Sinonim za srati. Did you mean sinonimi za rei?

Zapoela bi ovu priu sa ljetnim popodnevom u Halleinu, tonije na Salzinselu, jo konkretnije u Alte Saline kompleksu, u jednoj od hala u kojima se nekad procesuirala sol, meutim koje sada nemaju drugu funkciju do ugoavanja studenata umjetnosti, koji daju oduka svojoj kreativnosti u tih par stipendiranih tjedana. To je kao kad osvoji nagradu na ekonomskom kolu sree. Omogueno ti je da se koncentrira na ono to je bitno, bilo to ono to ti omoguava preivljavanje, stvaranje, zadovoljavanje znatielje ili igranje. Drugim rijeima to je utopija. Dakle, istraivaka postaja je prema tebi minijatura prehistorijske utopije, izgraena iz ekonomije transnacionalnog novca od strane pametnih primata koji samo ele dobro ivjeti. ovjek bi pomislio da bi se svi eljeli pridruiti. rekao je John. Pa i bi, ali im nije ponuena ta opcija. A to pak znai da to i nije prava utopija. Mi znanstvenici, pametni primati, kako si nas nazvao, smo prije u stanju sebi izgraditi izolirane otoke nego se potruditi da svima omoguimo isto. Zapravo, u stvarnosti su ti otoci opet dio transnacionalne sheme. Kupljeni su, nema govora o slobodi, a pogotovo o ideji nepristranog istraivanja. Jer, ako razmisli o tome, oni koji su platili za te otoke e prije ili kasnije htjeti povrat uloenog. A mi se upravo pribliavamo tom trenutku.
(Kim Stanley Robinson, Crveni Mars, 1993.)

Ashok je sjedio na jednoj od stolica, taman negdje nasuprot mene. Izmeu svih nas , desetak ljudi u svim stadijima dvadesetih, nalazila se masa perploe i nogara posloena tako da oponaa stolove. Bilo je oito da mu je vrue, nikako da se smjesti na stolici. Va prvi zadatak, panju sam u tom trenutku s mrlja od znoja ispod pazuha prebacila na lice, je pretvoriti sranje u zlato. Razmislite o tome, to neto je, i to neto moe biti. Ustao je i na bijelu plou, koja se nalazila iza njega napisao (volio je zapisivati ideje, uglavnom kao mini grafikone) what something is what something can be i nadodao what something is (used for) what something can be (used for)

Od pedeset sedam postupaka za dezinfekciju septikih jama, koji su razvijeni izmeu 1762. i 1853. velik broj (teko je rei koliko tono) ih se temeljio na aromatizaciji fekalija mirisom bergamota, ekstraktom narane i limuna, koncentratom lavande, ekstraktom cvijeta narane, klinia i brojnih drugih esencija i ulja. ak i najbanalnije reklame koriste mit o suzbijanju infekcije pomou suzbijanja mirisa ili barem kamufliranja istog. Na mjestima gdje je za oekivati smrad, esto

nailazimo na iznenauju, ali podjednako jak miris ljiljana, limete, lavande, borovih iglica.
(Dominique Laporte, History of Shit, 1978.)

Moram priznati kako me razveselio takav zadatak. Pogotovo u svijetlu toga da sam u to vrijeme kampirala u sasvim netipinom kampu. Ok, da budem fer, netipinom za moje iskustvo kamiranja, ali to sam dulje boravila tamo, to mi je postajalo jasnije da je to sasvim tipian austrijski kamp, ureen, pokoene trave, sa reciklanim dvoritem, funkcionalnom kuhinjom, besplatnim wifijem i da, sanitarnim vorom koji je miriao na borove iglice. Prola mi je kroz glavu u tom trenutku rima lilac or lime, lavender or pine i nasmijala sam se u sebi. Pitali su me, nakon to sam se vratila, jel' stvarno istina da su kod njih i livade usred ume pokoene. Rekla sam da one koje sam ja vidjela nisu, da kose samo do rubova. Svejedno impresivno, rekli su, to su ti Austrijanci. Pria se o projektu Aramis kao o neuspjehu. No, nije li ga ipak mogue sagledati kao uspjeh ako se izvuku prikladni zakljuci? Nije neuspjeh, naprotiv, Aramis je tehnoloko postignue. CET je demonstrirao da su naela na kojima poiva tona i da bi kao sustav funkcionirao. Istina, igrali smo na kartu eksperimenta, nema sumnje. Ali evolucija financijskih resursa i potreba bi nam ionako onemoguila implementaciju takvog projekta u postojei sustav masovnog prijevoza u Parizu. Zato bi pokuali unaprijediti i usavriti sustav transporta za kojeg se kratkorono ili srednjerono ne vidi svrha?
(Bruno Latour, Aramis or love of technology, 1993.)

