Vodič Ustanovama Za Obrazovanje Odraslih

Vodi ustanovama za obrazovanje odraslih
Od ideje do javne isprave
Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova
Ovaj projekt financira Europska unija
Vodi ustanovama za obrazovanje odraslih

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH
IMPRESSUM
VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ZA AGENCIJU ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH ravnatelj Ivan utalo RAZVOJNI TIM Anne Marie Popovi Dragana trkalj Dragica Kovalija Dubravka Ivanovi Franjo Galekovi Jelena Matkovi Kristina Miklaui ernicki Marija Pavkov Marina Crni Sokol Mile ivi Sergij Gabrek Silvana Kotlar Dadi NAKLADNIK Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Radnika cesta 37b/VII, 10000 Zagreb, Hrvatska IPA komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala Program Europske unije za Hrvatsku EuropeAid/127475/D/SER/HR Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova Voditelj projekta: Paul Roeders GRAFIKI DIZAJN RD DIGITAL d.o.o. TISAK RD DIGITAL d.o.o. NAKLADA 550 primjeraka Zagreb, 2012.
PREDGOVOR
Republika Hrvatska ima stoljetnu tradiciju obrazovanja odraslih koja se ogleda u dobro razvijenoj i nacionalno rasprostranjenoj mrei ustanova koje provode programe obrazovanja odraslih. Povod izradi ovog vodia je svakodnevna praksa i komunikacija izmeu ustanova za obrazovanje odraslih i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kojom se na dnevnoj razini rjeavaju dileme mnogih koji provode programe obrazovanja odraslih. To se pogotovo odnosi na izradu i donoenje programa obrazovanja odraslih iji su kreatori ustanove za obrazovanje odraslih, a za koje je propisan postupak odobrenja i njihovog svrstavanja u sustav formalnog obrazovanja. Najvie se radi o programima osposobljavanja i usavravanja koje u potpunosti kreiraju ustanove za obrazovanje odraslih i koji nakon toga prolaze propisani postupak odobrenja. Potrebu za izradom ovog vodia potvruje i injenica da je prole godine 210 ustanova za obrazovanje odraslih zatrailo struno miljenje Agencije na ukupno 1172 programa osposobljavanja i usavravanja. Dosadanja metodologija izrade navedenih programa temeljila se na rezultatima i preporukama proizalim iz EU projekta CARDS 2004 Obrazovanje odraslih. U meuvremenu su se dogodile vane promjene i pomaci u donoenju Hrvatskog kvalikacijskog okvira, Nacionalnog okvirnog kurikuluma kao i izrada metodologije za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalikacija i kurikuluma. U namjeri da sustav obrazovanja odraslih prati i implementira nove pristupe (koji se odnose na jasno deniranje kompetencija i ishoda uenja koji se stjeu zavretkom pojedinih programa obrazovanja), kroz projekt IPA Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova, izmijenjena je i dopunjena dosadanja metodologija izrade programa obrazovanja odraslih, a koja je usklaena s navedenim promjenama koje su se u sustavu obrazovanja dogodile. Na tim temeljima nastaje ovaj vodi - koji obuhvaa postupke osnivanja ustanove za obrazovanje odraslih, izrade i donoenja programa, postupka odobrenja za izvoenje programa, upisa polaznika, organizacije nastave i izdavanja javnih isprava a sve to na korist i zadovoljstvo polaznika programa obrazovanja odraslih. Vodi bi trebao biti poticaj za unaprjeenje cjelokupnog rada ustanove, a ne nikako jedini model kojeg se treba kruto drati u primjeni. To se pogotovo odnosi na dijelove vodia u kojima se na temelju preporuka potie kreativnost u konkretnoj primjeni (primjerice, odabir nastavnih metoda, izrada nastavnih materijala itd.) Vjerujemo da e razvoj obrazovne prakse poticati stalno doraivanje i osuvremenjivanje ovoga vodia i tako svakodnevno utjecati na daljnji razvoj kvalitete sustava obrazovanja odraslih.
Ivan utalo ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
SADRAJ
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
UVOD.....................................................................................................................................................6 OD IDEJE DO PROGRAMA.................................................................................................................8 OSNIVANJE USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ...........................................................10 PROGRAMI OBRAZOVANJA ODRASLIH I ISHOENJE STRUNOG MILJENJA....................13 POSTUPAK UPISA U PROGRAM......................................................................................................19 ZAVRETAK PROGRAMA
...........................................................................................................22
NADZOR NAD STRUNIM RADOM USTANOVE...........................................................................24 PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

...........................................25
8.1. IZMIJENJENA I DOPUNJENA METODOLOGIJA IZRADE PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA I USAVRAVANJA.........................................................................................26 9. SASTAVNICE PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA I USAVRAVANJA...........................................27 9.1. OPI PODACI O PROGRAMU..........................................................................................................27 9.1.1. 9.1.2. 9.1.3. 9.1.4. 9.1.5. 9.1.6. 9.1.7. NAZIV PROGRAMA.........................................................................................................27 OBRAZOVNI SEKTOR.....................................................................................................29 RAZINA SLOENOSTI POSLOVA.................................................................................30 TRAJANJE PROGRAMA..................................................................................................30 OPRAVDANOST DONOENJA PROGRAMA................................................................30 UVJETI UPISA.................................................................................................................31 RADNO OKRUENJE I UVJETI RADA.........................................................................31
9.2. KOMPETENCIJE KOJE POLAZNIK STJEE ZAVRETKOM PROGRAMA...................................32 9.3. TRAJANJE PROGRAMA I NAIN IZVOENJA...............................................................................32 9.3.1. 9.3.2. TRAJANJE PROGRAMA..................................................................................................33 NAIN IZVOENJA PROGRAMA..................................................................................33
9.4. NASTAVNI PLAN I PROGRAM.........................................................................................................35 9.4.1. NASTAVNI PLAN.............................................................................................................35
9.4.2. 9.4.3. 9.4.4. 9.4.5. 9.4.6.
NASTAVNI PROGRAM....................................................................................................36 METODE RADA...............................................................................................................41 MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA.................................................42 KADROVSKI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA....................................................42 LITERATURA I DRUGI IZVORI ZNANJA ZA POLAZNIKE........................................42
9.5. ZAVRNA PROVJERA STEENIH ZNANJA I VJETINA..............................................................42 10. 11. 12. IZRADA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH ZA STJECANJE KVALIFIKACIJA.................45 O NASTAVNOM PISMU.....................................................................................................................60 PROGRAMI UENJA STRANIH JEZIKA U OBRAZOVANJU ODRASLIH.....................................64
DODACI............................................................................................................................................................65 DODATAK I. Popis propisa i ostalih vanih dokumenata......................................................................66 DODATAK II. Popis slubi nadlenih za izdavanje rjeenja o zadovoljavanju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora (u uredima dravne uprave u upanijama)................................................................67 DODATAK III. Obrazac narudbenice andragoke dokumentacije i javnih isprava u obrazovanju odraslih.....................................................................................................69 DODATAK IV. Primjer ispunjene ope uplatnice za uplatu upravne pristojbe...................................70 DODATAK V. Obrazac za izradu nastavnog programa osposobljavanja i usavravanja.....................71 DODATAK VI. Obrazac za izradu nastavnog programa obrazovanja odraslih za stjecanje kvalikacija.........................................................................................................................75
1. UVOD
Obrazovanje odraslih vana je komponenta sustava cjeloivotnog uenja1. Na generalnoj je konferenciji UNESCO-a jo 1976. godine koncept obrazovanja odraslih deniran na nain da ukljuuje skup svih organiziranih obrazovnih procesa, sadraja, razina i metoda, bez obzira na to nastavlja li osoba kolovanje, razvija svoje sposobnosti i proiruje znanje ili poboljava svoje tehnike ili strune kvalikacije. Takve aktivnosti mijenjaju stavove ili ponaanje u perspektivi osobnog razvoja pojedinca i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteenom i nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom razvoju. Gotovo je nemogue izrei jedinstvenu deniciju obrazovanja odraslih.2 Prvim lankom Zakona o obrazovanju odraslih ono je u Hrvatskoj denirano kao cjelina procesa uenja odraslih namijenjenih ostvarivanju prava na slobodan razvoj osobnosti, osposobljavanja za zapoljivost (stjecanje kvalikacija za prvo zanimanje, prekvalikacije, stjecanje i produbljivanje strunog znanja, vjetina i sposobnosti) i osposobljavanje za aktivno graanstvo. U Hrvatskoj obrazovanje odraslih ukljuuje sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15 godina. Zakonom je odreeno da se obrazovanje odraslih temelji na naelima: cjeloivotnog uenja; racionalnoga koritenja obrazovnih mogunosti, teritorijalne blizine i dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, u skladu s njihovim sposobnostima; slobode i autonomije pri izboru naina, sadraja, oblika, sredstava i metoda; uvaavanja razliitosti i ukljuivanja; strune i moralne odgovornosti andragokih djelatnika; jamstva kvalitete obrazovne ponude i potovanja osobnosti i dostojanstva svakog sudionika. Ono se odvija kao formalno i neformalno obrazovanje te kao informalno i/ili samousmjereno uenje.
1
Pojam cjeloivotno uenje esto se zamjenjuje izrazom cjeloivotno obrazovanje, no ta dva pojma nisu istoznana. Obrazovanje obuhvaa samo organizirano uenje, a uenje je iri koncept, koji ukljuuje i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja i vjetina te se moe provoditi cijeli ivot. U devedesetim se godinama 20. stoljea u Europi armira cjeloivotno uenje kao politika koja odgovara na probleme ekonomske krize i poveane nezaposlenosti. U tom razdoblju pomie se fokus s obrazovanja, koje je institucionalizirani i organizirani proces, na cjeloivotno uenje, koje ukljuuje sve oblike uenja u svim ivotnim okolnostima.
obrazovanje odraslih (adult education) pojam je koji se na meunarodnoj razini razliito denira. OECD (Beyond Rhetoric: Adult Learning Policies and Practices, 2003) istie da u Europi ne postoji konsenzus o jedinstvenoj deniciji obrazovanja odraslih zbog sljedeega: a) teko je odrediti odraslog uenika - uenje, okruenje i dob osobe razlikuju se po tipu programa i regionalno b) minimalna dob za deniranje odraslog uenika varira c) zemlje se razlikuju u pristupima strukovnom i nestrukovnom uenju. Neke od postojeih denicija odreuju obrazovanje odraslih kao: 1. Cijeli skup procesa uenja, formalnih i ostalih, u kojem odrasle osobe (u skladu s denicijom odrasle osobe u drutvima u kojima pripadaju) razvijaju svoje sposobnosti, obogauju svoje znanje i unapreuju svoje tehnike ili profesionalne kvalikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe ili potrebe svojih drutava (Harnessing the power and potential of adult learning and education for a viable future, Belm Framework for Action, Conntea VI, 2009, UNESCO); 2. Svi oblici uenja odraslih osoba poduzeti nakon to su zavrile inicijalni ciklus obrazovanja i osposobljavanja zapoet u djetinjstvu, bez obzira na to koliko ciklus traje - pa se stoga visoko obrazovanje zapoeto prije ulaska na trite rada ne smatra obrazovanjem odraslih (Adults in formal education policies and practice in Europe, Eurydice, 2011; Draft Council Resolution on a renewed European agenda for adult learning, Council of the European Union, 2011); 3. Svi oblici nestrukovnog uenja odraslih, bez obzira na to izvodi li se formalno, neformalno ili informalno (Non-vocational adult education in Europe. Executive summary of national information on Eurybase, Eurydice, 2007)
U Republici Hrvatskoj vie od 460 ustanova izvodi programe formalnog obrazovanja, a vie od 1700 razliitih institucija (primjerice, razne tvrtke, udruge, vjerske zajednice, dravne institucije) izvodi programe neformalnog obrazovanja. U skladu s tim, moe se samo pretpostaviti koliko je to polaznika s razliitim namjerama za upis, motivima i oekivanjima te s kolikim se nepoznanicama susreu prilikom donoenja odluke o upisu. Polaznici sve odgovore oekuju od ustanove ili institucije u kojoj su odluili realizirati svoju obrazovnu potrebu. Svrha je ovog vodia upravo pomoi tim ustanovama i institucijama u traenju odgovora na mnoge dileme, nepoznanice i probleme na koje nailaze od poetka (primjerice, osnivanja), preko izrade obrazovnih programa pa do izdavanja javne isprave i ispunjavanja andragoke dokumentacije. Na svakom koraku planiranja i izrade programa zajedniki i nepromjenjiv cilj mora biti motiviran, angairan i zadovoljan polaznik. Do toga cilja potrebno je proi zahtjevan put. Teme, cjeline i sadraj ovog vodia rezultat su svakodnevne usmene i pisane komunikacije ustanova za obrazovanje odraslih i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu: Agencija). Vanu ulogu i pomo (u strunom i u tehnikom dijelu) ima IPA projekt Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova, kroz koji je nancirana izrada nekoliko novih programa te je modernizirano nekoliko postojeih programa obrazovanja odraslih. S obzirom na to da se pitanja u najveoj mjeri ponavljaju, a problemi u pisanju i donoenju programa pojavljuju kao najvee prepreke u brzom odgovoru na obrazovne potrebe potencijalnih polaznika, ovaj bi vodi trebao biti pomo u rjeavanju nedoumica i skraeni put do odgovora kod najeih dilema. Zakon o obrazovanju odraslih3 u lanku 5. stavku 3. propisuje da program donosi ustanova za obrazovanje odraslih, ali jednako tako u Pravilniku o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih4 u lanku 21. stavku 1. propisano je da je ustanova duna nakon donoenja programa ishoditi pozitivno struno miljenje agencije nadlene za obrazovanje odraslih. Na ovim temeljima nastaje ovaj vodi, koji je razvijen upravo u namjeri da pomiri razliite pristupe u pisanju programa obrazovanja odraslih, da se uskladi s dosad razvijenim metodologijama (s naglaskom na ishodima uenja) te da implementira preporuke temeljnih dokumenata nastalih u obrazovnom sustavu od Polaznih osnova Hrvatskoga kvalikacijskog okvira, Uvoda u kvalikacije te Nacionalnog okvirnog kurikuluma. S druge strane, uvijek treba imati na umu da programi obrazovanja odraslih trebaju biti prilagoeni dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vjetinama i sposobnostima odraslih.
3 4
Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/07) Pravilnik o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (Narodne novine, broj 129/08, 52/10)
2. OD IDEJE DO PROGRAMA
Ve kod osnivanja ustanove vano je razumijevanje osnovnih pojmova koji su temelj za daljnje planiranje rada ustanove te za osmiljavanje programa usmjerenih prema potencijalnim polaznicima. Programi obrazovanja odraslih mogu sluiti formalnom i/ili neformalnom obrazovanju. Stoga, na temelju Zakona o obrazovanju odraslih, Zakona o strukovnom obrazovanju5 i Hrvatskoga kvalikacijskog okvira (Uvod u kvalikacije)6, potrebno je naglasiti: Formalno obrazovanje (uenje) oznaava djelatnost ovlatene ustanovekoja se izvodi prema odobrenim programima s ciljem stjecanja i unapreenja znanja, vjetina i kom petencija u uem smislu (pripadajue samostalnosti i odgovornosti) za osobne, drutvene i profesionalne potrebe, a o emu se izdaje javna isprava. Neformalno obrazovanje (uenje) oznaava organizirane aktivnosti uenja s ciljem stjecanja i unapreenja znanja, vjetina i kompetencija u uem smislu (pripadajue samostalnosti i odgovornosti) za osobne, drutvene i profesionalne potrebe, a o emu se ne izdaje javna isprava. Informalno uenje oznaava neorganizirane aktivnosti usvajanja znanja, vjetina i kompetencija u uem smislu (pripadajue samostalnosti i odgovornosti) iz svakodnevnih iskustava i drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, drutvene i profesionalne potrebe. Ovaj vodi namijenjen je, prije svega, onim ustanovama koje planiraju, izrauju i donose programe formalnog obrazovanja ije je donoenje i provoenje propisano Zakonom o obrazovanju odraslih i provedbenim propisima koji iz njega proizlaze. Svake godine ustanove za obrazovanje odraslih predlau i donose brojne programe formalnog obrazovanja7 koji su najee rezultat elje ustanove, a ne posljedica istraivanja potreba za odreenim programima. Stoga su dobar primjer istraivanje i analiza koji su provedeni za potrebe IPA projekta Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova, iji su rezultati dostupni na mrenim stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih8. Istraivanje i analiza obrazovnih potreba trebali bi pomoi u donoenju kljune odluke hoe li program biti namijenjen formalnom obrazovanju (raunajui na sve propisane elemente, standarde i kriterije za njegovo donoenje) ili neformalnom obrazovanju (uzimajui u obzir sve prednosti koji takav oblik obrazovanja donosi ne podlijee standardizaciji, eksibilnost je mnogo vea, nain izvoenja je prilagodljiviji polaznicima, uvjetima i mogunostima ustanove i slino). U dosadanjoj praksi Agencije uoena je esto neopravdana elja ustanova da se nazivom programa, a ne kompetencijama koje iz njega proizlaze, privue potencijalne polaznike na upis u program (vie o nazivima programa vidi u poglavlju 9.). Razvoj novih tehnologija stvara potrebu za stalnim osposobljavanjem i usavravanjem u svim djelatnostima. S jedne su strane potrebe poslodavaca za osposobljenom i strunom radnom snagom, a s druge su strane ustanove koje nude programe koji esto nisu odraz stvarne potrebe trita rada te ne postoji opravdanost po5 6
Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/09) Hrvatski kvalikacijski okvir - Uvod u kvalikacije http://www.vlada.hr/hr/layout/set/ajax_path/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/hko_hrvatski_kvalikacijski_okvir/ clanci_i_publikacije/prirucnik_hrvatski_kvalikacijski_okvir_uvod_u_kvalikacije
7 8
Agencija je tijekom 2011. godine zaprimila 1581 programa obrazovanja odraslih za koje je zatraeno struno miljenje. Vidi: http://www.asoo.hr/euprojekti/mreza/default.aspx?id=1082.
kretanja postupka njihova odobrenja (verikacije). Da bi se to izbjeglo, pri izradi programa potrebna je vea suradnja meu socijalnim partnerima (poslodavcima, ustanovama za obrazovanje odraslih, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje, sindikatima) kojom je mogue ostvariti jedan od najvanijih ciljeva obrazovanja odraslih zapoljivost. Istodobno, malo je programa neformalnog obrazovanja koji su potrebni velikom broju graana primjerice, krai programi kojima je cilj pomoi graanima u svakodnevnim aktivnostima, u njihovu osobnom i graanskom razvoju, kvalitetnijem koritenju slobodnog vremena i slinome. Takvi se programi nude rijetko kad je rije o ustanovama koje provode formalno obrazovanje. Bit cjeloivotnog uenja nije samo stjecanje kompetencija za zapoljivost, nego i u zadovoljenju niza potreba izvan svijeta rada (primjerice, aktivno graanstvo). Upravo je zato iznimno vano razmotriti stvarnu opravdanost izrade i donoenja programa koji idu na odobrenje u nadleno ministarstvo (verikaciju) kako bi postali formalni. Postupak verikacije ne ini ga vanijim i boljim od programa neformalnog obrazovanja, koji mogu biti jednako vani, pa i korisniji od formalnih.9 U daljnjem tekstu najvie e biti spominjani programi koje izrauju i predlau ustanove za obrazovanje odraslih (programi za osposobljavanje i usavravanje) i koji prolaze propisani postupak verikacije kako bi postali dijelom formalnog obrazovanja. Programe koji vode stjecanju propisanih kvalikacija/zanimanja donosi ministarstvo nadleno za obrazovanje, a potrebno ih je prilagoditi odgovarajuim nainom izvoenja odraslim polaznicima i pojedinim obrazovnim skupinama (u skladu s planiranjem i programiranjem opisanim u poglavlju 10.). Izrada programa, koji predlae ustanova, a odobrava ministarstvo nadleno za obrazovanje (uz miljenje agencije nadlene za obrazovanje odraslih) viestruka je odgovornost svih sudionika u ovom procesu, a pritom ponajprije treba voditi brigu o interesima polaznika i stvarnim potrebama trita rada.
Primjerice, kada proizvoa nove tehnologije ili novog tipa stroja (servisne radionice i slinog) provodi obveznu edukaciju radnika koji e raditi na tom stroju radi sigurnosti i priznavanja garancije za isti to ini nevericiranim (neformalnim) programom obrazovanja.
10
3. OSNIVANJE USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Ustanovu za obrazovanje odraslih, u skladu sa Zakonom o ustanovama10, mogu osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te druge pravne i zike osoba. Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture [....] ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Osniva ustanove za obrazovanje odraslih podnosi Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zahtjev za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom uz koji se prilau: dva primjerka akta o osnivanju koji je potpisao osniva i dokaz o uplati upravne pristojbe u iznosu od 200,00 kn (ogledni primjer popunjene uplatnice nalazi se u dijelu ovog vodia pod nazivom Dodaci) Akt o osnivanju ustanove za obrazovanje odraslih (moe se nazvati Odluka o osnivanju ili Ugovor o osnivanju, a donosi ga osniva) mora sadravati odredbe propisane lankom 13. Zakona o ustanovama, a naroito odredbe o: tvrtki, nazivu, odnosno imenu te sjeditu, odnosno prebivalitu osnivaa nazivu i sjeditu ustanove djelatnosti ustanove tijelima ustanove i o upravljanju ustanovom i voenju njezinih poslova sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i poetak rada te nainu njihova pribavljanja ili osiguravanja nainu raspolaganja s dobiti pokrivanju gubitaka ustanove ogranienjima glede stjecanja, optereivanja i otuivanja nekretnina i druge imovine ustanove meusobnim pravima i obvezama osnivaa i ustanove. Nakon to Ministarstvo donese rjeenje o ocjeni sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom, osniva podnosi nadlenom trgovakom sudu prijavu za upis ustanove za obrazovanje odraslih u sudski registar. Uz prijavu je potrebno priloiti odluku o osnivanju i rjeenje o ocjeni sukladnosti osnivakog akta sa zakonom.
Ve osnovane ustanove koje nemaju upisanu djelatnost obrazovanja odraslih u registar trgovakog suda, odnosno one koje mijenjaju djelatnost, sjedite ili osnivaa, dune su izmijeniti akt o osnivanju i ishoditi novo rjeenje o ocjeni sukladnosti izmijenjenog i/ili dopunjenog akta o osnivanju, nakon ega novu injenicu upisuju u sudski registar.
10
Zakon o ustanovama (Narodne novine, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08)
11
Kad je ustanova upisana u registar trgovakog suda i stekla pravnu osobnost, moe zapoeti s radom, odnosno osniva imenuje privremenog ravnatelja koji izrauje prijedlog statuta. Prema odredbama tog statuta osniva imenuje upravno vijee, koje onda i donosi statut. Upravno vijee raspisuje natjeaj za ravnatelja, pa osoba izabrana na natjeaju nastavlja s radom, imenuje struno vijee i donosi ostale ope akte ustanove. S obzirom na to da je lankom 16. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih propisano da je ravnatelj poslovodni i struni voditelj ustanove, on mora zadovoljavati zakonom propisane uvjete za uitelja, nastavnika ili strunog suradnika srednje ili osnovne kole. Meutim, te dvije funkcije mogu se i odvojiti. U tom sluaju ravnatelj je samo poslovodni, ali ne i struni voditelj, pa propisane uvjete za nastavnika mora ispunjavati samo struni voditelj obrazovanja odraslih. Upravno je vijee tijelo upravljanja ustanovom, a struno vijee (koje imenuje ravnatelj) struno je tijelo koje se brine o strunim pitanjima, primjerice: davanje miljenja i prijedloga upravnom vijeu, ravnatelju i strunom voditelju u vezi s organizacijom rada i uvjetima za razvitak djelatnosti, donoenje odluke o razlikovnim ispitima, predlaganje imenovanja ispitnih povjerenstava i slino.
12
OSNIVA USTANOVE
Zahtjev za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA
Rjeenje o ocjeni sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom
OSNIVA USTANOVE
Prijava za upis u registar trgovakog suda
TRGOVAKI SUD
Rjeenje o upisu u registar trgovakog suda
Shema 1. - Registracija ustanove za obrazovanje odraslih
13
4. PROGRAMI OBRAZOVANJA ODRASLIH I ISHOENJE STRUNOG MILJENJA

