dou k Njemu. Mnogi odbacuju mogunost da budu privueni. Isus zna tko su oni. On takoer zna one koji rado uju Njegov zov i spremni su doi zbog Njegovog pastirskog staranja. On kae: Moje ovce sluaju glas moj. Ja ih poznajem, i one idu za mnom. (Ivan 10,27) On se brine za svaku od njih kao da ne postoji nijedna druga na licu zemaljskom. (Isusov ivot, str. 394,395)

9. srpnja

204

Pastir vodi putom

Kad god izvede sve ovce, krene pred njima, i ovce idu za njim, jer poznaju njegov glas. (Ivan 10,4) Pastir na Istoku ne tjera svoje ovce. On se ne oslanja na silu ili strah, ve ih zove idui ispred njih. Tako ini i SpasiteljPastir sa svojim ovcama. Pismo kae: Ti si svoj narod vodio kao stado rukama Mojsija i Arona. Preko proroka Isus objavljuje: Ljubavlju vjenom ljubim te, zato ti sauvah milost. On nikoga ne primorava da ide za Njim. On kae: Uima za ljude privlaio sam ih, konopcima ljubavi. (Psalam 77,21; Jeremija 31,3; Hoea 11,4) Strah od kazne ili ljubav prema vjenoj nagradi nije ono to navodi Kristove uenike da Ga slijede. Oni promatraju Spasiteljevu neusporedivu ljubav, otkrivenu kroz Njegov boravak na Zemlji, od jasala u Betlehemu do kria na Golgoti, a Njegova pojava privlai, omekava i pokorava duu. Ljubav se budi u srcu onih koji promatraju. Oni uju Njegov glas i slijede Ga. Kao to pastir ide ispred svojih ovaca, susreui se prvi s opasnostima na putu, tako i Krist ini sa svojim narodom. Kad god izvede sve ovce, krene pred njima. Put prema Nebu osveen je Spasiteljevim stopama. Staza moe biti strma i neravna, ali Isus je ve njome proao; Njegova su stopala ugazila 265

otro trnje, da bi uinio na put lakim. Svaki teret koji smo pozvani ponijeti i On je sm nosio. Premda se sad uznio na Nebo u Boju nazonost dijelei prijestolje svemira, Isus nije nita izgubio od svoje suosjeajne naravi. Danas je isto njeno, suosjeajno Srce otvoreno za sve patnje ovjeanstva. Ruka koja je bila probodena, danas je ispruena da mnogo obilnije blagoslovi Njegov narod koji je na svijetu. One sigurno nee nigda propasti i nitko ih nee oteti iz moje ruke. (Ivan 10,28) Dua koja se predala Kristu u Njegovim je oima dragocjenija od cijeloga svijeta. Spasitelj bi proao kroz samrtne muke na Golgoti da bi jedan ovjek mogao biti spaen za Njegovo kraljevstvo. On nikada nee napustiti ovjeka za kojega je umro. Ako Ga Njegovi sljedbenici ne odlue napustiti, On e ih vrsto drati. U svim naim kunjama imamo sigurnog Pomonika. On nas nee ostaviti same da se borimo s kunjama, da se borimo sa zlom i na kraju budemo slomljeni teretom i tugom. Premda je sada skriven od oiju smrtnika, uho vjere moe uti Njegov glas kako govori: Ne boj se, jer ja sam s tobom. Onaj koji ivi! Bio sam mrtav, ali, evo, ivim u vijeke vjekova. (Otkrivenje 1,18) (Isusov ivot, str. 395,396)

205

10. srpnja

Pastir je dao svoj ivot za ovce

Ja poznajem ovce svoje i ovce moje poznaju mene, kao to Otac poznaje mene i kao to ja poznajem Oca. I ja dajem ivot svoj za ovce. (Ivan 10,14.15) Ja sam podnio vae alosti, iskusio vae borbe, sretao se s vaim kunjama. Ja poznajem vae suze, jer sam i sm plakao. Poznajem boli koje su tako duboke da se ne mogu povjeriti nijednom ljudskom uhu. Nemojte misliti da ste naputeni i ostavljeni. Premda vaa bol nije taknula nijednu osjetljivu strunu nekog srca na Zemlji, pogledajte u mene i ivite. Nek se pokrenu planine i potresu brijezi, ali se ljubav moja 266

nee odma od tebe, nit e se pokolebati moj Savez mira, kae Jahve koji ti se smilovao. (Izaija 54,10) Koliko god pastir moe voljeti svoje ovce, Bog jo vie voli svoje sinove i keri. Isus nije samo na Pastir, On je Otac vjeni. On kae: Poznajem ovce svoje i ovce moje poznaju mene, kao to Otac poznaje mene i kao to ja poznajem Oca. (Ivan 10,14.15) Kakva je to izjava jedinoroeni Sin, On koji je u Oevom naruju, On koga je Bog objavio kao ovjeka, moga srodnika (Zaharija 13,7) u bliskoj je zajednici s nama; zajednica izmeu Njega i vjenog Boga prikazuje zajednicu izmeu Krista i Njegove djece na Zemlji. Isus nas voli zato to smo dar Njegova Oca i nagrada za Njegov rad. On nas voli kao svoju djecu. itatelju, On te voli. Smo Nebo ne moe podariti nita vee, nita bolje. Stoga imaj povjerenja! Isus je mislio na ljude po cijelom svijetu koje su zaveli lani pastiri. Oni koje je On eznuo sabrati kao ovce svoje pae, rasijani su meu vukove, i On je rekao: Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ovinjaka; i njih mi treba dovesti; one e uti glas moj, te e biti jedno stado i jedan pastir. (Ivan 10,16) Zato me ljubi Otac to ja dajem ivot svoj, da ga opet uzmem. (Ivan 10,17) To znai: moj Otac toliko vas je volio da mene jo vie voli zato to sam svoj ivot dao da vas spasim. Ja sam omilio svome Ocu time to sam postao vaa zamjena i sigurnost, to polaui svoj ivot uzimam vae obveze, vae prijestupe. Dok je kao lan ljudske zajednice bio smrtnik, On je kao Bog bio izvor ivota za svijet. On se mogao oduprijeti nadiranju smrti i nije se morao podiniti njezinoj vlasti, ali On je dobrovoljno poloio svoj ivot, da bi iznio na vidjelo ivot i besmrtnost. On je ponio grijeh svijeta, podnio njegovo prokletstvo, poloio svoj ivot kao rtvu, da ljudi ne moraju zauvijek umrijeti. A on je bolesti nae ponio, nae je boli na se uzeo. (Izaija 53,4) (Isusov ivot, str. 396,397)

267

206

11. srpnja

Izgubljena ovca
Radujte se sa mnom, jer sam naao svoju izgubljenu ovcu! (Luka 15,6) Ukazano mi je na usporedbu o izgubljenoj ovci. Pastir u ovoj prii ostavlja devedeset i devet ovaca u pustinji i polazi u potragu za jednom koja se izgubila. Kad je izgubljena ovca pronaena, pastir je podie na svoja ramena i vraa radujui se. On se ne vraa gunajui i osuujui to jadno stvorenje koje mu je zadalo toliko brige, nego svoju izgubljenu i ponovno naenu ovcu nosi radujui se. On svojoj srei zbog postignutog uspjeha daje jo vee izljeve radosti, pozivajui i prijatelje i susjede da mu se pridrue u tome, Jer sam naao svoju izgubljenu ovcu. Ono o emu on sada govori nije lutanje izgubljene, ve radost zbog njezinog povratka; jer radost to je ovca pronaena baca u sjenu sve brige, strahovanja i opasnosti kojima se pastir izlagao traei izgubljeni ovcu i vraajui je na mjesto sigurnosti. Kaem vam, tako e biti vee veselje na nebu zbog jednog grenika koji se obrati nego zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraenja. (Luka 15,7) (Testimonies, sv. 3, str. 99) Isus nam je za prouavanje dao usporedbu o izgubljenoj ovci. Pravi pastir ostavlja devedeset i devet ovaca i odlazi u pustinju bez obzira na cijenu i patnju kroz koju mora proi. Koliko ste odlutalih i izgubljenih ovaca traili, srca punog saaljive njenosti, opratanja i ljubavi, i doveli natrag u tor? Koliko ste rijei ohrabrenja izgovorili odlutalim ovcama koje su vas kotale boli, tjeskobe i mnogih neugodnosti? Jeste li govorili umirujue rijei nade, ohrabrenja i oprosta, nosei odlutale na svojim ramenima, radujui se na svakom koraku, govorei: Kaem vam, tako e biti vee veselje na nebu zbog jednog grenika koji se obrati nego zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraenje. (Luka 15,7) Prouavajte ivot i karakter Isusa Krista, i teite tome da oponaate Njegov primjer. Neposveenost nekih koji tvrde kako vjeruju u vijest treeg anela pridonijela je zavoenju ne268

kih od nemonih ovaca u pustinju; tko je onda pokazao brigu pastira za izgubljene i odlutale? Nije li vrijeme da budemo krani i u postupanju kao to smo po zvanju? Kakvo dobroinstvo, suosjeanje, kakvo saaljenje je Isus pokazao prema napaenom ovjeanstvu! Srce koje kuca ujednaeno s Njegovim velikim Srcem Beskrajne Ljubavi, iskazat e suut svakoj potrebitoj dui i jasno obznaniti da razmilja kao i Krist. Svaka napaena dua ima potrebu za saaljenjem drugih, i oni koji su proeti Kristovom ljubavlju, ispunjeni Njegovom samilou, njenou i suosjeanjem, odgovorit e na svaki takav poziv za saaljenjem. Svaka dua koja se pokuava vratiti sa svoga lutanja i doi k Bogu, treba pomo onih koji imaju njeno, samilosno srce ispunjeno ljubavlju poput Kristove. (Review and Herald, 16. listopada 1894.)

12. srpnja

207

Vrijednost izgubljene ovce

U ovome se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas. (1. Ivanova 4,10) Farizeji su izjavili kako bi se Isus usuglasio s njima da je bio pravi prorok, i imao bi udjela u njihovim propisima i pravilima te se ponaao prema omraenim carinicima i grenicima ba kao i oni. Dajui svojega Sina da umre za grijehe svijeta, Gospodin Bog je jasno pokazao kolika je cijena onoga to je ponudio ljudima jer je, dajui Isusa za ovaj svijet, dao najbolji nebeski Dar. Ovaj dragocjeni Dar zahtijeva najveu zahvalnost od svake due. Kojega god naroda, plemena ili jezika ovjek bio, bilo da je crn ili bijel, on jo uvijek odraava Boju sliku, i ispravno razumijevanje ovjeanstva i ovjeka proizlazi iz injenice da je kupljen Kristovom krvlju. Pokazivanje prijezira i iskazivanje mrnje prema bilo kojem narodu otkriva znaajke Sotone. Bog je dao svoju procjenu ovjeka u predavanju Isusa ivotu ponienja, siromatva, samoodricanja, prijezira, odbacivanja i smrti; kako bi ovjek, Njegova izgubljena ovca, mogao biti spaen. Nije li onda zadivljujua injenica da se cijelo 269

Nebo oajniki zanima za otkup ovjeka? Nije li prekrasno to su deset tisua puta deset tisua, i tisue i tisue anela, zaposleni penjanjem i silaenjem svetim ljestvama kako bi sluili onima koji e postati batinici spasenja? Aneli ne silaze na Zemlju da osuuju i unitavaju, da vladaju ili odaju poast, ve kao glasnici milosti koji surauju sa Zapovjednikom Gospodnje vojske, koji surauju s ljudskim biima i koji su spremni poi da trae i spase izgubljenu ovcu. Anelima je zapovjeeno da prebivaju oko onih koji se boje Boga i ljube Ga. Cijelo Nebo pokazuje zanimanje za dobrobit ovce koja je odlutala daleko od tora. Da su farizeji djelovali u skladu s Bogom, umjesto ujedinjenja s neprijateljem Boga i ovjeka, ne bi se nali kako preziru skupocjenu Kristovu krv. Kad se iz ljudskog uma uklone sotonske obmane, kad grenik gleda na Golgotu i vidi skupocjenu rtvu koja je podnesena da spasi otpali i upropateni ljudski rod, on razmilja, duboko je dirnut Bojom ljubavlju i kaje se. U ovome se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas. O, kad bismo samo mogli shvatiti Boju ljubav ak i u najmanjoj mjeri, imali bismo suosjeanje koje je pokazano prema palom ovjeku! Kako bismo samo izgledali i ivjeli! Promatranjem Krista ovjek se mijenja i karakterno se preobraava iz slave u slavu. Sukob izmeu svjetla i tame se nastavlja. Pogledaj, jadni grenie koji si kao izgubljena ovca koju trai njezin pastir, pogledaj na kri! U siromanom slijepcu kojemu je milostivi Pastir povratio vid, samopravedni farizeji vidjeli su jedino osobu dostojnu mrnje. (Signs of the Times, 20. studenog 1893.)

208

13. srpnja

Krist je doao pronai izgubljene

Ja nisam doao da pozovem na obraenje pravednike, nego grenike. (Luka 5,32) Tijekom svojega boravka na Zemlji Krist je ostvario djelo zbog kojega je napustio Boje prijestolje na Nebu. On se zau270

zeo za ljudski rod da bi zahvaljujui Njegovom djelu ljudski rod mogao biti uzdignut do razine Bojih moralnih vrijednosti. On je preuzeo na sebe ljudsku narav da bi mogao uzdii ljudsku obitelj i uiniti ljude sudionicima boanske naravi te ih postaviti u povoljan poloaj s Bogom. Svako Njegovo djelo bilo je zbog palog svijeta da trai ovcu koja je odlutala s puta i vrati je natrag k Bogu. Gospodin je vidio nae tuno stanje te je na na svijet poslao jedinog Vjesnika kojemu je mogao povjeriti svoje veliko blago oprosta i milosti. Krist, jedinoroeni Boji Sin, bio je taj odabrani Vjesnik. Bio je odreen da obavi zadau koju ak ni nebeski aneli nisu mogli ostvariti. Samo je Njemu bilo povjereno djelo nuno za otkup svijeta uprljanog i ugroenog prokletstvom. Ovim je Darom Otac darovao svijetu cijelo Nebo. Kakva li je to bila promjena za Bojeg Sina, Svjetlo s Neba, kojega su aneli oboavali! On je mogao otii u ugodne domove bezgrenih svjetova, u okruenje bez grijeha gdje neposlunost i pobuna nikad nisu postojali i gdje bi bio primljen uz poklike hvale i ljubavi. No, palom je svijetu bio potreban Otkupitelj. Ja nisam doao da pozovem na obraenje pravednike, rekao je On, nego grenike. On nam je doao predstaviti Oca kroz poruku nade i spasenja za na svijet. Nije bio samoiv, nije vodio rauna o svojoj udobnosti i zadovoljstvu, nije poputao kunjama; pristao je umrijeti kako bi grean ovjek mogao biti otkupljen i kako bi mogao vjeno ivjeti na mjestu koje Mu je On pripravio. Njegova sluba bila je pouavati due koje su umirale zbog tereta svojih grijeha. Krist je poloio ovu zadau na ramena svake due koju je otkupio. Gospodin e dati obilje svjetla onima koji e Mu biti vjerni i odani. Njegova milost i milosrdan utjecaj Njegovog Duha ostaju jednaki prema svima koji e ih primiti. Njegova ponuda spasenja se ne mijenja. ovjek je onaj koji mijenja svoj odnos s Bogom. Mnogi su se doveli u takav poloaj da ne mogu prepoznati Njegovu milost i Njegovo spasenje. Bog je za nas uinio sve to je bilo u Njegovoj moi. Dao nam je savreni primjer svojega karaktera u karakteru svojega Sina; a posao je Kristovih sljedbenika napredovanje u slinosti s Njim dok promatraju neusporedivu divotu Njegovog ivota i karaktera. Dokle god gledaju na Isusa i odgovovaraju na Nje271

govu ljubav, oni e odraavati Kristov lik. (Review and Herald, 15. veljae 1898.)

209

14. srpnja

Izgubljena ovca posebna briga

Tko od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu, ne ostavi u pustinji devedeset i devet i ne ide za izgubljenom dok je ne nae? (Luka 15,4) Bavljenje ljudskim umom predstavlja vanu zadau. ovjek je Boje vlasnitvo, i aneli s velikim zanimanjem promatraju kako e se ovjek odnositi prema svojemu blinjemu. Kad nebeski predstavnici vide da oni koji tvrde da su Boji sinovi i keri ulau napore sline Kristovima kako bi pomogli zabludjelima pokazivanjem njenog i suosjeajanog duha prema pokajnicima i otpalima aneli im tada prilaze jo blie i u sjeanje im prizivlju rijei koje e ih ispuniti mirom i uzdii njihovu duu. Sveti aneli prate svakog od nas. Nemamo pravo prezreti najmanje od Bojih stvorenja, niti uzdizati neije divljenje prema sebi. Aneli su slubeni duhovi poslani da slue onima koji e postati batinicima spasenja. Hoemo li prihvatiti ast suradnje s nebeskim predstavnicima? Hoe li nas Bog prihvatiti kao nositelje svjetla svijetu? Isus je prihvatio mjesto Onoga koji je doao nai i spasiti to je izgubljeno, te je uzvisio svijet time to je umro za njegovo otkupljenje, kako bi vratio ovcu koja je odlutala s puta. Isus je dao svoj dragocjeni ivot, posvetio osobitu panju najmanjima od Bojih stvorenja, i aneli s velikom silom okruuju one koji se boje Boga. Budimo, dakle, na oprezu i nikad nemojmo dopustiti da ijedna prezriva pomisao obuzme um u vezi s najmanjim Bojim stvorenjem. Trebali bismo s brinou gledati na zabludjele, govoriti rijei ohrabrenja otpalima i paziti da ih kakvim nepromiljenim ponaanjem odvratimo od milostivog Spasitelja. Oni koji ljube Isusa voljet e i one za koje je On umro. Da su mnogi od grenika koji se nalaze oko nas primili svjetlo kojim smo mi blagoslovljeni, oni bi se radovali u toj istini i bili 272

bi u prednosti nad mnogima koji imaju dugogodinje iskustvo i velike prednosti. Uzmimo ove izgubljene ovce kao svoj poseban teret i brinimo se o duama kao oni koji jednog dana moraju odgovarati za svoje postupke. Nemojmo privlaiti pogled na sebe, ve zavapimo ozbiljno i iskreno: Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta. (Ivan 1,29) Ovo je kranska poruka svijetu. Ovo je vrlo jak dokaz. Potaknite svoje srce da uloi ozbiljan napor i ohrabri due koje propadaju da usmjere svoj pogled na Njega koji je bio uzdignut na kriu. I upamtite: sve dok budete tako inili, nevidljivi e aneli djelovati na srce i voditi duu da vjeruje u Isusa. Greniku je omogueno da vidi Isusa onakvim kakav uistinu jest punog samilosti, saaljenja i ljubavi, te on uzvikuje: Tvoja me briljivost uzvisi. (Psalam 18,35) (Review and Herald, 30. lipnja 1896.)

15. srpnja

210

Pronaena izgubljena ovca

I uspije li mu da je nae, zaista, kaem vam, vie se raduje zbog nje nego zbog devedeset i devet koje nisu zalutale. (Matej 18,13) Isus je u srca i umove svojih uenika elio utisnuti svijest o vrijednosti svake ljudske due. Od svojih sljedbenika On zahtijeva suradnju u spaavanju grenika. Postoji jedna izgubljena ovca, najmanji broj za izbrojiti; a ipak, On je Pastir koji ostavlja onih devedeset i devet i odlazi u brda da pronae tu jednu koja je zalutala. Zato su onda Boji sinovi i keri tako hladnog srca, tako ravnoduni prema duama koje propadaju oko njih? Zato su vjernici crkve toliko spremni dopustiti da cjelokupni teret poiva na ramenima propovjednika? Ovo je velika pogreka, jer se od svakog onog koji je primio milost oekuje da sudjeluje u spaavanju izgubljenih. Krist je svakom ovjeku dao njegov posao i treba uloiti osobni napor u spaavanju onih koji propadaju. Radnik bi trebao provoditi puno vie vremena u tajnoj molitvi, jer rad na spaavanju dua zahtijeva veliku mudrost i znanje. Krist je rekao: Tko mene slijedi, sigurno nee ii po tami, nego e 273

imati svjetlo koje vodi u ivot. (Ivan 8,12) Isto tako je svojim uenicima kazao: Vi ste svjetlo svijetu. (Matej 5,14) On je crkvu uinio riznicom svete istine. On je svojoj crkvi ostavio upravljanje svetom istinom, i zadaa je crkve da nastavi Njegovo poslanje spaavanja svijeta. On je Sunce Pravde koje svojim sjajnim zrakama obasjava svoje sljedbenike dok oni, zauzvrat, odsjajuju Njegovo svjetlo na druge. Oni trebaju biti Njegovi predstavnici u svijetu. Vjerujui da je Bog njihov osobni Spasitelj, oni preuzimaju rad tamo gdje je On stao. Krist kae: Jer bez mene ne moete nita uiniti (Ivan 15,5), ali s Njim je sve mogue. Vrlo je velik broj zalutalih i izgubljenih ovaca koje su nestale u divljini i pustoi grijeha samo zato to nitko nije poao za njima da ih potrai i dovede natrag u tor. Isus koristi sliku izgubljene ovce da pokae potrebu za traenjem onih koji su odlutali od Njega; jer kad se ovca jednom izgubi, ona bez tue pomoi nee nikad nai put natrag do tora. Treba je traiti i vratiti u tor. Cijelo Nebo zanima se za posao spaavanja izgubljenih. Aneli s velikim zanimanjem promatraju tko e napustiti onih devedeset i devet ovaca i izii u nevrijeme, oluju i kiu, u divljinu pustinje, kako bi potraio izgubljenu ovcu. Svuda oko nas ima izgubljenih, propalih i naalost zanemarenih dua. No, one su dragocjene Bogu jer su kupljene Kristovom krvlju. ... Mi trebamo traiti one koji su izgubljeni. Trebamo traiti onu izgubljenu ovcu i vratiti je natrag u tor, a to zahtijeva osobni napor. (Review and Herald, 30. lipnja 1896.)

211

16. srpnja

Prave ovce sluaju pravog pastira

Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ovinjaka; i njih mi treba dovesti; one e uti glas moj, te e biti jedno stado i jedan pastir. (Ivan 10,16) Istinu treba iznositi s boanskom taktinou, krotkou i plemenitou. Ona bi trebala dolaziti iz srca koje je postalo blago i suosjeajno. Ako elimo pridobiti due, neka nae rijei budu blage. Bog e biti mudrost onome koji tei za mu274

drou s boanskog izvora. Iskoristimo svaku prigodu koja nam se prui, bdijmo i molimo se i budimo uvijek spremni da s krotkou i strahom damo razloge svoje nade. Kako ne bismo vrili nepovoljan utjecaj ni na jednu duu za koju je Krist umro, uzdiimo svoje srce k Bogu kako bismo, kad nam se ukae prigoda, mogli progovoriti pravu rije u pravo vrijeme. Ako se budete tako posvetili Bojem djelu, Boji Duh e biti va Pomonik. Sveti Duh e dati silu rijeima ljubavi izgovorenim izgubljenim duama. Istina izreena pod djelovanjem Kristove milosti imat e pokretaku snagu. Boji je plan da se najprije pridobije srce. Kaite istinu i prepustite Njemu da izvri promjenu i utemelji duu u naelima. Ne spominjite ono to govore protivnici, nego samo izlaite istinu. Istina moe dirnuti srce. Otkrivajte jasno Rije u svoj njezinoj sili. Kad se oko nas nagomilaju kunje, u naim redovima e se pokazati i odvajanje i jedinstvo. Neki koji su danas spremni prihvatiti oruje za borbu, u vrijeme stvarne opasnosti pokazat e da nisu gradili na vrstoj stijeni i popustit e pred kunjama. Oni koji su imali veliku svjetlost i dragocjene prednosti, ali se nisu koristili njima, odvojit e se od nas pod ovim ili onim izgovorom. Zato to nisu primili ljubav istine, upast e u zablude neprijatelja; povodei se za zavodljivim duhovima i naukama avolskim, odstupit e od vjere. Ali, s druge strane, kad se bura progonstva doista srui na nas, vjerna ovca e uti glas pravog Pastira. Napori puni samoodricanja uloit e se u spaavanje izgubljenih, i mnogi koji su odlutali iz stada vratit e se da bi slijedili velikog Pastira. Boji narod e se meusobno zdruiti i jedinstveno istupiti protiv neprijatelja. Zbog zajednikih opasnosti prestat e borbe za prevlast i nee se vie voditi prepirka koga treba smatrati najveim. Nitko od pravih vjernika nee rei: Ja sam Pavlov. Ja sam Apolonov. Ja sam Petrov. (1. Korinanima 1,12) Svjedoanstvo jednoga i svih e biti: Prionuo sam uz Krista, radujem se u Njemu kao svom osobnom Spasitelju. Ljubav prema Kristu i ljubav prema naoj brai bit e svjedoanstvo svijetu da smo bili s Isusom i da smo se od Njega nauili. Tada e vijest treeg anela prerasti u glasan pokli i cijela Zemlja e biti osvijetljena Gospodnjom slavom. (Testimonies for the Church, sv. 6, str. 400,401) 275

212

17. srpnja

Radost zbog jednog obraenog grenika

Kaem vam, tako e biti vee veselje na nebu zbog jednog grenika koji se obrati nego zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraenje. (Luka 15,7) Isus, Sin Najviega, vojuje protiv Sotone koji poduzima svaki lukavi potez da bi se suprotstavio Bojem djelu. Nagrada za koju se bore sile svjetla i tame jest ovjekova dua. Dobri Pastir trai svoje ovce i prolazi kroz odricanja, potekoe i oskudicu. Njegovi pomonici imaju poneto spoznaje o ozbiljnosti sukoba, no premalo u usporedbi s onim kroz to je proao Pastir. S kojim suosjeanjem, tugom i upornou On trai izgubljene! Tek nekolicina shvaa koliki oajniki napor Sotona ulae kako bi porazio Pastira. Kad Pastir na kraju pronae svoju izgubljenu ovcu, uzima je u svoje naruje radujui se, i nosi je na ramenima u tor. Tada nebeske harfe sviraju i pjeva se radosna pjesma zbog otkupljenja zalutale i izgubljene ovce. Tako e biti vee veselje na nebu zbog jednog grenika koji se obrati nego zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraenja. (Luka 15,7) Sin ovjeji doao je da nae i spasi to je izgubljeno. Izgubljena ovca nikad ne moe sama pronai put natrag do tora. Ako je budni pastir ne nae i spasi, ona luta dok ne propadne. Kakvog li prikaza Spasitelja! Mi bismo propali da nas Isus, Dobri Pastir, nije doao pronai i spasiti. Farizeji su nauavali kako se nitko, osim idovskog naroda, nee spasiti, i s prijezirom su se odnosili prema drugim narodima. Ali Isus je privukao pozornost onih koje su farizeji prezreli, i ponaao se prema njima obzirno i ljubazno. Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (Ivan 3,16) Ovakva ljubav prema ovjeku, izraena darovanjem Bojeg jedinoroenog Sina, izazvala je u Sotoni silnu mrnju prema Darivatelju i neprocjenjivom Daru. Sotona je svijetu prikazao Oca u pogrenom svjetlu, ali zahvaljujui Bojem velikom Daru to se pokazalo neistinom jer je Bezgra276

nina Ljubav dokazala da e ovjek biti otkupljen po nezamislivo visokoj cijeni. Sotona je pokuao unititi Boju sliku u ovjeku i dovesti ga u takvo stanje da ga se Bog odrekne kad ga vidi u njegovom jadu, izopaenosti i propasti. Ali, Gospodin je dao svog jedinoroenog Sina da i oni najgreniji i najunieniji ne propadnu, ve da se zahvaljujui vjeri u Isusa Krista spase od zla ivota, preporoeni i obnovljeni na sliku Boju, i tako imaju vjeni ivot. (Signs of the Times, 20. studenoga 1893.)

18. srpnja

213

Mi smo podpastiri
uvajte se lanih proroka to vam dolaze u ovjem runu, a unutra su grabeljivi vuci! (Matej 7,15) to manje razmiljamo o Kristu i Njegovoj neusporedivoj ljubavi, i to se manje trudimo postati slini Njemu, to bolje izgledamo u svojim oima i to vie dolazi do izraaja nae samopouzdanje i samouzvienje. Stvarno poznavanje Krista i stalno gledanje na Njega kao Zaetnika i svritelja nae vjere dat e nam pravi uvid u narav i osobine pravog kranina te emo se u potpunosti osvjedoiti koliko je na ivot i karakter u suprotnosti sa ivotom Onoga koji je na veliki Uzor. Osposobljavanje za dunost koja je pred nama predstavlja cjeloivotnu zadau, svakodnevnu napornu i neprekidnu borbu protiv ukorijenjenih navika i naslijeenih sklonosti. Da bismo isticali samo Isusa, gubei potpuno iz vida sebe, potrebno je ulagati stalne, ozbiljne i oprezne napore. Moramo budno paziti na slabe toke u svojem karakteru i suzbijati zle sklonosti, a razvijati i jaati plemenite osobine koje jo nisu dole do izraaja. Svijet nikada nee doznati za proces koji se u tajnosti odvija izmeu due i Boga: unutarnju ogorenost duha, gnuanje nad samim sobom i ustrajni napor samosavladavanja, ali e mnogi u svijetu moi cijeniti ishod tih napora. Oni e vidjeti da se Krist svakodnevno otkriva u naem ivotu. Mi emo biti iva poslanica koju vide i itaju svi ljudi i posjedovat emo plemenit i skladno razvijen karakter. 277

Krist je rekao: Uzmite jaram moj na se i uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ete nai pokoj svojim duama. (Matej 11,29) On je spreman pouiti sve one koji od Njega zatrae znanje. Svijet je prepun lanih uitelja. Apostol kae da e u posljednjim danima ljudi sebi nagomilati uitelje da im kakljaju ui (2. Timoteju 4,3) jer ele uti ono to im godi. Protiv takvih nas Krist upozorava: uvajte se lanih proroka to vam dolaze u ovjem runu, a unutra su grabeljivi vuci! Prepoznat ete ih po njihovim rodovima. (Matej 7,15.16) Ovdje opisani vjerouitelji tvrde za sebe da su krani. Oni imaju vanjsko oblije pobonosti i izgledaju kao da se zalau za spasenje dua. Oni su u suprotnosti s Kristom i Njegovim naukom jer im nedostaje Njegova krotkost i duh poniznosti. Dobri Pastir je doao da trai i spasi ono to je izgubljeno. On svoju ljubav prema svakoj ovci dokazuje djelima. Svi pastiri koji rade pod vodstvom glavnog Pastira posjedovat e Njegove osobine; oni e uvijek biti krotki i ponizni u srcu. Vjera slina povjerenju djeteta donosi mir u dui i djeluje kroz ljubav koja se uvijek ogleda u zanimanju i brizi za druge. Oni u kojima boravi Kristov duh bit e slini Kristu i init e Njegova djela. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 375377)

214

19. srpnja

Pastir nas je doveo natrag

Kao to se pastir brine za ovce svoje kad se nae uza stado raspreno, i ja u se pobrinuti za svoje ovce i skupit ih iz svih mjesta u koje se rasprie u dan oblaka i mraka. (Ezekiel 34,12) Ovca koja se izgubi iz stada najbespomonije je od svih stvorenja. Pastir je mora traiti, jer se sama ne zna vratiti. Tako je i s duom koja je odlutala od Boga; ona je isto tako bespomona kao i izgubljena ovca, i ukoliko joj boanska ljubav ne priskoi u pomo, nikad se nee uspjeti vratiti k Bogu. Pastir koji uvidi da jedna od njegovih ovaca nedostaje, ne gleda bezbrino svoje stado koje se nalazi u sigurnom zaklo278

nu, niti kae: Imam devedeset devet ovaca. Morao bih uloiti prevelik napor u traenju zalutale. Neka se sama vrati, a ja u otvoriti vrata tora i pustiti je da ue! Ne, im se ovca udalji od stada, pastir je pun straha i brige! On broji i ponovno broji svoje ovce. Kad se uvjeri da je jedna ovca doista odlutala, ne oklijeva. Ostavlja devedeset i devet u toru i polazi u potragu za jednom izgubljenom ovcom. to je mranija i olujnija no i opasniji put, to je vea pastirova briga i to ozbiljnija njegova potraga. On ulae svaki napor da pronae izgubljenu ovcu. S kakvim olakanjem uje iz daljine njezin prvi jedva ujni poziv. Idui za zvukom, penje se uz najstrmije padine, dolazi do samog ruba ponora i izlae svoj ivot opasnosti. I tako trai, dok sve slabiji pozivi kazuju da je ovca na kraju svojih snaga. Konano su njegovi napori nagraeni; izgubljena ovca je pronaena. On je tada ne grdi to mu je zadala toliko briga. Ne tjera je biem. ak je ne pokuava ni povesti prema toru. U svojoj radosti uzima drhtavo stvorenje na svoje rame. Ako je ozlijeena ili ranjena, uzima je na ruke i pritie na svoje grudi da je toplina njegovog srca vrati u ivot. Pun zahvalnosti to njegova potraga nije bila uzaludna, nosi je natrag u tor. Hvala Bogu to Isus nije uinio da moramo zamiljati sliku alosnog pastira koji se vraa bez ovce! Usporedba ne govori o neuspjehu, ve o uspjehu i radosti izbavljenja. U njoj nam je prueno boansko jamstvo da nijedna od zalutalih ovaca iz Bojega tora nee biti zaboravljena i nee biti ostavljena bez pomoi. Sve koji ele biti izbavljeni Krist e izvui iz ponora pokvarenosti i iz trnja grijeha. (Isusove usporedbe, str. 121,122)

20. srpnja

215

Ovce s Njegovih panjaka

Jahve je pastir moj: ni u em ja ne oskudijevam, na poljanama zelenim on mi daje odmora. Na vrutke me tihane vodi. (Psalam 23,1.2) Kad Isus, veliki Uitelj, iznosi svoje pouke koje treba nauiti iz otvorene knjige prirode, On otvara nae oi spoznaje 279

kako bi nam otkrio kolika je pozornost dana svemu stvorenome u odnosu na mjesto koje zauzima na ljestvici stvaranja. Ako trava u polju, koja danas tako lijepo izgleda i oduevljava osjetila, a sutra se kosi i spaljuje, dobiva toliku pozornost od Boga, koliko e On veu pozornost dati ovjeku koji je stvoren na Njegovu sliku. Ne moemo pretjerati u zamiljanju vrijednosti ljudske due i pozornosti koju Nebo pridaje ovjeku. Bog nas tjei obeanjem: Ne boj se, stado malo, jer je odluio va Otac da vam dadne Kraljevstvo! (Luka 12,32) Isus je Dobri Pastir. Njegovi sljedbenici su ovce pae Njegove. Pastir je uvijek uz svoje ovce da ih obrani, uva od vukova, pronae zalutale i vrati ih natrag u tor, vodei ih kraj zelenih panjaka i ive vode. Ne mogu zanemariti divno spasenje koje mi je nebeski Otac dao po tako beskrajno visokoj cijeni jer je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (Ivan 3,16) Neu osramotiti svojega Otkupitelja olakim shvaanjem Njegovih patnji, Njegovih kunji, Njegovog milosra, Njegove rtve i Njegove smrti, jer nas je On toliko ljubio da je postao nositelj naih grijeha. O, kakva je to ljubav, neizreciva ljubav! On je postao ovjek boli, vian patnjama. Umro je na kriu poput prijestupnika, da bi ovjek mogao biti opravdan kroz Njegove zasluge. Kroz Darovatelja ivota dua moe biti osposobljena ivjeti u vjenosti, i ovjek treba posebno brinuti o njoj jer je kupljena Kristovom krvlju. Krist je svemoan. On moe ispuniti ono to zatraimo tog dana. Ako jo uvijek ne cijenite dragocjenost due, ako su njezini prostori hrama oskvrnjeni kupcima i prodavaima, predanjem vlasti i prebivanju Sotone bilo milju ili osjeajem s dubokom ozbiljnou vas preklinjem da ne odlaete svoj dolazak pred Boga u iskrenoj molitvi, bez ijednog trenutka raunanja ili oklijevanja, i kaete: O, Gospodine, otvorio sam vrata svojega srca Tvojem najgorem neprijatelju i najveem neprijatelju moje due. Ponaao sam se kao da sm mogu spasiti svoju duu, da mogu grijeiti i popraviti se kad to odluim; ali osjeam da me njegova sila dri u svojoj moi. Samo me Ti moe spasiti od vjene propasti moje due. Vie Ti je neu uskraivati. Ne usuujem se imati povjere280

nja u bilo koju drugu silu osim Tvoje. Polaem svoju duu pred Tvoje noge. Ti, o Janje Boje, pere moju duu svojom krvlju i oblai je svojom haljinom istoe i pravednosti. (Manuscript 73, 1893.)

21. srpnja

216

to jo mogoh uiniti?
Napokon, posla k njima svoga sina. (Matej 21,37) Zar ne postoji sila koja moe obuzdati nae osjeaje i pokazati nam da smo blizu granice s vjenim svijetom? Zar ne moemo razmiljati o onome to ima vjenu vrijednost? to je potrebno uiniti kako bi se probudio na narod? emu ove lake sadanje nevolje o kojima razgovaramo? Pogledajmo to Pavao kae o tome: Uistinu, naa nam sadanja ali kratkotrajna i mala nevolja donosi izvanredno veliku i vjenu slavu. (2. Korinanima 4,17) Biste li pristali da budete pretueni tapom, da dan i no proivljavate stranu agoniju gladi, hladnou, golotinju, a da sve to smatrate i to je najgore od svega: od lane brae lakim sadanjim nevoljama? No, on ih uistinu naziva naim lakim sadanjim nevoljama. Previe smo opsjednuti svojim ja. Ako elimo da nae ja umre i bude skriveno u Isusu Kristu, tada neemo spominjati razoaranja, potekoe i sline sitnice, ve emo govoriti o velikom planu otkupljenja i o neusporedivoj moi Isusa Krista koji je doao na na svijet i uzeo ljudsku narav da bismo se kroz Njega mogli uzdii i sjesti s Njegove desne strane. to bi moglo biti ljepe od toga? Ako ovo nije dovoljno, to bi Nebo jo moglo uiniti a da ve nije uinjeno za pali ljudski rod? to jo kae Krist, mogoh uiniti za moje ovce a to nisam ve uinio? to jo? Hoe li nas morati pustiti da odemo? Bit e prisiljen na to, osim ako promijenimo svoj stav prema Bogu. Jer On je uinio sve to je mogao da nas spasi. Pred Bogom imamo odgovornost prema svjetlu koje smo primili. Hodimo u svjetlu jer je On u svjetlu. Zle pretpostavke i ogovaranja bit e zaboravljeni. Govorit ete i neete razmiljati o sebi i o tome to drugi ine, ve to 281

ine Bog i Isus. A to, zapravo, ine? Oni iste Svetite. Mi bismo trebali zajedno s Njim sudjelovati u ovom radu ienja svetita svojih dua od svake nepravednosti, tako da naa imena mogu biti zapisana u Jaganjevoj Knjizi ivota, i da nai grijesi mogu biti izbrisani kad doe vrijeme preispitivanja od strane Gospodina. Ovo je najsvetija zadaa ikad povjerena smrtnicima. Nemamo vremena za samouzdizanje, ve jedino za uzdizanje Isusa. O, uzdignimo Ga! Kako to moemo uiniti? Kako moemo traiti spasenje samo za sebe i uzdizati samo sebe? kae Pastir stada. Na koga On misli? Na pastore? Ne. Na sve koji se zovu Kristovim imenom, na sve koji su okusili i znaju kako je dobar Gospodin. Bog e nam dati svoju silu i udruiti boanske s ljudskim naporima, i moi emo izgraivati svoje spasenje sa strahom i drhtanjem. To je mo kojoj Sotona ne moe odoljeti niti je nadvladati. (Manuscript 26, 1888.)

217

22. srpnja

Hranjenje ovaca
Zato su otili do istone strane doline da trae pau stoci. Nali su obilatu i dobru pau, i prostranu, sigurnu i mirnu zemlju. (1. Ljetopisa, 4,39.40) Boja rije je istinska mudrost i istinska spoznaja. Ljudska miljenja i senzacionalistike propovijedi vrijede vrlo malo. Oni koji su proeti Bojom rijeju iznosit e je na jednostavan nain kao to je to inio i sm Isus Krist. Najvei Uitelj svijeta koristio se najjednostavnijim jezikom i najobinijim slikama. Gospodin poziva svoje pastire da hrane stado samo istom i pravom hranom. On eli da istinu iznose u svoj njezinoj jednostavnosti. Kad vjerno obave ovaj posao, mnogi e biti osvjedoeni i obraeni silom Svetoga Duha. Potrebni su biblijski uitelji koji e se znati pribliiti neobraenima, koji e tragati za izgubljenom ovcom, koji e ulagati osobne napore i davati jasne i odreene upute. 282

Nikad nemojte izgovoriti nijednu rije sumnje. Kristovo uenje je po svojoj naravi uvijek pozitivno. Kad iznosite poruku, uvijek je naglaavajte sa sigurnou. Uzdiite ovjeka s Golgote sve vie i vie. Uzdizanje Kristovog kria daje izlaganju osobitu silu. Velika je prednost za uenika da o istinama Boje rijei ima jasno i ispravno shvaanje, kako bi ove istine bio spreman prenijeti drugima. On treba biti ukorijenjen i utemeljen u vjeri. Uenike treba navesti da se razmiljanjem o istini sami uvjere u njezinu snagu, kako bi svaku rije izgovarali iz srca punog ljubavi i njenosti. Nastojte u njihov um duboko utisnuti bitne biblijske istine. Neka oni te istine ponavljaju svojim rijeima, kako biste bili sigurni da su ih jasno shvatili. To e moda biti spori proces, ali to je deset puta vrednije nego da se na brzinu prijee preko znaajnih predmeta, a da im se pritom ne pokloni duna pozornost. Nije dovoljno da uenik prihvati odreenu istinu sm za sebe. Od njega se mora traiti da tu istinu jasno izloi svojim rijeima, kako biste se osvjedoili da on doista uvia snagu pouke i zna je primijeniti. Nikad nemojte zaboraviti da je najvea pouka koju treba pouavati i koju treba nauiti pouka o suradnji s Kristom u djelu spaavanja. Obrazovanje koje se stjee istraivanjem Svetog pisma je primjenjivo znanje o planu spasenja. Takvo obrazovanje obnovit e Boji lik u dui. Ono e osnaiti i okrijepiti um da se odupre kunji i osposobiti uenika da postane Kristov suradnik u Njegovom poslanju milosti za svijet. To e ga uiniti lanom nebeske obitelji i pripremiti ga za sudjelovanje u naslijeu svetih u svjetlosti. Biblija tako postaje udbenik, to prema Bojoj nakani treba i biti, dajui jasnu sliku onima koji tee shvatiti njezine velike i slavne istine. Um preplavljuje obilje svjetlosti. (Counsels to Parents and Teachers, str. 433437)

283

218

23. srpnja

Posebna briga o stadu

Znajte da je Jahve Bog: on nas stvori, i mi smo njegovi, njegov smo narod i ovce pae njegove. (Psalam 100,3) Isus poznaje potrebe svakog svog stvorenja i ita najskrivenije i neizraene boli svakog srca. Kad je povrijeen jedan od najmanjih za koje je On umro, to ne ostaje nezapaeno i On e sigurno prijestupnika pozvati na odgovornost. Isus je Dobri Pastir. On se brine za svoje stado, a posebno za nejake, bolesne i one koji zalutaju. On svaku ovcu zna po imenu. Nevolja svake ovce i svakog janjeta iz Njegovog stada budi suosjeanje i ljubav u Njegovom srcu, i svaki vapaj za pomo dopire do Njegovog uha. Ukazujui na jedan od najteih grijeha pastira u Izraelu, prorok kae: Nemonih ne krijepite, bolesnih ne lijeite, ranjenih ne povijate, zalutalih natrag ne dovodite, izgubljenih ne traite, nego nasilno i okrutno njima gospodarite. I tako se ovce rasprie nemaju pastira. Nitko za njih ne pita, nikoga nema da ih trai. (Ezekiel 34,4-6) Kao Osoba Boanstva On nam pritjee u pomo svojom monom silom, dok kao na Stariji Brat suosjea s nama u svakoj naoj patnji. Kao Velianstvo Neba nije se drao podalje od grijehom unienog i grenog ovjeanstva. Mi nemamo takvog Velikog sveenika koji je tako visoko i tako uzvien da ne bi mogao zapaziti ili suosjeati s nama, ve takvoga koji je bio u svemu kuan kao i mi, ali nikad ni u emu nije zgrijeio. U svom kranskom ivljenju doivjet ete mnoge neugodnosti i potekoe s vjernicima u svojoj crkvi, ali se nemojte previe truditi u oblikovanju karaktera svoje brae. Kad uvidite da oni ne zadovoljavaju zahtjeve Boje rijei, nemojte ih osuivati; kad vas izazivaju, ne uzvraajte istom mjerom. Kad kau neto to bi vas moglo ogoriti, sauvajte mir svoje due. Kad se zalaete za zabludjele, vae srce mora biti ponizno, smekano Bojim Duhom. Dopustite da vas On upotrijebi kao svoje orue. Prebacite svoje breme na Isusa. Kad Sotona zagospodari nekom duom, vi osjeate da Bog treba preuzeti sluaj u svoje ruke; ali ono to moete uiniti, ui284

nite u duhu poniznosti i skromnosti, a nejasna i iznimno sloena pitanja predajte u Boje ruke. Posluajte upute dane u Njegovoj Rijei, a ishod prepustite Njegovoj mudrosti. Kad ste za spasenje svojega brata uinili sve to je u vaoj moi, prestanite se uznemiravati i mirno nastavite obavljati svoje ostale dunosti. To vie nije predmet vae brige, nego Boje. Nemojte svojom nestrpljivou rezati vor potekoa, inei na taj nain stanje beznadnim. Prepustite da Bog umjesto vas razmrsi zamrene niti. On ima dovoljno mudrosti i taktinosti za rjeavanje neprilika u naem ivotu. Mi ne moemo uvijek sagledati i shvatiti Njegove planove, i stoga moramo strpljivo ekati da se razviju, a ne ometati njihovo ostvarenje. On e nam ih otkriti kad za to bude pravo vrijeme. Teite za jedinstvom, njegujte ljubav i ugledajte se na Krista u svemu. On je izvor jedinstva i snage. Ako postupite u skladu s Bojom voljom, Njegovi blagoslovi e se izliti na vau crkvu. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 346348)

24. srpnja

219

Njean i brian Pastir

Kao pastir pase stado svoje, u ruke uzima jaganjce, nosi ih u svome naruju, i briljivo njeguje dojilice. (Izaija 40,11) Pravi radnici ive i rade u vjeri. Oni ponekad osjeaju zamor gledajui kako rad sporo napreduje, a borba izmeu sila dobra i zla postaje sve jaa. Ali ako se ne razoaraju i ne izgube hrabrost, vidjet e kako se oblaci razilaze i ostvaruje se obeanje o izbavljenju. Kroz maglu kojom ih je Sotona okruio oni e vidjeti sjajne zrake Sunca pravde. Radite u vjeri, a ishod prepustite Bogu. Molite se u vjeri, i tajna Njegove Promisli dat e odgovor. Moda e vam se ponekad initi da neete uspjeti. Ali radite i vjerujte, unosei u svoj rad vjeru, nadu i hrabrost. Kad uinite ono to moete, ekajte na Gospodina uzdajui se u Njegova obeanja i On e ostvariti ono to je obeao. ekajte, ali ne u nestrpljivoj zabrinutosti, ve u neustraivoj vjeri i nepokolebljivom povjerenju. 285

Ako je Bog za nas, tko e biti protiv nas? On koji ak nije potedio vlastitog Sina, ve ga predao za sve nas, kako nee dati sve ostalo s njime? (Rimljanima 8,31.32) (Testimonies for the Churches, sv. 7, str. 245) Na nebeski Otac ima tisuu naina o kojima mi nita ne znamo da se pobrine za nas. Oni koji prihvate naelo da je sluenje Bogu od najvee vanosti za njih, vidjet e kako problemi iezavaju, a pred svojim e nogama ugledati ravnu stazu. Vjerno izvravanje dananjih dunosti najbolja je priprema za sutranje kunje. Ne prikupljajte sve odgovornosti i brige sutranjeg dana, da biste ih dodali teretu dananjeg dana. Nadajmo se i budimo hrabri. Nerazumno je i grijeh je oajavati u Bojoj slubi. On poznaje svaku nau potrebu. Na Bog koji uva zavjet sjedinjuje svemonost Kralja nad kraljevima s blagou i brigom njenog Pastira. Njegova mo nema mjere i ona je jamstvo za sigurno ispunjenje Njegovih obeanja svima onima koji se u Njega uzdaju. On ima nain i sredstva kojima e ukloniti svaki problem, kojima e pruiti podrku onima koji rade u Njegovoj slubi i cijene sredstva to ih On koristi. Njegova ljubav je iznad svake druge ljubavi, kao to je Nebo iznad Zemlje. On se stara za svoju djecu brigom i ljubavlju koja je neizmjerna i vjena. I u najcrnjim danima, kad je sve naoko uasno i strano, imajte vjeru u Boga. On ini kako je Njemu po volji, vodei sve na dobro svojega naroda. Snaga onih koji Ga ljube i koji Mu slue postajat e iz dana u dan sve jaom. On moe i spreman je pruiti svojim slugama svu potrebnu pomo. On e im podariti mudrost potrebnu za njihove razline potrebe. (Put u bolji ivot, str. 305,306)

286

25. srpnja

220

Njenost Pastira
A kad je nae, stavi je, pun veselja, na svoja ramena. (Luka 15,5) U nalogu koji je dao uenicima Krist nije samo opisao djelo koje e oni obavljati, nego im je predao i vijest koju e propovijedati. Uite ih, rekao je, da vre sve to sam vam zapovjedio! (Matej 28,20) Uenici su dobili zadau da ue ljude onome to je On osobno govorio i uio. U tome je sadrano i sve ono to je rekao preko starozavjetnih proroka i uitelja. Ljudski je nauk iskljuen. Ovdje nema mjesta predajama, ljudskim teorijama i zakljucima ili crkvenom zakonodavstvu. U ovom nalogu nije sadran nijedan od zakona koji su izdale crkvene vlasti. Kristove sluge ne trebaju propovijedati nita od toga. Zakon i Proroci, u kojima su zapisani Njegova Rije i Njegova djela, ine riznicu iz koje Njegovi uenici trebaju crpsti nauk koji e dati svijetu. Kristovo ime je njihovo geslo, njihov znak raspoznavanja, njihova veza jedinstva, ovlast za njihov nain djelovanja i izvor njihovog uspjeha. Nita to ne nosi Njegov natpis ne moe se priznati u Njegovom kraljevstvu. Evanelje ne treba iznositi kao neku beivotnu teoriju, ve kao ivu silu koja mijenja ivot. Bog eli da oni koji primaju Njegovu milost budu svjedoci njezine moi. On rado prihvaa one iji Ga je ivot najvie vrijeao; ali kad se pokaju, daje im boanskog Duha, postavlja ih na najpovjerljivije poloaje i alje ih nevjernima da objave Njegovu bezgraninu milost. On eli da Njegove sluge prue svjedoanstvo o injenici da ljudi Njegovom milou mogu posjedovati karakter slian Kristovom i radovati se vrstom obeanju Njegove velike ljubavi. elio bi da pruimo svjedoanstvo o tome da On ne moe biti zadovoljan sve dok ljudskom rodu ne budu vraene svete prednosti Njegovih sinova i keri. U Kristu se nalazi njenost pastira, ljubav roditelja i neusporediva milost Spasitelja punog suuti. On daje svoje blagoslove pod najprihvatljivijim uvjetima. Nije zadovoljan da samo objavi ove blagoslove; On ih iznosi na najprivlaniji nain ka287

ko bi probudio elju da ih posjedujemo. Tako Njegove sluge trebaju iznositi bogatstvo slave tog neiskazanog Dara. Kristova divna ljubav omekat e i podiniti srca, dok se samim ponavljanjem uenja ne moe postii nita. Krist eli da se Njegov lik naslika u svakom ueniku. Svakoga je Bog predodredio da bude jednak slici njegova Sina. (Rimljanima 8,29) U svakom od njih treba se svijetu jasno oitovati Kristova ljubav koja dugo trpi, Njegova svetost, krotkost, milost i istina. (Isusov ivot, str. 683,684)

221

26. srpnja

Onima koji Ga prihvate Krist je sve

Moje ovce sluaju glas moj. Ja ih poznajem, i one idu za mnom. (Ivan 10,27) Promjena ljudskog karaktera ini Kristov jaram blagim i Njegovo breme lakim. Vjerom svi mogu, ako to ele, postati jedno s Kristom svojom poslunou i slubom. Izdavanje zapovijedi je Boja povlastica, a ovjekova dunost je da ih potuje. Dua nije prisiljena ni na to. Ispunjavanje dunosti je ovjeku povjereno jednako kao i Bojem Sinu, nasljedniku Neba. On za Boga vri brinu, dragovoljnu i estitu slubu. Potivanjem svih Bojih zapovijedi otkriva se duh ljubavi prema Njemu. Upravo je u ovakvom okruenju Krist ivio i radio. Svaka rije i svako djelo predstavljaju rad za Boga. Ovo je vjera u Boga i u ovjeka. Krist nikada ne bi dao svoj ivot za ljudski rod da nije imao vjeru u due za koje je umro. On je znao da e velik broj njih odgovoriti na ljubav koju je iskazao ovjeanstvu. Nee odgovoriti svako srce, ali koje eli, moe odgovoriti na ovu ljubav bez premca. Moje ovce e uti glas moj, kae Krist. Srce koje udi za Bogom prepoznat e Boji glas. Bog ne moe odgovoriti dui koja ne odgovara na Njegovu ponuenu milost i Njegovu darovanu ljubav. On eka na odgovor due. Cjelokupna odgovornost poiva na njima. On ih poziva na svadbu, stavlja pred njih gozbu koja moe zadovoljiti svaku 288

njihovu elju. Njegova rije puna je bti i jezgrovitosti. Trait ete me i nai ete me jer ete me traiti svim srcem svojim. (Jeremija 29,13) Tada e Gospodin dati izlijevanje Svetoga Duha kao na dan Pedesetnice. Zajednitvo s Bogom je za svakoga osobno i izravno. Pod utjecajem Svetoga Duha srce e u ljudima gorjeti Gospodnjom ljubavlju. Oni su kao djeca puna povjerenja. Krist ne trai zasluge. O, kad bi svi doli onakvi kakvi jesu i dopustili Mu da ih pripremi da budu kao i On. Gospodin jedino eli da Ga prihvate i naue nositi Njegov jaram i ponesu Njegov teret, da Nebo vidi kako su oni radnici koji rade s Bogom. Zato svaka dua kojoj je potrebna pomo i odmor ne bi mogla doi k Nositelju bremena da joj olaka teret i dade ivot. Krist nije mogao a da ne bude svjetlo i nije mogao ne svijetliti. Njegov je posao bio svijetliti. Doao sam, rekao je, da ovce imaju ivot i da ga imaju u izobilju. (Ivan 10,10) U meni uope nema tame. Svjetlo predstavlja objavu, i ono treba svijetliti usred moralne tame. Onima koji Ga prime, Krist je sve. On je njihov Tjeitelj, sigurnost i zdravlje. Bez Krista nema svjetla. Izmeu Isusa i due ne mora biti oblak. Njegovo veliko srce puno ljubavi ezne da ispuni duu sjajnim zrakama Njegove pravednosti. (Letter 153a, 1897.)

27. srpnja

222

Pastir poziva svoje ovce po imenu

Tko ulazi na vrata, on je pastir ovaca. Ovce sluaju glas njegov. On ovce svoje zove imenom te ih izvodi van. (Ivan 10,2.3) Put je pravedniki put mira, tako poravnjen i jasan da krotki i bogobojazni mirno idu njime ne spotiui se i ne zastranjujui s njega. Taj put je uzan, ali njime usporedno mogu ii putnici razliitih temperamenata, samo ako vjerno slijede Vojskovou svojega spasenja. Oni pak koji ele zadrati svoje zle sklonosti i sebine navike, ne mogu ii tim putem jer im je on preuzak i tijesan. 289

Koliko truda i pastirske brige na veliki Pastir ulae u nastojanju da svaku ovcu zove po imenu i strpljivo je usmjerava da ide Njegovim tragom. On trai one koje su zabludjeli. Svjetlou svoje Rijei ukazuje im na opasnosti. Ukorima i opomenama upuenim s Neba On ih poziva da se vrate na pravi put. On se trudi pomoi zabludjelima svojim Svetim Duhom i podie ih kad padnu. Ali mnogi su tako dugo ili putem grijeha da ne ele uti Njegov glas. Odbacili su sve to bi im moglo dati mir i sigurnost te se predaju lanom voi i drsko ustraju u slijepom samopouzdanju, udaljujui se sve vie od svjetlosti i mira, od spokojstva i istinske sree. Kristov kri je naa jedina nada. On nam otkriva veliinu ljubavi naeg nebeskog Oca i injenicu da je Krist kao Velianstvo Neba pristao na tolika vrijeanja, ismijavanja, poniavanja i patnje, da bi se na kraju radovao gledajui u svom kraljevstvu spaene i one koji su bili na samom rubu propasti. Ako volite svoju djecu, neka vam glavni cilj bude da ih pripremite za vjeni ivot u slavnoj budunosti. Radite dok je dan, nadoknadite proputeno vrijeme i zadobijte krunu besmrtne slave. Spasite sebe i svoju obitelj, jer spasenje due predstavlja najdragocjeniji dobitak. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 502,503) Mnogi muevi i oevi mogli bi nauiti korisnu pouku o njenom staranju vjernog pastira. Kad se od Jakova zahtijevalo da poe na urno i teko putovanje, on je odgovorio: Zna moj gospodar da su djeca nejaka. Osim toga, valja mi se brinuti o ovcama i kravama koje doje: ako bi se tjerale prebrzo samo jednog dana, sve bi pocrkale. Ja u ii polako, uz korak marve pred sobom i uz korak djece, dok stignem k svome gospodaru. (Postanak 33,13.14) Neka na napornom putu ivota mu i otac ide polako, prema onome koliko moe izdrati njegov sudrug i suputnik. Usred svijeta koji je u urbi za bogatstvom i moi, neka on naui odrati ritam svojih koraka, tjeei i podupirui onoga tko je pozvan ii uz njega. (Put u bolji ivot, str. 232)

290

28. srpnja

223

Podpastiri
Pasite stado Boje i nadzirite ga. (1. Petrova 5,2) Veliki Pastir ima svoje podpastire kojima povjerava brigu za ovce i janjce svojega stada. Prvi posao koji je Krist povjerio Petru kad ga je ponovno vratio u slubu bio je: Pasi jaganjce moje! (Ivan 21,15) To je bio posao u kojem Petar nije imao mnogo iskustva. Taj posao je zahtijevao veliku obazrivost i njenost, mnogo strpljivosti i ustrajnosti. Ovime je on bio pozvan da slui djeci i mladima, a posebno onima koji su mladi u vjeri. Trebao je pouavati neupuene otvarajui im Pisma i odgajati ih da budu korisni u Kristovoj slubi. Petar dotad nije bio sposoban za ovaj rad i nije ak niti shvaao njegovu vanost. Pitanje koje je Krist postavio Petru bilo je vrlo znaajno. Ljubi li me? zapitao je On, i to spomenuo kao jedini uvjet za uenitvo i slubu. To je najosnovniji uvjet. Iako je Petar mogao posjedovati sve drugo, ipak bez takve ljubavi prema Kristu ne bi mogao biti vjeran pastir Gospodnjem stadu. Znanje, dobrohotnost, rjeitost, zahvalnost i revnost sve to moe dobro doi u radu, ali bez Kristove ljubavi u srcu rad kranskog propovjednika pokazat e se bezuspjenim. Pouku koju mu je Krist pruio pokraj Galilejskog jezera Petar je ponio za cijeli ivot. U svojoj poslanici upuenoj crkvama i pisanoj Svetim Duhom on kae: Starjeine koje su meu vama opominjem ja, starjeina kao i oni, svjedok Kristovih muka i sudionik slave koja e se uskoro oitovati: Pasite stado Boje koje je meu vama i nadzirite ga, ne na silu, nego dragovoljno, prema Bojoj volji; ne iz tenje za prljavim dobitkom, nego iz oduevljenja! Ne vladajte okrutno nad dodijeljenim dijelovima Crkve, nego uvijek nastojte biti uzorom stadu! I kad se pojavi vrhovni pastir, primit ete neuveli vijenac slavu. (1. Petrova 5,1-4) Kad ovca zaluta i odvoji se od svojega stada, najbespomonija je od svih stvorenja. Nju se mora traiti, jer se sama nikad ne bi znala vratiti svojemu stadu. Tako je i s duom koja zaluta i odvoji se od Boga. Ona je jednako bespomona kao i 291

izgubljena ovca, i ukoliko je boanska ljubav ne doe izbaviti, ona nikad ne bi nala put povratka Bogu. S kakvim bi saaljenjem, brigom i ustrajnou svaki podpastir trebao traiti izgubljene due! Ali to znai pristati na tjelesne neugodnosti i rtvovanje lagodnog ivota. To zahtijeva njenu brigu za zabludjele, boansku samilost i veliku strpljivost. To zahtijeva uho koje e biti spremno sa suosjeanjem sluati bolno kazivanje o nepravdi, ponienju, oaju i bijedi. Duh pravog pastira je onaj koji ne misli na sebe. On zaboravlja na sebe. (Gospel Workers, str. 182184)

224

29. srpnja

Preobraeni Petar, podpastir

A ti kadgod obrativi se utvrdi brau svoju. (Luka 22,32 DK) Triput se Petar javno odrekao svojega Gospodina i triput je Isus dobio od njega vrsto uvjeravanje o njegovoj ljubavi i privrenosti, nakon to je njegovom ranjenom srcu kao otru strijelu uputio pitanje. Pred okupljenim uenicima Isus je otkrio Petrovo duboko pokajanje i pokazao kako se nekad hvalisavi uenik korjenito ponizio. Petar je po svojoj naravi bio ustar i nagao, pa je Sotona iskoristio te osobine da ga obori. Neposredno prije Petrova pada Isus mu je rekao: imune, imune, pazi, Sotona je dobio doputenje da vas moe reetati kao penicu, ali ja sam molio za te da tvoja vjera ne malake. Tako i ti, kad se jedanput vrati k meni, uvrsti svoju brau! (Luka 22,31.32) To je vrijeme sad dolo i Petrov je preobraaj bio oit. Gospodnja neposredna pitanja nisu izazvala nijedan ustar i samouvjeren odgovor, pa je zbog svoje poniznosti i pokajanja Petar bio bolje nego ikad pripremljen da djeluje kao pastir stada. Prije svojega pada Petar je uvijek govorio nepromiljeno, prema trenutanoj pobudi. Uvijek je bio spreman ispravljati druge i izraziti svoje miljenje prije nego to je jasno shvatio sebe ili ono to treba rei. Meutim, obraeni je Petar bio sasvim drukiji. On je sauvao svoj raniji ar, ali Kristova je 292

milost podeavala njegovu revnost. Vie nije bio silovit, samopouzdan i uobraen, ve blag, pribran i voljan uiti. Tada je mogao pasti jaganjce, kao i ovce Kristova stada. Spasiteljev nain postupanja s Petrom sadravao je pouku za njega i njegovu brau. On ih je pouavao da s prijestupnikom postupaju strpljivo, suosjeajno i u ljubavi koja prata. Iako se Petar odrekao svojega Gospodina, ljubav s kojom se Isus odnosio prema Njemu nikada se nije pokolebala. Upravo takvu ljubav treba i potpastir osjeati prema ovcama i jaganjcima koji su povjereni njegovu staranju. Sjeajui se svoje slabosti i pada, Petar je trebao sa svojim stadom postupati isto tako njeno kao to je Krist postupao s njim. Isus je iao sam s Petrom, jer je postojalo neto to je elio rei samo njemu. Prije svoje smrti Isus mu je rekao: Kamo ja idem, ti me sad ne moe slijediti, ali e me poslije slijediti. Na ovo je Petar odgovorio: Gospodine zato te sada ne mogu slijediti? Svoj u ivot dati za te. (Ivan 13,36.37) Petar je pao kad je dola kunja, ali je opet dobio priliku da dokae svoju ljubav prema Kristu. Isus je tako upoznao Petra s nainom na koji e umrijeti; pretkazao je ak i irenje njegovih ruku na kriu. Osjeao se voljnim da pretrpi bilo kakvu smrt za svojega Gospodina. (Isusov ivot, str. 671,672)

30. srpnja

225

U blagosti hrani jaganjce

U miru se sije plod, to jest pravednost, za one koji tvore mir. (Jakov 3,18) Pravi Kristov propovjednik trebao bi biti okruen ozrajem duhovne svjetlosti jer je povezan sa Svjetlom ivota i hodi s Kristom koji je to Svjetlo. Argumentima se je mogue oduprijeti, uvjeravanja i molbe mogu biti prezreni, i najrjeitiji pozivi poduprti vrstinom logike mogu biti odbaeni; ali ivi karakter pravednosti, svakodnevna pobonost u ivotnim prilikama i neprilikama, briga za grenika ma gdje se nalazio, duh istine koji gori u srcu i odsjajuje s lica te odie iz svake rijei koja prelazi preko usana sainjavaju propovijed kojoj je teko 293

odoljeti ili je zanemariti, i koja postavlja uporita od kojih Sotona dre. Propovjednici koji hode s Bogom opasani su punom nebeskom opremom, i njihove napore pohodit e pobjeda. Oni koji su ukljueni u veliko i sveto djelo opominjanja svijeta ne samo da trebaju imati osobno iskustvo s Bogom, ve trebaju gajiti ljubav jedni prema drugima, biti jednoduni, jednako prosuivati i moi jedni drugima pogledati u oi. Odsutnost ove ljubavi uvelike raduje naeg lukavog neprijatelja. On je izumitelj zavisti, ljubomore, mrnje i razdora, i raduje se kad vidi da ovaj zlokoban korov gui ljubav, tu njenu biljku nebeskog podrijetla. Bog nije zadovoljan kad Njegovi sluge osuuju, kritiziraju i okrivljuju jedni druge. On im je dao posebnu zadau da brane istinu. Oni su Njegovi radnici; trebali bi potivati sve i meusobno potivati jedni druge. U vojsci se od asnika zahtijeva meusobno potivanje, i novaci vrlo brzo naue tu lekciju. Kad su voe naroda u kranskom ratovanju ljubazni i strpljivi, te pokazuju posebnu ljubav i uvaavanje prema svojim suradnicima, oni i druge pouavaju da postupaju isto tako. Ugled kolege suradnika treba uvati s najveom svetou. Ako netko primijeti pogreke onog drugog, ne treba ih uveliavati pred ostalima i od njih nainiti teke grijehe. Moda je rije samo o pogrenom rasuivanju, a Bog e dati boansku milost da se to pobijedi. Da je mislio da aneli koji su savrena bia mogu bolje obaviti zadau za pali ljudski rod nego sami ljudi, Bog bi tu zadau povjerio njima. Umjesto toga, poslao je potrebnu pomo jadnim, slabim i zabludjelim smrtnicima koji imaju iste slabosti kao i njihovi blinji, i kao takvi im najbolje mogu pomoi. Takav je bio i Petar koji je zanijekao svojega Gospodina. Prije nego to je Petar posrnuo, on nije imao duh krotkosti potreban za brigu o janjadi; no kad je postao svjestan svojih slabosti mogao im se pribliiti s njenom briljivou i pomoi im. (Historical Sketches, str. 120,121)

294

31. srpnja

226

Glas pravog Pastira

Pokazao sam vam mnoga dobra djela koja dolaze od Oca. Za koje me od tih djela kamenujete? (Ivan 10,32) Isus je sebe nazvao pravim Pastirom jer je dao svoj ivot za ovce. On kae: Zato me ljubi Otac to ja dajem ivot svoj, da ga opet uzmem. Nitko mi ga ne moe oduzeti, nego ga ja sam od sebe dajem. Imam vlast dati ga, imam vlast opet ga uzeti; takva je zapovijed koju sam primio od Oca svoga. (Ivan 10,17.18) Isus je ove rijei izrekao na sasluanju pred velikom skupinom ljudi i ostavio snaan dojam na sluatelje. Knjievnici i farizeji su bili ispunjeni ljubomorom zbog Njegove omiljenosti meu ljudima. Dok se On predstavljao kao pravi Pastir, farizeji su govorili: Opsjednut je zlim duhom! Luduje! Zato ga sluate? (Ivan 10,20) No, drugi su prepoznali glas pravog Pastira i rekli: Ove rijei nisu rijei opsjednutoga. Zar moe zli duh slijepcima otvarati oi? Isus je hodao u hramu po Salomonovu trijemu. Tada ga opkolie idovi te mu rekoe: Dokle e nas drati u neizvjesnosti? Ako si zbilja ti Mesija, reci nam otvoreno! Isus im odgovori: Rekoh vam, a ipak vi ne vjerujete. Moje ovce sluaju glas moj. Ja ih poznajem, i one idu za mnom. Ja i Otac jedno smo. (Ivan 10,20-30) On je ove rijei izrekao s velikom vrstinom i silom. idovi nisu nikad prije uli takve rijei s ljudskih usana, i njihov osuujui utjecaj proirio se meu njima; inilo se kao da Boanstvo svijetli kroz ovjenost dok je Isus govorio: Ja i Otac jedno smo. Isus je pogledao na njih s blagou i ne oklijevajui rekao: Pokazao sam vam mnoga dobra djela koja dolaze od Oca. Za koje me od tih djela kamenujete? Velianstvo Neba stajalo je kao Bog sa smirenom sigurnou pred svojim protivnicima. Njihova namrtena lica i njihove ake pune kamenja nisu Ga zastraili. Znao je da Ga okruuju nevidljive sile, legije anela, i da e na jednu rije koja doe s Njegovih usana oni krenuti i poraziti gomilu bude li baen ijedan kamen na Njega. Stajao je pred njima neustraiv. Zato kamenje nije poletjelo? Zato to je Boanstvo svije295

tlilo kroz ovjenost i zato to su primili objavu i bili osvjedoeni da ono to On govori nisu obine rijei. Ruke su se spustile i kamenje je palo na tlo. Njegove rijei potvrdile su Njegovo boanstvo, no sada su i Njegova nazonost, bistrina Njegovog pogleda i velianstvenost Njegovog ponaanja posvjedoili injenicu da je On uistinu voljeni Boji Sin. (Signs of the Times, 27. studenoga 1893.)