No, da se vratim na to ljetno popodne u jednoj od hala naputene tvornice soli. Jedan od Macova, uz asnu iznimku Toshibe i jednog Della bila je to lijepa berba jabuka za stolom, bio je u vlasnitvu Mire, Austrijanke hrvatskih roditelja, koja, kako je sama rekla, pria hrvatski tako da rodbini navru suze na oi. Jo nisam upoznala osobu koja tako tiho pria, bilo je pravo iskustvo pohvatati to kae bez previe I'm sorry, couldn't hear you ili samo klimanja glave u osjeaju ope nemoi. ivi u Salzburgu i preko dana radi u jednom od centara za prava ena i imigranata, a po noi montira aktivistike filmove. Frendice smo na fejzbuku. Prema Austrijskom uredu za statistiku, sredinom 2006. u Austriji je legalno boravilo 814,800 imigranata i predstavljali su 9,8% ukupne popuacije, jedan od najveih postotaka u Europi. 305,100 je emigriralo iz bive Jugoslavije, a 110,800 iz Turske. Zbog visoke stope naturalizacije, od 1985. do kraja 2003. naturalizirano je oko 330,000 ljudi, to predstavlja otprilike 4% od 7,4 milijuna Austrijanaca koji ive u granicama drave. 110,000 tih novih graana dolazi sa podruja bive Jugoslavije, a 90,000 iz Turske. 2005. je barem 18% (u Beu preko 30%) stanovnitva bilo stranog porijekla.

350,000 etnikih Turaka danas ivi u Austriji. Sa oko 3% udjela u cjelokupnom stanovnitvu ine najveu etniku manjinu. 13,000 Turaka je naturalizirano 2003. dok ih je istovremeno nepoznat broj uao u zemlju. Iste je godine zemlju napustilo 2,000 Turaka, sa priljevom od 10,000 ljudi, to potvruje jak trend rasta. Otpor veine Austrijanaca kad su u pitanju pregovori za pristupanje Turske EU proizlazi iz straha da e se dodatnim otvaranjm granica disproporcionalno velik broj Turaka naseliti u Austriju.
(http://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Austria)

Anna Mikkola. Finkinja. ivi u Berlinu. Priala je, meni ili drugima, mislim da je njoj bilo svejedno, o ivotu u Berlinu. Ona je meni spomenula kako voli (loves) kurirati video projekcije, na to sam joj ja odgovorila, u nedostatku inspiracije, kako volim (love) sf. Iz te male razmjene su proizale dvije zanimljive teme za razgovor, na moje olakanje. Ako je vjerovati Anni, Finci inae ne govore volim te (I love you), smatraju to preintenzivnom frazom, uglavnom lajkaju. To je bila prva. Druga je bila o kolonizaciji Marsa, jer je Anna upravo neki dan bila skinula sva tri Marsa, i Crveni i Zeleni i Plavi. Rekla sam joj da sam ih proitala, ali davno, da bi trebala ponovo, na to me pitala jes u li zanimljive knjige, jer da nije valjda skinula tisuu i pol stranica dosade. Rekla sam da mislim da nisu dosadne, ali da se ne sjeam ba najbolje. Tipine teme koje se obrauju na okupljanju seronja u sko su povezane sa osobnim i emocionalnim aspektima ivota, kao to su religija, politika i seks. Ljudi openito zaziru priati o tim temama ako misle da bi ih se moglo shvatiti preozbiljno. Ono to se dogaa jest da sudionici isprobavaju razne misli i stavove isto da vide kao e zvuati sami sebi dok to izgovaraju i da vide kako e drugi reagirati na to, bez obveze preuzimanja odgovornosti za to to su izjavili. Svima koji sudjeluju je sasvim jasno da stavovi koji su izreeni, nuno ne razotkrivaju stvarne stavove ili osjeaje.
(Harry G. Frankfurt, On Bullshit, 1986.)