Nakon to trgovaki sud donese rjeenje o upisu ustanove za obrazovanje odraslih u sudski registar, ustanova postaje ovlatena pravna osoba koja Ministarstvu moe podnijeti zahtjev za odobrenje izvoenja programa obrazovanja odraslih uz prethodno ispunjenje propisanih uvjeta koji su detaljnije objanjeni u nastavku. Programi obrazovanja odraslih za koje se moe ishoditi odobrenje izvoenja su sljedei: program za osnovno kolovanje programi za stjecanje srednje kolske spreme programi za stjecanje srednje strune spreme programi za stjecanje nie strune spreme programi prekvalikacije programi osposobljavanja programi usavravanja programi uenja stranih jezika. Programe za osnovno kolovanje, stjecanje kolske i strune spreme te prekvalikacije ustanova donosi na temelju propisanih nastavnih planova i programa koje donosi Ministarstvo. Programe osposobljavanja i usavravanja ustanova donosi na temelju ispitivanja obrazovnih potreba, odnosno potreba trita rada, a izrauje ih prema izmijenjenoj i dopunjenoj metodologiji opisanoj u ovom vodiu. Prije podnoenja zahtjeva za odobrenje izvoenja programa obrazovanja odraslih, ustanova je duna ishoditi pozitivno struno miljenje Agencije o programu. Obavezne sastavnice programa obrazovanja odraslih propisane su lankom 20. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih, a detaljne upute za njegovu izradu nalaze se u nastavku ovoga vodia. Nakon obavljene strune i andragoke procjene, miljenje na program dostavlja se potom na adresu ustanove.
U postupku izdavanja miljenja Agenciji se na adresu elektronike pote progimis@asoo.hr dostavlja zahtjev i programi u privitku. Na zahtjevu je uz podatke o ustanovi (naziv i adresa ustanove, adresa elektronike pote, telefon za kontakt) potrebno navesti i nazive programa za koje se trai miljenje te istaknuti je li rije o novim programima ili o programima za koje ustanova ima rjeenje Ministarstva o odobrenju izvoenja. Ako se radi o takvim programima, uza zahtjev potrebno je priloiti kopiju vaeeg rjeenja.
Program za koji ustanova ima odobrenje za izvoenje, a u meuvremenu se dogodila potreba za izmjenama, dopunama i prilagodbom programa (primjerice, s novim tehnikama i tehnologijama rada) ili za usklaivanjem s promjenama propisa, duna je pristupiti postupku usklaivanja programa i ishoditi novo miljenje Agencije. Ako se u postupku usklaivanja programa ne mijenja naziv, ustanova dostavlja Ministarstvu
14
izmijenjeni program s pozitivnim miljenjem Agencije. Ministarstvo e ustanovu obavijestiti da moe nastaviti s izvoenjem programa. Ako se naziv programa mijenja, potrebno je podnijeti Ministarstvu novi zahtjev za odobrenje izvoenja programa.
Prostorni i drugi materijalni uvjeti koje ustanova mora zadovoljiti

Ustanova mora osigurati minimalne prostorne i materijalne uvjete propisane lancima 12. i 13. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih. Osim ovih uvjeta, ustanova je duna ispuniti i druge prostorne i materijalne uvjete ako su predvieni programom obrazovanja odraslih.
Minimalni prostorni uvjeti obuhvaaju najmanje jednu uionicu ope namjene, prostoriju za individualni rad s polaznicima, prostorije za ravnatelja, nastavnike i administrativno-tehniko osoblje, odvojeni sanitarni vor za polaznike te prostor za arhivu. Ako su programom predviene specijalizirane uionice, praktikumi, poligoni i slino, ustanova ih je duna osigurati. Arhivsku grau potrebno je uvati u prostoru koji zadovoljava propisane uvjete za uvanje arhivske grae, u skladu sa Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima11 i provedbenim propisima.
Rjeenje o zadovoljenju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora

Rjeenje o zadovoljenju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta potrebno je dobiti za prostor u kojem e se izvoditi obrazovanje. Ovo rjeenje izdaje ured dravne uprave u upaniji nadlean za obrazovanje (popis slubi nadlenih za izdavanje rjeenja nalazi se u dijelu ovog vodia pod nazivom Dodaci), a uvjeti koje treba zadovoljiti propisani su lancima od 4. do 10. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih.
Kadrovski uvjeti za izvoenje programa

Programe obrazovanja odraslih izvode andragoki djelatnici koji moraju ispunjavati uvjete o potrebnoj razini obrazovanja odreenih u programu, a ne smiju biti suprotni odredbama propisa koji reguliraju djelatnost obrazovanja.
Teorijske predmete moe predavati osoba koja ima visoku strunu spremu u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, Zakonom o strukovnom obrazovanju i Pravilnikom o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju nastavnika u srednjem kolstvu12 (primjerice, prof. povijesti, prof. hrvatskog jezika i knjievnosti, dipl. oecc., dipl. ing. strojarstva, dipl. ing. graevine i slino), odnosno osoba koja je stekla pripadajui akademski naziv, struni naziv ili akademski stupanj u skladu sa Zakonom o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju (primjerice, mag. arh., mag. oec., mag. ing. geod.).13
15
Uz navedeno, andragoki djelatnici moraju imati pedagoko-psiholoku naobrazbu. Zakon o obrazovanju odraslih propisuje da oni imaju pravo i obvezu strunog i andragokog usavravanja. U tom smislu agencija nadlena za obrazovanje odraslih organizira usavravanja za njih.
11 12 13
Postupak odobrenja izvoenja programa obrazovanja odraslih
Ustanova moe zapoeti s izvoenjem programa obrazovanja odraslih u odreenom prostoru nakon to od Ministarstva dobije rjeenje o odobrenju izvoenja programa. Zahtjev za odobrenje izvoenja programa obrazovanja odraslih
Zahtjev se podnosi Ministarstvu i uz njega se, u skladu s lankom 43. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih, prilau sljedei dokumenti (nije potrebno slati originale temeljnih dokumenata ustanove): preslika rjeenja o ocjeni sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom preslika izvatka iz sudskog registra program obrazovanja odraslih preslika miljenja agencije nadlene za obrazovanje odraslih o programu (u skladu s lankom 21. navedenog pravilnika) popis nastavnika koji e sudjelovati u izvedbi programa imenovanje osobe koja e obavljati poslove strunog voditelja obrazovanja (ili preslika statuta ako poslove strunog voditelja obavlja ravnatelj) dokument (izjava) o spremnosti nastavnika na suradnju u izvoenju programa preslike diploma nastavnika i strunog voditelja obrazovanja podatke o prostoru u kojem e se izvoditi nastava te opremi, nastavnim sredstvima i drugim materijalnim uvjetima potrebnim za izvoenje programa preslike dokaza o vlasnitvu ili ugovor o zakupu prostora preslike licencija za softver (ako je predvieno programom) dokument (ugovor) o osiguranom izvoenju praktine nastave (ako je predviena programom) preslika rjeenja o zadovoljavanju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora dokaz o uplati propisane upravne pristojbe (ogledni primjerak uplatnice moe se pronai u dijelu ovog vodia pod nazivom Dodaci).
11 12
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (Narodne novine, broj 105/97, 64/00 i 65/09) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12); Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/09), Pravilnik o strunoj spremi i pedagokopsiholokom obrazovanju nastavnika u srednjem kolstvu (Narodne novine, broj 1/96, 80/99)
13
Zakon o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 107/07), Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine, broj 87/09), Dopuna Popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine, broj 88/11)
16
U zahtjevu treba jasno navesti nazive svih programa ije se odobrenje trai, istaknuti tonu adresu sjedita ustanove i kontakt podatke (telefon, elektroniku potu i slino), ime i prezime i potpis ravnatelja (ili druge osobe ovlatene za zastupanje ustanove) te zahtjev ovjeriti poslovnim peatom ustanove.
U sluaju kada se trai odobrenje za izvoenje programa obrazovanja odraslih izvan sjedita ili u podrunici ustanove, potrebno je navesti tonu i potpunu adresu prostora gdje se planira izvoenje programa obrazovanja.
Rjeavanje zahtjeva
Nakon dostavljanja zahtjeva i navedene dokumentacije, Ministarstvo provodi upravni postupak. Ako ustanova ne dostavi jasan i potpun zahtjev, bit e pozvana da ga objasni i/ili dopuni. U postupku u kojem se rjeava zahtjev, moe se imenovati povjerenstvo za utvrivanje ispunjenosti uvjeta prostora u kojemu ustanova planira izvoditi programe obrazovanja odraslih. Ako su ispunjeni svi propisani uvjeti, ustanovi se izdaje rjeenje o odobrenju izvoenja programa. Na temelju rjeenja ustanova stjee pravo na poetak izvoenja programa.
Izvoenje programa u novom prostoru ili na novoj lokaciji

Ako ustanova ve izvodi programe obrazovanja odraslih na temelju vaeeg rjeenja Ministarstva u odreenom prostoru, a iz bilo kojeg razloga eli te programe izvoditi u novom prostoru ili na novoj lokaciji, potrebno je podnijeti Ministarstvu novi zahtjev (uz prilaganje navedenih dokumenata) za odobrenje izvoenja programa obrazovanja na odreenoj (novoj) lokaciji. U ovom sluaju nije potrebno ponovno traiti struno miljenje o programu od Agencije jer se struno miljenje odnosi na program, a ne na odreenu lokaciju (prostor) gdje e se izvoditi.
Izvoenje programa za potrebe druge pravne osobe

U skladu s lankom 15. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih, ustanova moe na zahtjev druge pravne osobe za radnike te pravne osobe organizirati izvoenje programa osposobljavanja, usavravanja i uenja stranih jezika za koje posjeduje vaee odobrenje Ministarstva, a u prostorima i sa sredstvima te pravne osobe. U tu svrhu potrebno je zatraiti suglasnost Ministarstva i priloiti zahtjev druge pravne osobe za izvoenje programa u njezinu prostoru, podatak o terminu izvoenja programa i presliku rjeenja o odobrenju izvoenja programa obrazovanja odraslih.
17
to je jo potrebno napraviti prije poetka izvoenja programa?

Na temelju rjeenja o odobrenju izvoenja programa, ustanova podnosi zahtjev Ministarstvu uprave za izradu peata s grbom Republike Hrvatske koji se moe koristiti samo za ovjeravanje matine knjige i javnih isprava. Ministarstvo uprave rjeenjem e ustanovi odobriti izradu peata s grbom Republike Hrvatske u ovlatenoj radionici. Ustanova je duna voditi uredsko poslovanje kako to propisuje Uredba o uredskom poslovanju i Uputstvo za izvrenje uredbe o uredskom poslovanju14 u smislu odreivanja brojanih oznaka akata (KLASA i URBROJ), voenja urudbenog zapisnika i upisnika predmeta upravnog postupka i slino. Urudbeni broj potrebno je zatraiti u Uredu dravne uprave u upaniji nadlenom za poslove ope uprave, a klasikacijske oznake utvruju se planom klasikacijskih oznaka, koji donosi ustanova, a na temelju Pravilnika o jedinstvenim klasikacijskim oznakama i brojanim oznakama stvaralaca i primalaca akata (Slubeni list, 38/88).
14
Uredba o uredskom poslovanju (Narodne novine, broj 7/09), Uputstvo za izvrenje uredbe o uredskom poslovanju (Narodne novine, broj 49/87, 38/88, 75/93)
18
USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH
Zahtjev za strunim miljenjem Agencije o programu
Zahtjev za rjeenjem o zadovoljavanju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora
AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH

Struno miljenje o programu
URED DRAVNE UPRAVE sluba nadlena za obrazovanje

Rjeenje o zadovoljavanju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora
Zahtjev za odobrenjem izvoenja programa za obrazovanje odraslih
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA
Zahtjev za dodjelom urudbenog broja
Rjeenje o odobrenju izvoenja programa
URED DRAVNE UPRAVE Odjel nadlean za opu upravu

Dodjela urudbenog broja
Zahtjev Ministarstvu uprave za izradu peata s grbom RH
MINISTARSTVO UPRAVE
Dodijeljen urudbeni broj i donoenje Plana klasikacijskih oznaka Rjeenje o odobrenju izrade peata s grbom RH
Shema 2. Prikaz postupaka prije izvoenja programa za obrazovanje odraslih