296

Uzvisimo Isusa kao Raspetoga

1. kolovoza

227

to se moe usporediti s ljubavlju

Vi ste primili duha posinjenja kojim viemo: Abba Oe! Sam Duh svjedoi zajedno s naim duhom da smo djeca Boja. (Rimljanima 8,15.16) Tek kad je Krist odrao Boji zakon i potvrdio njegovu pravednost, greniku je omoguen oprost. Darovan je najskupocjeniji Dar koji je Nebo moglo dati da Bog ostane pravedan i da opravda onoga koji vjeruje u Isusa. (Rimljanima 3,23) Zahvaljujui upravo tom Daru ljudi su uzdignuti iz ponienja izazvanog grijehom i iz ponora propasti, kako bi ponovno postali Boja djeca. Pavao kae: Vi ste primili duha posinjenja kojim viemo: Abba Oe! Pozivam vas jezikom Kristovog ljubljenog uenika Ivana: Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boja. (1. Ivanova 3,1) O, kakve li ljubavi, kakve li neusporedive ljubavi da se kao grenici moemo ponovno vratiti Bogu i biti usvojeni u Njegovu obitelj! Moemo Mu se obratiti s njenim imenom nazivajui Ga Oe na, to je znak nae ljubavi prema Njemu i zaloga Njegovog njenog i srodnikog odnosa s nama. Promatrajui nasljednike milosti, Boji Sin se ne stidi nazvati ih braom. Oni na taj nain stupaju u svetiji odnos s Bogom nego aneli koji nikada nisu pali. Sva roditeljska ljubav koja se iz ljudskih srca prenosila s narataja na narataj, i svi izvori njenosti koji su ikada potekli iz ljudske due, predstavljaju samo jedva vidljiv potoi nasuprot beskrajnom oceanu kad se usporede s beskonanom i neiscrpnom Bojom ljubavlju. Ta ljubav se ljudskim rijeima ne moe izraziti niti perom opisati. O njoj moete razmiljati svakog dana u svom ivotu, moete marljivo pretraivati Pisma 297

da biste je razumjeli, moete zapregnuti sve svoje od Boga darovane sposobnosti i sile u nastojanju da shvatite ljubav i suosjeanje nebeskog Oca pa ipak pred vama ostaje beskonanost. Tu ljubav moete prouavati vjekovima, pa ipak neete moi u potpunosti shvatiti svu dubinu, irinu i visinu ljubavi koju je Bog iskazao dajui svojega Sina da umre za ovaj svijet. ak je ni sama vjenost nikada nee moi u potpunosti otkriti. Ipak, kad prouavamo i uz molitvu razmiljamo o Kristovom ivotu i planu otkupljenja, te velike teme se sve vie i vie otkrivaju naemu razumijevanju. I tada poinjemo shvaati blagoslove koje je Pavao poelio vjernicima u Efezu kad se molio da vam Bog naega Gospodina Isusa Krista, Otac slave, dadne duha mudrosti i otkrivenja da ga potpuno upoznate: da vam dadne prosvijetljene oi vaeg srca da uvidite koliku nadu prua njegov poziv, koliko bogatstvo slave krije njegova batina meu svetima, koliko je u nama koji vjerujemo izvanredno velika njegova snaga koja odgovara djelotvornosti silne moi njegove. (Efeanima 1,17-19) (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 739,740)

228

2. kolovoza

Nada i spasenje svijetu

Tko se uzda u Jahvu, on je kao brdo Sion: ne pomie se, ostaje dovijeka. Bregovi okruuju Jeruzalem; Jahve okruuje narod svoj odsada i dovijeka. (Psalam 125,1.2) Upravo je kri, ta naprava za sramoenje i muenje, donio svijetu nadu i spasenje. Uenici su bili skromni ljudi bez imetka i bez ikakvog oruja osim Boje rijei, ali u Kristovoj snazi krenuli su objaviti predivnu priu o jaslama i kriu i tako su svladali svako protivljenje. Oni su bili junaci vjere bez zemaljske asti ili priznanja. S njihovih su usana tekle boanske rijei koje su potresle svijet. U Jeruzalemu, gdje su vladale najdublje predrasude i gdje su prevladavale zbunjujue zamisli o Kristu da je bio razapet kao zloinac uenici su odvano govorili Rijei ivota iznosei idovima Njegovo djelo i zadau, Njegovo raspee, 298

uskrsnue i uzaae. Sveenici i knezovi su s iznenaenjem sluali jasno i smjelo svjedoenje apostola. Snaga uskrsnulog Spasitelja sila je na uenike i njihov je rad bio popraen znakovima i udima, tako da je broj vjernika svakodnevno rastao. Na ulice kojima su uenici trebali proi, ljudi su iznosili bolesnike i stavljali ih na posteljama i nosilima da bi, kad doe Petar, barem sjena njegova osjenila koga od njih. (Djela 5,15 ari) Dovodili su i one koje su muili neisti duhovi. Mnotvo se okupljalo oko njih i oni koji su ozdravljali klicali su hvale Bogu i slavili Otkupiteljevo ime. Dosad su bile uzaludne sve poduzete mjere da se potisne ovaj novi nauk, pa su saduceji i farizeji zakljuili da rad uenika treba zaustaviti jer se njime dokazivala njihova krivnja za Isusovu smrt. Ispunjeni zaviu, sveenici su uhvatili Petra i Ivana i bacili ih u tamnicu. Uenike ovaj postupak nije ni zastraio ni obeshrabrio. Nebeski Bog, moni Vladar svemira, uzeo je utamnienje uenika u svoje ruke. Gospodnji aneo otvorio je tu no tamnika vrata i rekao uenicima: Idite i navjeujte u hramu narodu sve to se tie ovoga ivota. (Djela 5,20) (Djela apostolska, str. 49,50) Kratko prije svojega raspea Krist je svojim uenicima u batinu ostavio mir. Ostavljam vam mir, rekao je, mir, i to svoj, dajem vam (Ivan 14,27). Ovaj mir ne dolazi od prilagoivanja svijetu. Krist do mira nije nikad dolazio poputanjem zlu. Mir koji je Krist ostavio uenicima vie je unutarnji nego vanjski, i trebao je u sukobima i svai zauvijek ostati s Njegovim svjedocima. (Djela apostolska, str. 53)

3. kolovoza

229

Velika i glavna istina

Znajte da niste otkupljeni neim raspadljivim srebrom ili zlatom nego skupocjenom krvi Krista kao nevina i bez mane Janjeta. (1. Petrova 18.19) Boja rije je velianstveno orue koje osuuje neobraene, uvjeravajui ih u njihovu potrebu za Spasiteljem koji opra299

ta grijehe. Plan spasenja objedinjuje sveti utjecaj prolog i sadanjeg svjetla. Ovi utjecaji povezani su zlatnim lancem poslunosti iz ljubavi. Prihvaanje Krista vjerom i odano podinjavanje Bojoj volji ini mukarce i ene Bojim sinovima i kerima. Silom koju samo Spasitelj moe dati oni postaju lanovi kraljevske obitelji, batinici Boji i nasljednici zajedno s Kristom. Voljeti Boga cijelim srcem i dijeliti s Kristom Njegovo ponienje i patnju predstavlja mnogo vie nego to to mnogi shvaaju. Kristovo ispatanje je velika sredinja istina koja okuplja sve ostale istine koje se odnose na veliko djelo otkupljenja. Ljudski um se treba spojiti s Kristovim umom. Ova zajednica posveuje razumijevanje, dajui mislima bistrinu i snagu. Svijet je nae polje misijskog rada, i mi trebamo napredovati u tom radu okrueni ozrajem Getsemanija i Golgote. ak i vie nego to Bog mrzi nevjeru, On mrzi ravnodunost u vjerskim stvarima, jer je vjerska opredijeljenost bez istinske duhovnosti samo trajni kamen spoticanja grenicima. to su ljudi hladniji i formalniji u svom duhovnom ivotu, sve su vie ispunjeni sebinou, a sebinost uvijek radi protiv Krista. Moete imati puno znanja, ali ako ne posjedujete pravu i istu duhovnost, vae je znanje bezvrijedno Kristu. Ne dao Bog da vama budu upuene rijei: Poznajem tvoja djela: niti si studen niti vru! Oh kad bi bio studen ili vru! Ali, jer si mlak ni vru ni studen izbacit u te iz svojih usta. Ti tvrdi: Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo; nita mi ne treba, a ne zna da si upravo ti nesretan, i bijedan, i siromaan, i slijep, i go. Savjetujem ti da od mene kupi u vatri eenog zlata, da se obogati, i da se obue u bijele haljine, i da sakrije svoju sramotnu golotinju, zatim pomasti da pomae svoje oi da bi vidio. Ja korim i karam sve koje ljubim. Prema tome, budi revan i obrati se! (Otkrivenje 3,15-19) Svaka dua moe postati bogata duhovnim vrijednostima. Usred uasne nepravde ovoga svijeta ljudi mogu sluiti Bogu tako vjerno da im On podari vjena bogatstva. On e raditi za one koji Mu vjerno slue. On moe pokoriti i najljue progonitelje svojega naroda, inei ih prijateljima kroz vjerovanje u istinu, ili uklanjajui njihovu mo da nekome nakode. (Letter 122, 1901.) 300

4. kolovoza

230

Kri je u sreditu
A ja, kad budem podignut sve u ljude privui k sebi. (Ivan 12,32) Golgotski kri predstavlja izazov koji e u konanici pobijediti svaku zemaljsku i paklensku silu. Kri je sredite svih utjecaja koji se od njega ire dalje. On je sredite privlanosti, jer je na njemu Krist dao svoj ivot za ljudski rod. Ova je rtva ponuena kako bi se ovjek mogao obnoviti po uzoru na izvornik savrenstva. tovie, ponuena je kako bi mu bila omoguena potpuna promjena karaktera, inei ga vie od pobjednika. Oni koji Kristovom snagom pobijede neprijatelja Boga i ovjeka, zauzet e u nebeskim dvorima mjesto vie od anela koji nikada nisu pali. Krist izjavljuje: A ja, kad budem podignut sve u ljude privui k sebi. Ako kri ne pronae utjecaj u svoju korist, on stvara utjecaj. Iz narataja u narataj istina za dananje vrijeme otkriva se kao sadanja istina. Krist je na kriu bio Posrednik u kojemu su se susrele milost i istina, a pravda i mir poljubili. To je ono to pokree svijet. Prema Bojoj namjeri, sva bogatstva Neba trebaju se izliti na ovjeka. Nita se iz riznice boanskog bogatstva ne smatra preskupim da se ne bi dalo u velikom Daru jedinoroenog Bojeg Sina. Kristu je dana vlast da udahne dah ivota palom ovjeku. Oni koji Ga prihvate nee nikad ogladnjeti, niti oednjeti, jer nema vee radosti od one u Kristu. Prouavajte rijei koje je Spasitelj izgovorio na Gori blaenstava. Kakva li je boanska narav zasjala kroz Njegovu ljudsku narav dok su Njegove usne izgovarale blagoslove nad onima koji su bili predmet Njegove milosti i ljubavi. On ih je blagoslovio puninom koja je ukazivala na to da uzima iz neiscrpnog izvora najveih blagoslova. Blaga vjenosti su pod Njegovim zapovjednitvom. Otac Mu je predao sva blaga Neba, a On ih dijeli bez ogranienja. One koji su Ga prihvatili kao svojega Spasitelja, Otkupitelja i Princa ivota, On priznaje pred nebeskom vojskom, pred bezgrenim svjetovima i pred palim svijetom kao svoje posebno blago. 301

to je kranstvo? Ono je Boje orue za obraenje grenika. Isus e pozvati na odgovornost svakoga tko nije doveden pod Njegovu upravu i tko u svojem ivotu ne pokazuje utjecaj Kria s Golgote. Oni koje je Krist otkupio umirui sramnom smru na kriu, trebaju Ga uzdignuti. Onaj koji je osjetio silu Kristove milosti ima iskustvo koje treba podijeliti. On nastoji upotrijebiti naine rada koji e rairiti Kristovo Evanelje. Crpei svoju uinkovitost iz velikog izvora mudrosti, ljudi su uinjeni oruem, poslanicima preko kojih Evanelje djeluje svojom preobraavajuom silom na um i srce. (Manuscript 56, 1899.)

231

5. kolovoza

Uzdignimo ovjeka s Golgote

Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! (Ivan 1,29) Naela koja nas kao radnike trebaju pokretati u Bojem djelu prihvaena su jo u danima apostola Pavla. On kae: Mi smo Boji suradnici (1. Korinanima 3,9) to god inite, inite od sveg srca kao Gospodinu, a ne ljudima. A Petar ohrabruje vjernike: Ako se tko slui darom govora, neka je svjestan da govori rijei Boje! Ako se tko slui darom sluenja, neka je svjestan da radi snagom koju Bog daje, da se u svemu hvali Bog po Isusu Kristu. (1. Petrova 4,11) Kada ova naela budu upravljala naim srcem, mi emo shvatiti da je ovo djelo Boje, a ne nae, da On poklanja istu pozornost svakom djeliu velike cjeline. Kad na prvom mjestu bude Krist i Njegova slava, a nae ja potpuno nestane u ljubavi za due za koje je Krist umro, tada nijedan radnik nee biti toliko obuzet samo jednom granom djela i izgubiti iz vida znaaj svega ostalog. Bojom rijeju smo poueni da u ovo vrijeme vie nego ikada trebamo traiti svjetlost s Neba. Sada je vrijeme da oekujemo osvjeenje od Gospodnje prisutnosti. Trebamo budno pratiti kretanje Boje Promisli, kao to je izraelska vojska pazila da zauti po vrhovima dudovih stabala (2. Samuelova 302

5,24 DK), to je bio odreeni znak da e Nebo djelovati za njih. Boje ime se ne moe proslaviti preko pripadnika Njegovog naroda dokle god se ljudi oslanjaju na ovjeka i uzdaju u ljudsku snagu. Njihovo sadanje stanje duhovne slabosti nastavit e se sve dok ne budu uzdizali samo Krista, i dok u poniznosti srca i s punim potovanjem ne budu rekli kao i Ivan Krstitelj: On mora rasti, a ja se umanjivati! (Ivan 3,30) Reeno mi je da Bojem narodu prenesem ove rijei: Uzdignimo Ga, uzdignimo ovjeka s Golgote. Neka ovjeanstvo ustukne kao bi svi mogli gledati samo u Onoga u kom su usredotoene sve njihove nade u vjeni ivot. Prorok Izaija kae: Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na pleima mu je vlast. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vjeni, Knez mironosni. (Izaija 9,5) Neka crkva (vjernici) i svijet uprave pogled na Otkupitelja. Uskliknimo zajedno s Ivanom Krstiteljem: Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! Izvor ive vode otvoren je za svaku ednu duu. Bog kae: Ja u izliti vodu na ednoga i potoke na sasuenu zemlju. (Izaija 44,3 DK) Samo onim duama koje iskreno trae svjetlost, i radosna srca prihvaaju svaku zraku boanskog prosvjetljenja iz Njegove svete Rijei, bit e darovana svjetlost. Preko takvih dua Bog e otkriti onu svjetlost i silu koja e osvijetliti cijelu Zemlju Njegovom slavom. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 726729)

6. kolovoza

232

Njegovo krunsko djelo

Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdbu, bogat ljubavlju i vjernou, iskazuje milost tisuama, podnosi opainu, grijeh i prijestup, ali krivca nekanjena ne ostavlja. (Izlazak 34,6.7) One koji Krista primaju vjerom, Nebo e gledati kao dragocjeno biserje za koje je trgovac platio neizmjernu cijenu, a ljudski poslanici koji su pronali Krista shvatit e kako su pronali nebesko blago. Oni nee mirovati u pokuaju da pro303

daju sve to posjeduju kako bi kupili polje u kojemu se krije ovo blago. Dok promatraju Boju ljubav, a plan spasenja otvara njihove duhovne oi i tajna Kristove milostivosti im postaje jasnija te uviaju rtvu koju je On podnio za njih, nije im teko odrei se svega zbog Njega. Gospodin Bog nebeski prikupio je sve bogatstvo svemira priloivi ga s ciljem da kupi taj biser: izgubljeno ovjeanstvo. Otac je predao sve svoje boansko blago u Kristove ruke kako bi na pali ljudski rod mogli biti izliveni najbogatiji blagoslovi. Bog nije mogao izraziti veu ljubav od one kad je iz naruja dao svojega Sina ovom svijetu. Taj dar je dan ovjeku ne bi li ga uvjerio da Bog nije izostavio nita to je bilo mogue uiniti, da nema nita u priuvi, nego da se cijelo Nebo izlilo u jednom golemom Daru. Sadanja i vjena ovjekova srea sastoji se od primanja Boje ljubavi i dranja Bojih zapovijedi. Krist je na Otkupitelj. On je Rije koja je postala tijelom i prebivala meu nama. On je zdenac u kojemu se moemo oprati i oistiti od svake neistoe. On je skupa rtva dana za pomirenje ovjeka s Bogom. Beskrajni svemir i bezgreni svjetovi, kao i pali svijet i savez zla, ne mogu prigovoriti da je Bog mogao uiniti vie za spasenje ovjeka nego to je uinio. Njegov dar nee biti mogue ikada nadii, i On nije mogao pokazati veu dubinu ljubavi. Golgota je kruna Njegovog rada. ovjekova dunost je da odgovori na Njegovu veliku ljubav prihvaanjem slavnog spasenja koje je, zahvaljujui Gospodnjem blagoslovu, mogue zadobiti. Svoju zahvalnost Bogu na tom velikom daru trebamo pokazati postajui sudionicima u boanskoj naravi, izbjegavajui pokvarenost poude koja je u ovome svijetu. Svoju zahvalnost Bogu pokazujemo u suradnji s Isusom Kristom, predstavljajui Njegov karakter svijetu. Bog gleda na due kao na dragocjeno biserje. Dok uzvisuju Krista, njihove su oi pomazane tako da mogu razlikovati odnos prema Kristu od odnosa prema ljudskoj obitelji. Oni postaju mudriji te u poniznosti i blagosti, kad se za to ukae mogunost, ukazuju umornim i iskuavanim duama na uzvienu istinu Boje spasonosne milosti. (Youths Instructor, 17. listopada 1895.)

304

7. kolovoza

233

Krist je umro za nas

Jer i Krist je jedanput umro zbog grijeha, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu; on koji je bio ubijen u tijelu. (1. Petrova 3,18) Golgotski kri nas snano poziva, dajui nam razloge zato bismo trebali voljeti naega Spasitelja i zato bismo Ga trebali uiniti prvim, posljednjim i najboljim u svemu. Mi bismo sa strpljivom poniznou trebali zauzeti svoje mjesto u podnoju kria. I dok na njemu promatramo naega Spasitelja u mukama, Bojeg Sina kako umire pravedan za nepravedne, moemo nauiti pouku o blagom i poniznom duhu. Prihvatimo Onoga koji je jednom rijeju mogao pozvati legije anela da Mu slue, Onoga koji je bio predmet ale i izrugivanja, vrijeanja i mrnje. On je dao sebe kao rtvu za grijeh. Kad su Ga vrijeali, On nije prijetio; kad su Ga krivo optuili, On nije otvarao svoja usta. On se na kriu molio za svoje ubojice. On je umro i platio neizmjernu cijenu za svakog od njih. Nosio je kaznu za ovjekove grijehe bez gunanja. A ta rtva koja se nije alila bila je Boji Sin. Njegovo je prijestolje od davnina, a Njegovom kraljevstvu nee nikad biti kraja. Doite, vi koji traite uitak u zabranjenim veseljima i grenim udovoljavanjima, vi koji ste se razbjeali od Krista; pogledajte kri na Golgoti, prihvatite kraljevsku rtvu koja pati umjesto vas da biste vi imali mogunost postati mudri i traiti izvor ivota i istinsku sreu. Doite, vi koji se alite i gunate na malo neugodnosti i na nekoliko nevolja s kojima se susreete u ovom ivotu, pogledajte na Isusa, Zaetnika i svritelja vae vjere. On se odrekao svojega kraljevskog prijestolja i svojega zapovjednitva, odloio je svoje boanstvo, zaodjenuvi se u ljudsku narav. Zbog nas je bio odbaen i prezren. Postao je siromaan da bismo se mi kroz Njegovo siromatvo obogatili. Moete li, promatrajui oima vjere Kristovu patnju, rei o svojim nevoljama da su samo pria o boli? Moete li njegovati osvetu u svojemu srcu dok se sjeate molitve koja je za Isusove psovae i ubojice izgovorena Njegovim blijedim i drhtavim usnama: Oe, oprosti im, jer ne znaju to ine? (Luka 23,34) 305

Pred nama je posao koji trebamo obaviti, a to je obuzdati ponos i tatinu koji trae mjesta u naemu srcu, i kroz pokajanje i vjeru dovesti sebe u poznanstvo i sveti razgovor s Kristom. Moramo se odrei svojega ja i stalno se boriti protiv ponosa. Moramo biti skriveni u Isusu i dopustiti Mu da djeluje kroz na karakter i razgovor. Dok stalno gledamo na Onoga koga su nai grijesi proboli i nae tuge opteretile, stei emo snagu da budemo poput Njega. Na ivot i nae ponaanje svjedoit e koliko visoko cijenimo svojega Otkupitelja i spasenje koje je on za nas stekao uz tako veliku cijenu. Dok se dobrovoljno obvezujemo Isusu u sretno zarobljenitvo, na e mir biti kao rijeka. (Signs of the Times, 17. oujka 1887.)

234

8. kolovoza

Osloboeni sotonske moi

Aneo Jahvin ree Satanu: Suzbio te Jahve, Satane! Suzbio te Jahve koji izabra Jeruzalem! Nije li on glavnja iz ognja izvuena? (Zaharija 3,2) Planom spasenja Krist slama sotonsku vlast nad ljudskim rodom i oslobaa due od Sotonine moi. Sva mrnja i zloba bude se u srcu ovog lukavog buntovnika dok promatra dokaze Kristove nadmoi, i zato svom estinom i lukavstvom nastoji silom preoteti ostatak ljudskih sinova koji su prihvatili Njegovo djelo. On ljude navodi da sumnjaju, gube povjerenje u Boga i da se odvoje od Njegove ljubavi; dovodi ih u kunje da prestupe Njegov Zakon, a onda polae pravo na njih kao na svoje roblje osporavajui Kristu pravo da ih oslobodi. Znajui da e oni koji od Boga iskreno zatrae milost i oprost to i dobiti, on ih stalno podsjea na njihove grijehe kako bi ih obeshrabrio. On stalno trai prigodu da za neto optui one koji se trude biti posluni Bogu. ak i njihovu najbolju slubu on nastoji prikazati kao pokvarenu. Bezbrojnim lukavstvima, najpodlije i najdrskije, on nastoji osigurati njihovu osudu. ovjek se sam ne moe oduprijeti ovim optubama. U svojim grijehom uprljanim haljinama on stoji pred Bogom, priznajui svoju kriv306

nju. Ali Krist posreduje kao na uspjeni Branitelj, uzimajui u obranu sve one koji Mu u pokajanju i vjeri povjeravaju zatitu svoje due. U svojem zalaganju za njih On poraava njihovog tuitelja monim dokazima s Golgote. Svojim savrenim pokoravanjem Bojem zakonu do same smrti na kriu, On je dobio svu vlast i na Nebu i na Zemlji, i od svojega Oca s pravom trai milost i pomirbu za krivca koji se kaje. Tuitelju svojega naroda On naglaava: Suzbio te Jahve, Satane! Oni su glavnja istrgnuta iz ognja steena Njegovom krvlju. Oni koji se u vjeri oslanjaju na Njegove zasluge, primit e sigurno obeanje: Evo, skidam s tebe tvoju krivicu i odijevam te u dragocjenu haljinu! (Zaharija 3,4) Svi koji obuku haljinu Kristove pravde stajat e pred Njim kao izabrani, vjerni i pravedni. Sotona nema moi da ih otme iz Kristovih ruku. Nijedna dua koja u pokajanju i vjeri zatrai Kristovu zatitu nee biti ostavljena da padne pod vlast neprijatelja. Njegova Rije je jamstvo: Ili u moje neka doe okrilje, neka sklopi mir sa mnom, mir neka sklopi sa mnom! (Izaija 27,5) Obeanje koje je dano Joui odnosi se na sve: Ako bude mojim putovima hodio dat u ti pristup meu one koji ondje stoje. (Zaharija 3,7) Gospodnji aneli okruivat e ih sa svih strana jo na ovom svijetu, i na kraju e stajati meu anelima koji okruuju Boje prijestolje. Na optube koje Sotona podie protiv nas, mi sami ne moemo dati odgovor. Samo se Krist moe uspjeno zalagati za nas. On moe utiati tuitelja dokazima koji se ne zasnivaju na naim, ve samo na Njegovim zaslugama. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 470472)

9. kolovoza

235

Pobjednik nad silama tame

A ja sam daleko od toga da se iim ponosim, osim kriem Gospodina naega Isusa Krista. (Galaanima 6,14) Krist je napustio svoj poloaj u nebeskim dvorovima i doao na ovu Zemlju da ivi ivotom ljudskih bia. Tu rtvu On je podnio da bi dokazao da je Sotonina optuba protiv Boga 307

lana i da se ljudi mogu pokoravati zakonima Bojega kraljevstva. Jednak s Bogom i potovan i oboavan od anela, Krist se ponizio zbog nas i doao na Zemlju da ivi ivotom poniznosti i siromatva, da bude ovjek boli upoznat s tugom. Pa ipak je na Njegovoj ljudskoj naravi bio peat Boanstva. On je doao kao Bogom poslani Uitelj da uzdigne ljudska bia i uvea njihove tjelesne i duhovne sposobnosti. Nema nikoga tko bi mogao objasniti tajnu Kristovog utjelovljenja. Ipak, mi znamo da je On bio na ovoj Zemlji i ivio meu ljudima kao ovjek. ovjek Isus Krist nije bio Gospodin Bog Svemoni; a ipak su Isus Krist i Otac jedno. Boanstvo nije podleglo u samrtnim mukama na Golgoti, a ipak je neosporna istina: Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (Ivan 3,16) Sotona je na sve mogue naine nastojao sprijeiti Kristov razvitak u istom djetinjstvu, u besprijekornoj muevnosti, u svetoj slubi i savrenoj rtvi. Ali je u svojim naporima bio osujeen i poraen. Nije uspio navesti Krista na grijeh. Nije Ga mogao obeshrabriti ili odvratiti od poduhvata zbog kojeg je doao na ovaj svijet. Bura sotonskog gnjeva nije Ga prestajala ibati od kuanja u pustinji pa sve do Golgote; ali to je bura bila nemilosrdnija, Boji Sin se vre drao Oeve ruke i nastavio ii svojom stazom poprskanom krvlju. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 5, str. 1129,1130) Krist je bio raspet, a u Njegovoj smrti se inilo da su prevladale sile pakla. No, ak i na kriu Isus je povikao: Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio! (Marko 15,34) On je bio pobjednik nad silama tame. Kad su preko Njegovih blijedih i drhtavih usana prele rijei: Svreno je!, gusta tama kao u pono skrila je Njegovu agoniju umiranja od oiju gledatelja. Kroz duge sate svojih muka On je promatrao ruganje mnotva. Sada je milostivo bio skriven Bojim platem. Prigodom Njegove smrti dolo je do silovitog potresa. Ljudi su bili uzdrmani i baeni na hrpe. Uslijedila je strana zbunjenost i zapanjenost. Sve to je stvoreno inilo se da se raspada na atome. Izgledalo je da i sama priroda prosvjeduje protiv smrti Bojega Sina. 308

Kristovom smru na kriu plaena je otkupnina za svako ljudsko bie. Svi mogu pobijediti, jer je Krist izvrio slubu pomirenja za grijehe cijelog svijeta. On svima nudi silu otkupiteljske milosti. (Manuscript 140, 1903.)

10. kolovoza

236

Krist je pobijedio vjerom

Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj. (Luka 23,46) Bezgreni Boji Sin visio je na kriu. Njegovo tijelo bilo je izmrcvareno bievanjem; te ruke koje su tako esto bile ispruene da blagoslove, prikovane su za drvenu gredu; kraljevska glava ranjena je krunom od trnja; s drhtavih usana otimao se uzvik boli. Sve to je pretrpio kapi krvi koje su tekle s Njegove glave, Njegovih ruku i Njegovih nogu, samrtne muke koje su lomile Njegovo tijelo i neiskazana bol koja je ispunjavala Njegovu duu zato to je Otac skrio svoje lice jasno objavljuje svakom djetetu ljudske obitelji: Za tebe je Boji Sin pristao nositi taj teret krivnje; zbog tebe je raskopao kraljevstvo smrti i otvorio vrata raja. On koji je utiao divlje valove i hodao po uzburkanom jezeru, koji je uinio da avoli dru a bolest bjei, koji je otvarao oi slijepima i pozivao umrle u ivot prinio je sebe kao rtvu na kriu, a sve to iz ljubavi prema tebi. On, koji je ponio grijehe i izdrao gnjev boanske pravde, uinjen je grijehom zbog tebe. Utihnuli promatrai iekivali su kraj ovog uasnog prizora. Sunce je ponovno zasjalo, ali kri je jo uvijek bio obavijen tamom. Sveenici i poglavari pogledali su prema Jeruzalemu, i gle: gust oblak spustio se na grad i judejske ravnice. Sunce Pravde, Svjetlost svijeta, uskratilo je svoje zrake nekad omiljenom gradu Jeruzalemu. estoke munje Bojega gnjeva bile su upravljene na osueni grad. Iznenada se tama podigla s kria i jasnim glasom koji je poput truba odjeknuo kroz sve to je stvoreno, Isus je povikao: Svreno je! Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj. Svjetlost je okruila kri, a Spasiteljevo lice je poput Sunca zasjalo slavom. Priklonio je glavu na grudi i umro. 309

Usred uasnog mraka, prividno naputen od Boga, Krist je ispio do dna au ljudskog jada. U tim uasnim trenucima oslanjao se na dokaze o Oevom prihvaanju koji su Mu dotada dani. Poznavao je karakter svojega Oca; razumio je Njegovu pravdu, Njegovu milost i Njegovu veliku ljubav. Vjerom se oslanjao na Onoga koga je uvijek s radou sluao. A kad se u potpunoj pokornosti predao Bogu, povukao se osjeaj gubitka Oeve naklonosti. Krist je vjerom izvojevao pobjedu. (Isusov ivot, str. 627)

237

11. kolovoza

Gledaj, vjeruj i ivi

Vama koje snaga Boja po vjeri uva za spasenje to ve stoji spremno da se objavi u posljednje vrijeme. (1. Petrova 1,5) Oni koji se oslanjaju na svoju vlastitu pravednost, umjesto da se oslanjaju na Kristovu, izgubit e nagradu; bit e izmjereni na tezulji u Svetitu i pronaeni lakima. Neka se svi oni koji tee za dragocjenim darom vjenog ivota ne uzdaju u svoju snagu, nego neka u molitvi izliju svoju duu pred Kristom. Premalo se istrauje Boja rije za usmjeravanje u nainu ivljenja. Vei broj onih koji ispovijedaju vjeru u Krista imaju samo povrne zamisli o tome to ini kranski karakter. Nemojte se zavaravati mislima da e vas vaa priroena pravednost dovesti u sklad s Bogom. Nemojte zaboraviti da ste u Bojim oima grenik. Ne zaboravite pogledati na Isusa koji je uzdignut na kriu; i dok gledate, vjerujte i ivite. Tom vjerom u rtvu pomirnicu moi ete biti opravdani kroz otkup koji je u Kristu Isusu. Vjerujte da vam je oproteno, da ste opravdani i niste u prijestupu i neposluhu, ve ste pokorni Bojoj volji. Ako ste se kroz vjeru uhvatili za Kristovu pravednost, nemojte svojim rijeima u djelovanjem biti nemarni prema svojim milima. Mnogo prouavajte i molite se da vam Krist pokae put. Jer nas snaga Boja po vjeri uva za spasenje. ak i vjera nije od nas samih, ve je dar od Boga. 310

Kako bismo rasli u milosti i spoznaji Krista, bitno je da mnogo razmiljamo o velikim temama otkupljenja. Trebali biste se upitati zato je Krist na se uzeo ljudsku narav, zato je pretrpio kri, zato je ponio grijehe ljudi, zato je uinjen grenikom i pravednikom zbog nas. Trebali biste prouavati da biste znali zato je uziao na Nebo uzevi ljudsku narav, i koje djelo danas obavlja za nas. Ako njegujete Kristove misli, Njegovo djelo i karakter, bit ete dovedeni na duboko vrelo istine, i bit e vam omogueno da posjedujete njezine vrijedne dragulje. Kroz razumijevanje Kristovog karaktera i kroz zajednicu s Bogom grijeh e vam postati mrzak. I dok razmiljate o nebeskim temama i hodite s Bogom kao to je Henok hodio, rijeit ete se svakog tereta i grijeha koji bi vas mogao sprijeiti i trat ete strpljivo utrku koja je pred vama. Naa graevina mora biti utemeljena na Stijeni Isusu Kristu, ili nee izdrati napad oluje. (Signs of the Times, 1. prosinca 1890.)

12. kolovoza

238

Preobraeni kroz Krista

Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo, novo je, evo, nastalo. (2. Korinanima 5,17) U karakteru onoga koji prihvati Krista nastaju velike promjene, jer ako je tko u Kristu, on je novi stvor. Kad promatramo one koji kau da su krani, a istodobno pokazuju stare tjelesne elje u rijeima i djelu, znat emo da oni nisu u Kristu, da Njegova preobraavajua milost nije doprla do njihove due niti oblikovala njihov karakter i oistila neistou njihovog srca. Oni koji imaju iskustva u spoznaji Kristove milosti osjetit e obvezu prema Njemu i predstaviti Njegovu mo svijetu. Shvatit e da je Onaj koji nije poznavao grijeha, zbog njih postao grijehom da bi oni mogli postati pravedni u Njemu pred Bogom. Razumijevanje ove injenice omoguit e nam ispravno razumijevanje djela naega Otkupitelja. Pravi vjernici shvatit e da ih Isus, dok su bili odvojeni od Njega kroz okorjelost 311

i grijeh, nije ostavio, nego se zauzeo za njih da bi oni mogli imati milost spasenja koje im je pribavio svojom beskrajnom rtvom. Oni znaju da prihvaanjem Krista moraju izii iz svijeta, odvojiti se i ne dolaziti u dodir s neistim da bi bili Boja djeca. Oni trebaju najvie ljubiti Krista. Ogranienom umu nemogue je procijeniti Boju ljubav prema palim stvorenjima. Mi smo uvijek u opasnosti da zaboravimo ovu veliku ljubav, jer zaboravljamo o njoj razmiljati i doputamo da nas zaokupe stvari ovoga svijeta. Razmiljajui o stvarima ovoga svijeta, mi svojem srcu doputamo da bude podijeljeno, i tako se odvajamo od stvarnog izvora sree. Krist bi trebao biti tema naih misli, objekt nae njene ljubavi. Na um bi se trebao baviti dragocjenim vrlinama naega Gospodina, trebali bismo razmiljati o bogatim obeanjima iz Njegove Rijei, trebali bismo razmiljati o slavi Neba. Ne bismo trebali biti zadovoljni povrnim promatranjem svojega Otkupitelja, ve na um treba ostati u Bogu i imati stalno povjerenje u Njegovu Rije. Trebamo marljivo istraivati Pisma da bismo mogli razumjeti to Krist trai od nas i imati pravu spoznaju o istini. Naa volja treba biti pokorena i dovedena u sklad s Bojom voljom. Dragocjenom svjetlu doputeno je da obasjava na put, i oko nas su nebeski aneli koji se zanimaju za nae blagostanje. Kristova ljubav prema nama, oitovana u Njegovom ivotu ponienja i odricanja i u Njegovoj smrti na Golgoti, trebala bi potaknuti nae usne na pjevanje pjesama zahvalnosti. Nada u Njegov skori dolazak trebala bi nas ispuniti svetom radou. (Signs of the Times, 8. prosinca 1890.)

239

13. kolovoza

Ljepota Njegovog karaktera

Zaista, zaista, kaem vam nadoda Isus vidjet ete otvoreno nebo i anele Boje gdje uzlaze i silaze nad Sinom ovjejim. (Ivan 1,51) Bog nam je dao mjerilo za savren karakter, i mi ga se uvijek trebamo pridravati. Kroz snagu koju nam Krist daje 312

moemo drati Boji zakon. Trebamo biti posluna djeca, bez obzira na potekoe s kojima emo se susretati. Ne smijemo oekivati da emo ui u Nebo bez borbe i kunji, ali imamo obeanje da neemo biti ostavljeni da se borimo sami, ako ne budemo udovoljavali samo svojim zadovoljstvima ve izvravali Boju volju. U ovom svijetu treba obaviti veliki posao, i svatko od nas bi trebao obasjavati put drugima. Od Krista moramo prikupiti boanske zrake svjetlosti. Trebamo prouavati Pisma i kopati duboko u rudnicima istine, jer dragocjeni dragulji ne lee uvijek na povrini; trebamo ih traiti kao skriveno blago. Nebo je puno blaenstava koja trebamo dobiti. Krist je otiao pripremiti za nas palae, a danas je vrijeme da se pripremamo za ono to nam On sprema. Da bismo to mogli postii, Krist treba svakodnevno prebivati u naem ivotu. Oni koji borave u prebivalitu blaenstva moraju imati srce slobodno od zavisti, ljubomore, mrnje zlobe i sebinosti. Isus eka da uini velike stvari za nas i ispuni nas svakom puninom Bojom. Trebamo vjerovati u Njegova obeanja, jer On ostaje vjeran dovijeka, na Njemu nema nepravde. (Psalam 146,6; 92,16) (Signs of the Times, 8. prosinca 1890.) Postoji veza izmeu Zemlje i Neba kroz Krista: te tajnovite ljestve koje je Jakov vidio u viziji u Betelu. Kad smo bili odvojeni od Boga, Krist nas je doao pomiriti s Ocem. Rukom punom saaljive ljubavi obgrlio je pali ljudski rod, a drugom boanskom rukom uhvatio se za prijestolje Beskonanog, povezavi tako ovjeka s vjenim Bogom. Kroz plan spasenja ujedinjeni smo s predstavnicima Neba. Kroz zasluge raspetog i uskrsnulog Otkupitelja moemo pogledati gore i vidjeti Boju slavu koja sja s Neba na Zemlju. Trebamo biti zahvalni Bogu za plan spasenja. Blagoslovljeni smo mnogim blagoslovima, a zauzvrat trebamo Bogu dati cijelo nae srce. Kako je to tuno to smo tako daleko od Krista zbog ravnodunosti prema naem vjenom dobru. Ne vidimo Boju slavu kako obasjava svaku preku na ljestvama i ne penjemo se s Kristom da bismo napredovali u boanskom ivotu. Ako smo vidjeli Boju slavu, odraavamo Kristov lik, imamo isti karakter i postali smo svjetlost u svijetu. Trebamo Ga gledati neprestano, sve dok ne postanemo privueni ljepotom 313

Njegovog karaktera; tad nas nee trebati poticati da govorimo o Njemu i Njegovoj ljubavi. Tad emo posjedovati bogate blagoslove koje svijet ne moe dati ili oduzeti, i izgubit emo elju za slastima grijeha. (Signs of the Times, 15. prosinca 1890.)

240

14. kolovoza

Bezgreno Boje Janje

I meu zlikovce bio je ubrojen, da grijehe mnogih ponese na sebi i da se zauzme za zloince. (Izaija 53,12) Dok su se Njegovi uenici prepirali oko toga tko bi trebao biti najvei u obeanom kraljevstvu, On se zapregnuo kao sluga i oprao noge onima koji su Ga nazivali svojim Gospodinom i Uiteljem. Njegovo poslanje bilo je ve skoro zavreno i imao je jo samo nekoliko pouka koje je htio dati svojim uenicima. Da nikad ne bi zaboravili Njegovu poniznost kao preistog i bezgrenog Bojeg Janjeta, i Njegovu veliku i djelotvornu rtvu za ovjeka, On se ponizio do te mjere da je oprao noge svojim uenicima. Bilo bi dobro za vas kad biste esto razmiljali o zavrnim prizorima iz ivota naega Otkupitelja. Njegovi postupci kad je bio izloen kunjama predstavljaju za nas pouke od najveeg znaenja. Dobro bi bilo kad bismo svakog dana proveli bar jedan sat razmiljajui o Kristovom ivotu od jaslica do Golgote. Trebali bismo razmiljati o svakom trenutku, doputajui mati da stvori ivu predstavu svakog prizora, a posebno tog zavrnog prizora Njegovog ovozemaljskog ivota. Takvo razmiljanje o Njegovim poukama i patnjama, o neizmjernoj rtvi podnesenoj za spasenje ljudskog roda, ojaalo bi nau vjeru, obnovilo nau ljubav i bili bismo dulje proeti Duhom koji je podravao naega Spasitelja. Da bismo na kraju bili spaeni, svi moramo u podnoju kria nauiti pouke o pokajanju i vjeri. Krist se izloio najveem ponienju da bi nas spasio od vjene smrti. Pristao je na prijezir, ismijavanje i najtee zlostavljanje zbog nas. Nai prijestupi obavili su Njegovu boansku duu koprenom mraka i iznudili Njegov samrtniki krik kao da je zaboravljen i napu314

ten od Boga. Podnio je sve nae boli i patio zbog naih grijeha. Pristao je da bude rtvovan za grijeh da bismo se mi kroz Njega opravdali pred Bogom. Razmiljanje o Kristu na kriu budi u ovjeku sve ono to je uzvieno i plemenito. Moni dokaz s kria najuspjenije osvjedoava grenika o njegovoj krivnji. Boanska ljubav prema grenicima, izraena u tome to je ak i svojega Sina predao na najvee ponienje i smrt da bi se oni uzdigli i bili dostojni vjenog ivota, predstavlja predmet doivotnog prouavanja. Pozivam vas da iznova prouavate o Kristovom kriu. Kad bi svi oni koji su oholi i razmetljivi i ija srca ude za odobravanjem i uzdizanjem nad svojim blinjima, mogli pravilno procijeniti vrijednost najvee zemaljske slave u usporedbi s istinskom i neprolaznom vrijednou poznavanjem Bojeg Sina, odbaenog, prezrenog i grubo vrijeanog od ljudi koje je doao spasiti kako bi bezvrijedne i nitavne izgledale sve poasti koje moe dati smrtni ovjek. Da bismo isticali samo Isusa, potpuno gubei iz vida sebe, trebamo ulagati stalne, usrdne i budne napore. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 374376)

15. kolovoza

241

Vrijednost due
Ali ne samo to, ve se i ponosimo u Bogu po naem Gospodinu Isusu Kristu, po kome smo sada postigli izmirenje. (Rimljanima 5,11) Oni koji budu izvojevali konanu pobjedu imat e u svom duhovnom ivotu trenutke strane zbunjenosti i velikih kunji; ali nipoto ne smiju odbaciti svoje pouzdanje u Boga jer je to dio njihovog odgoja u Kristovoj koli; to je prijeko potrebno da bi se oistili od svake troske. Boji sluge trebaju se hrabro oduprijeti svakom napadu neprijatelja i njegovim drskim ruganjima, i svladati sve zapreke koje Sotona stavlja na njihov put. Sotona e se truditi da obeshrabri Kristove sljedbenike i odvrati ih od molitve i prouavanja Pisma. On e baciti svoju 315

odvratnu sjenku na stazu ispred njih kako bi zaklonio njihov pogled na Krista, Njegovu ljubav i slavu Njegovog nebeskog nasljedstva. On se raduje kad moe uiniti da Boja djeca putuju kroz ovaj svijet alosna, u strahu i stalno muena sumnjama. On se trudi uiniti njihov ivot to teim. Ipak, ako podiete svoj pogled gore, umjesto da gledate na svoje zemaljske potekoe, neete klonuti na putu i vidjet ete kako vam Isus prua ruku pomonicu. U jednostavnom povjerenju vi Mu trebate pruiti svoju ruku i dopustiti da vas On vodi. Povjeravajui se Njemu, bit ete osnaeni nadom. Isus je svjetlo svijetu, i vi trebate izgraditi svoj ivot prema Njegovom ivotu. On e vam pomoi da izgradite jak, uravnoteen, divan karakter. Sotona ne moe sprijeiti utjecaj svjetla koje iri takav karakter. Gospodin za svakoga od nas ima posao koji treba obaviti. On ne eli da nas odrava ljudska hvala i laskanje. Svaka dua treba stajati u Gospodnjoj sili. Bog nam je dao svoj najbolji Dar, svog jedinoroenog Sina, da bi nas podigao, oplemenio i osposobio za svoje kraljevstvo obukavi nas u savrenstvo svojega karaktera. Isus je doao na svijet i ivio kao to oekuje da Njegovi sljedbenici ive. Boja je namjera da radimo ne iz obiaja, ve s vjerom i nadom. Kad prouavajui Pisma, rasvijetljeni Bojim Duhom, promatramo divnu ljubav koju nam je pokazao Otac time to je poslao Isusa na svijet da ne pogine ni jedan koji u Njega vjeruje nego da ima ivot vjeni mi emo se radovati neizrecivom radou u punini slave. Sve to moemo postii odgojem, Bog eli da upotrijebimo za napredak istine. Iz naeg ponaanja i karaktera mora izvirati istinska i iva pobonost kako bi pred svijetom bio uzdignut Kristov kri i kako bi se u svjetlosti toga kria vidjela vrijednost due. Na um treba biti otvoren za razumijevanje Pisma, kako bismo postali duhovno snani hranei se nebeskim kruhom. (Poruka mladima, str. 31,32)

316

16. kolovoza

242

Stvarna vrijednost osobe

Ali Bog pokaza svoju ljubav prema nama time to je Krist, dok smo jo bili grenici, umro za nas. Koliko e nas sigurnije spasiti od srdbe sada kad smo ve opravdani njegovom krvi. (Rimljanima 5,8.9) Krist, i to raspeti, trebao bi postati glavnom temom naih misli i probuditi najdublje osjeaje nae due. Pravi Kristovi sljedbenici znat e cijeniti divno spasenje koje im je On osigurao i ii e za Njim kamo god ih bude poveo. Oni e smatrati au nositi teret koji Krist bude stavio na njih. Jedino kroz kri moemo cijeniti vrijednost ljudske due. Vrijednost ljudi za koje je Krist umro je tako velika da je Otac zadovoljan velikom cijenom koju je platio za spasenje ovjeka, dopustivi jedinoroenom Sinu da umre zbog njihovog spasenja. Kolika je mudrost, milost i ljubav ovdje pokazana! Vrijednost ovjeka moe se spoznati samo na Golgoti. Tek u tajni Kristovog kria moemo shvatiti pravu vrijednost ovjeka. Kako je to odgovorna dunost ujediniti se s Otkupiteljem svijeta u spaavanju ljudi! Ovaj rad zahtijeva samoodricanje, rtvu, dobrotu, ustrajnost, hrabrost i vjeru. Potrebna je ustrajna i pobjedonosna vjera. (Testimonies for the Church, sv. 2, str. 634,635) Samoodricanje i kri uvijek lee na putu svakog Kristovog sljedbenika. Kri se protivi prirodnim sklonostima i volji. Ako srce nije potpuno posveeno Bogu, ako volja, osjeaji i misli nisu u potpunosti podinjeni Njegovoj volji, neemo moi ostvariti naela iste vjere niti uiniti svoj ivot slinim Kristovom. (Testimonies for the Church, sv. 2, str. 651) Kristovi sljedbenici trebaju cijeniti due kao to ih je On cijenio. Oni trebaju biti vezani uz djelo svojega Otkupitelja, trebaju se rtvovati i raditi na spaavanju dua koje je On otkupio svojom krvlju. to znae novac, kue i zemlja u usporedbi s jednom jedinom duom? Krist je prinio potpunu i savrenu rtvu, koja je dostatna za spasenje svakog Adamovog sina i keri, svakoga tko se pokaje pred Bogom zbog krenja Njegovog zakona i oituje 317

svoju vjeru u Gospodina Isusa Krista. Ali i pored tako velike rtve, samo je malo onih koji pristaju ivjeti ivotom poslunosti da bi mogli biti spaeni. Malo je njih voljno trpjeti nevjerojatno siromatvo kao On, trpjeti Njegove patnje i progonstva i raditi do iznemoglosti kako bi druge doveli k svjetlu. Krist je Zapovjednik naega spasenja i svojim patnjama i rtvom dao je primjer svim svojim sljedbenicima da su budnost, molitva i postojani napori prijeko potrebni ako hoe predstaviti pravu ljubav koju je On osjeao prema palom ljudskom rodu. (Testimonies for the Church, sv. 2, str. 664)

243

17. kolovoza

Krist je uzdignuo ovjeanstvo

Jer svi i posvetitelj i posveeni imaju jednoga Oca. Zbog toga se ne stidi zvati ih braom. (Hebrejima 2,11) Isus se ne stidi zvati ih braom; On je postao naa rtva, na Zastupnik, na Brat, Onaj koji i pred Oevim prijestoljem nosi na lik, Onaj koji e i u beskrajnoj vjenosti kao Sin ovjeji ostati sjedinjen s rodom koji je otkupio. A sve samo zato da bi se ovjek mogao podignuti iz propasti i ponienja izazvanih grijehom, da bi mogao odraavati Boju ljubav i sudjelovati u radosti koju donosi svetost. Cijena plaena za na otkup i beskrajna rtva koju je prinio na nebeski Otac davi svojega Sina da umre za nas trebali bi nas nadahnuti uzvienim mislima o onome to moemo postati kroz Krista. Gledajui visinu, dubinu i irinu Oeve ljubavi prema rodu koji umire, nadahnuti apostol Ivan ispunio se oboavanjem i dubokim tovanjem. Ne nalazei prikladnih rijei da izrazi veliinu i njenost te ljubavi, pozvao je svijet da je promatra: Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boja. (1. Ivanova 3,1) Kakvu to vrijednost daje ovjeku! Prijestup je ljudske sinove uinio Sotoninim podanicima. Vjerom u Kristovu rtvu pomirnicu Adamovi sinovi mogu postati Boja djeca. Uzimajui ljudsku narav, Krist je uzdigao ovjeanstvo. Greni ljudi dobili su prigo318

du da, povezani s Kristom, postanu dostojni imena Bojih sinova. Takva ljubav je neusporediva. Djeca nebeskog Kralja! Dragocjenog li obeanja, predmeta najdubljeg divljenja! Nenadmane li Boje ljubavi prema svijetu koji Ga nije ljubio! Ova misao ima mo ukrotiti duu i navesti um na pokoravanje Bojoj volji. to vie prouavamo boanski karakter u svjetlosti kria, to jasnije otkrivamo milosre, njenost i pratanje, povezane s nepristranou i pravednou; to nam jasniji postaju bezbrojni dokazi bezgranine ljubavi i njene suuti to nadilaze eznutljivu naklonost majke prema zalutalom djetetu. (Put Kristu, str. 10,11) Boje srce ezne za svojom djecom na Zemlji ljubavlju koja je jaa od smrti. Davi svojega Sina, On nam je u jednom daru darovao cijelo Nebo. Spasiteljev ivot, smrt, i posredovanje, sluba anela, molitva Duha, djelovanje Oca preko svih, neprekidno sudjelovanje nebeskih bia sve je to stavljeno u slubu ovjekova otkupljenja. O, razmiljajmo o udesnoj rtvi prinesenoj za nas! Pokuajmo shvatiti trud i snagu koju Nebo ulae da bi ponovno zadobilo i vratilo izgubljene u Oev dom! Posluimo se sredstvima koja nam je stavio na raspolaganje da bismo se mogli preobraziti na Njegovu sliku. (Put Kristu, str. 16)

18. kolovoza

244

Ozraje nade i veselja

Radujte se uvijek u Gospodinu! Da ponovim: radujte se! (Filipljanima 4,4) Kraninu je darovana radost prikupljanja zraka vjene svjetlosti s prijestolja slave s ciljem da osvjetljava ne samo svoju stazu ve i stazu svojih suradnika. Govorei rijei nade i ohrabrenja, zahvale i radosti, on tei pomoi svima oko sebe da budu bolji, uzdii ih, ukazati im na Nebo i slavu. On ih eli voditi u traenju nebeskih vrijednosti prije svih zemaljskih stvari, u traenju besmrtnog naslijea i neprolaznog bogatstva. 319

Radujte se uvijek u Gospodinu!, kae apostol, Da ponovim: radujte se! Kamo god da idemo, trebamo nositi ozraje kranske nade i radosti; tada e oni koji ne poznaju Krista uvidjeti privlanost religije koju ispovijedamo; nevjernici e vidjeti dosljednost nae vjere. Mi moramo imati najjasniji pogled o Nebu, mjestu gdje je sva svjetlost i radost. Trebamo znati vie o punini blaene nade. Ako se stalno nadom veselimo, moi emo govoriti rijei ohrabrenja onima koje susreemo. I rije u pravo vrijeme kako je ljupka! (Izreke 15,23) Due propadaju zbog nedostatka osobnog rada. Ne samo u svakodnevnom druenju s vjernicima i nevjernicima, ve i kad jedni drugima govorimo rijei hvale i radosti, mi proslavljamo Boga. Kao krani, opomenuti smo da zbog osobne okrepe i priopavanja utjehe koju smo primili ne ostavljamo naa okupljanja. Na tim sastancima koji se odravaju iz tjedna u tjedan trebamo govoriti o Bojoj dobroti, mnogostrukom milosru i Njegovoj sili koja spaava od grijeha. Svojom pojavom, temperamentom, rijeima i karakterom svjedoimo da je dobro sluiti Bogu. Tako izjavljujemo: Savren je Zakon Jahvin duu krijepi. (Psalam 19,8) Naa molitva i drutveni sastanci trebali bi biti vrijeme od naroite pomoi i ohrabrenja. Svaki od ovih skupova treba uiniti to je mogue zanimljivijim i korisnijim. To se moe najbolje uiniti kad imamo svjee svakodnevno iskustvo s Bogom i ako ne oklijevamo govoriti o Bojoj ljubavi na skupovima Njegovog naroda. Ako ne dopustite tami i nevjerstvu da uu u vae srce, oni se nee pokazati ni na vaim sastancima. Po tajni i slavi kria moemo procijeniti vrijednost ovjeka, a onda emo uvidjeti i osjetiti vanost rada za nae blinje kako bi i oni mogli biti uzdignuti na Boje prijestolje. (Southern Watchman, 7. oujka 1905.)

320

19. kolovoza

245

Predanje Kristu
Ako tko hoe ii za mnom, neka se odree samog sebe, neka svaki dan uzme kri svoj i neka me slijedi! (Luka 9,23) Kako esto dolazimo u dodir s ljudima koji nikada nisu sretni. Oni ne uivaju zadovoljstvo i mir koje Isus moe dati. Izjavljuju da su krani, ali oni ne zadovoljavaju uvjete u kojima Bog ispunjava svoje obeanje. Isus je rekao: Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti. Uzmite jaram moj na se i uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ete nai pokoj svojim duama, jer jaram je moj sladak, a moje breme lako. (Matej 11,28-30) Razlog zato su mnogi u stanju nemira je taj to ne ue u Gospodnjoj koli. Pokorno, samoportvovno Boje dijete iz iskustva shvaa to znai imati Kristov mir. Pravi Kristovi sljedbenici znaju da moraju uzeti Njegov jaram, imati udjela u Njegovim patnjama i nositi Njegov teret. Oni se ne ale, jer Kristova blagost i poniznost ini jaram blagim i breme lakim. Ljubav prema udobnosti, ljubav prema zadovoljstvu, uvjerenje o osobnoj vrijednosti, uzdizanje sebe to su osobine koje nas spreavaju da uimo dragocjene ivotne pouke u Kristovoj koli. Kraninova je dunost ne dopustiti okruenju i okolnostima da ga oblikuju, ve treba ivjeti ivotom oblikovanja vlastitog karaktera prema boanskom Uzoru. Kranin treba biti vjeran bez obzira na mjesto na kojem se nalazi. Treba obavljati svoju dunost vjerno, unapreujui mogunosti koje mu je Bog dao i koristei svoje sposobnosti najvie to moe. S ciljem davanja slave Bogu, on treba raditi za Isusa ma gdje bio. Moramo predati svoju volju i srce Bogu i poznavati Krista. Moramo se odrei sebe, uzeti kri i slijediti Isusa. Nitko od nas ne moe doi na Nebo spaen time to nosi kri uskom i krivudavom stazom. Koliko njih nosi kri kao ukras, ali ne uspijevaju nositi kri u stvarnom svakodnevnom ivotu. Koliko njih tvrdi da su Kristove sluge, ali nisu voljni nositi prijekor i sramotu zbog Njega. Kri ne znai ugaati sebi; kri izravno lei na stazi ljubitelja uitaka i otvoreno se protivi naim tjelesnim eljama i sebinim sklonostima. 321

Za uspjean rad je vrlo bitno poznavanje Krista, jer e ova spoznaja uputiti na pravo naelo, dati plemenit i nesebian duh kakav je duh naeg Spasitelja za kojeg izjavljujemo da Mu sluimo. Vjernost, mudro gospodarenje, paljivo upravljanje i temeljitost trebali bi obiljeavati na rad gdje god se nalazili, bilo da smo u kuhinji, u radionici ili gdje god da smo postavljeni u Gospodnjem vinogradu. (Review and Herald, 22. rujna 1891.)

246

20. kolovoza

Objekt vrhunskog potovanja

Jer ne drah zgodnim meu vama ita drugo znati osim Isusa Krista, i to raspetoga. Moja rije i moje propovijedanje nije se sastojalo u uvjerljivim rijeima mudrosti, ve u oitovanju Duha i snage. (1. Korinanima 2,2-4) Ali za Pavla je kri bio predmet najveeg zanimanja. Otkad je zaustavljen u proganjanju sljedbenika razapetog Nazareanina, nikad se nije prestao hvaliti kriem. U ono vrijeme primio je objavu Boje beskonane ljubavi koja se otkrila u Kristovoj smrti, i u svojem je ivotu doivio udesnu preobrazbu kojom su se svi njegovi planovi i namjere uskladili s Nebom. Od tog je trenutka znao da je novi ovjek u Kristu. Iz vlastitog je iskustva znao da kad grenik upozna Oevu ljubav onakvom kakva je vidljiva u rtvi Njegova Sina i pokori se boanskom utjecaju, dolazi do promjene srca te od tog trenutka Krist postaje sve u ivotu. U vrijeme obraenja, Pavla je nadahnula silna elja da pomogne blinjima da upoznaju Isusa iz Nazareta kao Sina ivoga Boga koji moe preobraziti i spasiti. Otad je cijeli njegov ivot bio posveen nastojanju da prikae ljubav i snagu Raspetoga. U njegovo veliko samilosno srce stali su svi drutveni slojevi. Ja sam dunik, izjavio je, i Grcima i barbarima, i mudrima i nerazumnima. (Rimljanima 1,14) Ljubav prema Gospodinu slave, kojega je tako bezobzirno progonio u Njegovim svetima, bila je pokretako naelo njegova ponaanja, sila koja 322

ga je poticala. Ako bi se dogodilo da njegova revnost na putu dunosti oslabi, jedan pogled na kri i udesnu ljubav koja se na njemu objavila bio je dovoljan da opae bokove, to jest um, i nastavi putem samoodricanja. U snazi Duha Pavao im je ispriao dogaaj o svojem vlastitom udesnom obraenju i pouzdanju u starozavjetna Pisma. Svoje rijei izgovarao je sa sveanom ozbiljnou da je svim srcem ljubio raspetog i uskrslog Spasitelja. Vidjeli su da je njegov um usredotoen na Krista, da je cijeli njegov ivot povezan s njegovim Gospodinom. Pavao je shvatio da sm po sebi nema sposobnosti, ve da ga osposobljava Sveti Duh iji je milostivi utjecaj ispunio njegovo srce pokoravajui svaku misao Kristu. O sebi je govorio da uvijek i svuda na svom tijelu nosimo smrtne patnje Isusove, da se na naem tijelu oituje i ivot Isusov (2. Korinanima 4,10). U apostolovom nauku Krist je bio sredinja Osoba. ivim, izjavio je, ali ne vie ja, nego Krist ivi u meni. (Galaanima 2,20) Ja je bilo skriveno; Krist je bio otkriven i uzvien. (Djela apostolska, str. 154158)

21. kolovoza

247

Veliajte Gospodara
Ne gledajte pojedini samo na svoju vlastitu korist nego i na korist drugih! (Filipljanima 2,4) Kako su ozbiljne i dirljive Pavlove rijei: Ta, poznato vam je milosre Gospodina naega Isusa Krista, kako je radi vas od bogataa postao siromah da vi postanete bogatai njegovim siromatvom. (2. Korinanima 8,9) Vi znate s koje visine je On siao, poznata vam je i dubina poniznosti u koju se spustio. Njegove su noge pole stazom rtve i nisu skrenule s nje sve dok nije poloio svoj ivot. Za Njega nije bilo odmora izmeu nebeskog prijestolja i kria. Isusova ljubav prema ovjeku uinila je da je radosno primao svako ponienje i svaku uvredu. Pavao nas opominje da ne gledamo samo na svoju vlastitu korist nego i na korist drugih. On nas poziva da imamo um koji je bio u Kristu Isusu! On, boanske naravi, nije se lju323

bomorno drao svoje jednakosti s Bogom, nego se nje liio uzevi narav sluge i postavi slian ljudima. Kad postade kao ovjek, ponizi sam sebe postavi posluan do smrti, i to do smrti na kriu. (Filipljanima 2,4-8) Znajte, kae apostol Petar, da niste otkupljeni neim raspadljivim srebrom ili zlatom. (1. Petrova 1,18) O, kad bi to bilo dostatno za plaanje cijene ljudskog spasenja, kako bi to lako uinio Onaj koji kae: Moje je zlato, moje je srebro. (Hagaj 2,8) Ali grenik je mogao biti iskupljen samo dragocjenom krvlju Bojega Sina. Oni koji odustaju od Kristove slube, proputajui priliku da prihvate ovu divnu rtvu, propast e u svojoj sebinosti. Tko god primi Krista kao svog osobnog Spasitelja, teit e za prednou da slui Bogu. Kad razmilja o onome to je Nebo za njega uinilo, njegovo se srce pokree bezgraninom ljubavlju i zahvalnou punom divljenja. On nestrpljivo eka da izrazi svoju zahvalnost, stavljajui svoje sposobnosti na oltar slube za Boga. Njegova je enja pokazati svoju ljubav prema Kristu i prema onome koga je On otkupio. On osjea potrebu za radom, tekoama i rtvom. Pravi Boji suradnik e dati najbolje od sebe, jer e inei tako odavati slavu svome Uitelju. On e initi ono to je dobro, da bi time izrazio svoje potovanje Bojih zahtjeva. On e se revno truditi da pobolja i usavri sve svoje sposobnosti. Svaku dunost on e obavljati kao Bogu. Jedino to e on eljeti bit e da izrazi Kristu svoju odanost i savrenu slubu. Postoji slika koja prikazuje vola to stoji izmeu pluga i oltara, sa sljedeim natpisom: Spreman za oboje. Spreman da naporno ore, ili da bude prinesen na oltar kao rtva. Ovako izgleda slika pravog Bojeg djeteta spreman da ide tamo gdje ga poziva dunost, da se odrekne sebe i rtvuje za svojega Spasitelja. (Put u bolji ivot, str. 321,322)

324

22. kolovoza

248

Boji radnik
Uistinu, naa nam sadanja ali kratkotrajna i mala nevolja donosi izvanredno veliku i vjenu slavu. (2. Korinanima 4,17) Ako je Pavao, imajui probleme sa svih strana, ometan i proganjan, mogao nazvati svoje nevolje kratkotrajnim malim nevoljama, emu dananji kranin treba prigovarati? Kako su neznatne nae nevolje u usporedbi s mnogim Pavlovim nevoljama! Nisu vrijedne usporedbe s vjenom vrijednosti slave koja eka pobjednike. Nevolje su Boja orua odreena da djeluju na usavravanju karaktera. Meutim, veliko siromatvo i patnje kranina, koliko god mrani i zagonetni bili, mogu biti nain Providnosti da se kranin raduje u Gospodinu, znajui da je sve to za njegovo dobro. Koliko ima onih koji aloste Bojeg Duha stalnim aljenjem. To je stoga to su izgubili Krista iz vida. Ako prihvatimo Onoga koji je ponio nau tugu i umro za nas kao naa rtva da bismo mi mogli imati od svega preteniju slavu, tada emo na nae najvee tuge i kunje gledati kao na male nevolje. Razmiljajte o Spasitelju na kriu, punom modrica, izudaranom, izrugivanom a ipak strpljivom, koji se nije odupirao i koji je patio bez mrmljanja. To je Gospodar Neba ije je prijestolje vjeno. Sve patnje i sramotu On je pretrpio za radost koja je bila postavljena pred Njega radost u donoenju dara vjenog ivota ovjeku. Kad je naa pozornost usmjerena na Kristov kri, cijelo bie je oplemenjeno. Poznavanje Spasiteljeve ljubavi pokorava duu i uzdie um izvan vremena i osjeaja. Nauimo procijeniti sve prolazne stvari u svjetlu koje sja s kria. Potrudimo se proniknuti u dubinu ponienja do koje je na Spasitelj siao da bi ovjek posjedovao vjeno bogatstvo. I dok prouavamo plan otkupljenja, srce e osjetiti strujanje Spasiteljeve ljubavi i bit e ushieno ljepotom Njegovog karaktera. Kristova ljubav ini nae Nebo. No, kad elimo neto rei o toj ljubavi, nedostaju nam rijei. I dok mislimo o Njegovu ivotu na Zemlji, o Njegovoj rtvi za nas, o Njegovoj zastup325

nikoj slubi na Nebu za nas, o palaama koje sprema za one koji Ga ljube, ne moemo a da ne uzviknemo: O visino i dubino ljubavi Kristove! I to vie boravimo ispod kria, slika Boje ljubavi e nam biti jasnija i rei emo: U ovom se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je On ljubio nas i poslao Sina svoga kao rtvu pomirnicu za nae grijehe. (1. Ivanova 4,10) No, u naem razmiljanju o Kristu zadrali smo se samo na rubu neizmjerne ljubavi. Njegova ljubav je golemi ocean bez dna i obala. U svim pravim uenicima ova ljubav gori na oltaru srca kao sveta vatra. Na ovoj Zemlji se Boja ljubav otkrila kroz Isusa. Na toj istoj Zemlji Njegova djeca trebaju uiniti da ova ljubav sja kroz njihov besprijekoran ivot. Tada e grenici biti dovedeni kriu i prihvatit e Boje Janje. (Review and Herald, 6. svibnja 1902.)

