Rop Međimurske Županije

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM MEIMURSKE UPANIJE ZA RAZDOBLJE 2006-2013.
akovec, svibanj 2006.
REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM MEIMURSKE UPANIJE
NACRT FINALNOG DOKUMENTA
akovec, svibanj 2006.
SADRAJ POGLAVLJE I: UVODNO O ROP-u............................................................... 5

UVODNA RIJE UPANA.......................................................................................... 5 UVODNA RIJE KOORDINATORA REGIONALNOG OPERATIVNOG PROGRAMA ................................................................................................................. 6 PROCES IZRADE I SUDIONICI ROP-a...................................................................... 7 SAETAK.................................................................................................................... 10
POGLAVLJE II: OSNOVNA ANALIZA ...................................................... 25

2.1. UVOD ................................................................................................................... 25 2.2. OSNOVNI PODACI O UPANIJI.................................................................... 25 2.3. STANOVNITVO ............................................................................................... 30 2.4. PRIRODNI RESURSI, OKOLI I INFRASTRUKTURA ............................. 30 Prirodni resursi ...................................................................................................... 30 Okoli .................................................................................................................... 33 Infrastruktura ......................................................................................................... 34 Vodoprivreda.............................................................................................. 34 Energetika................................................................................................... 36 Prometna infrastruktura.............................................................................. 37 2.5. GOSPODARSTVO.............................................................................................. 38 Struktura i osnovna obiljeja gospodarstva........................................................... 38 Preraivaka industrija .......................................................................................... 41 Malo gospodarstvo, obrtnitvo i potporne institucije za malo gospodarstvo ............................................................................................ 41 Malo gospodarstvo ..................................................................................... 41 Obrtnitvo................................................................................................... 43 Potporne institucije za malo gospodarstvo................................................. 43 Meimurski sajam poduzetnitva MESAP ............................................. 44 Poljoprivreda ......................................................................................................... 45 Graditeljstvo .......................................................................................................... 47 Turizam ................................................................................................................. 47 Nezaposlenost........................................................................................................ 48 Vanjska trgovina.................................................................................................... 49 Strana ulaganja ...................................................................................................... 50 2.6. OBRAZOVANJE ................................................................................................ 51 2.7. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB ............................................................... 54 2.8. KULTURNA BATINA ..................................................................................... 55 2.9. CIVILNO DRUTVO ......................................................................................... 56 2.10. MEUUPANIJSKA, PREKOGRANINA I MEUREGIONALNA SURADNJA........................................................................................................ 57 2.11. UPRAVLJANJE RAZVOJEM ........................................................................ 60
POGLAVLJE III: VIZIJA I CILJEVI RAZVOJA UPANIJE ................. 62

3.1. UVOD ................................................................................................................... 62 3.2. SWOT ANALIZA UPANIJE........................................................................... 62 3.3. VIZIJA RAZVOJA UPANIJE I STRATEKI CILJEVI............................. 68 3.4. PRIORITETI I MJERE...................................................................................... 70
3.5. POVEZANOST I USKLAENOST CILJEVA I MJERA ROP-a S NACIONALNIM I CILJEVIMA EUROPSKE UNIJE ............................... 95 Povezanost s nacionalnim razvojnim ciljevima .................................................... 95 Povezanost s razvojnim ciljevima EU-a................................................................ 97
POGLAVLJE IV: BAZA PROJEKATA ROP-a ......................................... 104

4.1. KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA ....................................................... 104 4.2. OKVIRNI PRIORITETNI PROJEKTI I BAZA PROJEKATA ROP-a..... 108
POGLAVLJE V: PLAN PROVEDBE ROP-a ............................................. 115

5.1. UVOD ................................................................................................................. 115 5.2. INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE................................................ 115 5.3. PRIBAVLJANJE SREDSTAVA I FINANCIRANJE ................................... 120 5.4. PRAENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE ROP-a.................................. 121 Pokazatelji za praenje i vrednovanje provedbe ROP-a ..................................... 122 5.5. BUDUNOST ROP-a ....................................................................................... 125 5.6. SLJEDEI KORACI ........................................................................................ 126
DODATAK....................................................................................................... 127
Dodatak 1. Statistiki prilozi.................................................................................................. 128 Dodatak 2. Sudionici i suradnici ROP-a ................................................................................ 130 Dodatak 3. Strateki upanijski razvojni projekti .................................................................. 139 Dodatak 4. Strateki planovi na razini gradova i opina upanije ......................................... 141 Dodatak 5. Popis gospodarskih zona u opinama i gradovima M....................................... 142 Dodatak 6. Primjer prorauna upanije i jedinica lokalne samouprave ................................. 144 Dodatak 7. Pregled pokazatelja o razvijenosti upanije......................................................... 146 Dodatak 8. Obrazac za prijavu mjera ..................................................................................... 150 Dodatak 9. Obrazac za prijavljivanje razvojnih projekata za mreu projekata u ROP-u....... 151 Dodatak 10. Poziv na iskazivanje interesa za prijavljivanje razvojnih projekata za mreu projekta u ROP-u..................................................................................... 155 Dodatak 11. Baza projekata ROP-a........................................................................................ 158 Dodatak 12. Popis svih aktivnosti sastanaka na ROP-u...................................................... 179 Dodatak 13. Mogunosti koritenja pretpristupnih programa EU za poslovne subjekte ....... 185 Dodatak 14. Popis osnovnih izvora podataka i koritene dokumentacije .............................. 194 Dodatak 15. Kratice i akronimi .............................................................................................. 196
POGLAVLJE I: UVODNO O ROP-u
UVODNA RIJE UPANA
Meimurska upanija predstavlja svoj Regionalni operativni program (ROP) kao najvaniji srednjoroni razvojni dokument za razdoblje 2006 - 2013. godine. Nadamo se da e na ROP naii na dobar prijem i biti osnova i poticaj svima koji e na bilo koji nain sudjelovati u njegovom provoenju. U dananjim vrlo sloenim i neizvjesnim uvjetima upanijski razvoj mogu je ukoliko se dobro definira, a onda i provodi, razvojna vizija, ciljevi i prioriteti i ukoliko u tome kroz ire partnerstvo sudjeluje javnost. ROP Meimurske upanije, koji je izraen upravo na takav nain, predstavlja kvalitetan alat za koritenje sredstava iz EU fondova kao i domaih javnih ali i privatnih izvora, a sve u svrhu financiranja razvojnih projekata gospodarske i drutvene infrastrukture. Glavni razvojni ciljevi koji su utvreni ROP-om su poveanje konkurentnosti gospodarskog sektora, snaan razvoj ljudskih potencijala i kvalitetno gospodarenje prostorom. Sva ulaganja u gospodarski i drutveni razvoj Meimurske upanije, bilo od strane dravnih izvora, EU fondova, vlastitih upanijskih i lokalnih izvora kao i drugih izvora bit e uz pomo ROP-a usmjerena na projekte koji su razvojno orijentirani, mjerljivi, i koji postiu zadane razvojne ciljeve. U ROP-u se vodilo rauna o razvojnim procesima u okruenju, o povezanosti s kljunim razvojnima smjernicama sadranim u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim strategijama, kao i o programima predpristupnih i Strukturnih fondova EU. Pred nama je znaajno razdoblje u kojem treba uiniti nove razvojne iskorake, nadam se da emo uz pomo svih aktera u razvoju postii eljenu viziju iz ROP-a i tako ostvariti bolje ivotne uvjete za generacije koje dolaze. upan Josip Posavec dipl. ing.
UVODNA RIJE KOORDINATORA REGIONALNOG OPERATIVNOG PROGRAMA Regionalni operativni program Meimurske upanije pripremljen je i izraen prema metodologiji koju koristi EU za programe regionalnog razvoja. Ideje o pokretanju ROP-a datiraju iz prosinca 2004. kada je REDEA inicirala i organizirala dvije radionice na temu Partnerstvo i njegova uloga u razvojnim procesima. Nakon odluke upanijskog poglavarstva o izradi ROP-a, zadatak za operativno provoenje preuzima Regionalna razvojna agencija REDEA. Po raspisanom javnom natjeaju, za izradu ROP-a odabran je Institut za meunarodne odnose IMO iz Zagreba. Rad na izradi ROP-a zapoeli smo u travnju 2005. godine kada je osnovana Glavna upanijska radna skupina od 37 lanova, strunjaka iz upanijskih institucija. Rad se odvijao kroz 29 radionica i sastanaka te kroz mnogobrojne konzultacije i to kroz podgrupe i plenarno. Podgrupe su bile za gospodarstvo, za drutvene djelatnosti, za prirodne i izgraene resurse i za upravljanje razvojem. Glavna upanijska radna skupina vrlo angairano je sudjelovala i dala je velik doprinos u izradi svih faza ROP-a, od izrade Osnovne analize, SWOT analize, utvrivanja vizije i ciljeva do definiranja prioriteta i mjera. upanijsko Partnerstvo osnovano je na poetku izrade ROP-a i odlukom upanijskog poglavarstva broji 143 lana. Radi lakeg rada izabran je Partnerski odbor, koji broji 83 lana. Partnerski odbor raspravljao je (4 sastanka) sve kljune faze izrade i kroz usuglaavanje je usvojen ROP. Struni tim IMO-a vodio je pripreme i izradu ROP-a i nainio je konani dokument. REDEA je koordinirala i sudjelovala u itavom procesu pripreme i izrade ROP-a, od izrade strunih priloga, baze informacija i projekta do organizacije cjelokupnog rada, osiguravanja potrebnih uvjeta za rad te promicanja u medijima i ukljuivanja javnosti. Rezultat rada svih nas jest dokument pod nazivom Regionalni operativni program Meimurske upanije za razdoblje 2006-2013.. Kao sastavni dio ROP-a prireen je popis razvojnih projekata koji se u Meimurskoj upaniji provode ili pripremaju. Time smo provjerili prolaznost za projekte mjera, prioriteta i stratekih ciljeva koji su definirani ROP-om, a ujedno smo i saznali vie kakve su i koje su to aktivnosti na programiranju razvoja na terenu te dobili stvarnu sliku snaga za upravljanje razvojem u Meimurskoj upaniji. Ovom se prilikom elim posebno zahvaliti svim lanovima Glavne upanijske radne skupine za veliki trud i kreativnost, a nadasve na iskazanoj elji i angamanu da doprinesu razvoju Meimurske upanije. Osobitu zahvalu izraavam lanovima Partnerstva Meimurske upanije na njihovom radu i doprinosu. Moje su velike zahvale upuene strunom timu IMO-u, kao i Fondu za regionalni razvoj koji je sa znaajnim sredstvima podrao projekt izrade ROP-a, Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Upravi za regionalni razvoj te vodstvu Meimurske upanije, upanijskom poglavarstvu i upanijskoj Skuptini, kao i svim jedinicama lokalne uprave i samouprave i pojedincima koji su na bilo koji nain doprinijeli kvaliteti ovog dokumenta. Zahvalu upuujem svim predlagaima i autorima razvojnih projekata koji su popunili upitnik i prijavili svoje projekte. Marjan Novak, koordinator programa
PROCES IZRADE I SUDIONICI ROP-a