19
5. POSTUPAK UPISA U PROGRAM

Prije poetka izvoenja programa obrazovanja odraslih tijelo odreeno statutom ustanove donosi odluku o upisu kojom se ureuju uvjeti i nain upisa polaznika, rokovi upisa i poetka nastave. Ova odluka sastavni je dio andragoke dokumentacije povezane s obrazovnom skupinom. Potrebno je istaknuti da se u sustavu obrazovanja odraslih ne primjenjuju propisi koji ureuju kalendar rada kolske godine u redovitom sustavu obrazovanja. Nakon odluke o upisu objavljuje se natjeaj u kojemu je potrebno oglasiti uvjete i nain upisa polaznika, rokove upisa i poetka nastave. Iznimno, nije potrebno objaviti natjeaj za upis ako se program planira izvoditi na zahtjev i za potrebe druge pravne osobe, kako je propisano lankom 15. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih. Prilikom upisa u program obrazovanja odraslih, ustanova je duna s polaznikom sklopiti ugovor o obrazovanju, popuniti prijavnicu-upisnicu i polaznika upisati u matinu knjigu. Ugovor o obrazovanju mora sadravati sve elemente koji su propisani lankom 10. Pravilnika o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije15. Prijavnica-upisnica sadri elemente propisane lankom 9. navedenog pravilnika. Napominjemo da se i strani dravljani (te dravljani Republike Hrvatske koji su prethodno obrazovanje stekli u inozemstvu) mogu upisivati u programe obrazovanja odraslih pod istim uvjetima kao dravljani Republike Hrvatske, ali im prethodno steeno obrazovanje koje je odreeno kao uvjet upisa mora biti priznato u postupku priznavanja inozemne obrazovne kvalikacije, kako to propisuje Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalikacija16. kolske svjedodbe, diplome i druge javne isprave o steenoj naobrazbi izdane do 8. listopada 1991. godine u obrazovnim ustanovama na podruju bive SFRJ izjednaene su po pravnoj snazi sa kolskim svjedodbama, diplomama i drugim javnim ispravama obrazovnih ustanova Republike Hrvatske i ne podlijeu postupku priznavanja. Ako stranom dravljaninu nije dodijeljen OIB, moe ga zatraiti u poreznoj upravi prema mjestu stanovanja.
Razlikovni ispiti
U programima prekvalikacije i u nastavku obrazovanja potrebno je usporediti nastavni plan i program obrazovanja koji je polaznik zavrio s nastavnim planom i programom koji upisuje te pri tome utvrditi predmetne i, prema potrebi, sadrajne razlike. Struno tijelo utvreno statutom ustanove donosi odluku o tome to je polaznik duan poloiti za svaki razred da bi zavrio program prekvalikacije ili nastavio obrazovanje. Poloeni razlikovni ispiti upisuju se u matinu knjigu. Nastavak obrazovanja obuhvaa sluajeve kad polaznik nastavlja obrazovanje nakon zavrenog trogodinjeg programa te u sluaju kad polaznik ima zavren samo dio srednjokolskog obrazovanja. Za sve poloene razlikovne ispite (predmetne razlike) polazniku se izdaje svjedodba o poloenim predmetnim ispitima na propisanom obrascu za svaki pojedini razred (godinu obrazovanja) na temelju injenica upisanih u matinu knjigu. Ako su utvrene sadrajne razlike, podatke o njima predmetni nastavnik unosi u imenik polaznika.
15 16
Pravilnik o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije (Narodne novine, broj 129/08) Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalikacija (Narodne novine, broj 158/03, 198/03, 138/06, 45/11)
20
Polaznik obrazovanje zavrava po nastavnom planu i programu u koji je upisan. U sluajevima kada je polaznik prekinuo obrazovanje, a izmijenjen je nastavni plan i program koji je upisao, ustanova e utvrditi razlikovne ispite i omoguiti polazniku nastavak obrazovanja prema novom nastavnom planu i programu. Matina knjiga
U matinu knjigu upisuju se propisani podaci (lanci 3. i 4. Pravilnika o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije), a na temelju uvida u izvornik dokumenata potrebnih za upis. Nakon upisa u matinu knjigu, izvornici se vraaju polazniku. Preporuljivo je da se za svakog polaznika otvori osobni dosje u kojemu se, meu ostalim, mogu uvati i preslike javnih isprava na temelju kojih je polaznik upisan. S obzirom na to da je matina knjiga dokument trajne vrijednosti na temelju koje se izdaje javna isprava, mora se voditi uredno i u njoj se ne smije nita brisati niti ispravljati korektorom. Eventualne pogreke moraju se precrtati, mjesta koja su precrtana moraju ostati itljiva, a pogreke ovjerava svojim potpisom i peatom osoba koja upisuje podatke u matinu knjigu (voditelj obrazovanja ili andragoki djelatnik). Matina knjiga moe se voditi i u elektronikom obliku, ali ju je potrebno, nakon to se popuni 200 stranica, isprintati i uvezati u korice tvrdog uveza kako je propisano lankom 3. stavkom 4. Pravilnika o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije. Ustanova je duna matinu knjigu uvati u prostoru za arhivu, a istekom roka od najmanje 10 godina predati ju nadlenom arhivu. Potrebno je skrenuti pozornost na to da je ustanova duna polazniku koji je izgubio javnu ispravu izdati na njegov zahtjev duplikat, prijepis ili potvrdu o injenicama upisanima u matinu knjigu. Duplikat javne isprave izdaje se na propisanom obrascu na temelju podataka iz slubene evidencije (matine knjige) o injenicama na osnovi kojih je izdana i prvobitna isprava. Dakle, duplikat se moe izdati na obrascu javne isprave koji je u upotrebi/na snazi ili na obrascu koji je bio u upotrebi/na snazi kada je polaznik zavrio obrazovanje (ako ustanova takve obrasce jo ima). Na prednjoj stranici duplikata upisuju se identini podaci koji su bili upisani i na originalu javne isprave. Na istoj stranici potrebno je napisati rije DUPLIKAT, najbolje u obliku peata. Na poleini duplikata potrebno je upisati tekst, primjerice: Ovaj duplikat svjedodbe/uvjerenja izdaje se na zahtjev (ime i prezime osobe koja predaje zahtjev) od (datum zahtjeva, KLASA i URBROJ zahtjeva), a nakon uvida u matinu knjigu broj xy, pod rednim brojem xy). Istovjetnost podataka kao u matinoj knjizi ovjerava ravnatelj (potpis ravnatelja). Ako se propisani obrasci ne mogu upotrijebiti za izdavanje takve isprave jer se razlikuju sadrajem i znaenjem, izdaje se isprava o injenicama upisanim u evidenciju (matinu knjigu) u obliku prijepisa. U tom se sluaju iz matine knjige mora napraviti doslovan prijepis isprave koja e biti identina upisanim injenicama u matinoj knjizi. Takva isprava nosit e naziv utvren za ispravu u vrijeme nastanka odreene injenice i na njoj mora biti naznaeno da je rije o prijepisu. Dakle, prijepis e sadrajem biti identian ispravi koja bi se izdala kao duplikat, kada bi za njezino izdavanje postojao propisani obrazac. Ovaj prijepis vjeran originalu takoer ovjerava ravnatelj.
Izdavanje duplikata ili prijepisa potrebno je upisati u matinu knjigu u za to predvienu rubriku.
21
U pravilu se polazniku dodjeljuje jedan matini broj za jedan program obrazovanja. Svaku injenicu ispisa ili odustanka (preutnog ili izriitog) potrebno je evidentirati u rubrici Napomena. Potrebno je istaknuti da polaznici obrazovanja odraslih naelno mogu nastaviti obrazovanje u istom programu nakon prekida u istoj ili drugoj ustanovi (to ovisi o mogunostima ustanove, programu i odredbama ugovora o obrazovanju).
Ostala andragoka dokumentacija

Ustanova je duna voditi i ostalu andragoku dokumentaciju propisanu lankom 2. Pravilnika o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije. Posebnu vanost treba posvetiti redovitom popunjavanju dnevnika rada s imenikom u dijelu u kojem se evidentira naziv i broj odranih nastavnih jedinica kako bi bilo razvidno da su ostvareni sadraji programa u propisanom fondu sati.
U dijelu ovog vodia pod nazivom Dodaci nalazi se obrazac narudbenice s popisom andragoke dokumentacije.
22
6. ZAVRETAK PROGRAMA
Provoenje ispita
Postupak za provoenje predmetnih ispita propisan je lankom 42. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih. Svaki predmetni ispit mora se prijaviti na propisanom obrascu (prijavnici) koji ustanova moe i sama kreirati u skladu s propisanim elementima u lanku 12. Pravilnika o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije, a na ijoj se poleini nalazi zapisnik o polaganju ispita, koji ispunjava predmetni nastavnik. Nain provoenja zavrne provjere u programima osposobljavanja i usavravanja utvruje se programom, no mora se provesti pred trolanim povjerenstvom koje imenuje struno tijelo ustanove. Zavrna provjera prijavljuje se na prijavnici za zavrnu provjeru, a na njezinoj poleini nalazi se zapisnik o zavrnoj provjeri, iji su sadraji propisani lankom 12. stavkom 2. istog pravilnika. Izradba i obrana zavrnog rada te polaganje dravne mature za odrasle polaznike izvodi se na nain propisan u redovitom sustavu (Pravilnik o izradbi i obrani zavrnoga rada, Pravilnik o polaganju dravne mature17).
Postoje propisani rokovi za provoenje obrane zavrnog rada, no ustanova moe od Ministarstva zatraiti suglasnost za provoenje obrane zavrnog rada u izvanrednom roku.
Javne isprave
Javne isprave koje se zavretkom programa obrazovanja odraslih izdaju polaznicima propisane su Pravilnikom o javnim ispravama u obrazovanju odraslih18, a tiskaju ih Narodne novine. Javne isprave popunjavaju se na temelju podataka upisanih u matinu knjigu (mogu se ispunjavati rukom, elektroniki pisaem ili pisaim strojem), a potpisuje ih ravnatelj i voditelj obrazovanja i ovjeravaju se okruglim peatom s grbom Republike Hrvatske. Vano je napomenuti da naziv programa koji se upisuje na javnu ispravu mora biti identian onome koji se nalazi na rjeenju nadlenog ministarstva kojim je odobreno izvoenje programa.
U dijelu ovog vodia pod nazivom Dodaci nalazi se obrazac narudbenice s popisom javnih isprava u obrazovanju odraslih.
17
Pravilnik o izradbi i obrani zavrnoga rada (Narodne novine, broj 118/09), Pravilnik o polaganju dravne mature (Narodne novine, broj 127/10) Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/08, 50/10)
18
23
Andragoki zajedniki upisnik podataka (AZUP)

U skladu s Pravilnikom o evidencijama u obrazovanju odraslih19ustanove su dune ispunjavati bazu podataka koju vodi Agencija, a obvezne su unositi podatke o ustanovi, programima, polaznicima, radnicima. Nakon to se ustanova upie u sudski registar i pokrene postupak za odobrenje programa obrazovanja odraslih, duna je ispuniti podatke o ustanovi, a po ishoenju rjeenja o odobrenju programa, unosi podatke o programu, polaznicima, radnicima. Vano je napomenuti da se ustanova pri unosu podataka mora koristiti tonim podacima na slubenim dokumentima (akt o osnivanju, rjeenje o upisu u registar trgovakog suda, toan naziv programa iz rjeenja Ministarstva, KLASA i URBROJ, datum navedenog rjeenja i slino).
19
Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/08)
24
7. NADZOR NAD STRUNIM RADOM USTANOVE

Djelatnost strunog nadzora u ustanovama za obrazovanje odraslih koju obavlja agencija nadlena za obrazovanje odraslih proizlazi iz lanka 68. Zakona o ustanovama, lanka 29. Zakona o obrazovanju odraslih i lanka 4. Zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih20. Struni se nadzor ponajprije odnosi na uvid u rad ustanova za obrazovanje odraslih u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih i provedbenim aktima tog zakona. Struni nadzor obuhvaa uvid u: izvoenje programa i rad s polaznicima voenje andragoke dokumentacije ispunjenost propisanih kadrovskih uvjeta ispunjenost ugovorenih obveza i prava polaznika i ustanove izdavanje javnih isprava u skladu s propisima ispunjenost prostornih i materijalnih uvjeta ispunjenje obveze popunjavanja propisanih evidencija. Osim navedenog, struni nadzor moe obuhvatiti i druge strune poslove ustanove ovisno o svrsi strunog nadzora. Struni nadzor obavlja se na temelju redovitog plana strunog nadzora slube zaduene za struni nadzor, na temelju prijave polaznika ili druge pravne ili zike osobe te na temelju zahtjeva slube nadlene za inspekcijske poslove ministarstva nadlenog za obrazovanje. Nakon provedenog strunog nadzora, sastavlja se nalaz o strunom nadzoru. Ovisno o utvrenom stanju, povjerenstvo moe izrei mjere koje je ustanova duna poduzeti kako bi otklonila nedostatke u strunom radu. Ako postoje temelji za provedbu inspekcijskog nadzora, povjerenstvo za struni nadzor o tome obavjetava slubu nadlenu za inspekcijske poslove Ministarstva. Provoenje strunog nadzora nad radom ustanova za obrazovanje odraslih ima kao krajnji cilj poboljanje, unapreivanje i razvoj sustava kvalitete obrazovanja odraslih, a ponajprije zatitu interesa polaznika. Praenje i poticanje razvoja obrazovanja odraslih s naglaskom na strunoj i savjetodavnoj pomoi Agencije prema ustanovama, osnova je razvoja sustava kvalitete u obrazovanju odraslih kroz vanjsko vrednovanje rada ustanove. To je posebno vano zbog novih kvalikacija, potrebe izrade i primjene novih programa u obrazovanju odraslih te ukljuivanja to veeg broja graana Republike Hrvatske u proces cjeloivotnog uenja. Strunim nadzorom potrebno je pravodobno uoavati probleme prakse i predlagati mogunosti njihova rjeavanja zbog krajnjeg ishoda obrazovanja stjecanja novih vjetina i poveanja kompetencija polaznika. U skladu s lancima 11. i 12. Zakona o strukovnom obrazovanju ustanove za obrazovanje odraslih dune su provoditi samovrjednovanje i vanjsko vrjednovanje21, kako je to i opisano u Priruniku za samovrjednovanje koji je izraen u okviru IPA projekta Razvoj osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Opisani postupak samovrjednovanja moe se primijeniti kod programa za stjecanje strukovnih kvalikacija. Preporuka je da se postupci samovrjednovanja primjenjuju i na programe osposobljavanja i usavravanja (u skladu s temom opisanoj u privitku ovome vodiu).
20 21
Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (Narodne novine, broj 24/10) Prirunik za samovrjednovanje, dostupan na mrenim stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/kvaliteta/Priru%C4%8Dnik%20za%20samovrjednovanje.pdf
25
8. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

Planiranje je rasporeivanje cjelina i tema kroz potrebno vrijeme (nastavni sati). Programiranje podrazumijeva povezivanje konkretnih sadraja uenja i ishoda uenja s pripadajuim temama i cjelinama, a koji bi trebali biti u meuodnosu s uvjetima, nainima izvoenja i vrjednovanja uspjeha polaznika. Programi temeljeni na ispitivanju potreba trita rada, u suradnji s poslodavcima, zavodom za zapoljavanje ili lokalnom zajednicom te uspjena realizacija cjelokupnog obrazovnog procesa, polaznicima e omoguiti zapoljivost, zadravanje posla i napredovanje u poslu, a gospodarstvenicima kompetentnu i eksibilnu radnu snagu, konkurentnost i zauzimanje boljih trinih pozicija. Pri izradi nastavnog plana i programa te u planiranju nastave nuno je uvaiti sve dionike obrazovnog procesa, suvremene metode uenja/pouavanje odraslih i metodologiju za izradu programa. Prije kreiranja programa korisno je da ustanova za obrazovanje odraslih potrai odgovore na sljedea pitanja: Tko su potencijalni polaznici? Kakva je obrazovna struktura potencijalnih polaznika? Kakve su mogunosti polaznika (primjerice - sposobnost za uenje, vremenska raspoloivost, organizacijske sposobnosti, dostupnost obrazovanja)? Koja su oekivanja i potrebe polaznika? Koji su ciljevi programa? Kakva e biti razina primjenjivosti steenih znanja i vjetina po zavretku programa (s obzirom na zapoljivost, zadravanje postojeeg posla, razvoj karijere i slino)? Koraci za planiranje: odrediti opravdanost donoenja programa jasno iskazati ciljeve programa predvidjeti oekivane kompetencije i ishode uenja odrediti uvjete upisa odrediti trajanje i nain izvoenja programa planirati metode pouavanja za aktivno/angairano sudjelovanje polaznika u uenju osigurati resurse/uvjete za izvoenje programa (materijalne, kadrovske) izraditi nastavni plan i program (odrediti i rasporediti/strukturirati sadraje) planirati/izraditi materijale za samostalno uenje ustanoviti zadae, obveze i prava polaznika. Dakle, dobro kreiran nastavni program treba odraavati jasno iskazane kompetencije i ishode uenja te pravilno strukturirane nastavne sadraje usklaene sa svim bitnim sastavnicama programa.
26
Tako strukturiran program, uz pravilnu organizaciju i realizaciju nastave, bit e dobar program i omoguit e polaznicima stjecanje potrebnih kompetencija. Ve prilikom planiranja i programiranja potrebno je uvaiti razliitosti i potrebe polaznika, voditi rauna o mogunostima individualnog pristupa, o interaktivnom uenju i pruanju odgovarajue potpore tijekom obrazovnog procesa.
8.1. IZMIJENJENA I DOPUNJENA METODOLOGIJA IZRADE PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA I USAVRAVANJA

U ovom dijelu vodia bit e predstavljena izmijenjena i dopunjena metodologija za izradu programa osposobljavanja i usavravanja, koja je usklaena s novom metodologijom za izradu strukovnih kurikuluma. Temeljena je na jasnom deniranju kompetencija i ishoda uenja koje e polaznik stei tijekom uenja/pohaanja programa. Svrha je izmijenjene i nadopunjene metodologije unaprijediti i pojednostaviti izradu programa osposobljavanja i usavravanja te pridonijeti boljoj kvaliteti obrazovanja odraslih, uspjenosti ustanova i zadovoljstvu polaznika. Metodologija e biti predstavljena u nastavku vodia kroza sve sastavnice, uz primjere i savjete.
27
9. SASTAVNICE PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA I USAVRAVANJA

Programe osposobljavanja i usavravanja donosi ustanova za obrazovanje odraslih. Oni trebaju biti prilagoeni dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vjetinama i sposobnostima polaznika koji stjeu, dopunjuju i proiruju svoja znanja, vjetine i sposobnosti za rad u struci. Programima osposobljavanja stjeu se znanja i vjetine potrebne za obavljanje jednostavnijih poslova. Programima usavravanja polaznici sa zavrenom srednjom kolom dopunjuju i proiruju steeno struno znanje zbog zahtjeva trita rada i radi stjecanja znanja o novim tehnikama i tehnologijama i njihovoj primjeni.
Obvezne sastavnice programa osposobljavanja i usavravanja su: Opi podaci (naziv programa, obrazovni sektor, razina sloenosti poslova, trajanje obrazovanja, opravdanost donoenja programa, uvjeti upisa, radno okruenje i uvjeti rada) Kompetencije koje polaznik stjee zavretkom programa Trajanje programa i nain izvoenja Nastavni plan i program (nastavni plan, nastavni program: nastavne metode, materijalni uvjeti za izvoenje programa, kadrovski uvjeti za izvoenje programa, literatura) Zavrna provjera steenih znanja i vjetina.
9.1. OPI PODACI O PROGRAMU

Opi podaci o programu koje je potrebno odrediti i opisati jesu: naziv programa, pripadajui obrazovni sektor, razina sloenosti poslova, trajanje obrazovanja, opravdanost donoenja programa, uvjeti upisa, radno okruenje i uvjeti rada.
9.1.1. NAZIV PROGRAMA 22