249

23. kolovoza

ivi, grenie, ivi!

Pjevajte Jahvi, vjernici njegovi, zahvaljujte svetom imenu njegovu! (Psalam 30,5) Kad bismo vie razmiljali i govorili o Isusu, a manje o sebi, trebali bismo mnogo vie osjeati Njegovu nazonost. Ako ostanemo u Njemu, bit emo ispunjeni mirom, vjerom i hrabrou, te emo imati iskustva pobjede kad dolazimo na sastanke. Tad e i drugi biti osvjeeni naim jasnim i snanim svjedoanstvom o Bogu. Ovakva dragocjena priznanja Njegovoj slavi, poduprta ivotom slinim Kristovom, imaju neodoljivu snagu koja djeluje na spasenje dua. Svijetlu i vedru stranu religije predstavit e oni koji su svakodnevno posveeni Bogu. Ne trebamo sramotiti naega Gospodina tugujui zbog kunji koje su bolne. Sve kunje koje nas snalaze jesu odgajatelji koji e proizvesti radost. Cjelokupni vjerski ivot bit e uzdignut, uzvien i oplemenjen ljubaznim rijeima i djelima. Neprijatelj je vrlo zadovoljan kad je dua utuena i potitena; on eli da nevjernici dobiju lo dojam o uinkovitosti nae vjere. Ali Bog eli da um dosegne viu razinu. 326

On eli da svaka dua bude pobjednikom u skladu s moi Otkupitelja. U milostivim blagoslovima koje nam je na nebeski Otac darovao, moemo uvidjeti bezbroj dokaza o beskonanoj ljubavi i njenom saaljenju koje nadilazi majinsko eznutljivo suosjeanje prema svojevoljnom djetetu. Kad promatramo boanski karakter u svjetlosti kria, vidimo milosre, njenost i pratanje pomijeano s pravinou i pravednou. Jezikom Ivana uzvikujemo: Gledajte, koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boja. (1. Ivanova 3,1) Mi nasred prijestolja vidimo Onoga koji na svojim rukama, nogama i na boku ima oznake patnji koje je pretrpio kako bi pomirio ovjeka s Bogom i Boga s ovjekom. Nenadmaiva milost otkriva nam Oca koji boravi u nedostupnoj svjetlosti i prihvaa nas kroz zasluge svojega Sina. Oblak osvete koji je prijetio samo jadom i oajem, u odsjaju svjetla s kria odsjajuje Boju poruku: ivi, grenie, ivi! Ti, pokajnika duo koja vjeruje, ivi! Ja sam platio otkupninu. Moramo se okupiti oko kria. Krist, i to raspeti, mora biti ono o emu razmiljamo, razgovaramo i to u nama potie najradosnije osjeaje. Trebali bismo imati posebno vrijeme zahvaljivanja u svrhu osvjeavanja naih misli na sve ono to smo primili od Boga. Trebamo izraavati svoju zahvalnost za Njegovu veliku ljubav i pokazivati spremnost da imamo povjerenja u ruku koja je za nas bila prikovana za kri. Trebamo uiti govoriti kanaanskim jezikom i pjevati pjesme sionske. (Southern Watchman, 7. oujka 1905.)

24. kolovoza

250

Vjena vrijednost slave

Nama koji ne smjeramo na vidljivo, nego na nevidljivo, jer je vidljivo prolazno, a nevidljivo je vjeno. (2. Korinanima 4,18) Godine samoodricanja, oskudice, iskuenja, patnji i progonstva koje je izdrao, Pavao je smatrao prolaznim trenucima. Zbivanja sadanjega vremena nisu vrijedna spomena kad 327

se usporede s vjenom vrijednou slave koja nas oekuje kad se borba jednom zavri. Patnje i nevolje su Boji suradnici koji imaju zadau usavravanja i oplemenjivanja kranskog karaktera. Ma kakve bile ivotne okolnosti, ma kako mrani i tajanstveni bili putovi Providnosti, koliko god da su teke oskudice i patnje kranina, on preko svega toga treba uvijek upravljati pogled na ono to je nevidljivo i vjeno. On ima blaeno i sigurno obeanje da mu sve to slui samo na dobro. Sveti Duh je obasjao Pavlovu duu svjetlou s Neba, i on je sa sigurnou posvetio sve svoje zanimanje stjecanju blaga koje se uva za vjerne. Iako je bio silan govornik, on u svom rjeniku nije nalazio dovoljno snane rijei da bi izrazio preuzvienu slavu, ast i besmrtnost koju e primiti vjerni kad Krist bude doao. Usporeene s prizorom na kojemu su se zadravale oi njegovog uma, sve ovozemaljske patnje inile su mu se samo prolaznim i malim nevoljama, neim o emu nije vrijedno ni razmiljati. Promatrane u svjetlosti kria, stvari ovoga ivota postale su mu bezvrijedne i besmislene. Slava koja je njega privlaila bila je od najvee vanosti, vjena i trajna neto to se ljudskim jezikom ne moe opisati. Ipak, Pavao se donekle pribliio objanjenju te slave koliko je mogao i koliko mata ogranienog uma moe doarati. To je bila vjena vrijednost slave. Pa ipak je osjeao da njegov jezik nije dovoljno dojmljiv, da je nedostatan za izraavanje stvarnosti. On je iao dalje nego to to rijei mogu izraziti. Ni najsmjelija govorna slikovitost nije bila dostatna za iskazivanje ove istine. On je traio najire izraze koje ljudski jezik moe nai, kojima mata moe doarati svu preuzvienost slave koja e na kraju biti dana pobjedniku. Svetost, dostojanstvo, ast i blaenstvo u Bojoj nazonosti to se zasad moe vidjeti samo vjerom. Ali vidljive ovozemaljske vrijednosti kao to su bogatstvo, ast i slava ovoga svijeta, sve to pada u sjenu pred preuzvienou, ljepotom i blistavom slavom nevidljivog svijeta. Stvari ovoga svijeta su prolazne, traju samo za neko vrijeme, dok je ono to zasad ne vidimo vjeno i trajat e kroz beskrajna vremena vjenosti. Osigurati to neprocjenjivo blago znai zadobiti sve, a ne izgubiti nita. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 6, str. 1099,1100) 328

U budunosti emo vidjeti kako su sve nae kunje bile usko povezane s naim spasenjem, i kako su te male sadanje nevolje radile za nau izvanredno veliku i vjenu slavu (2. Korinanima 4,17). (Letter 5, 1880.)

25. kolovoza

251

Gledanjem se mijenjamo
Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boja. (1. Ivanova 3,1) Kristovim zaslugama i Njegovom pravdom koja nam se pripisuje zbog vjere, trebamo stalno usavravati svoj kranski karakter. Naa zadaa svakog dana i svakog trenutka odreena je u rijeima apostola: Uprimo pogled u zaetnika i zavritelja vjere, u Isusa. (Hebrejima 12,2) Dok se drimo ove upute, na um postaje bistriji i naa vjera jaa, a naa nada postaje sve postojanija; zaokupljeni gledanjem Njegove bezgrenosti i ljupkosti, i rtve koju je podnio da bi nas pomirio s Bogom, obuzeti smo do te mjere da nam rijei obeshrabrenja i sumnje ni ne dolaze na um. Oitovanje Boje ljubavi, Njegove milosti i dobrote i djelovanje Svetoga Duha koji prosvjetljuje i preporaa srce, dovodi nas vjerom u tako blisku povezanost s Kristom da imamo jasnu sliku o Njegovom karakteru i moemo razotkriti i najlukavije sotonske obmane. Gledajui na Isusa i oslanjajui se na Njegove zasluge mi primamo blagoslove svetosti, mira i radosti u Svetom Duhu. I dok promatramo veliinu svega to je Krist uinio za nas, spremni smo uskliknuti: Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boja. Brao i sestre, dok promatramo sve ovo, mi se mijenjamo. Razmiljajui o ljubavi nebeskog Oca i naega Spasitelja, promatrajui savrenstvo boanskog karaktera i traei vjerom da nam se pripie Kristova pravednost, mi se preobraavamo u Njegovo oblije. Stoga, ne prikupljajmo samo neugodne slike: nepravde, izopaenosti i razoaranja tako oite dokaze sotonske sile i ne uvajmo ih na zidovima svojega sjeanja. 329

Postoje, hvala Bogu, i mnogo svjetlije i vedrije slike koje nam On prikazuje. Skupljajmo blagoslovljene i nepobitne dokaze o Njegovoj ljubavi kao najdragocjenije blago, i neka nam stalno budu pred oima. Promatrajmo u svojim mislima prizore: Bojeg Sina kako naputa Oevo prijestolje i svoje Boanstvo zaodijeva ljudskom naravi da bi oslobodio ovjeka od sotonske sile; Njegovu pobjedu za nas koja pred ovjekom otvara Nebo i otkriva ljudskom pogledu unutranjost nebeskih dvorova, gdje slava Njegovog Boanstva nije zaklonjena velom tajne; podizanje palog ljudskog roda iz ponora propasti u koji ga je grijeh strovalio; ponovnu uspostavu povezanosti s beskonanim Bogom svih onih koji su izdrali boansku probu zahvaljujui vjeri u naeg Otkupitelja i odjei Kristove pravednosti, uzdignuti do Njegovog prijestolja to su slike kojima Gospodin eli da ukraavamo odaje svoje due. I dok tako ne smjeramo na vidljivo, nego na nevidljivo, potvrdit emo istinu da nam sadanja ali kratkotrajna i mala nevolja donosi izvanredno veliku i vjenu slavu. (2. Korinanima 4,17.18) (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 744,745)

252

26. kolovoza

Ljubav i pravda usklaene

Ljubav e se i Vjernost sastati, Pravda i Mir zagrliti. (Psalam 85,11) Jedino vas Bog moe voditi tako da prepoznate Njegovu milosre, ljubav i strpljivost te ete imati vjeru koja kroz ljubav radi i proiava duu. To je Boji dar. To je otvaranje srca za primanje Rijei koja je kao lie s drveta ivota. Neka Bog ispuni vae srce svojom ljubavlju, tako da se moe rei da ste oistili svoju duu poslunou istini. Vjerovanje u Krista i primanje Njegove preobraavajue milosti nije samo nagaanje, ve djelo iji rad uzrokuje Kristove vrline koje se odraavaju u umu i karakteru. Kad steknete ovo iskustvo, rei ete: Iskusio sam i vidio da je dobar Gospodin. Gospodin Isus e biti moj dio zauvijek. Mo kria pomaknut e u vama tajanstvene izvore nade i strahopotova330

nja, oboavanja i ljubavi. Aneli promatraju i ekaju, i svjedoe da ne pripadate svijetu. Isus vas je pronaao kako sjedite kod Njegovih nogu i uite od Njega od Puta, Istine i ivota. Odsad predajete svoju volju Kristu i nalazite se u podruju u kojemu je kri sredinji objekt. U vaim oima svijet gubi svoju vrijednost. Sav utjecaj koji vas privlai je slava koja sja s nebeskog praga. Bogatstvo Kristove milosti dri vas u dragovoljnoj poslunosti. Vi ste presretni to s drugima moete podijeliti dar koji ste primili. eznem vidjeti va napredak u sposobnostima koje vam je Bog dao, tako da moete odgovoriti na pitanje: to mi treba initi da se spasim? (Djela 16,30) Neka rijei budu izgovorene s posveenih usana: Spremno prihvaam Krista vjerom kao svog osobnog Spasitelja. Bog je ljubav. Grenik ne treba propasti ako ima iskustvo vjere u prekrasnu uinkovitost Kristova kria. Kri je izvanredno sredstvo u kojemu su usklaene Boja ljubav i pravda. To je za grenika jedino sredstvo spasenja. Slika o Njegovoj ljubavi moe biti tako utisnuta u um da nikad ne moe biti izbrisana. Tad e vam raspee Isusa Krista biti tako jasno da ete biti dostojni sudionik Njegove patnje. Tako silno eznem da pogledate u srce ove velike tajne i saznate da je njezino tumaenje ljubav. I dok u cijelosti predajete svoju volju Bojoj volji i va put Bojem putu, upoznat ete Njega koji je krotka i ponizna srca i nai ete spokoj svojoj dui. Spokojno povjerenje ovladat e vama. ... Sve vie i jasnije iskusit ete smisao uvijek prisutnog i sveproimajueg Spasitelja. To e dati snagu dui koju promjenjive okolnosti na Zemlji ne mogu potkopati. To e postaviti noge na vrstu stijenu. (Letter 123, 1901.)

331

253

27. kolovoza

Ovaj svijet je bojno polje

Uprimo pogled u Isusa, koji namjesto odreene mu radosti podnese kri ne marei za sramotu te otada sjedi s desnu Bojeg prijestolja! (Hebrejima 12,2) Krist je umjesto radosti koju je imao, podnio kri. On je umro na kriu kao rtva za svijet, i kroz Njegovu rtvu dobili smo najvei blagoslov koji je Bog mogao darovati dar Svetoga Duha. Ovaj blagoslov e biti dan svima koji prihvate Krista. Pali svijet je bojno polje za najvei sukob koji su ikada vidjeli nebeski svjetovi i zemaljske sile. Nazvan je kazalitem u kojemu se odvija velika borba izmeu dobra i zla, izmeu Neba i pakla. Svako ljudsko bie ima ulogu u tom sukobu. Nitko ne moe stajati na neutralnom podruju. Ljudi moraju prihvatiti ili ne prihvatiti Otkupitelja. Svi su svjedoci za ili protiv Krista. Krist poziva one koji stoje pod Njegovim barjakom da se zajedno s Njim ukljue u sukob kao odani vojnici, da bi mogli naslijediti krunu ivota. Oni su usvojeni sinovi i keri Boje. Gospodin Isus pozvao je svijet da uje: Tko ima ui, neka uje! (Matej 11,15) Neka svi sluaju s pokornom i poniznom pozornou. On ponavlja rijei koje su mu dane od Onoga koji je rekao: Ovo je Sin moj. Njega posluajte. Tko slua rijei koje su svjetlost i ivot za sve one koji ih prime? Hoe li mukarci i ene uzeti u obzir da Bog gleda na stvorenja koja je stvorio? On je oblikovao ovjekov um. Mi ne moemo imati niti jednu plemenitu misao a da ona ne dolazi od Njega. On zna sve tajne ljudskog uma; ta nije li ga On stvorio? Bog zna da je grijeh unizio i sruio ovjeka, i gleda ga sa saaljenjem i suosjeanjem jer vidi da je pod vlau Sotone. Neka kuanstva imaju kapelicu ili crkvu u svom domu. Uzajamna ljubav povezuje srca, i jedinstvo koje postoji meu lanovima obitelji propovijeda najuspjeniju moguu propovijed o praktinoj pobonosti. Kad roditelji vjerno ispunjavaju svoju dunost u obitelji, obuzdavajui, ukoravajui, savjetujui, usmjeravajui i vodei otac u obitelji kao sveenik, a majka u kui kao misionarka oni ispunjavaju svoju dunost 332

onako kako to Bog eli. Vjerno obavljajui svoju dunost u domu oni umnaaju mogunosti za injenje dobra i izvan doma. Oni postaju obueniji za rad u svojoj crkvi. Nenametljivo osposobljavajui svoje malo stado, povezujui svoju djecu sa sobom i s Bogom, oevi i majke postaju radnici koji rade zajedno s Bogom. Kri je uzdignut u njihovu domu. lanovi obitelji postaju pripadnici kraljevske obitelji, djeca nebeskog Kralja. (Manuscript 56, 1899.)

28. kolovoza

254

Okupljeni oko kria

Blagujte ondje, vi i vae obitelji, u nazonosti Jahve, Boga svoga; veselite se svime to su vae ruke namaknule i to vam je Jahve, Bog va, blagoslovom udijelio. (Ponovljeni zakon 12,7) Na Bog je njeni, milostivi Otac. Bogotovlje se ne bi smjelo smatrati nekom alosnom, otunom slubom. Trebao bi nam biti uitak sluiti Bogu i sudjelovati u Njegovom djelu. Bog ne eli da se Njegova djeca, kojoj je osigurao tako veliko spasenje, ponaaju kao da je On neki strogi, sitniavi nadzornik. On je njihov najbolji Prijatelj, i kad se okupe na bogosluje, On eli biti s njima, blagoslivljati ih i tjeiti, ispunjavati njihova srca radou i ljubavlju. Gospodin eli da Njegova djeca u bogotovlju nalaze utjehu, i da im rad za Njega donese vie zadovoljstva nego potekoa. On eli da oni koji dolaze na bogosluje odnesu sa sobom dragocjene misli o Njegovoj skrbi i ljubavi, kako bi bili puni radosti u svakodnevnom ivotu i imali razloga da u svemu postupaju poteno i vjerno. Moramo se okupiti oko kria. Krist, i to razapet, treba biti predmet naega razmiljanja, razgovora i naih najradosnijih osjeaja. Trebamo pamtiti svaki blagoslov koji smo primili od Boga, i kad shvatimo veliinu Njegove ljubavi, trebamo biti spremni sve povjeriti ruci koja je za nas prikovana na kri. Dua se moe pribliiti Nebu na krilima hvalospjeva. U nebeskim dvorima Boga slave pjesmom i glazbom; dok izraavamo svoju zahvalnost i mi usklaujemo svoje bogosluje s 333

bogoslujem nebeskih vojski. Pravo me tuje onaj koji prinosi rtvu zahvalnu, kae Bog. (Psalam 50,23) Pred svojega Stvoritelja doimo radosno i sa tovanjem, sa zahvalnicama i glasom hvalospjeva! (Izaija 51,3) (Put Kristu, str. 90,91) Ako Boga nazivate svojim Ocem, priznavat ete se Njegovom djecom koju treba voditi Njegova mudrost i koja Mu moraju biti u svemu posluna znajui da je Njegova ljubav nepromjenjiva. Usmjeravat ete se prema Njegovom planu, a kao Bojoj djeci najvaniji e vam biti Njegova ast, Njegov karakter, Njegova obitelj i Njegovo djelo. Bit ete radosni priznavajui i potujui svoj odnos prema svojemu Ocu i prema svakom lanu Njegove obitelji. Radovat ete se pridonosei, makar skromno, Njegovoj slavi i blagostanju svojih srodnika. (Isusov govor na Gori, str. 143)

255

29. kolovoza

Priroda u svjetlu Golgote

Gospodaru, zar nisi dobro sjeme posijao na svojoj njivi? A on im odgovori: To je uinio neprijatelj. (Matej 13,27.28) Koliko god je to mogue, neka dijete od svojih najranijih godina boravi tamo gdje e ovaj divni udbenik biti otvoren pred njim. Neka gleda prekrasne prizore koje je veliki Umjetnik naslikao na pokretnom platnu neba, neka se upozna s udesima kopna i mora, neka promatra tajanstvene promjene tijekom mijenjanja godinjih doba i neka iz svih Njegovih djela ui o Stvoritelju. Ni na koji drugi nain ne mogu se postaviti temelji pravog odgoja tako vrsto i sigurno. Ali ak i dijete, kad doe u doticaj s prirodom, zapaa pojave koje ga zbunjuju. Ono e neizbjeno primijetiti djelovanje suparnikih sila i upravo je tu prirodi potreban tuma. Gledajui kako se zlo oituje ak i u svijetu prirode, svi moraju nauiti istu alosnu pouku: To je uinio neprijatelj. (Matej 13,28) Samo se u svjetlosti koja sja s Golgote mogu pravilno proitati pouke prirode. Neka povijest Betlehema i kria poka334

e kako e dobro nadvladati zlo, i kako je svaki blagoslov koji primamo dar otkupljenja. Bodljikom i trnom, ikom i korovom predstavljeno je zlo koje kvari i unitava. U ptici koja pjeva i cvijetu koji se otvara, u kii i sunevom sjaju, u ljetnom povjetarcu i njenoj rosi, u desetini tisua pojedinosti u prirodi od hrasta u umi do ljubiice koja cvjeta pri njegovom korijenu vidi se ljubav koja obnavlja. Jo i sada nam priroda govori o Bojoj dobroti. Jer ja znam svoje naume koje s vama namjeravam rije je Jahvina naume mira, a ne nesree. (Jeremija 29,11) To je poruka koja se u svjetlosti s kria moe itati na cijelom licu prirode. Nebesa objavljuju Njegovu slavu i Zemlja je puna Njegova obilja. (Odgoj, str. 90,91) Kad su Adam i Eva u raju izgubili haljine svetosti, izgubili su svjetlost koja je obasjavala prirodu. Oni je vie nisu mogli pravilno razumjeti. Ali za one koji prime svjetlost Kristovog ivota, priroda je ponovno osvijetljena. U svjetlosti koja sja s kria, moemo tono tumaiti pouke prirode. Onaj tko poznaje Boga i Njegovu Rije ima i vrstu vjeru u boansku narav Svetog pisma. On istinitost Biblije ne provjerava ljudskim zamislima i znanstvenim pojmovima. Takve ideje on podvrgava provjeri nepogreivog mjerila. On zna da je Boja rije istina i da istina nikad ne proturjei sama sebi. Boji putovi otkriveni u svijetu prirode i u Njegovim postupcima s ovjekom jesu zapravo riznica iz koje svaki uenik u Kristovoj koli moe uvijek crpsti. (Testimonies for the Church, sv. 8, str. 324,325)

30. kolovoza

256

Ostavite svoju krivnju u podnoju kria

Svu svoju brigu bacite na njega, jer se on brine za vas! (1. Petrova 5,7) alost, strahovanje, nezadovoljstvo, grinja savjesti, krivnja i nepovjerenje vode do sloma ivotne snage i otvaraju vrata propadanju i smrti. (Put u bolji ivot, str. 149) Ovaj osjeaj krivnje treba biti odloen u podnoju golgotskog kria. Osjeaj krivnje zatrovao je izvore ivota i prave 335

sree. Isus kae: Stavite sve na mene; ja u ponijeti vae grijehe. Dat u vam mir. Nemojte se vie omalovaavati jer sam vas otkupio cijenom svoje krvi. Vi ste moji; ja u osnaiti vau oslabjelu volju i otkloniti vau grinju savjesti. Tada neka se vae zahvalno srce, koje drhti od neizvjesnosti, vrsto dri nade koja vam je dana. Bog prihvaa vae slomljeno pokajniko srce. On vam nudi oprost bez naknade. On vam nudi prihvaanje u svoju obitelj, gdje e vam Njegova milost pomoi u vaim slabostima, a dragi Isus vodit e vas korak po korak, samo ako ste voljni staviti svoju ruku u Njegovu i dopustiti Mu da vas vodi. Sotona nastoji odvratiti na um od monog Pomonika i navesti nas da se muimo razmiljanjem o iskvarenosti svoje due. Ali iako Isus zna za nau krivnju u prolosti, On govori o oprostu, i mi Ga ne bismo trebali poniavati svojim sumnjanjem u Njegovu ljubav. Ako se osjeate velikim grenikom, Krist je ono to vam je potrebno najvei Spasitelj. Podignite svoj pogled i ne gledajte na sebe i svoje grijehe, ve na uzdignutog Spasitelja. Maknite se od otrovne i zlobne gorine zmije prema Bojem Janjetu koje je uzelo na sebe grijehe svijeta. On je ponio terete nae krivnje. On e preuzeti teret s naih umornih ramena i dati nam odmor. On e ponijeti i terete briga i boli. On nas poziva da sve svoje brige stavimo na Njega, jer nas On nosi u svojemu srcu. (Mind, Character, and Personality, sv. 2, str. 451,452) Kad Evanelje primimo u njegovoj istoi i sili, ono postaje sredstvom izljeenja od bolesti prouzroenih grijehom. Sunce pravde izlazi sa zdravljem u zrakama. (Malahija 4,2) Ljubav koja od Krista zrai kroz cijelo nae bie jest sila koja daje i obnavlja ivot. Njezin dodir zdravlja dopire do svakog vitalno vanog dijela naega tijela mozga, srca i ivaca. Najvie sile bit e kroz tu ljubav potaknute na aktivnost. Ta ljubav oslobaa duu od krivnje, alosti, straha i zabrinutosti koji razaraju ivotne snage. Nju prate vedrina i smirenost. Ona usauje u duu radost koju ne moe razoriti nita to je zemaljsko radost u Svetom Duhu radost koja donosi zdravlje i ivot. (Put u bolji ivot, str. 60,61)

336

31. kolovoza

257

Raspeti i uskrsnuli Spasitelj

S vrha cedra velikoga, s vrka mladih grana njegovih, odlomit u granicu i posadit je na gori visokoj, najvioj. Na najvioj gori izraelskoj nju u zasaditi: razgranat e se ona, plodom uroditi. (Ezekiel 17,22.23) To je i bio cilj da cijeli svemir moe vidjeti uvjete saveza otkupljenja po kojima je Krist platio kaznu umjesto ljudskog roda. Prijestolje pravde mora biti vjeno i uvijek sigurno. Krist e to uiniti svojom rtvom, i sve sumnje e biti zauvijek rijeene, a ljudski rod e biti spaen ako se vrati vjernosti. Samo je Krist mogao vratiti ast Bojoj vladavini. Kri na Golgoti trebali su promatrati svjetovi koji nisu sagrijeili, cijeli svemir, i sotonske sile, zajedno s palim ljudskim rodom da bi sva usta zautjela. Time to je postao vjerna rtva, Krist e uzvisiti i dati ast Zakonu. On e svima objaviti uzvienu narav Boje vladavine, koja ni na koji nain ne moe biti promijenjena da bi se udovoljilo ovjeku u njegovom grenom stanju. Tko moe opisati posljednje prizore Kristovog ivota na Zemlji, Njegovo suenje na dvoru i Njegovo raspee? Tko je bio svjedok tog prizora? Cijeli svemir, Bog Otac, Sotona i aneli. Prekrasna dogaanja zbila su se kad je Krist bio izdan. Na Njegovom lanom suenju tuitelji nisu mogli pronai nita ime bi Mu bila dokazana krivnja. Tri puta Pilat je izjavljivao: Ja ne nalazim na njemu nikakve krivnje. (Ivan 18,38) Pa ipak je naredio da Isus bude bievan, a zatim Ga je predao da trpi najokrutniju smrt koja je mogla biti smiljena. Uasni prizor raspea otkrio je to ovjeanstvo moe uiniti kad je pod nadzorom Sotone. Raspee je otkrilo kakav bi bio ishod kad bi Sotona gospodario svijetom. Oni koji su bili svjedoci tih prizora nikad nee izbrisati njihovo pojavljivanje u svojemu umu. Mnogi su se obratili i govorili drugima o groznom prizoru kojega su vidjeli. Mnogi koji su sluali izvjee o Kristovoj smrti obratili su se i poeli istraivati Pisma. Tako se ispunila Rije: Tako e on mnoge zadiviti narode. (Izaija 52,15) 337

Ovako govori Gospod Bog: Uzet u neto od vrha toga visokoga cedra i posadit u ga. Od najgornje mladice odlomit u njenu granicu i zasadit u je na gori visokoj, uzdignutoj. Na visokoj gori izraelovoj zasadit u je. Ona e potjerati i postat e krasan cedar. Svakojake ptice stanovat e pod njim: gnijezdit e se u sjeni grana njegovih. (Ezekiel 17,22.23 ari) Krist je bio Grana, najvia grana najvieg cedra. On je bio biljka koju je Gospodin posadio. (Signs of the Times, 12. srpnja 1899.)

338

Uzvisimo Isusa kao Iscjelitelja tijela i due

1. rujna

258

Iscijeljene tjelesne i duhovne bolesti

Isus je obilazio po svoj Galileji uei u tamonjim sinagogama, propovijedajui Radosnu vijest o Kraljevstvu te ozdravljajui svaku vrstu bolesti i nemoi u narodu. (Matej 4,23) Ovaj svijet je prostrana bolnica, ali Krist je doao lijeiti bolesne, objaviti osloboenje Sotoninim robovima. U Njemu su bili zdravlje i snaga. On je davao svoj ivot bolesnima, nevoljnima, onima nad kojima su vladali zli duhovi. Nije vratio nijednog koji je doao primiti Njegovu iscjeljujuu silu. Znao je da su oni koji su Ga molili za pomo sami na sebe navukli bolest; pa ipak ih nije odbio iscijeliti. A kad je udotvorna mo ula u ove jadne due, one su postale osvjedoene o grijehu i mnoge su bile izlijeene od svoje duhovne, kao i od tjelesnih bolesti. Evanelje jo uvijek posjeduje istu silu; pa zato i danas nismo svjedoci istih rezultata? Krist osjea jad svakog nevoljnika. Krist osjea prokletstvo kad zli duhovi razdiru neko ljudsko tijelo. On osjea samrtne muke kad groznica iscrpljuje ivotnu snagu. On je i danas isto tako spreman iscijeliti bolesnog kao kad je bio osobno na Zemlji. Kristove su sluge Njegovi predstavnici, nastavljai Njegovog djelovanja. On eli preko njih upotrijebiti svoju iscjeljujuu silu. U Spasiteljevu nainu iscjeljivanja nalazila se pouka za Njegove uenike. Jednom prigodom namazao je blatom oi slijepom ovjeku i naloio mu: Idi umij se u ribnjaku Siloe! ... Slijepac ode, umije se i vrati se gledajui. (Ivan 9,7) Izljeenje se moglo izvriti samo silom velikog Iscjelitelja, ali je Krist ipak koristio jednostavna sredstva iz prirode. 339

Mnogim bolesnicima koji su dobili iscjeljenje, Krist je rekao: Vie ne grijei, da ti se to gore ne dogodi! (Ivan 5,14) Na taj nain pruio je pouku da je bolest posljedica krenja Bojeg zakona, kako prirodnog tako i duhovnog. Da su ljudi ivjeli u skladu sa Stvoriteljevim planom, u svijetu ne bi postojala velika bijeda. Krist je bio Voa i Uitelj starom Izraelu i On ga je pouavao da je zdravlje nagrada za poslunost Bojim zakonima. Veliki Lijenik koji je iscijelio bolesne u Palestini, govorio je svojemu narodu iz stupa od oblaka, upuujui ga to mora uiniti i to Bog eli uiniti za njih. Bude li zduno sluao glas Jahve, Boga svoga, vrei to je pravo u njegovim oima; bude li pruao svoje uho njegovim zapovijedima i drao njegove zakone, nikakvih bolesti koje sam pustio na Egipane na vas neu putati. Jer ja sam Jahve koji dajem zdravlje. (Izlazak 15,26) Kad su ispunili uvjete, obeanje im je potvreno: U plemenima njinim bolesnih ne bjee. (Psalam 105,37) (Isusov ivot, str. 680682)

259

2. rujna

Lijeenje duhovne sljepoe

Blizu je Jahve svima koji ga prizivlju, svima koji ga zazivaju iskreno. (Psalam 145,18) Meu knjievnicima, farizejima i ljudima na vlasti Isus nije pronaao mjeine za svoje novo vino. Bio je prinuen okrenuti se od njih k poniznim ljudima ija srca nisu bila ispunjena zaviu, gramzljivou i samopravednou. Ponizni ribari posluali su poziv boanskog Uitelja, dok su knjievnici i farizeji odbacili priliku da se obrate. Uenici koje je Isus pozvao bili su neobrazovani i daleko od savrenstva karaktera u trenutku kad ih je Isus ujedinio sa sobom; no bili su spremni uiti od najveeg Uitelja kojega je svijet ikad poznavao. Oni su bili uistinu obraeni ljudi, i postali su novi mjehovi u koje je Isus mogao uliti novo vino svojega kraljevstva. Ali unato svom obraenju Kristu, a zbog svog ogranienog zemaljskog razumijevanja to je bilo is340

hod idovskog pouavanja uenici nisu mogli u potpunosti razumjeti duhovnu narav istine koju im je On iznio. On se brinuo da im prenese upute potrebne da Njegovi sljedbenici imaju isto i posveeno srce, jer im samo svetost moe pomoi da postanu sudionici Njegovog kraljevstva. Boanski Sija rasprio je zrnca dragocjenog sjemena koja ne moemo vidjeti sve dok ih vjeti radnik, pod vodstvom Svetog Duha, ne prikupi i prikae kao cjelovitu istinu, otkrivajui nam dubine boanske ljubavi. Za sva vremena Isus je kao autor istine preko proroka i naroda iz stupa oblaka i vatre iznosio idovima istinu za istinom. Ali se istina koju je On iznio pomijeala s neistinom, i trebalo ju je izdvojiti iz zajednitva krivovjerja i zla. Bilo ju je potrebno ponovo staviti u okvir Evanelja kako bi mogla zasjati starim sjajem i osvijetliti moralnu tamu svijeta. Kad god bi pronaao dragulj istine koji je bio zametnut ili uprljan neistinom, On bi ga iznova postavio i na njega utisnuo Jahvin peat. Dokazao je kako je On Boja rije i mudrost. Uobiajena pitanja o vremenu i svijetu zaokupila su umove ljudi u Kristovo doba, ba kao to je to Sotona i zamislio. Grijeh je iz srca izbacio ljubav prema Bogu, i umjesto nje u srcu je bila ljubav prema svijetu, ljubav prema grenom zadovoljavanju zlih strasti. Samo je Krist mogao rijeiti zahtjeve izmeu Neba i Zemlje. ovjekova vizija postala je zamagljena jer pred oima nije imao duhovni i vjeni svijet. Boja svetost otkrivena je u Osobi i djelu Isusa Krista, jer je Krist doao pokazati svijetu Oca. (Signs of the Times, 11. prosinca 1893.)

3. rujna

260

Zdravlje tijelu i duhu

Ljubljeni, elim ti u svemu dobar uspjeh i zdravlje, kao to je tvoja dua dobro. (3. Ivanova 2) Postoje uvjeti koje trebaju ispuniti svi koji ele sauvati zdravlje. Svi trebaju upoznati te uvjete. Gospodin nije zadovoljan nepoznavanjem Njegovih zakona, bilo prirodnih ili duhovnih. U zajednici s Bogom trebamo raditi na obnovi zdravlja tijela i due. 341

Mi trebamo pouavati druge kako da sauvaju ili povrate zdravlje. Za bolesne trebamo upotrebljavati lijekove to ih je Bog osigurao u prirodi, te ih upravljati Onome koji jedini moe izlijeiti. Naa je zadaa da u naruju svoje vjere predamo Kristu sve bolesne i one koji pate. Mi ih trebamo pouiti da vjeruju u velikog Iscjelitelja. Trebamo se osloniti na Njegova obeanja i moliti za oitovanje Njegove sile. Obnova je prava bt Evanelja i Spasitelj eli da bolesnima, beznadnima i nesretnima kaemo da se dre Njegove sile. U cjelokupnom Kristovom djelu iscjeljenja otkrila se sila ljubavi i sami emo, ako vjerom sudjelujemo u toj ljubavi, biti orua u Njegovom djelu. Ako se zanemarimo povezati s Kristom boanskom vezom, struja ivotodavne sile ne moe obilno tei od nas k svijetu. Bilo je mjesta u kojima i sm Spasitelj, zbog nevjerstva puka, nije mogao uiniti mnoga i silna djela. (Isusov ivot, str. 682) Svoje tijelo moramo odrati u zdravom stanju, kako bi dua mogla biti zdrava. Stanje tijela utjee na stanje due. Svatko tko eli biti tjelesno i duhovno jak mora pravilno odgojiti svoj apetit. Mora paziti da ne optereuje duu prekomjernim troenjem svoje tjelesne i duhovne snage. Vjerno provoenje pravih naela u jelu, piu i oblaenju dunost je koju je Bog povjerio svakom ljudskom biu. Gospodin oekuje od nas da budemo posluni zakonima zdravlja i ivota. On od svakoga oekuje da se na odgovarajui nain stara o svojemu tijelu, kako bi ga ouvao u zdravlju. (Evangelism, str. 198) Spasitelj je u svojim udima otkrio silu koja stalno djeluje za dobro ovjeka, koja ga odrava i lijei. Preko sila prirode Bog radi svakog dana, svakog sata, svakog trenutka On nas izgrauje, obnavlja. Boja namjera za svako ljudsko bie izraena je rijeima: Ljubljeni, elim ti u svemu dobar uspjeh i zdravlje, kao to je tvoja dua dobro. Istinska vjera i zakoni o zdravlju idu ruku pod ruku. (Moj ivot danas, str. 139)

342

4. rujna

261

Ojaani u Bojoj snazi

A ovo je vjeni ivot: spoznati tebe, jedino pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista. (Ivan 17,3) Prebrzo itanje Svetog pisma prua malo koristi. Mi moemo proitati cijelu Bibliju, a opet ne primiti spoznaju o njezinoj ljepoti ili shvatiti njezinu dubinu i skriveno znaenje. Prouavanje jednog poglavlja, sve dok njegova vanost ne bude otkrivena umu i njegova povezanost s planom spasenja postane oita, ima veu vrijednost od pregledavanja mnogih poglavlja bez pravog cilja, koje u konanici ne daje nikakve pozitivne rezultate. Imajte svoju Bibliju uvijek sa sobom. itajte iz nje kad god vam se za to prui prilika i pamtite retke. ak i dok hodate ulicom, moete proitati odlomak i razmiljati o njemu te ga na taj nain urezati u pamenje. ivot Isusa Krista, koji daje ivot svemu na ovom svijetu, nalazi se u Njegovoj Rijei. Isus je svojom Rijeju izlijeio bolesne i istjerao demone; Njegova je Rije umirila more, i podizala mrtve; i mnogi su ljudi bili svjedocima sile Njegove Rijei. On je govorio Boju rije kad se obraao svim prorocima i uiteljima Starog zavjeta. Cijela Biblija prikazuje Krista. Ona je na izvor snage. Onako kako hrana odrava na tjelesni ivot, tako Boja rije odrava na duhovni ivot. Svaka dua treba za sebe primiti ivot iz Boje rijei. Kao to sami moramo jesti da bismo se prehranili, tako i sami moramo primiti Rije. Ne moemo je dobiti posredovanjem uma nekog drugog. Da, Boja rije je kruh ivota. Oni koji jedu i probavljaju ovu Rije, inei je dijelom svakog svog postupka i svake crte svojega karaktera, postaju jai zahvaljujui Bojoj snazi. To dui daje besmrtnu snagu, usavravajui iskustvo i donosei radosti koje e zauvijek ostati. (Signs of the Times, 25. lipnja 1902.) U njoj bijae ivot i ivot bijae svjetlo ljudima. (Ivan 1,4) ivot o kojemu je ovdje rije nije fiziki ivot, nego vjeni ivot, ivot koji je iskljuivo Boja svojina. Rije koja je u poetku bila u Boga, koja zapravo jest Bog, ima taj ivot. Fizi343

ki ivot je neto to posjeduje svako ivo bie. Taj ivot nije vjean ili besmrtan, jer ga Bog kao Darovatelj ivota ponovno uzima. Ali Krist je imao ivot koji nije pozajmljen niti dobiven. Nitko nije mogao uzeti taj ivot od Njega. Nego ga ja sam od sebe dajem, kae On. Taj se ivot ne moe naslijediti od ovjeka. On se moe dobiti samo preko Krista. Ne moe se zaraditi, ve se prima kao besplatan dar ako vjerujemo u Krista kao u svog osobnog Spasitelja. A ovo je vjeni ivot: spoznati tebe, jedino pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista. (Ivan 17,3) To je izvor ivota, otvoren i dostupan ljudskom rodu. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 5, str. 1130)

262

5. rujna

Plodovi samoodricanja
Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da to drugo inite, sve inite na slavu Boju! (1. Korinanima 10,31) Zahtjeve koje Gospodin ima u odnosu na vas, vi ne shvaate pravilno. Jo uvijek niste osjetili slast samoodricanja, iji je plod posveenost. Umjesto da kupujete nepotrebne i beznaajne stvari, uloite bar neto u nebesku banku da biste kad doe Gospodar primili glavnicu s kamatama. Vjera ista i besprijekorna, s njezinim vrstim naelima, pokazala bi se i za vas kao pouzdano sidro due. Da biste odgovorili visokim ciljevima ivota, morate se kloniti primjera onih koji trae samo zadovoljstvo i uivanje, i koji nemaju pred oima strah Boji. Bog vam prua obilje svojih obeanja. Ako se, prihvaajui uvjete postavljene u Njegovoj Rijei, odvojite od svijeta, On e vam podariti snagu da se oduprete svakom poniavajuem utjecaju i da razvijete u sebi samo ono to je plemenito, dobro i uzvieno. Krist e u vama biti izvorom one vode to struji u ivot vjeni. (Ivan 4,14) Volja, razum i svi nai osjeaji, kad su pod nadzorom vjere, imaju silu koja preobraava. 344

Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da to drugo inite, sve inite na slavu Boju. Ovo naelo treba biti temeljem svakog naeg postupka, misli i pobude; posveenje cjelokupnog bia, tjelesog i duhovog, treba biti pod nadzorom Svetoga Duha. Neposveenu volju i strasti treba razapeti. To e vam moda izgledati vrlo teak zadatak, ali ga morate izvriti, ili ete s Isusovih usana uti one strane rijei: Idite od mene. Sve moete uiniti kroz Krista koji vam daje snagu. Vi ste u godinama kad volja, apetit i strasti trae da im se poputa. Bog jest ovo usadio u vau narav, ali u cilju viih i svetih namjera. Nije potrebno da ih zlouporabom pretvorite u svoje prokletstvo. Oni e to postati samo ako ih ne drite pod nadzorom razuma i savjesti. Ograniavanje i odricanje su rijei i postupci u kojima vi jo nemate ivotnog iskustva. Kunje vas kolebaju. Oni koji su neposveena srca proputaju prihvatiti snagu i pomo koju im Bog prua. Oni nemaju mira i stalno ude za neim to je novo, to uveseljava, to zadovoljava i uzbuuje um, i to nazivaju uivanjem. Sotona ima zavodljivu mo kojom zna pridobiti i potaknuti matu, osobito mladih, kako bi ih ulovio u svoju zamku. Vi trebate najusrdnije zavapiti u molitvi: O, Gospodine, promijeni najskrivenije pobude moje due! Tada ete moi utjecati u korist dobra i na ostale mlade. Bog mira neka u potpunosti posveti va duh, duu i tijelo. (Testimonies for the Church, sv. 3, str. 83,84)

6. rujna

263

ekaj snagu od Gospodina

Tada im ree: Doite vi sami napose, na samotno mjesto, te se malo odmorite! Tu je, naime, tako mnogo ljudi dolazilo i odlazilo da apostoli nisu imali vremena ni za jelo. (Marko 6,31) Oni koji rade u djelu trebaju prebivati toliko blizu Gospodina da odsjajuju svjetlost poput svjetiljke koja svijetli. Tamo gdje postoji duboka, iskrena odlunost za zajednikim naporom, sami e radnici objavljivati istinu sa silom, ostavljajui dubok dojam na one koji nisu nae vjere. 345

Oni koji rade za Boga upoznat e previranja, neugodnosti i izmorenost. Ponekad e biti u neizvjesnosti i nemirnog srca, skoro oajni. Kad nastupi ovakva uznemirenost, radnik bi trebao stati s poslom i odmoriti se. Krist ga poziva: Doite napose te se malo odmorite. (Marko 6,31) Umornome snagu vraa, jaa nemonoga. Al onima to se u Jahvu uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima, tre i ne sustaju, hode i ne more se. (Izaija 40,29-31) Radnik ne moe imati uspjeha ako se u urbi moli Bogu, i juri obaviti ono za to se boji da je zanemario ili zaboravio. On ima vremena samo za nekoliko uurbanih misli upuenih Bogu, i nita vie. On si ne ostavlja vrijeme za razmiljanje i molitvu, ne eka da Gospodin obnovi njegovu duhovnu i tjelesnu snagu. On uskoro postaje premoren. Ne osjea utjecaj Svetog Duha koji uzdie i nadahnjuje. On nije osnaen svjeinom ivota. Premorenost njegovog tijela i zamor njegovog uma nisu ublaeni osobnim druenjem s Isusom. U Jahvu se uzdaj, ojunai se, vrsto nek bude srce tvoje: u Jahvu se uzdaj! (Psalam 27,14) Dobro je u miru ekati spasenje Jahvino! (Tualjke 3,26) Ima onih koji rade cijeli dan i duboko u no kako bi postigli ono to po njihovom miljenju treba obaviti. Gospodin sa saaljenjem gleda na ove izmuene nositelje tekog tereta i kae: Doite k meni i ja u vas okrijepiti. Jer jaram je moj sladak, a moje breme lako. (Matej 11,28-30) (Letter 83) Na ivot treba biti skriven s Kristom u Bogu, i ako je tako skriven, u Njegovim e se rukama pretvoriti u svjetlo koje e jarkim i postojanim sjajem svijetliti cijelom svijetu. No, iako ima malo vremena, a treba obaviti mnogo posla, Gospodin nije zadovoljan kad produljimo vrijeme za rad tako da nemamo vremena za odmor, za prouavanje Biblije i za zajednicu s Bogom. Za utvrivanje due prijeko je potrebno da se dovedemo u poloaj gdje emo primati mudrost od Boga kako bismo upotrijebili svoje darove u slubi Gospodara i na Njegovu slavu. (Youths Instructor, 3. veljae 1898.)

346

7. rujna

264

Obeano moralno i duhovno savrenstvo

A povrh svega toga zaodjenite se u ljubav, koja je veza savrene skladnosti! I neka u vaim srcima vlada mir Kristov, na koji ste i pozvani u jednome tijelu! Budite i zahvalni! (Koloanima 3,14.15) Usmrtite, dakle, ono to je u vaem tijelu zemaljsko, pisao je Pavao Koloanima. Tako ste i vi neko ivjeli kad ste provodili ivot u tim neurednostima. Ali i sada odbacite od sebe sve ovo: srdbu, naglost, zlou; izbacite iz usta svojih psovku. Obucite se, dakle, budui da ste izabranici Boji, sveti i ljubljeni, u milosrdnu srdanost, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost! Podnosite jedan drugoga i dobrostivo opratajte meusobno ako tko protiv koga ima neto to je za ukor. Kao to je Gospodin vama dobrostivo oprostio, tako inite i vi. A povrh svega toga zaodjenite se u ljubav, koja je veza savrene skladnosti! I neka u vaim srcima vlada mir Kristov, na koji ste i pozvani u jednome tijelu! Budite i zahvalni! (Koloanima 3,5.7-13) Poslanica upuena Koloanima prepuna je pouka od najvee vrijednosti za sve koji rade u Kristovoj slubi, pouka koje pokazuju jedinstvenu nakanu i uzvien cilj, to e se vidjeti u ivotu onoga koji ispravno predstavlja Spasitelja. Odbacujui sve to bi ga moglo omesti u napredovanju ili odvratiti noge drugih od uskog puta, vjernik e u svojem svakidanjem ivotu oitovati milosre, ljubaznost, poniznost, krotkost, strpljivost i Kristovu ljubav. U nastojanju da postigne ideal koji mu je Bog postavio, kranin nema razloga za oajavanje. Zahvaljujui Kristovoj milosti i snazi, svima je obeano moralno i duhovno savrenstvo. Isus je izvor snage, izvor ivota. On nas dovodi svojoj Rijei i sa stabla ivota prua lie za ozdravljanje dua bolesnih od grijeha. On nas vodi do Bojeg prijestolja i u naa usta stavlja molitvu kojom s Njim uspostavljamo tijesnu vezu. On za nas pokree svemona nebeska orua. Na svakom koraku dotiemo Njegovu ivu snagu. Bog ne odreuje granicu napredovanja onima koji ele biti ispunjeni potpunom spoznajom [Boje] volje sa svakovr347

snom mudrosti i duhovnim razumijevanjem. (Koloanima 1,9) Oni trebaju molitvom, budnou, napredovanjem u spoznaji i razumijevanju ojaati svakovrsnom snagom kako to odgovara moi njegova boanstva (redak 11). Spasiteljeva je namjera da ljudska bia, oiena i posveena, budu Njegova ruka pomonica. Zahvalimo za ovu veliku prednost Onome koji nas uini dostojnima sudionitva u batini svetih u svjetlu. On nas istrgnu iz vlasti tame i prenese u kraljevstvo svoga ljubljenog Sina (redak 12.13). (Djela apostolska, str. 300,301)

265

8. rujna

Stalno razmiljajte o Bogu

Zato sagibam svoja koljena pred Ocem od koga svako oinstvo u nebesima i na zemlji ima ime. Neka vam dadne, prema bogatstvu svoje slave, da se ojaate u snazi po njegovu Duhu u nutarnjega ovjeka. (Efeanima 3,14-16) Duhovna snaga o kojoj je ovdje rije jest neto to svatko od nas moe primiti. No, na koji nain? Moda smo u tami, osjeamo nemo i obeshrabrenje i mislimo da nas Bog ne voli. Ako je tako, ne smijemo se predati osjeajima; osjeaji nisu ni u kakvoj vezi s onim o emu je ovdje rije. Mi trebamo prihvatiti Boju rije onako kako je napisana i Kristove rijei onako kako ih je On izrekao. Posluajte ove rijei naega Spasitelja: Svatko tko slua ove moje rijei i izvrava ih moe se usporediti s mudrim ovjekom koji svoju kuu sagradi na litici. Udari pljusak, navalie potoci, dunue vjetrovi i jurnue na kuu, ali se ona ne srui, jer je sagraena na litici. (Matej 7,24.25) Prednost svakog od nas je to moemo graditi na Vjenoj Stijeni. Tako neemo osramotiti Boga niti e nas nae rijei ili djela udaljiti od Krista. Kad se prepustite Bojoj milosti i drite Ga za Njegovu Rije, a neprijatelj se ipak pojavi istiui vae nedostatke i pogreke i govorei vam kako sada niste nita bolji negoli kad 348

ste potraili Gospodina, tada vi moete pokazati na Isusa, ponoviti Njegova obeanja i rei to je On uinio za vas. Apostol dalje nastavlja: Da Krist stanuje u vaim srcima po vjeri; da u ljubavi uvrijeeni i utemeljeni budete sposobni shvatiti zajedno sa svim svetima koja je tu irina, duljina, visina i dubina, i upoznati ljubav Kristovu koja nadilazi spoznaju; da budete ispunjeni do sve punine koja dolazi od Boga. (Efeanima 3,17-19) Kako lako moemo postati zadovoljni kad nam je ova boanska punina stavljena na dohvat. Naviknuli smo misliti da je dovoljno imati znanje o istini bez njezine posvetiteljske snage. Samo jedan mali gutljaj s izvora ivota gasi nau e, pa mi ne dolazimo iznova i iznova piti s njega. Ali to nije u skladu s Bojim razmiljanjem. Nae bi due trebale neprekidno eati za vodom ivota. Naa srca se nikad ne bi trebala udaljiti od Krista, ve eznuti za zajednitvom s Njim. Upravo e nam ta glad i e za pravednou priskrbiti punu mjeru Njegove milosti. Henok je hodio s Bogom; ali kako je on zasluio ovu prednost? Bilo je to stoga to je neprekidno razmiljao o Bogu. Kad je odlazio i kad se vraao, njegova su razmiljanja bila o dobroti, savrenstvu i ljepoti boanskog karaktera. I dok je bio obuzet time, on se promijenio po uzoru na slavni lik svojega Gospodina, jer promatranjem kod nas nastaje promjena. (Signs of the Times, 18. kolovoza 1887.)

9. rujna

266

Duhovna snaga
Da Krist stanuje u vaim srcima po vjeri; da u ljubavi uvrijeeni i utemeljeni budete sposobni shvatiti zajedno sa svim svetima. (Efeanima 3,17.18) Mi trebamo odraavati Isusov karakter. Bilo da smo u crkvi, u svom domu, ili u drutvu svojih susjeda, mi trebamo dopustiti da se preko nas pokae Isusov divan lik. Ovo nije mogue postii ako nismo ispunjeni Njegovom puninom. Kad bismo bolje upoznali Isusa, zavoljeli bismo Ga zbog Njegove dobrote i izvrsnosti, i poeljeli bismo postati toliko slini Njegovom 349

boanskom karakteru kako bi svi znali da smo bili s Isusom i uili od Njega. Primjenjivanjem naela Kristovog Evanelja u svojem ivotu mi odajemo ast i slavu naemu Ocu koji je na Nebu. inei tako odsjajujemo nebesku svjetlost nad tamom svijeta oko nas. Grenici postaju prisiljeni priznati da nismo djeca tame, ve djeca svjetla. Kako e oni to prepoznati? Po plodovima koje donosimo. Ljudi mogu biti upisani u crkvenu knjigu, no to ih ne ini djecom svjetla. Oni mogu biti na asnim poloajima i primati hvalu od drugih, ali ni to ih ne ini djecom svjetla. Milost mora djelovati duboko to je Boja ljubav u srcu koja se oituje u poslunosti. Kristovo prebivanje u dui omoguava nam duhovnu snagu i ini nas provodnicima svjetlosti. to vie svjetlosti imamo, vie moemo dati onima koji su oko nas. to smo blii Isusu, imat emo jasniji pogled na Njegovu ljepotu. Kad Ga promatramo u Njegovoj istoi, jasnije zapaamo svoje karakterne nedostatke. Mi udimo za Njim, i zbog punine koja je u Njemu i koja odsjajuje iz savrenosti Njegovog nebeskog karaktera, promatranjem se mijenjamo u Njegov lik. Svakog dana sijemo neku vrstu sjemena. Sijemo li sjeme nepovjerenja, et emo nepovjerenje; sijemo li sjeme ponosa, et emo ponos; sijemo li tvrdoglavost, et emo tvrdoglavost, jer to tko sije, to e i eti (Galaanima 6,8). Nae srce moe biti ispunjeno svom puninom Bojom, ali postoji neto to mi moramo uiniti. Ne smijemo njegovati svoje pogreke i grijehe, ve ih ostaviti i urno dovesti svoje srce u red. Kad to uinimo, uzmimo klju vjere i otkljuajmo riznicu Bojih bogatih blagoslova. Beskonana je punina u koju moemo posegnuti; a mi imamo i obeanje naeg boanskog Gospodara: Neka vam bude prema vjeri vaoj! (Matej 9,29) Mi imamo mogunost pobijediti i primiti krunu ivota i mjesto s desne strane Bogu, i dok ulazimo kroz biserna vrata, ut emo rijei slae od bilo koje glazbe: Dobro, valjani i vjerni slugo, ui u veselje gospodara svoga! (Matej 25,23) (Signs of the Times, 18. kolovoza 1887.)

350

10. rujna

267

Jaajte u milosti
Ti se, dakle, sine moj, jaaj milou Krista Isusa! Ono to si od mene uo pred mnogim svjedocima, povjeri pouzdanim ljudima koji e biti sposobni i druge pouiti! (2. Timoteju 2,1.2) Pouke koje nalazimo u Pavlovim rijeima upuenim Timoteju od najvee su vanosti za nas danas. On mu nalae: Jaaj milou. U svojoj mudrosti? Ne, ve Jaaj milou Krista Isusa. Onaj tko eli biti Kristov sljedbenik, neka se ne oslanja na svoje sposobnosti ili bude siguran u sebe. No, ne treba ni umanjiti svoje duhovne napore, niti odbiti odgovornosti i ne djelovati za Boga. On treba vui snagu iz pravog i sigurnog izvora koji nikad nee iznevjeriti one koji primaju boansku silu. Na poticaj glasi: Jaaj milou Krista Isusa. Osjeti li kranin svoju nemo ili nesposobnost, stavljanjem svojeg pouzdanja na Boga uvidjet e da je Kristova milost dostatna za sve hitne sluajeve. Kristov vojnik se treba susresti s mnogim oblicima iskuenja, oduprijeti im se i pobijediti ih. to je ei sukob, to je vea milost koju e primiti dua u nevolji; a sama narav primljene milosti uveat e mogunosti Kristovog sluge da spozna Boga i Isusa Krista kojega je On poslao. Dua vjernika e snano teiti spoznaji i veem razumijevanju istine i Kristove pravednosti. Oni koji napreduju u boanskom ivotu imat e vee prilike u traenju istine kao skrivenog blaga, i prihvatiti je u svojoj dui. Istinski kranin razumjet e to znai proi kroz ozbiljne sukobe i teka iskustva, ali on e stalno rasti u Kristovoj milosti kako bi se uspjeno suoio s neprijateljem svoje due koji djeluje preko ljudskih predstavnika kako bi prouzroio propast Kristovih slugu. Prolaskom kroz teke kunje Kristov sljedbenik e bolje razumjeti Boje naine djelovanja i plan otkupljenja, i nee biti iznenaen neprijateljevim oruem. Bit e razdoblja kad e tama pritisnuti njegovu duu, ali e pravo svjetlo zasjati i sjajne zrake Sunca pravde rastjerati mrak; i mada ga Sotona nastoji obeshrabriti na svaki mogui nain, postavljajui prepreke pred njim, on e zahvaljuju351

i Kristovoj milosti moi postati vjerni svjedok Radosne vijesti koju je uo od nadahnutog Bojeg glasnika. On ne prezire niti zanemaruje primljenu vijest, ve predaje svoje znanje vjernim ljudima koji ga mogu dalje prenijeti drugima. Prenosei to svjetlo drugima, kranin dokazuje istinitost rijei da je pravednika staza kao svjetlost svanua, koja je sve jasnija do potpunog dana. (Izreke 4,18) (Review and Herald, 16. lipnja 1896.)