Proces izrade ROP-a zapoeo je u travnju 2005. godine, osnivanjem Glavne upanijske radne skupine od 37 lanova, koju ine strunjaci iz kljunih upanijskih institucija. Na poetku izrade ROP-s osnovano je i upanijsko Partnerstvo, koje, odlukom upanijskog poglavarstva, broji 143 lana, a radi lakeg rada izabran je Partnerski odbor, koji broji 83 lana. Rad Glavne upanijske radne skupine odvijao se kroz 29 radionica i niz sastanaka, te kroz mnogobrojne konzultacije - kroz podgrupe te pojedinane oko specifinih razvojnih pitanja u pojedinim fazama izrade ROP-a. Formirane su 4 Podgrupe i to za gospodarstvo, za drutvene djelatnosti, za prirodne i izgraene resurse i za upravljanje razvojem (ukljuujui ovdje i meuupanijsku, meuregionalnu i prekograninu suradnju). Glavna upanijska radna skupina vrlo je angairano sudjelovala u svim fazama izrade ROP-a i dala velik doprinos izradi svih konanih dijelova ovog dokumenta - od izrade Osnovne analize, SWOT analize, utvrivanja vizije i razvojnih ciljeva do definiranja prioriteta i mjera za ostvarivanje utvrene vizije. Partnerski odbor je prilikom 4 odrana sastanka takoer raspravljao sve kljune rezultate svake faze izrade ROP-a i znaajno je pridonio njihovom konanom usuglaavanju i prihvaanju. Strunu pripremu i izradu ROP-a vodio je Institut za meunarodne odnose iz Zagreba, koji je temeljem svih priloga i rezultata rada sa spomenutim tijelima ROP-a izradio konani dokument. Konzultant Denis van Dam sudjelovao je i asistirao strunjacima Instituta za meunarodne odnose u metodolokom dijelu pripreme. Regionalna razvojna agencija REDEA je koordinirala i struno suraivala tijekom cijelog procesa pripreme i izrade ROP-a, od prikupljanja svih potrebnih materijala, razvojnih programa i dokumenata, izrade strunih priloga, izrade baze podataka i projekata do organizacije cjelokupnog rada, osiguravanja potrebnih uvjeta za rad te promicanja procesa i rezultata izrade ROP-a u medijima i ukljuivanja ire javnosti u proces pripreme i izrade ROP-a. U procesu izrade ROP-a sudjelovao je veliki broj sudionika, a prvenstveno: lanovi Glavne upanijske radne skupine (predstavnici upanijskih upravnih odjela, te drugih vanih upanijskih institucija i ureda) upanijsko partnerstvo i Partnerski odbor radni tim ROP-a, kojega su inili strunjaci Instituta za meunarodne odnose iz Zagreba, vanjski konzultant Denis van Dam te strunjaci REDEA-e upanijsko poglavarstvo Predstavnik Ministarstva mora, turizma prometa i razvitka Predstavnik Fonda za regionalni razvoj. Izrada ROP-a Meimurske upanije temeljila se na uvaavanju i primjeni osnovnog pristupa i naela u EU koja se koriste u izradi regionalnih operativnih programa u zemljama lanicama Europske unije. Radi se o slijedeim naelima: lokalno vlasnitvo ROP-a, posveenost svih zainteresiranih strana pripremanju i izradi ROP-a, transparentnost tijekom pripreme i izrade ROP-a, te ukljuenost svih znaajnih lokalnih partnera i zainteresiranih strana (naelo participativnosti).
Nakon osnivanja tijela ROP-a, u procesu izrade ROP-a jedan od prvih zadataka bio je prikupljanje svih bitnih informacija, analiza, planova i programa, drugih stratekih razvojnih dokumenata i raspoloivih ocjena koje se odnose na gospodarski i drutveni razvoj upanije.
Niz odranih radionica i izdvojenih sastanaka sa 4 podgrupe Glavne upanijske radne skupine sluili su u izradi Osnovne analize - tj. utvrivanju osnovne ocjene stanja, te identificiranju/ocjeni kljunih razvojnih resursa, problema i potreba u gospodarskom i drutvenom razvitku Meimurske upanije. Izraena Osnovna analiza bila je polazite za rad u narednoj fazi izrade ROP-a Strategiji ROP-a. Kao prvi korak, a sukladno nalazima iz Osnovne analize, izraena je SWOT analiza, tj. utvrene su osnovne snage, slabosti, mogunosti i prijetnje razvoju Meimurske upanije. Jedna i druga analiza bila su osnova za utvrivanje ekonomskog potencijala upanije te vizije razvoja upanije za razdoblje 2006.-2013. godine. U okviru faze Strategija ROP-a, odran je niz radionica na kojoj su, slijedom utvrene vizije razvoja, raspravljeni i utvreni razvojni ciljevi i prioriteti Meimurske upanije, temeljem kojih su tijekom konzultativnog procesa sa podgrupama Glavne upanijske radne skupine utvrene i razraene mjere za ostvarivanje utvrene vizije upanije. Uslijedio je daljnji korak u procesu izrade ROP-a u okviru faze Strategija ROP-a: izrada prijedloga razvojnih projekata, te izrade baze projekata ROP-a. Naredni korak je izrada plana provedbe, temeljem kojega e slijediti e Faza provedbe ROP-a, te dvogodinje vrednovanje ROP-a. Osnovne faze, tj. koraci u procesu izrade ROP-a vidljivi su iz naredne slike.
PROCES PRIPREME I IZRADE ROP-a MEIMURSKE UPANIJE
PRIPREMA ROP-a
OSNIVANJE TIJELA ROP-a upanijska radna skupina Partnerski odbor Nacionalna radna grupa BAZA PODATAKA ZA ANALIZU Informacije Pokazatelji Analize Planovi i programi Ocjene
POLAZITE ROP-a
OSNOVNA ANALIZA Ocjena Resursa Razvojnih problema Razvojnih potreba
SWOT Procjena
Razvojnih mogunosti Razvojnih ogranienja Usporednih prednosti
VIZIJA, STRATEKI CILJEVI I PRIORITETI
STRATEGIJA ROP-a
MJERE
Razvojne teme EU (horizontalne teme) Podruja/sektori Usmjeravanje Terminski plan Kriteriji za odabir mjera RAZVOJNI PROJEKTI
ODREIVANJE PRIORITETNIH RAZVOJNIH PROJEKATA I BAZE PODATAKA
Kriteriji za odabir projekata
PLAN PROVEDBE: Odgovornosti institucija Financijski plan
PROVEDBA VREDNOVANJE ROP-a ROP-a
PRAENJE I VREDNOVANJE ROP-a (uinci) Studije izvedivosti projekata i provedba
PROVEDBA
SAETAK
Regionalni operativni program Meimurske upanije izradila je upanijska radna skupina, te Partnerski odbor, uz strunu pomo Instituta za meunarodne odnose iz Zagreba. U svim fazama izrade ROP-a aktivno su sudjelovali strunjaci Regionalne razvojne agencije REDEA. Metodologija koja se koristila pri izradi ROP-a preporuena je od strane nadlenog Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, a utemeljena je na osnovnom pristupu i naelima za izradu regionalnih operativnih planova u EU. ROP Meimurske upanije obuhvaa osnovnu analizu stanja u Meimurskoj upaniji, SWOT analizu, viziju razvoja upanije do 2013. godine te ciljeve razvoja, kao i razvojne prioritete i mjere za ostvarivanje vizije. Posebna se panja u ovom dijelu ROP-a posvetila povezanosti i usklaenosti ciljeva i mjera ROP-a s nacionalnim razvojnim ciljevima te razvojnim ciljevima EU - poglavito onih u okviru programskog razdoblja za 2007-2013., te ciljeva novog EU programa IPA Instrument pretpristupne pomoi (vidi dodatak Mogunosti koritenja pred pristupnih programa EU za poslovnu zajednicu). Dokument sadri plan provedbe ROP-a, tj. navedene su institucije i mehanizmi provedbe, opisano je pribavljanje sredstava i financiranje, kao i budui koraci u provedbi ROP-a. Obrazloen je i osnovni pristup, te osnovni pokazatelji za praenje i vrednovanje provedbe ROP-a. Osnovna analiza Meimurske upanije obuhvatila je obiljeja, probleme i potrebe slijedeih osnovnih podruja: osnovne podatke o upaniji, stanovnitvo, prirodne resurse, okoli i infrastrukturu, gospodarstvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, kulturnu batinu, civilno drutvo, meuupanijsku, meuregionalnu i prekograninu suradnju te upravljanje razvojem. Temeljem osnovne analize izraena je slijedea SWOT analiza; pomou koje su definirane osnovne razvojne snage, slabosti, mogunosti i prijetnje Meimurske upanije.
10
SWOT ANALIZA MEIMURSKE UPANIJE

GOSPODARSTVO
Razvijeno poduzetnitvo, MSP s jakom tradicijom i rastom Kontinuiran rast i razvoj grupe MSP koji ostvaruju visoki udjel novododane vrijednosti, koji su konkurentni i izvozno orijentirani (posebno u metalopreraivakoj industriji) Uspjena i razvojno usmjerena razvojna agencija REDEA (bivi poduzetniki centar) s dobro umreenim poduzetnicima i iskustvima u provedbi podrke razvoju poduzetnitva i itavog gospodarstva Dobro pripremljene poduzetnike zone u glavnim poduzetnikim podrujima Uspjene velike tvrtke u sektorima prehrane, graditeljstva i prerade metala Graditeljstvo koje uz tradiciju i kapacitete ima dogovorenu i usvojenu strategiju razvoja (zajedniki nastup na domaim i stranim tritima, razvoj ljudskih potencijala, tehnologije, organizacije, jaanje konkurencije i suradnja s okruenjem) Metalopreraivaka i prehrambena industrija u kojoj je niz konkurentnih tvrtki s uspjenim rastom i razvojem, te znaajnim izvozom Dio velikih tvrtki (graditeljstvo, prehrambena industrija) vee uz sebe znaajan broj kooperanata Rastua specijalizacija u poljoprivredi Kontinuirana proizvodnja kvalitetnih vina s prepoznatljivou na tritu te organizirana proizvodnja voa, povra i krumpira, koja ima znaajni udio u nacionalnoj proizvodnji i potronji
SNAGE
GOSPODARSTVO
MOGUNOSTI
Razvoj poduzetnitva i jaanje konkurentnosti gospodarstva Osnaivanje razvoja MSP i velikih tvrtki kroz umreavanje poduzetnika, stvaranje clustera, razvoj ljudskih resursa, razvoj tehnoloke i poduzetnike infrastrukture (prenamjenom vojnih prostora), inovacije, razvoj novih proizvoda, jaanje uloge MESAP-a i drugih sajmova, poboljanje uvjeta za privlaenje stranih investicija, suradnju sa susjednim upanijama, koristei programe i izvore EU i druge meunarodne izvore Osnivanje i jaanje Euroregije sa susjednim podrujima u Maarskoj, Sloveniji i Austriji te prekograninu suradnju iskoristi za financiranje i razvoj gospodarskih projekata te privlaenje stranih investicija za razvoj turizma, zatitu okolia i upravljanje regijom Poveanje izvoznog potencijala Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Brendiranje i stvaranje prepoznatljivog identiteta kvalitetnih regionalnih proizvoda (vina, voa /jabuka/, povra i krumpira) i usluga Stalan brzi rast turizma u Hrvatskoj iskoristiti za jaanje proizvodnje i preradu visokokvalitetnih poljoprivrednih i drugih proizvoda i usluga (graditeljstvo), te za razvoj seoskog, rekreativnog, kulturnog i zdravstvenog turizma Razvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje i prerade, poveanje konkurentske sposobnosti Jaanje velikih specijaliziranih proizvoaa, okrupnjavanje zemljita i navodnjavanje, koritenje napredne tehnologije, organizacije i menadmenta, finalizacija poljoprivrednih proizvoda
PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI

Dobar geografski poloaj i dobra unutarnja prometna povezanost Podruje tromee Slovenije, Austrije i Maarske Razvijena mrea prometnica Dobra infrastrukturna izgraenost

Uspostava sustava zatite okolia i gospodarenje otpadom Unapreenje upravljanja otpadom (sredstva, znanje i tehnologije) kroz provedbu meuupanijskih programa izgradnje regionalnog odlagalita otpada, te drugih programa i izvora Ruralni razvoj Zatita od poplave, sustav odvodnje i sustav otpadnih voda Provedba programa zatite od poplave, modernizacija sustava odvodnje i sustava otpadnih voda nacionalni izvori financiranja i EU fondovi Koritenje prirodne i kulturne batine (resursi) za razvoj turizma Razvoj zdravstvenog i rekreativnog turizma (toplice - koritenje termalnih izvora), kulturnog i seoskog turizma Iskoristiti preduvjete i investirati u proizvodnju solarne energije, bioplina i biomase
Ouvana prirodna i bogata kulturna batina (resursi) Ouvani prirodni krajobrazi i pogodno zemljite za voarstvo i povrarstvo Kulturna i povijesna batina (mjesta, graevine, folklor, obiaji, kulinarstvo, glazba i dr.) Velike rezerve podzemne vode
DRUTVENE DJELATNOSTI
Dobra infrastrukturna izgraenost kola, bolnice i drugih zdravstvenih ustanova Dobro razvijena teritorijalna mrea kola
Razvoj ljudskih resursa, socijalnog sektora i zdravstva Provedba programa (meunarodni, nacionalni, privatni) za dodatno obrazovanje i struno osposobljavanje za potrebe gospodarstva
11
Dostupnost visoko-kolskog obrazovanja (blizina Varadina i Zagreba) i tehnolokih institucija
UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Otvorenost za suradnju u razvoju Rastua prekogranina suradnja sa Slovenijom, Maarskom i Austrijom u razmjeni informacija, gospodarstvu, pripremi zajednikih projekata i kulturi Jaanje djelovanja i utjecaja civilnog drutva Porast broja udruenja i nevladinih udruga i jaanje njihovog djelovanja u razvoju civilnog drutva i ukupnog razvoja upanije
Podizanje razine informatizacije drutva Povezivanje sa visokokolskim ustanovama u bliem okruenju Unapreenje uvjeta i poboljanje ivota Roma i socijalno deprimiranih skupina (zapoljavanje, obrazovanje, zdravstvena zatite i dr.), te jae ukljuivanje romske populacije u drutvene i gospodarske procese kroz programe za razvoj manjina iz izvora EU i drugih meunarodnih izvora
Unapreenje upravljanja lokalnim razvojem Jaanje kapaciteta u upravi upanije i jedinicama lokalne samouprave za upravljanje razvojem (znanja, vjetine, management (izvrni kadar), strani jezici, informatika izobrazba) kroz programe reforme dravne uprave i osposobljavanje uprave Povezivanje i umreavanje razvojnih agencija i institucija radi zajednikog razvoja irih regija kroz intenzivnije ukljuivanje u bilateralne, EU programe i projekte Jaanje svijesti i spremnosti veeg dijela nosilaca razvoja za dogovaranje oko vizije i strategije razvoja i za uinkovitije upravljanje razvojem u upaniji
GOSPODARSTVO
SLABOSTI
GOSPODARSTVO
PRIJETNJE
Nepovoljna gospodarska struktura Znaajan udio zastarjelih, niskoakumulativnih , radno-intenzivnih industrija (tekstilna i obuarska) bez perspektivnih programa i prilika za restrukturiranje i opstanak Nedovoljno povezivanje poduzetnika i nedostatna orijentacija na tehnoloki razvoj Razdrobljenost gospodarstva, individualizacija poduzetnika i nedostatak programa za povezivanje i umreavanje MSP Nedovoljna podrka za tehnoloki razvoj MSP, nedostatak suradnje gospodarstva s visokokolskim i istraivakim institucijama Atomizirani poljoprivredni resursi Usitnjeni poljoprivredni resursi (zemljita, mali proizvoai), tradicionalna struktura proizvodnje, slabo koritenje suvremenih tehnologija, nedovoljna obrazovna struktura neorganizirani proizvoai i nastup na tritu Nedovoljno iskoriteni potencijali za turizam nepostojanje tradicije turistikih djelatnosti, kulturna batina i narodno blago nisu dovoljno u funkciji turizma Strukturna nezaposlenost Strukturna nezaposlenost; velik nesrazmjer izmeu potreba i ponude (dob, spol, obrazovanje, manjak visoko obrazovanih strunjaka potrebnih razvoju gospodarstva) i visok stupanj dugorone nezaposlenosti Najnie plae u gospodarstvu u usporedbi s drugim HR upanijama
Jaanje izloenosti konkurenciji Konkurencija u poljoprivredi i proizvodnji hrane i u tradicionalnim industrijama (tekstilna i obuarska) iz EU, Kine i drugih zemalja Brzi razvoj novih tehnologija, menadmenta i organizacije u svijetu, za ije su praenje i uvoenje potrebna stalna i velika ulaganja

Zagaivanje, unitavanje prirodnih resursa Nastavak i poveanje oneiavanja izvana zbog izostanka izgradnje sustava za proiavanje i odvodnju, te zbrinjavanje otpada uzvodnih korisnika Poplave Jaanje tetnih utjecaja akumulacijskih jezera na ume, mikroklimu i okoli u cjelini Neadekvatno upravljanje umama od strane privatnih vlasnika (dominacija komercijalnih interesa)
Gubitak ljudskih resursa Jaanje odljeva mozgova zbog breg porasta boljih prilika za rad i ivot mladih obrazovnih ljudi u susjednim upanijama, drugim dijelovima Hrvatske i inozemstvu Neuinkovita podrka razvoju zajednice Roma Neuinkovita provedba Nacionalnog program za Rome, drugih dravnih programa Porast nezaposlenosti nestrune i uvoz radne snage
12