Naziv programa treba jasno i precizno upuivati na poslove koje e polaznik obavljati nakon zavretka programa, pri emu se treba voditi rauna i o razini sloenosti poslova, uvjetima upisa, nastavnom sadraju, kompetencijama i ishodima uenja te planiranom broju sati. Slijedom toga, nazivi programa osposobljavanja mogu se grupirati u nekoliko skupina: A) Kada je rije o programima osposobljavanja za poslove koji su dio odreenog zanimanja/ kvalikacije, u njihovu nazivu potrebno je to istaknuti navoenjem izraza jednostavni poslovi u zanimanju.
22
Prilikom odreivanja naziva programa, potrebno je primijeniti odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08)
28
Primjeri: Program osposobljavanja za jednostavne poslove u zanimanju web dizajner/ica Program osposobljavanja za jednostavne poslove u zanimanju zidar/ica Program osposobljavanja za jednostavne poslove u zanimanju stolar/ica Program osposobljavanja za jednostavne poslove u zanimanju konobar/ica. B) Sljedeu skupinu programa osposobljavanja ine oni kojima se polaznike osposobljava za rukovanje odreenim strojevima, ureajima i alatima. Nazivi takvih programa odreuju se na nain da upuuju na osnovni posao. Primjeri: Program osposobljavanja za rukovatelja/icu bagerom Program osposobljavanja za rukovatelja/icu autodizalicom Program osposobljavanja za rukovatelja/icu viliarom Program osposobljavanja za rukovatelja/icu motornom kosilicom. U ovoj su skupini i razliiti programi osposobljavanja za pripremanje jela i pia te uzgoj i proizvodnju u vezi s poljoprivredom i stoarstvom. Primjeri: Program osposobljavanja za priprematelja/icu pizze Program osposobljavanja za priprematelja/icu bureka Program osposobljavanja za priprematelja/icu jednostavnih jela i slastica Program osposobljavanja za uzgajivaa/icu goveda Program osposobljavanja za proizvoaa/icu i sakupljaa/icu gljiva Program osposobljavanja za proizvoaa/icu domaih suhomesnatih proizvoda Program osposobljavanja za proizvoaa/icu i sakupljaa/icu ljekovitog bilja. C) U sluajevima kad se polaznike osposobljava za iri obujam poslova u odreenim djelatnostima i uslugama povezanima s njima, u pravilu, to treba biti vidljivo iz naziva programa. Primjeri: Program osposobljavanja za poslove maslinara/ke Program osposobljavanja za poslove sirara/ice Program osposobljavanja za poslove pelara/ice Program osposobljavanja za poslove njegovatelja/ice Program osposobljavanja za poslove voenja obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva Program osposobljavanja za poslove vinogradara/ice - vinara/ice Program osposobljavanja za poslove voara/ice Program osposobljavanja za poslove raunalnog/e operatera/ke.
29
Nazivi programa usavravanja Naziv programa usavravanja, u pravilu, odreujemo na nain da poblie oznaava poslove u kojima se osoba usavrava, odnosno proiruje i dopunjava steeno struno znanje zavretkom najmanje srednje kole. Primjeri: Program usavravanja za poslove slastiara/ke-specijalista/ice za hrvatske nacionalne slastice Program usavravanja za poslove instruktora/ice vonje Program usavravanja za poslove sommeliera/ke Program usavravanja za poslove graevinskog/e poslovoe/tkinje Program usavravanja za poslove knjigovoe/tkinje. U odreivanju naziva programa potrebno je izbjegavati upotrebu atraktivnih naziva s obzirom na to da se njima ne stjee zvanje niti zanimanje, nego se polaznik usavrava za odreene poslove. Napomena: Prilikom strune i andragoke procjene programa i naziv programa podlijee odgovarajuim izmjenama.
Primjeri neadekvatno predloenih naziva:

Program osposobljavanja za siguran rad u skladitu Program osposobljavanja za specijalista/icu Program osposobljavanja za pomonog/u peditersko-agencijskog/u tehniara/ku Program osposobljavanja za organizatora/icu poduzetnitva Program osposobljavanja za njegovatelja/icu zdrave djece Program usavravanja za knjigovodstvene i raunovodstvene poslove Program usavravanja za poslove u zanimanju coach-mentor/ica.
9.1.2. OBRAZOVNI SEKTOR

Programe osposobljavanja i usavravanja potrebno je svrstati u odgovarajui obrazovni sektor u skladu s Odlukom o uspostavi obrazovnih sektora u strukovnom obrazovanju23. U sluajevima kada je program mogue svrstati u vie razliitih sektora, pripadnost sektoru utvruje se na osnovi nastavnih sadraja koji u programu dominiraju.
Primjer: Rukovatelj/ica motornom pilom moe se svrstati u sektor umarstva, prerade i obrade drva ako je iz sadraja vidljivo da se pila koristi iskljuivo za potrebe obrade drva ili u sektor Graditeljstva i geodezije ako se pilom obrauju drugi materijali kamen, beton i slino.
23
Odluka o uspostavi obrazovnih sektora u strukovnom obrazovanju: http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13366
30
9.1.3. RAZINA SLOENOSTI POSLOVA

Razina sloenosti poslova odreuje se na temelju Nacionalne klasikacije zanimanja24 do donoenja zakona o Hrvatskom kvalikacijskom okviru. Nacionalna klasikacija zanimanja (u daljnjem tekstu: NKZ) vienamjensko je i meunarodno usklaeno sredstvo prikladno za upotrebu u slubi zapoljavanja, sustavu obrazovanja, profesionalnoj orijentaciji i slino te u dravnoj statistici, ostalim statistikim istraivanjima, znanosti itd.
Odreivanje razine sloenosti poslova

Ako polaznik obnavlja i dopunjuje steeno znanje i vjetine ili stjee novo znanje u struci iste razine sloenosti, sloenost poslova ostaje ista. To znai da se zadnja znamenka iz ifre zanimanja (prema NKZ-u) prepisuje. Ako se programom stjee vii stupanj sloenosti, program usavravanja mora biti u minimalnom trajanju od 500 sati (osim kada je rije o programima obrazovanja za raunalstvo).
9.1.4. TRAJANJE PROGRAMA

Ukupno trajanje programa osposobljavanja i usavravanja potrebno je izraziti u nastavnim satima (ne u danima, tjednima ili mjesecima). Programi osposobljavanja izvode se u minimalnom trajanju od 120 sati. Programi usavravanja izvode se u minimalnom trajanju od 150 sati za obnavljanje i dopunjavanje steenog znanja i vjetina te stjecanje novog znanja u struci iste razine sloenosti, odnosno minimalno 500 sati za poslove vieg stupnja sloenosti (osim za programe obrazovanja za raunalstvo) prema Pravilniku o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih.
9.1.5. OPRAVDANOST DONOENJA PROGRAMA

Obavezni je dio svakog programa obrazloenje drutvene, trine, tehnoloke, ekonomske, geografske i druge opravdanosti njegova donoenja, primjerice: usklaenost s potrebama trita rada i mogunostima zapoljavanja (preporuka: koristiti podatke Hrvatskog zavoda za zapoljavanje) zapoljivost (konkurentnost pojedinca na tritu rada s obzirom na potrebne kompetencije u ostvarenju poetnog zaposlenja, njegova zadravanja ili stjecanja novog kada je to potrebno) natjeaji koje objavljuje Hrvatski zavod za zapoljavanje potrebe EU projekata potrebe dravnog, regionalnog i lokalnog okruenja u kojem e se programi izvoditi (mogue koristiti statistike podatke regionalne agencije za razvoj kao pokazatelje potreba za odreenim kvalikacijama)
24
Nacionalna klasikacija zanimanja (Narodne novine broj 111/98, 124/08)
31
potrebe poslodavaca za odreenim prolom poslova/zanimanja potrebe polaznika/pojedinca da formaliziraju vjetine i znanja za koja posjeduje prethodna praktina iskustva na istim poslovima potrebe osnivanja i pokretanja vlastite poduzetnike djelatnosti uvoenja novih tehnologija i prola novih poslova i zanimanja disperzija poslova po razliitim sektorima. Agencija u odreenom sluaju moe zatraiti pismeni dokaz o opravdanosti donoenja programa kod predlaganja onih programa za koje se prvi put trai struno miljenje.
9.1.6. UVJETI UPISA

Uvjeti za upis polaznika u programe osposobljavanja i usavravanja su sljedei: razina prethodnog obrazovanja (osnovno, srednje i visoko obrazovanje), godine ivota te ostali uvjeti koje odreeni program zahtijeva (prethodno radno iskustvo i/ili lijeniko uvjerenje kojim se dokazuje zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova za koje se polaznik obrazuje). Takoer je potrebno unijeti i specine uvjete koje odreeni poslovi mogu zahtijevati (primjerice, vozaka dozvola, poznavanje rada na raunalu). Pri odreivanju uvjeta upisa u program usavravanja potrebno je precizno navesti prethodno obrazovanje polaznika koje mora biti iz istoga ili srodnoga strukovnoga podruja. Primjerice, za upis u program usavravanja: za poslove kuhara/ice specijalista/ica dalmatinske kuhinje uvjet upisa je zavrena srednja kola u zanimanju kuhar/ica ili u zanimanju hotelijersko-turistiki tehniar te lijeniko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje navedenih poslova za poslove graevinskog/e poslovoe/tkinje uvjet upisa je zavrena srednja kola u zanimanju graevinski tehniar te prema potrebi lijeniko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova.
9.1.7. RADNO OKRUENJE I UVJETI RADA

Radno okruenje podrazumijeva mjesto, nain i uvjete rada koje je potrebno u ovom dijelu programa kratko opisati. U sluajevima kad je rije o poslovima koji zahtijevaju posebne uvjete rada, potrebno ih je istaknuti u skladu s odredbama posebnih propisa koji ih reguliraju. Primjeri: rad na otvorenom ili zatvorenom prostoru, nepovoljni vremenski uvjeti, dnevni/noni rad, smjenski rad, razliiti tetni utjecaji na ivot i zdravlje djelatnika, ziki rad, rad na visini/dubini, sjedilaki rad, izvori opasnosti u radnom okruenju, rad s otrovnim kemikalijama i slino.
32
9.2. KOMPETENCIJE KOJE POLAZNIK STJEE ZAVRETKOM PROGRAMA

U praksi se za kompetencije koriste razliiti pojmovi. Jednako se tako razliiti pojmovi koriste za skupni naziv onoga to se stjee uenjem, a ovdje nazivamo kompetencije. To moe izazvati zabunu. S druge strane, pojam se u novije vrijeme koristi u mnogim slubenim dokumentima i znanstvenim publikacijama. Kako postoje brojne denicije, a ovaj je vodi vezan uz Hrvatski kvalikacijski okvir (u daljnjem tekstu HKO), odgovarajua denicija je sljedea: Kompetencije oznauju skup znanja i vjetina te pripadajuu samostalnost i odgovornost. Postoji vie razliitih naina prikaza svih kompetencija koje je pojedina osoba stekla tijekom svog uenja. U Europskom kvalikacijskom okviru prikazuju se kroz znanje, vjetine i kompetencije, a te se kompetencije u HKO-u nazivaju pripadajua samostalnost i odgovornost. U mnogim zemljama kompetencije se prikazuju kroz njihovu postignutu primjenu to se odnosi na uvjete u kojima se postie primjena konkretnih znanja i vjetina, ukljuujui prostorne, vremenske i druge uvjete. Kompetencije oznaavaju cjeloviti skup svega to pojedinac moe stei uenjem, no ponekad se pogreno za takav cjeloviti skup koriste pojmovi znanje i sposobnost (neadekvatan primjer: Polaznik/ica e znati odgovarajue postupke u njezi starijih, nemonih i bolesnih osoba; adekvatan primjer: Polaznik/ica e razlikovati, odabrati i koristiti odgovarajue postupke u njezi starijih, nemonih i bolesnih osoba. Objanjenje: glagol znati nije mjerljiv, optimalan i razumljiv, za razliku od navedenih glagola razlikovati, odabrati i koristiti). Prikaz kompetencija izraava se reenicom strukturiranom optimalno, razumljivo i mjerljivo, a u izricanju navedenoga preporuuje se uporaba jednog ili vie aktivnih glagola. Vie o upotrebi aktivnih glagola vidjeti u nastavku ovog poglavlja. Primjeri ispravno napisanih kompetencija: (Polaznik e): Komunicirati na primjeren nain i primijeniti pravila poslovnog bontona; Rukovati bagerom na struan i siguran nain; Prepoznati i suzbijati bolesti maslina.
9.3.
TRAJANJE PROGRAMA I NAIN IZVOENJA
Prilikom izrade programa osposobljavanja i usavravanja iznimno je vano odmjereno i realno odrediti trajanje programa, odnosno broj sati u kojima e se objektivno moi ostvariti planirani nastavni sadraj, stei kompetencije te postii oekivani ishodi uenja.
33
9.3.1. TRAJANJE PROGRAMA

Pri odreivanju optimalnog trajanja programa vano je nastojati uskladiti sloenost i obujam sadraja te nain izvoenja nastave s uvjetima upisa, odnosno prethodno zavrenim obrazovanjem i iskustvom polaznika.
Preporuka je da programi osposobljavanja imaju vei broj sati praktine nastave ili vjebi jer se polaznici najee osposobljavaju za obavljanje jednostavnih poslova. Polaznik moe tijekom dana imati najvie 4 sata teorijske nastave, a vjebe i praktina nastava mogu se izvoditi u veem broju sati. Nastavni sat teorijske i praktine nastave u ustanovi traje 45 minuta, a nastavni sat praktine nastave izvan ustanove 60 minuta.
Pri navoenju trajanja programa potrebno je iskazati ukupan planirani broj sati, posebno broj sati teorijske nastave, praktine nastave i/ili vjebi. Uz trajanje programa navodi se i nain izvoenja programa.
9.3.2. NAIN IZVOENJA PROGRAMA

Odabir naina izvoenja programa ovisi o kadrovskim, tehnolokim, organizacijskim i drugim mogunostima ustanove. Prema dosadanjoj praksi, najzastupljeniji su naini izvoenja programa osposobljavanja i usavravanja redoviti i konzultativno-instruktivni, a dopisno-konzultativna nastava ee se izvodi u programima za stjecanje srednje strune spreme i prekvalikacije (odnosno stjecanje kvalikacija). Ostali su oblici izvoenja nastave manje zastupljeni, odnosno esto se koriste kao naini i metode za poboljavanje kvalitete nastave, primjerice, primjena informacijskokomunikacijske tehnologije (ICT).
Bez obzira na oblik izvoenja nastave, mora se voditi evidencija o realizaciji nastave u za to Redovita nastava predvienome mjestu u dnevniku rada s imenikom.
Redovita nastava Obrazovanje odraslih u redovitoj nastavi organizira se i izvodi u cijelosti, prema nastavnom planu i programu, s cijelom obrazovnom skupinom. Polaznici su obvezni redovito polaziti nastavu. Prednosti su redovite nastave mogunost suradnje i neposredni kontakt nastavnika i polaznika, a pri organizaciji i realizaciji nastave treba uvaavati metode i stilove pouavanja odraslih. Uz redovito voenje evidencije realizacije nastave, potrebno je voditi i evidenciju prisutnosti polaznika u dnevniku rada s imenikom.
34
Konzultativno-instruktivna nastava Mnogi polaznici nisu u mogunosti svakodnevno dolaziti na nastavu, a sposobni su i spremni dio sadraja uiti samostalno izvan ustanove, u odgovarajuem vremenu i tempu te se za takve polaznike moe organizirati konzultativno-instruktivna nastava. U konzultativno-instruktivnoj nastavi teorijska nastava provodi se putem skupnih i individualnih konzultacija. Skupne konzultacije ine 2/3 ukupnog broja sati za nastavu pojedine cjeline/predmeta utvrenog u programu, izvode se s cijelom obrazovnom skupinom i obvezne su za sve polaznike. Preostalu 1/3 ine individualne konzultacije, koje se provode prema potrebi polaznika uz obvezno osiguranje didaktikih izvora znanja za samostalan rad, prema utvrenom rasporedu. Individualne konzultacije mogu se provoditi neposredno u ustanovi, putem elektronike pote, telefonom i slino. Nastavnik u izvedbenom nastavnom planu i programu planira koje e nastavne sadraje obraditi na skupnim konzultacijama, a koje e nastavne sadraje polaznici uiti samostalno. Uz redovito voenje evidencije o realizaciji nastave na skupnim konzultacijama, potrebno je voditi zabiljeku o individualnim konzultacijama te evidenciju prisutnosti polaznika u dnevniku rada s imenikom.
Praktina nastava/vjebe izvode se u cijelosti, odnosno u punom fondu sati odreenih programom.
Konzultativnoinstruktivna nastava ee se planira u programima usavravanja s veim brojem sati i u propisanim srednjokolskim programima.
Primjer: Program usavravanja za poslove voditelja/ice ureda u ukupnom trajanju od 290 sati izvodit e se konzultativno-instruktivnom nastavom. Teorijski dio nastave izvodit e se u trajanju od 187 sati, a vjebe u trajanju od 103 sata. Teorijska se nastava provodi putem skupnih i individualnih konzultacija. Skupne konzultacije ine 2/3 ukupnog broja sati (125 sata) za nastavu pojedine cjeline utvrene u programu, izvode se s cijelom obrazovnom skupinom i obvezne su za sve polaznike. Preostalu 1/3 sati (62 sata) ine individualne konzultacije, koje se provode prema utvrenom rasporedu ovisno o tehnikim mogunostima ustanove i polaznika, primjerice, neposredno u ustanovi, putem elektronike pote, telefona i slino. Vjebe se izvode u cijelosti, odnosno u ukupnom trajanju od 103 sata.
Dopisno-konzultativna nastava Dopisno-konzultativna nastava primjenjivija je za programe kojima se stjee srednja struna sprema ili za programe prekvalikacije. Razlozi su za ovaj nain izvoenja programa viestruki: populacija je polaznika sve raznolikija, razliite su dobi, predznanja, iskustva, sposobnosti, interesa, oekivanja i potreba te (ne)spremnosti za pohaanje redovite nastave. Oekuje se eksibilnost u procesu uenja s obzirom na vrijeme, mjesto, tempo, naine i stilove uenja. Dopisno-konzultativna nastava zahtijeva odgovarajue tehniko-tehnoloke i organizacijske mogunosti ustanove te kadrovske uvjete i razraenu metodologiju rada.
35
Za ovaj nain izvoenja nastave potrebno je, na temelju prikupljenih podataka, osigurati pripremu polaznika za samostalno uenje. Uz to, potreban je visok stupanj praenja uspjenosti polaznika/vrjednovanje i mentorski rad uz interakciju s polaznikom, u suprotnom se moe dogoditi da polaznik odustane od obrazovanja. Uza sve navedeno, potrebno je izraditi kvalitetan nastavni materijal za uenje - nastavna pisma, koja trebaju biti oblikovana tako da pomau u procesu (samo)uenja te da polaznici postignu to bolji rezultat. (Vie o nastavnom pismu u poglavlju 11.). Vrijeme potrebno za pripremu nastavnih pisama esto iziskuje vie vremena nego za pripremu niza predavanja. No poetno ulaganje u dobru organizaciju nastave i sredstava za rad, uz odgovarajuu komunikaciju izmeu polaznika i nastavnika, pridonijet e kvalitetnijem izvoenju programa, postizanju oekivanih kompetencija te ishoda uenja i zadovoljstvu polaznika. (Vie o dopisno-konzultativnom nainu izvoenja nastave vidjeti u poglavlju 10.) Uz redovito voenje evidencije o realizaciji nastave na skupnim konzultacijama, potrebno je voditi zabiljeku o individualnim konzultacijama te evidenciju prisutnosti polaznika u dnevniku rada s imenikom.
9.4.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
9.4.1. NASTAVNI PLAN

U nastavnom planu rasporeuju se cjeline i odgovarajui broj sati. Rasporeenost nastavnih cjelina i broj sati prikazuje se tablino. Broj sati trajanja pojedine nastavne cjeline potrebno je paljivo odrediti s obzirom na sloenost sadraja i planirane ishode uenja. U programima osposobljavanja i usavravanja vano je nazive cjelina formulirati u skladu s brojem sati i okvirnim sadrajima koji e biti planirani u pojedinoj cjelini. Nije prihvatljivo nastavnu cjelinu od 10-ak sati nazvati prema nastavnom predmetu iz srednjokolskog programa (primjerice, Mehanika 8 sati, Dermatologija 10 sati i slino) koji, primjerice, mogu trajati 70 ili vie sati. Za svaki nain izvoenja nastave potrebno je izraditi posebnu tablicu. Primjeri za tablini prikaz plana nastave: Redovita nastava Rb. 1. 2. 3. 4. SVEUKUPNO Nastavna cjelina Broj sati T PN Ukupno
36
Konzultativno-instruktivna nastava Broj sati Rb. 1. 2. 3. 4. SVEUKUPNO LEGENDA: T= teorijska nastava PN= praktina nastava SK= skupne konzultacije IK= individualne konzultacije Nastavna cjelina SK T IK PN Ukupno
9.4.2. NASTAVNI PROGRAM