268

11. rujna

Suglasnost s Bojom voljom

Ljupka ena stjee slavu. (Izreke 11,16) Moda nikad nee biti pozvana da se bavi nekom javnom djelatnou. Ali, sve to je potrebno uiniti bilo da je to pranje posua, postavljanje stola, njegovanje bolesnika, kuhanje ili pranje sve to ima svoju moralnu vrijednost; i dokle god ne moete rado i sa zadovoljstvom prihvaati ove poslove, neete biti osposobljeni za znaajnije i uzvienije dunosti. Netko mora obaviti i te skromne svakodnevne dunosti, i oni koji to obavljaju trebaju biti osvjedoeni da je posao koji obavljaju vaan i astan te da svojom ivotnom ulogom, ma koliko ona bila skromna, slue na slavu Bogu upravo onako kao i aneo Gabrijel kad je bio poslan prorocima. Svatko treba raditi svoj posao u skladu sa svojom ivotnom ulogom. ena u svojoj kui, obavljajui svoje jednostavne ali neizbjene domae dunosti, moe to uiniti u istom duhu vjernosti, poslunosti i ljubavi u kojem i aneli obavljaju svoje poslanje. Suglasje s Bojom voljom ini svaki posao koji treba biti obavljen asnim. Mi se ne nalazimo na Nebu, nego na Zemlji. Kad budemo na Nebu, bit emo osposobljeni za uzviene i plemenite nebeske dunosti. Ali ovdje na ovom svijetu moramo biti provjereni i dokazati svoju ispravnost. Najuzvienija dunost mladih u njihovom domu jest da svojom ljubavlju i istinskim zanimanjem budu pravi blagoslov za svoju brau i sestre i za svoje roditelje. Tu oni mogu poka352

zati samoodricanje i nesebinost u brizi i zalaganju za druge. Takav rad enu nikad ne uniava. To je najsvetija i najuzvienija dunost koju ona moe obavljati. Kakav utjecaj sestra moe imati na svoju brau! Samo ako je ispravna, ona moe odluno utjecati na oblikovanje njihovog karaktera. Svojim molitvama, svojom plemenitou i ljubavlju ona moe uiniti mnogo za domainstvo. Ove plemenite osobine se nikad ne mogu prenijeti na druge, ukoliko najprije ne postoje u nama samima. Zadovoljstvo due, ljubav, plemenitost i vedrina naravi osobine koje e osvojiti svako srce odrazit e se na vama u tolikoj mjeri koliko ih dajete drugima. Ako u srcu ne vlada Krist, do izraaja dolazi nezadovoljstvo i moralna izopaenost. Jedino sebinost navodi ljude da od drugih trae ono to nisu spremni sami dati. Ako Krist nije u srcu, karakter postaje neprivlaan. Nisu samo veliki poduhvati i teke borbe ono to za duu predstavlja kunju i zahtijeva hrabrost. Svakodnevni ivot donosi sobom zbrku, kunje i obeshrabrenja, jer i najjedonostavniji posao esto trai mnogo strpljivosti i ustrajnosti. Da bismo svladali sve potekoe, potrebni su nam samopouzdanje i odlunost. Osjeaj sigurnosti da je Gospodin uz nas pruit e nam pomo i utjehu u svakoj prilici. (Testimonies for the Church, sv. 3, str. 83,84)

12. rujna

269

Spasenje djece
I dijete se poznaje po onome to ini, je li isto i pravedno djelo njegovo. (Izreke 20,11) Potrebno nam je mnogo prouavanja i najusrdnijih molitava za nebesku mudrost da bismo znali pravilno usmjeravati misli mladih, jer mnogo toga ovisi o usmjerenju na koje roditelji upuuju um i volju svoje djece. Uravnoteiti njihov um pravilnim usmjeravanjem i u pravom trenutku najvanija je zadaa, jer vjena sudbina djece moe ovisiti o samo jednoj odluci donesenoj u odsudnom trenutku. Koliko je stoga vano da um roditelja bude to slobodniji od zbunjujuih i iscrplju353

juih briga ovozemaljskog ivota, kako bi mogli smireno, razborito i u ljubavi razmiljati, pridajui spaavanju svoje djece najveu pozornost i znaaj! Unutranje ukraavanje treba biti najvii ideal kojemu roditelji trebaju teiti u odgoju svoje djece. Posjetiteljima i strancima roditelji nikada ne bi trebali dopustiti da im oduzimaju vrijeme koje kao najveu ivotnu vrijednost duguju svojoj djeci dajui im strpljivo svakodnevne pouke da bi pravilno usmjerili njihov umni i duhovni razvitak. ivot je prekratak da bi bio protraen u ispraznim i nevanim razonodama, u beskorisnim posjetima, u nepotrebnom odijevanju zbog pokazivanja ili uzbudljivim zabavama. Ne moemo si dopustiti gubljenje vremena koje nam je Bog dao da inimo dobro drugima i sabiremo blago na Nebu. Nemamo previe vremena za izvravanje potrebnih dunosti. Moramo posvetiti vrijeme oplemenjivanju vlastitog srca i uma da bismo se osposobili za svoje ivotno djelo. Zapostavljajui te osnovne dunosti i prilagoavajui se navikama i obiajima svijeta, mi inimo veliko zlo i samima sebi i svojoj djeci. Dunost je majki da svoje umne snage oplemenjuju i svoje srce dre istim. One trebaju koristiti svaku mogunost za svoje umno i moralno usavravanje, kako bi se to bolje osposobile za odgoj svoje djece. One koje poputaju svojim sklonostima da stalno budu u drutvu drugih, brzo postaju nervozne kad im takvo drutvo nedostaje. Takve majke nemaju sposobnosti da se prilagode prilikama. Neizbjene i svete domae dunosti njima se ine previe jednostavnima i nezanimljivima. One nisu nimalo sklone samoispitivanju i samodisciplini. Njihov um gladuje za promjenama i uzbudljivim prizorima svjetovnog ivota. Kad bi roditelji shvatili da im je odgoj djece za korisnost u ivotu sveta i Bogom dana dunost, kad bi unutarnji hram due svojih sinova i keri tako ukraavali za besmrtni ivot, u drutvu bismo vidjeli veliku promjenu nabolje. (Testimonies for the Church, sv. 3, str. 146,147)

354

13. rujna

270

Tjelesni, umni i duhovni razvoj

Upuuj dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, nee odstupiti od njega. (Izreke 22,6) Najljepe djelo koje je ikada povjereno mukarcima i enama jest bavljenje oblikovanjem uma mladih. Najveu pozornost u odgoju mladih treba posvetiti raznovrsnosti pouavanja, kako bi se u njima potaknule uzviene i plemenite snage uma. Roditelji i uitelji nisu osposobljeni za odgajanje djece ako sami nisu prethodno svladali pouku o samosavladavanju, strpljivosti, dobroti i ljubavi. Kako je znaajna uloga roditelja, staratelja i uitelja! Malo je onih koji uviaju vanost potrebe obrazovanja i kako treba upravljati razvojem uma, misli i osjeaja mladih. Odgojem od najranijeg djetinjstva oblikuje se karakter mladih za svjetovni i za vjerski ivot. Salomon kae: Ui dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, nee odstupiti od njega. Ovim je vrlo mnogo reeno. Pouavanje koje Salomon ovdje preporuuje znai da djecu treba odgajati i stalno usmjeravati u njihovu razvoju. Da bi roditelji i uitelji bili uspjeni u ovoj zadai, oni sami moraju znati put kojim dijete treba ii. To nije puko znanje koje se moe stei iz knjiga. To obuhvaa sve to je dobro, puno vrlina, pravedno i sveto. Ono ukljuuje umjerenost, pobonost, bratsku obazrivost i ljubav prema Bogu i blinjemu. Da bi se ovaj cilj ostvario, mora se posvetiti posebna pozornost tjelesnom, umnom, moralnom i vjerskom odgoju djece i mladih. Djecu treba uiti da potuju rasuivanje steeno na temelju osobnog iskustva. Treba ih tako odgajati da svoje miljenje i volju usklauju s miljenjem svojih roditelja i uitelja, i navesti ih da stvarno uvide ispravnost prihvaanja njihovog savjeta. Tada njihov karakter, i kad ne bude vie pod nadzorom i rukovostvom roditelja i uitelja, nee biti slian trsci koju ljulja svaki vjetar. Malu djecu treba pustiti da slobodno i sretno trkaraju kao janjci u otvorenoj prirodi. Treba im omoguiti da u najpovoljnijim okolnostima poloe temelj za zdravu i snanu konstituciju. 355

Majke bi trebale imati manje ljubavi za umjetno ukraavanje kue i trebale bi pronai vremena da u sebi i svojoj djeci bude ljubav za ljupke pupoljke i rascvjetalo cvijee. Majka moe misli svoje djece usmjeriti na Stvoritelja i u njihovom mladom srcu probuditi ljubav prema nebeskom Ocu koji je jasno pokazao svoju veliku ljubav za njih. Roditelji mogu u svemu stvorenome ukazivati svojoj djeci na Boga. Ove pouke utisnute u misli male djece, okruene ugodnim i privlanim prizorima prirode, ostaju im trajno u sjeanju. (Testimonies for the Church, sv. 3, str. 131137)

271

14. rujna

Moralne snage e biti na kunji

Daj da nam sinovi budu kao biljke to rastu od mladosti svoje; a keri nae kao stupovi ugaoni, krasne poput hramskog stupovlja. (Psalam 144,12) Sklonosti i navike mladih vrlo esto su uoljive i u doba zrelosti. Mlado drvo moete savijanjem dovesti u gotovo svaki oblik koji zaelite, i ako ga primorate da raste u takvom poloaju, ono e ostati deformirano i uvijek e svjedoiti o povredi i zloporabi nanesenoj vaom rukom. Nakon viegodinjeg rasta u takvom poloaju, vi moete pokuavati drvo ponovno ispraviti, ali e se svaki takav napor pokazati potpuno uzaludnim. Ono e uvijek ostati iskrivljeno drvo. Slian je sluaj i s umom mladih. Njih treba vrlo paljivo i njeno odgajati u djetinjstvu. Nainom odgoja oni se mogu usmjeriti ili u dobrom ili u pogrenom pravcu; i u svojem buduem ivotu oni najee nastavljaju putem na koji su upueni u mladosti. Navike steene u mladosti vremenom postaju sve jae i jae. Mi ivimo u vremenu kad je gotovo sve povrno. Vrlo je malo vrstine i stabilnosti u karakteru, zato to su odgoj i obuavanje djece od same kolijevke bili povrni. Njihov karakter graen je na nepostojanom pijesku. Samoodricanje i samosvladavanje uope nije ugraivano u njihov karakter. Maeni su i u svemu im se poputalo do te mjere da su postali nesposobni za praktian ivot. Ljubav prema zadovoljstvima preu356

zela je nadzor nad umom, a djeci se laskalo i poputalo na njihovu propast. Djecu treba uiti i odgajati tako da ih kunje, potekoe i opasnosti koje ivot neizbjeno donosi ne iznenade. Treba ih nauiti da uvijek vladaju sobom i plemenito prevladavaju potekoe; i ako se svojevoljno ne izlau opasnosti, ako bez potrebe ne istravaju na put iskuenja, ako se klone zlog utjecaja i druenja s nemoralnim drutvom i onda kad se neizbjeno moraju nai u drutvu takvih, oni e imati snaan karakter i stati na stranu onoga to je ispravno, uvat e naela i zahvaljujui Bojoj snazi ostati moralno neokaljani. Ako mladi, koji su dobro odgojeni, uine Boga svojom uzdanicom, njihove moralne snage izdrat e i najteu kunju. Kad bi roditelji mogli shvatiti kako teku i ozbiljnu odgovornost preuzimaju na sebe odgajanjem svoje djece, posvetili bi mnogo vie vremena molitvi, a mnogo manje nepotrebnim stvarima. Usrdnije bi se, uz duboko razmiljanje i prouavanje molili Bogu za Njegovu mudrost i boansku pomo, kako bi u svojoj djeci razvili karakter koji On moe odobriti. Njihova tenja ne bi trebala biti kako odgojiti svoju djecu da steknu asti i pohvale u ovom svijetu, ve kako ih odgojiti da oblikuju pravi karakter koji Bog moe odobriti. (Testimonies for the Church, sv. 3, str. 143145)

15. rujna

272

Tijelo i um su neodvojivi
Ako tko razara hram Boji, njega e Bog razoriti, jer je svet hram Boji, a taj ste vi. (1. Korinanima 3,17) Jedno od najjaih iskuenja s kojima se ovjek mora suoiti i stalno boriti jest apetit. Izmeu uma i tijela postoji tajanstvena i udesna povezanost i neizbjean utjecaj jednog na drugo. Odravati tijelo u zdravom stanju tako da svaki dio ivotnog stroja djeluje potpuno usklaeno trebamo uiniti prvim zadatkom svojega ivota. Zanemariti tijelo znai zanemariti um. Bolesno tijelo i zakrljao um ne mogu sluiti na slavu Bogu. Poputanje okusu na tetu zdravlja najgora je zlouporaba osjetila. 357

Otkupitelj svijeta znao je da poputanje apetitu potkopava tjelesne snage i otupljuje mo opaanja tako da se sveto ne moe razlikovati od nesvetoga. Krist je znao da e se svijet sve vie odavati jelu i da e takvo poputanje potpuno izopaiti moralne snage. Kad je poputanje apetitu u ljudskom rodu ve tada bilo toliko snano da je Boji Sin morao postiti skoro est tjedana da bi mo apetita slomio u korist ovjeka kakav li tek trud predstoji kraninu da bi mogao pobijediti kao to je Krist pobijedio! Snaga iskuenja da popustimo izopaenom apetitu moe se procijeniti samo po neizrecivim mukama gladovanja koje je Krist morao podnijeti tijekom svog dugog posta u pustinji. Krist je znao da, ako eli uspjeno ostvariti plan spasenja, mora otpoeti djelo spasenja upravo u onome u emu je prvi ovjek pogrijeio. Adam je pao zbog poputanja apetitu. Da bi obvezu poslunosti Bojem zakonu utisnuo u ovjekov um, Krist je svoje djelo spasenja otpoeo mijenjanjem ovjekovih ivotnih navika. Neumjerenost u jelu, ak i kad jedemo zdravu hranu, nepovoljno utjee na cijeli organizam i otupljuje najdublje i najsvetije osjeaje. Stroga je umjerenost u jelu i piu vrlo bitna da bi se sauvalo zdravlje i da bi svi organi uspjeno radili. Najsigurniji put je: ne dirati, ne kuati, ne uzimati aj, kavu, vino, duhan, opijum i razna alkoholna pia. Ljudi ovog narataja, vie nego oni iz nekoliko narataja ranije, imaju dvostruko veu potrebu da pozovu u pomo snagu svoje volje, ojaane Bojom milou, kako bi mogli izdrati sotonske kunje i oduprijeti se i najmanjem udovoljavanju izopaenom apetitu. Otkupitelj svijeta siao je s Neba da ovjeku u njegovoj slabosti osobnim primjerom podari snagu u zadobivanju pobjede nad apetitom i strasti, i da moe biti pobjednikom u svemu. (Testimonies for the Church, sv. 3, str. 485 488)

358

16. rujna

273

Um ispunjen Bojim obeanjima

Vjera srca postie pravednost, a priznanje usta spasenje. (Rimljanima 10,10) Prema ovome, postoji dio koji treba vjerovati, kao i dio koji treba priznati. Srce mora najprije prihvatiti istinu kakva je u Isusu. Ovo je temelj istinske religije. Tada dua poinje osjeati osudu grijeha, i sama bolesna od grijeha, osjeajui potrebu za lijenikom te dolazi k Isusu iz Nazareta po oprost. Ulazei u rat s neprijateljem, ovjek od Isusa trai snagu da se odupre kunji. On bdije u molitvi i istrauje Pisma. Biblijske istine su vidljive u novom i vrlo privlanom svjetlu, a Boji Duh mu otkriva njihovo vano znaenje. On prouava Kristov ivot, i to jasnije razabire neokaljanu istou Spasiteljevog karaktera, sve manje vjeruje u svoju dobrotu; to ee i vie upoznaje Isusa, otkriva sve manje savrenosti u sebi. Njegova samopravednost nestaje i on pada, bespomoan i slomljen, na Stijenu Isusa Krista. Kua e ga bolno pritisnuti, i ponekad e osjeati obeshrabrenost i biti u kunji pomisliti kako ga Bog nee prihvatiti, ali, drei Boga za Njegovu Rije i traei Njegovo sigurno obeanje, on kroz mrak izlazi na jasnu sunevu svjetlost Kristove ljubavi. Vjera srca postie pravednost, a priznanje usta spasenje. Ako je srce uistinu riznica milosti i Kristove ljubavi, one e se pokazati kroz rijei i ponaanje. Postojat e stalna privlanost Kristu. Sve e biti na kunji; otuda i potreba za boanskom milou i trezvenom, istinskom vjerom i naelima. Usne bi trebale biti posveene, a izgovorenih rijei malo i pomno odabranih. Vrlo esto navodni krani na sebe navuku velike duhovne slabosti bavei se svojim kunjama i nedaama. Ne samo to se stanje pogorava nakon svakog ponavljanja, ve su oni zasigurno odvojeni od Isusa kada si to doputaju. Sotona eli obratiti njihovu pozornost na njih same i nametnuti im misli da ih se dovoljno ne cijeni. Oni tada poinju saalijevati same sebe i gubiti vjeru i povjerenje u Isusa; a kao rezultat toga udaljavaju se od Njega koji ih moli da svoj teret stave na Njega. 359

Takvima bismo trebali rei: Prisjetite se to je Bog uinio za vas. Recite Sotoni da ne vjerujete u svoju pravednost, ve u Kristovu. Imajte um ispunjen dragocjenim obeanjima iz Biblije, i kad Sotona doe na vas da vas kao poplava potopi, doekajte ga s orujem koje vam je omoguila Boja rije: Pisano je. Ovo e slomiti njegovu mo i dati vam pobjedu. (Historical Sketches, str. 129,130)

274

17. rujna

Donoenje ploda
Kao to dadi i snijei s neba bez prestanka dok se zemlja ne natopi, oplodi i ozeleni, da bi dala sjeme sijau i kruha za jelo. (Izaija 55,10) Krist eli obnoviti svoj lik u srcima ljudi; On to i ini preko onih koji vjeruju u Njega. Cilj kranskog ivljenja jest donoenje roda obnavljanje Kristovog karaktera u vjerniku, da bi se mogao obnoviti i u drugima. Biljka ne klija, ne raste niti donosi rod sama za sebe, ve da bi dala sjeme sijau i kruha za jelo. (Izaija 55,10) Tako i nitko od nas ne smije ivjeti sam sebi. Kranin se nalazi na svijetu kao Kristov predstavnik, da radi na spaavanju drugih dua. U ivotu koji je okrenut sebi nee biti nikakvog rasta ni donoenja ploda. Ako ste prihvatili Krista kao svojega Spasitelja, morate zaboraviti na sebe i pokuati pomagati drugima. Govorite o Kristovoj ljubavi, priajte o Njegovoj dobroti. Izvravajte svaku dunost. Nosite odgovornost za due na svojemu srcu i trudite se svim sredstvima koja vam stoje na raspolaganju da spasite izgubljene. Kad primite Kristovog duha, duha nesebine ljubavi i rada za druge, vi ete rasti i donositi rod. Vrline Svetog Duha pokazat e se u vaem karakteru. Vaa vjera e rasti, vaa uvjerenost e se produbljivati, vaa ljubav usavravati. Sve vie i vie odraavat ete Kristov lik u svemu to je neporono, plemenito i lijepo. Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdrljivost. Protiv ovih 360

ne postoji zakon. (Galaanima 5,22.23) Ovaj plod nikada nee propasti, ve e po svojoj vrsti donijeti etvu za vjeni ivot. A kad plod dopusti, odmah primie srp, jer je vrijeme etve. Krist oekuje s dubokom enjom da se pokae u svojoj Crkvi. Kad se Njegov karakter savreno obnovi u Njegovom narodu, tada e ga On doi uzeti kao svoj narod. Prednost je svakog kranina ne samo da oekuje, ve i da ubrza dolazak naega Gospodina Isusa Krista (2. Petrova 3,12). Kad bi svi koji nose Njegovo ime nosili rodove Njemu na slavu, kako bi brzo cijeli svijet bio zasijan sjemenom Evanelja! Brzo e sazreti posljednja velika etva i Krist e doi da prikupi dragocjeno zrno. (Isusove usporedbe, str. 38.39) I kao to biljka puta korijen u zemlju, tako se i mi moramo duboko ukorijeniti u Kristu. Kao to biljka prima sunevo svjetlo, rosu i kiu, tako i mi moramo otvoriti svoje srce utjecaju Svetoga Duha. Djelo treba biti obavljeno ne silom niti snagom, ve duhom mojim. (Zaharija 4,6) (Isusove usporedbe, str. 37)

18. rujna

275

Duhovni razvoj kroz slubu

Dajte pa e vam se davati: dobra, zbijena, stresena i preobilna mjera iskrenut e vam se u skut, jer e vam se mjeriti mjerom kojom mjerite. (Luka 6,38) Oni koji su, po ugledu na Krista, posvetili svoj ivot brizi za druge, znaju to znai istinska srea. Doseg njihovih molitava i zanimanja je mnogo vii od njihovog ja. Trudei se da pomognu drugima, oni i sami rastu. Oni su prisno upoznati s najveim planovima i pothvatima, i zar je onda mogue da ne rastu kad su se ukljuili u boansku rijeku svjetlosti i blagoslova? Svi takvi primaju mudrost s Neba. Oni se sve vie i vie poistovjeuju s Kristom i Njegovim planovima. Tu ne postoji nikakva opasnost od duhovnog zastoja. Stalnim upijanjem vrijednosti kojima tee i koje pripadaju visokom i svetom poslanju, oni su ukor sebinim eljama i slavoljublju. (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 42) 361

Nebeski glasnici ele suraivati s ljudskim oruima da bi otkrili svijetu to ljudska bia mogu postati i koliko mogu svojim utjecajem uiniti za spaavanje dua koje se nalaze na rubu propasti. Boja ljubav e tako ispuniti onoga tko je istinski obraen, te e on neprestano eznuti da na druge prenese radost koju sam osjea. Gospodin eli da Njegova crkva otkrije svijetu ljepotu svetosti. Ona treba praktino prikazati mo kranske vjere. Nebo se mora ogledati u karakteru svakog kranina. Oni koji su u mraku trebaju uti pjesmu zahvalnosti i hvale. Svoju zahvalnost za Radosnu vijest, za Boja obeanja i ohrabrenja trebamo izraziti time to emo nastojati drugima initi dobro. Takvo djelo e umorne, zbunjene i napaene due obasjati zrakama nebeske pravde. To je izvor na kojemu se edan i umoran putnik moe osvjeiti. Svakom tako uinjenom djelu milosra ili ljubavi svjedoe Boji aneli. Kristov nain rada treba biti na primjer. On je neprekidno prolazio inei dobro. U hramu i zbornicama, po ulicama gradova, na trgovima i u radionicama, kraj mora i na padinama breuljaka On je propovijedao Radosnu vijest i lijeio bolesne. Njegov ivot bio je olienje nesebine slube, i neka nam stoga poslui kao udbenik. Kristova njena ljubav puna samilosti predstavlja ukor za nau sebinost i neosjetljivost. Kuda god je prolazio, Krist je na svojemu putu dijelio blagoslove. Koliko je onih, koji tvrde da vjeruju u Njega, shvatilo Njegovu pouku o blagosti, njenom saaljenju i nesebinoj ljubavi? ujmo Njegov glas koji se obraa slabima, umornima i bespomonima: Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti (Matej 11,28) Njegovo strpljenje je neiscrpno, a Njegova ljubav neograniena. (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 31,32)

362

19. rujna

276

Skriveni s Kristom u Bogu

Ko palma cvate pravednik i raste ko cedar libanonski. (Psalam 92,13) Pogledajte umornog putnika kako s mukom prelazi vrui pustinjski pijesak, bez zaklona koji bi ga zatitio od zraka tropskog sunca. Njegove zalihe vode su iscrpljene i on nema nita ime bi utaio svoju goruu e. Njegov jezik natie; on posre kao pijanac. Slike doma i prijatelja prolaze mu pred oima dok misli kako mu je kucnuo as da nestane zauvijek. Iznenada primjeuje kako se negdje u daljini iz pustog pjeanog tla izdie zeleno i plodno palmino drvo. Nada ubrzava njegovo bilo i on uri, znajui da e ono to daje ivot i svjeinu ovom palminom drvetu rashladiti njegovu uzavrelu krv i obnoviti njegove ivotne snage. Kao to je palmino drvo u pustinji vodi i utjeha iscrpljenom putniku, takva je uloga kranina u dananjem svijetu. Umorne due, pune nemira i spremne da nestanu u pustinji grijeha, on treba odvesti do ive vode. On treba uputiti svoje blinje do Onoga koji upuuje poziv: Ako je tko edan, neka doe k meni; i neka pije tko vjeruje u me. (Ivan 7,38) Nebo moe biti kao mjed, gorui pijesak moe prekriti korijenje palme i nagomilati se oko njezinog stabla, no, drvo e i dalje ivjeti, svjee i puno ivota. Uklonite pijesak i otkrit ete tajnu njegovog opstanka; njegovo korijenje see duboko do skrivenih voda u tlu. Tako je i s kraninom. Njegov je ivot skriven s Kristom u Bogu. Za njega je Isus Krist zdenac ivota iz kojega izvire vjeni ivot. Njegova vjera poput palminog korijenja prodire iza onog to se moe vidjeti, crpei ivot iz zdenca ivota. Usred pokvarenosti ovoga svijeta on stoji vjeran i odan Bogu. Okruuje ga slatki utjecaj Kristove pravednosti. Taj utjecaj uzdie i blagoslivlje. I najskromniji i najsiromaniji Isusovi uenici mogu biti na blagoslov drugima. Oni moda nisu svjesni da ine dobro, ali oni svojim nesvjesnim djelovanjem mogu zapoeti val blagoslova koji e se proiriti i produbiti i dati blagoslovljene 363

rezultate za koje moda nikad nee saznati sve do dana konane nagrade. Od njih se ne zahtijeva da se zamaraju pitanjima oko svoje uspjenosti. Oni trebaju samo mirno ii naprijed, vjerno obavljajui djelo koje im je Boja Promisao dodijelila, i njihov ivot nee biti uzaludan. Njihove e due postajati sve slinije Kristu. Oni u ovom ivotu rade zajedno s Bogom, i kao takvi spremni su za vee djelo i nepomuenu radost ivota koji dolazi. (Signs of the Times, 6. lipnja 1902.)

277

20. rujna

Krist nam je obeao mir

Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti. (Matej 11,28) Isus poziva umorne i natovarene Adamove sinove i keri da dou k Njemu i stave na Njega svoj teret. Ali mnogi koji uju ovaj poziv, unato tome to uzdiu za odmorom, ipak kreu starim neravnim putom, vrsto grlei svoj teret i privijajui ga uz srce. Isus ih ljubi i ezne da njih i njihove terete ponese u svojim snanim rukama. On e ukloniti strahove i nesigurnosti koje im kradu mir i odmor, ali oni najprije moraju doi k Njemu i rei Mu tajne koje pritiu njihovo srce. On poziva svoj narod da iskae povjerenje kao dokaz svoje ljubavi prema Njemu. Dar poniznog i vjernog srca dragocjeniji Mu je od svega to bogatstvo moe pridonijeti. Kad bi Mu doli u jednostavnosti i s povjerenjem kakvim dijete dolazi svojim roditeljima, boanski dodir Njegovih ruku oslobodio bi ih njihovog tereta. Na suosjeajni Spasitelj Isus je Put, Istina i ivot. Zato ne bismo prihvatili Njegovu milostivu ponudu, vjerovali Njegovim rijeima obeanja i ne oteavali svoj ivot? Kristove staze su staze miline i sve su pune spokoja. Ako smo do sada za svoje noge birali teke staze i nosili teki teret briga u priskrbljivanju blaga na ovoj Zemlji, promijenimo se i slijedimo stazu koju je Isus pripremio za nas. Mi nismo uvijek spremni doi k Isusu s naim kunjama i potekoama. Ponekad svoje probleme izreknemo u ljudske 364

ui i jadamo se onima koji nam ne mogu pomoi, a proputamo se povjeriti Isusu koji moe promijeniti nae staze nevolja u one pune radosti i mira. O kad bi svi, sveenici i narod, donijeli svoje breme i nevolje Isusu koji eka da ih primi i podari im mir i odmor! (Signs of the Times, 17. oujka 1887.) Odrei se vlastite volje i svojega vlastitog puta je uasno teka borba. Ali ako tu lekciju nauite, nai ete spokojstvo i mir. Ponos, sebinost i astoljublje se moraju pobijediti, a vaa volja mora nestati u Kristovoj volji. Cijeli ivot moe vam tako postati neprekidna rtva ljubavi, svaki postupak oitovanje nesebinosti, a svaka rije izraz ljubavi. Kao to ivotvorni sok iz trsa struji kroz svaku lozu dopirui do najdalje ilice i do najvieg lista na vrhu, tako Kristova milost i ljubav ispunjavaju duu unosei svoje vrline u svaki dio bia i proimajui svaki pokret tijela i uma. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 5, str. 1091,1092)

21. rujna

278

Plan otkupljenja je dar

Neka bude hvaljen Bog, Otac Gospodina naega Isusa Krista on koji nas blagoslovi svakim duhovnim blagoslovom na nebesima u Kristu. (Efeanima 1,3) Ali Bog koji je bogat milosrem iz svoje velike ljubavi kojom nas je ljubio nas, koji smo bili mrtvi zbog grijeha, s Kristom oivi s njim nas i uskrisi i s njim postavi na nebesima, u Kristu Isusu. (Efeanima 2,4-7) To su rijei kojima ostarjeli Pavao i suanj Krista Isusa, piui iz svoje tamnike elije u Rimu, nastoji objasniti svojoj brai ono to se ljudskim rijeima ne moe potpuno objasniti neistraivo Kristovo bogatstvo, blago milosti koje se besplatno nudi palim ljudskim sinovima. Plan otkupljenja, kao Boji dar, zasniva se na rtvi. Ta, poznato vam je milosre Gospodina naega Isusa Krista, kako je radi vas od bogataa postao siromah da vi postanete bogatai njegovim siromatvom. (2. Korinanima 8,9) I kao krunski blagoslov otkupljenja milosni dar Boji jest ivot vjeni u Kristu Isusu, Go365

spodinu naemu (Rimljanima 6,23) Sigurno je da se nitko, dok promatra bogatstva Boje milosti i dobrote, ne bi mogao uzdrati da zajedno s apostolom ne uzvikne: Bogu hvala na njegovu neizrecivome daru! (2. Korinanima 9,15) Stoga to poinje i zavrava kao dar, plan otkupljenja se tako mora i ostvariti. Isti duh portvovnosti kojim je plaena cijena naega otkupljenja treba boraviti u srcu svakoga tko postaje sudionikom u tom nebeskom daru. Apostol Petar kae: Sluite jedan drugoga svaki milou kakvu je primio kao dobri upravitelji mnogovrsne Boje milosti! (1. Petrova 4,10) Kad je poslao svoje uenike da propovijedaju, Isus im je rekao: Badava ste primili, badava i dajte! (Matej 10,8) U srcu punom ljubavi nema mjesta za sebinost i iskljuivost. Onaj tko se napaja vodom ivota osvjedoit e se da ona u njemu postaje izvorom one vode to struji u ivot vjeni. (Ivan 4,14) Kristov Duh u njemu slian je izvoru u pustoj zemlji koji u svom toku osvjeava sve oko sebe, i u onima koji propadaju budi elju da se napoje vodom ivota. Isti onaj duh ljubavi i samoportvovnosti koji je boravio u Kristu, pokretao je i apostola Pavla u njegovim mnogostrukim naporima. Ja sam dunik, kae on, i Grcima i barbarima, i mudrima i nerazumnima. (Rimljanima 1,14) Meni manjemu od najmanjega meu svima svetima dana je ova milost: da poganima navijestim neistraivo Kristovo bogatstvo. (Efeanima 3,8) (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 730,731)

279

22. rujna

Snaga Boje ljubavi

S Bogom ti se sprijatelji i pomiri, i vraena e ti opet biti srea. (Job 22,21) Isus Krist kae: Jer vas sam Otac ljubi. (Ivan 16,27) Ako je naa vjera uvrena u Bogu preko Krista, ona e se pokazati kao pouzdano i vrsto sidro due koje prodire u prostor iza zastora kamo je uao za nas u svojstvu pretee. Istina je da nas u ivotu oekuju razoaranja i nevolje; ali sve to, bilo malo ili veliko, trebamo prepustiti Bogu. Njega nee zbuniti 366

mnogostrukost naih pritubi i nevolja niti e Mu teret svega to nas titi i mui biti preteak. On budno bdije nad svakom obitelji i brine o svakom pojedincu; On nas ne zaboravlja ni u naim poslovnim brigama i bilo kakvom jadu nae due. On zapaa svaku suzu i suosjea s nama u naim slabostima. Sve nevolje i kunje koje nas ovdje snalaze doputene su da bi se ostvarile Njegove namjere u ljubavi i dobroti prema nama, da bismo postali dionicima njegove svetosti, a tako i sudionici u punini radosti koju prua Njegova nazonost. Biblija nam najsnanijim rijeima predoava koliko je bitno stjecanje prave spoznaje o Bogu. Petar kae: Milost vam i mir u obilju po pravoj spoznaji Boga i naega Gospodina Isusa Krista! Njegova boanska snaga obdarila nas je svime to je potrebno za ivot i pobonost, pravom spoznajom onoga koji nas je pozvao vlastitom slavom i moi. (2. Petrova 1,2.3) A Sveto pismo nas poziva: S Bogom ti se sprijatelji i pomiri, i vraena e ti opet biti srea. Bog nam je zapovjedio: Posveujte se dakle, da sveti budete, jer svet sam ja! (Levitski zakonik 11,44), a nadahnuti apostol naglaava da bez svetosti nitko nee vidjeti Gospodina. Svetost je suglasnost s Bojom voljom. Grijeh je unakazio i gotovo sasvim izbrisao Boji lik u ovjeku; zadatak je Evanelja da ponovno uspostavi ono to je bilo izgubljeno, i mi u tom nastojanju trebamo suraivati s boanskom silom. Ali kako moemo doi u suglasnost s Bogom i kako postati slini Njemu ako ne steknemo znanje o Njemu? Krist je doao na svijet upravo zato da nam otkrije tu spoznaju. Oskudno shvaanje koje mnogi imaju o Kristovom uzvienom karakteru i Njegovom poslanju, suava njihovo vjersko iskustvo i znatno usporava njihovo napredovanje u svetom ivljenju. Osobna pobonost je meu pripadnicima naeg naroda u znatnom opadanju. Mnogo je formalizma, mnogo mehanikog ponavljanja uobiajenih fraza i mnogo je religije samo na rijeima; ali u nae duhovno iskustvo treba unijeti neto dublje i postojanije. Koliko nam je stoga vano da na osnovi osobnog iskustva upoznamo Boga i silu Njegove ljubavi onako kako je ona otkrivena u Kristu! Moramo marljivije i uz usrdniju molitvu prouavati Pisma, nae razumijevanje mora biti oivljeno Svetim Duhom i naa se srca moraju stalno uzdizati 367

Bogu u vjeri, nadi i neprekidnoj zahvalnosti. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 742744)

280

23. rujna

vrsto oslanjanje na Krista

A Bog, izvor nade, neka vam dadne potpunu radost i mir u vjeri da napredujete u nadi snagom Duha Svetoga. (Rimljanima 15,13) Ponekad dubok osjeaj bezvrijednosti moe izazvati strujanje uasa kroz duu, ali to nije dokaz da je Bog promijenio svoj odnos prema nama niti mi prema Bogu. Trebali bismo vjerom zgrabiti Kristovu ruku i potpuno Mu vjerovati u tami kao i na svjetlu. Sotona moe aptati: Ti si prevelik grenik da bi te Krist spasio. Kad priznate kako ste uistinu greni i nedostojni, moete kuaa doekati uzvikom: Na temelju pomirenja, prihvaam Krista kao svojega Spasitelja. Ne vjerujem u svoje zasluge, ve u dragocjenu krv Isusa Krista koja me isti. Ovog se trenutka svojom bespomonom duom oslanjam na Krista. Kranski ivot treba biti ivot neprekidne, ive vjere. Nepokolebljivo povjerenje i vrsto oslanjanje na Krista donijet e mir i sigurnost dui. Svaka zapreka, svaki unutarnji neprijatelj samo poveava vau potrebu za Kristom. On je doao ukloniti kameno srce i dati vam mesno srce. Obratite Mu se za posebnu milost kako biste pobijedili svoje karakterne mane. Kad vas napadnu kunje, postojano se oduprite zlim utjecajima. Upitajte svoju duu: Zar da osramotim svojega Otkupitelja? Predao sam se Kristu; ne mogu initi djela Sotone. Vapite dragom Spasitelju za pomo da rtvujete svakog idola i da se odreknete svakog omiljenog grijeha. Neka oi vjere ugledaju Isusa gdje stoji pred Oevim prijestoljem, pokazujui svoje rane na rukama dok moli za vas. Vjerujte da vaa snaga dolazi kroz dragocjenog Spasitelja. Vjerom gledajte krune koje ekaju one koji e pobijediti i sluajte pobjedniku pjesmu otkupljenih: Dostojno je, do368

stojno Janje koje je bilo zaklano i koje nas je otkupilo Bogu! Pokuajte promatrati ovaj prizor kao stvaran. Prvi kranski muenik, Stjepan, u svom je stranom sukobu s poglavarstvima i vlastima i duhovima pakosti ispod neba, ustvrdio: Evo, gledam otvorena nebesa i Sina ovjejega gdje stoji Bogu s desne strane. (Djela 7,56) Spasitelj svijeta otkrio mu se s nebesa, promatrajui ga s najveim zanimanjem, a sjajno svjetlo Kristova lica obasjalo je Stjepana takvim sjajem da su ak i njegovi neprijatelji primijetili kako mu lice sjaji kao lice anela. Kad bismo dopustili svojemu umu da se vie bavi Kristom i nebeskim svijetom, pronali bismo moan poticaj i podrku, pobjeujui u Gospodnjim bitkama. Ponos i ljubav svijeta izgubit e svoju silu dok promatramo slavu te bolje zemlje koja e uskoro postati na dom. Usporeene s Kristovom ljepotom, sve zemaljske privlanosti init e se manje vrijednima. (Review and Herald, 15. studenoga 1887.)

24. rujna

281

Posveujua snaga istine

Posveti ih istinom; tvoja je rije istina. (Ivan 17,19) Trajno obrazovanje pruit e ovjeku vie nego ita drugo. Oni koji nikad nisu zadovoljni ako svakodnevno ne rastu, uistinu e napredovati u ivotu. Nemojte se zadravati samo na jednoj toki, usredotoujui sve snage uma samo na to, nastojei to uporno nametnuti i drugima, ve uzmite drugu temu i pozorno je prouavajte. Tako e se pred vaim razumijevanjem otkrivati tajne jedna za drugom. Na ovaj nain zadobit ete dvije znaajne pobjede. Vjebanjem uma ne samo to ete stei korisno znanje, nego i znatno ojaati svoje umne sposobnosti. Klju kojim ste otkljuali jednu tajnu moe otkriti i druge dragocjene dragulje dosad neotkrivenog znanja. Svijet je prepun zabluda i izmiljotina. Senzacionalistike novosti, koje imaju za cilj da u potpunosti obuzmu ljudski um, u stalnom su porastu i sve je vie neobinih teorija po369

gubnih za moralni i duhovni napredak. Bojem djelu potrebi su ljudi prosvijeenog uma, mislioci dobro upueni u Svete spise, da bi se mogli suprotstaviti plimi protivljenja koja sve vie uzima maha. Aroganciju, skuenost, jednostranost i nedosljednost ne moemo odobriti, ma koliko se te osobine zaodijevale u ruho tobonje pobonosti. Samo oni ija su srca posveena silom istine mogu imati uvjerljiv utjecaj na dobro. Takvi sebi mogu dopustiti da ostanu mirni i spokojni, znajui da pobornici zabluda ne mogu istinu ni tvoriti niti unititi. Sotonskim obmanama ovoga vijeka moramo se mudro i odluno suprotstaviti Bojom rijeju, koja predstavlja duhovni ma. Ona ista nevidljiva ruka koja upravlja planetima u njihovom beskrajnom kretanju, omoguuje i ovjeku stvorenom na Njegovu sliku da u obavljanju svojih dunosti na Zemlji bude samo malo manji od anela. Ljudi kojima je povjerena najsveanija istina ikada dana ovjeanstvu nisu ispunili Boju namjeru. Bog eli da u usavravanju napredujemo sve vie i vie, nastojei na svakom koraku da sve to inimo bude na slavu i ast Njemu. ovjek ne poznaje samog sebe. Nae odgovornosti su u potpunom razmjeru sa svjetlou, mogunostima i prednostima. Biblija, ta dragocjena Boja knjiga, sadri ivotna pravila za ljude svih stalea i svih ivotnih poziva. Tu se nalaze primjeri koje svatko treba prouavati i slijediti. Jer Sin ovjeji nije doao da mu slue, nego da on slui. (Marko 10,45) Istinska ast i slava Kristovog sluge nije u broju odranih propovijedi ili napisanih knjiga, nego u vjernom sluenju potrebama naroda. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 413416)

282

25. rujna

Prava poniznost
Naprotiv, to je ludo u oima svijeta, izabra Bog da posrami jake da se nijedan ovjek ne moe ponositi pred Bogom. (1. Korinanima 1,27-29) Nakon Isusovog uzaaa, lijenici, pravnici, sveenici, vladari, knjievnici i teolozi sluali su s uenjem rijei mu370

drosti i sile koje su govorili neuki skromni ljudi. Divei se uspjehu ovih poniznih uenika, ovi obrazovani ljudi su na svoju radost konano shvatili injenicu da su uenici bili s Isusom i od Njega se uili. Njihov karakter i jednostavnost njihovog uenja bili su slini Kristovom karakteru i uenju. Oni koji danas propovijedaju nepopularnu istinu moraju imati silu odozgo udruenu s onim to nauavaju, inae e njihovi napori ostati beznaajni. Dragocjena osobina koja se zove poniznost tuno nedostaje i propovjednicima i crkvi. Ljudi koji propovijedaju istinu imaju previsoko miljenje o vlastitim sposobnostima. Istinska poniznost navodi ovjeka da uzdie Krista i istinu, i da uvijek bude svjestan svoje potpune ovisnosti o Bogu, autoru istine. Pouka o poniznosti ui se teko i vrlo bolno, ali na kraju donosi vrijedne rezultate. Bolno napredovanje koje obino prati razumijevanje i prihvaanje ove pouke prouzroeno je lanom predstavom o sebi, tako da nismo u mogunosti uvidjeti svoje mnogobrojne nedostatke. Ljudsko srce je ispunjeno tatinom i ponosom. Samo Boja milost moe uiniti promjenu. Tvoja je zadaa da se sm ponizi i ne eka da te Bog ponizi. Boja ruka ponekad teko pritie pojedince, da bi u poniznosti pred Njim zauzeli mjesto koje im pripada; ali koliko je bolje da smo u srcu smi ponizni pred Bogom svakoga dana! Na nama je ili da se sami ponizimo, ili emo u svojoj oholosti ekati dok nas Bog ne ponizi. Da biste shvatili istinu, morate strogo odgajati i vjebati svoj um, stalno ga privikavajui da tei za vrlinom istinske pobonosti. Za sada jedva poneto nasluujete o tome. Kada Krist bude boravio u vama, posjedovat ete neto vie od same teorije o istini. Tada neete ponavljati pouke koje je Krist dao dok je bio na Zemlji, nego ete svojim ivotom samoodricanja i potpune posveenosti Bojem djelu djelovati odgojno na druge. Va e ivot biti iva propovijed koja ima veu mo od bilo koje propovijedi izgovorene s propovjedaonice. Nesebian duh, samoprijegornu milost i istu pobonost koju elite vidjeti u ivotu drugih, morate najprije njegovati u sebi. Da biste se stalno razvijali u duhovnoj mudrosti i postajali sve uspjeniji u svom pozivu, morate se naviknuti biti korisni u manjim dunostima koje se nalaze na vaem ivot371

nom putu. Ne morate ekati priliku da uinite neki veliki posao, ve spremno iskoristite prvu prigodu da se pokaete vjerni u najmanjem, i to e vam otvoriti put postupnog napredovanja s jednog povjerljivog poloaja na drugi. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 378380)

283

26. rujna

U skladu s Kristom
Kao njegovi suradnici mi vas opominjemo da ne primate uzalud milosti Boje. (2. Korinanima 6,1) Cijelo Nebo se zanima za djelo koje se obavlja na ovom svijetu i kojim se ljudi i ene pripremaju za budui besmrtni ivot. Po Bojem planu ljudskim je oruima dana visoka ast da kao suradnici s Isusom Kristom rade na spaavanju dua. Boja rije jasno kae da znatnu prednost sudionicima u tom velikom djelu prua spoznaja da je Svemogui na njihovoj strani, pruajui im pomo u svakom njihovom iskrenom naporu da dostignu najvii stupanj moralnog i duhovnog savrenstva u radu za svojega Uitelja. To e biti sluaj sa svima koji osjeaju potrebu za pomoi. Oni trebaju smatrati Boje djelo uzvienim i svetim, i svakoga dana prinositi Bogu darove zahvalnosti za silu Njegove milosti koja ih osposobljava da napreduju u ivotu pobonosti. Djelatnik uvijek treba imati skromno miljenje o sebi, imajui na umu mnogobrojne prigode i mogunosti koje je propustio u nedostatku marljivosti i ljubavi prema radu. On ne treba biti obeshrabren, nego treba iznova ulagati nove napore da nadoknadi proputeno vrijeme. Nitko ne moe biti prisiljen da poputanjem sotonskim kunjama gazi svoju savjest i alosti Svetoga Duha. U Bojoj rijei su dana mnogobrojna obeanja i upute na osnovi kojih svi koji ele mogu imati boansku pomo u svojim nastojanjima da pobijede. Ako stalno imaju Isusa pred sobom, oni e se promijeniti i postati Mu slini. Oni koji vjerom ostaju u Kristu, dobivaju silu koja njihove napore ini uspjenima. Oni e stalno rasti i postati uspjeniji u svojemu radu, a Boji blagoslov koji e se pokazati u opem napretku Njegovog djela svjedoit 372

e da su oni doista Kristovi suradnici. Ali ma koliko netko napredovao u duhovnom ivotu, nikad se ne moe uzdii do te razine da mu vie nije potrebno marljivo istraivanje Pisma, jer se u njemu nalaze temeljni dokazi nae vjere. Sve toke nauka, ak iako su prihvaene kao istina, treba preispitati u svjetlosti Zakona i Svjedoanstva; ako ne mogu izdrati tu provjeru, znai da u njima nema svjetlosti. Treba pozorno prouavati veliki plan otkupljenja kako je otkriven u zavrnom djelu za ovo posljednje vrijeme. Prizori koji se odigravaju u nebeskom Svetitu trebaju ostaviti snaan dojam na um i srca mnogih, tako da i oni mogu ostaviti dojam na druge. Svi trebaju stei dublju spoznaju o slubi pomirenja koja se obavlja u nebeskom Svetitu. Kad se ova velika istina uvidi i shvati, svi oni koji je prihvate radit e u skladu s Kristom na pripremi ljudi da opstanu u veliki Boji dan, i njihovi napori bit e uspjeni. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 573575)

27. rujna

284

Rijei su pokazatelj
Dobar ovjek iz dobre riznice srca svojega iznosi dobro, zao ovjek iz zle riznice iznosi zlo. (Matej 12,35 ari) Vae rijei su pokazatelj vaega karaktera. Ovdje vidimo koliko je vano oprezno birati rijei koje izgovaramo. Kad se pravilno koristi, dar govora ima veliku mo na dobro. Prednost je svih nas to moemo ispuniti odaje svoje due istim i svetim blagom ako se temeljito upoznajemo s dragocjenim Kristovim rijeima izgovorenima za nau pouku. Pazei na opomenu i ohrabrenja dana u Bojoj rijei, moete ivjeti dostojno Gospodina, da mu budete ugodni u svemu; da budete plodonosni svakom vrstom dobrih djela i da napredujete u spoznaji Boga; i da se, ojaani svakovrsnom snagom kako to odgovara moi njegova boanstva, osposobite za savrenu postojanost i strpljivost; da veselo zahvaljujete Ocu. (Koloanima 1,10.11) Oni koji su ovako ojaani, nee hoditi pognute glave. 373

Da veselo zahvaljujete Ocu, koji nas uini dostojnima sudionitva u batini svetih u svjetlu. On nas istrgnu iz vlasti tame i prenese u kraljevstvo svoga ljubljenog Sina, u kome imamo otkupljenje, oprotenje grijeha. (Koloanima 1,12-14) Neemo li tada svi, stari i mladi, nauiti razgovarati jezikom kojim se govori u Bojem kraljevstvu? Hoe li na nebeski Otac rado sluati nae rijei? Kao oni koji tvrdimo da smo krani, nalazimo se pod sveanom obvezom da rijeima otkrijemo istinu koju ispovijedamo. Jezik je malen ud, ali kakvog li dobra moe uiniti ako je srce isto! Ako je u srcu pohranjeno ono to je plemenito, ako je u njemu pohranjena Kristova njenost, suut i ljubaznost, to e se oitovati u rijeima koje izgovaramo i postupcima koje inimo. Svjetlo koje svijetli iz Boje rijei predstavlja na vodi. Nita toliko ne oslabljuje crkvu kao pogrena uporaba dara govora. Kakvoa naih djela prikazana je naim rijeima. Kad su naa djela i rijei usklaeni u Kristu, pokazujemo da smo posveeni Bogu, usavravajui svoju svetost u Njegovom strahu. Kad dajemo sebe Njemu svoju duu, tijelo i duh On djeluje u nama da elimo i inimo ono to je Njemu ugodno. Ljubav prema Kristu otkriva se u naemu srcu izraavanjem hvale. Oni koji su posveeni Bogu, pokazat e to svojim posveenim razgovorom. Ako su njihova srca ista, njihove rijei e biti iste, pokazujui uzvieno naelo djelovanja u posveenom smjeru. Um e biti udubljen u sveto razmiljanje i osjeat e se Boja nazonost. (Review and Herald, 18. sijenja 1898.)

285

28. rujna

Ezekija se ponizio
Ezekija se ponizio zato to mu se bilo uzoholilo srce, i on i Jeruzalemci, pa tako nije dola na njih Jahvina srdba za Ezekijina ivota. (2. Ljetopisa 32,26) Ispunjen kajanjem, Ezekija se ponizio zato to mu se bilo uzoholilo srce. Ali zlo sjeme je bilo posijano i u svoje 374

vrijeme je trebalo proklijati i donijeti etvu pustoenja i boli. Ipak, u preostalim godinama svoje vladavine judejski kralj je trebao uivati blagostanje zbog svoje vrste odluke da popravi prolost i da proslavi ime Boga kojemu slui, ali njegova je vjera morala biti stavljena na teku kunju i on je morao nauiti da se jedino uz potpuno oslanjanje na Gospodina moe nadati pobjedi nad silama tame koje su se urotile da donesu propast njemu i potpuno unitenje njegovu narodu. Izvjetaj o Ezekijinom neuspjehu da se u vrijeme posjeta poslanika pokae dostojnim ukazanog povjerenja, prua vanu pouku svima nama. Mnogo vie nego to inimo, trebali bismo govoriti o dragocjenim poglavljima svojega iskustva, o Bojoj milosti i dobroti, o nenadmanim dubinama Spasiteljeve ljubavi. Kad su um i srce puni Boje ljubavi, nee nam biti teko govoriti o onome to spada u duhovni ivot. Velike misli, plemenite tenje, jasno shvaanje istine, nesebine namjere, enja za pobonou i svetou, sve e se to izraavati rijeima koje e pokazivati karakter onoga to se krije u srcu. Onima s kojima se iz dana u dan druimo potrebni su naa pomo i nae vodstvo. Oni mogu biti u takvom duevnom stanju da im rije izgovorena u pravo vrijeme bude kao klin zabijen na pravo mjesto. Sutra bi neke od tih dua mogle biti na mjestu na kojemu im se ne bismo mogli ponovno pribliiti. Kakav je na utjecaj na te nae suputnike? Svaki dan u ivotu namee nam odgovornosti koje moramo nositi. Svakoga dana svojim rijeima i postupcima utjeemo na one s kojima se druimo. Kako je zato velika naa potreba da bdijemo nad svojim usnama i da budno pazimo na svoje korake! Jedan nesmotren pokret, jedan nerazuman korak, i uzburkani valovi neke snane kunje mogu odvui duu u propast. Mi ne moemo izbrisati misli koje smo usadili u ljudski um. S druge pak strane, ako svojim primjerom pomognemo drugima da prihvate dobra naela, dajemo im snagu da ine dobro. Oni sa svoje strane ire isti taj blagoslovljeni utjecaj na druge. I tako stotine i tisue ljudi dobivaju pomo zahvaljujui naem nesvjesnom utjecaju. Ikreni Kristov sljedbenik jaa dobre namjere svih s kojima dolazi u dodir. Nevjernikom svijetu, koji voli grijeh, on otkriva snagu Boje milosti i savren375

stvo Njegovog karaktera. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 220,221)

286

29. rujna

Osobni utjecaj je snaga

Zdenac je u mom vrtu, izvor ive vode koja tee s Libana. (Pjesma 4,15) Isto tako e osobni dodir i druenje s ljudima uiniti da spasonosna snaga Evanelja dopre do njih. Ljudi se ne spaavaju kao skupina, ve kao pojedinci. U osobnom utjecaju krije se snaga. On se treba sjediniti s Kristovim utjecajem, uzdizati kao to je Krist uzdizao, usaivati prava naela i zaustavljati irenje pokvarenosti u svijetu. On treba iriti milost koju samo Krist moe dati. On treba uzdizati, uljepavati ivot i karakter blinjih snagom istog primjera koji prate iskrena vjera i ljubav. Cijeli ljudski organizam je tako poremeen grijehom, um je izopaen, mata pokvarena, sposobnosti due oslabljene. Osjea se nedostatak iste vjere i svetosti srca. Boanska snaga obraenja nije uspjela preobraziti karakter. Dua je slaba, i budui da nema moralne snage potrebne za pobjedu, postala je zatrovana i izopaena. U srcu koje se oistilo, sve se mijenja. Preobrazba karaktera svjedoi svima da se u srcu nastanio Krist. Boji Duh rasplamsava novi ivot u dui, dovodei misli i elje u pokornost Kristovoj volji; i unutarnji ovjek se obnavlja na Boju sliku. Slabi i pogreivi ljudi pokazuju svijetu da otkupiteljska snaga milosti moe uiniti da nesavreni karakter postane skladan i da donese obilan rod. Srce koje prima Boju rije nije kao bara koja se isparava, niti kao ispucana atrnja koja gubi svoje blago. Ono je kao gorski potok koji se napaja na nepresunom izvoru ije hladne iskriave vode skakuu s kamena na kamen, osvjeavajui umorne, edne i optereene. Ono je kao rijeka koja stalno tee i tekui postaje sve dublja i ira, sve dok se njezine ivotodavne vode ne proire po svoj zemlji. 376

Tako je i s pravim Bojim djetetom. Kristova vjera u njemu djelovat e kao ivotodavno naelo koje sve proima; kao iva, djelotvorna, duhovna snaga. Kad se srce izloi djelovanju nebeskih utjecaja istine i ljubavi, ta naela se ponovno pokazuju kao potoci u pustinji, pretvarajui golu i suhu zemlju u plodno tlo. Kad se oni koji su oieni i posveeni spoznajom biblijske istine iz sveg srca ukljue u djelo spaavanja dua, postat e doista miris na ivot. I kad iz dana u dan budu pili iz nepresuivog izvora milosti i znanja, vidjet e da su im srca prepuna Duha njihovog Uitelja, i da su njihovom nesebinom slubom mnogi dobili tjelesne, umne i duhovne blagoslove. Umorni su se osvjeili, bolesni su povratili zdravlje, a optereeni grijehom su se rasteretili. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 149,150)

30. rujna

287

Istinitost, iskrenost, potenje

Ostani vjeran do smrti, i dat u ti vijenac ivot! (Otkrivenje 2,10) Sveznajui Bog vidi nedostatke svakoga od nas i sklonosti kojima podlijeemo, ali ipak nas podnosi takve kakvi jesmo i saaljuje se na nas zbog naih slabosti. Od pripadnika svojeg naroda On trai da gaje taj isti duh suosjeajnosti i strpljivosti. Pravi krani nikad ne nalaze zadovoljstvo u razotkrivanju nedostataka i slabosti drugih. Oni misle samo o onome to je privlano i dobro. Svako iznalaenje tuih pogreaka i svaka rije kritike i osude zadaje pravom kraninu bol. Kad bi svi koji tvrde da su krani svoje istraivake sposobnosti, umjesto u iznalaenju tuih pogreaka, upotrijebili u otkrivanju svojih nedostataka i nastojanju da se poprave, duhovno stanje u naoj crkvi bilo bi danas znatno zdravije. Neki su poteni samo onda kad ih to nita ne stoji; ali kad se neiskrenost bolje isplati, potenje se zaboravlja. Potenje i neiskrenost ne mogu istodobno opstati u umu. Ako vlast dobiju istina i potenje, s vremenom e neiskrenost biti prognana; 377

ili e, ukoliko se gaji neiskrenost, potenje biti zaboravljeno. Ove dvije suprotnosti se nikad ne mogu sloiti, jer nemaju nita zajedniko; jedna je Baalov prorok, a druga je pravi Boji prorok. Kad one koji su istiniti, iskreni i poteni Gospodin uini svojim blistavim draguljima, On e na njih gledati s potpunim zadovoljstvom. Za takve aneli pripremaju krune, i s tih kruna ukraenih zvijezdama odsjajivat e velianstvena svjetlost koja zrai od Bojeg prijestolja. Gospodin ispituje i provjerava svoj narod. U prosuivanju i osudi svojih karakternih nedostataka moete biti strogi koliko god hoete; ali prema drugima budite ljubazni i saaljivi. Pitajte se svakog dana: Jesam li dosljedan u potpunosti, ili sam neiskren u srcu? Molite se najusrdnije Gospodinu da vas spasi od svake obmanutosti u tom pogledu. U pitanju su vjeni interesi. Dok toliko njih eznu samo za poastima i prolaznim dobitkom na ovom svijetu, vi, draga moja brao, usrdno traite sigurnost u Bojoj ljubavi, vapei: Tko e mi pokazati kako da utvrdim svoj poziv i svoj izbor? Sotona pomnjivo prouava uroene grijehe ljudi, a zatim zapoinje svoje djelo, obmanjujui ih i hvatajui ih u zamku. Mi smo okrueni mnogobrojnim kunjama, ali pobjeda je zajamena ako se hrabro borimo u Gospodnjim bitkama. Opasnost prijeti svima. Ali ako svojom ivotnom stazom hodite ponizno i uz molitvu, iz svih iskuenja izii ete istiji od zlata, dragocjeniji od zlata ofirskog. Ali ako ostanete bezbrini i zanemarite molitvu, bit ete kao zvono koje zvoni ili praporac koji zvei. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 9598)

378

Uzvisimo Isusa kao Glavu Crkve

1. listopada

288

Glava Crkve
On je i Glava Tijela, Crkve: on je poetak, prvoroenac od mrtvih, da u svemu bude prvi. (Koloanima 1,18) Nakon uzaaa Krist vri svoje djelo na Zemlji preko izabranih izaslanika kroz koje govori ljudskim sinovima i propovjednicima o njihovim potrebama. Velika Glava Crkve nadzire svoje djelo preko ljudi koje je Bog postavio da budu Njegovi predstavnici. Poloaj onih koje je Bog pozvao da rijeju i naukom rade na izgradnji Njegove Crkve je vrlo odgovoran. Oni trebaju u Kristovo ime pozivati mukarce i ene da se pomire s Bogom, a svoju zadau mogu ostvariti samo ako dobiju mudrost i snagu odozgo. Kristovi propovjednici su duhovni uvari naroda povjerenog njihovoj brizi. Njihov rad usporeen je s radom straara. U drevna vremena straari su se postavljali na gradske bedeme odakle su s visine mogli nadzirati vana mjesta koja je trebalo uvati, i upozoriti na pribliavanje neprijatelja. O njihovoj vjernosti ovisila je sigurnost svih u gradu. U odreenim vremenskim razmacima trebali su se dozivati kako bi bili sigurni da su svi budni i da se nikome nije nita dogodilo. Povik ohrabrenja ili upozorenja prenosio se od jednoga do drugoga dok ne bi obiao grad. Prednost straara na zidovima Siona jest da ive tako blizu Bogu i da budu tako osjetljivi na djelovanje Njegovog Duha da preko njih moe mukarcima i enama govoriti o opasnosti u kojoj se nalaze i pokazati im put u sigurnost. Trebaju ih vjerno upozoravati na sigurne posljedice prijestupa i vjerno zastupati probitak crkve. Ni u jednom trenutku ne smiju popus379

titi u svojoj budnosti. Trebaju podignuti glasove kao trubni zvuk, i nikad ne smiju odaslati kolebljiv i nesiguran ton. Onaj koji slui pod Emanuelovom zastavom umrljanom krvlju morat e obaviti posao koji zahtijeva izniman napor i strpljivu ustrajnost. No vojnik kria stoji nepokolebljivo na bojinici. On je svjestan potrebe za snagom odozgo. Pobjede koje izvojuje potiu ga da se sve vie oslanja na Svemonoga. Oslanjajui se na Silnoga, on je sposoban iznijeti vijest spasenja takvom snagom da e odzvanjati u umovima ljudi. Zahvaljujui tome to je gledao Nevidljivoga, dobivao je snagu i ivahnost due; zemaljska sila nije mogla vladati njegovim umom i karakterom. (Djela apostolska, str. 226228)

289

2. listopada

Suradnici s Njim
Vi ste svjetlo svijetu. (Matej 5,14) Na Gospodin eli da Njegova crkva pokae svijetu svu puninu bogatstva i izobilja koje nalazimo u Njemu. Mi neprekidno primamo darove Boje milosti i, dijelei ih drugima, trebamo ovom svijetu otkriti Kristovu ljubav i dobrotu. I dok je cijelo Nebo u pokretu, aljui glasnike u sve krajeve svijeta da nastavljaju djelo otkupljenja, i mi kao Crkva ivoga Boga takoer trebamo suraivati s Kristom. Mi smo udovi Njegova simbolikog Tijela. On je Glava koja nadzire sve udove. I sam Krist u svojoj beskrajnoj milosti djeluje na ljudska srca, ostvarujui u njima tako udesan duhovi preobraaj da to i aneli gledaju s divljenjem i radou. Ista nesebina ljubav koja je bila tako svojstvena Uitelju, vidi se u karakteru i ivotu Njegovih pravih sljedbenika. Krist oekuje da ljudi postanu sudionici u Njegovoj boanskoj naravi jo u ovom svijetu, ne samo odraavajui Njegovu slavu na hvalu i ast Bogu, nego i razgonei tamu ovoga svijeta odsjajivanjem nebeske svjetlosti. Na taj nain ostvaruju se Kristove rijei: Vi ste svjetlo svijetu. Mi smo Boji suradnici (1. Korinanima 3,9) i dobri upravitelji mnogovrsne Boje milosti (1. Petrova 4,10). Pozna380

vanje Boje milosti, istina Njegove rijei kao i ovozemaljski darovi vrijeme, novac, sposobnosti i utjecaj sve su to Bogom povjereni talenti koje trebamo upotrijebiti na slavu Njemu i za spasenje ljudi. Za Boga, koji ljude stalno obasipa svojim darovima, nema vee uvrede nego kad vidi kako ih oni sebino grabe samo za sebe, ne vraajui nita Darovatelju. Isus na Nebu sprema stanove za one koji Ga ljube; da, vie od stanova kraljevstvo koje nam je namijenjeno. Ali svi koji ele naslijediti ove blagoslove moraju biti sudionici i u Kristovom samoodricanju i samoportvovnosti za dobro drugih. Nikad nije bila vea potreba za ozbiljnim i samoportvovnim radom u Kristovom djelu kao danas, jer su sati vremena milosti i kunje na izmaku i treba objaviti posljednju poruku milosti svijetu. Dua mi je pokrenuta makedonskim vapajima koji dolaze sa svih strana, iz gradova i sela nae zemlje, s druge strane Atlantika i irokog Pacifika i s raznih otoka na moru. Doi i pomozi nam! Brao i sestre, hoete li se odazvati ovom pozivu, govorei: Uinit emo sve to je u naoj moi aljui vam misionare i novac. Odrei emo se ukraavanja svojih kua, razmetljivog kienja svoje vanjtine i poputanja prohtjevima apetita. Sredstva koja su nam povjerena dat emo za Boje djelo, i sami emo se neizostavno posvetiti radu za Boga. Uloite na taj nain u nebesku banku svaki dolar koji moete pritedjeti. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 731733)

3. listopada

290

Krist proslavljen u svom narodu

Ovo vam rekoh, da u meni imate mir. U svijetu ete imati patnju. Ali, ohrabrite se: ja sam pobijedio svijet! (Ivan 16,33) Krist nije pretrpio neuspjeh niti je bio obeshrabren, pa Njegovi sljedbenici trebaju pokazati istu ustrajnu vjeru. Oni trebaju ivjeti kao to je On ivio i raditi kao to je On radio, jer oni ovise o Njemu kao velikom Predstojniku. Moraju posjedovati hrabrost, snagu i ustrajnost. Premda oite nemoguno381

sti prijee njihov put, Njegovom milou moraju ii naprijed. Umjesto da se ale na potekoe, pozvani su ih svladati. Ne trebaju ni zbog ega oajavati, a trebaju se nadati svemu. Zlatnim lancem svoje neusporedive ljubavi Krist ih je povezao s Bojim prijestoljem. Njegova je namjera da imaju najvii utjecaj u svemiru koji proistjee iz izvora svake sile. Oni trebaju imati silu da se odupru zlu, silu koju nee svladati ni zemlja, ni smrt, ni pakao, silu koja e ih pripremiti da pobijede kao to je i Krist pobijedio. Kristova je namjera da se u Njegovoj crkvi na Zemlji pokau nebeski red, nebeski nain upravljanja i nebeski boanski sklad. Tako e se On proslaviti u svom narodu. Preko njih e Sunce pravde zasjati nepomuenim sjajem ovom svijetu. Krist je svojoj crkvi dao izobilne darove, da bi mogao primiti veliki dobitak slave od svog izbavljenog i otkupljenog vlasnitva. On je svojem narodu podario mogunosti i blagoslove da bi mogao predstaviti Onoga koji sve ima u punini. Crkva obdarena Kristovom pravdom Njegova je riznica u kojoj se u punini i konanom prikazu trebaju pojaviti plodovi Njegoveog milosra, Njegove milosti i Njegove ljubavi. U istoi i savrenstvu svojeg naroda Krist vidi nagradu za svoje ponienje i dodatak svojoj slavi Krist, veliko Sredite, iz kojeg zrai sva slava. ... Krist je zavrio djelo koje Mu je bilo povjereno. On je proslavio Boga na Zemlji. Obznanio je Oevo ime. Okupio je one koji e nastaviti Njegovo djelo meu ljudima. Rekao je: Ja se u njima proslavih. Ja vie ne ostajem u svijetu. A oni ostaju u svijetu, dok ja idem k tebi. Sveti Oe, uvaj u svome imenu one koje si mi dao, da budu jedno kao mi! (Ivan 17,10.11) ... Tako je jezikom ovjeka koji ima boanski autoritet Krist svoju izabranu Crkvu stavio u Oevo naruje. Kao posveeni Veliki sveenik On posreduje za svoj narod. Kao vjerni pastir On okuplja svoje stado u sjenu Svemoguega, u vrsto i sigurno pribjeite. Njemu sad predstoji konana bitka sa Sotonom i On je odlazi prihvatiti. (Isusov ivot, str. 565,566)

382

4. listopada

291

Kraljevsko ime
Ali, ako trpi kao kranin, neka se ne stidi, ve neka hvali Boga tim imenom. (1. Petrova 4,16) Bog mi je naloio da objavim Njegovom narodu, pastorima i vjernicima: Zauzmite poloaj na uzvienom podruju. Staloeno se kreite naprijed i prema gore stazom koju je Isus utro. Nemojte se oslanjati na svoje miljenje. Posveenje istinom je vaa jedina sigurnost. Gospodin Bog Izraelov dat e svom narodu svoju snagu i mo, kako bi primajui mogli davati. On e podignuti i okrijepiti one koji Mu slue umom, srcem i snagom. Mi moramo razumjeti to znai obui se u Krista, to znai iskusiti Kristovu milost i neprekidno rasti u vjeri. Kad govorimo o tajni koja je od vjenosti bila sakrivena u Bogu (Efeanima 3,9) Pavao kae: Meni manjemu od najmanjega meu svima svetima dana je ova milost: da poganima navijestim neistraivo Kristovo bogatstvo i da svima iznesem na svjetlo provedbu Tajne da se sada po Crkvi saopi mnogolika Boja mudrost poglavarstvima i vlastima na nebesima. Ne samo onima koji ive u ovom svijetu, ve i poglavarstvima i vlastima na nebesima, i Crkvi na ovoj Zemlji treba otkriti Boju slavu. Bog je meu poganima odabrao svoj narod i nazvao ih kranima. Ovo je kraljevsko ime koje dobivaju oni koji se pridrue Kristu. Petar kae: Ali, ako trpi kao kranin, neka se ne stidi, ve neka hvali Boga tim imenom. O, kad bi Boji narod drao Boga za Njegovu Rije i zgrabio dragocjeno blago znanja otvoreno pred sobom! Pred nama je najuzvieniji i najsvetiji Primjer. Milju, rijeju i djelom Isus je bio bezgrean. Savrenstvo je krasilo svaki Njegov postupak. On nas upuuje na stazu koju je utro za nas, govorei. Ali, ako trpi kao kranin, neka se ne stidi, ve neka hvali Boga tim imenom. Mi imamo savrenog vodia Rije ivoga Boga. On nam je dao ovu Rije da nam bude vodi i savjetnik. Psalmist kae. U srce pohranih rije tvoju, da protiv tebe ne sagrijeim. (Psalam 119,11) 383

Krani koji predstavljaju Boga u ovom svijetu ne trebaju tragati za novim i neobinim doktrinama. Oni ne trebaju ulaziti u tajne budueg ivota. Njihova je zadaa da svoj ivot na ovom svijetu ive na nain ugodan Bogu (Review and Herald, 26. travnja 1906.)