Sustav zatite okolia nedovoljno koordiniran, voen iz vie mjesta, nedostaje komunikacija (kontrola, mjerenje, sistematizacija, zbrinjavanje otpada) neadekvatno upravljanje otpadom lo sustav odvodnje i proiavanja voda Izloenost poplavama Neadekvatno upravljanje prirodnom i kulturnom batinom nedostatni ljudski resursi, sredstva, organizacija
Neefikasno upravljanje regionalnim i nacionalnim razvojem , te centralizacija Politiki uvjetovano (s centralne razine drave) regionalno organiziranje i koncentracija investicija, institucija i upravljanja (dravne institucije, gospodarska infrastruktura, zdravstvo, kolstvo), poveavanje obveza jedinica lokalne samouprave Nedostatna i nepravodobna pripremljenost sredinje drave za sudjelovanje u programima EU i drugim meunarodnim programima i nedovoljno procesiranje tih programa prema upaniji Slaba komunikacija i povezanost izmeu politike i gospodarstva izmeu centralne i regionalne/lokalne razine Ubrzani tehnoloki i upravljaki razvitak u okruenju Bra i uspjenija pripremljenost i osposobljenost susjednih i drugih upanija za ukljuivanje u meunarodne razvojne projekte (dogovoreni programi i projekti, organizacija i ljudski potencijali)
Niska obrazovna struktura, obrazovanje nije u skladu sa potrebama gospodarstva, nedovoljna svijest o cjeloivotnoj edukaciji Depopulacija u nekim dijelovima upanije, ekspanzija u drugim dijelovima
Nedostatak uinkovitog i uspjenog rjeavanja socijalnih i gospodarskih problema Roma Nedovoljni vlastiti resursi (financijski i ljudski) za poboljanje ivota Roma, rjeavanje tekoa u njihovom zapoljavanju, zdravstvena zatita, uinkovito koritenje socijalne pomoi za Rome Zdravstvo i socijalna skrb velika optereenost lijenika i nedovoljan broj lijenika i kadrova za socijalnu skrb; neadekvatan prostor Zavoda za javno zdravstvo
Nedostani resursi za upravljanje razvojem Mali fiskalni kapacitet veine opina, najmanje razvijene JLS imaju najnie proraune to onemoguuje provedbu znaajnijih razvojnih programa Nedovoljna koordinacija, komunikacija i protok informacija izmeu kljunih aktera i razvojnih institucija, te upanijske uprave i jedinica lokalne samouprave Manjak dovoljno osposobljenih kadrova i znanja za efikasno upravljanje razvojem i ukljuivanje u meunarodne razvojne programe Nedovoljna socijalna i drutvena odgovornost dijela poduzetnika za lokalni i upanijski razvoj Nedostatak dobre informacijske baze podataka za upravljanje razvojem i za izradu razvojnih programa i projekata Nedostatna suradnja sa susjednim upanijama na zajednikim razvojnim projektima
13
Ekonomski potencijal upanije temelji na osnovnim utvrenim snagama upanije; tj. na ouvanju i daljnjem unapreenju slijedeih imbenika razvoja u okviru osnovnih naznaenih razvojnih podruja (prema nalazima Osnovne i SWOT analize): Gospodarstvo - temeljeno na uspjenom sektoru malog gospodarstva, s dobrim "imageom", jakom tradicijom i rastom, u okviru kojega grupa konkurentnih i izvozno orijentiranih MSP (posebno na podruju metalopreraivake i prehrambene industrije, a sve vie i graevinarstva), predstavlja znaajan razvojni potencijal - pogotovo ukoliko se iskoriste postojee dobro pripremljene poduzetnike zone u glavnim poduzetnikim podrujima, te mogunosti za razvoj clustera. Za daljnji gospodarski razvoj znaajna je i rastua specijalizacija u poljoprivredi, u prvom redu kontinuirana proizvodnja kvalitetnih vina s prepoznatljivou na tritu, to moe posluiti i za razvoj turizma, te voarstvo. Prirodni i izgraeni resursi posljedica su dobrog geoprometnog poloaja upanije u podruju tromea izmeu Slovenije, Austrije i Maarske, te dobro razvijene mree prometnica unutar upanije. Ekonomski potencijal se temelji i na dobroj infrastrukturnoj izgraenosti, kao znaajnoj pretpostavci za razvoj gospodarstva i kvalitete ivota, te znanjima o uspjenom upravljanju komunalnom infrastrukturom. Potencijal upanije se temelji i na ouvanju prirodne i bogate kulturne batine kao osnovi za razvoj postojeih i novih oblika turistike ponude. Jer, iako se do sada upanija ne ubraja u podruja s razvijenim turizmom - ouvan okoli, raznolik i ouvan krajobraz i postojea kulturna batina - predstavljaju potencijal za razvoj novih i sve traenijih oblika turizma (rekreativni, vinske ceste, zdravstveni), te otvaraju mogunosti povezivanja ekoloki uzgojenih poljoprivrednih proizvoda s turistikom ponudom. Znaajan resurs za razvoj turizma su i Toplice Sv. Martin na Muri. Konano, od znaaja za ekonomski potencijal su i postojee velike rezerve podzemne vode. Drutvene djelatnosti - dobra infrastruktura izgraenosti kola, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova (ukljuujui nove kapacitete i opremu upanjske bolnice), te dostupnost visokokolskog obrazovanja (Varadin, Zagreb) i tehnolokih institucija. Upravljanje razvojem - znanje i umijee koje je neophodno kako bi se ekonomski potencijal iskoristio i dalje razvijao. Prilog tome, uz postojee institucije i tijela (u prvom redu unutar REDEA-e), su steena znanja i iskustva u suradnji s institucijama u drugim upanijama te regijama, poglavito rastua prekogranina suradnja sa Slovenijom, Maarskom i Austrijom u razmjeni informacija, u gospodarstvu te u pripremi, izradi i realizaciji zajednikih projekata. Sve naglaenija je i uloga i jaanje djelovanja civilnog drutva kroz porast broja udruenja i nevladinih udruga - kao bitna odrednica za koritenje i daljnje unapreenje ekonomskog potencijala.
Utvreno je da e realizacija prethodno utvrenog ekonomskog potencijala ovisiti o mogunosti uklanjanja slabosti, tj. prepreka razvoja, koje su utvrene u Osnovnoj analizi upanije. Meu osnovne prepreke realizaciji ekonomskog potencijala istiu se slijedee: Nepovoljna gospodarska struktura - s obzirom na znaajan udio zastarjelih, niskoakumulativnih, radno-intenzivnih industrija (tekstilna i obuarska), bez dovoljno perspektivnih programa i prilika za restrukturiranje. Nedovoljno povezivanje poduzetnika - kao posljedica "razdrobljenosti" gospodarstva, individualizacije poduzetnika, nedostatnog programa za povezivanje i umreavanje MSP. Nedostatna orijentacija na tehnoloki razvoj poduzea - ova je slabost rezultat nedovoljne podrke za stvaranje tehnolokih potpornih institucija, kao i nedostatka suradnje gospodarstva s visokokolskim i istraivakim institucijama. Strukturna nezaposlenost - uslijed velikog nesrazmjera izmeu potreba i ponude radne snage (dob, spol, obrazovanje, manjak visoko obrazovanih strunjaka potrebnih razvoju gospodarstva) i visokog stupnja dugorone nezaposlenosti.
14
Atomiziranost poljoprivrednih resursa - kao posljedica usitnjenog i ratrkanog poljoprivrednog zemljita, tradicionalne strukture proizvodnje, dominacije samodostatne proizvodnje, slabog koritenja suvremenih tehnologija, te neorganiziranih proizvoaa i nastupa na tritu. Nedovoljno iskoriteni potencijali za turizam - s obzirom na nepostojanje tradicije turistikih djelatnosti. Nedovoljno koordiniran sustav zatite okolia - u smislu kontrole, mjerenja i sistematizacije oneienja, zbrinjavanja otpada i sl.. Niska obrazovna struktura stanovnitva - obrazovanje koje nije u skladu sa potrebama gospodarstva, nepostojanje cjeloivotnog uenja, te nedostatno razvijeni ljudski resursi za upravljanje razvojem (manjak dovoljno osposobljenih kadrova i znanja (jezici, project management, dr.) takoer predstavljaju bitno ogranienje. Nedovoljno uinkovito rjeavanje socijalnih i gospodarskih problema Roma - predstavlja naglaenu slabost s obzirom na rastui broj romskog stanovnitva u upaniji, ali istovremeno i nedovoljne vlastite resurse (financijske i ljudske) za razvojne programe usmjerene na poboljanje ivota Roma, rjeavanje tekoa u zapoljavanju romskog stanovnitva, podizanja razine njihove zdravstvene zatite, uinkovito koritenje socijalne pomoi za Rome i sl.).
Vizija Temeljem ocjene gospodarskog potencijala, ali i razvojnih ogranienja koja obiljeavaju Meimursku upaniju, Glavna upanijska radna skupina predloila je slijedeu viziju razvoja upanije od 2006.2013. godine koju je prihvatila Partnerska skupina ROP-a:
VIZIJA Meimurje - upanija snanog poduzetnitva zasnovanog na znanju i inovacijama, ouvane prirodne i kulturne batine te visoke kvalitete ivljenja
Slijedom definirane vizije, upanijska radna skupina, Partnerska skupina i Partnerski odbor odredili su tri strateka razvojna cilja upanije, 15 razvojnih prioriteta te 44 mjere za ostvarivanje vizije. Ciljevi, prioriteti i mjere prikazani su strukturirano u sljedeoj tablici:
15
STRATEKI CILJ 1. JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA
PRIORITETI 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou
2. Jaanje proizvodnje i trino organiziranje 3. Poticanje tehnolokog razvitka 4. Privlaenje ulaganja 5. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj
MJERE 1. Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture 2. Uvoenje i usvajanje standarda u podruju tehnologije, organizacije, kvalitete 3. Razvoj financijskih instrumenata za potporu gospodarskih aktivnosti 4. Jaanje socijalne odgovornosti poduzetnika 1. Interesno povezivanje gospodarskih subjekata 2. Stvaranje upanijskih robnih marki i brendiranje kvalitetnih regionalnih proizvoda 3. Osnivanje i razvoj clustera 1. Razvoj tehnoloke infrastrukture 1. Stvaranje promotivnih programa za privlaenje investicija 1. Okrupnjavanje zemljita 2. Poveanje konkurentnosti poljoprivrednih komercijalnih proizvoaa 3. Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi 4. Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih proizvoaa kroz zadruge i udruge 5. Izrada plana ruralnog razvoja upanije 1. Restrukturiranje tekstilne i obuarske industrije 1. Razvoj infrastrukture i znanja za IT 2. Poboljanje informatizacije javne uprave u upaniji, JLS i privatnom sektoru MJERE 1. Poboljanje obrazovne strukture 2. Struno osposobljavanje i dokolovanje nezaposlenih osoba za trite rada 3. Podrka zapoljavanju mladih strunjaka 4. Razvoj cjeloivotnog uenja 5. Poticanje poslovnih subjekata za ulaganje u razvoj ljudskih resursa 6. Smanjivanje neravnotee u ponudi i potranji na tritu rada 7. Razvoj visokokolskih obrazovnih programa u upaniji 1. Poboljanje mogunosti za zapoljavanje Roma i drugih socijalno ugroenih skupina, invalidnih osoba kroz posebne obrazovne programe za stjecanje kvalifikacija te ukljuivanje u javne radove 2. Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja nove) 3. Jaanje socijalne integracije marginaliziranih drutvenih skupina 1. Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju upanije 2. Poticanje razvoja civilnog drutva 1. Unapreenje i provedba programa ranog otkrivanja nezaraznih kroninih bolesti
6. Restrukturiranje radno intenzivnih industrija 7. Jaanje informatikog drutva STRATEKI CILJ 2. JAANJE LJUDSKIH RESURSA I NJIHOVO UKLJUIVANJE U RAZVOJ PRIORITETI 8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva
9. Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina
10. Poticanje razvoja civilnog drutva 11. Unapreenje preventivne zdravstvene zatite
16
12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem
STRATEKI CILJ 3. OUVANJE OKOLIA I GOSPODARENJA PRIRODNIM RESURSIMA I KULTURNOM BATINOM
PRIORITETI 13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom
15. Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja
2. Promicanje zdravog naina ivota 3. Unapreenje kvalitete ivota kroninih bolesnika i starijih osoba 1. Jaanje sposobnosti upanijske razvojne agencije 2. Jaanje sposobnosti za upravljanje JLS i upanije i razvoj ljudskih resursa 3. Jaanje meuupanijske, meuregionalne i prekogranine suradnje MJERE 1. Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama 2. Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije 1. Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom kulturnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja 2. Koritenje prirodnih, kulturnim i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma 3. Razvoj infrastrukture za praenje zatite okolia 4. Stvaranje programa i potpora za koritenje alternativnih i obnovljivih izvora energije (solarna i geotermalna energija, bioplin) 5. Unapreenje okolia kroz izgradnju i modernizaciju prometnica 1. Izgradnja objekata zatite od tetnog djelovanja voda 2. Uspostavljanje cjelovitog sustava za navodnjavanje
Kljuni dionici upanije razradili su svaku predloenu mjeru na nain da je definiran njen osnovni cilj, sadraj/aktivnosti, te dionici odgovorni za provedbu i dr., prema obrascu priloenom u dodatku 8. Saeti opis svih mjera priloen je u poglavlju 3.4. Prilikom definiranja osnovnih ciljeva, prioriteta i mjera, komparativnom analizom je potvrena visoka usklaenost sa stratekim razvojnim nacionalnim ciljevima, te ciljevima Europske unije za idue programsko razdoblje od 2007.-2013. godine, kao i ciljevima programa IPA, koji podrazumijevaju ukljuivanje i tzv. horizontalnih tema EU, tj. podruja koja EU posebno podrava i koja bi trebala biti ukljuena u svim bitnim programskim dokumentima.
17
Usklaenost ciljeva ROP-a Meimurske upanije s nacionalnim i EU ciljevima vidljiva je iz slijedee slike:
CILJEVI U NACIONALNIM STRATEGIJAMA RH

NVK 1. Razvoj inovativnosti i tehnologije 2. Jaanje malih i srednjih poduzea 3. Regionalni razvoj i razvoj klastera NVK Obrazovanje za rast i razvoj
CILJEVI ROP-a MEIMURSKE UPANIJE
CILJEVI U EU
Jaanje konkurentnosti gospodarstva
Strategija regionalnog razvoja RH Strateki cilj 1: Jaanje upanija kako bi koristile i upravljale svojim razvojnim potencijalom Strategija regionalnog razvoja RH Strateki cilj 1 Smanjenje negativnih uinaka granica na razvoj upanija jaanjem prekogranine suradnje Strategija i program prostornog ureenja, Strategija zatite okolia, Nacionalni planovi upravljanja vodama Strategija razvoja RH Hrvatski put u prosperitet
EU Lisabonski ciljevi VI. Prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju VII. Iskoritavanje konkurentskih prednosti VIII. Promicanje odrivog razvoja industrije IX. Ulaganje u ljudski i fiziki kapital X. Unapreenje upravljanja razvojem
Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj
EU Horizontalni ciljevi VI. Unapreenje upravljanja razvojem VII. Razvoj informacijskog drutva VIII. Nastavak privatno-javnog partnerstva i uinkovite demokracije IX. Odrivo upravljanje okoliem
Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom
EU Ciljevi Pretpristupnih fondova X. Pomo u tranziciji i jaanje institucija XI. Regionalna i prekogranina suradnja XII. Regionalni razvoj XIII. Razvoj ljudskih potencijala XIV. Ruralni razvoj
18
Naredni korak u izradi ROP-a bio je provedba aktivnosti prikupljanja projekata i projektnih prijedloga te definiranje kriterija njihova odabira. Prvim pozivom za iskazivanje interesa prikupljeno je ukupno 216 prijedloga projekata. Prikupljen broj prijedloga projekata potvruje visoku zainteresiranost kljunih dionika razvoja u meimurskoj upaniji. Baza projekata ROP-a priloena je u Dodatku 11. Vano je napomenuti da se svih 216 prijedloga projekata odnosi na neki od razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera utvrenih u okviru ROP-a. S obzirom na ROP-om utvrene razvojne prioritete, zamjetno je da je najvei broj projekata predloen u okviru prioriteta br. 5, tj. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. Zatim slijedi broj prijedloga projekata u okviru prioriteta br. 1, tj. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou. S obzirom na daljnje prioritete ROP-a, slijedi broj predloenih projekata u okviru prioriteta br.13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom, a na etvrtom mjestu po broju predloenih projekata je prioritet br. 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom. U pogledu vrijednosti projekata, zamjetno je da daleko najvei iskazani iznos biljee prijedlozi projekata u okviru prioriteta br. 13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom te prioriteta br. 15: Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja, to je i razumljivo s obzirom na potrebne infrastrukturne zahvate. Broj predloenih projekata u okviru utvrenih prioriteta ROP-a, kao i njihovi iznosi vidljivi su iz narednog grafikona:
19
Graf: Broj projekata po svakom prioritetu i proraun (iznos u mil. ) po svakom prioritetu
broj projekata i iznos po prioritetima