Izrada nastavnog programa podrazumijeva: odreivanje pojedinih nastavnih cjelina i tema odreivanje ishoda uenja koji se trebaju postii za svaku nastavnu temu odreivanje sadraja koji vode postizanju ishoda uenja s pripadajuom satnicom navoenje materijalnih i kadrovskih uvjeta i metoda za izvoenje programa nain utvrivanja postignutih ishoda uenja (zavrna provjera steenih znanja i vjetina). Pojedine cjeline dijele se na teme unutar kojih se deniraju redoslijed nastavnog sadraja i pripadajui ishodi uenja. Sadraje je potrebno logino podijeliti i strukturirati. Oni trebaju osiguravati postupno stjecanje znanja i vjetina potrebnih za obavljanje poslova za koje se polaznik osposobljava ili usavrava. I u ovom segmentu potrebno je voditi rauna o usklaenosti nastavnih sadraja s uvjetima upisa, planiranom broju sati po cjelinama i ukupnom broju sati te uvaavati potrebe i mogunosti polaznika. Nepotrebno je i pogreno unositi dodatne (preopirne i zahtjevne) sadraje koji optereuju polaznike i program, a ne mogu se objektivno realizirati. Sadraji programa trebaju biti usklaeni s jasno utvrenim kompetencijama i ishodima uenja koje polaznik treba stei. Praktina nastava i vjebe Praktina nastava i vjebe praktina su priprema za obavljanje odreenih poslova, odnosno pohaanjem tog dijela programa polaznici stjeu vjetine i navike potrebne za obavljanje
37
odreenih poslova. Povezana je sa strukovno-teorijskim sadrajima programa. Vjebe su dio nastave koja se izvodi u uionici/laboratoriju kao nadopuna teorijskoj nastavi. Najee su to demonstracije ili pokazne vjebe (primjerice, pokazati namjetanje kreveta ili demonstrirati davanje umjetnog disanja na lutki) nakon ega polaznici u parovima ili manjim grupama pristupaju uvjebavanju demonstriranog sadraja. Praktina nastava moe se izvoditi u kolskoj radionici/praktikumu i/ili u ustanovama ili poduzeima, obrtnikim radionicama, laboratorijima i slino. Ako se sadraj praktine nastave realizira izvan ustanove koja provodi program (o emu ustanova sklapa ugovor o suradnji), potrebno je polazniku odrediti mentora koji surauje s nastavnikom praktine nastave iz kole. Tijekom pohaanja praktine nastave polaznici vode dnevnik rada u onim programima u kojima poslovi i sadraji praktine nastave zahtijevaju voenje (primjerice, Njegovatelj/ica starijih i nemonih osoba). U dnevnik rada polaznici zapisuju mjesto i trajanje rada, detaljan sadraj i opis rada sa slikama, skicama, dijagramima i slinim te druga zapaanja u vezi sa sadrajem rada. Potpisuje ga nastavnik ili mentor, a potpisani i ovjereni dnevnik rada uvjet je pristupanja zavrnoj provjeri.
Dnevnik rada praktine nastave koji se koristi u redovitom sustavu moe se koristiti i za programe obrazovanja odraslih, a moe se pronai na internetskim stranicama Agencije25.
Iznimno, polazniku se na pisani zahtjev moe, kao ispunjenje dijela ili cjelokupne obveze iz praktine nastave ili vjebi, priznati odgovarajue radno iskustvo (ako ga polaznik dokae pred ispitnim povjerenstvom) te se proporcionalno tome skratiti trajanje obrazovanja. To je propisano lankom 32. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih. Zatita na radu U programima osposobljavanja i usavravanja potrebno je planirati posebne sadraje o zatiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi poslova za koje se provodi obrazovanje (lanak 80. stavak 2. Zakona o zatiti na radu)26. Ishodi uenja Ishodi uenja su znanja i vjetine te pripadajua samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla uenjem i dokazuje nakon postupka uenja (HKO)27. Ishodi uenja trebaju jasno iskazivati to polaznik nakon procesa obrazovanja treba znati i biti u stanju initi te nain na koji e steeno znanje, vjetine, stavove, samostalnost i odgovornost moi pokazati. Ishodi uenja mogu se denirati na razini cjelokupnog obrazovnog programa (opi ishodi uenja), na predmetnoj razini ili po pojedinim nastavnim cjelinama (specini ishodi uenja). Na taj nain polaznici obrazovnog procesa (odrasle osobe), nastavnici i poslodavci imaju
25 26 27
Mapa praktine nastave i dnevnik rada: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=463 Zakon o zatiti na radu (Narodne novine broj 59/96, 94/96, 114/03, 75/09) Hrvatski kvalikacijski okvir Uvod u kvalikacije, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, kolovoz 2009.
38
jasniji uvid u ono ime bi taj proces trebao rezultirati. Jasno, pregledno i saeto napisani ishodi uenja mogu posluiti da: polaznici bolje razumiju ono to e se u obrazovnom programu uiti, odnosno ono to se od njih na kraju obrazovnog ciklusa oekuje polaznici dobiju jasno deniran okvir koji usmjerava njihovo uenje i koji je osnova za njihovo vrjednovanje (ispiti, provjere znanja) nastavnici odaberu nastavne sadraje u skladu s ishodima uenja nastavnici odrede aktivnosti koje polaznici trebaju uiniti nastavnici odaberu primjerene metode pouavanja s ciljem realizacije zadanih ishoda poslodavci dobiju uvid u sadraj znanja i vjetina koje polaznici programa obrazovanja odraslih stjeu. Ishode uenja poeljno je pisati na optimalan, razumljiv i mjerljiv nain te da je iz njih vidljivo traeno znanje i vjetine polaznika. U suprotnom, ishode je mogue vieznano interpretirati, to u konanici vodi nerazumijevanju u procesu uenja, pouavanja i samostalnog uenja u smislu krajnje evaluacije (vrjednovanja) steenih znanja i vjetina. Ishodi uenja usmjereni su na polaznike obrazovnih programa i njihove aktivnosti. Zato se uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izraavaju neku vrstu aktivnosti28. Za pisanje ishoda uenja mogu se dati sljedee preporuke: ishode uenja potrebno je denirati kao opis onoga to polaznik treba znati i biti u stanju initi u odreenom podruju po zavretku odreene nastavne cjeline, teme, obrazovnog programa i slinog ishod je potrebno oblikovati kao optimalno, razumljivo i mjerljivo iskazivanje znanja i vjetina ishod uenja treba biti provjerljiv, odnosno popraen prikladnim primjerom provjere vrjednovanja prema kojem se moe utvrditi je li ostvaren ishodi uenja ne bi trebali sadravati duge i sloene tvrdnje niti nepoznate rijei ishodi uenja trebaju zapoinjati aktivnim i preciznim glagolom, kad god je to mogue, i nastavljati se sadrajem na koji se odnosi ishodi uenja trebaju sadravati uvjete u kojima se aktivnost ostvaruje (uvjete samostalnosti te vremenska i prostorna ogranienja izvoenja navedenih aktivnosti te pripadajuu samostalnost i odgovornost). Primjerice, (Polaznik e) nabrojiti osnovna svojstva ishoda uenja ... uz povremeno koritenje Prirunika, ...upravljajui radom radnih skupina te preuzimajui odgovornost za izvrenje i uspjeno postizanje rezultata u prihvaenom vremenu... dobro je koristiti jedan glagol za jedan ishod uenja, osim u sluajevima u kojima se namjerno eli istaknuti spektar sloenosti konkretnih ishoda uenja potrebno je izbjegavati komparative bolje, vie ili manje jer podrazumijevaju mjerenje znanja i vjetina prije i poslije procesa uenja broj ishoda uenja po pojedinoj nastavnoj temi treba biti u proporcionalnoj korelaciji s opisanim/nabrojenim sadrajem i brojem nastavnih sati.
28
Najei je oblik zapisivanja ishoda uenja prema Bloomovoj taksonomiji ishoda uenja.
39
Opis aktivnih glagola koji slijedi, a koji se upotrebljavaju kod pisanja ishoda uenja, preuzet je iz Hrvatskoga kvalikacijskog okvira, i to iz dokumenta Uvod u kvalikacije. Izborom preciznih i aktivnih glagola, uz pripadajue uvjete izvrenja tih aktivnosti, prikazujemo razinu sloenosti ishoda uenja. Ovdje dajemo popis estih preporuenih glagola (sortirano po sloenosti, od najnie prema viim): PAMENJE (pamenje i dosjeanje informacija, prisjeanje) - identicirati, imenovati, iskazati / izrei (deniciju / pravilo / zakon), ispisati, ispriati, izdvojiti, izvijestiti, nabrojiti, navesti, opisati, oznaiti, ponoviti, prepoznati / odabrati, prisjetiti se, poredati, sastaviti popis, sjetiti se (NE: denirati, zapamtiti); RAZUMIJEVANJE (shvaanje, sposobnost organiziranja i ureivanja, razumijevanje onog to je proitano, sluano, ...) - dati primjer, diskutirati, grupirati, identicirati, izdvojiti, izraunati, izraziti (svojim rijeima), izvijestiti, klasicirati, objasniti (glavnu ideju), opisati, pokazati, predvidjeti, preoblikovati, prepoznati, raspraviti, razlikovati, razmotriti, saeti, smjestiti, svrstati, usporediti; PRIMJENJIVANJE (upotrebljavanje opeg koncepta za rjeenje problema) - demonstrirati, ilustrirati, interpretirati, intervjuirati, isplanirati, istraiti, izabrati, izloiti, izraunati, izvesti, koristiti, odabrati, otkriti, pokazati, povezati, predvidjeti, prevesti, prikazati, prikupiti, prilagoditi, primijeniti (pravilo / zakon / ...), provesti, protumaiti, rasporediti, rijeiti, rukovati, skicirati, upotrijebiti, (NE: vjebati, navesti primjer); ANALIZIRANJE (ralamba na sastavnice u svrhu prilagodbe novim informacijama) - analizirati, identicirati (motive, razloge, uzroke, posljedice), ispitati, izdvojiti, izraunati, kategorizirati, komentirati, nacrtati, napraviti dijagram (graf, mapu), povezati, preispitati, procijeniti, proraunati, provjeriti, ralaniti, razlikovati, razluiti, rijeiti, skicirati, sortirati, suprotstaviti, usporediti, ustanoviti (slinost / razliku), (NE: eksperimentirati, raspravljati); SINTETIZIRANJE (povezivanje dijelova ili ideja u cjelinu, iskazivanje originalnosti) - dizajnirati, formulirati / oblikovati, generalizirati / uopavati, generirati, integrirati, izgraditi, klasicirati, kombinirati, konstruirati, kreirati, napisati, normirati, organizirati, osmisliti, otkriti, planirati, postaviti hipotezu, povezati, predloiti, predvidjeti, preurediti, prezentirati, pripremiti, rasporediti, razviti, sastaviti (prijedlog / rjeenje), skladati, sloiti, stvoriti, upravljati, urediti, voditi, zakljuiti; VRJEDNOVANJE (ocjena vrijednosti neega / nekoga) - argumentirati miljenje, izabrati opciju, izmjeriti, kritiki prosuivati, obraniti stav, ocijeniti, opravdati, odabrati, podrati, poduprijeti, potvrditi, predvidjeti, preispitati, preporuiti, procijeniti, prosuditi, rangirati, samoprocijeniti, samovrjednovati, usporediti, utvrditi, valorizirati, vrjednovati, zakljuiti; KREIRANJE (misli se na novo) - jednako kao kod SINTETIZIRANJA te dodatno: izumiti, stvoriti.
Primjer glagola koji se ne smiju upotrebljavati, a koji su nemjerljivi: biti osposobljen; biti sposoban; imati znanje; imati osnovna znanja; imati snaan smisao za; nauiti; ovladati; osposobljavati se za; osvijestiti; postii; poznavati; primjenjivati znanje; rabiti injenino znanje; razumjeti; razviti potrebe; upoznati; usvojiti; shvatiti da se isti dogaaj i pojave mogu razliito tumaiti; spoznati osnovna naela; stei znanja / sposobnost / stav; zapamtiti; znati, te sline nemjerljive glagole.
40
Primjeri zapisa ishoda uenja iz razliitih obrazovnih podruja: A) Teorijska nastava analizirati trendove u ponaanju potroaa objasniti vanost reklamacije imenovati sorte maslina izrei deniciju opasnog otpada opisati naine namjetanja osnovnih postavki Word programa. Tablica 1. Primjer povezivanja sadraja i ishoda uenja za teorijsku nastavu TEMA
Osnove koritenja raunala
SADRAJ
Priprema raunala za rad Namjetanje osnovnih postavki radne povrine Osnove operativnog sustava Windows
ISHODI UENJA
- namjestiti osnovne postavke raunala - opisati operativni sustav Windows - koristiti osnove operativnog sustava Windows
BROJ SATI
3P 15 VJ
B) Praktina nastava koristiti osobnu zatitnu opremu pri radu s pesticidima i ostalim kemijskim sredstvima odabrati odgovarajui prostor i nain uvanja maslinova ulja primijeniti odgovarajua zatitna sredstva u skladu s propisima zatite na radu prilagoditi postupke obrezivanja voki ovisno o sorti. Tablica 2. Primjer povezivanja sadraja praktine nastave i ishoda uenja TEMA
Starenje i bolest
SADRAJ
Fizike promjene na organskim sustavima u starijoj dobi. Fizioloka i patoloka zbivanja na organskim sustavima u starijoj dobi. Pogoranje stanja i pravovremena pomo.
ISHODI UENJA
- prepoznati zike promjene na organskim sustavima u starijoj dobi - razlikovati zioloke od patolokih zbivanja na organskim sustavima u starijoj dobi - prepoznati pogoranja stanja i pozvati pomo
BROJ SATI
PN 10
41
9.4.3. METODE RADA

Pouavanje odraslih zahtijeva drugaiji pristup i metode pouavanja u odnosu na pouavanje djece i mladih. Iskustvo i znanje odrasle osobe, njene vrijednosti, motivacija i mogunosti, okvir su unutar kojeg se primjenjuju andragoke metode pouavanja. Odrasle osobe postiu vei stupanj panje kada im se novi sadraji predstave na nekoliko naina putem vie ulaznih kanala, odnosno osjetila. Tijekom pouavanja potrebno je potaknuti i ukljuiti sva osjetila jer ovjek prosjeno informacije prima: vidom 83%, sluhom 11%, mirisom 3,5%, dodirom 1,5% i okusom 1%. Razina zapamivanja onoga to se prima preko vie osjetila via je nego kada se informacije primaju samo jednim osjetilom. Ako se primljene informacije sustavno i strukturirano obrauju, razina zapamivanja i reprodukcije novog znanja bit e jo via. Oni koji pouavaju trebali bi primijeniti metode i tehnike pouavanja koje e potaknuti to vie razliitih osjetila za primanje informacija. Odrasle osobe treba poticati na samouenje, koje i sami esto odabiru prema osobnom stilu i tempu. Zatim ih treba upuivati na meusobnu suradnju, uenje jedni od drugih, kako bi razgovarali, raspravljali, donosili kritike i zakljuke povezujui ih sa svojim iskustvima i potrebnim novim znanjima i vjetinama. Na taj se nain uoava relevantnost nastavnih sadraja i vlastitog ivota i potreba. Tijekom pouavanja vano je upoznati polaznika i njegove potrebe, cijeniti njegovo steeno iskustvo te u skladu s tim primijeniti odgovarajue nastavne metode. Nastavne metode Nastavne metode naini su rada u nastavi pomou kojih polaznici stjeu nova znanja i vjetine, a odabire ih nastavnik. Svaka metoda ima svoje prednosti, prikladno podruje primjene i nedostatke, no svaku treba dobro pripremiti i ispravno koristiti. Izbor metoda ovisi o nastavnim sadrajima, planiranim ishodima uenja te dostupnim nastavnim sredstvima i suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (ICT). Jednako je vano iskustvo i pripremljenost nastavnika. Bez obzira na odabranu metodu, uvijek je potrebno uvaavati to da polaznici imaju razliito znanje i iskustvo, to su resursi za daljnje uenje (esto ista ili vea od nastavnika u pojedinom podruju). To je potrebno cijeniti, poticati i koristiti jer se tako potie motivacija, samopouzdanje i pozitivna radna atmosfera. Polaznicima je nuno davati pravodobne informacije o njegovu napredovanju jer je upravo povratna informacija i neposredna suradnja s polaznikom klju za ustrajnost polaznika i nastavak obrazovanja29.
Poeljno je vie informacija o nainu i metodama rada, pronai u sljedeoj literaturi: Andragoka profesija i kompetencije strunjaka u obrazovanju odraslih : zbornik radova 5. meunarodna konferencija Andragoka profesija i kompetencije strunjaka u obrazovanju odraslih odrane u Murteru 9. i 10. lipnja 2011., ur. Matijevi M. i iljak T., Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb, 2011. Andrilovi V.: Uenje u odrasloj dobi, Napredak, Zagreb, 1991. Mueller, W.: Netradicionalne metode u obrazovanju odraslih, Hrvatska zajednica pukih otvorenih uilita, Zagreb, 2001.
29
42
Uobiajene su metode u obrazovanju odraslih sljedee: praktine metode (metoda praktinog rada) vizualne metode (metoda demonstracije, metoda crtanja i ilustrativnih radova) verbalne metode (metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda itanja i rada na tekstu te metoda pisanja). Svaka metoda ima svoje prednosti i nedostatke, a treba je primijeniti na odgovarajui nain i u skladu sa sadrajima.
9.4.4. MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA

Pod materijalnim uvjetima za izvoenje programa podrazumijevaju se prostor, uionika oprema te nastavna sredstva i pomagala. U programu je potrebno navesti prostorne uvjete za izvoenje teorijske nastave klasine i specijalizirane uionice - te uvjete za izvoenje praktine nastave - vjebalita, radionice i slino. Ako se praktina nastava izvodi izvan uilita, kod obrtnika, u poduzeima i slino, ustanova je duna sklopiti ugovor o suradnji, kojim osigurava prostor i opremu za izvoenje programa. Takoer je potrebno navesti nastavna sredstva i pomagala za izvoenje nastave, u skladu s metodama i stilovima pouavanja i uenja odraslih - informatika oprema (ICT), ploa, modeli, slike, plakati, specijalizirana oprema za vjebe te praktinu nastavu prema pojedinim programima i slino.
9.4.5. KADROVSKI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA

Potrebno je navesti odgovarajuu strunu spremu ili odgovarajui akademski i struni naziv te potrebno pedagoko-psiholoko obrazovanje nastavnika koji e izvoditi cjelinu/predmet u skladu s objanjenjem u poglavlju 4. (Kadrovski uvjeti za izvoenje programa).
9.4.6. LITERATURA I DRUGI IZVORI ZNANJA ZA POLAZNIKE