Skinula sam ih i krenula ih ponovo itati, zadovoljna to nisu dosadne. Valjda jo pod utjecajem Laportea me zanimalo kako funkcionira svemirski wc jer se Crveni Mars nije detaljnije pozabavio tom problematikom. Iako sam polagala nade u Zeleni, a pogotovo mi je indikativan bio naziv Plavog, odluila sam ipak savjetovti wikipediju koja kae: kada ljudi putuju u svemir, nedostatak gravitacije uzrokuje ravnomjernu raspodjelu tekuine unutar tijela. Bubrezi tu pojavu registriraju kao potrebu za olakanjem (doslovan prijevod) unutar dva sata od polijetanja. Posljedica toga je da je svemirski wc prva naprava koja se aktivira u atlu nakon to astronauti otkopaju pojas.

Borove iglice sam, mislim, ve spomenula. Meutim prvi korak u putanji, koja je vodila prema njima se, gotovo bez iznimke, dogaala u Billi. Kako nisam sa sobom uzela kuhalo morala sam nekako kombinirati obroke bez kuhanja. Najvea pomo u tome bio je Sam, ispirsani gay idov iz Kalifornije, koji je sunny disposition nosio svaki dan sa sobom skupa s

najkicama, predimenzioniranom potkouljom i ortsovima. Njegov trenutni cilj u ivotu, nakon to zavri studij umjetnosti na Goldsmitshu, je isprobati sve svjetske kuhinje. U vrijeme naeg druenja bio je razoaran starijim bratom kuharom, koji je u krizi srednjih dvadesetih, dao otkaz u finom restoranu i odluio autom proi Ameriku. Humus je bila njegova preporuka, jer je mogao progurati austrijsku neradnu nedjelju, stajati u friideru do ponedjeljka i kompatibilan je bio skoro sa svime. Ba kao i Sam.
Dotaknuti se, pa makar i povrno, odnosa subjekta sa vlastitim sranjem, znai utjecati ne samo na njihov osobni odnos ve na odnos totaliteta subjektovog tijela i drutva. Dekret iz 1539. nalae da pojedinac ili obitelj zadre sekret u svoja etiri zida, prije nego ga isprazne.
(Dominique Laporte, History of Shit, 1978.)

A ja?
Moderna komunistika obitelj (a svaka je htjela to biti), morala je imati novoureenu kupaonicu, s ploicama i kadom u istoj boji, upravo kao to se moglo vidjeti na stranicama njemakog asopisa Schner Wohnen. Ali to nije bilo sve: tada se ve moglo kupiti desetak vrsta ampona, sapuna, soli za kupanje, mlijeka za tijelo... Komunizam je ulazio u stanje luksuza. Naravno, moglo se primjetiti da je strani papir jo uvijek meki i da uvozni sapuni bolje miriu, ali moralo se priznati da smo zaista daleko dogurali. A krajnji dokaz napretka bila je injenica da se na toaletni papir ak i izvozio.
(Slavenka Drakuli, Kako smo preivjeli komunizam i ak se smijali, sabrani eseji)

Stvarno je roman, ova pria o Aramisu Ne, zapravo to je roman koji je stvaran, izvjetaj, roman, roman-izvjetaj Kao, lana ljubavna pria? Ne, stvarna tehnoloka pria Gluposti, ljubav prema tehnologiji?
(Bruno Latour, Aramis or love of technology, 1993.)