50 broj projekata 40 30 20 10 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. redni br. prioriteta broj projekata iznos 100 iznos u mil. 80 60 40 20 0
Prioritet: 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodatnom vrijednou 2. Jaanje proizvodnje i trino organiziranje 3. Poticanje tehnolokog razvitka 4. Privlaenje ulaganja 5. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj 6. Restrukturiranje radno-intenzivnih industrija 7. Jaanje informacijskog drutva 8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva 9. Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina 10. Poticanje razvoja civilnog drutva 11. Unapreenje preventivne zdravstvene zatite 12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem 13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom 15. Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja
20
Podnositelji projekata s obzirom na prioritete ROP-a u prvom su redu jedinice lokalne samouprave. JLS su predloili najvei dio projekata u okviru prioriteta br. 5: Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, prioriteta br. 1: Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou, zatim, prioriteta br. 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom te prioriteta br. 13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom. Vidljiva je i uloga udruga u predlaganju projekata, poglavito onih vezanih za prioritet: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom, te prioritet: Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. Istovremeno, zamjetan je vrlo mali broj projekata predloen od strane poduzea i obrtnika. Podnositelji projekata po prioritetima prikazani su na narednom grafu.
Graf: Analiza podnositelja (vrste institucija) projekata po svakom prioritetu ROP-a

podnosite lji proje kata po priorite tima
40 35 30
broj podnositelja
25 20 15 10 5 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

redni broj prioriteta JLS institucija udruga poduze e obrt fizi ka osoba NGO ostalo
21
S obzirom na faze u kojoj se nalaze predloeni projekti, najvei broj se odnosi na projekte ija je priprema u tijeku. Ujedno se radi o projektima s najviim proraunima. Broj projekata s obzirom na fazu u kojoj se nalaze te predloene proraune, vidljiv je iz slijedeeg grafikona i tablice.
Graf: Broj projekata po svakoj fazi, i proraun po svakoj fazi u mil.
broj i proraun po fazama projekta

120 100 80 60 40 20 0 prijedlog pripremljen za provedbu ali nije po eo u tijeku u tijeku je priprema ostalo broj projekata iznos u mil.
% 10,62 8,32 15,14 65,27 0,65
200 150 100 50 0
broj projekata
iznos
Tablica: Analiza projekata prema fazama gotovosti - broj projekata po svakoj fazi, proraun po svakoj fazi, postotak sredstava po svakoj fazi (dio prorauna koji se odnosi na svaku fazu) faza projekta prijedlog pripremljen za provedbu ali nije poeo u tijeku u tijeku je priprema ostalo broj projekata 42 30 40 98 6 216 iznos 25.209.021 19.757.058 35.960.929 154.969.848 1.548.540 237.445.396
Uoljivo je da predloeni projekti dobro odraavaju utvrenu viziju razvoja Meimurja, kao i ROP-om utvrene strateke razvojne ciljeve i prioritete. Svi strateki ciljevi su dobro zastupljeni, a najvei dio prijedloga odnosi se na Strateki cilj 1: Jaanje konkurentnosti gospodarstva, to je pozitivna okolnost s obzirom na prvobitnu usmjerenost ROP-a na gospodarski razvoj. Ranije naznaeno prvenstvo koje pripada odreenim prioritetima takoer je u skladu sa vizijom razvoja upanije, te predloenim ciljevima. Konano, valja posebno istaknuti dvije injenice. Prvo, da je predloen znaajan broj interesantnih razvojnih projekata koji se ne odnose na fiziku (javnu) infrastrukturu, i ija bi realizacija, dugoronije gledano, mogla znaajno doprinijeti ostvarivanju zacrtane vizije razvoja. Drugo, da je temeljem predloenih projekata potvren rastui znaaj civilnog sektora, tj. nevladinih organizacija i udruga u upaniji. Upravo ove dvije injenice idu u prilog realizaciji strategije ROP-a temeljenu na gospodarskom rastu i razvoju civilnog drutva koji podupire participativnu demokraciju. Iako sama baza projekata ROP-a nije sastavni dio ROP-a, kako je napomenuto na poetku ovog poglavlja, predlae se da se kontinuirano tijekom daljnje provedbe ROP-a obavlja analiza novih prijedloga projekata, kako bi se stalno pratila njihova usklaenost s kljunim ciljevima i prioritetima razvoja.
22
Nakon utvrivanja prioritetnih projekata slijedi slijedea razrada projekata s obzirom na njihov stupanj spremnosti za provedbu: Projekti koji su spremni za provedbu - posjeduju sve potrebne dozvole, zavrena je procjena izvedivosti, dobivena je pozitivna ocjena. Projekti koji zahtijevaju potpunu procjenu izvedivosti - oni mogu imati pozitivnu studiju pred-izvedivosti, ali za koje je sada potrebna potpuna studija izvedivosti, detaljni plan i/ili procjena trokova i koristi (cost-benefit analiza). Projekti za koje su jo potrebne studije pred-izvedivosti, te poetne procjene uinaka oni za koje je potrebna procjena pred-izvedivosti i rana procjena uinaka. Projektni prijedlozi postojee ideje koje tek treba razviti u projekte.
Klasifikacija projekata obavlja se prema njihovom stupnju spremnosti za provedbu. Zapoet e se rad na projektima koji su spremni za provedbu, dok e se istodobno raditi studije izvedivosti i predizvedivosti za druge projekte kako bi bili spremni novi projekti za provedbu odmah nakon kraja provedbe prvog kruga projekata. Cilj je provoditi to vie relevantnih projekata u upaniji koliko god sustav moe podnijeti. Kako bi se osigurala uspjena provedba projekata i cjelokupnog ROP-a, definirani su slijedei osnovni elementi njegove provedbe: Institucije i mehanizmi provedbe - izloen je prijedlog institucionalne provedbe ROP-a. Predloeno je da najvaniju ulogu preuzme Regionalna razvojna agencija REDEA, s obzirom na razvijen kapacitet i sposobnosti u predlaganju i provedbi razvojnih projekata i inicijativa, ali i na drugim podrujima vanim za provedbu ROP-a. Pribavljanje sredstava i financiranje - ROP je instrument koji e Meimurska upanija koristiti kako bi prezentirala strateki i dobro strukturirani razvojni plan raznim izvorima financiranja, ukljuujui Vladu RH, Europsku komisiju i brojne druge bilateralne i multilateralne izvore financiranja. Praenje i vrednovanje provedbe ROP-a - opisano je tko provodi vrednovanje, osnovna ogranienja za sustavno vrednovanje, softverski alati za potporu procesu praenja i vrednovanja te pokazatelji za praenje i vrednovanje provedbe ROP-a. Budunost ROP-a - s obzirom da ROP treba razmatrati kao dinamian, otvoreni razvojni dokument koji e s vremenom trebati mijenjati i prilagoavati promjenama u okruenju u upaniji, nuno ga je nanovo razmatrati, mijenjati i poboljavati svake dvije godine, odnosno kad god to okolnosti nalau. Slijedei koraci - dan je pregled potrebnih koraka kako bi se ROP u stvarnosti realizirao. Predvieno kontinuirano nadograivanje, prilagoavanje i mijenjanje ROP-a u skladu s promjenama u upaniji i okruenju pridonijeti e boljem rjeavanju kljunih razvojnih pitanja Meimurske upanije. ROP predstavlja opi okvir razvoja kojim se procjenjuju razvojni projekti i prioriteti. upanija je zaduena za upravljanje ROP-om pa e morati razmatrati potrebne promjene kako bi ROP i dalje bio relevantan i usklaen sa stavovima i strunim miljenjem kljunih dionika. S obzirom na spomenutu ulogu ROP-a predlae se: 1. Godinja kontrola/praenje napretka - treba je izraditi u vrijeme utvrivanja upanijskog prorauna za narednu godinu. Potrebno je ispitati svaki segment koji se odnosi na ciljeve i prioritete (mjere, projekte, odnosno predviene rezultate) ROP-a kako bi se ocijenio postignut napredak i utvrdila uspjenost projekata. Potrebno je potkrijepiti razloge za mogue predloene izmjene, a zatim se godinja kontrola podnosi Partnerskom odboru radi usuglaavanja i odluke. Partnerski odbor moe zatraiti pojanjenja i prirediti preporuke za upanijsku skuptinu kako bi se na vrijeme mogao korigirati proraun za narednu godinu.
23
2. Dvogodinje vrednovanje - naroito se treba usredotoiti na ostvarene rezultate projekata s obzirom na koritena sredstva. Radi se o formalnom procesu koji e obavljati Razvojna agencija REDEA, iji e strunjaci utvrivati uspjenost projekata, njihovu uinkovitost, relevantnost i implikacije. Svoj e izvjetaj dostavljati Partnerskom odboru, ije e vrednovanje biti dostupno javnosti. Slubenom odlukom Skuptine predloene se izmjene mogu prihvatiti ili odbaciti, ali iskljuivo na temelju preporuka od strane Partnerstva. Na taj e nain ROP biti stalno razmatran i auriran, rezultati e biti dostupni javnosti, a odluivanje slubeno evidentirano. Time e se ROP kontinuirano poboljavati, a odluivanje o razvojnoj politici mijenjati. Partnerstvo e jaati i uvrivati se. U tom smislu, ROP se moe razmatrati kao ''ivi plan'' koji e omoguavati potrebne promjene za potrebe razvojne politike Meimurske upanije, istodobno ostavljajui mogunost jasnog odreivanja podruja u kojima je potrebna suradnja s drugim upanijama, ali i s prekograninim i drugim regijama. Sljedei koraci u provedbi ROP-a su: 1) 2) 3) 4) Usvajanje dokumenta Regionalnog operativnog programa od strane upanijske skuptine, Definiranje prioritetnih projekata od strane Partnerskog odbora, Zaduivanje REDEA-e za provedbu projekata, Pruanje tehnike pomoi za provedbu ROP-a podravanje izgradnje kapaciteta REDEA-e (pruanje pomoi preko NSRD i drugih programa) za provedbu projekata u procesima upravljanja provedbom ROP-a, privlaenje sredstava za predloene projekte, priprema projektne dokumentacije te provedba praenja i vrednovanja uspjenosti projekata, Nadzor nad pripremom projekata od strane REDEA-e, Priprema prvog kruga studija izvedivosti, Poetak provedbe prioritetnih projekata, Trajno auriranje, analiza i upravljanje bazom projekata.
5) 6) 7) 8)
24
POGLAVLJE II: OSNOVNA ANALIZA