Literatura ili materijal za uenje su udbenici, skripte, nastavna pisma, ponekad prezentacije i biljeke i slino. Preporuena literatura treba biti aktualna, adekvatna nastavnim sadrajima te primjerena i dostupna polaznicima. Prilikom navoenja literature za koritenje potrebno je navesti tone bibliografske podatke. Osim preporuene literature, korisno je polaznike uputiti na koritenje drugih izvora znanja.
9.5. ZAVRNA PROVJERA STEENIH ZNANJA I VJETINA

Na kraju programa osposobljavanja i usavravanja provodi se zavrna provjera teorijskog dijela (usmena i/ili pisana) i praktina provjera.
43
Prema specinostima programa, nastavnih sadraja te planiranih kompetencija i ishoda uenja odreuje se nain teorijske provjere, tipovi zadataka i ispitni sadraji. Takoer je potrebno utvrditi nain praktine provjere, specino, prema programu i poslovima za koje se polaznik osposobljavao ili usavravao. Primjerice, moe se odrediti/zadati: izraditi odreeni uradak, obaviti dio poslova, provesti postupak, prezentirati, demonstrirati i slino.
Primjer: Zavrna provjera programa osposobljavanja za proizvoaa/icu sira obuhvaa pismenu/ usmenu provjeru strunih sadraja prema planiranim ishodima uenja, potrebnima za pravilno obavljanje poslova te praktinu provjeru. Praktina provjera obuhvaa:
pripremu sirovina i pribora, higijenske mjere (osobna higijena i higijena pribora) demonstriranje tehnologije proizvodnje sira primjenu sredstava zatite na radu (pripremu i uporabu zatitne radne odjee i obue).
O zavrnoj provjeri vodi se zapisnik (vie o sadraju zapisnika vidjeti u poglavlju 6.), a provodi je trolano povjerenstvo.
10. IZRADA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH ZA STJECANJE KVALIFIKACIJA

U ovom dijelu objasnit e se izrada programa za stjecanje srednje kolske spreme, srednje strune spreme ili nie strune spreme te prekvalikacije u obrazovanju odraslih, kako je to propisano vaeim propisima koji reguliraju djelatnost obrazovanja odraslih. Programi se sastavljaju prema vaeim/propisanim programima Ministarstva. Pri tome je potrebno redovito pratiti odluke o izmjenama i dopunama istih. U nastavku ovog poglavlja opisane su sastavnice programa obrazovanja odraslih za stjecanje kvalikacija. NASLOVNA STRANICA Na naslovnu stranicu navodi se naziv i adresa sjedita ustanove, naziv programa s pripadajuim obrazovnim sektorom te mjesto i datum izrade programa.
44
45
10. IZRADA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH ZA STJECANJE KVALIFIKACIJA

U ovom dijelu objasnit e se izrada programa za stjecanje srednje kolske spreme, srednje strune spreme ili nie strune spreme te prekvalikacije u obrazovanju odraslih, kako je to propisano vaeim propisima koji reguliraju djelatnost obrazovanja odraslih. Programi se sastavljaju prema vaeim/propisanim programima Ministarstva. Pri tome je potrebno redovito pratiti odluke o izmjenama i dopunama istih. U nastavku ovog poglavlja opisane su sastavnice programa obrazovanja odraslih za stjecanje kvalikacija. NASLOVNA STRANICA Na naslovnu stranicu navodi se naziv i adresa sjedita ustanove, naziv programa s pripadajuim obrazovnim sektorom te mjesto i datum izrade programa. OBVEZNE SASTAVNICE PROGRAMA A) B) C) D) E) F) G) H) I) J) Naziv i stupanj sloenosti zanimanja Znanja, vjetine i sposobnosti koje se stjeu zavretkom programa/cilj i kompetencije Uvjeti upisa Trajanje programa i oblici izvoenja nastave Nastavni plan i program Materijalni uvjeti Kadrovski uvjeti Literatura Naini provjere steenih znanja i vjetina Zavrni rad/dravna matura.
A) NAZIV I STUPANJ SLOENOSTI ZANIMANJA Ovdje se navode ifra zanimanja prema Nacionalnoj klasikaciji zanimanja i naziv zanimanja (do donoenja zakona o Hrvatskom kvalikacijskom okviru). B) ZNANJE, VJETINE I SPOSOBNOSTI KOJE SE STJEU ZAVRETKOM PROGRAMA/CILJ I KOMPETENCIJE U ovoj sastavnici potrebno je preuzeti znanja, vjetine i sposobnosti, odnosno cilj i kompetencije iz propisanih programa.
46
C) UVJETI UPISA Zavrena osnovna kola Posebni uvjeti za pojedini program, primjerice: lijeniko uvjerenje (kontraindikacije). U programe prekvalikacije mogu se upisati polaznici koji imaju zavrenu srednju strunu ili kolsku spremu radi stjecanja novog zanimanja/kvalikacije. Vie o utvrivanju razlikovnih ispita, vidjeti u poglavlju 5. D) TRAJANJE PROGRAMA I OBLICI IZVOENJA NASTAVE Programi obrazovanja odraslih za stjecanje srednje kolske spreme, srednje strune spreme ili nie strune spreme te prekvalikacije provode se na temelju programa za redovito obrazovanje. Broj sati svakog pojedinog nastavnog predmeta ne moe biti manji od 50% od broja nastavnih sati propisanih nastavnim planom za redovito obrazovanje za teorijsku nastavu, bez obzira na nain izvoenja. Praktina nastava i vjebe izvode se u fondu sati propisanim nastavnim planom za redovito obrazovanje.
Nain izvoenja programa ustanova e odabrati s obzirom na cilj i vrstu programa, predispozicije i oekivanja polaznika, tehnoloko-organizacijske i kadrovske mogunosti.
Najei oblici izvoenja nastave su konzultativno-instruktivna i dopisno-konzultativna nastava. Zato je ovdje potrebno ukratko opisati oblik izvoenja nastave koji se primjenjuje u programu te iskazati ukupan broj sati trajanja.
Primjer: Program za zanimanje tehniar/ka cestovnog prometa izvodi se konzultativnoinstruktivnom i/ili dopisno-konzultativnom nastavom u ukupnom trajanju od 2262 sata.
Konzultativno-instruktivna nastava se provodi putem skupnih i individualnih konzultacija. Skupne konzultacije ine 2/3 ukupnog broja sati za nastavu pojedinog predmeta utvrenog u programu, izvode se s cijelom obrazovnom skupinom i obvezne su za sve polaznike. Preostalu 1/3 ine individualne konzultacije, koje se provode prema utvrenom rasporedu i potrebi polaznika, neposredno u ustanovi, putem elektronike pote i slino. Dopisno-konzultativna nastava izvodi se na skupnim konzultacijama te individualnim konzultacijama dopisnim putem. Skupne konzultacije izvode se u minimalnom trajanju od 10% ukupnog broja nastavnih sati, predvienih za pojedini predmet, propisanih nastavnim planom i programom za redovitu nastavu. Skupne konzultacije mogu se organizirati po odreenom vremenskom razdoblju. Na uvodnim konzultacijama polaznici dobivaju potrebne upute: o realizaciji programa, organizaciji nastave, sadraju predmeta, rasporedu konzultacija, samouenju i nastavnim pismima koja im se dodjeljuju. Od posebnog je znaenja upoznati polaznike, uspostaviti meusobnu komunikaciju i suradnju.
47
Skupne su konzultacije cikliki rasporeene, na njih polaznici donose rijeene zadatke u nastavnim pismima i dobivaju povratne informacije o uspjenosti usvojenog dijela nastavnih sadraja/ programa. Na skupnim se konzultacijama, prema planu nastavnika i potrebama polaznika, moe obraivati i tumaiti odreeni nastavni sadraj koji je uvijek potrebno prilagoditi posebnostima obrazovne skupine. Individualne konzultacije dopisnim putem izvode se uz pomo posebnih didaktikih izvora znanja za samouenje, primjerice, nastavna pisma u pisanom obliku, na CD-u i na internetskim stranicama, koje je ustanova duna osigurati te uskladiti s razraenom metodologijom. Individualne konzultacije mogu se provoditi elektronikom potom, telefonom, telefaksom, na forumima i ostalim nainima, a prema potrebama i mogunostima polaznika. Za ishoenje pozitivnog miljenja Agenciji je, osim programa, potrebno dostaviti i dva nastavna pisma: jedno iz opeobrazovnih sadraja i jedno iz strukovnih sadraja bilo kojeg nastavnog predmeta. E) NASTAVNI PLAN I PROGRAM
Nastavni plan
Prikazuje se tablino: 1. tablica nastavnog plana za redovito obrazovanje (Tablica 3.) 2. tablica nastavnog plana s razraenom satnicom za obrazovanje odraslih prema nainu izvoenja (Tablica 4. i Tablica 5.).
48
Tablica 3. Tablini prikaz nastavnog plana za redovito obrazovanje

NASTAVNI PLAN TEHNIAR CESTOVNOG PROMETA A. ZAJEDNIKI OPEOBRAZOVNI DIO 1. razred Tjedno Godinje 4 140 2 70 2 70 1 35 2 70 2 70 4 140 2 70 2 70 21 735 Tjedni i godinji broj nastavnih sati 2. razred 3. razred Tjedno Godinje Tjedno Godinje 4 140 3 105 2 70 2 70 2 70 1 35 1 35 1 35 2 70 2 70 4 140 3 105 4. razred Tjedno Godinje 3 96 2 64 1 2 3 32 64 96
PREDMETI HRVATSKI JEZIK STRANI JEZIK POVIJEST VJERONAUK/ETIKA GEOGRAFIJA TZK MATEMATIKA FIZIKA KEMIJA POLITIKA I GOSPODARSTVO UKUPNO SATI A. B. POSEBNI STRUNI DIO B1. STRUKOVNO-TEORIJSKI PREDMETI
16
560
11
385
13
416
I. OBVEZNI STRUKOVNI PREDMETI Osnove prijevoza i prijenosa Prijevoz tereta Poslovanje poduzea u cestovnom prometu Statistika Prijevoz putnika Ekonomika prometa Propisi u cestovnom prometu Prometna tehnika Prva pomo u cestovnom prometu Ceste i cestovni objekti Prometna geografija Grafike komunikacije u prometu Cestovna vozila Raunalstvo UKUPNO SATI OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDME
1. razred Tjedno Godinje 2 70
Tjedni i godinji broj nastavnih sati 2. razred 3. razred Tjedno Godinje Tjedno Godinje 2 70 2 2 2 2 5 1 4 1 35 140 35 70 350 2 15 70 525 70 70 70 70 175
4. razred Tjedno Godinje 2 2 3 2 5 64 64 96 64 160
2 2 2 8
70 70 70 280
2 10
14
448
1. razred II. IZBORNI STRUKOVNI PREDMETI Tjedno Godinje Strani jezici u struci - Engleski/Njemaki jezik 2 70 Ekologija u prometu 2 70 Inteligentni transportni sustav Psihologija rada Fizika Komunikologija UKUPNO SATI IZBORNIH STRUKOVNIH PREDME 2 70 UKUPNO SATI B1. B2. PRAKTINA NASTAVA 1. razred Tjedno Godinje 0 10 31 0 350 1085 10 350
Tjedni i godinji broj nastavnih sati 2. razred 3. razred Tjedno Godinje Tjedno Godinje 2 70 2 70 2 2 2 12 70 70 70 420
4. razred Tjedno Godinje 2 64 2 64 64 64 512
2 2 2 17
70 70 70 595
2 2 16
PRAKTINA NASTAVA Praktina nastava UKUPNO SATI B2. UKUPNO SATI B1 + B2 UKUPNO SATI A + B
Tjedni i godinji broj nastavnih sati 2. razred 3. razred Tjedno Godinje Tjedno Godinje 3 105 2 70 3 105 2 70 15 31 525 1085 19 30 665 1050
4. razred Tjedno Godinje 3 96 3 96 19 32 608 1024
Napomena: U 1., 2., 3. i 4. razredu bira se jedan od ponuenih izbornih predmeta.
49
Tablica 4. Tablini prikaz nastavnog plana za zanimanje tehniar/ka cestovnog prometa - konzultativno-instruktivna nastava
Nastavni predmet
HRVATSKI JEZIK STRANI JEZIK POVIJEST VJERONAUK/ ETIKA GEOGRAFIJA TZK MATEMATIKA FIZIKA KEMIJA POLITIKA I GOSPODARSTVO OSNOVE PRIJEVOZA I PRIJENOSA PRIJEVOZ TERETA POSLOVANJE PODUZE A U CESTOVNOM PROMETU STATISTIKA PRIJEVOZ PUTNIKA EKONOMIKA PROMETA PROPISI U CESTOVNOM PROMETU PROMETNA TEHNIKA PRVA POMO U CESTOVNOM PROMETU CESTE I CESTOVNI OBJEKTI PROMETNA GEOGRAFIJA GRAFI KE KOMUNIKACIJE U PROMETU CESTOVNA VOZILA RA UNALSTVO IZBORNI PREDMET PRAKTI NA NASTAVA
1.RAZRED RN
140 70 70 35 70 70 140 70 70 -
2.RAZRED SK
47 24 24 12 24 24 47 24 24 -
3.RAZRED SK
47 24 24 12 12 24 47 -
4.RAZRED SK
35 24 12 24 35 -
OO
70 35 35 18 35 35 70 35 35 -
IK
23 11 11 6 11 11 23 11 11 -
RN
140 70 70 35 35 70 140 -
OO
70 35 35 18 18 35 70 -
IK
23 11 11 6 6 11 23 -
RN
105 70 35 70 105 -
OO
53 35 18 35 53 -
IK
18 11 6 11 18 -
RN
96 64 32 64 96 64
OO
48 32 16 32 48 32
SK
32 22 12 22 32 22
IK
16 10 4 10 16 10
70
35
24
11
70
35
24
11
70
35
24
11
64
32
22
10
70
35
24
11
64
32
22
10
70 -
35 -
24 -
11 -
96 64
48 32
32 22
16 10
35
18
12
70 175 -
35 88 -
24 59 -
11 29 -
160 -
80 -
56 -
24 -
70 70 70 70 1085
35 35 35 35 543
24 24 24 24 370
11 11 11 11 173
140 35 70 70 105 1085
70 18 35 35 105 597
47 12 24 24 105 438
23 6 11 11 159
70 70 70 1050
35 35 70 562
24 24 70 403
11 11 159
64 96 1024
32 96 560
22 96 414
10 146
UKUPNO
50
Tablica 5. Tablini prikaz nastavnog plana za zanimanje tehniar/ka cestovnog prometa - dopisno-konzultativna nastava
Nastavni predmet
HRVATSKI JEZIK STRANI JEZIK POVIJEST VJERONAUK/ ETIKA GEOGRAFIJA TZK MATEMATIKA FIZIKA KEMIJA POLITIKA I GOSPODARSTVO OSNOVE PRIJEVOZA I PRIJENOSA PRIJEVOZ TERETA POSLOVANJE PODUZE A U CESTOVNOM PROMETU STATISTIKA PRIJEVOZ PUTNIKA EKONOMIKA PROMETA PROPISI U CESTOVNOM PROMETU PROMETNA TEHNIKA PRVA POMO U CESTOVNOM PROMETU CESTE I CESTOVNI OBJEKTI PROMETNA GEOGRAFIJA GRAFI KE KOMUNIKACIJE U PROMETU CESTOVNA VOZILA RA UNALSTVO IZBORNI PREDMET PRAKTI NA NASTAVA
1.RAZRED RN
140 70 70 35 70 70 140 70 70 -
2.RAZRED SK
14 7 7 4 7 7 14 7 7 -
3.RAZRED IK
56 28 28 14 14 28 56 -
4.RAZRED IK
42 28 14 28 42 -
OO
70 35 35 18 35 35 70 35 35 -
IK
56 28 28 14 28 28 56 28 28 -
RN
140 70 70 35 35 70 140 -
OO
70 35 35 18 18 35 70 -
SK
14 7 7 4 4 7 14 -
RN
105 70 35 70 105 -
OO
53 35 18 35 53 -
SK
11 7 4 7 11 -
RN
96 64 32 64 96 64
OO
48 32 16 32 48 32
SK
38 6 3 6 10 6
IK
10 26 13 26 38 26
70
35
28
70
35
28
70
35
28
64
32
26
70
35
28
64
32
26
70 -
35 -
7 -
28 -
96 64
48 32
10 6
38 26
70 175
35 88
7 18
28 70
160
80
16
64
35
18
14
140 35
70 18
14 4
56 14
70
35
28
70 70 70 1085
35 35 35 543
7 7 7 109
28 28 28 434
70 70 105 1085
35 35 105 597
7 7 105 205
28 28 392
70 70 70 1050
35 35 70 562
7 7 70 170
28 28 392
64 96 1024
32 96 560
6 96 215
26 345
UKUPNO
51
LEGENDA: RN redovita nastava SK skupne konzultacije OO obrazovanje odraslih IK individualne konzultacije
Napomena: Obrasci tablica mogu se nai u dijelu vodia pod nazivom Dodaci.
Nastavni program
U nastavni program upisuju se nastavni sadraji za svaki nastavni predmet po godinama i s pripadajuom ukupnom satnicom u obrazovanju odraslih. Pri tome je potrebno provjeriti sadraje za opeobrazovne predmete prema vaeim izvorima: Glasnik Ministarstva prosvjete i porta Republike Hrvatske, posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997. - Okvirni nastavni programi opeobrazovnih predmeta u srednjim kolama, a strukovne sadraje za pojedine predmete prema vaeim izvorima (glasnici, Narodne novine ili Odluke o izmjenama i dopunama nastavnih planova i programa na slubenoj internetskoj stranici Ministarstva). a) zajedniki opeobrazovni dio Opeobrazovni predmeti Tablica 6. Primjer nastavnog programa opeobrazovnog predmeta (Hrvatski jezik) 1.godina 53 sata Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK
Nastavne cjeline
Razrada Nastavne teme/sadraji

jezik i priopavanja fonetika i fonologija pravopis i pravogovor idiomi i standardni jezik
NASTAVNO PODRUJE JEZIKA
NASTAVNO PODRUJE KNJIEVNOSTI
knjievnost (pojam, denicija, podjela) lirika epika drama diskurzivni knjievni oblici klasina knjievnost srednjovjekovna knjievnost predrenesansa i humanizam
NASTAVNO PODRUJE JEZINOG IZRAAVANJA
- pisano i govorno izraavanje - oblici jezinog izraavanja - dijalog i monolog
52
b) posebni struni dio Tablica 7. Primjer nastavnog programa strukovno-teorijskog predmeta (Prijevoz putnika) 4. godina 32 sata
Nastavni predmet: PRIJEVOZ PUTNIKA
Nastavne cjeline