292

5. listopada

Neka Crkva ustane i svijetli

Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista Slava Jahvina. A Zemlju, evo, tmina pokriva, i mrklina narode! A tebe obasjava Jahve, i Slava se njegova javlja nad tobom. (Izaija 60,1.2) Zavist je prouzroila prvu smrt na naem svijetu. Sva sebinost dolazi od Sotone. Ljudska bia pripadaju jednoj velikoj obitelji, Bojoj obitelji. Oni trebaju potivati i voljeti jedan drugog. Ne bi smjeli izgovarati rijei koje vrijeaju i ranjavaju. Nitko ne bi smio biti nepravedan u svojim poslovima i na taj nain izgubiti povjerenje svojih blinjih. Sebinost i nepravednost raaju nezadovoljstvo. Pod njihovim kobnim utjecajem ljudi gube osjeaj to znai voljeti jedan drugog kao to Krist voli nas. Svi trebaju raditi u ljubavi i zajednitvu, gledajui na Boga kao glavni izvor svega. Ljubav za Krista je naelo koje ujedinjuje ovjeka s njegovim blinjima. Danas u svijetu vidimo sve suprotno od vjernosti Bogu. Svako kraljevstvo, svaka pokrajina, svaka obitelj ima elju uiniti sebe sreditem. Ljudi ele vladati jedni nad drugima. Samoljublje je pokreta svakog postupka. Gospodin poziva svoj narod da ostavi daleko od sebe svaki kamen spoticanja, da bude ispunjen Svetim Duhom. Sjedinjenje ovjeka s Bogom i blinjima, obnavljanje sklonosti injenju dobra, koju su ljudska bia izgubila padom u grijeh to je slava Evanelja. Neka Crkva ustane i svijetli, jer je njezino svjetlo dolo i slava Gospodnja je nad njom. Neka vjernici usrdno tee postizanju pobjede nad sobom. (Manuscript 78, 1901.) 384

Kristova vjera znai mnogo vie od oprosta grijeha; ona oznaava uklanjanje naih grijeha i ispunjavanje praznine vrlinama Svetoga Duha. Ona znai boansko prosvjetljenje i radost u Gospodinu. Ona znai srce osloboeno sebinosti, blagoslovljeno stalnom Kristovom nazonou. Kad Krist vlada duom, ona je neporona i slobodna od grijeha. U ivotu takvog ovjeka svoje ispunjenje nalaze slava, obilje i savrenstvo evaneoskog plana. Prihvaanje Spasitelja donosi savreni mir, savrenu ljubav i savrenu sigurnost. Ljepota i miris Kristovog karaktera koji se otkrivaju u kraninovom ivotu pokazuju da je Bog doista poslao svojega Sina na svijet da spasi svijet. Objavljivanjem boanske slave preko ljudske naravi Nebo e se toliko pribliiti ljudima da e se ljepota, kojom je ukraeno unutarnje Svetite, vidjeti u ivotu svakog ovjeka koji u svoje srce primi Spasitelja. Pod utjecajem Kristove slave objavljene preko ljudi, mnoge due e biti zadobivene za Gospodina i upuivat e velikom Darovatelju hvalu i zahvalnost. (Isusove usporedbe, str. 288,289)

6. listopada

293

Nebo eka na suradnju

Tad e sinuti poput zore tvoja svjetlost. Pred tobom e ii tvoja pravda, a Slava Jahvina bit e ti zalaznicom. (Izaija 58,8) Stalna pomisao na dragocjenu Kristovu rtvu zbog nas osposobljava nas da ukaemo i drugima na Boje Janje koje je na sebe uzelo grijehe svijeta. Mi moramo biti tumai djelotvornosti Kristove krvi kojom su oproteni i nai grijesi. Samo emo tako moi doprijeti do viih drutvenih slojeva. Krist je rekao da je lake devi proi kroz iglene ui negoli bogatau ui u nebesko kraljevstvo. Ali Bogu je sve mogue. On moe i hoe kroz ljudske predstavnike utjecati na um bogatih koji su svoj ivot posvetili samo stjecanju novca. Cijeli svemir ve dugo eka na suradnju s ljudskim predstavnicima u djelu koje su oni izbjegavali i zanemarili. Mnogi 385

koji su pokuali raditi, odustali su obeshrabreni; ali da su bili ustrajali, uglavnom bi imali mnogo uspjeha. Bog e blagosloviti one koji vjerno rade ovaj posao. Pred njima e ii Kristova pravda i slava Gospodnja bit e njihova nagrada. Tada e se dogaati prava uda istinskog obraenja, uda koja se danas mogu samo zamisliti. Ni najvei ljudi u ovom svijetu nisu izvan domaaja Boje udesne moi. Ako oni koji surauju u djelu budu znali iskoristiti prigode, vrei vjerno i odano svoju dunost, Bog e obratiti ljude koji zauzimaju odgovorne poloaje, ljude visokih umnih sposobnosti i utjecaja. Mnogi e zahvaljujui snazi Svetog Duha primiti boanska naela. Promatrajui Isusa u Njegovoj blagosti, u Njegovom samoodricanju i samoportvovnosti, sebini bogata uvidjet e koliko se razlikuje od jadnih, nevoljnih i siromanih, slijepih i golih, i postat e tako mali u svojim oima da e zavoljeti Krista vie od sebe i zaeljeti vjeni ivot. Obraen istinom, takav ovjek e u Bojoj ruci postati sredstvo za daljnje irenje svjetlosti. On e osjeati poseban teret za due iz svoje zanemarene klase. Shvatit e kako je njemu povjereno irenje Evanelja onima kojima je ovaj svijet sve. Posvetit e svoje vrijeme i svoj novac Bogu, sredstva e pritjecati u Boju riznicu, talenti i utjecaji bit e posveeni istini, i nova uinkovitost i mo bit e pridodani Crkvi. ista, posveena ljubav, ljubav koja je bila izraena u Kristovom ivotnom djelu, slina je svetom mirisu. Kao Marijina razbijena posuda s miomirisom, ona ispunjava cijelu kuu mirisom. Rjeitost, poznavanje istine, iznimne sposobnosti pomijeane s ljubavlju jesu dragocjena batina. Ljubav prema Bogu i prema onima za koje je Krist umro izvrit e djelo koje jedva moemo shvatiti. (Testimonies for the Church, sv. 6, str. 8184)

386

7. listopada

294

Crkva e biti pridodana crkvi

Traite Jahvu dok se moe nai, zovite ga dok je blizu! (Izaija 55,6) Vjernici crkve trebaju ustati i svijetliti usred moralne tame ovoga svijeta. Ako smo povezani sa Svjetlom svijeta, odsjajivat emo svjetlost drugima. Uzimamo li udjela u Spasiteljevoj bogatoj milosti, bit emo na blagoslov onima oko nas. Zato to mnogi Njegovi takozvani sljedbenici ele biti prvi, On ne moe imati povjerenja u njih. Kad bi bili ponizni i pripravni da ih On pouava, bili bi moan primjer ovom svijetu, oitujui utjecaj istine na ljudski karakter. Oni koji rade u Kristovim redovima i nikada ne tee samouzvienju, otkrit e neprekidno djelovanje i stalan napredak u misijskim pothvatima. Takvi nee biti zadovoljni sve dok postojeoj Crkvi ne bude pridodana nova mjesna crkva. Bog oekuje od onih koji su u Njegovoj slubi da se iskreno bore za vjeru predanu svetima. Na misijski rad treba biti snaniji nego to je bio u prolosti. Mnoga podruja treba osvojiti; naela istine treba usaditi u novim mjestima; treba osnivati crkve; treba uiniti to je god mogue kako bi se ispunio nalog: Zato idite i uinite sve narode uenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Uite ih da vre sve to sam vam zapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta. (Matej 28,19.20) ivot crkve ovisi o zanimanju koje njezini lanovi pokazuju za one koji su izvan tora. Neka Boja crkva ne zaboravi da je Krist dao sebe kao rtvu da spasi svijet od unitenja. Zbog nas je On postao siromaan, kako bismo mi Njegovim siromatvom mogli doi u posjed vjenih dragocjenosti. Hoe li oni koje je Bog blagoslovio spoznajom istine postati uskogrudni u svojim planovima? Neka se kod njih probudi osjeaj za velike odgovornosti, i neka ostave svaku trunku sebinosti kako bi Gospodin mogao na njih izliti svojega Svetog Duha. Neka trae Gospodina dok Ga je mogue nai i zovu Ga dok je blizu. Oni nemaju razloga za nedostatak vjere i prigovaranje. Neka prestanu pronalaziti pogreke i prigovarati, i neka promiu duh 387

zahvalnosti za primljenu milost i blagoslove. Neka proslavljaju Gospodina nehinjenom zahvalnou za svjetlo Njegove Rijei koje obasjava njihovu stazu i neka Ga prihvate umom i srcem i obasjavaju one koji su u tami. Na taj nain e biti pripravni raditi na hvalu i slavu Bogu i na svojim titovima ispisati: Na tome se temelji postojanost svetih koji uvaju Boje zapovijedi i vjeru u Isusa. (Otkrivenje 14,12) (Signs of the Times, 21. kolovoza 1901.)

295

8. listopada

Najvaniji objekt
Ali ako u svjetlu ivimo, kao to je on u svjetlu, u zajednici smo jedan s drugim, i krv nas njegova Sina, Isusa, isti od svakoga grijeha. (1. Ivanova 1,7) Zajednitvo je snaga, i Gospodin eli da se ta istina objavi svim lanovima Kristovog Tijela. Svi trebaju biti ujedinjeni u ljubavi, blagosti i poniznosti uma. Uvrteni u drutvo vjernika kako bi se udruili i proirili svoj utjecaj, oni trebaju raditi kako je Krist radio. Oni uvijek trebaju jedan drugome pokazivati ljubaznost i potovanje. Svaki talent ima svoje mjesto i treba biti pod utjecajem Svetoga Duha. Crkva je zajednica krana osnovana za one koji je sainjavaju, kako bi svaki vjernik mogao uivati u prednostima svih milosti i darova drugih vjernika, i u Bojem djelovanju nad njima na osnovi onih darova i sposobnosti koje posjeduju. Crkva je sjedinjena svetim vezama zajednitva kako bi svaki njezin vjernik mogao imati koristi od utjecaja onog drugog. Oni trebaju biti povezani savezom ljubavi i sklada. Kranska naela i darovi cijele zajednice vjernika su ujedinjena snaga i poticaj za skladno djelovanje. Svaki vjernik se treba okoristiti i napredovati zbog oplemenjujueg i preobraavajueg utjecaja razliitih sposobnosti drugih vjernika, tako da ono to nedostaje jednom moe doi do izraaja u drugom. Svi vjernici trebaju postati kao jedan, tako da Crkva moe postati ugled svijetu, anelima i ljudima. 388

Zavjetni savez meu vjernicima u crkvi jest da e svatko od njih hoditi stopama Isusa Krista, preuzeti na sebe Njegov jaram i uiti od Njega koji je krotka i ponizna srca. inei tako nai e, rekao je na dragi Spasitelj, pokoj svojim duama, jer jaram je moj sladak, a moje breme lako. (Matej 11,29.30) Oni koji nose Kristov jaram privui e se meusobno. Oni e njegovati suosjeajnost i strpljivost, i u svetom natjecanju teiti pokazati i drugima brino staranje i ljubav za kojima i sami osjeaju veliku potrebu. Onaj tko je slab i neiskusan, iako slab, moe se osnaiti od onih koji imaju vie nade i veeg iskustva. Iako najmanji od sviju, on je kamen koji mora sjati u graevini. On je vaan dio sjedinjenog Tijela, Tijela sjedinjenog s Kristom, i po Kristu se izjednauje sa svim vrsnostima Njegovog karaktera, tako da se Spasitelj ne stidi nazvati ga svojim bratom. Crkva, zasebna i odvojena od svijeta, po nebeskoj procjeni je neto najvanije na Zemlji. Crkva treba biti onakva kakvom ju je Bog zamislio: predstavnica Boje obitelji na ovom svijetu. (Selected Messages, knjiga 3, str. 1517)

9. listopada

296

Jedinstvo u Crkvi
Mnotvo je vjernika bilo jedno srce i jedna dua. (Djela 4,32) Kad se Sveti Duh izlio na ranu Crkvu, Mnotvo je vjernika bilo jedno srce i jedna dua. (Djela 4,32) Kristov Duh uinio ih je kao jedno. To je plod prebivanja u Kristu. Mi trebamo boansko prosvjetljenje. Svaki pojedinac tei postati sredite utjecaja, i dok Bog ne djeluje za svoj narod, oni nee uvidjeti kako je pokornost Njemu jedina sigurnost za svaku duu. Njegova milost koja preobraava ljudska srca dovest e do jedinstva koje jo nije postignuto, da svi koji su u Kristu budu u skladnim odnosima jedan s drugim. To jedinstvo stvorit e Sveti Duh. Kristova molitva Ocu, koja se nalazi u 17. poglavlju Evanelja po Ivanu, predstavlja vjerovanje nae crkve. Ona ukazuje kako nae nesuglasice i nejedinstvo sramote Boga. 389

Oni koji vjeruju da se prema treoj aneoskoj vijesti trebaju odvojiti, nemaju za to niti savjet niti odobrenje u Bojoj rijei. Ovo trebate jednom zauvijek rijeiti sami sa sobom. Izmiljotine nezadovoljnih umova potaknut e stanje nejedinstva. Izvrtanje se moe u ljudskim oima doimati ispravno, no ono nije istinito niti pravedno. On je, naime, na jedini mir, on koji od obadvaju naroda uini jedan tim to pregradu koja ih je rastavljala neprijateljstvo srui i da oba u jednome tijelu pomiri s Bogom po kriu. (Efeanima 2,14-16) Krist je karika u zlatnom lancu koji povezuje vjernika i Boga. U ovo vano vrijeme kunji ne smije biti razdvajanja. Boja djeca ine jednu jedinstvenu cjelinu u Kristu koji stavlja svoj kri u sredite pozornosti. Svi koji vjeruju su jedno u Njemu. Ljudska narav navodi ljude da preuzmu posao u svoje ruke, i tada graevina postaje neskladna. Stoga Gospodin koristi razliite darove kako bi uinio graevinu skladnom. Niti jedan dio istine ne smije biti skriven ili umanjene vanosti. Bog se ne moe proslaviti ako graevina nije vrsto povezana u Njemu i ne raste u sveti hram u Gospodinu (Efeanima 2,21). Ovaj redak obuhvaa temu od velike vanosti, i oni koji razumiju istinu za ovo vrijeme moraju paziti kako uju, kako grade i kako pouavaju druge da to primjenjuju. Kad se svaka uputa koju je Krist dao provede u pravom kranskom duhu, Nebo e priznati odluku Crkve, jer njezini vjernici imaju Kristov um i ine ono to bi i On inio da prebiva na Zemlji. (Selected Messages, knjiga 3, str. 2022)

297

10. listopada

istoa
Neka te nitko ne prezire zbog tvoje mladosti! tovie, budi uzorom vjernicima u rijei, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u istoi! (1. Timoteju 4,12) Prihvaanjem Krista kao svog osobnog Spasitelja ovjek se nalazi u istoj uskoj zajednici s Bogom i uiva Njegovu posebnu milost kao i Njegov ljubljeni Sin. On je poaen, pro390

slavljen i u bliskoj povezanosti s Bogom, a njegov ivot skriven je s Kristom u Bogu. O, kakve li ljubavi, kakve li udesne ljubavi! Ovo je moje razumijevanje o moralnoj istoi. Otkrivanje tamne strane neistoe nee biti ni upola uinkovito u odvajanju od grijeha, kao to e biti prikazivanje ovih vanih i oplemenjujuih tema. Sama Biblija je jedina ponudila prave pouke o istoi. Tako govorae Rije. Takva je Boja milost, kao ljubav kojom nas je ljubio ak i kad smo bili mrtvi zbog prijestupa i grijeha, neprijatelji u svojim umovima zbog zlih djela, sluei raznolikim poudama i nasladama, robovi poniavajuih apetita i strasti, sluge grijeha i Sotone. Kakva se dubina ljubavi javlja u Kristu kad On postaje Pomirnica za nae grijehe! Kroz slubu Svetog Duha due se vode u pronalaenje oprosta od grijeha. istoa i svetost Isusovog ivota, kao to je prikazana u Bojoj rijei, posjeduje vie sile da obnovi i preobrazi karakter nego svi napori uloeni u oslikavanje ljudskih grijeha i prijestupa i njihovih ishoda. Jedan nepokolebljiv pogled upravljen na Spasitelja uzdignutog na kri uinit e vie na ienju uma i srca nego sva manjkava znanstvena objanjenja najvjetijih jezika. Ispred kria grenik vidi kako je njegov karakter suprotan Kristovom. On vidi strane posljedice prijestupa i mrzi grijeh koji je inio te se oslanja na Isusa ivom vjerom. On je procijenio svoje stanje neistoe u svjetlu Boje nazonosti i nebeskih predstavnika. Izmjerio ga je mjerilom kria. Izvagao ga je vagom Svetita. Kristova istoa otkrila mu je njegovu osobnu neistou u odvratnim bojama. On se odvraa od prljanja grijehom, gleda na Isusa i ivi. On otkriva sveprihvatljiv, zapovjedniki privlaan karakter Isusa Krista koji je umro da bi ga izbavio od grijeha to izobliuje, i s drhtavim usnama i uplakanim oima izjavljuje: On nije za mene umro uzalud. Tvoja me briljivost uzvisi. (2. Samuelova 22,36) (Letter 102, 1894.) Kao tit protiv kunji i kao poticaj na neporonost i istinu, nijedan se drugi utjecaj ne moe mjeriti sa svijeu o Bojoj nazonosti. (Odgoj, str. 228)

391

298

11. listopada

Ljubav je dokaz uenitva

Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom e svi upoznati da ste moji uenici. (Ivan 13,35) Na posljednjem sastanku sa svojim uenicima, Krist je izrazio svoju veliku elju da ljube jedan drugoga kao to ih je On ljubio. esto je govorio o ovome. Ovo vam zapovijedam, ponovno je rekao, da ljubite jedan drugoga! Prvi nalog koji im je uputio u gornjoj sobi, dok su bili sami, glasio je: Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga; kao to sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga. Uenicima je ova zapovijed bila nova, jer se meusobno nisu voljeli kao to ih je Krist volio. Vidio je da meu njima moraju zavladati nove misli i pobude, da u ivot treba sprovesti nova naela; kroz Njegov ivot i smrt trebali su primiti nov pojam o ljubavi. U svjetlosti Njegove samoportvovnosti zapovijed da ljube jedan drugoga dobila je novo znaenje. Cjelokupno djelo milosti je stalna sluba ljubavi, samoodricanja i samoportvovnosti. U svakom trenutku Kristova boravka na Zemlji od Njega se kao nezadriva rijeka izlijevala Boja ljubav. Svi koji su ispunjeni Njegovim Duhom, voljet e onako kako je On volio. Istim naelom koje je pokretalo Krista, bit e i oni nadahnuti u svim svojim meusobnim odnosima. Ova ljubav je dokaz njihovog uenitva. Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, rekao je Isus, po tom e svi upoznati da ste moji uenici. Kad su ljudi meusobno povezani, ne silom ili osobnim interesima, nego ljubavlju, pokazuju djelovanje osobitog utjecaja koji je uzvieniji od svakog ljudskog utjecaja. Tamo gdje postoji to jedinstvo, dokaz je da je Boji lik obnovljen u ljudskom rodu i da im je usaeno novo ivotno naelo. To pokazuje da u boanskoj naravi postoji sila koja se moe suprotstaviti nadnaravnim silama zla i da Boja milost pokorava sebinost svojstvenu naravi ljudskog srca. Ova ljubav, izraena u Crkvi, sigurno e izazvati Sotonin bijes. Krist nije oznaio laku stazu svojim uenicima. Ako vas svijet mrzi, rekao je, znajte da je mene mrzio prije vas! Kad biste pripadali svijetu, svijet bi ljubio svoje. Budui da ne 392

pripadate svijetu ja vas izabrah od svijeta zato vas svijet mrzi. Sjetite se rijei koju vam rekoh: Nije sluga vei od svoga gospodara! Ako su mene progonili, i vas e progoniti. Ako su moju rije drali, i vau e drati. Ali ovo e sve protiv vas initi zbog mog imena, jer ne poznaju onoga koji me poslao. Evanelje treba nezadrivo napredovati usred protivljenja, opasnosti, gubitaka i patnji. Meutim, oni koji obavljaju ovaj rad samo slijede stope svoga Uitelja. (Isusov ivot, str. 563,564)

12. listopada

299

Tajna molitva i prouavanje Biblije

Mnogo moe molitva pravednika ako je arka. (Jakov 5,16) Boju crkvu ine velike i male posude. On ne oekuje od manjih posuda da prime sadraj veih. On trai povrat prema onome to ovjek ima, a ne ono to nema. Uinite najbolje to moete, a Bog e prihvatiti vae napore. Preuzmite dunost koja vam najbolje lei i vjerno je vrite, i Gospodar e prihvatiti va cjelokupni rad. Nemojte, u elji da uinite neto veliko, previdjeti manje zadatke koji vas oekuju. Pazite da ne zanemarujete tajnu molitvu i prouavanje Boje rijei. To je vae oruje protiv onoga koji nastoji omesti va napredak prema Nebu. Prvo zanemarivanje molitve i prouavanja Biblije ini sljedee zanemarivanje lakim. Prvi otpor na molbu Svetoga Duha priprema put da sljedei otpor bude laki. Tako srce otvrdne i savjest postane neosjetljiva. S druge strane, svaki otpor grijehu ini sljedei otpor jo lakim. Svako nijekanje sebe ini samoodricanje lakim. Svaka postignuta pobjeda priprema put novoj pobjedi. Svaki otpor kunji, svako samoodricanje, svaka pobjeda nad grijehom, jest sjeme posijano za vjeni ivot. Svako nesebino djelo daje duhovnosti novu snagu. Nitko ne moe pokuavati postati sliniji Kristu, a da ne postane plemenitiji i vjerniji istini. Gospodin e prepoznati svaki napor koji inite kako biste dostigli ideal koji vam je postavio. Kad inite pogreke, kad vas grijeh prevari, nemojte misliti da se ne moete moliti i da 393

niste vrijedni doi pred Gospodina. Djeice moja, ovo vam piem da ne poinite grijeha. Ali ako tko i poini grijeh, imamo zagovornika kod Oca: Isusa Krista, pravednika. (1. Ivanova 2,1) On eka rairenih ruku kako bi primio zabludjele. Poite k Njemu i priznajte Mu svoje pogreke i propuste. Zatraite da vas osnai za novi poetak. On vas nikada nee razoarati i nikada nee zloupotrijebiti vae povjerenje. Kunje e doi na vas. Na taj nain Gospodin poravnava neravnine u vaem karakteru. Nemojte prigovarati. Gunanjem inite vae kunje teima. Proslavite Ga radosnim podnoenjem. Strpljivo trpite pritisak. Imajte Boju ljubav u srcu i kad vam netko uini naao. U smirenu uzdanju snaga je vaa. (Izaija 30,15) Kristu je poznata jaina vaih kunji, kao i snaga vae volje da im se oduprete. Njegova je ruka uvijek pruena u saaljivoj njenosti prema svakom djetetu koje pati. Kuanima i obeshrabrenima On kae: O, dijete za koje sam patio i umro, ne moe li mi vjerovati? I nek ti mir traje koliko i ivot! (Ponovljeni zakon 33,25) (Youths Instructor, 26. lipnja 1902.)

300

13. listopada

Istina e pobijediti
Jer se pribliuje knez ovoga svijeta. On protiv mene ne moe nita. (Ivan 14,30) Kao Otkupitelj svijeta Krist je stalno bio suoen s prividnim neuspjehom. On, vjesnik milosti naemu svijetu, kao da je izvrio malo od djela koje je eznuo izvriti podiui i spaavajui. Sotonski utjecaji stalno su djelovali stvarajui zapreke na Njegovu putu. Ali On se nije obeshrabrivao. Kroz Izaijino proroanstvo On objavljuje: Zaludu sam se muio, nizato naprezao snagu. Ipak, kod Jahve je moje pravo, kod mog Boga nagrada je moja. ... Da mu vratim natrag Jakova, da se sabere Izrael. Proslavih se u oima Jahvinim, Bog moj bijae mi snaga. Kristu je dano obeanje: Ovako govori Jahve, otkupitelj Izraelov, Svetac njegov, onome kog preziru i odbacuju narodi, sluzi silnikome. ... Ovako govori Jahve. ... U vrijeme 394

milosti ja u te usliiti, u dan spasa ja u ti pomoi. Sazdao sam te i postavio za Savez narodu, da zemlju podignem, da nanovo razdijelim batinu opustoenu, da kae zasunjenima: Iziite! a onima koji su u tami: Doite na svjetlo! ... Nee vie gladovat i eati, nee ih muiti ega ni sunce, jer vodit e ih onaj koji im se smiluje, dovest e ih k izvorima vode. (Izaija 49,4.5.7-10) Krist se oslanjao na ovu rije i nije ustuknuo pred Sotonom. Prije posljednjih trenutaka Kristova ponienja, kad je najdublja tuga obuzimala Njegovu duu, rekao je uenicima: Jer se pribliuje knez ovoga svijeta. On protiv mene ne moe nita. Osuen [je] knez ovoga svijeta. Sad e on biti baen van. (Ivan 14,30; 16,11; 12,31) Prorokim okom Krist je prelazio preko prizora koji e se dogoditi u Njegovom posljednjem velikom sukobu. Znao je da e cijelo Nebo slaviti pobjedu kad bude uzviknuo: Svri se! Do Njegova uha dopirala je glazba i pobjedniki uzvici iz nebeskih dvorova. Znao je da e se tada oglasiti posmrtno zvono sotonskom carstvu, a Kristovo ime objaviti kroz sav svemir od svijeta do svijeta. Krist se radovao to za svoje sljedbenike moe uiniti vie nego to mogu traiti ili zamisliti. Govorio je s vrstim pouzdanjem, znajui da je velianstvena odluka donesena prije nego to je svijet stvoren. Znao je da e istina, naoruana svemonom silom Svetoga Duha, pobijediti u borbi sa zlom i da e se krvlju umrljana zastava pobjedonosno zaleprati iznad Njegovih sljedbenika. Znao je da e ivot Njegovih vjernih uenika biti slian Njegovom nizu stalnih pobjeda do kojih se ovdje nije dralo, ali koje e se prepoznati u velikoj budunosti. (Isusov ivot, str. 564,565)

14. listopada

301

Potrebna je odluna promjena

Zaista, zaista, kaem vam, tko slua moju rije i vjeruje onomu koji me posla, ima vjeni ivot. On ne dolazi na sud, ve je preao iz smrti u ivot. (Ivan 5,24) Dokle god budete doputali da ponos nastanjuje vae srca, vaemu radu nedostajat e sile. Godinama je bio njegovan po395

grean duh, duh ponosa i elje za prevlau. Na taj nain sluilo se Sotoni i sramotilo Boga. Gospodin poziva na odlunu promjenu. Neka uistinu obraena dua obnovi svoj savez s Bogom i Bog e obnoviti svoj savez s njom. Neka aneli i ljudi vide kako u Bogu postoji oprost grijeha. Boja posebna sila mora preuzeti nadzor nad Adventistikom crkvom. Meu vjernicima se mora dogoditi ponovno obraenje da kao Boji svjedoci mogu svjedoiti autoritativnoj moi istine koja posveuje duu. Crkva mora biti obnovljena, proiena, posveena, inae e Boji gnjev pasti na njih s veom moi nego na one koji nikad nisu tvrdili da su sveti. Oni koji su posveeni istinom pokazat e kako je istina izazvala promjenu u njihovom ivotu i kako ih priprema za prelazak u nebeski svijet. Ali, dokle god ponos, zavist i zla slutnja prevladavaju ivotom, Krist ne kraljuje u srcu. Njegova ljubav ne nastanjuje duu. U ivotu onih koji su dionici boanske naravi razapinju se oholost i samodostatni duh koji vodi do samouzvienja. Na tom mjestu prebiva Kristov duh, a u ivotu se pojavljuju plodovi Svetog Duha. Imajui Kristov um, Njegovi sljedbenici otkrivaju milostivost Njegovog karaktera. Nita manje od ovog nee uiniti ljude prihvatljivima Bogu. Nita manje od ovog nee im dati ist i sveti karakter kakvog trebaju imati oni koji su primljeni na Nebo. Kad se ovjek obue u Krista, dokaz o promjeni koja se dogodila u njemu vidljiv je u njegovom duhu, u njegovim rijeima i djelima. Nebesko ozraje okruuje njegovu duu jer u njemu prebiva Krist. Zaista, zaista, kaem vam, izjavio je Krist onaj koji vjeruje ima vjeni ivot. (Ivan 6,47) O, kako je malo onih u ijem se ivotu otkrivaju naela ovakvog ivljenja! Mnogi izjavljuju kako vjeruju u najsvetiju istinu ikad danu smrtnicima, no svojim ivljenjem sramote Boga. Onaj tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima ivot vjeni. I ja u ga uskrisiti u posljednji dan. Tijelo je moje pravo jelo i krv je moja pravo pie. Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ostaje u meni i ja u njemu. (Ivan 6,54-56) Dolikuje nam da ivimo u Bojem strahu i ljubavi. Bog je vrhovni Vladar i On surauje s onima koji predstavljaju Krista ivotom i karakterom, onima koji su ljubazni, paljivi, puni samoodricanja i portvovnosti. Krist kae: Ako, 396

dakle, tko hoe ii za mnom, neka se odree samog sebe, neka uzme svoj kri i neka me slijedi. (Matej 16,24) (Letter 63, 1903.)

15. listopada

302

Obred krtenja
Dakle, s njim smo zajedno ukopani po krtenju u smrt da bismo, kao to je Krist uskrsnuo od mrtvih Oevom slavom, i mi ivjeli novim ivotom. (Rimljanima 6,4) Obred krtenja i veere Gospodnje dva su velianstvena stupa. Na tim obredima Krist je ispisao ime pravog Boga. Krist je krtenje uinio znakom stupanja u svoje duhovno kraljevstvo. Postavio je uvjet koji moraju ispuniti svi koji ele biti priznati kao oni koji se podinjavaju autoritetu Oca, Sina i Svetoga Duha. Prije nego to u crkvi nae svoj dom, prije nego to prijee preko praga duhovnog Bojeg kraljevstva, ovjek mora primiti peat boanskog imena: Jahve, Pravda naa. (Jeremija 23,6) Krtenje je najsveanije odricanje od svijeta. Oni koji su krteni u trostruko ime Oca, Sina i Svetoga Duha izjavljuju javno da su se odrekli slube Sotoni i postali lanovi kraljevske obitelji, djeca nebeskog Kralja. Oni su se pokorili zapovijedi: Zato iziite izmeu njih i odvojite se! Ne dotiite se niega neista. Na njima se ispunilo obeanje: Ja u vam biti Otac, a vi ete mi biti sinovi i keri, veli Gospodin, Svemogui. (2. Korinanima 6,17.18) Onima koji primaju istinu treba objasniti naela kranskog ivljenja. Na smo njihovo ispovijedanje vjere nitko se ne moe osloniti kao na dokaz da oni imaju spasonosnu vezu s Kristom. Nije dovoljno samo rei: Vjerujem, nego treba ivjeti prema istini. Nau zajednicu s Bogom dokazat emo pokoravajui se Njegovoj volji u svojim rijeima, postupcima i karakteru. Kad se netko odrekne grijeha, koji je prijestup Zakona, njegov e se ivot u savrenoj poslunosti prilagoditi Zakonu. To je djelo Svetoga Duha. Svjetlost briljivo prouavane Boje rijei, glas savjesti, djelovanje Duha, sve u srcu to raa iskre397

nu ljubav prema Kristu koji je dao sebe na rtvu da bi iskupio cijelog ovjeka tijelo, duu i duh. A ljubav se oituje poslunou. Pokazat e se jasna i oita granica izmeu onih koji ljube Boga i dre Njegove Zapovijedi, i onih koji Ga ne ljube i koji preziru Njegove propise. Vjerni krani i kranke trebaju svim silama nastojati dovesti obraenu duu do pravilne spoznaje pravde u Isusu Kristu. Oni ne smiju zanemariti vjerne, brine i ljubazne upute koje su tako vane za novoobraene, kako njihov rad ne bi bio polovian. Posebno prvo iskustvo treba biti ispravno. Svojim druenjem s onima koji ljube Boga i boje Ga se, oni e primiti snagu. (Testimonies for the Church, sv. 6, str. 9193)

303

16. listopada

Blagoslovi subotnjeg bogosluja

Ne ostavljajmo, kako neki obiavaju, svoga vlastitog sastanka, ve se sokolimo meusobno, i ovo to vie to vie vidite da se pribliuje Dan! (Hebrejima 10,25) Prinesite Bogu svoje najbolje darove u Njegov sveti dan. Neka Mu se u posveenoj slubi podari dragocjeni ivot due. Svatko bi trebao osjeati dunost da pridonese svoj udio kako bi subotnji sastanci bili to privlaniji. Ne trebate se okupljati tek reda radi, nego da biste razmijenili miljenja, iznijeli svoja svakodnevna iskustva, izrazili zahvalnost i svoju iskrenu elju za boanskim prosvjetljenjem, kako biste upoznali Boga i Isusa Krista kojega je On poslao. Razgovarajui meusobno o Kristu, osnait ete svoju duu za predstojee ivotne borbe i kunje. Nikada nemojte misliti da moete biti krani i pritom se povlaiti u sebe. Svaki pojedinac je dio velikog sustava ovjeanstva, i iskustvo svakoga u velikoj mjeri ovisi o iskustvu njegovih blinjih. Mi ne primamo niti stoti dio blagoslova koje bismo trebali primiti na zajednikim okupljanjima u tovanju Boga. Naa mo zapaanja mora se izotriti. Naa druenja trebaju nas uiniti radosnima. Kad imamo takvu nadu, zato naa srca nisu ozarena ljubavlju prema Bogu? 398

Moramo nastojati da svaki vjerski skup bude oivljen duhovnom svijeu da su nazoni Bog i Njegovi aneli i da oni surauju s istinskim vjernicima. Ulazei u mjesto bogosluja zamolite Gospodina da odstrani svako zlo iz vaega srca. Donesite u Njegov hram samo ono to Bog moe blagosloviti. Kleknite pred Bogom u Njegovu hramu i posvetite Mu Njegovu svojinu iskupljenu Kristovom krvlju. Molite se za govornika i onoga tko vodi skup. Molite se da preko onoga tko iznosi rijei ivota doe obilan blagoslov. Trudite se usrdno i teite za tim i sami primite blagoslov. Bog e blagosloviti sve one koji se pripremaju za Njegovu slubu. Oni e razumjeti to znai imati jamstvo Duha zato to su vjerom primili Krista. Mjesto bogosluja moe biti vrlo skromno, ali ga Bog zato ipak nee manje cijeniti. Onima koji slave Boga u duhu i istini i u ljepoti svetosti, bogosluje e biti kao nebeska vrata. Skup vjernika moe biti malobrojan, ali oni su ipak dragocjeni u Bojim oima. Pred monom otricom istine oni su kao neobraeno kamenje odlomljeno iz kamenoloma ovoga svijeta i doneseno u Boju radionicu gdje treba proi proces tesanja i uobliavanja. Ali ak i u svom neobraenom stanju, oni su dragocjeni u Bojim oima. U rukama Onoga koji je vjet nalaze se dlijeto, eki i pila kunje; On se ne koristi tim sredstvima da bi unitio, nego da svaka dua izie savrena. (Testimonies for the Church, sv. 6, str. 361363)

17. listopada

304

Prepoznavanje Bojeg vlasnitva

Drai mi je zakon usta tvojih no tisue zlatnika i srebrnika. (Psalam 119,72) Rijei psalmista: Drai mi je zakon usta tvojih no tisue zlatnika i srebrnika, izraavaju ono to je istinito i s drugog stajalita a ne samo s vjerskog. One izraavaju apsolutnu istinu, istinu koja je priznata i u poslovnom svijetu. ak i u ovo doba strastvene jagme za novcem, otre konkurencije i bezobzirnog poslovanja, jo uvijek se priznaje da su mladom ovje399

ku koji ulazi u ivot, potenje, marljivost, vladanje sobom, neporonost i tedljivost bolji kapital od bilo kojeg iznosa novca. Temelj poslovnog potenja i pravog uspjeha je priznavanje Boga kao Vlasnika svega. Stvoritelj svega je pravi vlasnik. Mi smo Njegovi upravitelji. Sve to imamo, povjerio nam je On da to upotrebljavamo u skladu s Njegovim uputama. To je obveza koju ima svako ljudsko bie. Ona se odnosi na cjelokupno podruje ljudske djelatnosti. Priznavali to ili ne, mi smo upravitelji koje Bog snabdijeva sposobnostima i sredstvima i postavlja ih u svijet da obavljaju posao koji im je On odredio. Svakom ovjeku je dan njegov posao (Marko 13,34), posao koji je prilagoen njegovim sposobnostima i koji e donijeti najvie dobra njemu i njegovim blinjima te najvie proslaviti Boga. Tako na posao ili zvanje postaje dio velikog Bojeg plana, i dokle god ga obavljamo u skladu s Njegovom voljom, On je sm odgovoran za posljedice. Mi smo Boji suradnici (1. Korinanima 3,9), i naa je uloga da vjerno ispunjavamo Njegove upute. Tako nee biti potrebe za uznemirenou i brigom. Trae se marljivost, vjernost, briljivost, tedljivost i razboritost. Svaka sposobnost mora se razviti do vrhunca. Ali to nee ovisiti o uspjenom ishodu naih napora, ve o Bojem obeanju. Rije koja je hranila Izraela u pustinji ili odrala Iliju u vrijeme gladi ima istu silu i danas. Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: to emo jesti, ili to emo piti, ili u to emo se obui?! (Matej 6,32) Bog koji ljudima daje sposobnost stjecanja imetka povezao je s tim darom i obvezu. Od svega to stjeemo On trai odreeni dio. Desetina je Gospodnja. Donesite itavu desetinu u riznicu (Malahija 3,10), glasi Boja zapovijed. Ovdje nam nije upuen poziv na zahvalnost ili dareljivost. To je jednostavno pitanje potenja. Desetina je Gospodnja, i On nam nalae da Mu vratimo ono to je Njegovo. Kad je tako, od upravitelja se dalje trai da se svaki pokae vjeran. (1. Korinanima 4,2) Ako je potenje bitno naelo u poslovnom ivotu, ne bismo li morali priznati svoju obvezu i prema Bogu obvezu koja je osnova svih ostalih? (Odgoj, str. 123125) 400

18. listopada

305

Neprolazna ljepota
Neka vaa ljepota ne bude vanjska, ona koja se sastoji od spletene kose, zlatnoga nakita ili raskone odjee. Neka vaa ljepota bude ljepota vaeg unutranjeg bia i vaega srca, trajna ljepota blagoga i mirnoga duha, vrijedna u Bojim oima. (1. Petrova 3,3.4; Novi zavjet, suvremeni prijevod, Zagreb 2006.) ista Isusova religija od svojih sljedbenika trai jednostavnost prirodne ljepote, uglaenost prirodnog oplemenjivanja i uzviene istoe, a ne ono to je umjetno i lano. Biblijska religija ne sadri u sebi nita to bi moglo povrijediti najplemenitije ljudske osjeaje. U svim svojim propisima i pravilima ona je ista kao Boji karakter i uzviena kao Njegovo prijestolje. Spasitelj svijeta nas upozorava da se uvamo ponosa ivota, ali ne i ivotne ljupkosti i prirodne ljepote. On je ukazao na privlanu ljepotu poljskog cvijea i na ljiljane koji u svojoj besprijekornoj ljepoti miruju pored jezera. Sklonou da se odijevate u skladu sa zahtjevima mode, da nosite ipku, zlato i umjetne ukrase, neete svoju vjeru ili istinu koju ispovijedate preporuiti drugima. Jednostavno, uredno i neupadljivo odijevanje najbolja je preporuka za moje mlade sestre. Jednostavnost u odijevanju i ponaanju predstavljaju najbolji nain da svojom svjetlou obasjavate i druge. Tako ete moi svima oko sebe pokazati da, u usporedbi s onim to je vjeno, imate pravi odnos prema stvarima u ovom ivotu. Sad vam se prua zlatna prigoda za izgradnju istog i svetog karaktera za Nebo. Ne smijete si dopustiti da te dragocjene trenutke posvetite uljepavanju svoje vanjtine, zanemarujui pritom unutarnje ukraavanje. Bog, koji je stvorio lijepim sve na emu se pogled moe zaustaviti, ljubitelj je ljepote. On nam otkriva koliko cijeni istinsku ljepotu. Ukras krotkog i poniznog duha ima u Njegovim oima veliku cijenu. Zar se ne bismo trebali najusrdnije truditi i boriti za ono to Bog smatra dragocjenijim od skupih 401

haljina, bisera i zlata? Unutranji ukrasi, ljepota krotkosti i duhovna usklaenost s nebeskim anelima nikada nee umanjiti istinsko dostojanstvo karaktera niti e nas uiniti manje lijepima u ovom svijetu. ista i besprijekorna religija oplemenjuje onoga tko je posjeduje. Obiljeje pravog kranina je uvijek vedrina, sveto i srdano povjerenje u Boga i pokoravanje Promisli, to tako osvjeavajue djeluje na duu. Kranin pokazuje Boju ljubav i dobrotu u onom izobilju u kojem ih prima. Trebamo razmiljati o ljepotama u prirodi. Prouavanjem prirodnih ljepota koje nas okruuju nae misli se uzdiu Autoru svega to je lijepo. Sva ta divna Boja djela govore naim osjetilima veliajui Njegovu mo i uzdiui Njegovu premudrost. Sve stvoreno ima svoju dra koja privlai pozornost Bojeg djeteta navodei ga da te dragocjene dokaze Boje ljubavi cijeni iznad svakog djela ljudskog umijea. (Testimonies for the Church, sv. 3, str. 375377).

306

19. listopada

Korijen i plod
Jer, kad biste vjerovali Mojsiju, vjerovali biste i meni. (Ivan 5,46) Boja rije obuhvaa knjige Starog i Novog zavjeta. Jedno nije potpuno bez drugoga. Krist je objavio da su istine Starog zavjeta isto tako dragocjene kao i istine Novog zavjeta. Krist je bio isto toliko Otkupitelj ovjeka u poetku povijesti svijeta kao to je sada. Prije nego to je svoju boansku narav odjenuo u ljudsku i doao na ovaj svijet, evaneoska poruka je bila objavljena Adamu, etu, Henoku, Metualahu i Noi. Tu vijest objavljivali su Abraham u Kanaanu i Lot u Sodomi, a vjerni glasnici najavljivali su iz narataja u narataj dolazak Obeanoga. Apostolima je bilo reeno da trebaju izii kao svjedoci Kristovog ivota, smrti i posredovanja, kao to su to najavili proroci. Tema njihovog svjedoenja morao je biti Krist u svojem ponienju, u svojoj neporonosti i svetosti, u svojoj nenad402

manoj ljubavi. Da bi objavili Evanelje kao potpunu vijest, morali su predstaviti Spasitelja ne samo onakvim kakvim se pokazao u svojem ivotu i nauku, ve i kako su Ga navijestili proroci u Starom zavjetu i kako je bio slikovito prikazan obrednim rtvenim slubama. U svakom vremenu istina je doivljavala novi razvitak i pojavljivala se u obliku poruke koju je Bog upuivao narodu tog narataja. Sve stare istine prijeko su potrebne; nova istina nije neovisna od stare, ve je izravnije objanjava. Jedino kad razumijemo stare istine, moi emo shvatiti nove. Kad je Krist poelio svojim uenicima objaviti istinu o svojem uskrsnuu, poeo je od Mojsija te slijedei sve proroke, protumai im to se na njega odnosilo u svim Pismima (Luka 24,27). Svjetlo koje obasjava novo tumaenje istine zapravo uzdie staru. Onaj koji odbacuje ili zanemaruje novu, ne prihvaa ni staru. Ona je za njega izgubila svoju ivotnu snagu i postala samo beivotna forma. Ima onih koji tvrde da vjeruju i propovijedaju istine Starog zavjeta, istodobno odbacujui istine Novoga. Ali odbijajui prihvatiti Kristov nauk, pokazuju da ne vjeruju onome to su govorili patrijarsi i proroci. Kad ljudi odbacuju Stari zavjet, zapravo odbacuju Novi, jer su oba dijelovi nerazdvojive cjeline. Nitko ne moe pravilno prikazati Boji zakon bez Evanelja, ili Evanelje bez Zakona. Zakon je utjelovljeno Evanelje, a Evanelje je objanjenje Zakona. Zakon je korijen, a Evanelje je mirisni cvijet i plod koji on donosi. Stari zavjet rasvjetljava Novi zavjet, a Novi objanjava Stari. Svaki od njih je objava Boje slave u Isusu Kristu. Oba objavljuju istine koje e ozbiljnom istraivau neprestano otkrivati nove dubine znaenja. (Isusove usporedbe, str. 8183)

20. listopada

307

Predstaviti neto bolje

Evo Jaganjca Bojeg. (Ivan 1,36) Prava sluba podrazumijeva prilaenje ljudima ma gdje se nalazili i ma kakvo bilo njihovo mjesto u drutvu i stanje u 403

kojemu se nalaze, i pomaganje njima na svaki mogui nain. Takvim trudom zadobit ete srca i otvoriti vrata pristupa duama koje propadaju. U vaem cjelokupnom radu drite na umu da ste sjedinjeni s Kristom kao oni koji su dio velikog plana spasenja i izbavljenja. Neka kroz va ivot protjee Kristova ljubav kao rijeka iscjeljenja i novoga ivota. Dok se trudite privui druge u zaklon Njegove ljubavi, neka istoa vaeg jezika, nesebinost vae slube i vedrina vaeg ponaanja svjedoe o moi Njegove milosti. Prikaite Ga svijetu u tako istoj i pravednoj slici da Ga ljudi mogu promatrati u svoj Njegovoj ljepoti. Od male je koristi ako pokuamo popraviti druge vrei napad na ono to mi, moda, smatramo loim navikama. Rezultati takvih pokuaja esto nanose vie zla nego dobra. U svojem razgovoru sa enom Samarijankom Krist je, umjesto da omalovaava Jakovljev izvor, iznio neto bolje. Kad bi ti znala za dar Boji, rekao je, i tko je onaj koji ti veli: Daj mi piti, ti bi u njega iskala i dao bi ti ive vode. (Ivan 4,10) On je usmjerio razgovor k blagu koje je elio podariti nudei eni neto bolje nego to je sama imala ivu vodu, radost i nadu Evanelja. Ovo je prikaz kako trebamo raditi. Mi trebamo ponuditi ljudima neto bolje nego to sami imaju Kristov mir koji nadilazi svaki razum. Mi im trebamo govoriti o Bojem svetom Zakonu, o preslici Njegovog karaktera, o izrazu onoga to On od njih eli da postanu. Pokaite im kako je nepropadljiva slava Neba neusporedivo bolja od prolaznih radosti i zadovoljstava svijeta. Priajte im o slobodi i odmoru to ga mogu nai u Spasitelju. A tko pije od vode koju u mu ja dati, sigurno nee nikad oednjeti, rekao je Isus. (Ivan 4,14) Uzvisite Isusa i uzviknite: Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! (Ivan 1,29) Samo On moe zadovoljiti tenju srca i podariti mir dui. Reformatori bi, od svih ljudi na svijetu, trebali biti najnesebiniji, najplemenitiji, najljubazniji. U njihovom bi se ivotu trebala vidjeti istinska dobrota nesebinih djela ljubavi. Kristovi uenici trebaju oitovati duh koji vlada na Nebu. Najponizniji djelatnici e u suradnji s Kristom dotaknuti strune iji e titraji odjekivati do krajeva Zemlje i odzvanjati kroz vjena vremena. (Put u bolji ivot, str. 8891) 404

21. listopada

308

ekajui da budemo sabrani u kraljevstvo

Prema tome, budite nepokolebivi i ne dopustite da vas ponovo upregnu u jaram ropstva! (Galaanima 5,1) Gospodin ima svoje predstavnike u svim crkvama. Tim osobama nisu izloene posebne istine za ove posljednje dane na nain koji osvjedoava srce i um. Prema tome, oni nisu odbacili svjetlost i prekinuli svoje veze s Bogom. Mnogi vjerno hode u svjetlosti koja obasjava njihov put. Oni eznu za tim da bolje upoznaju Boje putove i djela. U cijelom svijetu mukarci i ene eznutljivo upiru pogled u Nebo. U molitvama praenim suzama uzdiu se pitanja iz dua koje eznu za svjetlou, milou i Svetim Duhom. Mnogi se nalaze na samoj granici kraljevstva, ekajui samo da budu sabrani u njega. Kad se Kristove pouke i biblijske istine u svoj svojoj jednostavnosti izloe tim duama, one prihvaaju svjetlost i raduju se. Pred svjetlou istine njihove zbunjenosti nestaje kao rose pred jutarnjim suncem. Njihova shvaanja o biblijskim istinama se proiruju i Bog im se otkriva u Kristu, pokazujui im dubinu, irinu i visinu boanske tajne koju ranije nisu shvatili; duhovne tajne koja se ne moe objasniti rijeima nego samo primjerom karaktera slinoga Kristu. Mnogi koji nisu vezani ni za jednu crkvu i koji izgledaju potpuno ravnoduni prema Bojim zahtjevima, u svom srcu nisu tako ravnoduni kao to izgledaju. ak i oni koji su najmanje skloni vjeri, ponekad bivaju osvjedoeni i u njima se pojavljuje enja za neim to nemaju. U svakom gradu i naselju ima mnogo onih koji ne prisustvuju nijednom bogosluju. Mnoge od takvih privlai sastanak pod vedrim nebom. Tu dolaze mnogi robovi grijeha, bespomone rtve loih navika; i mnogi od njih bivaju osvjedoeni i obraeni. Kad u vjeri prihvate Boje obeanje o oprostu grijeha, raskidaju se okovi navika. Odriui se svojih grenih navika, oni postaju slobodni ljudi u Isusu Kristu i raduju se u slobodi kao Boji sinovi. (Testimonies for the Church, sv. 6, str. 70,71). Ovaj rad zahtijeva od vas da budno bdijete nad duama kao oni koji moraju poloiti raun. U vaem radu otkrit e 405

se miris Kristove ljubavi. On, koji je dao svoj ivot za ivot svijeta, suraivat e s nesebinim radnikom da moe utjecati na ljudska srca. Pribliite se ljudima osobnim naporima. Pouavajte ih da Boja ljubav mora ui u svetite osobnog ivota. Nemojte isticati sebe. Radite kao da vidite Onoga koji vam je uvijek s desne strane, spreman da vam svojom svemonom silom pomogne u svakom iznenadnom dogaaju. Gospodin je va Savjetnik, va Voa i Vojskovoa vaeg spasenja. On ide pred vaim licem, pobjeujui i da pobijedi. (Testimonies for the Church, sv. 6, str. 75,76)

309

22. listopada

Trostruka aneoska vijest

A mudrost koja dolazi odozgo jest prije svega ista, zatim mirotvorna, blaga, dobrohotna, puna milosra i dobrih plodova, postojana i iskrena. (Jakov 3,17) Trostruka aneoska vijest je nepogreiva. Moete s potpunom sigurnou razmiljati o velikim, oplemenjujuim istinama povezanima s ovom porukom. Radite mudro, potiui jedinstvo vjere i razboritosti, tako da se svi mogu ujediniti sponama kranskog zajednitva i ljubavi. A mudrost koja dolazi odozgo jest prije svega ista, zatim mirotvorna, blaga, dobrohotna, puna milosra i dobrih plodova, postojana i iskrena. U miru se sije plod, to jest pravednost, za one koji tvore mir. (Jakov 3,17.18) Naelo koje je ovdje izneseno predstavlja prirodni proces u kranskoj vjeri. Od onih koji su sudjelovali u navijetanju posljednje sveane vijesti umiruem svijetu, posebno e se zahtijevati da ispune ovaj dio Pisma. Iako razliitih naravi i sklonosti, oni e se suoiti oi u oi sa svim pitanjima svog vjerskog uvjerenja. Govorit e o istim stvarima, imat e isto rasuivanje i postat e jedno u Isusu Kristu. Nitko ne bi trebao misliti da je njegova prosudba besprijekorna, da njegove zamisli nisu podlone procjenjivanju te da moe ii svojim smjerom bez obzira na miljenje onih s 406

kojima je ujedinjen u radu. Kad mislimo da znamo sve to je potrebno znati, mi smo u poloaju na kojem nas Bog ne moe upotrijebiti. Vijest treeg anela nije samo za odabrane. To je vijest za cijeli svijet i, koliko je god to mogue, mi se trebamo ujediniti u njezinom objavljivanju svijetu. ovjek je pogreiv, ali Vijest je nepogreiva. S njom bismo trebali biti usklaeni, ona treba biti sredite naeg zanimanja, u njoj trebaju biti ujedinjena sva srca. Mi moemo dobiti pohvale koje nemaju nikakvu vrijednost i pohranjivati ih; no, inei tako, neemo ojaati. Trostruka aneoska vijest treba pripremiti ljude da vrsto stoje u posljednji veliki dan i da budu sjedinjeni na Nebu. Nitko ne bi smio misliti kako nije posebno vano jesmo li ili ne sjedinjeni sa svojom braom, jer oni koji ovdje na Zemlji nisu sjedinjeni, nee nikad biti sjedinjeni ni na Nebu. Neki su prirodno neovisni, to ih navodi da misle kako je njihova prosudba na vioj razini od njihove brae. inei tako, oni sebe stavljaju u poloaj u kojemu ne mogu dobiti znanje koje im je Bog namijenio. Nauk i planove treba usporediti sa Zakonom i Svjedoanstvom. Nikad se ne bismo smjeli osjeati previe neovisnima da uimo jedni od drugih. (Historical Sketches, str. 122125) Isus Krist, to veliko sredite privlanosti, ne smije biti izostavljen iz vijesti treeg anela. Grenik mora uvijek gledati na Golgotu i u jednostavnoj djetinjoj vjeri oslanjati se na Kristove zasluge prihvaajui Njegovu pravdu i vjerujui u Njegovu milost. (Evangelism, str. 184,185)

23. listopada

310

Zbijte redove! Zbijte redove!

Razmahat e se bezakonje i ljubav e kod mnogih ohladnjeti. Ali tko ustraje do konca, bit e spaen. (Matej 24,12.13) Bog je u ovim posljednjim danima odabrao narod koji je uinio uvarima svojega Zakona, i ovaj e narod uvijek morati obavljati neugodne dunosti. Poznam tvoja djela, kae vjerni 407

i istiniti Svjedok, tvoj trud i tvoju postojanost. Znam da ne moe podnositi zlikovce: iskuao si one koji tvrde da su apostoli, a nisu, i ustanovio si da su laci. Ustrajan si i neumorno si trpio za moje ime. (Otkrivenje 2,2.3) Potrebna je velika revnost i neprekidna borba. Da bi se zlo dralo dalje od naih crkava, potebno je provoditi strogi i potpuno nepristrani red, jer e neki koji imaju samo oblije pobonosti nastojati potkopati vjeru neopreznih, radei potajno da uzdignu i istaknu sebe. Gospodin Isus je na Maslinskoj gori rekao: Razmahat e se bezakonje i ljubav e kod mnogih ohladnjeti. (Matej 24,12) On govori o onima koji su pali s visokog stupnja svoje nekadanje duhovnosti. Neka ove rijei sa svom svojom ozbiljnou i prodornom snagom boanskog ispitivanja dopru do naeg srca. Gdje je ona revnost i ona posveenost Bogu koja bi odgovarala uzvienosti istine koju ispovijedamo? Ljubav prema svijetu i ljubav prema nekom omiljenom grijehu odvratila je srce od ljubavi prema molitvi i od razmiljanja o onome to je sveto. Odravaju se uobiajeni vjerski obredi, ali gdje je ljubav prema Kristu? Duhovnost izumire. Zar da se to duhovno mrtvilo i to alosno opadanje vjere i dalje nastavi? Zar da plamiak u iku istine jedva treperi i da se ugasi u mraku zato to se ne dopunjava uljem milosti? Precjenjivanje samoga sebe i samodovoljnost unitavaju duhovni ivot. Vlastito ja se uzdie, o sebi i svojemu ja se najvie govori. O, kad bi to bijedno ja ve jednom umrlo! Iz dana u dan mirem (1. Petrova 15,31), kae apostol Pavao. Kad gordost, hvalisava samodovoljnost i zadovoljstvo svojom osobnom pravdom obuzmu duu, onda u njoj nema mjesta za Isusa. Njemu se daje podreeno mjesto, a vlastito ja postaje sve znaajnije, dok ne ispuni cijeli hram due. To je razlog to Gospodin moe tako malo uiniti za nas. Kad bi On podupirao nae napore, ovjek bi iako je samo orue u Bojim rukama svu slavu i zasluge pripisao svojoj umjenosti, mudrosti i sposobnosti, hvaliui se kao onaj farizej u jeruzalemskom hramu: Postim dvaput u tjednu i dajem desetinu od svega to steem. (Luka 18,12) Kad bi vlastito ja bilo skriveno u Kristu, ono ne bi tako esto izbijalo na povrinu. Kristov nalog moemo izvriti uspjeno i skladno samo ako paljivo nastojimo da na ono to radimo ne stavljamo 408

peat svoje osobnosti. Zbijte svoje redove, rekao je aneo, zbijte svoje redove. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 538,539)

24. listopada

311

Svaka crkva je kola

Na meni je Duh Gospodnji, jer me pomazao. Poslao me da donesem Radosnu vijest siromasima, da navijestim osloboenje zarobljenicima i vraanje vida slijepcima, da oslobodim potlaene, da proglasim godinu milosti Gospodnje. (Luka 4,18) Kad je Bog u staro vrijeme davao svjetlost svojemu narodu, On to nije inio iskljuivo kroz neki odreeni drutveni sloj. Daniel je bio princ iz Judina plemena, Izaija je takoer bio iz kraljevske loze. David je bio pastir, Amos isto tako, Zaharija rob iz Babilona, a Elizej poljodjelac. Kao svoje predstavnike Bog je podizao proroke i prineve, one plemenita podrijetla jednako kao i one skromne, i uio ih istinama koje trebaju odnijeti svijetu. Svaka crkva treba postati kolom pripreme za kranske djelatnike. Vjernike treba uputiti kako odravati biblijske sate, kako voditi subotnjokolske razrede, kako na najbolji nain pomoi siromanima, brinuti se za bolesnike i kako raditi za neobraene. Trebamo imati zdravstvene kole, kole kuhanja i nastavu o razlinim podrujima kranske slube pomaganja. Ne trebamo samo predavati, ve i upriliiti konkretan rad pod rukovodstvom iskusnih nastavnika. Neka uitelji povedu rad meu ljudima, i tada e drugi, sjedinivi se s njima, uiti po njihovom primjeru. Jedan je primjer vredniji od mnogo uputa. Ako oni kojima je Bog povjerio velike umne sposobnosti, upotrijebe te darove u sebine svrhe, nakon razdoblja kunji bit e ostavljeni da slijede svoje putove. Bog e uzeti ljude za koje se ne misli da su tako bogato nadareni i koji nisu tako samouvjereni, i uinit e slabe jakima zato to se uzdaju u Njega da e On uiniti za njih ono to sami za sebe ne mogu. 409

Bog e primiti slubu iz cijela srca, a sm e usavriti njihov rad i ispraviti nedostatke. Kao to je Boji blagoslov doao sunjima u dvorima Babilona, tako On i danas svojim pomonicima daje mudrost i znanje. Ljudi s nepotpunim kolskim obrazovanjem i skromna poloaja u drutvu imali su katkad zadivljujue uspjehe u pridobivanju dua za Krista. Tajna njihova uspjeha leala je u pouzdanju u Boga. Svakodnevno su prouavali istine o Onome koji je savjetom divan, mudrou velik. (Izaija 28,29) Takve suradnike treba podrati. Gospodin ih povezuje s ljudima veih sposobnosti da bi popunili mjesta koja su drugi napustili. Njihova brzina u uvianju to treba uiniti, njihova spremnost da pomognu onima u nevolji, njihove blage rijei i postupci otvaraju vrata njihove upotrebljivosti, koja bi inae ostala zatvorena. Takvi prilaze onima koji su u nevolji, a uvjerljivost njihovih rijei ima mo da privue k Bogu mnoge uplaene ljude. Njihov rad pokazuje to bi tisue drugih moglo initi samo kad bi htjeli. (Put u bolji ivot, str. 8285)

312

25. listopada

Veliki reformatorski pokret

Tko krto sije, krto e i eti. (2. Korinanima 9,6) Kad ponemo shvaati kakvu je rtvu Krist podnio da bi spasio svijet koji propada, svim silama emo se boriti za spasenje dua. O, kad bi vjernici svih naih crkava uvidjeli i razumjeli beskrajnu Kristovu rtvu! U nonim vienjima prikazan mi je veliki obnoviteljski pokret u Bojem narodu. Mnogi su hvalili Boga. Bolesni su bili izlijeeni, a bilo je i drugih uda. Svi su se zalagali kao to su to inili uenici uoi velikog dana Pedesetnice. Stotine i tisue posjeivali su obitelji i otvarale s njima Boju rije. Srca su bila osvjedoena silom Svetoga Duha i svuda se osjeao duh istinskog obraenja. Na sve strane uspjeno su se otvarala vrata za navijetanje istine. inilo se kao da je nebeski utjecaj obasjao cijeli svijet. Veliki blagoslovi izlijevali su se na vjeran 410

i ponizan Boji narod. ula sam rijei zahvalnosti i slavljenja Boga. Boji sudovi ve pohode Zemlju i mi uz pomo Svetog Duha moramo objavljivati poruku opomene koju nam je On povjerio. Tu poruku moramo objaviti bez ikakvog odlaganja, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo. Ljudi e uskoro biti prisiljeni donijeti velike odluke i naa je dunost da se pobrinemo pruiti im priliku u razumijevanju istine kako bi se razborito mogli odluiti za pravu stranu. Gospodin poziva svoj narod na rad revnosno i mudro dok traje vrijeme milosti i kunje. Potrebno je da se vjernici crkve vie posvete radu od kue do kue, da organiziraju itanje Biblije i rasprostranjuju knjige. Potpun i uravnoteen kranski karakter moe se razviti jedino onda kad ljudsko orue uvia da je velika ast nesebino raditi na irenju istine i pomagati svojim sredstvima Boje djelo. Moramo sijati pored svake vode, njegovati u svojoj dui ljubav prema Bogu, raditi dok je jo dan i svojim sredstvima koja nam je Bog dao uiniti sve to bude trebalo. Ma kakva da je naa zadaa, moramo je vjerno izvriti. Ma kakva se rtva bude od nas traila, trebamo je podnijeti s radou. I dok sijemo pokraj svake vode, shvatit emo da tko obilato sije, obilato e i eti (2. Korinanima 9,6). Gospodin mi je ukazao na djelo koje treba izvriti u naim gradovima. Radei za Boga u svojem susjedstvu, vjernici u gradovima to trebaju initi mirno i ponizno, unosei ozraje Neba kamo god dou. Ako, ukazujui uvijek na Krista, potpuno iz vida izgube sebe, osjetit e se sila njihovog utjecaja. (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 125128)

411

313

26. listopada

Boji odabrani narod

Obucite se, dakle, budui da ste izabranici Boji, sveti i ljubljeni, u milosrdnu srdanost, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost! Podnosite jedan drugoga i dobrostivo opratajte meusobno ako tko protiv koga ima neto to je za ukor. (Koloanima 3,12.13) Ljubav se ne raduje nepravdi, a raduje se istini. Onaj ije je srce proeto ljubavlju, s tugom i boli gleda na zablude i slabosti drugih. On se iskreno raduje kad istina pobijedi, kad nestaje oblaka koji je bacao sjenku na ugled posrnulih, kad oni priznaju svoje grijehe i popravljaju se. Ljubav ne samo to trpi pogreke drugih, ve rado podnosi sve patnje i neugodnosti koje takvo trpljenje ine nunim. Takva ljubav nikad ne prestaje. Ona nikad ne gubi svoju vrijednost jer je nebeskog porijekla. Oni koji je njeguju ponijet e je kao najdragocjenije blago i kroz biserna vrata Bojega grada. Plod Duha su ljubav, radost i mir. Nesloga, svaa i razdori su sotonska djela i plodovi grijeha. Ako elimo da kao narod uivamo blagodati mira i ljubavi, moramo odbaciti svoje grijehe; moramo se pomiriti s Bogom i ivjeti u skladu jedni s drugima. Neka se svatko od nas zapita: Imam li dragocjenu vrlinu ljubavi? Jesam li nauio dugo trpjeti i biti ljubazan? Darovi, uenost i rjeitost bez ovih nebeskih vrlina bit e kao mjed to jei, ili cimbal to zvei. Ali, alosno je to mnogi koji ispovijedaju vjeru tako malo cijene ovo dragocjeno blago! Ako ne elimo svoju nadu u spasenje graditi na lanim temeljima, moramo prihvatiti Bibliju onako kako je napisana i vjerovati da sve to Gospodin kae On upravo tako i misli. Za sve to od nas trai On nam u svojoj milosti daje snagu da i izvrimo. Ako ne ispunimo propise koji su nam dani u Bojoj rijei, na dan Suda neemo imati nikakvog izgovora. Apostol nas upozorava: Neka vaa ljubav bude bez pretvaranja! Mrzite zlo, prianjajte uz dobro! Ljubite srdano jedan drugoga bratskom ljubavi! U davanju asti prednjaite jedan 412

drugome! (Rimljanima 12,9-11) Pavao eli da mi uoimo i pravimo razliku izmeu iste i nesebine ljubavi, pokrenute Kristovim Duhom, i bezvrijednog i varljivog pretvaranja kojega toliko ima u svijetu. Ta lana i varljiva takozvana ljubav zavodi mnoge. Takvi obino ele izbrisati razliku izmeu ispravnog i pogrenog, slaui se s prijestupnikom umjesto da mu vjerno ukau na njegove pogreke. Takvo postupanje nikad ne proistjee iz pravog prijateljstva. Duh koji to pokree boravi samo u nepreporoenom srcu; dok se kranin, koji uvijek treba biti blag i suosjeajan, nikad ne moe sloiti s grijehom niti podravati prijestupnika. On s gnuanjem odbacuje zlo, a svim srcem prianja uz ono to je dobro, ak i kad zbog toga mora rtvovati osobno prijateljstvo s bezbonima. Kristov Duh nas vodi da mrzimo grijeh, iako trebamo biti spremni na svaku rtvu da bismo spasili grenika. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 169171)

27. listopada

314

Uvijek svjedoiti u Crkvi

Licem je u lice Jahve govorio s vama na brdu ispred ognja. (Ponovljeni zakon 5,4) Bog nikad nije ostavio svoju crkvu bez svjedoka. U svim prizorima kunje i progonstva, neprijateljstva i probe, usred moralne tame kroz koju je crkva prolazila, Bog je uvijek imao ljude koji su bili spremni prihvatiti Njegovo djelo u raznim stupnjevima njegovog razvitka i ponijeti ga dalje. Preko patrijarh i prorok On je objavljivao svoju istinu svojemu narodu. Krist je bio Uitelj svojega naroda kroz sve vjekove isto onako kako je to bio kad je doao na ovaj svijet zaogrnut platem ljudske naravi. esto je zaodijevao svoju slavu ljudskim oblijem, pa se tako javljao svojemu narodu i govorio sa svojim slugama licem u lice, kao to ovjek govori s prijateljem. (Izlazak 33,11) On, nevidljivi Voa, nalazio se u stupu od oblaka danju i u stupu od oblaka nou i govorio im preko svojega sluge Mojsija. Boji glas se uo preko proroka koje je odredio za posebno djelo i koji su trebali prenijeti narodu naroitu 413

poruku. esto ih je slao da uvijek iznova ponavljaju iste poruke. Poruka koju je stavljao u njihova usta nije bila izraz ljudske volje i miljenja, ve je to bila poruka koju je On pripremio da je prenesu narodu. On je svoje sluge uvjeravao da e im Sveti Duh dati pravu rije u pravom trenutku. On koji poznaje srca davao je svojim vjesnicima pravu rije koja e privui ljude. Nikada u povijesti crkve nee doi vrijeme kad e Boji radnik moi mirno prekriiti ruke i rei: Mir je, i nema se ega bojati. Jer ba tada moe doi iznenadna propast. Naizgled sve moe tei mirno i ustaljeno, ali Sotona je budan i sa svojim zlim anelima prouava i ispituje koji bi novi nain napada bio uspjean. S njegove strane priprema se sve ea bitka; on stavlja u pokret sve svoje sile tame. Dok Boji narod koraa naprijed s posveenom i nezadrivom revnou, uvrujui naela Kristove pravednosti u crkvi koju podupire sila s Bojeg prijestolja, dotle se velika borba sve vie rasplamsava i postaje sve odlunija. Um e stati nasuprot uma, miljenje protiv miljenja, nebeska naela nasuprot sotonskih naela. Istina u svojim razlinim stupnjevima sukobit e se sa zabludom u njezinim vjeito promjenjivim oblicima, kojima e, ako to bude mogue, pokuavati prevariti i izabrane. Duni smo raditi ozbiljno i revno. Ne borimo se kao oni koji biju vjetar. Sveenika sluba, propovijedanje i tiskana rije trae ljude sline Kalebu, koji su odvani i spremni, ljude ije su oi irom otvorene kako bi otkrili to je istina a to la, i ije su ui posveene kako bi uhvatile svaku rije vjernog Straara. (Testimonies to Ministers, str. 404407) Svijetu su potrebni dokazi pravog kranstva. (Testimonies to Ministers str. 416)