2.1. UVOD
Poetni vaan dio Regionalnog operativnog programa jest Osnovna analiza, tj. ocjena stanja svih kljunih prirodnih, gospodarskih i drutvenih imbenika razvoja Meimurske upanije. To su geoprometni poloaj, prirodni resursi, okoli i infrastruktura, gospodarstvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb te kulturna batina. Osnovna analiza obuhvaa i upravljanje razvojem, te meuupanijsku, meuregionalnu i prekograninu suradnju. U ovom poglavlju dana su za te kljune razvojne imbenike osnovna obiljeja i utvreni razvojni problemi i razvojne potrebe.
Slika 1: Periferni poloaj Meimurske upanije unutar RH.
2.2. OSNOVNI PODACI O UPANIJI

Geoprometni i zemljopisni poloaj upanije
Zemljopisni podaci: Meimurska upanija ima povoljan geoprometni poloaj u odnosu na zemlje srednje Europe (vidi sliku 2). upanija je smjetena na krajnjem sjeveru Hrvatske izmeu rijeka Mure i Drave. Smjetena je na dodiru dviju velikih morfolokih cjelina: istonih Alpa i Panonske nizine. Gornje Meimurje ima izrazite osobine niskog pobra i je poetak je Slovenskih gorica. Najvii vrh Meimurja je Mohokos s 344,5 m nadmorske visine.
25
Donje Meimurje obiljeava nizinski reljef, blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja vodenih tokova.
Slika 2: Poloaj Meimurske upanije u odnosu na srednju Europu
Povrina:
Povrina upanije je 729,5 km2. Sudjeluje sa 1,29% u kopnenom dijelu povrine

Hrvatske. Povrinom je najmanja, a po broju stanovnika 17. upanija sa 118.426 stanovnika ili 2,71% ukupnog stanovnitva Hrvatske (4 437.460 u 2001.).
Granice:
Pogranina je upanija i granii s Republikom Slovenijom i Republikom Maarskom te Varadinskom i Koprivniko-krievakom upanijom. Dravna granica sa Slovenijom i Maarskom duga je 110,5 km. upanijske granice duge su 71,8 km. Ukupna granica duga je 182,3 km.
26
Slika 3: upanijske granice i osnovna prometna povezanost
Gustoa naseljenosti: Meimurje je najgue naseljeno podruje Republike Hrvatske. Gustoa naseljenosti upanije je 162 st/km2. Najgue je naseljen akovec sa 361,7 st/km2 a najmanje naseljena Opina G. Mihaljevec sa 64 st/km2.
Slika 4: Prostorna razdioba stanovnitva po naseljima M.
27
Prirodni resursi
poljoprivredno zemljite obradivo, od toga: oranice livade vonjaci vinogradi panjaci ume ostalo - naselja graditeljska podruja
519,7 km2 367,6 km2 113,6 km2 27,5 km2 11,0 km2 20,0 km2 93,0 km2 96,8 km2
71,25% 50,40% 15,40% 3,80% 1,50% 2,70% 12,80% 13,30%
voda podzemne vode visoke kvalitete i izdanosti najvei su prirodni resurs upanije mineralne sirovine: ljunak; pijesak (male koliine); plin (nova istraivanja upuuju na isplativost eksploatacije); geotermalna voda (Vukovec toplice Sv. Martin, Drakovec); nafta (zasad neisplativa za eksploataciju); ugljen (eksploatiran neisplativo).
Slika 5: Koritenje zemljita / zemljini pokrov u M.
Klima
klima je umjereno kontinentalna. Panonski klimatski utjecaji snaniji su od alpskih. To se oituje u razmjerno vruim ljetima i hladnim zimama. Karakteristian je brz prijelaz iz hladnijeg dijela godine u topli, pa u oujku dnevne temperature mogu biti vrlo visoke; esti su i tetni proljetni mrazovi, kao i jaki pljuskovi, a ponekad i tue u srpnju i kolovozu; prema koliini padalina, Meimurje pripada vlanijim krajevima Panonske nizine; este su magle.
28
Administrativna podjela upanija ima 25 jedinica lokalne samouprave, od toga 3 grada: o akovec, Prelog, Mursko Sredie i o 22 opine: Belica, Dekanovec, Domainec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Gorian, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelie, Orehovica, Podturen, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na bregu, Sveti Martin na Muri, enkovec, trigova, Vratiinec, Pribislavec. Najvea opina je Nedelie (11.544 stanovnika), a najmanja Dekanovec (832 stanovnika). Unutarnji ustroj u samoupravnom djelokrugu ine: o Predstavniko tijelo: Skuptina Meimurske upanije (41 vijenik) o Izvrno tijelo: Poglavarstvo Meimurske upanije (13 lanova) o Upravna tijela: Upravni odjel za gospodarstvo, Upravni odjel za drutvene djelatnosti, Zavod za prostorno ureenje, Sluba za meuupanijsku i meunarodnu suradnju, Odsjek za odnose s javnou, Tajnitvo. Naselja: ukupno 127 naselja.
Slika 6: Administrativna podjela i prostorna raspodjela stanovnitva po JLS M.
29
2.3. STANOVNITVO
Obiljeja u Meimurskoj upaniji 1 ivjelo je u 2001. 118.426 stanovnika, od toga 58.043 mukaraca i 60.383 ena;
Graf 1: Broj stanovnika Meimurja prema popisima stanovnitva od 1857.-2001. godine:
140000 120000 broj stanovnika 100000 80000 60000 40000 20000 0
1857. 1879. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 55455 61994 67245 73994 92386 79996 88623 99346 110686 112551 112073 116825 115660 119866 118426
godina popisa stanovnitva
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Meimurske upanije
udio mlaih od 14 godina u 2001. u Meimurskoj upaniji vei je od prosjeka za Hrvatsku (18,6% u odnosu na prosjek od 7,1% za Hrvatsku), a udio starijih od 65 godina manji od tog prosjeka (13,7%:15,7%); u strukturi stanovnitva u razdoblju 1991.-2001. udio mlaih od 14 godina smanjio se sa 21,6% na 18,6% a udio starijih od 65 godina poveao sa 12,1% na 13,7%; najvie stanovnika ima u dobnoj skupini 40-44 godine; prosjena starost stanovnitva Meimurske upanije u 2001. godini iznosi 37,6 godina, indeks starenja 72,0 , dok je koeficijent starosti 18,7;2 u usporedbi sa 1991. godinom, prosjena starost stanovnitva poveala se za 2,1 godinu; prema nacionalnoj strukturi, Hrvata ima 94 % dok u ostalih 6% najvei dio ine Romi (3 do 4% u ukupnom stanovnitvu upanije).
2.4. PRIRODNI RESURSI, OKOLI I INFRASTRUKTURA

PRIRODNI RESURSI BIORAZNOLIKOST I KRAJOBRAZ
Obiljeja krajobraz upanije, prema tipolokim znaajkama, ini nekoliko cjelina: urbanizirani krajobraz izdvaja se sredinji najgue naseljeni prostor upanije; kultivirani krajobraz Donjeg Meimurja; kultivirani krajobraz Gornjeg Meimurja; krajobraz Mure i Drave odnosi se na prostor starog toka Drave;
Popis stanovnitva 2001., DZS. Indeks starenja se rauna kao omjer broja osoba starijih od 65 g. i broja osoba mlaih od 14 g. (meutim, mogui su i drugi omjeri, npr. stanovnika starijih od 60 g. u stan. mlaem od 20 g.) Koeficijent starenja se rauna kao omjer broja osoba mlaih od 15g. i osoba starijih od 65 g.
2 1
30
zatienih dijelova na podruju upanije (prema Zakonu o zatiti prirode) ima 11 obuhvaaju 19,85% povrine upanije; 3 uz poplavne zone porjeja Mure i Drave nalaze se prostrana prirodna movarna podruja s velikom biolokom i krajobraznom raznolikou; ostaci bukovih uma na podruju Gornjeg Meimurja znaajna su stanita za velik broj reliktnih i dijelom endeminih biljnih svojti, a dolina Drave s akumulacijama akovec i Donja Dubrava spada u ornitoloki znaajna podruja u Hrvatskoj; osim divlje flore i faune, izdvajaju se i svojte koje je ovjek uzgajao i mijenjao tisuama godina, ime je stvorena znaajna genetska zaliha za poboljanje njihovih uzgojnih svojstava.
Razvojni problemi prirodna batina nije dostatno iskoritena za ruralni razvitak, primjerice za razvoj rekreativnog i seoskog turizma, u ruralnim podrujima upanije; umjetna jezera, iako ornitoloki vrijedna, znae degradaciju i unitavanje vrijednih prirodnih movarnih i vodenih stanita; obalna stanita Mure i Drave neutvrene obale, te pjeani i ljunkoviti sprudovi pripadaju najugroenijim stanitima u Europi; biljne vrste ugroene su uglavnom nekontroliranim sabiranjem. Razvojne potrebe izraditi katastar prirodnih vrijednosti te pripremiti i donijeti program zatite prirode i zatite okolia, koji su temelj za budue prostorne planove i zatitu prirode upanije; uvesti stroe oblike zatite u kategoriji posebnog rezervata unutar ve zatienog podruja uz Muru te prostora uz Dravu; odravati postojee spomenike parkovne arhitekture; ouvati prirodne resurse kao vaan potencijal za razvoj lokalnog gospodarstva i turistike djelatnosti; tijekom planiranja velikih gospodarskih i infrastrukturnih graevina te pri projektiranju trasa za infrastrukturnu mreu osigurati njihovo uklapanje u krajobraz; angairati udruge, pojedince i institucije, kao i pohranjene dosadanje rezultate pri izradi katastra i uvoenju stroih oblika zatite.
UME
Obiljeja ume i umska zemljita obuhvaaju 9719 ha, od ega je 3329 ha dravnih, a 6390 ha privatnih uma: umovitost je vrlo niska, svega 12%, u usporedbi s postotkom umovitosti RH koja iznosi 35%; Meimurje je siromano umama; ukupna sjeiva drvna masa u deset godina iznosi 107.491 m3, odnosno u deset godina sijee se 62% desetogodinjeg prirasta; s obzirom na veliku usitnjenost u strukturi umskih povrina i njihovu povezanost s poljoprivrednim povrinama (vinogradi) i naseljima (velika gustoa), dravne ume zajedno sa umama u privatnom vlasnitvu imaju sve vie zatitnu i rekreativnu ulogu.
Zatiene prirodne vrijednosti na podruju upanije jesu sljedee: Znaajni krajobraz rijeke Mure; Spomenik prirode Vlane livade na lokalitetu Bedekovieve grabe u Opini Sveti Juraj na Bregu; Spomenik prirode stablo Hrasta lunjaka ispred crkve Sv. Vida u Donjem Vidovcu; Spomenik parkovne arhitekture Perivoj Zrinski u akovcu; Spomenik parkovne arhitekture stablo Platane u Nedeliu; Spomenik parkovne arhitekture stablo Lipe u Strelcu; Spomenik parkovne arhitekture stablo Ginka u Donjoj Dubravi; Spomenik parkovne arhitekture dva stabla Platane u Svetom Urbanu; Spomenik parkovne arhitekture stablo Tulipanovca u Vuetincu; Spomenik parkovne arhitekture Glicinija u akovcu; Spomenik parkovne arhitekture stablo Magnolije u Pribislavcu.
31
Razvojni problemi neracionalno gospodarenje umama i umskim zemljitem, ime se oteava odravanje bioloke raznolikosti, te sposobnost obnavljanja unitenih povrina poumljavanjem; uzurpiranost umskih prostora uz rijeku Muru, te posebno Dravu, nekontroliranim divljim gradnjama i odvozom smea, te divljim sjeama od strane romske populacije koja tu ivi; neinventarizirano stanje privatnih uma, te nepostojanje programa za gospodarenje privatnim umama, to onemoguava kontrolu sjee (stihijskom sjeom bez planova obnove nestaju itavi umski bioekosustavi koji imaju u najveem udjelu ekoloku i socioloku, a u manjoj mjeri gospodarsku funkciju); zanemarivanje ope korisne funkcije uma (ekoloke i socijalne). Razvojne potrebe izraditi program, smjernice i osnovu gospodarenja za privatne ume; zaustaviti eksploataciju ljunka iz korita rijeka Drave uslijed koje se sue itavi preostali kompleksi autohtonih uma, te zaustaviti ljunarenje iz korita rijeke Mure; educirati ljude u privatnom umskom sektoru, intenzivnije kontrolirati plansku sjeu i obnovu uma, te izvriti reviziju postojeih uma u privatnom sektoru; razviti parkove uma koji se navode u prostornim planovima upanije ve niz godina, a predstavljaju iznimnu socioloku, ekoloku i krajobraznu vrijednost kao i jednu od perspektiva razvoja kontinentalnog turizma; provesti prekogranine programe razvoja kontinentalnog turizma koji bi se temeljili na krajobraznim, ekolokim, kulturnim i tradicijskim vrijednostima Mure i podruja uz Muru, koje bi zajedniki pripremili i provodili Meimurje i Prekmurje u Sloveniji.
Slika 7: Satelitska snimka M.
32
OKOLI
Obiljeja VODE