Prijevoz putnika u RH Prijevoz putnika u gradovima RH Putnika kao sudionik prijevoza Prijevoz prtljage Odgovornost prijevoznika Vrste putnikog prijevoza Linijski prijevoz putnika Povremeni prijevoz putnika Prijevoz za vlastite potrebe Paratranzit Taksi prijevoz Organizacija putovanja Meunarodne konvencije i ugovori Istraivanje i praenje prijevoznih potreba Mobilnost stanovnitva Mobilnost osoba s invaliditetom Neravnomjernost opsega prijevoza Protok putnika i izmjena putnika na liniji Prosjena duljina vonje i prosjena duljina putovanja Iskoritenost ponuenih kapaciteta Brzine u prijevozu putnika Planiranje javnog prijevoza putnika Linija i njezini dijelovi Vrste linija Tipovi linija Voenje trase linija Mrea linija Stajalita Intermodalni terminali Autobusni kolodvori
Temeljni pojmovi o prijevozu putnika
Naini prijevoza putnika
Karakteristike kretanja putnika
Prometni put i objekti u slubi prijevoza putnika
53
Prijevozni sustavi
Autobusi Trolejbusi Tramvaji Prigradska eljeznica Laka eljeznica Uspinjae iare Moderne tehnologije prijevoza Planiranje i izbor prijevoznog sredstva Obrt vozila Interval vonje Frekvencija vozila Odreivanje broja vozila na liniji Prijevozna sposobnost linije Uvodne napomene Vrste voznih redova Numeriki vozni red Graki vozni red Radno vrijeme vozaa Usklaivanje i registracija voznih redova Pojam i podjela prijevozne dokumentacije Voenje prijevozne dokumentacije
Dinamiki elementi prometne usluge na liniji
Vozni red
Prijevozna dokumentacija
Tehnologija prijevoza putnika
Priprema prijevoza putnika Provedba prijevoza putnika Okonanje prijevoza putnika Pojam i vrsta tarifa Pojam i vrste tarifnih sustava Jedinstveni tarifni sustav Zonski tarifni sustav Kombinirani tarifni sustav Tarifna unija Klasini naini naplate Izrada cjenika Vozne karte Poluautomatski sustav naplate Suvremeni sustav naplate Nastavni se proces 60% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenih ishoda, a 40% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom u obliku PowerPoint prezentacija.
Tarifni sustavi
Naplata prijevoza
Napomena
54
c) praktina nastava Praktina nastava izvodi se u kolskoj radionici/praktikumu i/ili u ustanovama ili poduzeima, obrtnikim radionicama, laboratorijima i slino. Ako se sadraj praktine nastave realizira izvan ustanove koja provodi program (o emu ustanova sklapa ugovor o suradnji), potrebno je polazniku odrediti mentora koji surauje s nastavnikom praktine nastave iz kole. Tijekom pohaanja praktine nastave polaznici vode dnevnik rada ili mapu praktine nastave.30 Iznimno, polazniku se na pisani zahtjev moe, kao ispunjenje dijela ili cjelokupne obveze iz praktine nastave ili vjebi, priznati odgovarajue radno iskustvo (ako ga polaznik dokae pred ispitnim povjerenstvom) te se proporcionalno tome skratiti trajanje obrazovanja. To je propisano lankom 32. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih. F) MATERIJALNI UVJETI Opis materijalnih uvjeta potrebno je preuzeti iz vaeih/propisanih programa za redovito obrazovanje.
30
http://www.aso.hr/default.aspx?id=894
55
Tablica 8. Opis materijalnih uvjeta za zanimanje tehniar/ka cestovnog prometa NASTAVNI PREDMET
Opeobrazovni predmeti Osnove prijevoza i prijenosa Statistika Ekonomika prometa Strani jezik u struci engleski/njemaki jezik Ekologija u prometu Komunikologija Psihologija rada Fizika Prijevoz tereta Prijevoz putnika
OPREMA
grafoskop/projektor, raunalo s pristupom internetu (za kemiju i ziku pribor za pokuse, za geograju geogr. karte)
grafoskop/projektor, raunalo s pristupom internetu, analogni i digitalni tahograf, sheme, modeli, dokumentacija koja prati prijevozni proces grafoskop/projektor, raunalo s pristupom internetu, raunala s odgovarajuim raunalnim programima
Poslovanje poduzea u cestovnom prometu Grake komunikacije u prometu Inteligentni transportni sustavi Propisi u cestovnom prometu
grafoskop/projektor, raunalo s pristupom internetu, modeli, sheme, slike grafoskop/projektor, raunalo s pristupom internetu, raunala s odgovarajuim raunalnim programima, modeli, sheme,slike grafoskop/projektor raunalo s pristupom internetu, kutija prve pomoi, lutka grafoskop/projektor, raunalo s pristupom internetu, raunala s odgovarajuim raunalnim programima, model poprenih presjeka ceste, sheme, slike grafoskop/projektor, raunalo s pristupom internetu, karte, slike, sheme, modeli grafoskop/projektor, raunalo s pristupom internetu, sheme, slike, modeli, presjeci pojedinih sklopova na vozilu grafoskop/projektor, raunalo s pristupom internetu, alati, modeli, sheme, skice, sklopovi vozila, dokumentacija u prijevoznom procesu, analogni i digitalni tahograf, GPS ureaj, alkotest
Prometna tehnika
Prva pomo u cestovnom prometu
Ceste i cestovni objekti
Prometna geograja
Cestovna vozila
Praktina nastava
56
G) KADROVSKI UVJETI Kadrovske uvjete potrebno je prikazati tablino prema vaeim/propisanim programima za redovito obrazovanje. Tablica 9. Kadrovski uvjeti za izvoenje opeobrazovnih predmeta u programu za zanimanje tehniar/ka cestovnog prometa. OPEOBRAZOVNI PREDMETI Hrvatski jezik Povijest Matematika IZOBRAZBA 31 - prof. hrvatskog jezika i knjievnosti - prof. povijesti - prof. matematike - dipl. ing. matematike - dipl. sociolog - dipl. politolog - dipl. pravnik - prof. tjelesne i zdravstvene kulture - dipl. teolog - prof. geograje - dipl. ing. geograje - dipl. geograf - prof. engleskog jezika i knjievnosti - prof. njemakog jezika i knjievnosti - prof. talijanskog jezika i knjievnosti - prof. zike - dipl. ing. zike - prof. kemije - dipl. ing. kemije
Politika i gospodarstvo Tjelesna i zdravstvena kultura Etika / Vjeronauk Geograja Strani jezik Strani jezik Strani jezik Fizika Kemija
31
31
U tablicama 9. i 10. kadrovski uvjeti navedeni su prema starim i novim propisima detaljnije o navoenju kadrovskih uvjeta
pogledati poglavlje 4. ovog vodia
57
Tablica 10. Kadrovski uvjeti za izvoenje strukovno-teorijskih predmeta i praktine nastave u programu za zanimanje tehniar/ka cestovnog prometa
NASTAVNI PREDMET Osnove prijevoza i prijenosa Prijevoz tereta Prijevoz putnika Poslovanje poduzea u cestovnom prometu Statistika Ekonomika prometa IZOBRAZBA magistar inenjer prometa magistar inenjer prometa magistar inenjer prometa magistar ekonomije magistar poslovne ekonomije magistar ekonomije magistar poslovne ekonomije magistar ekonomije magistar poslovne ekonomije magistar inenjer prometa magistar inenjer prometa magistar inenjer prometa doktor medicine magistar inenjer prometa magistar geograje magistar geograje i povijesti magistar geologije i geograje magistar inenjer prometa magistar inenjer strojarstva magistar inenjer prometa magistar inenjer strojarstva magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije magistar inenjer raunalstva magistar inenjer elektrotehnike magistar informatike magistar edukacije informatike magistar edukacije matematike i informatike magistar raunalstva i matematike magistar edukacije zike i informatike magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva magistar inenjer informacijske i komunikacijske tehnologije magistar inenjer strojarstva sveuilini prvostupnik inenjer strojarstva magistar inenjer prometa sveuilini prvostupnik inenjer prometa Od ideje do javne isprave
Propisi u cestovnom prometu Prometna tehnika Prva pomo u cestovnom prometu Ceste i cestovni objekti Prometna geograja
Grake komunikacije u prometu Cestovna vozila Raunalstvo
Praktina nastava (drugi razred) Praktina nastava (trei razred)
58
Praktina nastava (etvrti razred) Strani jezik u struci engleski/njemaki jezik
magistar inenjer prometa sveuilini prvostupnik inenjer prometa magistar magistar magistar magistar engleskog jezika i knjievnosti edukacije engleskog jezika i knjievnosti njemakog jezika i knjievnosti edukacije njemakog jezika i knjievnosti
Komunikologija
magistar komunikologije magistar novinarstva magistar novinarstva i odnosa s javnostima magistar odnosa s javnostima magistar javnih medija magistar psihologije sveuilini prvostupnik komunikologije sveuilini prvostupnik novinarstva i odnosa s javnostima magistar psihologije magistar inenjer prometa magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar magistar ekologije biologije edukacije biologije i kemije eksperimentalne biologije molekularne biologije biologije i ekologije mora inenjer prometa inenjer kemijskog inenjerstva kemije edukacije kemije primijenjene kemije edukacije zike i kemije edukacije zike edukacije edukacije edukacije edukacije edukacije edukacije matematike i zike zike zike zike zike zike zike
Psihologija rada Inteligentni transportni sustavi Ekologija u prometu
Fizika
i i i i i
matematike politehnike informatike tehnike kemije
H) LITERATURA Navodi se vaea literatura koju je odobrilo Ministarstvo. Na temelju odobrenih udbenika izrauju se posebno pisani didaktiki materijali za polaznike.
59
I) NAINI PROVJERE STEENIH ZNANJA I VJETINA Navode se prema vaeem/propisanom programu iz redovitog obrazovanja. J) ZAVRNI RAD I DRAVNA MATURA Polaznici e izraditi i obraniti zavrni rad u skladu s odredbama Pravilnika o izradbi i obrani zavrnog rada. Polaznici koji steknu uvjete polau dravnu maturu ili ispite dravne mature po odredbama Pravilnika o polaganju dravne mature.
32
11. O NASTAVNOM PISMU
32
Nastavno je pismo esto koriten radni materijal za uenje, zbog specinosti obrazovanja odraslih (razliitost i brojnost polaznika s obzirom na dob, predznanja, iskustva, sposobnosti, interese, oekivanja, potrebe, mogunosti) i sklonosti odraslih samostalnom uenju. To su razlozi koji svakodnevno zahtijevaju viu kvalitetu nastave i nastavnih materijala za samostalno uenje. Samostalno uenje pristup je uenju prilagoen individualnim potrebama polaznika u kojemu polaznik uz veliki angaman preuzima veu odgovornost za svoj rad. Postoje razliite mogunosti samostalnog uenja, a u ovom dijelu govori se o samostalnom uenju dopisno-konzultativnim oblikom nastave, to pretpostavlja ziku i prostornu udaljenost izmeu polaznika i nastavnika. Ovakav pristup samostalnom uenju omoguava visok stupanj autonomije, angamana, odgovornosti i eksibilnosti u upravljanju procesom, vremenom, brzinom i stilom uenja. Ipak, najvaniji su imbenici uspjeha samostalnog uenja podrka i usmjeravanje polaznika. Stoga je potrebno pripremiti polaznika za takvo samostalno uenje i izraditi primjeren nastavni materijal, i to prema temeljnim preporukama za njegovu izradu. Uz to je nuna pravilno osmiljena i organizirana interakcija izmeu nastavnika i polaznika u obliku konzultacija. Uza sve spomenuto, za uspjenost procesa samostalnog uenja vaan je stav ustanove. Organizacija i priprema ovakvog naina rada podrazumijeva znaajno ulaganje sredstava i vremena, koje esto premauje vrijeme potrebno za pripremu niza predavanja. To ima niz prednosti: jedanput izraeni, kvalitetni nastavni materijali viestruko se mogu koristiti za vie polaznika, omoguuju veu eksibilnost, samostalnost i autonomiju u uenju te pruaju mogunost obrazovanja osobama s posebnim potrebama i kolovanjem uz rad (primjerice, polaznik ne naputa radno mjesto i ne plaa putne trokove).
Smjernice za izradu nastavnog pisma

Nastavno pismo didaktiki je oblikovan nastavni sadraj, predstavlja medij komunikacije i stjecanja znanja te usmjerava i vodi polaznika u procesu uenja, i to korak po korak.
32
Cilj ovoga vodia nije davati gotova rjeenja te se ovako opisana izrada nastavnog pisma ne treba smatrati jedinim moguim pristupom.
60

32
11. O NASTAVNOM PISMU
Nastavno je pismo esto koriten radni materijal za uenje, zbog specinosti obrazovanja odraslih (razliitost i brojnost polaznika s obzirom na dob, predznanja, iskustva, sposobnosti, interese, oekivanja, potrebe, mogunosti) i sklonosti odraslih samostalnom uenju. To su razlozi koji svakodnevno zahtijevaju viu kvalitetu nastave i nastavnih materijala za samostalno uenje. Samostalno uenje pristup je uenju prilagoen individualnim potrebama polaznika u kojemu polaznik uz veliki angaman preuzima veu odgovornost za svoj rad. Postoje razliite mogunosti samostalnog uenja, a u ovom dijelu govori se o samostalnom uenju dopisno-konzultativnim oblikom nastave, to pretpostavlja ziku i prostornu udaljenost izmeu polaznika i nastavnika. Ovakav pristup samostalnom uenju omoguava visok stupanj autonomije, angamana, odgovornosti i eksibilnosti u upravljanju procesom, vremenom, brzinom i stilom uenja. Ipak, najvaniji su imbenici uspjeha samostalnog uenja podrka i usmjeravanje polaznika. Stoga je potrebno pripremiti polaznika za takvo samostalno uenje i izraditi primjeren nastavni materijal, i to prema temeljnim preporukama za njegovu izradu. Uz to je nuna pravilno osmiljena i organizirana interakcija izmeu nastavnika i polaznika u obliku konzultacija. Uza sve spomenuto, za uspjenost procesa samostalnog uenja vaan je stav ustanove. Organizacija i priprema ovakvog naina rada podrazumijeva znaajno ulaganje sredstava i vremena, koje esto premauje vrijeme potrebno za pripremu niza predavanja. To ima niz prednosti: jedanput izraeni, kvalitetni nastavni materijali viestruko se mogu koristiti za vie polaznika, omoguuju veu eksibilnost, samostalnost i autonomiju u uenju te pruaju mogunost obrazovanja osobama s posebnim potrebama i kolovanjem uz rad (primjerice, polaznik ne naputa radno mjesto i ne plaa putne trokove).
Smjernice za izradu nastavnog pisma

Nastavno pismo didaktiki je oblikovan nastavni sadraj, predstavlja medij komunikacije i stjecanja znanja te usmjerava i vodi polaznika u procesu uenja, i to korak po korak. Takoer, zamjenjuje nastavnika i oblik je interakcije izmeu polaznika i nastavnika. Svojom strukturom i metodikim oblikovanjem treba omoguiti, takoer, interakciju polaznika i materijala, odnosno sadraja za samostalno uenje, to je od iznimne vanosti za uspjenost polaznika. Zato je potrebno na poetku prvog nastavnog pisma obratiti se polazniku s uvaavanjem, uz rijei podrke i motivacije. Prilikom izrade nastavnog pisma potrebno je: odrediti strukturu nastavnog pisma i prikazati je u preglednom i jasnom sadraju prilagoditi stil pisanja koji e motivirati i pozivati polaznike na samostalnost i intervenciju u materijalu (jer e nedostajati neposredni poticaj, verbalna i neverbalna komunikacija s nastavnikom) upozoriti na vanost motivacije, koncentracije i zanimanja za sadraj
1
32
uputiti polaznika da naui uiti i stekne navike za uinkovito uenje.

Cilj ovoga vodia nije davati gotova rjeenja te se ovako opisana izrada nastavnog pisma ne treba smatrati jedinim moguim pristupom.
61
Mogue upute polazniku kako uspjenije uiti: organizirati i planirati uenje (dnevni i tjedni plan, do plana polaganja ispita) prepoznati vlastiti stil uenja (vizualni, auditivni, kinestetiki/tjelesni stil uenja) uiti s pauzama da bi se postiglo dugotrajno pamenje upozoriti na vanost utvrivanja i ponavljanja u odreenim vremenskim razmacima, uz promiljanje, a ne samo puko itanje i zapamivanje injenica organizirati i odabrati nastavne sadraje (cjelovito upoznavanje sadraja, a potom po cjelinama uz redovito ponavljanje) koristiti suvremene metode uenja te mnemotehnike (koriste se kao pomo za zapamivanje) podcrtavati kljune pojmove i voditi biljeke na margini teksta strukturirati i povezati nove sadraje i informacije s iskustvom i steenim znanjem. Uza sve upute o samostalnom i uspjenom uenju, potrebno je uputiti polaznika kako koristiti nastavno pismo. Iznimno je i viestruko korisno pozvati polaznike na intervencije u tekstu (nastavni materijal), primjerice: da reagiraju na tekst svojim komentarom, da upozoravaju na nejasnoe prijedlozima i idejama, dodavanjem opaski i slinim. Na taj se nain potie motivacija, ukljuenost i samopouzdanje polaznika. Istodobno, dobiva se iznimno korisna povratna informacija o kvaliteti, odnosno o uspjenosti nastavnog pisma, koja se moe uvaiti i koristiti i pri daljnjoj izradi i poboljanju nastavnog materijala. Nakon motivacije i preporuka o samostalnom uenju, potrebno je ukratko predstaviti predmet. Potrebno je navesti cilj uenja nastavnog predmeta, kompetencije i ishode uenja koje e polaznik stei samostalnim uenjem, uz primjerenu potporu i/ili konzultacije. Zatim se mogu navesti osnovne informacije o predmetu, sadrajima, vanim dijelovima ili specinostima, odnosno zanimljivostima predmeta. Korisno je i poticajno pozvati polaznika na suradnju s nastavnikom (putem konzultacija), s ostalim polaznicima programa, u svakodnevnom ivotu i radnom okruenju. Takoer je dobro uputiti polaznike na konzultiranje raznih izvora znanja vlastito iskustvo, internet, struna literatura, iskustva drugih i slino.
Struktura sadraja za samostalno uenje