414

28. listopada

315

Crkva e pobijediti
Oni pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Bojega i pjesmu Janjeta: Velika su i divna tvoja djela, Gospodaru, Boe, Svemogui! Pravedni su i ispravni tvoji putovi, Kralju naroda! (Otkrivenje 15,3) Krist je Crkvi dao sveti nalog. Svaki vjernik treba biti posrednik preko kojega e Bog svijetu slati blago svoje milosti neiskazano Kristovo bogatstvo. Nema niega to bi Spasitelj toliko elio kao imati narod koji e svijetu predstaviti Njegovog Duha i Njegov karakter. Nita svijetu nije toliko potrebno kao ljudi preko kojih e se oitovati Spasiteljeva ljubav. Cijelo Nebo eka na mukarce i ene preko kojih Bog moe otkriti snagu kranstva. Crkva je Boje sredstvo za navijetanje istine; On ju je opunomoio za vrenje posebnog djela. Ako bude vjerna Njemu i posluna svim Njegovim zapovijedima, u njoj e izobilovati bogatstvo boanske milosti. Ako bude odana i ako bude potovala Gospodina Boga Izraelova, nema sile koja joj se moe oduprijeti. Revnost za Boga i Njegovo djelo poticala je uenike da silnom snagom svjedoe za Radosnu vijest. Ne bi li slina gorljivost trebala zapaliti naa srca odlunou da iznosimo vijest o otkupiteljskoj ljubavi, o Kristu i to razapetom? Prednost je svakog kranina ne samo da oekuje, ve da ubrza Spasiteljev dolazak. Bude li se Crkva obukla u Kristovu pravednost, bude li se odrekla svake privrenosti svijetu, pred njom e zasjati zora svijetlog i slavnog dana. Ono to joj je Bog obeao, ostaje zauvijek. Istina, koju su zanemarili oni koji je preziru i odbacuju, e na kraju pobijediti. Premda katkad izgleda kao da je stala, njezino napredovanje nije nikad zaustavljeno. Kad Boja vijest naie na protivljenje, Bog joj daje dodatnu snagu da bi mogla biti jo utjecajnija. Obdarena boanskom snagom ona e se probiti kroz najjae zapreke i svladati svaku od njih. to je hrabrilo Bojeg Sina tijekom Njegovog ivota ispunjenog patnjom i rtvom? Vidio je rezultat patnje svoje due 415

i nasitio se tom spoznajom. Gledajui u budunost promatrao je sreu onih koji su zahvaljujui Njegovom ponienju primili oprost i vjeni ivot. Njegovo je uho ulo povik izbavljenih. uo je kako otkupljeni pjevaju pjesmu Mojsija i Janjeta. Vjerom moemo stajati na pragu vjenoga grada i uti milostivu dobrodolicu upuenu onima koji u ovom ivotu surauju s Kristom. (Djela apostolska, str. 377,378)

316

29. listopada

Svjetlo istine
Ali vrsto stoji temelj koji je Bog postavio, on nosi ovaj peat: Gospodin poznaje svoje. (2. Timoteju 2,19) Sam Gospodin e se boriti za Izraela. Umuknut e svaki lani jezik. Aneoska ruka e oboriti i razotkriti lane sotonske planove. Sotonske pristae nikad nee pobijediti. Pobjeda e pratiti vijest treeg anela. Kao to je Gospodin nad vojskama sruio zidove drevnog Jerihona, tako e narod koji dri Boje zapovijedi pobijediti i nadvladati sve neprijatelje. Neka se nitko ne ali na Boje sluge koji im donose vijest poslanu s Neba. Ne traite vie neto to bi vam posluilo kao razlog da im moete rei: Previe trae, previe su strogi. Oni e moda govoriti strogo, ali zar to nije potrebno? Bog e uiniti da zazuje ui onima koji ne budu htjeli uti Njegov glas i Njegovu poruku. On e osuditi one koji su se suprotstavljali Bojoj rijei. Doi e do odstranjivanja i ienja po svim naim crkvama koje su imale velike mogunosti i prednosti, ali ih nisu iskoristile. Vie dokaza nije ono to one ele. Njima je potrebno isto i posveeno srce da bi prigrlili i zadrali svjetlost koju im je Bog slao i tada u toj svjetlosti ivjeli. Mi ne trebamo rei: Nevolje posljednjih dana dolaze na nas. One su ve dole. Nama je sada potreban Gospodnji ma koji e prodrijeti u samu sr tjelesnih pouda, apetita i strasti. Neka zasijee i odvoji odreitije i jae nego ikada prije. Obraam se Bojem narodu koji se vrsto dri svojeg uvjerenja, koji nee odstupiti od vjere koja je jednom dana sveti416

ma, koji vrsto stoje usred moralne tame bezakonja posljednjih dana. Gospodnja Rije nam kae: I klicat u nad Jeruzalemom, radovat se nad svojim narodom. (Izaija 65,19) Zar u ovim rijeima ne nalazimo dokaz velike oinske Boje ljubavi prema onima koji se vrsto dre vjere u pravdi? Izmeu Boga i Njegovog naroda postoji najprisniji odnos. Ne samo da smo predmet Njegove beskrajne milosti i ljubavi, nego smo vie od toga. Gospodin se raduje zbog svojega naroda. On uiva u njemu. On je njihova sigurnost. On e ukrasiti one koji Mu slue cijelim srcem u duhu i svetinji istine. On ih odijeva u haljine svoje pravde. On ljubi one koji tvore Njegovu volju, koji vjerno odraavaju Njegov lik. Svi oni koji su odani i vjerni postali su slini Njegovu Sinu. U njihovim ustima nema prijevare jer su bez mane pred Bojim prijestoljem. (Testimonies to Ministers, str. 410415)

30. listopada

317

Boja snaga, a ne naa

Jer znam komu sam vjerovao i siguran sam da on moe sauvati povjereno mi blago do onoga Dana. (2. Timoteju 1,12) Za neke koji su prisustvovali Pavlovu pogubljenju, njegov duh opratanja svojim ubojicama i nepokolebljivo pouzdanje u Krista do samoga kraja pokazalo se mirisom za ivot. Pavlov ivot je do posljednjeg trenutka svjedoio o istinitosti rijei to ih je uputio Korinanima: Bog koji je zapovjedio: Neka iz tame zasvijetli svjetlo, on je zasvijetlio u naim srcima da osvijetli spoznaju slave Boje na licu Kristovu. Ali ovo blago nosimo u zemljanim posudama da se ona izvanredna uspjenost pripisuje Bogu, a ne nama. U svemu trpimo nevolje, ali nismo u tjeskobi; ne znamo kamo bismo se okrenuli, ali ne oajavamo; progone nas, ali nismo ostavljeni u pogibli; obaraju nas na zemlju, ali nismo uniteni. Mi uvijek i svuda na svom tijelu nosimo smrtne patnje Isusove, da se na naem tijelu oituje i ivot Isusov. (2. Korinanima 4,6-10) Pavao svoju dostatnost nije vidio u sebi, ve u prisutnosti i 417

djelovanju Bojeg Duha koji mu je ispunjavao duu i dovodio svaku misao u pokornost Kristovoj volji. Prorok objavljuje: Narod pravedni uva mir, jer se u te uzda. (Izaija 26,4) Nebeski mir koji se vidio na Pavlovom licu zadobio je mnoge due za Evanelje. Pavao je bio okruen ozrajem Neba. Svi koji su se druili s njim osjeali su utjecaj njegova zajednitva s Kristom. Njegov ivot bio je primjer istine koju je navijetao i to je davalo osvjedoavajuu snagu njegovom propovijedanju. U tome lei snaga istine. Prirodan, nesvjestan utjecaj svetog ivljenja najuvjerljivija je propovijed koja se moe iznijeti u prilog kranstvu. Dokaz, ak i kad ga se ne moe pobiti, moe izazvati samo protivljenje; ali poboni primjer ima snagu kojoj se nije mogue potpuno oduprijeti. Nekolicinu krana koji su ga pratili do stratita nastojao je ojaati i ohrabriti ponavljanjem obeanja danih onima koji su progonjeni zbog pravednosti. Uvjeravao ih je da nee izostati nita od onoga to je Gospodin rekao a odnosi se na Njegovu iskuanu i vjernu djecu. Uskoro e prestati no nevolja i patnji, a onda e svanuti jutro mira i savrenog dana. Apostol je gledao u slavnu budunost, ne s nesigurnou ili strahom, ve s radosnom nadom i velikom enjom. Otkupljen Kristovom rtvom, opran od grijeha u Njegovoj krvi i obuen u Njegovu pravednost, Pavao je u sebi bio osvjedoen da je njegova dua dragocjena u oima Otkupitelja. (Djela apostolska, str. 321,322)

318

31. listopada

Kristova vjena budnost

Anelu crkve u Efezu napii: Ovo govori onaj koji dri sedam zvijezda u svojoj desnici, koji hodi izmeu sedam zlatnih svijenjaka: Poznam tvoja djela, tvoj trud i tvoju postojanost. (Otkrivenje 2,1.2) Ovaj prizor otkriva vjenu budnost. Krist se nalazi usred sedam zlatnih svijenjaka, hodi od crkve do crkve, od zajednice do zajednice, od srca do srca. On dri da Izrael ne drijem418

lje i ne spava. Da su svijenjaci bili ostavljeni na brigu ljudima, koliko bi esto njihova svjetlost treperila i ugasila se! No, Bog nije predao svoju crkvu u ruke ljudskom rodu. Krist, koji je dao svoj ivot za cijeli svijet, da svi koji vjeruju u Njega ne poginu nego da imaju ivot vjeni, On je Straar doma. On je vjeran i istinit uvar Gospodnjeg hramskog dvora. Ovo govori onaj koji dri sedam zvijezda u svojoj desnici. Ove rijei izgovorene su uiteljima u crkvi kojima je Bog povjerio velike odgovornosti. Blagi utjecaji kojih treba biti u izobilju u crkvi povezani su s Gospodnjim propovjednicima, koji trebaju otkriti Kristovu dragocjenu ljubav. Nebeske zvijezde su pod Njegovom upravom. On im daje svjetlost. On vodi i usmjerava njihova kretanja. Kad On to ne bi inio, one bi postale pale zvijezde. Tako je i s Njegovim propovjednicima. Oni su kao orua u Njegovim rukama, i sve dobro koje ostvaruju ine zahvaljujui Njegovoj sili. Oni odsjajuju Njegovo svjetlo. U Spasitelju je njihova djelotvornost. Kad bi se ugledali u Njega kao to se On ugledao u svojega Oca, obavljali bi Njegovo djelo. Uine li Boga svojim osloncem, On e im dati da odsjajuju Njegovu svjetlost svijetu. Krist prebiva u svojim crkvama po cijeloj Zemlji. On s velikim zanimanjem prati je li Njegov narod u takvom duhovnom stanju da moe ubrzati Njegovo kraljevstvo. On je prisutan na svakom crkvenom skupu. On poznaje one ija srca moe napuniti svetim uljem da ga mogu dati drugima. Oni koji vjerno rade na irenju Kristovog djela, pokazujui rijeju i djelom Boji karakter, ispunjavaju Gospodnju zadau koju im je namijenio i ugodni su u Kristovim oima. Poznam tvoja djela, tvoj trud i tvoju postojanost. Kristu je poznata povijest i iskustvo svakoga tko Ga je prihvatio. Svojemu narodu On kae: Gle, u dlanove sam te svoje urezao. On s panjom bdije nad svakim njihovim djelom ljubavi i ustrajnosti. Krist dri zvijezde u svojoj desnici, i Njegova je namjera da Njegova svjetlost svijetli kroz njih cijelom svijetu. On tako eli pripremiti svoj narod za veu slubu u crkvi na Nebu. Pokaimo svojim ivotom to boanska milost moe uiniti za ovjeanstvo. (Review and Herald, 26. svibnja 1903.)

419

Uzvisimo Isusa kao svojega Zagovornika i nepogreivog Suca

319

1. studenoga

Isus na Zagovornik
Ali ako tko i poini grijeh, imamo zagovornika kod Oca: Isusa Krista, pravednika. (1. Ivanova 2,1) Isus je na Odvjetnik, Veliki Sveenik i Posrednik. Mi se nalazimo u uvjetima kao i Izraelci na Dan pomirenja. Kad je veliki sveenik uao u Svetinju nad svetinjama, koja je ukazivala na mjesto gdje sada na Veliki Sveenik posreduje za nas, po poklopcu kovega zavjeta poprskao bi krv pomirenja bez koje nije prinoena niti jedna rtva pomirnica. Dok je sveenik posredovao kod Boga, svako srce se poklonilo kajui se i molei za oprost svojih prijestupa. Slika je nala ispunjenje u rtvi Isusa Krista, Janjeta pogubljenog zbog grijeha svijeta. Na slavni Veliki Sveenik prinio je jedinu rtvu kojom se moemo spasiti. Davanjem sebe na kriu prinio je savrenu rtvu pomirnicu za ljudske grijehe. Mi se sada nalazimo u vanjskom predvorju, ekamo i traimo tu blaenu nadu slavni dolazak naega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. Nije potrebno prinositi rtve, jer Veliki Sveenik obavlja svoje djelo u Svetinji nad svetinjama. Posredujui kao na Odvjetnik, Krist ne treba ljudsku snagu niti posredovanje. On je jedini nositelj grijeha, jedina rtva za grijeh. Samo se Njemu trebamo moliti i ispovijedati kao Onome koji je uao u Svetinju nad svetinjama jednom zauvijek. On e uistinu spasiti sve koji dou k Njemu u vjeri. On uvijek ivi da bi mogao posredovati za nas. Najslavniji ikad stvoreni um ne moe pojmiti Boga; rijei koje izgovara najvjetiji jezik ne uspijevaju Ga opisati. Ljudski rod ima samo jednog Odvjetnika, jednog Posrednika koji moe oprostiti njihove prijestupe. Ne bi li naa srca trebala 420

biti puna zahvalnosti Njemu koji je dao Isusa kao rtvu pomirnicu za nae grijehe? Duboko se zamislimo nad djelom ljubavi koje je Otac uinio za nas, nad ljubavi koju je pokazao prema nama. Mi ne moemo izmjeriti tu ljubav, jer se ona ne moe izmjeriti. Moemo li izmjeriti vjenost? Moemo samo ukazati na Golgotu i na Jaganjca zaklanog od postanka svijeta. Izmeu grenika i Krista nema ljudskog posrednika. Sam Krist je na Odvjetnik. Sve ono to Otac predstavlja Sinu, predstavlja i onima kojima se Njegov Sin otkrio u svojoj ljudskoj naravi. U svakom trenutku svojega rada Krist se ponaao kao Oev predstavnik. On je ivio kao naa zamjena i jamstvo. On je radio onako kako bi volio da rade Njegovi sljedbenici: nesebino, vrednujui svako ljudsko bie za koje je patio i umro. (Signs of the Times, 28. lipnja 1899.)

2. studenoga

320

U nebeskom Svetitu
Odatle slijedi da moe zauvijek spaavati one koji po njemu dolaze k Bogu, jer uvijek ivi da posreduje za njih. (Hebrejima 7,25) Otkupitelj svijeta imao je mo privui ljude k sebi, ukloniti njihove strahove, rastjerati njihovu tamu, nadahnuti ih nadom i hrabrou te ih osposobiti da vjeruju u volju Boga koji ih prihvaa zahvaljujui zaslugama boanske Zamjene. Kao objekti Boje ljubavi trebali bismo zauvijek biti zahvalni to imamo Posrednika, Odvjetnika i Zastupnika u nebeskom Svetitu koji pred Ocem moli za nas. Mi imamo sve to je bilo mogue dobiti i to bi trebalo potaknuti nau vjeru i povjerenje u Boga. Kada je kralj zemaljskog dvora sveano prisezao na vjernost svojim ljudima, nudio je svojega sina kao zalog, kako bi jamio ispunjenje svojega obeanja. Pogledajte to je zalog Oeve vjernosti, koji je da bi uvjerio ovjeanstvo u nepromjenljivost svojega Savjeta dao svojeg jedinoroenog Sina da doe na Zemlju i uzme ljudsku narav, ali ne samo u razdoblju od nekoliko ljudskih godi421

na, ve da je zadri i u nebeskom Svetitu, dajui tako vjeni zalog vjernosti Bogu. O, kakve li dubine bogatstva Boje mudrosti i ljubavi! Vjerom u Krista postajemo lanovi kraljevske obitelji, Boji batinici i sunasljednici s Isusom Kristom. U Kristu smo jedno. Kad stanemo pred Golgotu i pogledamo kraljevskog Patnika koji je umjesto ovjeka nosio prokletstvo Zakona imajui ljudsku narav, briu se sva nacionalna razdvajanja i sve sektake razlike; nestaju sve poasti zvanja i svaki ponos meu kastama. Svjetlost koja sja s Bojega prijestolja na golgotski kri zauvijek staje na kraj klasnim i rasnim razlikama koje je ovjek napravio. Ljudi iz svake klase postaju lanovi Boje obitelji i djeca nebeskoga Kralja; ne zahvaljujui zemaljskoj moi, ve ljubavi Boga koji je dopustio da Isus ivi ivotom siromaha, nevolje i ponienja, smrti srama i agonije, da bi mnoge sinove i keri mogao dovesti u slavu. Ni poloaj, ni velika mudrost, ni sposobnosti, ni talenti neke osobe ne ine je vrednijom Bojeg potovanja. Um, razboritost i ljudski talenti jesu Boji darovi koje treba upotrijebiti Njemu na slavu za izgraivanje Njegovog vjenog kraljevstva. U oima Neba vrednuje se duhovnost i moralnost karaktera, koji e preivjeti grob i biti proslavljen besmrtnou u beskrajnim vjekovima vjenosti. Samo e oni koji su cijenili Kristovu milost, koja ih je uinila Bojim batinicima i zajednikim nasljednicima s Isusom, ustati iz groba odraavajui sliku svojega Otkupitelja. (Selected Messages, knjiga 1, str. 258,259)

321

3. studenoga

Posrednik
Budui dakle da imamo uzviena velikog sveenika, Isusa, Sina Bojega, koji je proao kroz nebesa, drimo se vrsto vjere koju ispovijedamo! (Hebrejima 4,14) Mi se trebamo uskladiti s istim duhom koji je bio u Isusu Kristu. Krist radi za nas; hoemo li mi raditi za Krista u Njegovom narodu? Djeice, njegujte strpljivost, vjeru i nadu. Neka 422

Gospodin povea nau radost vjere u besmrtnog Posrednika. Pokuajte da vam ne proe niti jedan dan a da ne shvatite svoju odgovornost prema Bogu zahvaljujui rtvi Njegovog jedinoroenog Sina. Isus ne prihvaa proslavljanje od onoga tko je tuitelj svoje brae. Neka ne proe dan a da ne lijeimo i zacjeljujemo stare rane. Njegujmo ljubav, i neka niti jedna zloslutna rije ne pobjegne s naih usana. Zatvorite ta vrata brzo i drite ih zatvorenima; otvorite vrata gdje Krist stoluje i drite ih otvorenima, jer nam je poznata vrijednost Kristove rtve i Njegove nepromjenjive ljubavi. Pijte osvjeavajuu vodu ivota s libanonskih izvora, a odbijte mutnu vodu iz doline vodu tame i sumnjivih osjeaja. Moe biti mnogo istinitosti i razloga u optubama, no hoemo li pokvariti na miomiris duha zato to se drugi odijevaju gorinom? Boe sauvaj! Niti jedna desetina matanja o zlu nije vrijedna vremena koje mu posveujemo ponavljajui ga. Izbacimo iz svojega govora svu uvredljivost, govorimo s ljubavlju i drimo se vrsto naeg povjerenja u Isusa. Mi imamo Zagovornika koji uvijek ivi i posreduje za nas. Postanimo onda zagovornici naela u ime onih koji grijee. I budui da imamo velikog sveenika koji je postavljen nad kuom Bojom [ovdje je Njegov zagovor u nau korist], pristupajmo k njemu iskrena srca i sa sigurnim uvjerenjem poto smo oistili srca od zle savjesti i oprali tijelo istom vodom. Drimo nepokolebljivim ispovijedanje nae nade. On je veliki sveenik milostiv i vjeran u odnosu prema Bogu. (Hebrejima 10,21-23; 2,17) Kao to On radi za nas, tako i mi s jednakom ozbiljnou i panjom trebamo promicati meusobno jedinstvo. Krist se molio da naa narav bude jednaka jedinstvu koje postoji izmeu Njega i Njegovog Oca. U svemu to inimo pokuajmo osigurati meusobno povjerenje i ljubav, i na taj nain postati odgovor na molitvu Isusa Krista. Nisu sve pretpostavke i zamisli vae brae ispravne. Ostavimo se loih pretpostavki i matanja; drimo se blizu Isusu Kristu i sjetimo se bogatog ohrabrenja koje nam je dao, da bismo ga i mi mogli dati drugima. Neka se zavist i ljubomora ugase u izljevima ljubavi iz zdenca Boje ljubavi. Pla onih koji ginu brzo pronalazi put do Njegovog uha. On e spasiti siromaha koji uzdie, nevolj423

nika koji pomonika nema. (Psalam 72,12) (Manuscript 129, 1901.)

322

4. studenoga

Isusovo posredniko djelo danas

Tada im se priblii Isus te im ree: Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska. (Matej 28,18) Svi vjernici koji su mogli biti pozvani sastali su se na jednom brdu u Galileji. Sam Krist je prije svoje smrti odredio vrijeme i mjesto ovog sastanka. U odreeno vrijeme oko pet stotina vjernika sakupilo se u malim skupinama na kosini brda, sa eljom da doznaju sve to se moglo doznati od onih koji su vidjeli Krista nakon Njegova uskrsnua. Uenici su ili od skupine do skupine priajui sve to su vidjeli i uli o Isusu, obrazlaui iz Pisma sve ono to im je On objanjavao. Toma je ponovno priao povijest svojega nevjerovanja i govorio im kako su uklonjene sve sumnje. Iznenada, Isus je stao meu njih. Nitko nije mogao rei odakle je i kako je doao. Mnogi koji su bili nazoni nikada Ga ranije nisu vidjeli, ali promatrali su oiljke od raspea na Njegovim rukama i nogama; Njegovo je lice bilo kao Boje lice, i kad su Ga vidjeli, poklonili su Mu se s dubokim potovanjem. Ali neki su sumnjali. Tako e uvijek biti. Ima takvih koji smatraju da je teko pokazati vjeru i postavljaju se na stranu sumnje. Oni su zbog svog nevjerstva u velikom gubitku. To je bio jedini razgovor koji je Isus imao s mnotvom vjernika nakon svog uskrsnua. Doao je i rekao im govorei: Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska. Uenici su Mu se poklonili prije nego to je progovorio, ali Njegove rijei, silazei s usana koje su u vrijeme smrti bile zatvorene, proele su ih posebnom silom. On je sada bio uskrsnuli Spasitelj. Mnogi meu njima vidjeli su Ga kako pokazuje svoju silu lijeei bolesne i pokoravajui Sotonina orua. Vjerovali su da ima silu uspostaviti svoje kraljevstvo u Jeruzalemu, silu da slomi svaki otpor, mo nad silama prirode. On je umirio razbjenjelo 424

more; hodao po zapjenjenim valovima; podizao mrtve u ivot. Sad je izjavio da Mu je dana svaka vlast. Njegove rijei uzdizale su misli Njegovih sluatelja iznad zemaljskog i prolaznog k onome to je nebesko i vjeno. Bili su uzdignuti do najvieg poimanja Njegova dostojanstva i slave. Kristove rijei izgovorene na obronku brda proglasile su Njegovu rtvu za ovjeka potpunom i savrenom. Uvjeti pomirenja bili su ispunjeni, djelo za koje je doao na ovaj svijet izvreno. Bio je na putu prema Bojem prijestolju da Ga slave aneli, poglavarstva i sile. Zapoeo je svoje posredniko djelo. Odjenut bezgraninim autoritetom, dao je svoj nalog uenicima: Zato idite i uinite sve narode uenicima mojim! (Matej 28,19) (Isusov ivot, str. 675,677)

5. studenoga

323

Na nepogreivi Sudac
Poznaj Boga, svoga oca, i slui mu itavim srcem i spremnom duom, jer Jahve ispituje sva srca i zna sve misli i namjere. (1. Ljetopisa 28,9) Gospodin je ispravan i nepogreiv u svojem razumijevanju. On razumije nain na koji djeluje ljudski um, naela po kojima djeluju ljudska orua koja je On oblikovao, i kako e reagirati u susretu s nekim te kako e se ponaati prilikom svake kunje koja ih snae, u svakoj prilici u kojoj se budu nali. Jer pred Jahvinim su oima ovjekovi putovi, i on motri sve njegove staze. (Izreke 5,21) Oi su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre. (Izreke 15,3) Jer pogledom granice zemlje hvata i opaa sve pod svodom nebeskim. (Job 28,24) Jer Jahve ispituje sva srca i zna sve misli i namjere. (1. Ljetopisa 28,9) On poznaje misli koje nam dolaze na um, svaku od njih. Bog saalijeva sirote due koje varaju same sebe i gaze Njegovu istinu. Neka penica i kukolj rastu zajedno do etve. Imajte samilosti i saaljenja za sljepou umova koji su pod vladavinom Sotone, ali obuzdajte svoj gnjev i strast i ne donosite svoj sud nad njima. One koji preziru Njegovu istinu prepustite u Boje ruke. Nisu vam dani 425

pravo i sloboda donoenja presude nad drugima. Ni Mojsiju nije bilo dano da izrekne osudu protiv pobunjenog Izraela. Oite slabosti naih orua, kao u Mojsijevu sluaju, donijet e svoju nagradu. Boji radnici moraju nastaviti nositi krivnju da oni donose nesree Izraelu, ali im nije doputeno da takve tvrdnje postanu istinite. Ne idite na sabor izrugivaa, ne sjedite u drutvu podsmjeljivaca, drite se podalje od onih koji e vau nazonost iskoristiti da vam govore o poniavajuim stvarima, i vau vjeru zasuti prijezirom. Ne ulazite u sukob s takvim ljudima. Neete imati posla samo s ljudima, ve i sa Sotonom i njegovom crkvom. Kad ste primorani na susret s njima, prisjetite se Spasiteljevih rijei: Evo, aljem vas kao janjce meu vukove. (Luka 10,3) Gospodin mora biti va oslonac; On e vas odjenuti boanskom opremom, a Njegov Sveti Duh utjecat e na va um i srce tako da va glas nee zvuati kao zavijanje vukova. Nikada ne smijemo zaboraviti da smo Kristovi predstavnici. Kad nevjerne i zabludjele due dou meu nas, mi ne moemo koristiti tjelesno oruje. Ni neljubazna ili osorna rije, obrambena ili uvredljiva, ne smije pobjei s naih usana ili biti zapisana naom rukom. Ako smo hulili, ne smijemo to vie initi. A ovo je sredstvo pobjede koje pobjeuje svijet: naa vjera. (1. Ivanova 5,4) (Letter 18, 1895.)

324

6. studenoga

Veliko pomirenje
Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti. (Djela 4,12) Adam je, u svojoj bezgrenosti, uivao u izravnom zajednitvu sa svojim Stvoriteljem; ali je grijeh razdvojio Boga i ovjeka i samo je pomirenje u Kristu moglo premostiti provaliju i omoguiti primanje blagoslova i spasenja s Neba na Zemlju. ovjeku je i dalje bio uskraen izravan pristup njegovom Stvoritelju, ali Bog je trebao komunicirati s njim kroz Krista i anele. 426

Tako su Adamu bili otkriveni vani dogaaji u povijesti ovjeanstva, od trenutka kad je u Edenu izreena boanska presuda, do potopa i sve do prvog dolaska Bojeg Sina. Njemu je pokazano da e mnogi izabrati ivot grijeha radije nego ivot pokajanja i poslunosti, premda e vrijednost Kristove rtve biti dostatna za spasenje cijeloga svijeta. Broj zloina e se tijekom sljedeih narataja poveati, a prokletstvo grijeha e sve vie pritiskati ljudski rod, ivotinjski svijet i Zemlju. Prokletstvo grijeha skratit e ljudski vijek, oslabiti ovjekovo tjelesno zdravlje, izdrljivost i moralnu i umnu snagu, sve dok se svijet ne ispuni bijedom svake vrste. Kroz poputanje apetitu i strastima ljudi e postati nesposobni da cijene velike istine plana otkupljenja. Ipak e se Krist, vjeran namjeri zbog koje je napustio Nebo, i dalje zanimati za ljude i pozivati ih da svoje slabosti i nedostatke sakriju u Njemu. On e ispunjavati potrebe svih onih koji Mu vjerom prilaze. A uvijek e biti onih koji e sauvati znanje o Bogu i ostati neoskvrnjeni usred sveopeg bezakonja. Bog je uspostavio rtvene prinose da budu ovjekov trajan podsjetnik i pokajniko priznanje njegovog grijeha i ispovijedanje vjere u obeanog Otkupitelja. Njihova je svrha bila da grenoj rasi usade istinu da je grijeh uzrok smrti. Za Adama je rtvovanje prve rtve bio najbolniji doivljaj. Njegova se ruka morala podii da oduzme ivot, i on je znao: da je bio posluan Bogu, ljudske ili ivotinjske smrti ne bi bilo. Dok je klao nevinu rtvu, on je drhtao pri pomisli da e morati biti prolivena krv bezgrenog Bojeg Janjeta. Divio se beskonanoj dobroti koja e platiti ovakav otkup da spasi krivca. Zvijezda nade rasvjetljavala je mranu i stranu budunost i rastereivala je od potpune pustoi. Kristov in umiranja za ovjekovo spasenje nije mu samo trebao omoguiti pristup Nebu, ve i pred cijelim svemirom opravdati Boga i Njegovog Sina, i njihovo postupanje prema Sotoni i njegovoj pobuni. (Patrijarsi i proroci, str. 68,69)

427

325

7. studenog

Nebeske knjige
Jer sva e skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud. (Propovjednik 12,14) Razmotrimo zajedno kakav je zapis nainjen u nebeskim knjigama o naem ivotu, karakteru i odnosu prema Bogu. Je li se tijekom protekle godine poveala naa ljubav prema Bogu? Ako Krist uistinu prebiva u naim srcima, mi emo ljubiti Boga i rado potivati sve Njegove Zapovijedi, a ta e se ljubav neprekidno produbljivati i jaati. Predstavljamo li svijetu Krista, bit emo istog srca, ivota i karaktera, i nai e razgovori biti posveeni; u naim srcima i na naim usnama nee biti nikakve prijevare. Preispitajmo svoju prolost i uoimo jesmo li Kristu dali dokaz svoje ljubavi, trudei se postati to sliniji Njemu i radei kao to je On radio da spasimo one za koje je On umro. Zapisano je da se Isus nije stidio svoje gorljive, samoportvovne uenike nazivati braom, jer su u potpunosti pokazivali Njegov duh i bili Mu slini. Svojim radom stalno su svjedoili kako ovaj svijet nije njihov dom; njihovo dravljanstvo bilo je nebesko; oni su bili u potrazi za boljom zemljom nebeskom. Njihovi razgovori i osjeaji bili su vezani uz nebeske stvari. Oni su bili u svijetu, ali ne od svijeta; u duhu i praksi bili su odvojeni od svjetovnih razmiljanja i obiaja. Njihov svakodnevni primjer svjedoio je da su ivjeli za Boju slavu. Kao i sm njihov Gospodar, oni su se ponajprije zanimali za spaavanje dua. Zbog toga su se trudili i rtvovali ne tedei ni svoje ivote. Njihov ivot i karakter ostavio je svijetli trag prema Nebu. Isus moe gledati takve uenike sa zadovoljstvom, kao svoje predstavnike. Kroz njih Njegov karakter nee biti pogreno shvaen. Bog je uinio da napredak Njegovog djela u svijetu ovisi o radu i rtvi Njegovih sljedbenika. Spasenje naih dua kupljeno je beskonanim Darom Isusom Kristom. Isus je napustio Nebo, odloio svoju slavu, odrekao se prisnog zajednitva i tovanja bezgrenih anela, i ponizio se ak do smrti na kriu zbog nas. A sada mi, koji smo postali dionicima Nje428

govog velikog dara, trebamo postati dionicima Njegove rtve irei blagoslove spasenja na druge ljude. U Kristovom ivotu nije bilo ni traga sebinosti. Svi koji rade zajedno s Bogom imat e jednak duh kao i njihov Uitelj. Oni e neprestano rasti daleko od sebinosti i odrei se poputanja samima sebi, ak i u onim stvarima koje su im se neko inile nevine. A kad se bude otkrila Njegova slava, oni e se vrlo obradovati. (Signs of the Times, 22. prosinca 1890.)

8. studenoga

326

Knjiga ivota
Pobjednik e tako biti obuen u bijelu haljinu; njegova imena sigurno neu izbrisati iz knjige ivota; tovie, njegovo u ime priznati pred svojim Ocem i njegovim anelima. (Otkrivenje 3,5) elimo li biti pobjednici, trebamo ispitati svoje srce kako bismo bili sigurni da ne njegujemo ita uvredljivo prema Boga. Ako ipak njegujemo, ne moemo obui bijelu haljinu koja nam je obeana. elimo li stati ped Boga odjeveni u bijelu haljinu, koja predstavlja pravednost svetih, moramo sada raditi na pobjeivanju sebe. Za onoga koji radi na pobjeivanju sebe, Krist kae: Njegova imena sigurno neu izbrisati iz knjige ivota. U knjizi ivota zapisana su imena svih onih koji su se jednom predali Bogu, i njihov karakter sada prolazi sud pred Njim. Boji aneli vau moralne vrijednosti. Oni promatraju razvoj karaktera onih koji danas ive, da vide mogu li njihova imena ostati u knjizi ivota. Darovano nam je vrijeme probe tijekom kojega trebamo oprati svoje haljine koje predstavljaju karakter, i uiniti ih bijelima u Jaganjevoj krvi. Tko obavlja taj posao? Tko od sebe odvaja grijeh i sebinost? Jer ste umrli, kae apostol Pavao istinskim Kristovim sljedbenicima, i va je ivot sakriven s Kristom u Bogu! Ako smo ivi Bogu, mrtvi smo svome ja. Neka nam Bog pomogne da umremo svome ja. ija imena nee biti izbrisana iz knjige ivota? Samo imena 429

onih koji su ljubili Boga svom snagom svojega bia, a svoje blinje kao same sebe. Za mnoge od nas jo je mnogo posla koji treba obaviti. Na um i karakter moraju postati kao Kristovi um i karakter. Sebinost je utkana u samu sr naeg bia. Dobili smo je u naslijee, i mnogi je njeguju kao dragocjeno blago. Niti jedno djelo ne moemo obaviti za Boga dok ne pobijedimo same sebe i svoju sebinost. Mnogima je sve ono to je vezano uz njih od velike vanosti. Njihovo ja je sredite svega, oko toga se sve vrti. Kad bi Krist danas ivio na Zemlji, takvima bi poruio: Bacite ga u dubinu. Nemojte se toliko brinuti o sebi. Tisue je onih iji je ivot jednako vrijedan kao i va. Zato ste onda okrenuti sebi i pljeete si? Ustanite na dunost i budite korisni! Otisnete li se na puinu i bacite svoje mree u vodu, Uitelj e skupiti ribe i svjedoit ete Bojem silnom djelu. (Historical Sketches, str. 138,139) Kad naa srca plamte ljubavlju za Isusa i due za koje je umro, uspjeh e pratiti na rad. Neka se svatko upita: Mogu li biti orue za spasenje neije due za Boje kraljevstvo? Mi elimo da Boji Duh duboko djeluje u naem srcu, tako da bijelu haljinu ne osiguramo samo sebi, ve da utjeemo na druge da se i njihova imena nau upisana u knjigu ivota i nikad ne budu izbrisana. (Historical Sketches, str. 140)

327

9. studenoga

Sud sjede knjige se otvorie

Rijeka ognjena tekla, izvirala ispred njega. Tisuu tisua sluahu njemu, mirijade stajahu pred njim. Sud sjede, knjige se otvorie. (Daniel 7,10) Nebeske knjige u kojima su zapisana imena ljudi i njihova djela odreuju sudske odluke. Prorok Daniel kae: Sud sjede, knjige se otvorie. (Daniel 7,10) Opisujui isti prizor pisac Otkrivenja dodaje: I druga knjiga, knjiga ivota bi otvorena. Tada su mrtvaci sueni prema onome to je napisano u knjigama, po svojim djelima. (Otkrivenje 20,12) 430

U knjizi ivota nalaze se imena svih koji su ikada bili u Bojoj slubi. Isus je pozvao svoje uenike: Radujte se... to su vaa imena zapisana na nebesima. (Luka 10,20) Pavao govori o svojim vjernim suradnicima, kojih se imena nalaze u knjizi ivota. (Filipljanima 4,3) Promatrajui budue vrijeme tjeskobe kakve ne bijae, Daniel izjavljuje da e se Boji narod izbaviti, svi koji se nau zapisani u Knjizi. A Ivan u Otkrivenju kae da e u Boji grad ui samo oni koji stoje upisani u Janjetovoj knjizi ivota. (Daniel 12,1; Otkrivenje 21,27) Knjiga spomenica pie se pred Bogom i u njoj su zapisana dobra djela onih koji se boje Jahve i tuju Ime njegovo. (Malahija 3,16) Njihove rijei vjere, njihova djela ljubavi sve je to zapisano na Nebu. Nehemija govori o njoj kad kae: Zato, sjeti se mene, Boe moj: ne prezri mojih pobonih djela koja uinih za Dom Boga svoga i za slubu u njemu. (Nehemija 13,14) U knjizi spomenici sauvana je trajna uspomena na svako pravedno djelo. U njoj je vjerno zapisana svaka pobijeena kunja, svako nadvladano zlo i svaka rije njene suuti. Zapisana je i svaka rtva, svako stradanje i jad pretrpljeni zbog Krista. Psalmist veli: Ti izbroji dane mog progonstva, sabrao si suze moje u mijehu svom. Nije li sve zapisano u knjizi tvojoj? (Psalam 56,9) ... Pred Bogom se ispituje djelo svakog ovjeka i zapisuje kao vjerno ili nevjerno. Pored svakog imena u nebeskim knjigama se sa strahovitom tonou upisuje svaka runa rije, svaki sebini postupak, svaka neispunjena dunost i svaki tajni grijeh. ... I najdublje zanimanje to ga ljudi pokazuju pri donoenju presuda u zemaljskim sudovima samo je blijeda slika zanimanja koje vlada u nebeskim dvorovima kad se imena upisana u knjigu ivota pojavljuju da budu ispitana pred Sucem svega svijeta. Boanski Zastupnik moli da svima koji su pobijedili vjerom u Njegovu krv budu oproteni prijestupi, da budu vraeni u svoj edenski dom i da okrunjeni kao sunasljednici s Njime dobiju prijanju vlast. (Mihej 4,8) (Velika borba, str. 380 382)

431

328

10. studenoga

Popis zapisanih u nebeske knjige

Prema tome, niste vi tuinci i gosti, nego ste sugraani svetih i ukuani Boji. (Efeanima 2,19) Oni koji su prisno povezani s Bogom moda nee biti uspjeni u ovozemaljskom ivotu; oni e moda esto biti bolno kuani i poniavani. Josip je bio oklevetan i progonjen samo zato to se vrsto drao svojih vrlina i estitosti. Boji izabranik David bio je u nemilosti kod bezbonih neprijatelja koji su ga progonili kao zvijeri svoj plijen. Daniel je zbog svoje vjernosti i nepokolebljive odanosti Bogu bio baen u lavovsku jamu. Job je bio lien svega to je posjedovao na ovom svijetu, a zatim je obolio od tako strane bolesti da su ga se gnuali i srodnici i prijatelji; a ipak se nije prestao drati svoje estitosti i odanosti Bogu. Jeremija je, prenosei samo ono to mu je Bog stavio u usta i iznosei jasno svoje svjedoanstvo, tako razbjesnio kralja i knezove da su ga bacili u jamu s glibom. Stjepana su kamenovali samo zato to je neustraivo propovijedao Krista i to raspetog. Pavao je bio zatvaran, iban, kamenovan i na kraju pogubljen zato to je ostao Boji glasnik u objavljivanju Evanelja neznabocima. Ljubljeni Ivan je poslije svega prognan na pusti otok Patmos zbog rijei Boje i zbog Isusova svjedoanstva. (Otkrivenje 1,9) Ovi primjeri ljudske vrstine i postojanosti u sili boanske moi svjedoe svijetu o istinitosti Bojih obeanja o Njegovoj stalnoj nazonosti i okrepljujuoj sili Njegove milosti. Ako se na ove ponizne ljude gleda sa stajalita ovoga svijeta, onda nije mogue shvatiti njihovu moralnu vrijednost pred Bogom. Oslanjati se mirno na Boga i u najmranijim trenucima, ma koliko strana bura kunji i nevolja bila; osjeati da je ruka naeg nebeskog Oca uvijek na kormilu to je djelo vjere. Samo oko vjere moe, gledajui iznad ovozemaljskih prolaznosti, procijeniti vrijednost vjenog i neprolaznog bogatstva. Veliki vojni zapovjednik osvajao je narode i uznemirio je pola svjetske sile, ali je umro razoaran i u izgnanstvu. Mudraci koji ispituju svemirska prostranstva, posvuda nailazei 432

na oite dokaze o Bojoj sili i divei se njihovom skladu, esto ne uspijevaju u tim udesnim tvorevinama vidjeti ruku Onoga koji je sve to stvorio. ovjek koji nerazumno ivi slian je stoci koja ugiba. (Psalam 49,20) Nema nade o slavnoj besmrtnosti koja bi osvjetljavala budunost Bojih neprijatelja. Ali heroji vjere imaju obeanje o naslijeu vee vrijednosti od bilo kojeg zemaljskog bogatstva batinu koja e zadovoljiti enje due. Oni su moda nepoznati i nepriznati na ovom svijetu, ali su u nebeskim knjigama zapisani kao graani vjenog kraljevstva. Uzviena veliina i trajna i vjena vrijednost slave bit e konana nagrada onima koje e Bog uiniti nasljednicima svega. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 525,526)

11. studenog

329

Nebesko Svetite
Imamo takva velikog sveenika koji sjede s desne strane prijestolja Velianstva na nebesima, slubenik Svetita i pravog atora, onoga koji podie Gospodin, a ne ovjek. (Hebrejima 8,1.2) Boji narod treba jasno razumjeti predmet Svetita i istranog suda. Svima je osobno potrebno poznavanje poloaja i djela naeg Velikog Sveenika. U protivnom e im biti nemogue iskazati prijeko potrebnu vjeru za ovo vrijeme ili zauzeti mjesto to ga je Bog za njih predvidio. Svaki pojedinac ima duu koju moe spasiti ili izgubiti. Sluaj svakoga dolazi na Boji sud. Svatko mora izii pred oi velikog Suca. ... Svetite na Nebu je smo sredite Kristovog djela za ljude. Ono se tie svake due koja ivi na Zemlji. Ona nam otvara pogled na plan otkupljenja, vodei nas do samog zavretka vremena i otkrivajui slavan kraj sukoba izmeu pravde i grijeha. Od najvee je vanosti da svi temeljito istrae ovaj predmet i budu spremni odgovoriti svakome tko ih zapita za njihovu nadu. Kristovo posredovanje za ovjeka u nebeskom Svetitu isto je tako bitno u planu spasenja kao to je to bila i Njegova smrt na kriu. Svojom smru Krist je zapoeo djelo zbog koje433

ga je nakon svojega uskrsnua uzaao da bi ga dovrio na Nebu. Mi moramo vjerom ui iza zastora kamo je uao za nas u svojstvu pretee Isus. (Hebrejima 6,20) Tamo se zrcali svjetlost s kria na Golgoti. Tamo moemo dobiti jasniji uvid u tajne otkupljenja. Nebo je uz bezgraninu cijenu postiglo spasenje ovjeka; prinesena rtva zadovoljava najire zahtjeve Bojeg pogaenog Zakona. Isus je otvorio put k Oevu prijestolju i Njegovim posredovanjem svi koji vjerom dolaze pred Boga mogu iznijeti ondje svoju iskrenu elju. Tko skriva svoje grijehe, nema sree, a tko ih ispovijeda i odrie ih se, milost nalazi. (Izreke 28,13) Kad bi oni koji skrivaju i opravdavaju svoje pogreke mogli vidjeti kako im se Sotona raduje, kako se Kristu i svetim anelima ruga zbog njihovog puta, pourili bi s priznavanjem i odricanjem od svojih grijeha. Zbog nedostataka u njihovom karakteru Sotona nastoji zavladati umom, i zna da e uspjeti ako ih budu dalje njegovali. Stoga stalno pokuava svojim kobnim laima prevariti Kristove sljedbenike, tvrdei kako ne mogu pobijediti. Ali Isus svojim ranjenim rukama i svojim slomljenim tijelom moli za njih. ... Nitko dakle ne treba misliti da su njegove manjkavosti neizljeive. Bog e mu dati vjeru i milost da ih nadvlada. (Velika borba, str. 386,387)

330

12. studenog

ivjeti u veliki Dan pomirenja

Povrh toga, deseti dan toga sedmoga mjeseca pada Dan pomirenja. Neka vam to bude prigoda za sveti zbor; postite i prinesite u ast Jahvi paljenu rtvu. (Levitski zakonik 22,27) Mi sad ivimo u vrijeme velikog dana pomirenja. Dok je veliki sveenik u zemaljskoj slubi vrio pomirenje za Izraelce, od svih se zahtijevalo da poste, kaju se zbog grijeha i ponize pred Gospodinom, jer bi u protivnom bili uklonjeni iz naroda. Na isti nain svi koji bi htjeli da im imena ostanu u knjizi ivota trebaju sada, u ovih nekoliko preostalih dana svoje probe, postiti pred Bogom, alosni zbog grijeha i iskreno 434

se kajui. Oni moraju duboko i temeljito ispitati srce. Moraju se osloboditi neozbiljnog i lakoumnog duha kojemu su se mnogi takozvani krani prepustili. Sve koji ele pokoriti zle naklonosti koje njima nastoje zagospodariti, oekuje ozbiljna borba. Priprema je osobna stvar. Mi se ne spaavamo u skupinama. istoa i pobonost jednoga nee nadoknaditi nedostatke ovih osobina kod drugoga. Premda svi narodi moraju izii na sud pred Boga, On e ipak ispitati sluaj svakog pojedinca tako pomno i temeljito kao da nema nijednog drugog bia na Zemlji. Svatko mora biti ispitan i naen bez ljage i bez bore, bez iega tomu slina. Sa zavrenim djelom pomirenja usko su povezani sveani prizori. injenice u vezi s njima su od presudnog znaaja. U gornjem se Svetitu sud pribliava kraju. To djelo traje godinama. Ubrzo e se nitko ne zna kako brzo prijei na sluajeve ivih. Na se ivot treba pojaviti pred velianstvenim Bogom. Danas, vie no ikada, svaka dua treba prihvatiti Spasiteljevo upozorenje: Bdijte, jer ne znate kad e doi to vrijeme. (Marko 13,33) Ne bude li bdio, doi u kao lopov, i sigurno nee znati u koji u te as iznenaditi. (Otkrivenje 3,3) Kad istrani sud bude zavren, sudbina svih bit e odluena za ivot ili za smrt. Vrijeme milosti zavrava kratko prije Gospodnjeg dolaska na nebeskim oblacima. Gledajui unaprijed ovo vrijeme, Krist u Otkrivenju objavljuje: Neka nepravednik i dalje bude nepravedan; neka se neisti i dalje oneiuje; neka pravednik i dalje ivi pravedno; neka se sveti i dalje posveuje! Pazi! Dolazim uskoro i sa sobom nosim plau da svakome platim prema njegovu djelu. (Otkrivenje 22,11.12) (Velika borba, 387,388) U zemaljskoj je slubi veliki sveenik, nakon izvrenog pomirenja za Izrael, iziao i blagoslovio zajednicu. Tako e se i Krist po zavretku svog posredovanja pojaviti bez odnosa prema grijehu, onima koji ga iekuju (Hebrejima 9,28) da svoj narod, koji Ga je ekao, blagoslovi vjenim ivotom. (Velika borba, str. 384)

435

331

13. studenog

Vjera u pomirenje
Nju imamo kao pouzdano i vrsto sidro due koje prodire u prostor iza zastora. (Hebrejima 6,19) Kad osjetite utuenost, potraite Isusa i porazgovarajte s Njim. Kad mislite da su vas braa krivo razumjela, prisjetite se da Isus, va Stariji brat, nikada ne pravi pogreke. On e pravedno suditi. Kristove rijei izgovorene na veliki blagdan imaju prekrasno znaenje i mo. On je podignuo svoj glas i rekao: Ako je tko edan, neka doe k meni. (Ivan 7,37) Nitko nas ne treba tjerati da doemo k Isusu. Mi svojom voljom trebamo odluiti: donijeti odluku i doi k izvoru ivota. Zato ne bismo doli k Isusu? On je naa nada za vjeni ivot. Pouke koje dobivamo preko Krista nisu esto ponavljane izreke, one su pune ivotne mudrosti. No, naa zadaa je da prihvatimo odgovarajuu boansku istinu. Apostol Pavao nas potie da se drimo nade koja nam je ponuena u Evanelju. Trebamo vjerom prihvatiti Boja obeanja i obilje blagoslova osiguranih kroz Isusa Krista. Pruena nam je nada, ak i nada u vjeni ivot. Nita manje od ovog blagoslova nee zadovoljiti naeg Otkupitelja, ali je na udio da prihvatimo nadu vjerom u Njega jer nam je to obeao. Moemo oekivati patnje, jer oni koji imaju udjela u Njegovim patnjama imat e udjela i u Njegovoj slavi. On je kupio oprost i besmrtnost za grenike, za propale ljudske due; no naa je zadaa da to primimo vjerom. Vjerom u Njega imamo nadu koja je sigurna i pouzdana kao sidro nae due. Trebamo shvatiti da sa sigurnou moemo oekivati Boju pomo ne samo u ovom svijetu ve i u nebeskom, jer je On platio takvu cijenu za nae spasenje. Vjera u Kristovo pomirenje i posredovanje uinit e nas postojanima i vrstima usred iskuenja koja nas pritiu u crkvi koja se bori. Razmiljajmo o slavnoj nadi koja nam se prua i prihvatimo je vjerom. Ne moemo nai spasenje u nama samima; trebamo pogledati na Isusa koji je Zaetnik i svritelj nae vjere, a dok Ga gledamo, mi ivimo. S kolikim naporom jadni smrtnici tee postati nositelji svojih i tuih grijeha! No, jedini koji moe 436

ponijeti grijehe je Isus Krist. Samo On moe biti moja zamjena i nositi moje grijehe. Kristov pretea je uskliknuo: Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! (Ivan 1,29) Podignite pogled sa sebe i potaknite nadu i povjerenje u Krista. Neka vaa nada ne bude usmjerena na vas same, ve na Njega koji je uao iza zastora u prostor Svetinje nad svetinjama. Razgovarajte o blaenoj nadi i slavnom dolasku naega Gospodina Isusa Krista. (Review and Herald, 9. lipnja 1896.)

14. studenog

332

Pomirenje na temelj mira

Ostavljam vam mir; mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svijet daje. Neka se ne uznemiruje i ne plai vae srce! (Ivan 14,27) Isus kae: Ostavljam vam mir; mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svijet daje. Neka se ne uznemiruje i ne plai vae srce! Mir o kojemu govori veliki Uitelj je vei i potpuniji nego to moemo zamisliti. Krist je spreman uiniti velika djela za nas, obnoviti nau narav time to e uiniti da budemo sudionicima Njegove boanske naravi. On eka da svoje srce poveemo s Njegovim koje je ispunjeno beskonanom ljubavlju, kako bismo se u potpunosti pomirili s Bogom. Naa je prednost to moemo razumjeti da nas Bog ljubi jednako kao i svojega Sina. Kad vjerujemo u Krista kao osobnog Spasitelja, imamo Kristov mir. Pomirenje koje nam je osigurano kroz Kristovo posredovanje temelj je naeg mira. No, sumorni osjeaji nisu nikakav dokaz da Kristova obeanja nemaju uinka. Vi se oslanjate na svoje osjeaje i, stoga to vam se vai izgledi ne ine sjajnima, vi sve vie poinjete navlaiti teki pokriva na svoju duu. Tada pogledate u svoju duu i mislite da vas je Bog odbacio. Va pogled treba biti upravljen na Isusa. Isus je rekao da emo u Njemu imati mir. Ulazei u zajednitvo s Isusom mi ulazimo u podruje mira. Sotona nas unitava, a Krist nas obnavlja. Moramo neprekidno vjebati svoju vjeru i pouzdanje u Boga, bez obzira na svoje osjeaje. Izaija kae: Tko god se od vas Jahve boji, nek 437

poslua glas Sluge njegova! Tko u tmini hodi, bez traka svjetlosti, nek se uzda u ime Jahvino, nek se na Boga svog osloni. (Izaija 50,10) Vi moete zajedno s psalmistom izjaviti: Pa da mi je i dolinom smrti proi, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom. Tvoj tap i palica tvoja utjeha su meni. Trpezu preda mnom prostire na oi dumanima mojim. Uljem mi glavu mae, aa se moja prelijeva. Dobrota i milost pratit e mene sve dane ivota moga. U Jahvinu u domu prebivati kroz dane mnoge. (Psalam 23,4-6) ujte me, oj Judejci i Jeruzalemci, pouzdajte se u Jahvu svoga Boga, i odrat ete se; pouzdajte se u njegove proroke i budite sretni! Potom se posavjetova s narodom i postavi Jahvine pjevae i hvalitelje koji e u svetom ruhu ii pred naoruanim etama i pjevati: Slavite Jahvu jer je vjena ljubav njegova! Kad poee klicati i pjevati pjesmu pohvalnicu, Jahve podie zasjedu na Amonce, Moapce i na one iz Seirske gore koji su doli na Judu, te bie razbijeni. (2. Ljetopisa 20,20-23) Postao je ugaonim kamenom, za vas koji vjerujete dragocjen... (1. Petrova 2,7) Uzmimo u obzir kako je Bog dao svojega jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (Ivan 3,16) (Review and Herald, 19. svibnja 1896.)

333

15. studenoga

Drati se uz Isusa
Teimo da upoznamo Jahvu: ko zora pouzdan mu dolazak. (Hoea 6,3) Kad vam Sotona kae da su vai grijesi takvi da ne trebate oekivati neke velike pobjede u Bogu, odgovorite mu kako Biblija nauava da je onima koji najvie vole najvie i oproteno. Nemojte pokuavati umanjiti svoju krivnju opravdavajui grijeh. Vi se ne moete vjerom pribliiti Bogu ako najprije ne uvidite svoju grenost. Tada se moete pozvati na obeanja i nepokolebljivom vjerom traiti udio u neizmjernoj rtvi koja je prinesena za ljudski rod. Drite se za Isusa, a Njegovo veliko srce puno ljubavi privui e vas k sebi. 438

Ne mogu podnijeti pomisao kako bi itko mogao otii ... a da nije uvelike ojaao svoju vjeru. Svaki budui korak koji uine mora biti korak vjere. Imaju li duhovno iskustvo bogato vjerom, jedan moe potjerati tisuu, a dvojica mogu potjerati deset tisua u bijeg. Ali svi talenti koje mogu posjedovati, sve vjetine i rjeitost koje mogu stei, nee imati nikakvog uinka ako oni nisu posveeni Bogu. Apostol Pavao je elio da se njegova braa utjee utjehom kojom je utjeen (2. Korinanima 7,7). Kranin pronalazi stalnu utjehu i snagu u Isusu. Neka nae oko uvijek poiva na Bojoj slavi. Nemojmo dopustiti da se ita isprijei izmeu nas i Njega. Ako teimo da upoznamo Jahvu, znat emo da ko zora pouzdan mu dolazak. On e nam doi poput dada jesenskog, poput kie proljetne to natapa zemlju. Ako smo sudionici boanske naravi, svojim emo ivotom i karakterom odraavati lik naega Gospodina Boga. Ne moemo biti lijeni u traenju ovakvog savrenog karaktera. Ne moemo mirno promatrati svoje okruenje, mislei kako e drugi obaviti posao umjesto nas. Tko god je poloio ovu nadu u njega, isti se od grijeha kao to je on ist. (1. Ivanova 3,3) Mi moramo biti radnici zajedno s Bogom. Na se ivot treba sastojati od poniznog, iskrenog izgraivanja spasenja sa strahom i drhtanjem; tada e vjera, nada i ljubav prebivati u naem srcu dajui nam zalog nagrade koja oekuje pobjednike. Nemilosrdan i odluan, neprijatelj je pripremio svoje smicalice za svaku duu koja nije pripremljena za kunje i koja nije ouvana stalnom molitvom i ivom vjerom. Kao pojedinci, ili kao tijelo, mi se ne moemo osigurati od njegovih stalnih napada; ali samo zahvaljujui Isusovoj pobjedi nad svakom kunjom moemo se uspjeno oduprijeti svakom protivnikovom javnom ili tajnom utjecaju. Ne zaboravite da va protivnik, avao, obilazi kao riui lav, traei koga da prodere! Stoga budite trijezni i bdijte. (1. Petrova 5,8) (Historical Sketches, str. 135,136)

439

334

16. studenog

Ne sudite
Nemojte suditi, da ne budete sueni! Jer kako budete sudili, onako e se i vama suditi; kako budete mjerili, onako e se i vama mjeriti. (Matej 7,1.2) Posve mi je jasno kako neprijatelj djeluje i stoga elim rei svakoj dui: Nemojte suditi, da ne budete sueni! Jer kako budete sudili, onako e se i vama suditi; kako budete mjerili, onako e se i vama mjeriti. Postoji vrijeme kad trebamo zauzeti vrsti stav, no, u velianju Gospodina nemojte osuivati i optuivati jedni druge. Kad bi se Boji narod razjedinio, to bi izazvalo veselje kod svih sila pakla. Priprema se put prepirke i podjela. Neki se nalaze u velikoj opasnosti da odplutaju strujom u nevjerstvo. Neka vaa zadaa bude spaavanje ovih ugroenih dua. U mojem srcu je tuga, velika tuga to oni ne shvaaju svoje ponaanje. Postoji neto to moete uiniti. Moete uvidjeti kako ste i smi u stanju da vam treba pokajanje. Vaem je srcu prijeko potrebno obraenje. Kraj je blizu, a vremena je malo. Ustrajno molite Boga; pripremite Kraljev put i uzdignite visoko zastavu istine na kojoj su ispisane Boje zapovijedi i vjera u Isusa. Dok napredujete korak po korak, navijetajte: Na tome se temelji postojanost svetih koji uvaju Boje zapovijedi i vjeru u Isusa. (Otkrivenje 14,12) Mojsije je objavio: Ja sam vas, eto, pouio o zakonima i uredbama, kako mi je Jahve, Bog moj, naredio da ih vrite u zemlji u koju idete da je zaposjednete. Drite ih i vrite: to e u oima narod biti vaa mudrost i vaa razboritost. Kad oni uju za sve ove zakone, rei e: Samo je jedan narod mudar i pametan, a to je ovaj veliki narod. Jer, koji je to narod tako velik da bi mu bogovi bili tako blizu kao to je Jahve, Bog na, kad god ga zazovemo? Koji je to narod tako velik da bi imao zakon i uredbe pravedne kao to je sav ovaj Zakon koji vam ja danas iznosim? Zato pazi i dobro se uvaj da ne zaboravi dogaaje to si ih svojim oima vidio; neka ti ne ieznu iz srca ni jednoga dana tvoga ivota; naprotiv, poui o njima svoje sinove i sinove svojih sinova. (Ponovljeni zakon 4,5-9) (Letter 30, 1906.) 440

A Spasitelj je jasno izrekao: Jer kako budete sudili, onako e se i vama suditi. Tko moe stajati pred Bogom i tvrditi da je besprijekornog karaktera, neporonog ivota? Kako se, dakle, bilo tko usudi kritizirati i suditi svoju brau? Oni koji se mogu nadati spasenju Kristovim zaslugama, koji moraju traiti oprost snagom Njegove krvi, podloni su najveoj odgovornosti da primjenjuju ljubav, smilovanje i pratanje prema svojim blinjima koji su takoer u grijehu. Kad osuujete druge, Gospodin sudi vas. Neka Gospodin pokrene srce svakog pojedinog vjernika crkve sve dok se Njegova preobraavajua sila ne oituje u njegovu ivotu i karakteru. Onda neete kritizirati jedni druge kad se okupite, ve razgovarati o Isusu i Njegovoj ljubavi. (Review and Herald, 30. studenoga 1886.)