TLO
podzemne su vode visoke kvalitete i najvee su prirodno bogatstvo upanije. Meimurski vodonosnik bi mogao opskrbljivati dvostruko vie stanovnika nego danas; unutar naselja kvaliteta podzemne i povrinske vode je loa a trend pogoranja kvalitete stalno raste.
nepovratni gubitak poljoprivrednog zemljita posljedica je prenamjene zemljita, koja je

rezultat proirivanja graditeljskih podruja predvienih prostornim planovima na vrijednim poljoprivrednim tlima te eksploatacije mineralnih sirovina, posebno ljunka, bez rudarske dozvole. ZRAK
nema industrijskih oneiivaa; nije uspostavljena upanijska mrea za praenje kvalitete zraka; legalna i nelegalna odlagalita otpada est su izvor oneienja zraka jer, osim oneienja tla i
voda;
OTPAD
Graf 2: Prosjeni sastav komunalnog otpada vidljiv je iz sljedeih prikaza:
Otpad ivotinjskog podrijetla 4% Plastika 23% Koa 7% Limenke 9% Papir 7% Tekstil 12%
3% staklo 29% zeleni otpad 5% graevni materijal
4% otpad iv.porijekla 23% plastika
7% koa 9% limenke 1% drvo 7% papir 12% tekstil
33
Drvo 1% Staklo 3% Graevni materijal 5% Zeleni otpad 29%

Izvor: Zavod za prostorno ureenje, akovec
evidentirano je 37 odlagalita (povrina oneienih otpadom). Na najveem odlagalitu,