Uza sve spomenute elemente o kojima treba voditi rauna pri izradi nastavnog pisma, ono sadri i primjeren struni tekst koji osigurava pruanje informacija te je metodiki oblikovan u nastavni sadraj. To znai da e, osim odgovarajuih strunih sadraja i informacija, pruati smjernice koje e polaznike voditi prema stalnom napredovanju, nuditi este povratne informacije, poticati polaznike na razmiljanje i aktivan angaman. Tako se osigurava dinamika u procesu usvajanja novih sadraja. Tome e svakako pridonijeti obogaivanje strunih sadraja prikladnim mapama, dijagramima, slikama, grakonima, primjerima, pitanjima, razliitim zadacima i slinim. Preporuuje se da cjeline sadraja, odnosno informacija budu to manje (segmentirane u manje dijelove) kako bi ih polaznici to lake proitali i usvojili.
62
Struktura nastavnog pisma ovisi o postavljenim ciljevima uenja, nastavnom sadraju i mogunostima polaznika. Na poetku je potrebno objasniti strukturu materijala i nain koritenja pri samostalnom uenju. esto se koriste linearno strukturirani materijali, to znai da se polaznicima daju upute za rad korak po korak, izmjenjuju se upute za usvajanje novih sadraja, zadaci za vjebu ili pitanja za ponavljanje. No ele li se uvaiti razliitosti u predznanju, interesima, mogunostima i motivaciji polaznika (razliita mentalna kondicija), nastavni materijal moe se strukturirati tako da se omogui preskakanje dijelova gradiva, prelaenje na drugu razinu, upuivanje na sloenije sadraje i zadatke i slino. Svrha zadataka i oekivani rezultati uenja u materijalu trebaju biti jasno navedeni i razumljivi kako bi usmjeravali polaznike u samostalnom uenju, procjenjivanju i kasnije, ocjenjivanju. U ovom dijelu nastavnog pisma naroito dolazi do izraaja vanost interakcije izmeu polaznika i materijala za samostalno uenje. Preporuuje se osmisliti interaktivne zadatke i pozvati polaznike na: intervenciju u tekstu: zaokruiti, podvui, nadopuniti reenicu, nacrtati, izbaciti netono, sumirati, dovriti reenicu komentiranje/evaluaciju: izdvojiti prednosti/nedostatke, odabrati najbolje od ponuenog, interpretirati, sumirati rjeavanje problema: pronai ispravno rjeenje, odluiti, izabrati izmeu ponuenih rjeenja, prihvatiti, modicirati ili odbaciti ideje izradu zadataka izvan teksta: prikupiti podatke, izvesti istraivanje, nacrtati dijagram, pronai primjere, izraditi izvjee ili prezentaciju upisivanje komentara: upozoriti na nejasnoe i mogue tekoe pri uenju ili rjeavanju zadataka.
Povratna informacija
U nastavnom pismu potrebno je predvidjeti naine dobivanja povratne informacije jer je ona jedan od najvanijih elemenata interakcije (Jesam li to dobro uinio ?). Radi poticanja motivacije i ustrajnosti polaznika, od iznimne je vanosti pravodobna povratna informacija o nauenom, odnosno uinjenom, kako dugo ekanje ne bi demotiviralo polaznika ili ga udaljilo od procesa uenja. Nuno je da povratna informacija bude cjelovita, ohrabrujua i motivirajua. Stoga je preporuka da nastavno pismo iza svakog bloka informacija ima pitanja za provjeru i vrjednovanje. Potrebno je napisati to vie pitanja kojima e polaznici sami procijeniti svoje postignue. Povratna informacija moe se davati telefonom, elektronikom potom, povremenim susretima s polaznicima (skupne, individualne konzultacije), forumom, videokonferencijom, chatom i slinim. Preporuljivo je davati pisane povratne informacije.
63
Kratki prikaz faza izrade nastavnog pisma: odrediti cilj uenja napisati ishode uenja odrediti i strukturirati kljune sadraje (na temelju unaprijed utvrenog programa nuno je u nastavnom pismu odrediti i strukturirati kljune, a potom i/ili izborne, periferne i dodatne sadraje) opisati postupke vrjednovanja i naznaiti vrijeme odvijanja aktivnosti (potrebno je odabrati u kojoj fazi e se vrjednovati ishode uenja) napisati radnu verziju materijala (poeljno je voditi rauna o postavljenim ciljevima, planiranim ishodima uenja, moguim stilovima uenja polaznika) pronai, odabrati i citirati odgovarajuu literaturu i druge izvore znanja graki urediti materijal (poeljno je vizualno istaknuti kljune pojmove i ideje, smjernice za intervenciju u tekstu) evaluirati materijal na temelju podataka dobivenih od polaznika u jednom ciklusu obrazovanja (evaluirani materijal iznimno je koristan kao povratna informacija).
Kada bi se ovako strukturirano i dizajnirano nastavno pismo informatiki oblikovalo, nastao bi multimedijski nastavni materijal za samostalno uenje, u elektronikom obliku, programska aplikacija prikladna za e-uenje na daljinu kao dopisnokonzultativno/mjeovita nastava ili on-line uenje/e-uenje u cijelosti. Primjenom novih tehnologija, metoda i stilova pouavanja, ustanove za obrazovanje odraslih moi e odgovoriti potrebama polaznika, izazovima trita rada, lokalne zajednice i drutva u cjelini.
64
12. PROGRAMI UENJA STRANIH JEZIKA U OBRAZOVANJU ODRASLIH

Programi uenja stranih jezika za odrasle, koje ele provoditi ustanove za obrazovanje odraslih, trebaju biti usklaeni sa Zajednikim europskim referentnim okvirom za jezike (The Common European Framework of Reference for Languages).33 Ovaj dokument denira jezine stupnjeve (A1-C2), razine jezinih kompetencija koje polaznici trebaju postii na kraju odreenog stupnja te ukupni fond sati programa po stupnjevima, kako slijede za polaznike bez predznanja: A1 pripremni stupanj - ne manje od 140 sati (2 modula x 70 sati) A2 temeljni stupanj ne manje od 280 sati (2 modula x 70 sati) B1 prelazni stupanj ne manje od 560 sati (4 modula x 70 sati) B2 samostalni stupanj ne manje od 700 sati (2 modula x 70 sati) C1 napredni stupanj ne manje od 980 sati (4 modula x 70 sati) C2 vrsni stupanj ne manje od 1120 (2 modula x 70 sati). Izvoenje programa uenja stranih jezika za svaki stupanj podijeljeno je na module. Trajanje programa za jedan modul, zajedno s provjerama i ispitima, ne smije biti krae od 70 nastavnih sati. Program svakog pojedinog stupnja nadovezuje se na prethodni, vodei rauna o jednakomjernoj progresiji. Obvezne sastavnice programa odreene su lankom 20. stavkom 3. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih. Za polaznike s predznanjem stranog jezika razina jezine kompetencije utvruje se testiranjem u ustanovi. Polaznicima koji bre svladavaju program moe se omoguiti ubrzanje (akceleracija) ranijim prelaskom na sljedei modul unutar stupnja. Za prelazak s jednog na drugi stupanj polaznici trebaju poloiti ispit za stupanj koji se pohaa i tako mogu dokazati da mogu prijei na sljedei. Nakon poloene provjere, polaznici dobivaju svjedodbu o poloenom stupnju prema Pravilniku o javnim ispravama u obrazovanju odraslih.
33
Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje i vrednovanje, kolska knjiga, 2005.
65
DODACI
66
DODATAK I. Popis propisa i ostalih vanih dokumenata

Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/07)
Pravilnik o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (NN 129/08, 52/10) Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih (NN 129/08, 50/10) Pravilnik o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije (NN 129/08) Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih (NN 129/08)
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12) Zakon o strukovnom obrazovanju (NN 30/09)
Pravilnik o izradbi i obrani zavrnoga rada (NN 118/09) Pravilnik o polaganju dravne mature (NN 127/10) Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju nastavnika u srednjem kolstvu (NN 1/96, 80/99) Pravilnik o obveznim udbenicima i pripadajuim nastavnim sredstvima (NN 40/10)
Zakon o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07) Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 87/09) Dopuna Popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 88/11) Zakon o prosvjetnoj inspekciji (NN 61/11) Zakon o struno-pedagokom nadzoru (NN 73/97) Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (NN 24/10) Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) Zakon o pukim otvorenim uilitima (NN 54/97, 5/98, 139/10) Zakon o opem upravnom postupku (NN 47/09) Zakon o radu (NN 149/09, 61/11) Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00, 65/09)
Pravilnik o predaji arhivskog gradiva arhivima (NN 90/02)

Uredba o uredskom poslovanju (NN 7/09) Uputstvo za izvrenje uredbe o uredskom poslovanju (NN 49/87, 38/88, 75/93)
Pravilnik o jedinstvenim oznakama i brojanim oznakama stvaralaca i primalaca akata /Slubeni list 38/88)-dostupan na internetskim stranicama agencije
Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09) Zakon o zatiti od poara (NN 92/10) Zakon o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske (NN 33/95)
67
Pravilnik za primjenu Zakona o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske (NN 93/95)
Uredba o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave, lokalne, podrune (regionalne) i mjesne samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (NN 34/02) Zakon o zatiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11) Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) OSTALI VANI DOKUMENTI: Odluka o uspostavi obrazovnih sektora u strukovnom obrazovanju MZO, 24. prosinca 2007. Prirunik za samovrjednovanje : http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/kvaliteta/ Priru%C4%8Dnik%20za%20samovrjednovanje.pdf Hrvatski kvalikacijski okvir - Uvod u kvalikacije:
http://www.vlada.hr/hr/layout/set/ajax_path/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/hko_hrvatski_kvalikacijski_okvir/clanci_i_publikacije/prirucnik_hrvatski_kvalikacijski_okvir_uvod_u_ kvalikacije
Prirunik za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalikacija i kurikuluma
http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/kvalikacije/eu%20knjige/4%20Prirucnik.pdf
Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje i vrednovanje, kolska knjiga 2005.
Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment, CUP 2001.
DODATAK II. Popis slubi nadlenih za izdavanje rjeenja o zadovoljavanju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora (u uredima dravne uprave u upanijama)
Grad Zagreb Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port, Ilica 25, 10 000 Zagreb; tel: 01/6100-501, 6100-508 Zagrebaka upanija Odsjek za prosvjetu, kulturu, rad, zdravstvo i socijalnu skrb, Ul. Grada Vukovara 72/VI, 10 000 Zagreb; tel: 01/6345-135 Krapinsko-zagorska upanija Sluba za drutvene djelatnosti, Magistratska 1, 49 000 Krapina; tel: 049/329-111 Sisako-moslavaka upanija Odsjek za drutvene djelatnosti, Ivana Kukuljevia Sakcinskog 26, 44 000 Sisak, tel: 044/515314 Karlovaka upanija Odsjek za drutvene djelatnosti, Vraniczanya 4, 47 000 Karlovac; tel: 047/656-161
68
Varadinska upanija Odsjek za drutvene djelatnosti, Vrazova 4, 42 000 Varadin; tel: 042/394-278 Koprivniko-krievaka upanija Pododsjek za drutvene djelatnosti, A. Nemia 5, 48 000 Koprivnica; tel: 048/658-118 Bjelovarsko-bilogorska upanija Pododsjek za prosvjetu, kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu, Dr. A. Starevia 8, 43 000 Bjelovar; tel: 043/278-121 Primorsko-goranska upanija Odsjek za prosvjetu i kulturu, Riva 10, 51 000 Rijeka; tel: 051/354-452 Liko-senjska upanija Pododsjek za drutvene djelatnosti, Dr. Franje Tumana 4, 53 000 Gospi; tel: 053/560-570 Virovitiko-podravska upanija Odjel za hrvatske branitelje, prosvjetu, kulturu i port, Trg Ljudevita Pataia 1, 33 000 Virovitica; tel: 033/743-122 Poeko-slavonska upanija Odsjek za prosvjetu, kulturu, rad i zdravstvo, upanijska 11, 34 000 Poega; tel: 034/290-128 Brodsko-posavska upanija Odsjek za prosvjetu i kulturu, Petra Kreimira IV. br. 1, 35 000 Slavonski Brod; tel: 035/216-114 Zadarska upanija Odsjek za prosvjetu, kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu, Jurja Barakovia 1, 23 000 Zadar, tel: 023/312-779, 313-081 Osjeko-baranjska upanija Odsjek za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu, upanijska 4, 31 000 Osijek; tel: 031/221112 ibensko-kninska upanija Odsjek za zdravstvo i obrazovanje, Vladimira Nazora 1, 22 000 ibenik; tel: 022/244-620 Vukovarsko-srijemska upanija Sluba za drutvene djelatnosti, upanijska 52, 32 000 Vukovar; tel: 032/492-091 Splitsko-dalmatinska upanija Odsjek za prosvjetu, kulturu, port, informiranje i tehniku kulturu, Vukovarska 1, 21 000 Split; tel: 021/300-192 Istarska upanija Odsjek za prosvjetu, kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu, Splitska 14, 52100 Pula; tel: 052/600-154 Dubrovako-neretvanska upanija Odsjek za drutvene djelatnosti, Vukovarska 16, 20 000 Dubrovnik, tel: 020/351-122 Meimurska upanija Odsjek za obrazovanje i port, Ruera Bokovia 2, 40 000 akovec, tel: 040/374-040
69
DODATAK III. Obrazac narudbenice andragoke dokumentacije i javnih isprava u obrazovanju odraslih
70
DODATAK IV. Primjer ispunjene ope uplatnice za uplatu upravne pristojbe

A) Za rjeenje o ocjeni sukladnosti osnivakog akta sa zakonom
B) Za rjeenje o odobrenju izvoenja programa obrazovanja odraslih
71
DODATAK V. Obrazac za izradu nastavnog programa osposobljavanja i usavravanja

NAZIV USTANOVE, ADRESA
NASTAVNI PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA / USAVRAVANJA ZA ...............................
Mjesto i datum
72
1. OPI PODACI O PROGRAMU Naziv programa Obrazovni sektor Razina sloenosti poslova (do donoenja HKO-a, odreuje se na temelju NKZ-a) Trajanje programa (u satima) Opravdanost donoenja programa Uvjeti upisa Radno okruenje i uvjeti rada 2. KOMPETENCIJE KOJE POLAZNIK STJEE ZAVRETKOM PROGRAMA 1. .................... 2. .................... 3. .................... 4. .................... 5. .................... 3. TRAJANJE PROGRAMA I NAIN IZVOENJA
73
4. NASTAVNI PLAN I PROGRAM 4.1 Nastavni plan Redovita nastava Rb. Nastavna cjelina Broj sati T PN Ukupno
UKUPNO
Konzultativno-instruktivna nastava Broj sati Rb. Nastavna cjelina SK 1. 2. 3. 4. UKUPNO T IK PN Ukupno
74
4.2 Nastavni program Za svaku cjelinu potrebno je izraditi zasebnu tablicu kao u toki 4.2.1. 4.2.1. CJELINA: ___________
TEMA
SADRAJ
ISHODI UENJA
BROJ SATI
Metode rada: Materijalni uvjeti: Kadrovski uvjeti: Literatura i drugi izvori znanja za polaznike: Literatura i drugi izvori znanja za nastavnike:
5. ZAVRNA PROVJERA STEENIH ZNANJA I VJETINA Broj i datum miljenja na program (popunjava Agencija):
Klasa Ur. broj Datum izdavanja miljenja na program
75
DODATAK VI. Obrazac za izradu nastavnog programa obrazovanja odraslih za stjecanje kvalikacija
Naziv ustanove Adresa sjedita
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA STJECANJE SREDNJE KOLSKE SPREME ILI SREDNJE STRUNE SPREME ILI NIE STRUNE SPREME TE PREKVALIFIKACIJE ZA ZANIMANJE
Obrazovni sektor: ______________
Mjesto i datum izrade programa
76
1. NAZIV I STUPANJ SLOENOSTI ZANIMANJA ifra prema NKZ-u: Naziv zanimanja: 2. ZNANJE, VJETINE I SPOSOBNOSTI KOJE SE STJEU ZAVRETKOM PROGRAMA / CILJ I KOMPETENCIJE 3. UVJETI UPISA 4. TRAJANJE PROGRAMA I NAINI IZVOENJA NASTAVE
77
5. NASTAVNI PLAN I PROGRAM 5.1. Nastavni plan za redovito obrazovanje

NASTAVNI PLAN A. ZAJEDNIKI OPEOBRAZOVNI DIO Tjedni i godinji broj nastavnih sati 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje
PREDMETI
UKUPNO SATI A. B. POSEBNI STRUNI DIO B1. STRUKOVNO-TEORIJSKI PREDMETI Tjedni i godinji broj nastavnih sati 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje
I. OBVEZNI STRUKOVNI PREDMETI
UKUPNO SATI OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA Tjedni i godinji broj nastavnih sati 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje
II. IZBORNI STRUKOVNI PREDMETI
UKUPNO SATI IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA UKUPNO SATI B1. B2. PRAKTINA NASTAVA Tjedni i godinji broj nastavnih sati 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje
PRAKTINA NASTAVA Praktina nastava UKUPNO SATI B2. UKUPNO SATI B1 + B2 UKUPNO SATI A + B
78
Nastavni plan za konzultativno-instruktivnu nastavu ili dopisno-konzultativnu nastavu
1.RAZRED Nastavni predmeti RN OO SK IK RN
2.RAZRED OO SK IK RN
3.RAZRED OO SK IK RN
4.RAZRED OO SK IK
UKUPNO
RN redovita nastava SK skupne konzultacije
OO obrazovanje odraslih IK individualne konzultacije
79
5.2. NASTAVNI PROGRAM A. ZAJEDNIKI OPEOBRAZOVNI DIO OPEOBRAZOVNI PREDMETI
1. godina
Nastavni predmet: ________________
Nastavne cjeline
B. POSEBNI STRUNI DIO STRUKOVNO TEORIJSKI PREDMETI
1. godina
Nastavni predmet: ________________
Nastavne cjeline
Napomena
Nastavni se proces __% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenih ishoda, a __% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom u obliku PowerPoint prezentacija.
80
6. MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA
NASTAVNI PREDMETI
OPREMA
7. KADROVSKI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA
OPEOBRAZOVNI PREDMETI
IZOBRAZBA
STRUKOVNO-TEORIJSKI PREDMETI I PRAKTINA NASTAVA
IZOBRAZBA
81
8. LITERATURA 9. NAINI PROVJERE STEENIH ZNANJA I VJETINA 10. ZAVRNI RAD (za stjecanje srednje strune spreme) 11. DRAVNA MATURA (za stjecanje srednje kolske spreme)
Broj i datum miljenja na program (popunjava Agencija):
Klasa Ur. broj Datum izdavanja miljenja na program
IPA Komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala Program Europske unije za Hrvatsku EuropeAid/127475/D/SER/HR
Projekt provodi:
Ova publikacija proizvedena je uz podrku Europske unije. Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost EEO Group S.A. i ni na koji nain ne odraava stajalita Europske unije.
u partnerstvu s:

Vodič Ustanovama Za Obrazovanje Odraslih

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodič Ustanovama Za Obrazovanje Odraslih

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vodi ustanovama za obrazovanje odraslih

Od ideje do javne isprave

Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova

Ovaj projekt financira Europska unija

Vodi ustanovama za obrazovanje odraslih

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Ivan utalo ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

NADZOR NAD STRUNIM RADOM USTANOVE...........................................................................24 PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

9.4. NASTAVNI PLAN I PROGRAM.........................................................................................................35 9.4.1. NASTAVNI PLAN.............................................................................................................35

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

9.4.2. 9.4.3. 9.4.4. 9.4.5. 9.4.6.

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

3. OSNIVANJE USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Zakon o ustanovama (Narodne novine, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08)

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Zahtjev za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA

Rjeenje o ocjeni sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom

Prijava za upis u registar trgovakog suda

Rjeenje o upisu u registar trgovakog suda

Shema 1. - Registracija ustanove za obrazovanje odraslih

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

4. PROGRAMI OBRAZOVANJA ODRASLIH I ISHOENJE STRUNOG MILJENJA

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Prostorni i drugi materijalni uvjeti koje ustanova mora zadovoljiti

Rjeenje o zadovoljenju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora

Kadrovski uvjeti za izvoenje programa

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Postupak odobrenja izvoenja programa obrazovanja odraslih

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Izvoenje programa u novom prostoru ili na novoj lokaciji

Izvoenje programa za potrebe druge pravne osobe

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

to je jo potrebno napraviti prije poetka izvoenja programa?

Od ideje do javne isprave

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Zahtjev za strunim miljenjem Agencije o programu

Zahtjev za rjeenjem o zadovoljavanju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora

AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH

URED DRAVNE UPRAVE sluba nadlena za obrazovanje