17. studenoga

335

Jedino pravo mjerilo karaktera

to ima gledati trun u oku brata svojega! (Matej 7,3) ak ni reenicom: ... O ovjee koji sudi, jer u em sudi drugom, ti samog sebe osuuje, budui da ti, sue, obiava initi isto, nije potpuno izraena sva veliina grijeha onoga tko se usuuje kritizirati i osuivati svojega brata. Isus je rekao: to ima gledati trun u oku brata svojega, a brvna u svom oku ne zapaa! Njegove rijei opisuju onoga tko brzo zapazi mane kod drugih. Kad misli da je u neijem karakteru ili ivotu otkrio kakvu manu, takav je s pretjeranom revnou objelodanjuje. Ali Isus kae da je takva karakterna osobina, koja se razvila tim nimalo kranskim postupcima, u usporedbi s pogrekom koja se kritizira isto to i brvno prema trunu. Takvome nedostaje duha snoljivosti i ljubavi, pa od muice pravi slona. Oni koji nikad nisu iskusili poniznost kakva se stjee potpunom predanosti Kristu, ne mogu otkriti dobroiniteljski utjecaj Spasiteljeve ljubavi. Pogreno predoavaju njeni i usluni duh Evanelja i ranjavaju dragocjene due za koje je Krist umro. ... 441

Krist je jedino pravo mjerilo karaktera, a onaj tko istie sebe kao mjerilo za druge, stavlja se na Kristovo mjesto. Budui da je Otac sav sud dao Sinu (Ivan 5,22), tko god se usuuje suditi pobudama drugih, ponovno prisvaja sebi pravo koje pripada Bojemu Sinu. Ti samozvani suci i kritizeri stavljaju se na stranu Antikrista, onoga koji sam sebe oholo uzdie protiv svega to ljudi nazivaju Bogom ili dre za sveto, tako da sjedne u Boji hram pokazujui sebe kao da je Bog. (2. Solunjanima 2,4) Hladni, osuivaki, nepomirljivi duh farizejstva grijeh je koji donosi najkobnije posljedice. Ako vjersko iskustvo nije proeto ljubavlju, tu nema Krista; svjetlost Njegove nazonosti tu ne prebiva. Taj nedostatak ne moe nadoknaditi nikakva iva aktivnost ni revnost bez Kristova duha. Netko moe imati osobitu otrinu zapaanja man drugih, ali svakome tko gaji takav duh Isus kae: Licemjere, najprije izvadi brvno iz svoga oka pa e tada jasno vidjeti kako da izvadi trun iz oka bratova. (Matej 7,5) (Isusov govor na Gori, str. 166168) Tek kad osjetite da moete rtvovati i svoje dostojanstvo, ak i sm ivot, da biste spasili zalutaloga brata, izbacili ste brvno iz vlastitog oka i tako se pripremili da mu pomognete. Tad mu se moete pribliiti i dirnuti njegovo srce. Nitko nikad nije bio vraen s pogrenog puta osudom i prijekorom, ali su mnogi tako bili odgurnuti od Krista i navedeni da zatvore svoja srca za svako dokazivanje. Njean duh i obzirno, privlano ponaanje mogu spasiti zalutaloga i pokriti mnotvo grijeha. Otkrivanje Krista u vaemu karakteru moi e preobraziti sve s kojima dolazite u dodir. Neka se Krist svakoga dana vidi u vama pa e preko vas otkrivati stvaralaku silu svoje rijei blag, uvjerljiv i snaan utjecaj koji e preobraziti due u ljepotu Gospodina, naega Boga. (Isusov govor na Gori, str. 171,172)

442

18. studenoga

336

Istina temelj karaktera

U srce pohranih rije tvoju, da protiv tebe ne sagrijeim. (Psalam 119,11) Oni koji prouavaju Bibliju, trae savjet od Boga i oslanjaju se na Krista, moi e u svako doba i u svim okolnostima postupati mudro. Istinska naela otkrivaju se u stvarnom ivotu. Kad se istina za ovo vrijeme prihvati iskreno i postane osnovom karaktera, dovest e do takve odlunosti u namjeri i ciljevima, da pred zavodljivosti ovozemaljskih uitaka, nepostojanosti navika, prijezirom onih koji ljube ovaj svijet i eljama vlastitog srca ostaju potpuno nemoni. Savjest mora najprije biti prosvijetljena, a volja dovedena u pokornost. Ljubav prema istini i pravdi mora zavladati u dui, i na taj nain se izgrauje karakter koji Nebo moe odobriti. Imamo izrazite primjere o vrstini nepokolebljive odanosti naelima vjere. ak ni strah od smrti ne bi mogao natjerati ednog Davida da pije vodu s Betlehemskog izvora, zbog koje su njegovi hrabri junaci riskirali svoj ivot. Duboko i otvoreno drijelo lavovske jame nije moglo sprijeiti Daniela u njegovoj odlunosti da se svakoga dana moli Bogu, niti je uarena pe nagnala adraka i njegove drugove da se poklone idolu kojega je podigao kralj Nabukodonozor. Mladi koji se vrsto dre naela uzdravat e se od zadovoljstava i izazivanja boli, i biti hrabri ak i u lavovskoj jami ili u uarenoj pei, radije nego da se nau nevjerni Bogu. Obratite pozornost na Josipov karakter. Njegova estitost bila je teko kuana, ali je njegova pobjeda bila potpuna. Ista uzviena i nepokolebljiva odanost naelu dolazila je do izraaja u svakoj kunji. Gospodin je bio s njim i Njegova rije bila je zakon. Takva vrstina i nepokolebljivost u naelima blistaju najizrazitijim sjajem nasuprot slabosti i nekorisnosti mladih naeg vremena. Pogreno je shvaanje da se moramo podiniti volji i postupcima izopaene djece. Elizej je na samom poetku svog javnog rada naiao na podsmjeh i ruganje mladih u Betelu. On je bio ovjek izrazito blage naravi, ali je Bojim Duhom bio 443

primoran izrei prokletstvo nad onima koji su mu se tako drsko rugali. Oni su uli za nedavno Ilijino uzaae na Nebo, i taj sveani dogaaj nainili su predmetom ismijavanja. Elizej je pruio jasan dokaz da ni stariji ni mladi ne smiju zbijati ale na raun neijeg svetog poziva. Dok su mu podrugljivo dovikivali kako je bolje da i on ode gore, kao to se Ilija uznio prije njega, on ih je prokleo u ime Gospodnje. Strana presuda koja je odmah dola na njih bila je od Boga. Nakon toga Elizej vie nije imao problema u svojoj misiji. Pedeset godina on je ulazio i izlazio kroz gradska vrata Betela i, putujui od grada do grada, prolazio kroz gomile raznih besposliara, najgrubljih i najrasputenijih mladia, ali ga nikad vie nitko nije ismijavao niti pravio ale na raun njegovog poziva kao proroka Svevinjega. Ovaj jedini sluaj tako neobine strogosti na poetku njegove misije bio je dovoljan da mu osigura potovanje do kraja ivota. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 43,44)

337

19. studenoga

Krist je govorio kao sudac

Jeruzaleme, Jeruzaleme, to ubija proroke i kamenuje one koji su ti poslani! Koliko puta htjedoh skupiti tvoju djecu kao to kvoka skuplja svoje pilie pod krila, ali vi ne htjedoste! (Matej 23,37) Krist je govorio kao sudac onima koji su stajali pred Njim. Njegov glas, koji je tako esto njeno pozivao, sad je korio i osuivao. Sluatelji su zadrhtali. Dojam koji su ostavile Njegove rijei i Njegov pogled nikada se nije mogao izbrisati. Kristov je gnjev bio usmjeren protiv licemjerstva, velikih grijeha kojima su ljudi razarali svoje due, varali narod i obeaivali Boga. U vrlo prijevarnom rasuivanju sveenika i poglavara prepoznao je djelovanje Sotoninih orua. Njegova osuda grijeha bila je otra i pokretala je na preispitivanje, ali nije izgovorio nijednu osvetniku rije. Bio je ispunjen svetim gnjevom prema knezu tame, ali nije izrazio nikakvo razdraljivo raspoloenje. Tako e i kranin koji ivi u skladu s Bogom 444

i odlikuje se dragocjenim osobinama ljubavi i milosti, biti ispunjen pravednim gnjevom prema grijehu, ali nee biti pokrenut strau da rui one koji njega rue. On e u Kristu sauvati mir i vlast nad sobom, ak i onda kad se sretne s onima koji pokretani silama odozdo brane neistinu. Boansko saaljenje ogledalo se na licu Bojeg Sina dok je laganim pogledom obuhvaao Hram i svoje sluatelje. Glasom priguenim dubokom boli i gorkim suzama, uzviknuo je: Jeruzaleme, Jeruzaleme, to ubija proroke i kamenuje one koji su ti poslani! Koliko puta htjedoh skupiti tvoju djecu kao to kvoka skuplja svoje pilie pod krila, ali vi ne htjedoste! To je bila borba odvajanja. U Kristovom plau izlijevalo se smo Boje srce. ... I farizeji i saduceji bili su uutkani. Isus je sabrao svoje uenike i pripremio se da napusti Hram, ne kao pobijeeni kojega su neprijatelji primorali da ih napusti, ve kao Onaj ije je djelo zavreno. Iziao je iz borbe kao pobjednik. Dragocjene istine, koje su tog znaajnog dana potekle s Kristovih usana, sauvane su u mnogim srcima. Nove misli i nove tenje probudile su se u njihovom ivotu, i nova je povijest otpoela. Nakon Kristova raspea i uskrsnua uenici su odluno istupili i ispunili boanski nalog mudrou i revnou koje su bile usklaene s veliinom djela. Nosili su vijest koja se obraala ljudskim srcima, pokoravajui stare predrasude koje su dugo sputavale tisue ljudi. Pred njihovim su svjedoanstvom ljudske teorije i filozofije postale kao prazne prie. Silni su bili rezultati proistekli iz Spasiteljevih rijei upuenih zadivljenom i strahopotovanjem obuzetom mnotvu u jeruzalemskom Hramu. (Isusov ivot, str. 511,512)

20. studenoga

338

Svi se moraju pojaviti na sudu

A ti, zato sudi brata svoga? Ta, svi emo stajati pred Bojim sudom. (Rimljanima 14,10) Pribliavamo se kraju vremena. Sve vie e biti kunji koje dolaze izvana, ali ne dopustimo da dolaze iz same crkve. 445

Neka se oni koji tvrde da su Boji narod odreknu sebe zbog istine i zbog Krista. Jer nam se svima treba pojaviti pred sudom Kristovim. (2. Korinanima 5,10) Svatko tko istinski ljubi Boga imat e Kristov duh i arku ljubav prema svojoj brai. Ukoliko je vjernik prisnije povezan s Bogom, a njegova ljubav usredotoena na Krista, manje e ga uznemiravati grubosti i potekoe koje susree u svakodnevnom ivotu. Oni koji tee uzrasti do punog rasta mukaraca i ena u Isusu Kristu, postat e sve sliniji Njemu po karakteru, uzdiui se iznad sklonosti ka gunanju i nezadovoljstvu. Oni e prezirati iznalaenje tuih pogreaka. Crkva u ovo vrijeme treba imati vjeru koja je jednom dana svetima, vjeru koja e ih osposobiti da hrabro kau: Bog mi pomae (Psalam 54,6), Sve mogu u onome koji mi daje snagu. (Filipljanima 4,13) Gospodin nas poziva da ustanemo i krenemo naprijed. U svim vremenima kad je crkva napustila svoje grijehe i prihvatila i ivjela istinu, dobivala je Boje odobravanje. U vjeri i poniznoj poslunosti nalazi se snaga kojoj svijet ne moe odoljeti. Namjera Boje Promisli u odnosu na Njegov narod je napredak neprestano napredovanje na putu svetosti u usavravanju kranskog karaktera, uzdizanje sve vie i vie u jasnoj svjetlosti, u znanju i Bojoj ljubavi do samog svretka vremena. O, zato jo uvijek uimo samo osnovna naela nauka o Kristu? Gospodin ima obilje blagoslova za svoju Crkvu ako njeni vjernici usrdno tee probuenju iz opasne mlakosti. Formalna vjera, beivotne rijei, karakter lien moralne snage na to ukazuje ozbiljna poruka koju vjerni Svjedok upuuje crkvama, upozoravajui ih protiv oholosti, svjetovnosti, formalizma i samodovoljnosti. Ali poniznima, stradalnicima, vjernima i strpljivima, koji su svjesni svojih slabosti i nedostataka, upuene su rijei ohrabrenja: Evo stojim na vratima i kucam. Ako tko uje moj glas i otvori vrata, ui u k njemu i veerati s njim, i on sa mnom. (Otkrivenje 3,19.20) Na Gospodin odlae svoj dolazak zbog toga to vas strpljivo podnosi jer nee da se itko izgubi, nego da svi pristupe obraenju (2. Petorva 3,9). Tek kad sa svim iskupljenima budemo stajali na staklenom moru, sa zlatnim harfama i vijencima slave, i pred nama beskrajnost vjenosti, tada emo uvidjeti kako je kratko bilo ovo vrijeme ekanja i kunje. Blago 446

slugama koje gospodar, kada doe, nae gdje bdiju! (Luka 12,37) (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 483485)

21. studenoga

339

Vjernim majkama bit e iskazana poast na Sudu

Molila sam za ovo dijete, i Jahve mi je usliao pronju kojom sam ga prosila. (1. Samuelova 1,27.28) Ispunjenju Aninog zavjeta da posveti svoje dijete Gospodinu nije bilo udovoljeno sve dok nije dolo vrijeme da on bude predstavljen u Svetitu. Od njegove najranije dobi ona je pouavala njegov djeji um da voli i tuje Boga te da sebe smatra Gospodnjim vlasnitvom. Pomou svega poznatog to ga je okruivalo ona ga je usmjeravala da svoje misli upravlja na Stvoritelja. Briga vjerne majke nije prestala ni kad je bila odvojena od svojega djeteta. Mali Samuel je bio predmet njezinih molitava. Kad bi svaka majka mogla razumjeti opseg njezinih dunosti i odgovornosti i kakva e biti nagrada za vjernost! Svakodnevni majin utjecaj na djecu priprema ih za vjeni ivot ili vjenu smrt. Ona u svojemu domu provodi mo odlunije nego ministar za svojim stolom, pa ak i kralj na prijestolju. Doi e dan kad e Bog otkriti koliko svijet duguje pobonim majkama koje su odgojile ljude kao nepokolebljive zagovornike istine i obnove ljude koji su bili odvani i usudili se tako postupati, koji su ostali nepokolebljivi usred provjera i kunji; ljude koji su radije odabrali uzviene i svete interese istine i Boje slave od svjetske slave ili samog ivota. Kad doe vrijeme suda i otvore se knjige, kad veliki Sudac bude objavio tko su dobri i valjani sluge i kruna slave bude stavljena na elo pobjednika, mnogi e podii svoje krune naoigled cijelog svemira i pokazujui na svoje majke rei: Ona me je uinila takvim, milou Bojom. Njezina poduka, njezine molitve bile su blagoslov za moje spasenje. 447

Bog je uredio da je kod obitelji i naroda, ili kod pojedinaca, vrlina temelj sree. Svaka mlada osoba odreuje svoj ivotni put mislima i osjeajima koje je njegovala u najranijim godinama. Ispravne, estite ljudske navike steene u mladosti postaju dijelom karaktera i obiljeavaju ivot pojedinca. Mladi mogu postati nemoralni ili moralni, ovisno o njihovom izboru. Mladi dananjice mogu postati dragocjeni u Gospodnjim oima kao to je bio Samuel. Njihova imena mogu biti upisana u knjigu ivota na zadovoljstvo Vladara svemira i aneoskog mnotva. Vjerno uvajui svoju kransku cjelovitost, mladi mogu, poput plemenitog Luthera, vriti silan utjecaj u djelu reforme. Takvi su ljudi potrebni u ovom trenutku. Za svakog od njih Bog ima mjesto i posao. (Signs of the Times, 3. studenoga 1881.)

340

22. studenoga

Izaberite Krista
Danas izaberite kome ete sluiti. (Joua 24,15) U cilju spaavanja ljudi Bog koristi razliita sredstva. On im govori kroz pisanu Rije i preko svojih propovjednika; i posredstvom Svetoga Duha upuuje im svoje poruke, opomene, ukore i pouke. Sve to On ini da prosvijetli njihovo razumijevanje, otkrije im njihove dunosti i njihove grijehe i ukae na blagoslove koje mogu primiti; da u njima probudi svijest i elju za duhovnim, kako bi se obratili Kristu i u Njemu nali milost koja im je potrebna. Ali mnogi su umjesto Bojim putom odabrali ii vlastitim. Oni se nisu izmirili s Bogom, niti to mogu sve dok sebino ja ne bude razapeto i dok Krist ne bude vjerom ivio u njihovom srcu. Svaki pojedinac se svojom vlastitom odlukom udaljuje od Krista kad odbija gajiti Njegov duh i slijediti Njegov Primjer; ili se u samoodricanju, vjeri i poslunosti sjedinjuje s Kristom. Svatko mora osobno za sebe izabrati Krista, jer je On prvo izabrao nas. Takvo jedinstvo s Kristom trebaju postii oni koji su po naravi u neprijateljstvu s Njim. U takav odnos potpune 448

ovisnosti treba ui oholo ljudsko srce. To je iznimno teak zadatak, i mnogi koji tvrde da su Kristovi sljedbenici o tome ne znaju nita. Oni su Spasitelja prihvatili samo na papiru, ali ne kao jedinog Vladara svojega srca. Neki uviaju nunost pokajanja, ali im uvide tu potrebu i osjete elju za promjenom, u srcu poinje borba. Odrei se svoje volje, moda svojih stremljenja i tenji, zahtijeva odluan napor pred kojim se mnogi pokolebaju i okreu mu lea. A ipak, takvu borbu mora prihvatiti i voditi svako istinski obraeno srce. Mi se moramo boriti protiv kunji koje nadiru izvana i iznutra. Moramo ostvariti pobjedu nad samim sobom, razapeti strasti i poude; i tada poinje jedinstvo due s Kristom. Kao to se odsjeena i naizgled beivotna granica cijepi na ivo stablo, tako i mi moemo postati iva loza na pravom Trsu. Rod koji je u svom ivotu donosio Krist donosit e i svaki Njegov sljedbenik. Nakon to je postignuto takvo jedinstvo, ono se moe odrati samo neprekidnim, usrdnim i briljivim naporima. Da bi tu svetu vezu sauvao i odrao, Krist upotrebljava svoju mo, ali i ovisni i bespomoni grenik mora sa svoje strane ulagati stalne napore. Svaki kranin mora budno i neprekidno uvati svaki prilaz kojim bi Sotona mogao prii njegovoj dui. Traei stalno u molitvi boansku pomo, on istodobno mora odluno pruati otpor svakoj sklonosti ka grijehu. Vjerom, hrabrou i ustrajnim naporima on moe postati pobjednik. Ali uvijek mora imati na umu da pobjedu moe izvojevati samo ako Krist ostane u njemu i on u Kristu. Samo osobnom povezanou s Kristom, zahvaljujui neprekidnom odravanju zajednice s Njim, moemo donositi plodove Svetog Duha. (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 4648)

449

341

23. studenoga

Biti kranin znai biti slian Kristu

Tko e uzii na Goru Jahvinu, tko e stajati na svetom mjestu njegovu? Onaj u koga su ruke iste i srce neduno: dua mu se ne predaje ispraznosti, i ne kune se varavo. (Psalam 24,3.4) to znai biti kranin? To znai biti slian Kristu, initi Kristova djela. Neki ne uspijevaju postii ovo, neki ono. Neki su po naravi nestrpljivi. Sotona razumije njihove slabosti i uspijeva ih uvijek iznova pobijediti. Ali neka se nitko zbog toga ne obeshrabri. Kad god se pojave male smetnje i kunje, zamolite Boga u tihoj molitvi da vam d snage i milosti da se moete s njima strpljivo nositi. U tiini se krije snaga; nemojte progovoriti ni rijei dok ne iznesete svoju molbu nebeskom Bogu. Budete li tako uvijek inili, uskoro ete svladati svoju naglu narav, i ve ovdje na Zemlji imat ete ozraje Neba u kojemu moete prebivati. Bog eli da Njegov narod opere svoje ruke i oisti svoje srce. Hoe li biti nesretni ako to uine? Hoe li ljubaznost i strpljivost, pristojnost i obzirnost donijeti nesreu njihovim obiteljima? Daleko od toga. Ljubaznost koju pokazuju prema svojoj obitelji odrazit e se i na njih same. Ovo je zadaa koju treba izvriti u domu. Ako lanovi obitelji nisu spremni ivjeti u miru danas, nisu spremni ni za ivot u obitelji koja e se okupiti oko slavnog bijelog prijestolja. Grijeh uvijek donosi tamu i ropstvo, ali ispravno postupanje donijet e mir i svetu radost. U dan nevolje, kad nas neprijatelj pritie, mi emo hoditi meu anelima. Oni e biti poput vatrenog zida oko nas, a jednog emo dana zajedno s njima etati Bojim gradom. Nikad nije postojalo vrijeme kad je Boji narod imao veu potrebu traiti Njegova obeanja nego to je to sada. Neka ruka vjere proe kroz tamu i prihvati ruku beskonane moi. Dok govorimo o nunosti odvajanja od grijeha, prisjetimo se kako je Krist doao na na svijet da spasi grenike, da moe zauvijek spaavati one koji po njemu dolaze k Bogu. Naa je prednost to moemo vjerovati da nas Njegova krv isti od 450

svake mrlje i prljavtine grijeha. Mi ne smijemo ograniavati mo Sveca Izraelova. On eli da doemo k Njemu takvi kakvi jesmo, greni i uprljani. Njegova je krv djelotvorna. Preklinjem vas da ne alostite Svetog Duha nastavljajui grijeiti. Doete li u napast, nemojte biti obeshrabreni. Ovo obeanje odjekuje i do naeg vremena: Ali ako tko i poini grijeh, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. (1. Ivanova 2,1) Osjeam kako bi se za ovo obeanje s usana smrtnika neprekidno trebala uti pjesma zahvalnica. Sakupimo ove dragocjene dragulje od obeanja, i kad nas Sotona optuuje za nau veliku grenost, pokuavajui nas navesti da posumnjamo u Boju spasonosnu silu, ponovimo Kristove rijei: A tko doe k meni, sigurno ga neu izbaciti van. (Ivan 6,37) (Historical Sketches, str. 157,158)

24. studenoga

342

Mjerilo karaktera na Sudu

A svi koji budu pod Zakonom sagrijeili, po Zakonu e biti sueni. Nisu, naime, pred Bogom pravedni oni koji sluaju Zakon, nego e oni biti priznati pravednima koji vre Zakon (Rimljanima 2,12.13) Oni koji su prihvatili svjetlost koja se odnosila na Kristovo posredovanje i na nepromjenjivost Bojeg zakona, uvidjeli su da su te istine iznesene u Otkrivenju 14. poglavlju. Poruke iz ovog poglavlja sadre trostruko upozorenje koje treba stanovnike Zemlje pripremiti za Gospodnji drugi dolazak. Objava: Jer je doao as njegova Suda upuuje na zavrno djelo Kristove slube za spasenje ljudi. Ona navjeuje istinu koja se treba objavljivati dok se Spasiteljevo posredovanje ne zavri i On se vrati na Zemlju da uzme k sebi svoj narod. Djelo suda koji je zapoeo 1844. godine mora se nastaviti dok se svi sluajevi, i ivih i mrtvih, ne rijee; stoga e ono trajati do svretka vremena milosti za ljude. Da bi se mogli odrati na sudu, poruka sadri nalog: Bojte se Boga i zahvalite mu... Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda! Rezultat prihvaanja ovih poruka sadre rijei: Na tom se 451

temelji postojanost svetih koji uvaju Boje zapovijedi i vjeru u Isusa. Da bi se pripremili za sud, ljudi moraju vriti Boji zakon. On e biti mjerilo karaktera na sudu. Apostol Pavao izjavljuje: Svi koji budu pod Zakonom sagrijeili, po Zakonu e biti sueni... u dan u koji e Bog prema mojem evanelju suditi ljudske tajne po Isusu Kristu. Dalje kae da e oni biti priznati pravednima koji vre Zakon. (Rimljanima 2,1216) Da bi se vrio Boji zakon potrebna je vjera, jer bez vjere nemogue mu je ugoditi. A sve to se ne ini po vrstom uvjerenju grijeh je. (Hebrejima 11,6; Rimljanima 14,23) Prvi aneo poziva ljude da se boje Boga i da Mu zahvale; da Mu se poklone kao Stvoritelju neba i Zemlje. Da bi to inili, moraju biti posluni Njegovom Zakonu. Propovjednik kae: Boj se Boga, izvruj njegove zapovijedi, jer to je sav ovjek. (Propovjednik 12,13) Bez poslunosti Njegovim Zapovijedima nijedno bogotovlje ne moe biti ugodno Bogu. Jer u ovome stoji ljubav prema Bogu: da vrimo njegove zapovijedi. Tko uklanja uho svoje da ne slua Zakona, i molitva je njegova mrska. (1. Ivanova 5,3; Izreke 28,9) (Velika borba, str. 345,346) Svatko bi si trebao postaviti pitanje koje je od najveeg znaaja: Ispunjavam li zahtjeve Bojeg zakona? Samo neposrednim samoispitivanjem u svjetlu Boje rijei moemo otkriti nae odstupanje od Njegove svete vladavine prava. U Njemu moemo imati oprost za pogreke uinjene u prolosti, a u Njegovoj snazi moemo izrastati u savrene mukarce i ene u Isusu Kristu. (Youths Instructor, 10. lipnja 1897.)

343

25. studenog

Vijenac ivota
Ve mi je pripravljen vijenac pravednosti koji e mi u onaj Dan dati Gospodin, pravedni sudac, i ne samo meni nego i svima koji budu eljeli njegov dolazak. (2. Timoteju 4,8) Pavao je uvijek imao na umu vijenac ivota koji mu je bio obean, i ne samo njemu, ve i svima onima koji eljno iekuju Kristov dolazak. Ali, ono to mu je vijenac ivota uinilo tako 452

poeljnim bila je pobjeda kroz Isusa Krista. Isus ne bi elio da na glavni cilj bude osvojiti nagradu, ve initi Boju volju jer je to Njegova volja, bez obzira na nagradu koju emo primiti. Boji dar jest vjeni ivot. Gospodin eli da svi koji primaju Njegovu milost imaju potpuno povjerenje u Njega. On nas poziva da primjenjujemo istu, jednostavnu vjeru, uzdajui se u Njega i ne pitajui se kakvu emo naknadu primiti. Mi trebamo srano raditi u Njegovoj slubi, pokazujui kako imamo potpuno povjerenje da e nas On nagraditi pravedno. Razmotrimo li scenu suda kad se daje nagrada pravednicima, a osuda zlima pravednici su prikazani kako se s uenjem pitaju to su uinili da primaju takvu nagradu. No, oni su njegovali i uvali vjeru u Krista. Bili su proeti Njegovim Duhom i bez svjesnog truda inili za Krista i Njegove svete djela koja donose sigurnu nagradu. Ali, njihova motivacija za takav rad nije bila primanje naknade. Oni su smatrali najviom au to im je bilo doputeno raditi kao to je Krist radio. Ono to su oni inili bilo je iz ljubavi prema Kristu i blinjima, a On, koji se poistovjetio s patnjama ovjeanstva, prihvatio je ova djela suosjeanja i ljubavi kao da su uinjena Njemu. ... Svaku nau sposobnost, svaki na dar, sve dugujemo Gospodinu. Svaka naa pobjeda steena je zahvaljujui Njegovoj milosti. Stoga je potpuno neprimjereno da hvalimo sebe. Kad bismo se sjetili da se nalazimo na provjeri i kunji pred bezgrenim svemirom, da nas Bog kua da vidimo kakvog smo duha, nae bi razmiljanje bilo ozbiljnije, a molitve usrdnije. Oni koji rade u jednostavnosti shvaaju kako sm ovjek ne moe uiniti nita dobroga. Oni su puni zahvalnosti za povlasticu odravanja zajednitva s Bogom. U njihovu slubu je utkano naelo koje njihove darove i prinose u cijelosti ini miomirisom. Oni imaju jednako povjerenje u Boga kao to dijete ima povjerenje u svojega zemaljskog oca. Mi nismo nagraeni toliko za svoju aktivnost i ar koliko za njenost, ljubaznost, milostivost i ljubav koju smo utkali u na rad za bolesne, potlaene i napaene. (Signs of the Times, 9. kolovoza 1899.)

453

344

26. studenoga

Kad Krist doe, Njegova plaa ide s Njim

Po svojoj me pravdi sudi, Jahve, Boe moj. (Psalam 35,24) Kad je kralj iziao pogledati goste, pokazao se njihov stvarni karakter. Za svakoga gosta na svadbi bilo je pripremljeno svadbeno ruho. To ruho bilo je kraljev dar. Nosei ga, gosti su pokazivali svoje potovanje prema prireivau gozbe. Meutim, jedan ovjek je ipak zadrao svoje obino graansko odijelo. Nije izvrio pripremu koju je zahtijevao kralj. Vrlo skupocjeno ruho prezrivo je odbio obui. Time je uvrijedio svojega gospodara. Na kraljevo pitanje: Prijatelju, kako si uao ovamo bez svadbenog ruha? nita nije mogao odgovoriti. I tako je osudio samoga sebe. Tada je kralj zapovjedio: Sveite mu noge i ruke te ga bacite van, u tamu gdje e biti pla i krgut zuba! (Matej 22,13) Kraljevo ispitivanje gostiju na gozbi prikazuje sud. Gosti na evaneoskoj gozbi jesu oni koji tvrde da slue Bogu, oni ija su imena zapisana u knjizi ivota. Meutim, nisu svi koji govore da su krani doista iskreni Kristovi uenici. Prije nego to se dodijeli konana nagrada, morat e se odluiti tko je dostojan da dobije batinu pravednih. Ova odluka mora se donijeti prije Kristovog drugog dolaska na nebeskim oblacima; jer kad On doe, Njegova nagrada e ve biti s Njim, da svakome plati prema njegovu djelu (Otkrivenje 22,12). Prema tome, prije Njegovog drugog dolaska morat e se odrediti kakvoa djela svakog ovjeka da bi se svakom Kristovom sljedbeniku odredila nagrada u skladu s njegovim djelima. Dok ljudi jo budu boravili na Zemlji, u nebeskim e se sudnicama obaviti istrani sud. ivot svih onih koji su tvrdili da slijede Krista bit e istraen pred Bogom. Svi e biti ispitani u skladu s onim to je zapisano u nebeskim knjigama i prema njihovim djelima bit e im odreena vjena sudbina. Svadbenim ruhom prikazan je neporoni, isti karakter koji e imati svi pravi Kristovi sljedbenici. Crkvi je dano da se obue u blistav, ist lan da bude sveta i bez mane. Lan, zapravo, oznauje pravedna djela svetih. (Otkrivenje 19,8; Efe454

anima 5,27) To je Kristova pravednost, Njegov neokaljani karakter, koji se vjerom daje svima koji prime Krista kao svojega Spasitelja. Tim pokrivalom, tom odjeom svoje pravednosti, Krist eli pokriti svaku pokajniku, vjernu duu. (Isusove usporedbe, str. 211,212)

27. studenoga

345

Na milostivi i vjerni Veliki Sveenik

Uao je jedanput zauvijek u Svetinju nad svetinjama, ne krvlju jaraca i junaca, nego vlastitom krvi, i pribavio nam vjeni otkup. (Hebrejima 9,12) Kao Onaj koji je uzeo na sebe grijehe svijeta, i kao Sveenik i ovjekov Predstavnik pred Bogom, On je uao u ivot ljudskoga roda primivi ljudsko tijelo i krv. ivot je u ivima ivotvorno strujanje krvi, a krv je dana za ivot svijeta. Krist je izvojevao potpunu pomirbu grenika s Bogom, davi svoj ivot kao otkup za nas. Roen je bez ijedne mrlje grijeha, ali je na svijet doao na isti nain kao i svaki pripadnik ljudskog roda. On nije bio samo slian nama po tijelu, nego je stvarno uzeo ljudsku narav i ivio ljudskim ivotom. Krist je ostavio svoju kraljevsku odoru i kraljevsku krunu, i zaogrnuo svoje boanstvo ljudskom naravi da bi postao Zamjena i Jamac za ljudski rod, kako bi umirui u ljudskom tijelu mogao svojom smru da satre onoga koji ima dravu smrti. On to nije mogao uiniti kao Bog, ali postavi ovjek, Krist je mogao umrijeti. On, je dakle, smru pobijedio smrt. Kristova smrt donijela je smrt onome koji ima dravu smrti, a svima koji Ga prime kao osobnog Spasitelja otvorila vrata groba. Nad unajmljenom Josipovom grobnicom Krist je izjavio: Ja sam uskrsnue i ivot. On je kao Otkupitelj svijeta stao na glavu zmiji, liavajui Sotonu svake sile da svojim otrovnim ubodom unitava ljude; jer im je On svojom smru omoguio ivot i besmrtnost. Vrata vjenog ivota otvaraju se irom svima onima koji vjeruju u Isusa Krista. Svojom smru Isus je 455

uinio da oni koji vjeruju u Njega ne mogu umrijeti zauvijek. Krist je ivio i umro kao ovjek, da bi mogao biti Bog i ivih i umrlih. On je uinio nemoguim da oni koji u Njega doista vjeruju izgube ivot vjeni. ivot mukaraca i ena je vrlo dragocjen u Bojim oima, jer je Krist taj ivot otkupio time to je kanjen smru umjesto njih. Na taj nain omoguio je i nama da zadobijemo besmrtnost. U Kristu je sjedinjeno boansko i ljudsko Stvoritelj i stvorenje. Narav Boga, iji je Zakon bio prekren, i narav Adama kao prijestupnika spojile su se u Isusu Kristu Bojem Sinu i ovjejem sinu. Plativi svojom krvi cijenu ovjekova otkupljenja, proavi kroz ovjekova iskustva, pobijedivi umjesto ovjeka svako iskuenje, podnijevi sramotu, krivnju i teret grijeha a ipak ostavi pritom bezgrean On je postao ovjekov Branitelj i Posrednik. Kakva sigurnost za kuanu i namuenu duu, kako nepobitni dokazi za promatrae i svjedoke iz cijeloga svemira: da je Krist zaista milosrdan i vjeran Veliki sveenik! (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 7, str. 925,926)

346

28. studenoga

Na dan Suda
Tko je vjeran u najmanjoj stvari, vjeran je i u velikoj. (Luka 16,10) ivot ine uspjenim takozvane male stvari. Mala djela ljubavi, samoodricanja, pomaganja iskreno izgovorenim rijeima, obraanje pozornosti na male grijehe to je kranstvo. Zahvalno priznanje na svakodnevnim blagoslovima, mudro koritenje svakodnevnih prilika, marljivo njegovanje povjerenih darova to je ono na to nas Gospodar poziva. Tko vjerno izvrava male dunosti, bit e pripravan odgovoriti na zahtjeve veih odgovornosti. Onaj tko je ljubazan i uljudan u svakodnevnom ivotu, velikoduan i strpljiv u svojoj obitelji, iji je stalan cilj uiniti dom sretnim, bit e prvi koji e zanijekati sebe i rtvovati se kad Gospodar uputi poziv. 456

Najdue putovanje je ono korak po korak. Slijed koraka dovodi nas do kraja puta. Najdui lanac sastavljen je od zasebnih karika. Ako je jedna od njih neispravna, lanac je bezvrijedan. Tako je i s karakterom. Dobro uravnoteen karakter oblikovan je ispravno izvedenim pojedinanim postupcima. Jedna mana, koja je njegovana umjesto da bude pobijeena, ini ovjeka nesavrenim i pred njim zatvara vrata Svetog grada. Onaj tko ide na Nebo mora imati karakter bez ijedne mrlje ili mane ili takvoga ega. Nitavnost koja oneiuje ne moe nikada ui tamo. Niti jedna nepravilnost nee biti vidljiva na otkupljenima. Boje djelo je u cijelosti savreno zato to je savren svaki njegov dio, ma koliko bio malen. Bog odijeva malenu travku s jednakom pozornou kao to stvara svijet. Ono to je vrijedno raditi, treba uiniti dobro. Koje god vae zanimanje bilo, obavljajte ga vjerno. Govorite istinu i u najmanjim stvarima. Svakog dana inite djela ljubavi i govorite rijei ohrabrenja. Prosipajte osmijeh du vaeg ivotnog puta. Budete li ovako inili, Gospodin e vam dati svoje odobrenje i Krist e vam jednog dana rei: Dobro, valjani i vjerni slugo! (Matej 25,21) Na dan suda e oni koji su bili vjerni u svakodnevnom ivotu, koji su brzo uvidjeli to im je zadaa i izvrili je ne razmiljajui pritom o pohvali ili dobiti, uti rijei: Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Matej 25,34) Krist ih ne pohvaljuje zbog rjeitih govora koje su odrali, intelektualne moi koju su pokazali ili dareljivih donacija koje su dali. Oni e biti nagraeni zbog malih stvari koje esto previdimo. Jer bijah gladan, i dadoste mi jesti. kae On. Meni ste uinili koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae. (Matej 25,40) (Youths Instructor, 17. sijenja 1901.)

457

347

29. studenoga

Oni koji su zapisani u Knjizi ivota

Bit e to vrijeme tjeskobe kakve ne bijae otkako je ljudi pa do toga vremena. U ono vrijeme tvoj e se narod spasiti svi koji se nau zapisani u Knjizi. (Daniel 12,1) to se vie bliimo pogibli posljednjih dana, napadi neprijatelja postaju jai i odluniji. Sotona je siao s velikom moi, znajui da ima malo vremena, i on radi svakovrsnim pokvarenim zavoenjem. Upozorenje nam dolazi preko Boje rijei i kae kako bi Sotona, kad bi to bilo mogue, zaveo i one odabrane. Vrlo skoro e prekrasni dogaaji zadiviti svijet. Svretak svega je nadomak ruke. Vrijeme nevolje e uskoro zadesiti Boji narod. Tada e izii proglas kojim se onima koji svetkuju subotu zabranjuje da kupuju ili prodaju, uz prijetnju kazne ak i smrti ne priznaju li prvi dan u tjednu kao da je sedmi. U to e vrijeme ustati Mihael, veliki knez koji titi sinove tvog naroda. Bit e to vrijeme tjeskobe kakve ne bijae otkako je ljudi pa do toga vremena. U ono vrijeme tvoj e se narod spasiti svi koji se nau zapisani u Knjizi. (Daniel 12,1) Po ovome prepoznajemo vanost da naa imena budu zapisana u Knjizi ivota. Svi oni ija se imena nalaze u njoj bit e izbavljeni od Sotonine moi, a Krist e narediti da se njihove prljave haljine uklone i da se obuku u Njegovu pravednost. Moji e biti moja steevina govori Jahve nad Vojskama. U Dan koji spremam bit u im milostiv kao to je milostiv otac sinu koji mu slui. (Malahija 3,17) U vrijeme nevolje Sotona e podbosti zle i oni e okruiti Boji narod s namjerom da ga unite. No, ono to je njemu nepoznato jest da je u nebeskim knjigama kraj njihovih imena zapisano: Oproteno. On ne zna kako je izdana naredba: Skinite s njega te prljave haljine! i odjenite ih u dragocjenu haljinu i stavite mu ist povez oko glave. (Zaharija 3,4.5) Obeanje dano Joui namijenjeno je i ostatku Bojeg naroda: Ako bude mojim putovima hodio [a ne vaim putovima] i mojih se pridravao naredaba, ti e biti upravitelj u Domu 458

mojemu, uvat e moja predvorja, i dat u ti pristup meu one koji ondje stoje. (Zaharija 3,7) Tko su ti koji ondje stoje? To su Boji aneli. Kad bi nae oi bile otvorene kao oi Elizejevog sluge u Dotanu, svuda oko nas vidjeli bismo zle anele kako nas salijeu, traei priliku da nas iskuaju i zbace; ali isto tako bismo vidjeli svete anele koji nas uvaju i svojim svjetlom i moi razgone zle anele. (Historical Sketches, str. 156,156)

30. studenoga

348

Sav sud pripada Sinu

Jer kao to Otac ima ivot u sebi, tako je i Sinu dao da ima ivot u sebi. Dao mu je i vlast da sudi, jer je Sin ovjeji. (Ivan 5,26.27) Otac je svojemu Sinu prepustio sav sud. Krist e proglasiti nagradu za odanost. Jer Otac ne sudi nikomu, ve je sav sud dao Sinu. Dao mu je i vlast da sudi, jer je Sin ovjeji. (Ivan 5,22.27) Krist je prihvatio ljudsku narav i proivio ist, posveen ivot na ovoj Zemlji. Zbog toga je imenovan Sucem. Onaj koji zauzima poloaj Suca je Bog u ljudskom tijelu. Kakve li radosti kad u Njemu prepoznamo naega Uitelja i Otkupitelja koji jo uvijek nosi oiljke raspea kroz koje sjaje zrake slave, dajui tako posebnu vrijednost krunama koje otkupljeni primaju iz Njegovih ruku, onih istih ruku ispruenih u blagoslovu nad Njegovim uenicima tijekom Njegovog uzaaa. Isti glas koji je rekao: Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta (Matej 28,20), nudi Njegovim otkupljenicima dobrodolicu u Boju nazonost. Onaj koji je dao svoj dragocjen ivot za njih, koji je svojom milou pokrenuo njihova srca da se pokaju, koji je u njima probudio potrebu za pokajanjem, prima ih sada u svoju radost. Oh, kako Ga samo ljube! Ostvarenje njihovih nada je beskonano veih razmjera od njihovih oekivanja. Njihova radost je potpuna i oni uzimaju svoje blistave krune i stavljaju ih pred noge svojega Otkupitelja. Sud e se provoditi u skladu s pravilima koja je dao Bog. Svim ljudima bit e sueno prema Zakonu koji su bili pozvani 459

potivati, ali koji su mnogi odbili. Tijekom probe svakog pojedinog karaktera, svaki e pojedinac pronai svoje mjesto u jednoj od dvije skupine. Ili e biti posveen Gospodinu kroz poslunost Njegovom Zakonu, ili e biti obojen grijehom kroz prijestupe. On e staviti ovce sebi zdesna, a jarce slijeva. Tada e mukarci i ene vidjeti kako je njihov nain djelovanja odluio njihovu sudbinu. (Review and Herald, 18. lipnja 1901.) Kristu je povjereno suenje svim ljudima zato to je On kao Sin Boji postao i Sin ovjeji. Nita se ne moe zbiti niti uiniti a da On ne zna. Ma koliko da je duhovni otpadnik bio visok po rangu i velik po moi, Onaj tko je vii i vei od njega uzeo je na sebe grijeh cijelog svijeta. On je beskonaan u pravednosti, u dobroti i u istini. On ima mo da se odupre poglavarstvima i vlastima i upraviteljima tame ovoga svijeta i duhovima pakosti ispod neba. Naoruan i opremljen kao Vojvoda Gospodina nad vojskama, On dolazi na poprite borbe da obrani svoj narod. Svojom pravdom On pokriva sve koji Ga ljube i koji se u vjeri oslanjaju na Njega. Kao vrhovni Zapovjednik nebeskih vojski, On dovodi mnotvo anela da kao ognjeni zid stoje oko pripadnika Njegovog naroda. Jedino On moe suditi o njihovoj pravednosti, jer ih je On stvorio i otkupio uz neizmjerno visoku cijenu. On e se postarati da poslunost Bojim zapovijedima bude nagraena. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 5, str. 1134)

460

Uzvisimo Isusa kao Kralja koji dolazi

1. prosinca

349

Kralj dolazi
Kada to pone bivati, uspravite se i podignite glave, jer je blizu vae osloboenje. (Luka 21,28) Krist je naloio svojemu narodu da pazi na znakove Njegova dolaska i da se raduje kad bude primijetio znamenja dolaska svojega Kralja. Kad pone ovo bivati, rekao je, uspravite se i podignite glave, jer je blizu vae osloboenje. Obratio je pozornost svojih sljedbenika na stabla u proljee i rekao: Kad ih vidite da ve pupe, znate sami da je blizu ljeto. Tako i vi, kad vidite da to biva, znajte da je blizu kraljevstvo Boje. (Luka 21,28.30.31) Ali kad je duh poniznosti i pobonosti u Crkvi ustupio mjesto oholosti i formalizmu, ljubav prema Kristu i vjera u Njegov dolazak su ohladnjeli. Zaokupljeni svjetovnou i traenjem zadovoljstava, oni koji su se smatrali Bojim narodom postali su slijepi za Spasiteljeve upute vezane uz znakove Njegova dolaska. Zanemarili su nauk o drugom dolasku; biblijski tekstovi o njemu zamraeni su pogrenim tumaenjima, dok u velikoj mjeri nisu bili zanemareni i zaboravljeni. Posebno je to bio sluaj s crkvama u Americi. Sloboda i udobnost to su je uivali svi drutveni slojevi, silna elja za bogatstvom i raskoi koja je izazvala nezajaljivu tenju za novcem, neumorna trka za popularnou i moi koja se svima inila nadomak ruke, naveli su ljude da svoje zanimanje i nade usmjere na ovozemaljsko, a da za daleku budunost odloe sveani dan kad e svemu sadanjem doi kraj. Kad je Spasitelj svoje sljedbenike uputio na znakove svojega povratka, prorekao je stanje otpada koje e vladati neposredno pred Njegov drugi dolazak. Ljudi e, kao u Noino doba, 461

zaokupljeni svjetovnim poslovima i traenjem zadovoljstava kupovati, prodavati, saditi, graditi, eniti se i udavati zaboravljajui Boga i budui ivot. Za one koji e ivjeti u to vrijeme Kristova opomena glasi: Pazite sami na se da vam srca ne otvrdnu od razuzdanosti, pijanstva i tjeskobnih briga za ivot, da vas ne uhvati iznenada onaj dan. ... Bdijte i molite svaki as, da biste mogli umai svemu onomu to se ima dogoditi i odrati se pred Sinom ovjejim. (Luka 21,34.36) (Velika borba, str. 266,267) Mi se trebamo najiskrenije boriti za vjeru koja je jednom dana svetima. Trebamo se ujediniti i pripremiti put Kralju koji dolazi. Poveajmo svoju spoznaju istine i izrazimo svu slavu i ast koja pripada Njemu koji je jedno s Ocem. Teimo najiskrenije za nebeskim pomazanjem Svetim Duhom. (Medical Ministry, str. 22)

350

2. prosinca

Henok i Kristov drugi dolazak

Henok, sedmi patrijarh poslije Adama veli: Pazite! Dolazi Gospodin sa svojim svetim Desettisuama da sudi svima i da kazni sve. (Juda 14.15) Edenski vrt iz kojega su nai praroditelji bili istjerani ostao je netaknut u svojoj ljepoti sve do trenutka dok Bog nije naumio poplavom unititi Zemlju. Bog je zasadio taj vrt i posebno ga blagoslovio te ga u svojoj Providnosti povukao s ove Zemlje. Ponovno e ga vratiti u jo veoj slavi nego to je bila prijanja. Bog je elio sauvati uzorke svojeg savrenog djela stvaranja od prokletstva kojim je prokleo Zemlju. Gospodin je Henoku prikazao plan spasenja jo jasnije i, koristei Duh prorotva, prenio ga kroz narataje koji e ivjeti nakon potopa, pokazavi mu slavne dogaaje povezane s drugim Kristovim dolaskom i svretkom svijeta (Juda 14). Henok nije u potpunosti razumio problem smrti. Izgledalo mu je da e i pravedni i zli zajedno zavriti kao prah te da e to biti njihov kraj. On nije mogao jasno vidjeti ivot nakon groba. Stoga mu je u prorokom vienju prikazano da e Boji 462

Sin umrijeti kao rtva zbog ovjeka, i potom Kristov dolazak na nebeskim oblacima s vojskom anela, kako dolazi podignuti pravedne mrtve i izbaviti ih iz njihovih grobova. Takoer je vidio pokvarenost svijeta u vrijeme kad je Krist trebao ponovno doi vidio je hvalisav, drzak, samovoljan narataj koji se skupio na pobunu protiv Bojeg zakona, nijeui jedinog pravog Gospodina Boga i naega Gospodina Isusa Krista, gazei Njegovu krv i prezirui Njegovu patnju. Vidio je pravednike okrunjene slavom i au, dok su zli udaljeni iz Gospodnje nazonosti i vatra ih prodire. Razgovarajui s Bogom, Henok se jo vie pribliio Nebu. Lice mu je bilo obasjano svetom svjetlou koja e se zadrati na njegovom licu kad bude pouavao one koji ele sluati njegove rijei mudrosti. Njegov nebeski i dostojanstven izgled izazivao je potivanje ljudi. Gospodin je ljubio Henoka jer Ga je uporno slijedio izbjegavajui bezakonje, tragajui iskreno za nebeskim znanjem kako bi mogao to savrenije vriti Njegovu volju. udio je za jo potpunijim sjedinjenjem s Bogom kojega se bojao i kojega je potovao i oboavao. Bog nije mogao dopustiti da Henok umre kao i drugi ljudi, ve je poslao svoje anele da ga uzmu na Nebo kako ne bi okusio smrti. Henok je bio uzet iz drutva pravednih i zlih. Oni koji su ga voljeli, mislili su da ga je Bog odveo na njegovo mjesto za odmor; no, kad ga nisu uspjeli pronai niti nakon marljivog traenja, zakljuili su kako ga nema te da ga je Bog uzeo k sebi. (The Story of Redemption, str. 58,59)

3. prosinca

351

Potaknuti na djelovanje
Bdijte i molite svaki as, da biste mogli umai svemu onomu to se ima dogoditi i odrati se pred Sinom ovjejim. (Luka 21,36) Ukazano mi je na opasnost koja nam prijeti kao narodu, a to je da se radije ugledamo na ovaj svijet nego na Krista. Nalazimo se na samoj granici vjenog svijeta, ali neprijateljev je cilj da nas navede na zakljuak kako je kraj svemu jo vrlo 463

daleko. Sotona e na svaki mogui nain napasti one koji tvrde da dre Boje zapovijedi i oekuju skori Spasiteljev dolazak na nebeskim oblacima s velikom silom i slavom. Mnoge od njih on navodi da dan Suda odlau u to dalju budunost i da u shvaanju postaju sve sliniji svijetu oponaajui njegove obiaje. Bila sam uznemirena kad sam vidjela da duh ovoga svijeta upravlja srcem i umom mnogih koji tvrde da visoko cijene istinu. Sebinost i osobna zadovoljstva njima su na prvom mjestu, dok se istinska pobonost i moralna estitost ne njeguje. Ukazujui na one koji tvrde da vjeruju u istinu, Boji aneo je u ozbiljnom tonu ponovio rijei: Pazite sami na se da vam srca ne otvrdnu od razuzdanosti, pijanstva i tjeskobnih briga za ivot, da vas ne uhvati iznenada onaj dan kao zamka, jer e doi na sve stanovnike cijele zemlje. Bdijte i molite svaki as, da biste mogli umai svemu onomu to se ima dogoditi i odrati se pred Sinom ovjejim. (Luka 21,34-36) S obzirom na kratkou vremena, mi kao narod trebamo budno bdjeti i moliti se, ne doputajui ni u kojem sluaju da nas bilo to odvrati od ozbiljnosti u pripremi za veliki dogaaj koji je pred nama. Budui da je vrijeme oito produeno, mnogi su postali ravnoduni i bezbrini u pogledu svojih rijei i djela. Oni ne uviaju opasnost koja im prijeti i ne shvaaju da im to Bog u svojoj ljubavi produuje vrijeme probe kako bi mogli imati vremena izgraditi svoj karakter za budui, vjeni ivot. Svaki trenutak je vrlo dragocjen. Ovo vrijeme dano im je ne da sebi osiguravaju lak i udoban ivot na ovoj Zemlji, ve da pobijede svoje karakterne nedostatke i da, primjerom i osobnim naporima, pomau i drugima uvidjeti svu ljepotu svetosti. Bog ima na Zemlji narod koji u vjeri i nadi prati brzo ispunjavanje proroanstava i tei da svoje due oisti pokoravanjem istini, da se ne bi nali bez svadbenog ruha kad se Krist bude pojavio. Znakovi najavljeni u proroanstvu ispunjavaju se svuda oko nas. To svakog pravog Kristovog sljedbenika treba potaknuti na revnosnu aktivnost. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 306,307)

464

4. prosinca

352

Po svemu svijetu
Tada im ree: Idite po svem svijetu, i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju! (Marko 16,15) Svjetlost koju je Bog dao svojemu narodu ne treba ograniiti samo na crkve koje ve znaju istinu. Nju treba proiriti po svim tamnim krajevima na Zemlji. Oni koji hode u svjetlosti kao to je Krist u svjetlosti, surauju sa Spasiteljem na taj nain to otkrivaju drugima ono to je On otkrio njima. Boja je namjera da se istina za ovo vrijeme objavi svakom narodu i plemenu, jeziku i puku. U dananjem svijetu mukarci i ene su obuzeti svjetovnim dobitkom i svjetovnim zadovoljstvima. Ima na tisue i tisue onih koji nijedan trenutak ne posveuju spasenju svoje due. Dolo je vrijeme kad vijest o skorom Kristovom dolasku treba odjeknuti cijelim svijetom. Oiti i nepobitni dokazi ukazuju na blizinu kraja. Opomena se mora objaviti jasnim glasom. Mora se pripremiti put za dolazak Kneza mira na nebeskim oblacima. Za stanovnike gradova, koji jo nisu uli istinu za ovo vrijeme, treba jo mnogo toga uiniti. Ne treba osnivati ustanove koje bi se po veliini i raskoi natjecale s ustanovama ovog svijeta; ve treba u ime Gospodnje unapreivati Njegovo djelo neumornom ustrajnou i nepokolebljivom revnou koje Krist potie u svojim suradnicima. Veoma je potrebno da kao narod ponizimo svoja srca pred Bogom, molei Ga da nam oprosti to smo zanemarili ispunjavanje evaneoskog naloga. Sagradili smo velike centre u nekoliko mjesta, a zapostavili rad u mnogim vanim gradovima. Prihvatimo se bez odlaganja djela koje nam je odreeno i navijetajmo vijest koja treba probuditi mukarce i ene da shvate u kakvoj su opasnosti. Sve to je u svemiru poziva one koji poznaju istinu da se bez ostatka posvete objavljivanju trostruke aneoske vijesti. Sve to vidimo i ujemo poziva nas da vrimo svoju dunost. Djelovanje sotonskih orua izaziva svakog kranina da vrsto stoji na svom mjestu vrei dunost. 465

Potrebni su mukarci i ene ije je srce dirnuto ljudskom patnjom i iji ivot prua dokaze da su primili i da prenose svjetlost, ivot i milost. Boji narod se mora sasvim pribliiti Kristu u samoodricanju i portvovnosti; njihov jedini cilj treba biti odnijeti cijelom svijetu vijest milosti. Neki e raditi na ovaj nain, a neki na onaj, kako ih Gospodin bude upuivao i vodio. Ali neka svi ulau slone napore, nastojei da djelo bude savrena cjelina. Oni trebaju raditi za Njega i perom i rijeju. Neka se tiskana rije istine prevodi na razne jezike i raznosi u sve krajeve svijeta. Svaki vjernik, obrazovan i neobrazovan, moe objavljivati Boju poruku. (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 2426)

353

5. prosinca

Sposobni smo za bolje

Krist je naime, dok smo jo bili slabi, umro u pravo vrijeme za nas bezbonike. (Rimljanima 5,6) Drutvo se danas vrlo brzo pribliava pokvarenosti svijeta prije potopa. Dok djeca prolaze tinejdersko razdoblje i postaju mladii i djevojke, oni postaju samodostatni, napredujui velikom brzinom u stjecanju znanja o zlu. Dananji mladi svoje obrazovanje o kriminalu stjeu itajui prie kojima obiluju popularni asopisi. Bez osjeaja za ono to je pravo zato to je pravo, itajui prie o krai, ubojstvima i svakoj drugoj vrsti zloina, navode se smiljati nove naine kako poboljati zloinake nakane i izbjei otkrivanje. Ovakvo loe tivo pomae usavravanju obrazovanja mladih na nain koji vodi u propast. Mladi u naim gradovima udiu pokvareno, prljavo ozraje zloina; zli utjecaj se tako prenosi na zemlju i cijela zajednica postaje uprljana. Neki od zemaljskih vladara takoer nemaju moralnih vrijednosti. Oni nemaju volje provjeriti izdanja ovakve vrste, ije se naklade poveavaju iz godine u godinu i hrane strasti prema zloinu i zlu. Prie o zloinakom ivotu kakve moemo pronai u svakodnevnim novinama, i takozvane objave budunosti, prihvaene su kao stvarnost. Krist je 466

vidio sukob koji se pribliava i upozorio nas da budemo budni te da se molimo kako ne bismo pali u napast. Upozorio nas je da vrijeme kada doe Sin ovjeji bit e kao to je bilo u Noino doba. Isto e se tako dogoditi u onaj Dan u koji se pojavi Sin ovjeji. (Luka 17,26.30) Mi nismo samo upozoreni da ne sudjelujemo u ispravnim poslovnim transakcijama, ve i da ne pretjeramo u onome to je samo po sebi zakonito, i ne dopustimo svojemu umu da bude zaokupljen zemaljskim stvarima i onesposobljen razluiti vano to se tie naeg vjenog dobra. Mi smo upozoreni protiv zadovoljavanja izopaenog apetita, neumjerenosti i pijanstva. No, ak i usred pokvarenosti dananjeg drutva, postoje due koje su sposobne za neto bolje due koje je Krist predstavio slikom izgubljenih bisera. Krist se odrekao svega kako bi mogao traiti i nai ono to je izgubljeno, kako bi mogao povratiti biser kojega tako bezgranino cijeni. to smo spremni uiniti kako bismo suraivali s Njim u ovom poslu? Kakvu smo rtvu spremni prinijeti? . Uzmemo li u obzir da je Krist umro za bezbonike dok su jo bili grenici, dolazimo do zakljuka koliko nas On hoe i eli blagosloviti kako bismo mogli biti na blagoslov drugima. (Review and Herald, 21. travnja 1896.)

6. prosinca

354

Iskoriujte vrijeme
Zato se veli: Probudi se, ti koji spava, ustani od mrtvih, i Krist e ti svijetliti! Prema tome, pomno pazite kako ivite! Iskoriujte vrijeme, jer su ovi dani zli! (Efeanima 5,14-16) Mi ivimo u najsveanijem razdoblju povijesti ovoga svijeta. Uskoro se treba odluiti sudbina ljudi. ... Na vodi treba biti Duh istine. ... Mnogi su prevareni glede svojega stvarnog stanja pred Bogom. Sami sebi estitaju to nisu uinili zlodjela, a zaboravljaju nabrojiti dobra i plemenita djela to ih Bog od njih oekuje 467

a koja su zanemarili uiniti. Nije dovoljno da su stabla u Bojem vrtu; Oni trebaju ispuniti Njegova oekivanja donoenjem plodova. On ih dri odgovornima to su propustili uiniti sve dobro koje su mogli uiniti zahvaljujui Njegovoj osnaiteljskoj milosti. U nebeskim su knjigama zapisani kao oni koji smetaju zemlji. Ali, ni sluaj ovih ljudi nije beznadan. One koji su prezreli Boju ljubav i zloupotrijebili Njegovu milost, Srce strpljive Ljubavi jo preklinje. Zato se veli: Probudi se ti koji spava, ustani od mrtvih, i Krist e ti svijetliti! Prema tome, pomno pazite kako ivite! ... iskoriujte vrijeme, jer su ovi dani zli! (Efeanima 5,14-16) Kad doe vrijeme kunje, otkrit e se oni koji su Boju rije uinili pravilom svojega ivota. Ljeti nema vidljive razlike izmeu zimzelenog i ostalog drvea; ali kad dou zimske oluje, zimzeleno drvee ostaje nepromijenjeno, dok ostalo drvee ostaje bez lia. Tako se sada ni lani vjernik ne moe razlikovati od pravog kranina, ali pred nama je upravo vrijeme kada e razlika postati oitom. Neka se podigne protivljenje, neka zavladaju vjerska zaslijepljenost i netrpeljivost, neka se raspali progonstvo, i polovini e se i licemjerni krani pokolebati i odrei vjere; ali e pravi kranin stajati vrsto kao stijena, s jaom vjerom i svjetlijom nadom nego u dane blagostanja. Psalmist kae: Razmiljam o svjedoanstvima tvojim. ... Po tvojim naredbama postajem razuman, stoga mrzim sve putove lane. (Psalam 119,99.104) Blago ovjeku koji je stekao mudrost. Nalik je na stablo zasaeno uz vodu to korijenje puta k potoku: ne mora se niega bojati kad doe ega, na njemu uvijek zelenilo ostaje. U sunoj godini brigu ne brine, ne prestaje donositi plod. (Izreke 3,13; Jeremija 17,8) (Velika borba, str. 517,518) Vrijednost drveta ne odreuje se njegovim imenom, ve njegovim urodom. (Isusov ivot, str. 70,71)

468

7. prosinca

355

Postojan do kraja
Zato, ljubljeni, dok ovo ekate, revno nastojte da bez ljage i mane budete u njegovim oima u miru! (2. Petrova 3,14) Gledajui kroz stoljea do kraja vremena, Petar je bio nadahnut da ocrta stanje koje e vladati u svijetu neposredno pred Kristov drugi dolazak. Na koncu vremena pojavit e se izrugivai, pisao je, koji e ivjeti prema vlastitim poudama i pitati: Gdje je njegov obeavani dolazak? Otkada su umrli nai oevi, i dalje sve ostaje kako je bilo od poetka stvorenja. Ali kad ljudi budu govorili: Mir i sigurnost, ba tada e se iznenada na njih oboriti propast. (1. Solunjanima 5,3) Meutim, nee svi biti zavedeni neprijateljevim sredstvima. Kako se bude pribliavao kraj svemu, vjerni e biti sposobni uoiti znakove vremena. Postojat e ostatak koji e ustrajati do kraja. Petar je u srcu odravao ivu nadu u Kristov povratak pa je Crkvu uvjeravao u sigurno ispunjenje Spasiteljeva obeanja: Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit u se da vas uzmem k sebi. (Ivan 14,3) Iskuanima i vjernima moda je izgledalo da se ovaj dolazak predugo odgaa, ali ih je apostol uvjeravao: Ne odustaje Gospodin od izvrenja obeanja, kako to neki misle, nego vas strpljivo podnosi jer nee da se itko izgubi, nego da svi pristupe obraenju. Ali e doi dan Gospodnji kao lopov; u taj e dan nebesa ieznuti s velikom lomljavom, pola e se u ognju rastopiti, a zemlja se sa svojim ostvarenjima nee vie nai. Budui da e se sve ovo tako raspasti, kakvi sve onda morate biti svetim ivljenjem i pobonou dok oekujete dolazak dana Bojega, dolazak kojim e se nebesa u plamenu raspasti, a pola u ognju rastopiti! Ali mi oekujemo prema njegovu obeanju, nova nebesa i novu zemlju, gdje prebiva pravednost. Zato, ljubljeni, dok ovo ekate, revno nastojte da bez ljage i mane budete u njegovim oima u miru! A strpljivost naega Gospodina smatrajte prilikom za spasenje, kao to vam je i 469

na ljubljeni brat Pavao prema danoj mu premudrosti pisao. Prema tome, ljubljeni, jer ovo unaprijed znate, uvajte se da ne biste zavedeni zabludom zloinaca izgubili svoj vrsti stav! tovie, rastite u milosti i pravoj spoznaji naega Gospodina, Spasitelja Isusa Krista! (2. Petrova 3,9-18) (Djela apostolska, str. 337)

356

8. prosinca

Posljednja kriza
Pravda mora stajati daleko. Jer na trgu posrnu istina, i potenju nema vie pristupa. (Izaija 59,14) Mi ivimo u vrijeme posljetka. Znakovi vremena koji se brzo ispunjavaju govore da je Kristov dolazak na vratima. Dani u kojima ivimo sveani su i znaajni. Boji Duh se postupno, ali sigurno povlai sa Zemlje. Epidemije smrtonosnih bolesti i kazni ve snalaze one koji preziru Boju milost. Nesree na kopnu i moru, nesreeno stanje drutva, glasine i strah od rata predstavljaju zloslutne znakove. Sve to pretkazuje pribliavanje dogaaja od najveeg znaaja. Predstavnici zla se udruuju i uvruju svoje snage. Oni se jaaju za posljednju veliku krizu. Uskoro e se dogoditi velike promjene u svijetu i posljednji dogaaji e se naglo razvijati. Ope stanje u svijetu pokazuje da nam predstoje teka vremena. Dnevne novine su pune nagovjetaja o uasnom sukobu u bliskoj budunosti. Drske pljake su esta pojava. trajkovi su postali uobiajeni. Krae i ubojstva su na svakom koraku. Ljudi su postali zaslijepljeni porocima, i prevladava svaka vrsta zla. Neprijatelj je uspio izvrnuti pravdu i ljudsko srce ispuniti eljom za sebinim dobitkom. Pravda mora stajati daleko. Jer na trgu posrnu istina, i potenju nema vie pristupa. U velikim gradovima postoje mnogi koji ive u siromatvu i bijedi, gotovo potpuno lieni hrane, krova nad glavom i odjee; dok u istim gradovima ive ljudi koji imaju vie nego to im srce moe poeljeti, koji ive raskono, troei novac na bogato 470

opremanje kua, na osobno ukraavanje, ili jo gore, na zadovoljavanje tjelesnih elja, alkohol, duhan i druge poroke koji unitavaju snagu mozga, onemoguuju uravnoteenost u prosudbi i poniavaju duu. Vapaji napaenog ovjeanstva diu se do Boga, dok ljudi svim moguim sredstvima ugnjetavanja i iznuivanja nagomilavaju golema bogatstva. (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 11,12) Sveto pismo opisuje stanje svijeta neposredno prije Kristovog drugog dolaska. (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 13) Strane kunje i probe oekuju Boji narod. Duh rata potresa narode od jednog kraja Zemlje do drugog. Ali usred vremena nevolje koje nailazi nevolje kakve nije bilo otkako je svijeta izabrani Boji narod e stajati nepokolebljiv. Sotona i njegovi aneli nee ga moi unititi jer e ga tititi aneli koji su nenadmaivi u snazi. (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 17)

9. prosinca

357

Pozvani za svjedoke
Vae svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaa djela ljubavi te slave vaeg Oca nebeskog. (Matej 5,16) Adventisti sedmog dana su u naroitom smislu poslani u svijet kao straari i nositelji svjetla. Njima je povjereno objavljivanje posljednje opomene svijetu koji propada. Njih obasjava predivna svjetlost iz Boje rijei. Njima je povjeren najznaajniji zadatak da objavljuju vijesti prvog, drugog i treeg anela. Oni ne smiju dopustiti da ita drugo privue njihovu pozornost. Najsveanije istine koje su ikad povjerene smrtnicima dane su nama da ih objavljujemo svijetu. Objavljivanje ovih istina treba biti na posao. Svijet treba biti upozoren, a Boji narod vjeran povjerenju koje mu je ukazano. Oni se ne trebaju uputati u pekulacije niti ulaziti u poslovne poduhvate s nevjernicima, jer bi ih to omelo u radu koji im je Bog povjerio. 471

Krist kae za svoj narod: Vi ste svjetlo svijetu. (Matej 5,14) To to su nam tako jasno otkriveni Boji planovi i namjere nije mala stvar. Prekrasna je prednost moi pravilno razumjeti Boju volju koja je otkrivena u pouzdanoj prorokoj Rijei. Zbog toga je na nama velika odgovornost. Bog oekuje od nas da znanje koje nam je dao prenesemo i drugima. Njegova je namjera da se boansko i ljudsko orue ujedine u objavljivanju vijesti opomene. Na svakome tko je primio svjetlost istine lei, razmjerno njegovim mogunostima, ona ista odgovornost koja je poivala na proroku u Izraelu kojemu je bila upuena rije: I tebe sam, sine ovjeji, postavio za straara domu Izraelovu: kad uje rije iz mojih usta, opomeni ih u moje ime. (Ezekiel 33,7) Svjetlost nas je obasjala jasnim, izrazitim zrakama, pokazujui nam da je veliki Dan Gospodnji blizu, upravo na samim vratima. itajmo i shvatimo ovo prije nego to bude prekasno. Mi trebamo biti posveeni kanali kroz koje e nebeski ivot tei i na druge. Sveti Duh koji oivljava, isti i ujedinjuje srca treba proeti cijelu Crkvu. Neka oni koji su krtenjem zakopani s Kristom ustanu u novi ivot. Na nama lei sveta odgovornost. Dan nam je sveti nalog: Zato idite i uinite sve narode uenicima mojim! (Matej 28,19.20) Posvetite se djelu objavljivanja Radosne vijesti o spasenju. Neka vaa sila bude Krist, savrenstvo Neba. (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 1921)

358

10. prosinca

Traite i spasite izgubljene

Niste vi mene izabrali, nego sam ja vas izabrao i odredio vas da idete i rodite rod i da va rod ostane. (Ivan 15,16) Ovaj povjereni posao poiva na svima koji tvrde da vjeruju u Isusa Krista. Mi trebamo nastojati spasiti one koji su izgubljeni. Istinski Kristov radnik hrva se s Bogom u molitvi, i s najrevnijom ozbiljnou radi na spaavanju izgubljenih dua. 472

On ne tei uzvisiti sebe rijeju ili djelom, ve eli zadobiti to vie dua. Najiskrenijeg, krotkog radnika, kranina djetinje vjere, Bog proglaava svojim najboljim suradnikom, najmonijim u radu za due. Nebeska bia mogu suraivati s mukarcem ili enom koji nee preuzeti slavu za sebe, ve biti spreman svu slavu i ast dati Bogu. Takav ovjek osjea najveu potrebu za boanskom mudrou, moli se da primi nebesku snagu, koja proizlazi iz zajednitva s Kristom, i spreman je razgovarati s duama koje propadaju u grijehu; stoga to je pomazan Gospodnjim Duhom moe biti uspjean tamo gdje propovjednik moda nije uspio. Bog je dao pouke koje su od velike vanosti s obzirom na dunosti svakog uenika. Nitko ne mora biti u tami, jer je oito kako svaki kranin treba biti iva poslanica koju poznaju i itaju svi ljudi. Svatko tko vjeruje u Krista kao svojeg osobnog Spasitelja ima obvezu prema Bogu da ne grijei i bude posveen, da bude duhovan radnik koji radi na spaavanju izgubljenih, bilo da je rije o vanim osobama ili malim ljudima, bogatima ili siromanima, robovima ili slobodnima. Najvee djelo na Zemlji je traiti i spasiti one koji su izgubljeni, za koje je Krist platio neprocjenjivu cijenu svojom vlastitom krvlju. Svatko treba aktivno sluiti. Ovca koju nitko ne trai nee biti dovedena natrag u tor. Bog ovisi o vama, ljudskim suradnicima, da ispunite svoju dunost najbolje to moete, sukladno svojim sposobnostima, a On e umnoiti va uspjeh. Kad bi ljudski posrednici suraivali s boanskim silama, tisue dua bile bi spaene. Sveti Duh bi posveenim radnicima dao da budu kao Isus, to bi ih pripremilo za svaki sukob te ih podiglo, ojaalo i uinilo veim od osvajaa. Gospodin je obeao biti tamo gdje se dvoje ili troje sastaju u Njegovo ime. Oni koji se sastaju na molitvi primit e pomazanje od Svetoga. Potreba za molitvom u tajnosti je velika, ali jednako tako postoji potreba da se nekoliko krana sastane i s ustrajnou ujedini svoje molbe Bogu. U takvim malim skupinama Isus je prisutan, ljubav za due se produbljuje u srcu, a Duh koristi svoju monu silu kako bi ljudski suradnici bili upotrijebljeni u spaavanju onih koji su izgubljeni. Isus je uvijek nastojao naglasiti svojim uenicima da Sveti Duh mora prosvijetliti, obnoviti i posvetiti duu. (Review and Herald, 30. lipnja 1896.) 473

359

11. prosinca

Treba uiniti korjenite promjene

Da budete besprijekorni i isti, neporona djeca Boja usred nastranog i pokvarenog narataja u kojem svijetlite kao zvijezde u svemiru. (Filipljanima 2,15) Stanovnici cijelog svemira oekuju da Kristovi sljedbenici blistaju kao svjetiljke u svijetu. Oni trebaju otkriti spasonosnu silu milosti koja je ljudima ukazana Kristovom smru. Od onih koji tvrde da su krani Bog s pravom zahtijeva da svojim ivotom pokazuju najuzvieniji razvitak svojega kranstva. Oni su priznati Kristovi predstavnici i trebaju pokazati da je kranstvo stvarnost. Oni trebaju biti ljudi vjere i hrabrosti, ljudi plemenitog duha koji se bez ikakve sumnje oslanjaju na Boga i Njegova obeanja. Svi koji ele ui u Boji grad moraju za vrijeme svog zemaljskog ivota otkrivati Krista u svojim postupcima. To ih ini Kristovim glasnicima i Njegovim svjedocima. Oni moraju iznositi jasno, odluno svjedoanstvo protiv svih zlih djela, ukazujui greniku na Boje Janje koje je uzelo na sebe grijehe svijeta. On svima koji Ga primaju daje mo da postanu Boji sinovi. Obraenje je jedini put kojim moemo ui u Boji grad. Taj put je uzak i vrata kroz koja ulazimo su tijesna, ali samo tim putem moramo voditi mukarce, ene i djecu, uei ih da moraju dobiti novo srce i nov duh da bi se spasili. Stare naslijeene crte karaktera moraju biti pobijeene. Prirodne elje due moraju biti promijenjene. Mora se odbaciti svaka prijevara, la i ogovaranje. Moramo ivjeti novim ivotom koji mukarce i ene ini slinima Kristu. U ivotu onih kojima je povjerena tako sveta i sveana vijest ne smije biti pretvaranja. Oni koji ljube Isusa svaki svoj postupak u ivotu usklauju s Njegovom voljom. Poto su izabrali Gospodnju stranu, njihov ivot mora biti u otroj suprotnosti sa ivotom onih koji su u svijetu. Kua e im doi s laskanjem i podmiivanjem govorei: Sve u ti ovo dati ako padne niice te mi se pokloni. Ali oni znaju da on nema nita to bi bilo vrijedno primiti, i ne poputaju njegovim kunjama. Bojom milou 474

oni mogu sauvati istou naela neokaljanom. Svojom nepokolebljivom odanou istini oni otkrivaju Krista i pored njih se nalaze sveti aneli. Oni su Kristova iva poslanica i kao istiniti svjedoci odluno svjedoe u korist istine. Oni pokazuju da postoji duhovna sila koja moe osposobiti mukarce i ene da ni za dlaku ne odstupe od istine i pravde, ni za sva blaga koja im ovjek moe ponuditi. Nebo e ukazati poast svima takvima ma gdje se nalazili, jer su svoju volju uskladiti s voljom Bojom, ne plaei se rtve koju su pozvani podnijeti. (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 2224)

12. prosinca

360

Nita izmeu nas i Boga

Zato ete klicati od radosti, iako se jedan as ako to mora biti budete oalostili raznim kunjama, da se vrijednost vae vjere, dragocjenija od propadljivog zlata koje se kua u vatri, pokae na hvalu, slavu i ast u asu kad se objavi Isus Krist. (1. Petrova 1,6.7) Kad se naemo u kunji da svoju ljubav usmjerimo na neto zemaljsko to nas nastoji zaokupiti, moramo traiti milost da se odvratimo od toga i ne dopustimo da se isprijei izmeu nas i Boga. Trebamo stalno imati na umu palae koje nam je Isus otiao pripremiti. Ne smijemo dopustiti da se nae kue i zemljita, nae poslovne transakcije i svjetovne tvrtke isprijee izmeu nas i naeg Boga. Trebamo se prisjetiti slavnih obeanja koja nam je napismeno ostavio. Trebamo prouavati sjajne putokaze koji ukazuju na vrijeme u kojemu ivimo. Znamo da se nalazimo vrlo blizu svretka povijesti ovoga svijeta, i sve to je svjetovne naravi treba biti manje vano u usporedbi sa slubom Bogu. Sada je vrijeme za najusrdnije molitve da budemo pripravni za borbe uoi Bojeg dana. Trebamo se radovati budunosti skorog susreta s Isusom u palaama koje je otiao pripremiti za nas. Ako Mu se obratite s povjerenjem, Isus moe zadovoljiti svaku vau potrebu. Dok Ga budete promatrali, bit ete privueni bogatstvom Njegove velianstvene boanske ljubavi. Idolopoklonika ljubav prema onome to je 475

vidljivo bit e zamijenjena veom i boljom ljubavlju prema onome to je neprolazno i dragocjeno. Vi moete razmiljati o vjenom bogatstvu sve dok je vaa ljubav usmjerena prema onome to je gore, i moete biti orue za poticanje drugih da svoju ljubav usmjere prema nebeskom blagu. Moete im ukazati da je nepotrebno potroen novac izgubljen, i jo gore od toga, jer je taj novac mogao biti upotrijebljen za irenje istine duama koje su spremne propasti. Ako je rasipnik otkupljen, to je stoga to je pred njega postavljeno neto to e mu ukazati na grijeh rasipanja Gospodnjih dobara. Gospodin od svojih slugu zahtijeva da trguju dobrima koja im je povjerio. Povjerene talente treba poboljati vjebom. Novac koji je u njihovim rukama trebaju predati mjenjaima. Oni koji ispravno procjenjuju vrijednost novca zapravo vide mogunost njegove uporabe u irenju istine onima koji je nikad nisu uli, a to znai njihovo spaavanje od vlasti neprijatelja. Dua koja prihvaa istinu primijetit e kako ljubav prema zemaljskim stvarima vie ne postoji. Ona vidi nenadmanu slavu nebeskih vrijednosti te cijeni izvrsnost svega to se odnosi na vjeni ivot. Oduevljena je jo nevienim i vjenim. Njezin doticaj sa zemaljskim slabi; ona s divljenjem upravlja svoj pogled na nevidljivu slavu nebeskog svijeta. Ona shvaa kako joj njezine kunje donose nenadmanu i vjeu slavu te ih u usporedbi s bogatstvima koja uiva naziva svojim lakim trenutnim nevoljama. (Review and Herald, 23. lipnja 1896.)

361

13. prosinca

Tada emo spoznati

O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Bojega! Kako su nedokuive njegove odluke, i kako neistraivi njegovi putovi! (Rimljanima 11,33) Sotona ima za cilj prekinuti svaku komunikaciju izmeu Boga i Njegovog naroda, kako bi mogao primijeniti svoje varljive smicalice bez prisutnosti glasa savjesti koji bi upozoravao na opasnost. Ako kod ljudi moe izazvati nepovjerenje prema glasniku, odnosno neprihvaanje svetosti poruke, on 476

zna da oni nee osjeati obvezu paziti na Boju rije koja im je dana. A kad se svjetlost proglasi tamom, Sotona je postigao ono to on eli. Na Bog je ljubomoran Bog; s Njim se nitko ne smije poigravati. Onaj koji sve ini po svojoj volji, postavlja ljude u razliite okolnosti i odreuje im dunosti i crkvene obrede svojstvene vremenu u kojemu ive i uvjetima u kojima se nalaze. Kad bi cijenili svjetlo koje im je dano, njihove bi sposobnosti bile uveane i oplemenjene, a pred njima bi se otvorili jo iri pogledi na istinu. Tajna o vjenim stvarima, posebice predivna Boja milost koja se oituje u planu otkupljenja, bila bi otkrivena njihovom umu, jer duhovne stvari spoznajemo duhovno. Isus s enjom eka da pred svojim narodom pokae slavu koja e pratiti Njegov drugi dolazak, i da ih povede u razmiljanje o krajoliku blaenstva. Postoje uda koja se tek trebaju objaviti. Dugi vijek trajanja molitve i istraivanja ostavit e mnogo neistraenog i neobjanjenog. No, ono to nam sada nije poznato, bit e otkriveno kasnije. Posao pouavanja koji je ovdje zapoeo nastavit e se kroz vjenost. Dok vodi otkupljene do izvora ive vode, Janje e im pruati bogato znanje; On e otkriti tajne Bojeg djela i objave koje dosad nisu nikad bile shvaene. Istraivanjem ne moemo nikad spoznati Boga. On ne otkriva svoje planove radoznalim umovima. Mi ne smijemo pokuavati svojom drskom rukom podii zavjesu kojom je pokriveno Njegovo Velianstvo. Apostol klie: Kako su nedokuive njegove odluke, i kako neistraivi njegovi putovi! Dokaz Njegove milosti je postojanje skrivenog utoita Njegove moi, Njegova pokrivenost stranim oblacima otajstva i tame; jer podizanje zavjese koja skriva Boju nazonost znai smrt. Nijedan smrtnik ne moe dokuiti tajnu prebivanja i djelovanja Svesilnoga. Nama nije mogue shvatiti vie od onoga to nam je On spreman otkriti o svojem odnosu s nama i o tome to Ga pokree. On sve ini u pravednosti, i mi ne smijemo biti nezadovoljni i nepovjerljivi, ve se pokloniti i ponizno podnositi. O svojem djelovanju On e nam otkriti onoliko koliko je za nas dobro da znamo, a mi trebamo iznad svega vjerovati Njegovoj svemonoj ruci i srcu punom ljubavi. (Review and Herald, 7. travnja 1885.) 477

362

14. prosinca

Gospodin e doi bre nego to to mnogi oekuju

Pa da Bog zbilja ne obrani svoje izabranike koji dan i no vapiju prema njemu? I da zategne s njihovom stvari? Kaem vam, brzo e ih obraniti. (Luka 18,7.8) Kad bi mogli gledati nebeskim oima, ljudi bi vidjeli skupine anela, jakih u sili, smjetenih oko onih koji su sauvali Kristovu poruku o postojanosti. Sa suosjeajnom blagou aneli su bili svjedoci njihove nevolje i uli njihove molitve. Oni ekaju na rijei svojega Zapovjednika da ih istrgnu iz pogibelji. Ali moraju jo malo ekati. Boji narod mora piti iz ove ae i krstiti se ognjem. Upravo je ovo odlaganje, tako bolno za njih, najbolji odgovor na njihove molbe. Dok nastoje s pouzdanjem ekati da Gospodin radi, oni trebaju pokazati vjeru, nadu i strpljenje koje su premalo vjebali u svom vjerskom ivotu. Ali radi izabranih skratit e se vrijeme nevolje. ... Premda je opim ukazom odreeno vrijeme kad vritelje Zapovijedi mogu pobiti, njihovi e im neprijatelji u nekim sluajevima i prije tog vremena pokuati uzeti ivot. Ali nitko ne moe proi pored silnih uvara postavljenih oko svake vjerne due. Neke napadaju pri bijegu iz gradova i sela, ali maevi podignuti protiv njih slomit e se i pasti bespomoni poput slamke. Druge e tititi aneli u obliku ratnika. Bog je u svim vremenima preko svetih anela pritjecao u pomo i izbavljao svoj narod. Nebeska su bia aktivno sudjelovala u ljudskim poslovima. Pojavljivali su se odjeveni u odjeu koja je blistala poput munje; dolazili su odjeveni kao putnici. Aneli su se pojavljivali u ljudskom obliku pred Bojim ljudima. U podne su se, kao da su umorni, odmarali pod hrastovima. Prihvaali su gostoljublje ljudskih domova. Djelovali su kao vodii putnicima koje je zatekao mrak. Vlastitim su rukama palili vatru na rtveniku. Otvarali su tamnika vrata i izvodili Gospodnje sluge na slobodu. Odjeveni u nebesku opremu, doli su odmaknuti kamen sa Spasiteljeva groba. (Velika borba, str. 496,497) 478

15. prosinca

363

Pouka o umjerenosti
Dakako, bit e velik pred Gospodinom. Sigurno nee piti ni vina ni opojna pia; napunit e se Duhom Svetim. (Luka 1,15) Bog je pozvao Zaharijina sina na veliku zadau, najveu koja je ikada bila povjerena ljudima. Da bi ispunio ovo djelo, Bog je morao raditi s njim. Boji Duh bit e s njim ako bude potovao uputu anela. Ivan je trebao ii kao vjesnik Jahve, nositi Boju svjetlost ljudima. On e dati novi pravac njihovim mislima. On im je dojmljivo morao prenijeti svetost Bojih zahtjeva i njihovu potrebu za Bojom savrenom pravdom. Takav vjesnik mora biti svet. On mora biti hram u kojemu e prebivati Boji Duh. Da bi ispunio svoju zadau, on mora imati zdrav tjelesni sastav, umnu i duhovnu snagu. Stoga je bilo nuno da vlada svojim eljama i strastima. On je morao biti sposoban vladati svojim moima tako da bi mogao stajati meu ljudima nepokrenut okolnostima, kao stijene i planine u pustinji. U doba Ivana Krstitelja bila je vrlo rairena pohlepa za bogatstvom, ljubav prema raskoi i razmetljivosti. Osjetilna zadovoljstva, gozbe i pijanke izazivale su bolesti tijela i izopaenost, umrtvljujui duhovno zapaanje i umanjujui osjetljivost prema grijehu. Ivan je trebao stajati kao reformator. Svojim uzdrljivim ivotom i jednostavnom odjeom trebao je ukoriti pretjerivanja svojega doba. Zbog toga upute dane Ivanovim roditeljima predstavljaju pouku o umjerenosti koju je dao aneo s nebeskog prijestolja. U djetinjstvu i mladosti karakter je najspremniji da prima dojmove. Tada treba stei mo vladanja nad samim sobom. Kraj ognjita i za obiteljskim stolom vri se utjecaj iji je rezultat kao vjenost. Navike steene u djetinjstvu odluuju vie od bilo kojeg prirodnog dara hoe li neki ovjek biti pobjednik ili pobijeen. ... Kao prorok, Ivan je trebao da vrati srca otaca prema djeci, a nepokorne nazoru pravednika, te pripremi Gospodinu sklon narod. U pripremanju puta za prvi Kristov dolazak on je bio 479

predstavnik onih koji e pripremiti narod za drugi Kristov dolazak. Svijet se predao ispunjavanju svojih elja. Zablude i lai kipte. Umnaaju se Sotonine zamke za unitenje dua. Svi koji ele savrenu svetost u strahu Bojem moraju nauiti pouku umjerenosti i samosvladavanja. Vie sile uma moraju podiniti elje i strasti. Osnova za stjecanje umne snage i duhovne pronicavosti je ta samodisciplina koja e nam omoguiti da razumijemo i provedemo u ivot svete istine Boje rijei. Zbog toga umjerenost nalazi svoje mjesto u djelu pripreme za drugi Kristov dolazak. (Isusov ivot, str. 64,65)

364

16. prosinca

Na rubu velike krize

Jao dana! Jer Jahvin dan je blizu i dolazi ko pohara od Svevinjeg. (Joel 1,15) Danas znakovi vremena objavljuju da se nalazimo na pragu velikih i sveanih dogaaja. U naem svijetu sve je u pokretu. Pred naim oima ispunjavaju se Spasiteljeva proroanstva o dogaajima koji trebaju prethoditi Njegovu dolasku: ut ete za ratove i glasine o ratovima. Dii e se narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit e gladi i potresa zemlje u raznim mjestima. (Matej 24,6.7) Sadanje vrijeme pobuuje najvee zanimanje svih ljudi. Upravitelji i dravnici, ljudi koji zauzimaju povjerljive i odgovorne poloaje, umni pripadnici svih drutvenih slojeva usmjerili su svoju pozornost na dogaaje koji se zbivaju oko nas. Oni prate odnose meu narodima. Oni promatraju napetost koja je zahvatila sve na Zemlji i shvaaju da se uskoro treba dogoditi neto veliko i sudbonosno da se svijet nalazi na pragu goleme krize. Biblija i samo Biblija daje pravilno tumaenje svih tih zbivanja. U njoj su otkriveni veliki zavrni prizori povijesti naega svijeta, dogaaji koji ve bacaju svoju sjenu na ono to se sada zbiva, dok zvukovi onoga to se pribliava ine da Zemlja podrhtava i ljudska srca zastaju od straha. 480

Gle, Jahve razvaljuje zemlju, razara je. Nakazi joj lice, raspruje stanovnike njene jer prestupie Zakon, pogazie odredbu, Savez vjeni razvrgoe. (Izaija 24,1-5) Srce mi se razdire! Dre mi dua! Ne mogu utjeti, jer ujem glas roga, poklike bojne. Javljaju slom za slomom, sva je zemlja poharana. (Jeremija 4,19.20) Jer Jahve je zaklon tvoj, Vinjega odabra sebi za okrilje Jer anelima svojim zapovjedi da te uvaju na svim putima tvojim! (Psalam 91,9.10) Bog nee iznevjeriti svoju Crkvu u vrijeme njezine najvee nevolje. On je obeao izbavljenje. Najavio je: Evo, izmijenit u udes atora Jakovljevih, smilovat u se na stanove njegove. (Jeremija 30,18) I tada e se ispuniti Boja namjera; naela Njegova kraljevstva uzvisivat e svi koji ive pod Suncem. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 340,341)

17. prosinca

365

Priprema za Kristov dolazak

Kao to je bilo u Noino vrijeme, tako e biti za dolaska Sina ovjejega. (Matej 24,37) Noa je propovijedao narodu svojega doba da e im Bog dati vrijeme od sto dvadeset godina u kojemu se trebaju pokajati za svoje grijehe i potraiti utoite u arci, ali oni su odbili poziv milosti. Dano im je dovoljno vremena da se oslobode svojih grijeha, pobijede loe navike i razviju pravdoljubiv karakter. Ali sklonost ka grijehu, iako kod mnogih u poetku neznatna, postajala je poputanjem sve jaa i konano ih odvela u neizbjenu propast. Milosrdna Boja upozorenja odbaena su s prijezirom i podsmijehom i oni su u tami nastavili putovima grijeha koje su sami izabrali. No, njihovo nevjerovanje nije moglo sprijeiti najavljeni dogaaj. Potop je doao i u sveopem unitenju otkrio svu estinu Bojega gnjeva. Kristove rijei: Pazite sami na se da vam srca ne otvrdnu od razuzdanosti, pijanstva i tjeskobnih briga za ivot, da vas ne uhvati iznenada onaj dan kao zamka (Luka 21,34) trebaju 481

prodrijeti u dubinu srca svih koji vjeruju u sadanju istinu. Sam Krist ukazuje na opasnost koja nam prijeti. On je znao koje nam opasnosti prijete u ovim posljednjim danima, i zato nas je elio pripremiti. Vjerovanje u skori dolazak Sina ovjejeg na nebeskim oblacima nee navesti pravog kranina da postane nemaran i bezbrian u svojim svakodnevnim poslovima. Oni koji oekuju skori Kristov dolazak nee biti lijeni, ve e naprotiv biti marljivi u svojim poslovima. Oni svoj posao nee obavljati bezbrino i nepoteno, ve savjesno, brzo i temeljito. Oni koji laskaju sebi da je njihova nemarnost i nezainteresiranost za svakodnevne ivotne dunosti dokaz duhovnosti i odvojenosti od svijeta, u velikoj su obmani. Njihova istinoljubivost, vjernost i estitost provjeravaju se upravo u svakodnevnim poslovima. Ako su vjerni u malome, bit e vjerni i u mnogome. Pokazano mi je da mnogi upravo u ovome nee uspjeti izdrati provjeru. Svoj pravi karakter oni otkrivaju u nainu na koji obavljaju svoje ovozemaljske poslove. U postupanju sa svojim blinjima oni pokazuju nedostatak vjere, lukavstvo i nepotenje. Oni nisu svjesni da njihovo pravo na budui vjeni ivot ovisi o tome kako se ponaaju u ovom ivotu i da je stroga estitost nuna u oblikovanju kranskog karaktera. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 308310) Oni koji vjeruju u sadanju istinu trebaju svoju vjeru pokazati u svojim djelima. Oni trebaju biti posveeni istinom koju ispovijedaju, jer svojim ivotom za svijet predstavljaju ili miris ivota za ivot ili miris smrti za smrt. (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 308)

366

18. prosinca

Proslaviti Boga jest ono to nas pokree

Prinesite Jahvi slavu njegova imena. (Psalam 29,2) Mi ivimo u probnom razdoblju. Svi oni koji se ve nalaze u grobovima proli su ovo razdoblje probe i provjere kako bi se vidjelo mogu li ostvariti svoju odgovornost da slue Bogu. elja da sluimo Bogu trebala bi za nas biti najjai pokreta. 482

Trebala bi nas dovesti do toga da teimo uiniti krajnji napor da dobro iskoristimo mogunosti i povlastice koje nam se pruaju i mudro koristimo Gospodnja dobra. Trebala bi nas navesti da odravamo svoj um, kosti i miie u najboljem stanju, kako bi nam naa tjelesna snaga i umna bistrina mogli pomoi da budemo vjerni upravitelji. Sebini interes uvijek mora biti podreen, jer ako dobije prostora za djelovanje, tada se umne sposobnosti smanjuju, srce otvrdne i moralna snaga slabi. Gospodin je Daniela cijenio kao ovjeka jer je kao upravitelj vjerno raspolagao Gospodnjim dobrima. On nije zaboravio Boga, ve se postavio u samo sredite svjetlosti gdje je mogao komunicirati s Bogom u molitvi. Mi itamo kako je Bog Danielu i njegovim prijateljima dao znanja i vjetine u svakom nauku i mudrosti. Neka oni koji su oko vas u svakome mjestu vide da dajete slavu Bogu. Stavimo ovjeka u sjenu; neka se Bog pojavljuje kao jedina nada za ljudski rod. Svaki ovjek mora temeljiti kuu svojega karaktera na vjenoj Stijeni, Isusu Kristu; tada e moi stajati usred oluje i nepogoda. Bog e pripremiti um da Ga prepozna kao Jedinog koji moe pomoi u enji i borbi due. On e pouiti sve one koji se nalaze pod Njegovom zastavom da vjerno raspolau Njegovom milou. Bog je ovjeku dao vjena naela kojima e se svaka ljudska sila na kraju pokloniti. On nam je dao istinu s povjerenjem. Dragocjene zrake ovog svjetla ne smiju biti skrivene pod posudu, ve svijetliti svima u kui. Treba uzdii istinu, tu neprolaznu istinu. Pokaite svima s kojima dolazite u dodir da vam je istina vana, da vam puno znai drati se naela koja e trajati u vjenosti. Bog je svakom ovjeku dao talente da bi se Njegovo ime moglo uzvisiti, a ne da se ovjek slavi i hvali, velia i proslavlja dok se na Darivatelja zaboravlja. Svima su povjereni Boji darovi, od najnieg i najsiromanijeg do najvieg i najbogatijeg. Neka nitko ne troi Bogom dano vrijeme alei to je primio samo jedan talent. Provedite svaki trenutak upotrebljavajui svaki dar koji imate. Oni pripadaju Bogu i treba Mu ih vratiti. Oni nisu vae vlasnitvo, ve Gospodnje. On e jednog dana doi da uzme svoje s kamatom. Vjerno koristite ono to ste dobili na upravljanje kako biste se mogli u miru susresti s Njim. (Review and Herald, 12. rujna 1899.) 483

367

19. prosinca

Preobraaj milou
Blizu je svretak svega; prema tome budite umjereni i trijezni da se moete posvetiti molitvi! (1. Petrova 4,7) Krist je zadovoljan kad Njegov narod jasno pokazuje pouzdanost, snagu i vrstou karaktera, i kad je veseo, sretan i pun nade. Petar kae: Zato opaite svoje bokove, to jest svoj um, budite trijezni, potpuno stavite svoju nadu u milost koja e vam se donijeti u asu kad se objavi Isus Krist! (1. Petrova 1,13) Ovo je pouka koju trebamo nauiti; to je posao koji trebamo uiniti nadzirui svoj um i ne doputajui mu da odluta na zabranjene teme ili troi svoju snagu na neto bezvrijedno. Blizu je svretak svega; prema tome budite umjereni i trijezni da se moete posvetiti molitvi! Od nas se ne zahtijeva samo da molimo, ve da pazimo na rijei i djela, ak i misli da budemo trijezni. Ako je um usmjeren na nebeske vrijednosti, i razgovor e se odvijati u istom smjeru. Srce e biti ispunjeno razmiljanjem o kranskoj nadi, velikim i slavnim dragocjenim obeanjima zapisanima za nae ohrabrenje. S obzirom na Boju milost i dobrotu, naa radost ne mora biti potisnuta; to je radost koju nam nitko ne moe oduzeti. Tijekom razdoblja probuenja um e stalno biti zaposlen. Moda e se javljati povremeni bljesak misli, ali um nije discipliniran na odmjerenu i uravnoteenu reakciju. Postoje teme koje zahtijevaju ozbiljno razmatranje. To su teme koje su povezane sa slavnim planom otkupljenja koji e uskoro biti ostvaren. Isus e se uskoro objaviti na nebeskim oblacima. Kakav bismo karakter trebali imati, koji e nam omoguiti da Ga doekamo u taj dan? Razmiljanje o ovim temama od vjene vanosti jaa na um i razvija karakter. Tu lei temelj vrstog, nepokolebljivog naela koje je posjedovao Josip. Ovdje je tajna rasta u milosti i spoznaji istine. Kristova religija nije onakva kakvom je mnogi zamiljaju niti onakva kakvom je predstavlja njihov nain ivljenja. Boja ljubav u dui imat e izravan utjecaj na ivot te e potaknuti um i sklonosti na aktivnu i zdravu uporabu. Boje dijete nee 484

biti zadovoljno dok ne bude odjenuto Kristovom pravednou i osnaeno Njegovom ivotodavnom snagom. Kad primijeti slabost u svojemu karakteru, nije dovoljno da je uvijek iznova priznaje; ono treba odluno i naporno raditi na tome da nadvlada svoje nedostatke izgraivanjem suprotnih osobina karaktera. Boje dijete nee izbjegavati ovaj rad zato to je teak. Od kranina se zahtijeva neumorni napor; no, on nije obvezan djelovati svojom snagom; boanske sile oekuju da ih on trai. Svatko tko iskreno tei pobijediti sebe, prihvatit e obeanje: Dosta ti je moja milost. (2. Korinanima 12,9) (Review and Herald, 10. lipnja 1884.)

20. prosinca

368

Bdijte i molite
Pazite, bdijte i molite se, jer ne znate kad je vrijeme. (Marko 13,33 ari) Pazite, bdijte i molite se, bile su rijei naeg Spasitelja izgovorene za vrijeme posljetka i Njegovog drugog dolaska kad e On odvesti svoju vjernu djecu njihovom domu. Najprije trebate paziti. Pazite da ne biste govorili nepromiljeno, zlovoljno i nestrpljivo. Pazite da se u vaem srcu ne nae ponos. Pazite da vas zle strasti ne svladaju, umjesto da vi njih pobijedite. Pazite da vas ne obuzme bezbrian i ravnoduan duh te da zanemarite svoje dunosti i postanete lakoumni i neozbiljni, pa da va utjecaj ima okus smrti, a ne ivota. Nadalje, trebate bdjeti i moliti se. Isus vam to ne bi naredio da ne postoji stvarna potreba za tim. Njemu je dobro poznato kako sami ne moete nadvladati bezbrojne neprijateljeve kunje i zamke koje e se pred vama nai. On vas nije ostavio da se sami borite u tome, ve je osigurao nain na koji moete dobiti pomo. Stoga vas On poziva da se molite. Ispravno se moliti znai traiti od Boga u vjeri ono to vam je potrebno. Idite u svoju sobu, ili na neko skriveno mjesto, te zatraite od Oca u Isusovo ime da vam pomogne. Sila te molitve dolazi iz srca koje je uvjereno u vlastite slabosti, ali koje ezne za snagom koja dolazi od Boga. Bog e uti iskre485

nu, arku molitvu i odgovoriti na nju. Idite k svom Bogu koji je jak i koji voli uti molitve svoje djece. Iako se moete osjeati vrlo slabi te vas s vremena na vrijeme neprijatelj moe svladati jer ste zanemarili prvu zapovijed naega Spasitelja, da pazite, ipak nemojte odustati u borbi. Uinite vee napore nego prije. Nemojte klonuti. Bacite se pred Isusove noge; On je bio kuan i zna kako pomoi onima koji su kuani. Priznajte svoje pogreke i slabosti te kako vam je potrebna pomo u njihovom svladavanju, ili ste propali. A dok traite, morate vjerovati da vas Bog uje. Bog e vam pomoi. Aneli e vas uvati. Ali, prije nego to moete oekivati ovu pomo, morate uiniti ono to je mogue s vae strane. Pazite, bdijte i molite se. Neka vae molitve budu arke. Neka ove rijei budu jezik vaega srca: Neu te pustiti dok me ne blagoslovi. (Postanak 32,27) Imajte odreeno vrijeme, posebno vrijeme za molitvu, barem triput dnevno. Daniel se molio svojem Bogu ujutro, u podne i uveer, bez obzira na kraljev ukaz i prijetnju lavovskom jamom. Nije ga bilo stid ili strah moliti se, ve je to inio kraj otvorenih prozora triput dnevno. Je li Bog zaboravio svojega vjernog slugu kada je bio baen u lavovsku jamu? Ne, nikako. Bio je s njim cijelu no. Zatvorio je usta gladnim lavovima tako da nisu mogli ozlijediti Bojeg ovjeka molitve. (Youths Instructor, listopada 1855.)

369

21. prosinca

Jednostavna vjera nas sjedinjuje s Bogom

Tako i vi smatrajte sebe mrtvima grijehu, a ivima Bogu u Kristu Isusu! (Rimljanima 6,11) Mi ivimo u najsveanijem razdoblju povijesti ove Zemlje. Nema vremena za grijeh; uvijek je bilo opasno nastaviti s prijestupom, ali u posebnom smislu je to istina u sadanje vrijeme. Mi se nalazimo na samoj granici vjenog svijeta i u sveanijem odnosu prema vremenu vjenosti nego ikada prije. Stoga neka svaka osoba ispituje svoje srce i vapi za jasnim zrakama Sunca pravde, da bi iz srca odagnalo svu duhovnu tamu i oistilo 486

svaku prljavtinu. Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit e nam grijehe i oistiti nas od svake nepravednosti. (1. Ivanova 1,9) Kroz vjeru bez obzira na osjeaj Isus, Tvorac naega spasenja i Svritelj nae vjere ojaat e svojom dragocjenom milou moralne snage, i grenik e se moi smatrati mrtvim grijehu, a ivim Bogu u Kristu Isusu. Jednostavna vjera, s ljubavlju prema Kristu u dui, sjedinjuje vjernika s Bogom. I dok se on kao Kristov vjeran vojnik bori u tekoj borbi vjere, na njegovoj je strani itav bezgreni svemir. Okruen je anelima koji su tu da mu pomognu u borbi, tako da on moe hrabro rei: Jahve je sa mnom, pomo moja, Jahve mi je zaklon, on tit je moj; neu biti pobijeen. Da, milou ste spaeni po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boji! (Efeanima 2,8) Beskrajna Boja mudrost i sila rade u nau korist. Vojske nebeskih anela biju bitku za nas. Oni uvijek s velikim zanimanjem prate due otkupljene Spasiteljevom krvlju. Kristova rtva im otkriva kolika je vrijednost jedne due. Uvijek je sigurno biti na Gospodnjoj strani, ne polovinog srca ve cijelog. Upravo je polovinost, ravnodunost i nemarnost u poslu ono to odvaja nau duu od Isusa, izvora nae snage. Neka ovo bude naa molitva: Gospodine, uzmi sve, neka izgubim imetak, svjetsku ast i sve to imam, samo Ti ostani uz mene. Najsigurnije je povjeriti svoju duu Bogu, Gospodaru Neba i Zemlje. (Testimonies to Ministers, str. 147,148) Mora doi do potpunog pokajanja, vjere u Spasitelja Isusa Krista i budnog bdijenja, neprekidne molitve i marljivog istraivanja Pisma. Bog nas smatra odgovornima za sve to bismo mogli biti kad bismo razvijali svoje talente. Sva mo naega utjecaja pripada Bogu. Sve to smo stekli trebamo koristiti Njemu na slavu. Sav imetak koji nam Gospodin povjerava trebamo posvetiti i donijeti na Boji oltar; trebamo ga vratiti Njemu. Mi sami odluujemo o svojoj sudbini. Neka nam Bog svima pomogne da budemo mudri za vjenost. (Testimonies to Ministers, str. 147)

487

370

22. prosinca

Nevidljiva borba
Ne boj se, Daniele, jer od prvoga dana kad si odluio da se ponizi pred svojim Bogom da bi razumio, tvoje su rijei usliane, i ja sam doao zbog tvojih rijei. Knez kraljevstva perzijskoga protivio mi se dvadeset i jedan dan, ali Mihael, jedan od prvih Knezova, doe mi u pomo. Ostavih ga nasuprot Knezu perzijskome. (Daniel 10,12.13) U Bojoj rijei imamo primjere kako su nebeski aneli djelovali na um kraljeva i vladara, ali su istodobno na njihov um djelovali i Sotonini pomagai. Nikakva ljudska rjeitost ni najsnanije izloeno ljudsko miljenje ne mogu promijeniti djelovanje Sotoninih orua. Sotona stalno nastoji zatvoriti put povezujui istinu s ljudskim izmiljotinama. I oni koji imaju svjetlost i znanje nalaze se u velikoj opasnosti ako se stalno ne posveuju Bogu, ako se ne ponize i ne shvate pogibeljnost vremena u kojem ive. Nebeska bia su zaduena da odgovaraju na molitve onih koji se nesebino zalau za dobrobit Bojeg djela. Najistaknutiji aneli u nebeskim dvorovima zadueni su da odgovaraju na molitve koje se uzdiu Bogu za napredak Njegovog djela. U vrenju svoje dunosti svaki aneo ima svoj poseban poloaj i zadatak, koji on ne moe napustiti da bi zauzeo neko drugo mjesto. Ukoliko bi on napustio svoj poloaj, to bi odmah iskoristile sile mraka. Borba koja se dan za danom vodi izmeu dobra i zla nikako ne prestaje. Zato oni koji imaju toliko prigoda i prednosti ne shvaaju estinu te borbe? Oni bi trebali imati jasnu sliku o tome. Bog je vladar. Svojom vrhovnom vlau On obuzdava i zadrava silnika ovog svijeta. Preko svojih orua On vri djelo koje je odreeno prije postanja svijeta. Kao ljudi, mi ne shvaamo veliinu borbe koja se vodi izmeu nevidljivih sila, izmeu dobrih i zlih anela. Zli aneli su neprekidno na djelu, planirajui svoje napade i vrbujui za pobunu protiv Boga kraljeve, vladare i silnike ovoga svijeta. Pozivam Kristove propovjednike da istinu o slubi anela ivo 488

predoe svima do kojih svojim glasom mogu doprijeti. Ne uputajte se u fantastina nagaanja i pekulacije o tome. Pisana Boja rije je naa jedina sigurnost. Moramo se moliti Bogu kao Daniel, da bi nas uvali nebeski aneli. Aneli su kao slubujui duhovi poslani da slue onima koji trebaju batiniti spasenje. Molite se, brao moja, molite se kao to se nikada dosad niste molili. Mi nismo spremni za Gospodnji dolazak. Trebamo izvriti korjenitu pripremu za vjenost. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 4, str. 1173)

23. prosinca

371

Pretpotopne pouke
Vi se, ljubljeni, naprotiv uzdiite na temelju svoje presvete vjere; molite se uz suradnju Duha Svetoga! Ouvajte sami sebe u ljubavi Bojoj, oekujui milosre naega Gospodina, Isusa Krista, za vjeni ivot. (Juda 20.21) Pogledajmo sliku dananjeg svijeta. Nepotenje, prijevare i steajevi, nasilje i krvoprolia postoje na svakom koraku. Udovicama i siroadi oduzima se imovina. Razne predstave, konjske utrke i zabave svake vrste zaokupljuju um. U crkvi su grijesi postali moderni. Iznova ih se prepriava i pravda. Ruka prijateljstva prua se upravo onim ljudima koji donose lane teorije i miljenja. Tako razluivanje i osjetljivost postaju umrtvljeni kad je rije o pravim naelima. Savjest postaje neosjetljiva na savjet i prijekore. Tako se darovano svjetlo koje poziva na pokajanje prekriva gustim oblakom nevjere i protivljenja koje donose ljudski planovi i izumi. Stanovnicima pretpotopnog svijeta dano je upozorenje prije nego to su bili uniteni, no nitko se na njega nije obazirao. Odbili su posluati Noine rijei i izrugivali su se njegovoj poruci. U tom su narataju ivjeli i pravedni ljudi. Prije unitenja pretpotopnog svijeta Henok je neustraivo iznosio svoje svjedoenje. I u prorokoj viziji vidio je stanje svijeta u tom trenutku. Rekao je: Pazite! Dolazi Gospodin sa svojim svetim 489

Desettisuama da sudi svima i da kazni sve bezbonike za sva njihova bezbona djela koja bezbono poinie i za sve uvredljive rijei koje oni, bezboni grenici, izgovorie protiv njega! Ovo su nezadovoljni mrmljai koji ive prema svojim poudama! Njihova usta izgovaraju drzovite rijei (protiv Boga); a ljudima laskaju radi dobitka. Juda ostavlja svjedoanstvo vjernima: A vi se, ljubljeni, sjeajte proroanstava apostol naega Gospodina Isusa Krista! Oni su vam govorili: Na koncu e vremena doi izrugivai, koji e ivjeti prema svoji bezbonim poudama. To su oni koji prave rascjepe i razdore, sjetilna stvorenja koja nemaju Duha. (Juda 15-19) (Review and Herald, 1. studenoga 1906.) Bog je odluio oistiti Zemlju potopom, ali je stanovnicima pretpotopnog svijeta u svojoj dobroti i ljubavi ostavio vrijeme milosti od stotinu i dvadeset godina. Tijekom tog razdoblja, dok je graen koveg spasenja, glasovi Noe, Matualaha i mnogih drugih vjernika uli su se u opomenama i preklinjanju, i svaki udarac koji se uo pri graenju kovega predstavljao je jednu poruku opomene. Propovijedi koje je Henok izgovorio, i njegovo uzaae na Nebo, bili su uvjerljiv dokaz za sve koji su ivjeli u to vrijeme. To su bili snani dokazi koje su Matualah i Noa uvjerljivo upotrijebili, dokazujui da pravednici mogu biti uzeti na Nebo. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 1, str. 1088.)

372

24. prosinca

ekanje i bdjenje
Prema tome, ne gubite svoga pouzdanja! Njemu pripada velika nagrada. (Hebrejima 10,35) Isus uskoro dolazi i na stav bi trebao biti ekanje i iekivanje Njegovog pojavljivanja. Ne smijemo dopustiti da se ita isprijei izmeu nas i Isusa. Trebamo nauiti pjevati nebesku pjesmu, tako da se, kad naem vojevanju doe kraj, moemo pridruiti pjevanju nebeskih anela u Bojem gradu. Koja je to pjesma? To je pjesma hvale, asti i slave Onome koji 490

sjedi na prijestolju, i Jaganjcu u vijeke vjekova. Mi emo se susresti s protivljenjem; zbog Krista e nas mrziti cijeli ljudski rod i Sotona, jer zna da meu Kristovim sljedbenicima prebiva boanska sila koja e potkopati njegov utjecaj. Prijekor ne moemo izbjei. Ne bismo smjeli dopustiti da nae vrijeme toliko zaokupe stvari svjetovne naravi, ili ak stvari koje se tiu postojanja Boga, tako da nam prolazi dan za danom bez blizine Isusovih krvavih rana. Mi elimo svakodnevno s Njim prisno razgovarati. Opomenuti smo da vodimo dobru borbu vjere. Odravati ivot iskrene vjere je teka borba, ali ako odaberemo Krista s vrstom odlunou da prionemo samo uz Njega, bit emo u mogunosti odbiti neprijatelja i odnijeti slavnu pobjedu. Apostol Pavao nas potie: Prema tome, ne gubite svoga pouzdanja! Njemu pripada velika nagrada. A zatim dodaje: Moj e pravednik ivjeti od vjere. Kad imamo najmanju potrebu razgovarati s Isusom, molimo se najvie. inei tako, slomit emo Sotoninu zamku; oblaci tame e se raspriti a mi emo postati svjesni dragocjene Isusove nazonosti. (Historical Sketches, str. 145,146) Meutim, ak i ovdje krani mogu uivati radost zajednitva s Kristom; oni mogu imati svjetlost Njegove ljubavi i stalnu utjehu Njegove nazonosti. Svaki korak u ivotu moe nas dovoditi blie Isusu, pruiti nam dublje iskustvo s Njegovom ljubavi i pribliiti nas blaenom domu mira. Stoga ne odbacujmo svoje povjerenje, budimo potpuno sigurni, sigurniji nego ikada prije. Dovde nam je Jahve pomogao. (1. Samuelova 7,12) On e nam pomagati do kraja! Gledajmo spomen-stupove, podsjetnike na ono to je Gospodin uinio da nas utjei i spasi iz ruke neprijatelja koji unitava. ivo se sjeajmo svakog djela njenog milosra koje nam je Bog uinio suza koje nam je obrisao, boli koju je ublaio, briga koje je uklonio, straha koji je rastjerao, potreba koje je zadovoljio, blagoslova koje je izlio i tako se ojaajmo za sve to nas oekuje na ostatku naega hodoasnikog puta. (Put Kristu, 109,110) Kao to je sigurno da nikad nije postojalo vrijeme kad Boga nije bilo, isto je tako sigurno da nikad nije postojao nijedan trenutak kad um Vjenoga nije nalazio zadovoljstvo u pokazivanju milosti prema ovjeanstvu. (The SDA Bible Commentary, Ellen G. White Comments, sv. 7, str. 934) 491

373

25. prosinca

Prvi i drugi dolazak

Jednako e se i Krist, to je prinesen samo jedanput da uzme grijehe sviju, drugi put pokazati, bez odnosa prema grijehu, onima koji ga iekuju da im dadne potpuno spasenje. (Hebrejima 9,28) Tijekom prvog Kristovog dolaska nebeske anele je bilo teko sprijeiti da ne izliju svoju hvalu kojom su slavili milost roenja Bojeg Sina. To roenje, za koje su tako malo bili pripremljeni na Zemlji, proslavljeno je na nebeskom dvoru uz velianje i zahvaljivanje u korist ovjeka. Dok su pastiri uvali svoja stada nou na betlehemskim breuljcima, Najedanput im pristupi aneo Gospodnji, i sjaj ih Gospodnji obasja. (Luka 2,9) Voe u Izraelu su izjavljivali kako razumiju proroanstva, meutim imali su lane zamisli o nainu Kristovog dolaska. Sotona ih je prevario i svu slavu Njegovog drugog dolaska primijenili su na Njegovo prvo pojavljivanje. Sve predivne dogaaje koji se tiu Njegovog drugog dolaska oni su traili prigodom Njegovog prvog dolaska. Zato Ga, kada je doao, nisu bili spremni prihvatiti. Izmeu prvog i drugog Kristovog dolaska primijetit e se predivna razlika. Nijedan ljudski jezik ne moe opisati prizor dolaska Sina ovjejega na nebeskim oblacima. On e doi u svoj svojoj slavi, u Oevoj slavi i slavi svetih anela. Doi e odjeven u haljinu od svjetlosti koju nosi od vjenosti. Pratit e Ga aneli. Deset puta deset tisua pratit e Ga na Njegovom putu. Zaut e se zvuk trube koji e pozvati usnule mrtve da ustanu iz groba. Kristov glas prodrijet e u grobove i u ui mrtvih i tada e svi koji poivaju u grobovima izii iz njih. (Ivan 5,29) Mi se sada nalazimo usred pogibli posljednjih dana. Prizori sukoba se urno redaju, i najvaniji od svih dana je pred nama. Jesmo li spremni za taj dogaaj? Svako e djelo, malo ili veliko, biti ispitano na sudu. Ono to se na zemlji smatralo nevanim bit e prikazano u svojem pravom obliku. Dva novia udovice bit e priznata. Ponuena aa hladne vode, po492

sjet zatvoreniku, nahranjeni gladni sve e to donijeti svoju nagradu. Uskoro e glava zmije biti puna rana i zgaena. Slavni spomen Boje prekrasne slave uskoro e biti vraen na njegovo pravo mjesto. Tada e biti obnovljen izgubljeni raj. Boji plan otkupljenja ovjeka biti e potpun. Sin ovjeji dat e pravednicima krunu vjenog ivota, i oni e mu sluiti dan i no u njegovu hramu. A onaj koji sjedi na prijestolju spustit e se na njih da boravi s njima. (Otkrivenje 7,15) (Review and Herald, 5. rujna 1899.)

26. prosinca

374

Bog nee zaboraviti svoju djecu

Tko vas dira, dira mi zjenicu oka. (Zaharija 2,12) Budui da e ukaz to ga budu izdali razni vladari kranskog svijeta protiv onih koji vre Boje zapovijedi uskratiti zatitu vlasti i prepustiti ih onima koji ih ele unititi, Boji e narod pobjei iz gradova i sela, i u skupinama obitavati na najpustijim i najsamotnijim mjestima. Mnogi e potraiti sklonite u planinskim utvrdama. Kao kranima iz pijemontskih dolina, utvrde na stijenama postat e im utoite pa e zahvaljivati Bogu za mogunost da prebivaju u visinama. (Izaija 33,16) Ali e mnogi iz svih naroda i slojeva, svi odreda, bogati i siromani, crni i bijeli dospjeti u najnepravednije i najokrutnije ropstvo. Voljena Boja djeca provodit e teke dane, vezani lancima, zatvoreni iza reetaka, osueni na smrt, neki naizgled ostavljeni da umru od gladi u mranim i odvratnim tamnicama. Nijedno ljudsko uho nije otvoreno da uje njihov jauk, nijedna ljudska ruka nije im spremna pomoi. Hoe li Bog u ovom tekom asu zaboraviti svoj narod? Je li zaboravio vjernoga Nou kad je pretpotopni svijet bio pohoen kaznama? Je li zaboravio Lota kad je vatra dola s neba da proguta gradove u ravnici? Je li zaboravio Josipa okruenog idolopoklonicima u Egiptu? Je li zaboravio Iliju kad mu je Izebela zaprijetila da e doivjeti sudbinu Baalovih proroka? Je li zaboravio Jeremiju u mranoj i stranoj tamnikoj jami? 493

Je li zaboravio trojicu hrabrih mladia u ognjenoj pei? Ili Daniela u lavovskoj jami? ... Premda ih neprijatelji mogu baciti u zatvor, tamniki zidovi ne mogu prekinuti vezu izmeu njihove due i Krista. Onaj koji vidi svaku njihovu slabost, koji je upoznat sa svakom kunjom, vii je od svih zemaljskih sila, i aneli e ih posjetiti u samicama, donosei svjetlo i mir s Neba. Zatvor e sliiti palai, jer tu borave bogati vjerom, a turobni e zidovi biti osvijetljeni nebeskim svjetlom kao onda kad su Pavao i Sila u pono molili i pjevali pjesme hvale u tamnici u Filipima. (Velika borba, str. 538,539) Iskrenom enjom Boji narod oekuje znakove dolaska svojega Kralja. Svjetlo svjetluca na oblacima iznad gorskih vrhunaca. Uskoro e se pojaviti Njegova slava. Nebesa plamte u svitanju vjenog dana i poput melodije aneoskih pjesama do uiju dopiru rijei: Nemojte se pokolebati u svojoj vjernosti! Pomo dolazi! Krist, svemoni Pobjednik, prua svojim umornim borcima krune besmrtne slave, a Njegov glas odzvanja s prislonjenih vrata: Evo, ja sam s vama! Ne bojte se! Upoznat sam sa svim vaim patnjama; nosio sam vae tuge. Vi se ne borite protiv nepobijeenih neprijatelja. Ja sam se borio namjesto vas, i vi ste u moje ime vie nego pobjednici! (Velika borba, str. 497,498)

375

27. prosinca

Opremljeni za pobjeivanje
Jer sve to je od Boga roeno pobjeuje svijet. A ovo je sredstvo pobjede koje pobjeuje svijet: naa vjera. (1. Ivanova 5,4) Bog svoj narod vodi korak po korak. On ih dovodi u razliite okolnosti da bi se pokazalo to im je u srcu. Neki uspjeno izdre u jednom trenutku, ali padaju u drugom. U svakoj sljedeoj provjeri srce se izlae ozbiljnijem kuanju. Ako pripadnici Bojeg naroda u svojemu srcu osjeaju otpor prema ovom sasvim opravdanom procesu, to ih treba osvjedoiti da moraju izvriti odlunu promjenu ako ne ele biti izbljuvani iz Go494

spodnjih usta. Bog e, prema rijeima anela, sve briljivije provjeravati svakog pojedinca u svom narodu. Neki su spremni prihvatiti odreene zahtjeve, ali kad ih Bog stavi na probu u neem drugom, oni ustuknu i povlae se natrag, jer to neposredno pogaa nekog njihovog omiljenog idola. Tu im se prua prilika da uvide to to u njihovom srcu zatvara vrata Isusu. Oni cijene neto drugo vie nego istinu i nisu spremni primiti Krista u svoje srce. Pojedinci se dugo kuaju i provjeravaju da bi se vidjelo hoe li rtvovati svoje idole i posluati savjet Istinitog Svjedoka. Oni koji iz svakog provjeravanja iziu kao pobjednici u svemu, bez obzira na cijenu, znai da su posluali savjet Istinitog Svjedoka te e primiti kasnu kiu i zahvaljujui tome biti spremni za uskrsnue. Bog na ovom svijetu provjerava pripadnike svojeg naroda. To je mjesto prikladne pripreme da bismo se pojavili u Njegovoj nazonosti. Ovdje, na ovom svijetu, svaki pojedinac u ovim posljednjim danima pokazuje koja sila djeluje na njegovo srce i nadzire njegove postupke. Ako je to sila boanske istine, ona ovjeka koji je primi pokree na dobra djela, uzdie ga i ini plemenitim i velikodunim kakav je bio i njegov boanski Uitelj. Ali, ako u srcu gospodare zli aneli, to e se odraziti na sasvim drukiji nain. Plodovi e biti sebinost, pohlepa, ponos i zle strasti. Srce je varljivije vie od svega i spremno na svako zlo. Oni koji ispovijedaju vjeru esto nisu spremni paljivo preispitati sebe da bi vidjeli jesu li stvarno u vjeri, i zastraujua je injenica da mnogi gaje lanu nadu. Oni izgleda misle da e ih samo ispovijedanje istine spasiti. Samo kada pobijede svoje grijehe, koje Bog mrzi, Krist e moi veerati s njima i oni s Njim. Tada e od Njega primiti boansku snagu da u Njemu uzrastu, i u svetoj radosti e uzviknuti: Ali hvala Bogu koji nam dade pobjedu po naem Gospodinu Isusu Kristu! (Testimonies for the Church, sv. 1, str. 187,188) Trei aneo vodi ljude korak po korak, uzdiui ih na sve viu duhovnu razinu; i na svakom od tih koraka oni e biti provjeravani. (Testimonies for the Church, sv. 1, str. 190)

495

376

28. prosinca

Zavrni dodir besmrtnosti

Ljubljeni, sada smo djeca Boja, a to emo biti, jo se nije oitovalo. Ali znamo: kad se to oituje, bit emo mu slini, jer emo ga vidjeti onakva kakav jest. Tko god je poloio ovu nadu u njega, isti se od grijeha kao to je on ist. (1. Ivanova 3,2.3) Dua napreduje kroz osobni napor ujedinjen s molitvom vjere. Iz dana u dan karakter postaje sve sliniji Kristu i u konanici, umjesto da bude u spletu okolnosti, da udovoljava sebinosti i biva zaveden nevanim i beznaajnim razgovorom, ovjek postaje gospodar svojih misli i rijei. Cijena toga moe biti ozbiljan sukob pri svladavanju navika kojima se dugo udovoljavalo, no, zahvaljujui Kristovoj milosti, mi moemo pobijediti. On nas poziva da uimo od Njega. On od nas trai da se uimo samosvladavanju i da budemo savrenog karaktera inei ono to je ugodno u Njegovim oima. Prepoznat ete ih po njihovim rodovima to je Njegov osobni standard procjene karaktera. Ako smo vjerni poticajima Bojeg Duha, ii emo iz milosti u milost, iz slave u slavu, dok ne primimo zavrni dodir besmrtnosti. Ljubljeni, sada smo djeca Boja, a to emo biti, jo se nije oitovalo. Ali znamo: kad se to oituje, bit emo mu slini, jer emo ga vidjeti onakva kakav jest. Moe li ijedna zemaljska promocija dodijeliti ast jednaku ovoj da budemo sinovi Boji, djeca nebeskog Kralja, lanovi kraljevske obitelji? ovjek moe biti eljan asti koju mu okolina moe podariti, no kakva je korist od toga? Zemaljsko plemstvo su ljudi; oni umiru i vraaju se u prah, i nema nikakvog trajnog zadovoljstva od njihove hvale i asti. No, ast koja dolazi od Boga jest trajna. Biti batinicima Bojim i subatinicima s Kristom, znai imati pravo na neistraiva bogatstva blaga takve vrijednosti da u usporedbi s njima zlato i srebro, dragulji i drago kamenje postaju beznaajni. Kroz Krista nam se nudi neizreciva radost, vjeni znaaj slave. Ono to oko nije vidjelo, to uho nije ulo, na to ljudsko srce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube. (1. Korinanima 2,9) 496

Nama nedostaje jednostavna vjera; moramo svladati umjetnost povjerenja u naeg najboljeg Prijatelja. Isus bdije nad nama njenom suosjeajnou i dirnut je spoznajom naih slabosti. Nitko tko je u svojoj velikoj potrebi ikad pogledao na Njega vjerom nije ostao razoaran. Kranin je najsretniji ovjek na svijetu. On se osjea sigurnim jer vjeruje u Isusa i uiva Njegovu nazonost. Njegova obrana jest Bog, koji spasava estita srca. (Psalam 7,11). Ne odgaajmo ovo vano pitanje, ve ponimo s jo veom odlunou usmjeravati svoj um na Isusa i nebeske stvarnosti, prisjeajui se kako se promatranjem mijenjamo u tu istu sliku. Imajmo hrabrost u Bogu. (Review and Herald, 10. lipnja 1884.)

29. prosinca

377

Haljina Kristove pravde

Dano joj je da se obue u blistav, ist lan! Lan, zapravo, oznauje pravedna djela svetih. (Otkrivenje 19,8) Oni vjernici koji se tako mole, nalaze sigurnu zatitu u Bogu. Oni ni sami ne znaju kako su dobro i sigurno zatieni. Ali kad bi im se oi mogle otvoriti oni bi vidjeli da su okrueni Bojim anelima koji svojom svjetlou i slavom odbijaju horde mraka. Dok pripadnici Bojeg naroda mue svoje due pred Njim, molei se usrdno za istou srca, bit e izdana zapovijed: Skinite s njega te prljave haljine! i bit e im upuene rijei pune ohrabrenja: Evo, skidam s tebe tvoju krivicu i odijevam te u dragocjenu haljinu! (Zaharija 3,4) Kuana i provjeravana Boja djeca bit e obuena u besprijekorno iste haljine Kristove pravde. Prezreni Ostatak bit e odjeven u prekrasne haljine slave, i nikada vie nee biti okaljani izopaenou ovoga svijeta. Njihova imena ostat e u ivotnoj knjizi Janjeta, zapisana meu imenima vjernika iz svih vremena. Oni su odoljeli smicalicama prevaranta, ne odstupajui od svoje odanosti i pored rike zmaja. Sada su zauvijek sigurni da im kua svojim lukavstvima vie ne moe nauditi. Njihovi grijesi preneseni su 497

na onoga koji je zaetnik grijeha. Kao pripadnici Ostatka oni su ne samo pomilovani i primljeni, nego i proslavljeni. Na glavu svakome od njih bit e stavljena ista kapa. Oni e biti kao kraljevi i sveenici Bogu. Dok Sotona uporno istie svoje optube u nastojanju da uniti ove malobrojne vjernike, sveti aneli, nevidljivi za oi smrtnika, dolaze i odlaze, stavljajui na njihova ela peat ivoga Boga. To su oni koji e stajati na gori Sionu s Janjetom, imajui na svojim elima napisano Oevo ime. Oni e pjevati novu pjesmu pred prijestoljem, pjesmu koju nitko ne moe nauiti osim onih sto etrdeset i etiri tisue koji su otkupljeni sa Zemlje. To su oni koji se nisu okaljali sa enama; to su djevice. Oni prate Janje kud god ono ide. Oni su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. U njihovim se ustima ne nae la; oni su bez mane. (Otkrivenje 14,4.5) Tada e se u potpunosti ispuniti ove rijei Anela: Posluaj, dakle, Joua, veliki sveenie, ti i drugovi tvoji koji su oko tebe, jer vi ste ljudi znamenja! Evo, ja u dovesti Izdanak. (Zaharija 3,8) Krist se otkriva kao pobjedonosni Otkupitelj i Osloboditelj svojega naroda. Tada e pripadnici ostatka biti ljudi udo, kada e suze i ponienja njihovog munog putovanja na ovom svijetu biti zamijenjeni radou i slavom u nazonosti Boga i Janjeta. U onaj e dan izdanak Jahvin biti na diku i na slavu, a plod zemlje na ponos i ures . Koji ostanu na Sionu i preive u Jeruzalemu, zvat e se sveti. (Izaija 4,2.3) (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 475,476)

378

30. prosinca

Uenje za vjenost
Saopivi nam tajnu svoje volje, prema onome to je prije u njemu odluio za provedbu punine vremena: obuhvatiti pod jednu glavu u Kristu sve to je na nebesima i to je na zemlji. (Efeanima 1,9.10) Kako se pribliavamo kraju povijesti ovoga svijeta, proroanstva koja se odnose na posljednje dane zahtijevaju nau posebnu pozornost. Posljednja knjiga Novog zavjeta prepuna 498

je istina koje moramo razumjeti. Sotona je tako zaslijepio um mnogih, da spremno prihvaaju svaki izgovor da ne prouavaju Otkrivenje. Meutim, Krist preko svojeg sluge Ivana objavljuje to e se zbivati u posljednje dane i kae: Blago itau i sluaima rijei ovoga proroanstva ako vre to je u njemu napisano. (Otkrivenje 1,3) Sam Krist kae: A ovo je vjeni ivot: spoznati tebe, jedino pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista. (Ivan 17,3) Zato smo tako spori da shvatimo vrijednost ove spoznaje? Zato ove slavne istine ne plamte u naim srcima, zato ne izviru s naih usana, zato ne proimaju cijelo nae bie? Dajui nam svoju Rije, Bog nam je dao sve istine koje su nam potrebne za spasenje. Tisue su ve zahvaale s ovih izvora ivota, a ipak se razina njihovih voda nije smanjila. Tisue su stavile Gospodina pred sebe i gledajui Ga promijenile se, poprimajui Njegov lik. Njihov duh gori u njima dok govore o Njegovom karakteru, dok objavljuju ono to je Krist postao njima i to su oni postali Kristu. Ali ti istraivai nisu iscrpli ove velike i svete teme. Jo se mnoge tisue mogu ukljuiti u istraivanje tajni spasenja. Kada se budemo bavili Kristovim ivotom i naravi Njegovog poslanja, zrake svjetla zasjat e sve jasnije pri svakom pokuaju da otkrijemo istinu. Svako novo istraivanje otkrivat e neto novo i mnogo zanimljivije od onoga to nam je dotad bilo poznato. Ova tema je neiscrpna. Prouavanje Kristovog utjelovljenja, Njegove rtve pomirnice i posrednike slube zaokupljat e umove marljivih istraivaa sve dok bude vremena; i gledajui prema Nebu i njegovim bezbrojnim godinama, oni e uzviknuti: Velika je tajna pobonosti! U vjenosti emo nauiti ono to je ve ovdje moglo prosvijetliti nae razumijevanje. Teme povezane s otkupljenjem zaokupljat e srca, um i jezik otkupljenih tijekom vjenih vremena. Oni e shvatiti istine koje je Krist elio objaviti svojim uenicima, a koje oni nisu mogli shvatiti jer nisu imali dovoljno vjere. Sve vie i vie, neprestano e se otvarati novi pogledi na Kristovo savrenstvo i slavu. Tijekom beskrajnih vjekova vjenosti vjerni Domain iznosit e iz svojih riznica novo i staro. (Isusove usporedbe, str. 86,87)

499

379

31. prosinca

Sudionici s Kristom u slavi

Gle, ovo je Bog na, u njega se uzdasmo, on nas je spasio. Kliimo i veselimo se spasenju njegovu. (Izaija 25,9) Isus dolazi! Ali ne da slua vapaj ovjeanstva, ili grenika kako priznaje svoje grijehe, niti da im govori o oprostu koji mogu imati kroz Njega, jer svaki sluaj je ve odluen za ivot ili smrt. Oni koji su ivjeli u grijehu ostat e zauvijek grenici. Oni koji su priznali svoje grijehe Isusu koji je u Svetitu, uinili Ga svojim Prijateljem i s radou ekaju Njegov dolazak. Preko njihovih grijeha bit e napisano: Oproteno. Oni su postigli cilj svoje vjere: spasenje dua i ostat e isti i sveti zauvijek. Isus e doi kao to se uznio na nebo, samo s jo veim sjajem. On dolazi u slavi svojega Oca, i svi sveti aneli s Njim da bi Ga pratili na Njegovom putu. Umjesto grube krune od trnja koja je probadala Njegove sljepoonice, blistava kruna slave prekrivat e Njegovo sveto elo. On se nee pojaviti kao ovjek boli i vian patnjama, ve e Njegovo lice biti sjajnije od Sunca u podne. Tada nee biti odjeven u haljinu od jednostavnog platna, ve u haljinu koja e biti bjelja od snijega haljinu od blistavog sjaja. Isus dolazi! Ali ne da vlada kao privremeni kralj. On podie mrtve pravednike, svetima koji su ivi daje slavnu besmrtnost i s njima preuzima kraljevstvo pod nebom. Ovo kraljevstvo nikada nee prestati. Oni koji su strpljivo ekali Isusa bit e poput Njega. Ako je jedan aneo s Neba prouzroio da rimska straa popada kao mrtva, kako e nepripremljeni bezbonici ugledati taj prizor i ostati ivi kad vide Isusa u svoj slavi Njegova Oca i deset tisua anela koji Ga prate? O, kako e grenici podnijeti taj prizor? Oni e pozivati kamenje i stijene da padnu na njih i sakriju ih od lica Onoga koji sjedi na prijestolju i od gnjeva Janjeta. U temeljitoj pripremi za susret s Isusom teite da, kad se On pojavi, moete s radou uskliknuti: Gle, ovo je Bog na, 500

u njega se uzdasmo, on nas je spasio. (Izaija 25,9) Vjeni ivot e tada biti va, i vi ete imati udjela s Kristom u Njegovoj slavi. Uvijek ete sluati Njegov slavni glas odobravanja i promatrati Njegovu ljepotu. Svakome tko uistinu ljubi Isusa nee biti ao to On ponovno dolazi. I to se vie pribliavaju dolasku Sina ovjejeg, istinski zaljubljenici u Isusa gledat e prema naprijed s radosnom nadom i teiti da budu spremni sresti se s Njim koga ljubi njihova dua, koji je umro da ih otkupi. (Youths Instructor, travnja 1854.)

501

Kratice za djela Ellen G. White

AA AH AUCR 1BC BE BTS CD CE CG CH Ch Ed ChS CM COL CPT CS CSW CT CTBH CW DA Ed Ev EW FE FLB GC GCB GH

The Acts of the Apostles (Djela apostolska) The Adventist Home (Temelji sretnog doma) The Australasian Union Conference Record The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. l (2BC itd. za sv. 27) (takoer i 1SDA BC) The Bible Echo Bible Training School Counsels on Diet and Foods (Savjeti o ivotu i prehrani) The Colporteur Evangelist Child Guidance Counsels on Health Christian Education Christian Service Colporteur Ministry (Literarni evanelist) Christs Object Lessons (Isusove usporedbe) Counsels to Parents, Teachers and Students Counsels on Stewardship Counsels on Sabbath School Work Counsels to Parents, Teachers, and Students Christian Temperance and Bible Hygiene Counsels to Writers and Editors The Desire of Ages (Isusov ivot, enja vjekova) Education (Odgoj) Evangelism (Evangelizam) Early Writings (Rani spisi) Fundamentals of Christian Education The Faith I Live By (Vjera kojom ivim) The Great Controversy (Velika borba) General Conference Bulletin Good Health

502

GW HR HS H to L IHP Letter LS MB

Gospel Workers The Health Reformer Historical Sketches of SDA Missions How to Live In Heavenly Places Ellen G. White Letter Life Sketches of Ellen G. White Thoughts From the Mount of Blessing (Misli s gore blagoslova, Isusov govor na Gori)

Med Miss The Medical Missionary MH The Ministry of Healing (Put u bolji ivot) ML My Life Today (Moj ivot danas) MM Medical Ministry MS Ellen G. White Manuscript MYP Messages to Young People (Poruka mladim kranima) NL Notebook Leaflet PHJ The Pacific Health Journal PK Prophets and Kings (Izraelski proroci i kraljevi) PP Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci) RC The Remnant Church Redem Redemption: or The Teachings of Christ, the Anointed One RH Review and Herald SC Steps to Christ (Put Kristu) SD Sons and Daughters of God 1SG Spiritual Gifts, sv. 1 (2SG itd. za sv. 24) SL The Sanctified Life 1SM Selected Messages, knj. 1 (2SM za knj. 2) SpT Special Testimonies SR The Story of Redemption ST The Sings of the Times SW The Southern Watchman 1T Testimonies for the Church, sv. 1 (2T itd. za sv. 29) (Svjedoanstva za crkvu) Te TM 1TT WM YI Temperance Testimonies to Ministers and Gospel Workers Testimony Treasures, sv. 1 (2TT itd. za sv. 2 i 3) Welfare Ministry The Youths Instructor

503

504