"Totovec", provode se aktivnosti sanacije i njegovo konano zatvaranje predvia se u roku 8 godina. U sklopu projekta sanacije provodi se i projekt ureenja II. faze izgradnje kompostane uz odlagalite. Ako se ostvari projekt izgradnje regionalnog odlagalita komunalnog otpada za 4 upanije sjeverozapadne Hrvatske, prostor odlagalita Totovec koristit e se kao pretovarna stanica za meimursku upaniju; sva druga odlagalita ne provode monitoring okolia; 23 odlagalita od ukupno 37 nalaze se u podruju vodonosnika; provodi se i odvojeno prikupljanje otpada. Postavljeno je 620 kontejnera: 245 za staklo, 130 za plastinu ambalau, 118 za metalnu ambalau te 127 za papir.
Razvojni problemi ne postoji koordinirano, detaljno i sustavno praenje stanja okolia (zrak, voda, tlo) - ne provodi se monitoring u smislu izvora, vrste i koliine oneiujuih tvari; nisu se poduzimale primjerene mjere unapreenja postojeeg stanja (samo odlagalite Totovec provodi monitoring okolia); nepovezan je rad slubi dravne uprave i lokalne uprave, a inspekcijske su slube nefunkcionalne; opasnost od mogueg oneienja podzemnih voda. Posebno je loe stanje u pogledu odvodnje, sabiranja i obrade procjednih voda te otplinjavanja odlagalita; optereenju i/ili opasnosti od oneienja tla pridonose neproiene otpadne vode gnojovka s veih stoarskih gospodarstva, jer se najee izlijevaju na poljoprivredne povrine; oneienje i degradacija tla provodi se na sljedee naine: o uporabom kemijskih sredstava u poljoprivredi; o odlaganjem otpada na nelegalna odlagalita, odnosno divlja odlagalita u ume, livade, uz poljske putove, vodotoke, ljunare; o erozivnim procesima na podruju Gornjeg Meimurja, uzrokovanim prvenstveno vodom te na pojedinim lokalitetima sjeom uma, odnosno obradom zemljita na kosim terenima; o prometom na cestama koje nemaju rijeenu odvodnju s proiavanjem povrinskih voda koje se ispiru s kolnika; iskopavanje pijeska i ljunka, dovoz smea i razliitog otpada uz rijeku Dravu vodi naruavanju prirodnog okolia.
34
Razvojne potrebe sustavno prikupljati informacije o okoliu, pratiti stanje okolia te uvesti monitoring tla, vode i zraka u smislu izvora, vrste i koliine oneienja; zatitom vodocrpilinih zona dvaju aktivnih i jednog potencijalnog vodocrpilita u Meimurju (kroz poumljavanje II. vodocrpiline zone i poticanje razvoja bioloko dinamike i integralne proizvodnje hrane u III. vodocrpilinoj zoni) ouvati podzemne vode kao najvaniji prirodni resurs; potpuno ukljuivanje kuanstava i pravnih osoba u organizirano prikupljanje i odvoz otpada; rijeiti problem legalizacije dogovornih odlagalita u legalna ili to prije izgraditi regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske.
INFRASTRUKTURA VODOPRIVREDA
Obiljeja Koritenje voda izgraenost vodovodnog sustava iznosi 98%, a osnovni podaci o vodoopskrbi i potronji vode od strane stanovnitva te industrije vidljivi su iz sljedee tablice: Tablica 1: Osnovni podaci o vodoopskrbi i potronji vode
Postotak stanovnitva koje je opskrbljeno vodom Meimurska 78% upanija Urbana 81 podruja Ruralna 74 podruja Izvor: Meimurske vode, akovec Postotak kuanstava koja plaaju vodu 94,68 93.07 95,49 Prosjena potronja vode za kuanstvo (m3/godina) 122 125 118 Prosjena potronja vode za industriju (m3/godina) 830 1294 366
na vodovodnu mreu prikljueno je 78% kuanstava, a mogunost prikljuenja postoji za 98,5 % kuanstava. Na sustav nije prikljueno oko 9.000 kuanstava koja koriste vodu upitne kvalitete. 4
tetno djelovanje voda opasnost prijeti od poplavnih voda izvan podruja upanije od rijeka Drave i Mure; sustav za obranu od poplava ine: a) Sustav hidroelektrana na rijeci Dravi (HE akovec, HE Dubrava i djelomino HE Varadin, b) Sustav za obranu od poplava akovca, c) Sustav za obranu od poplava Murskog Sredia, d) Sustav za obranu od poplava Kotoribske nizine; pojava bujica (spadaju u skupinu tetnog djelovanja voda kada su velikog obujma i kratkotrajne dobivaju atribut elementarna nepogoda) u Meimurju prisutna je samo u sjeverozapadnom dijelu upanije. U slijevu rijeke Mure zabiljeeno je 11 bujinih podsljevova; izgraena je mrea kanala I, II, III, IV reda, retencije te cijevna drenaa, koje slue za odvodnju i zadravanje vodnih valova i sniavanje razine podzemne vode; time je omoguena obrada zemljita i poljoprivredna proizvodnja.
4
Istraivanja u 20 naselja upanije pokazuju da od 106 ispitanih uzoraka vode iz lokalnih izvorita (hidrofori, pumpe, bunari) njih 81 (76,4%) ne odgovara odredbama pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie.
35
Zatita voda postoje etiri formirana sustava odvodnje: grad akovec s gravitirajuim naseljima, grad Prelog, grad Mursko Sredie, naselje Kotoriba, naselje Donji Kraljevec i naselje Vratiinec. Kod svih sustava primijenjen je mjeovit nain odvodnje, tj. skupno prikupljanje i odvoenje sanitarnih i tehnolokih otpadnih voda te oborinskih voda; jedino grad akovec ima izgraeni ureaj za proiavanje otpadnih voda; drugi sustavi u prijamnike isputaju neproiene otpadne vode. Grad akovec u cijelosti je pokriven mjeovitom kanalizacijom, pripadajuim objektima (kini preljevi i retencijski bazeni) koji odvode vodu na Ureaj za proiavanje i nakon tretmana vode u vodotok Trnavu; na podruju grada Preloga izgraen je vei dio kanalizacijske mree, koji je mjeovitog tipa odvodnje. Otpadne vode uputaju se u lijevi drenani kanal HE Dubrava, bez proiavanja. U gradu Murskom Srediu javna je kanalizacijska mrea dobrim dijelom ve izgraena; primijenjen je mjeovit kanalizacijski sustav. Razvojni problemi pogoranje kvalitete povrinske i podzemne vode; neadekvatna zatita od poplava na podruju naselja Podturen, Domainec, Gorian i Kotoriba te nedovoljna zatita od erozivnog djelovanja brdskih potoka; gubici vode unutar vodoopskrbnog sustava; neposredna blizina vodocrpilita i upanijske cesta koja spaja gradove akovec i Varadin, na kojoj se odvija intenzivan promet (mogue ozbiljne tete pri prijevozu opasnih tvari) te mnoga nekontrolirana smetlita i odlagalita otpada koja neposredno utjeu na kvalitetu voda. Razvojne potrebe izgraditi natapne kanale i natapne objekte i ureaje, prvenstveno u podrujima s visoko kvalitetnim tlima. Nasipe izgraditi na dijelovima gdje sustav obrane od poplave ne funkcionira ili djelomino funkcionira; izgraditi kanalizacijski sustav u naseljima koja se nalaze u vodozatitnoj zoni; smanjiti utjecaj zagaivaa, tj. voditi katastar zagaivaa i pravilno zbrinjavati otpad; uvesti zbrinjavanje komunalnog otpada u osam jedinica lokalne samouprave, te uspostaviti komunalnu infrastrukturu za zbrinjavanje otpadnih, fekalnih voda iz kuanstava i pojaati nadzor nad uspostavom internih proistaa u industrijskim pogonima; sanirati vodene povrine nakon eksploatacije rudnih bogatstava ljunka i pijeska, koje se najee pretvaraju u divlja odlagalita; ulagati u sigurnost i kvalitetu vodoopskrbe; zabraniti prijevoz opasnih tvari na dravnim i upanijskim cestama u vodozatitnom podruju.
Slika 8. Reljef, povrinske vode i vea naselja M.
36
ENERGETIKA
Obiljeja Hidroelektrane: na podruju upanije nalaze se dvije hidroelektrane, HE akovec i HE Dubrava, ukupne snage oko 160 MW. Njihova ukupna snaga daleko nadilazi potrebe upanije. Distribucija elektrine energije: upanija se napaja iz dviju trafostanica: akovec i Prelog, ukupne instalirane snage 122 MW, a sastavni dio elektroenergetskog sustava ini 10 trafostanica 35/10 kV instalirane snage 104,2 MW i 553 trafostanice TS 10/0,4 kV instalirane snage 142,8 MW. U eksploataciji je 1713 km srednjenaponskih vodova i niskonaponske mree; budui da je najvea postignuta vrna snaga neto manja od 49 MW, postoje velike rezerve elektrine energije za gospodarski razvoj.
Tablica 2: Osnovni podaci o distribuciji elektrine energije: Postotak Postotak Postotak stanovnitva stanovnitva ilegalnog koje je koje plaa spajanja na prikljueno raune za elektrinu na elektrinu struju mreu mreu Hrvatska Meimurska 99 % upanija Urbana 99 % podruja Ruralna 99 % podruja Izvor: Hrvatska elektroprivreda moda 100 % 100 % 100 % Ne Ne Ne
Prosjena potronja struje u kuanstvu (kWh/godina) 2 976 2 768 2 790 2 763
Prosjena potronja struje u industriji (kWh/ godina) Srednji napon 1.902,556 1.022.456 Poduzetnici 39.339 31.638
Obnovljivi izvori energije: u upaniji nema interesa za ulaganje u obnovljive izvore elektrine energije bio masa, te sunana energija;
37
u upaniji je prvi proizvoa elektrine energije iz fotosolarnih modula mikrosunane elektrane koji je prikljuen usporedno s niskonaponskom mreom Hrvatske elektroprivrede viak proizvedene elektrine energije isporuuje se neposredno u mreu Hrvatske elektroprivrede; prema pokrivenosti plinske mree i broja prikljuaka upanija je najbolja u Republici Hrvatskoj. Trenutano je izgraenost 96%, a pokrivenosti kupcima 62%; glavni plinski dovodi su iz pravca Varadina i Koprivnice. Mrea je novija i u dobrom stanju, s iznimkom dijela stare plinske mree koja je veinom u gradu akovcu; sadanji distributivni plinski sustav tehniki omoguuje koritenje plina za industrijski razvoj; INA se odluila za privoenje proizvodnji plina odobrenih triju eksploatacijskih polja te za nastavak istraivanja na podruju lokaliteta Meimurje Peklenica. Ispitivanje buotine Meimurje (M) 1 pokazalo je da se na tom lokalitetu moe oekivati znaajno novo plinsko polje.
Tablica 3: Osnovni podaci o distribuciji plina: Postotak stanovnitva koje je prikljueno na plinsku mreu Meimurska 70% upanija Urbana 80% podruja Ruralna 60% podruja Izvor: Hrvatska elektroprivreda
Postotak stanovnitva koje plaa raune za plin 90% 88% 92%
Prosjena potronja plina u kuanstvu (m3/godina) 1 969 2 360 1 570
Prosjena potronja plina u industriji (m3/godina) 10.390 11.400 9.350
Razvojni problemi i potrebe potrebno je rekonstruirati, odnosno zamijeniti dio stare plinske mree koja je veinom u gradu akovcu te poboljati dobavu plina od Varadina do akovca; premda su investicijski trokovi veliki, postoje mogunosti koritenja sunca za proizvodnju elektrine energije to bi otvorilo mogunosti za razvoj obrtnitva na izgradnji i odravanju tih sustava; razmotriti iskoritavanje potencijala Terme Drakovec.
PROMETNA INFRASTRUKTURA
Obiljeja cestovna je povezanost unutar upanije dobra, kao i povezanost na hrvatsku i europsku cestovnu mreu; autocesta Gorian-Zagreb povezuje upaniju od sjevera Hrvatske sve do krajnjeg juga; gornji dio Meimurja ima kvalitetne prometnice. Razvijena gusta mrea tih cesta vana je za razvoj turizma. Donje Meimurje ima takoer razvijene ceste na mnogo veoj povrini.
38
Tablica 4: Usporedno stanje cesta u Meimurskoj upaniji i Republici Hrvatskoj: u postocima ocjena stanja* 0 1 2 3 4 5 Izvor: Meimurske ceste ceste upanijske Meimurje Hrvatska 57,70 17,57 24,21 12,76 10,39 20,32 5,31 27,30 2,30 14,43 0,10 7,63 lokalne Meimurje 62,38 18,51 4,49 2,98 3,36 8,21 Hrvatska 18,30 10,61 19,31 27,13 15,24 9,42
* 0 = novi tepih; 1 = odlino stanje; 2 = dobro stanje; 3 = stanje srednje; 4 = loe stanje; 5 = makadam
Razvojni problemi i potrebe izgraditi preostale obilaznice Grada akovca i veih naselja (ukljuujui spajanje s graninim prijelazima); razmotriti preusmjeravanje tranzitnog prometa na prijevoz preko eljeznikog prometa, uz neophodnu izgradnju potrebne infrastrukture; poveati sigurnost sudionika u prometu temeljem poboljanja kolnika (njihova sanacija, modernizacija, zatita i obnova).
2.5. GOSPODARSTVO
STRUKTURA I OSNOVNA OBILJEJA GOSPODARSTVA
Obiljeja i razvojni problemi Meimurska je upanija po razvijenosti, mjerenoj prema visini bruto domaeg proizvoda (BDP) po stanovniku, na 12. mjestu u Hrvatskoj (bez Zagreba). Njezin BDP po stanovniku u 2003. je iznosio 7.699 EUR-a, dok je prosjek za Hrvatsku iznosio 9.684 EUR-a, a za EU 15 prosjek je bio 23 180 EUR-a; 5 2001. g. upanija je bila na 6. mjestu prema BDP-u po stanovniku, dok je 2003. pala na 12. mjesto. upanija ima 20,5% manji BDP po stanovniku od prosjeka Hrvatske i skoro 3 puta manji BDP od prosjeka EU 15; zaostajanje u gospodarskom rastu za ostalim upanijama. U odnosu na 2001. upanijski BDP po stanovniku se poveao za 7,7% to je manje od poveanja na nacionalnoj razini koje je iznosilo 12,6%. U odnosu na ostale upanije, Meimurska upanija se po rastu BDP-a po stanovniku u razdoblju 2001.-2003. nalazi tek na 15. mjestu.
Tablica 5: Rangiranje upanija prema visini BDP po stanovniku u EUR (BDP po kupovnoj moi) upanija Brodsko-posavska Vukovarsko-srijemska ibensko-kninska Krapinsko-zagorska Poeko-slavonska Zagrebaka
5
2001 5.246 4.988 5.473 6.793 6.351 5.837
2002 5.511 5.373 5.985 6.788 6.533 7.151
2003 5.620 5.742 6.766 6.976 7.051 7.172
Indeks 2003/2001 107,1 115,1 123,6 102,7 111,0 122,9
2003 RH =100 58,0 59,3 69,9 72,0 72,8 74,1
Eurostat Yearbook 2003
39
Splitsko-dalmatinska Virovitiko-podravska Osjeko-baranjska Bjelovarsko-bilogorska Karlovaka Sisako-moslavaka Meimurska Zadarska Dubrovako-neretvanska Varadinska Koprivniko-krievaka Liko-senjska Primorsko-goranska Istarska Grad Zagreb HRVATSKA Izvor: DZS
6.514 6.875 6.672 6.752 7.302 7.460 7.146 6.198 7.751 8.178 8.893 6.897 10.105 11.561 15.166 8.597
6.889 7.147 7.396 7.354 8.035 7.761 7.749 6.804 8.030 8.959 9.585 8.380 10.512 12.283 16.319 9.266
7.253 7.356 7.402 7.451 7.596 7.670 7.699 7.795 8.584 9.037 9.595 10.172 11.285 12.863 17.301 9.684
111,3 107,0 110,9 110,4 104,0 102,8 107,7 125,8 110,7 110,5 107,9 147,5 111,7 111,3 114,1 112,6
74,9 76,0 76,4 76,9 78,4 79,2 79,5 80,5 88,6 93,3 99,1 105,0 116,5 132,8 178,7 100,0
Slika 9. Regionalna razvijenost prema visini BDP-a po stanovniku za 2003. g.
Min Brodsko-posavska upanija 5.620 Max grad Zagreb 17.301 Prosjek RH 9684 Odnos izmeu max i min GDP per capita 1: 3
GDP per capita PPS in EUR
>12.000 10.001 -12.000 8.001 10.000 6.001 8.000 < 6000
Izvor: Dravni zavod za statistiku
Meimurska upanija pripada grupi upanija sa BDP-om po stanovniku izmeu 6 i 8 tisua Eura. Treba uzeti u obzir da Meimursku upaniju odlikuje znaajno via gustoa stanovnitva nego u veini ostalih upanija kao i puno vei udjel mladih osoba u ukupnom stanovnitvu to doprinosi slabijim rezultatima kod raunanja BDP-a po stanovniku (za detaljniji uvid u razlike o razvijenosti upanije vidi Dodatak 7: Pregled pokazatelja o razvijenosti upanije).
40
Tablica 6: Usporedba strukture gospodarstva Meimurske upanije i Hrvatske 1990.-2003.
Podruje djelatnosti Poljoprivreda, lov, umarstvo Preraivaka industrija Graditeljstvo Prijevoz, skladitenje i veze
Izvor: FINA
Meimurska upanija udio u ukupnom gospodarstvu u% 1990. 2000. 2003. 4,0 58,8 17,0 2,1 2,7 53,0 14,9 2,2 2,4 53,7 13,3 2,2
Republika Hrvatska udio u ukupnom gospodarstvu u% 1990. 2000. 2003. 7,0 40,9 10,2 12,0 4,2 35,1 9,5 11,3 4,0 32,1 10,2 10,4
prema broju zaposlenih najznaajnije su preraivaka industrija, trgovina na veliko i malo, graditeljstvo i poljoprivreda. Meimurje ima vei udjel preraivake industrije i poljoprivrede u gospodarstvu u odnosu na itavu Hrvatsku, dok je udio usluga znaajno manji. broj poduzea 1.685 73 29 broj zaposlenih 9.019 4.950 8.528
Tablica 7: Struktura poduzea 6, izraena brojem poduzea i brojem zaposlenih, u 2003.:
mala poduzea srednja poduzea velika poduzea
u odnosu na prosjek u Hrvatskoj broj zaposlenih u gospodarskim subjektima u sektorima poljoprivrede, lova i umarstva sudjeluje sa znatno manjim udjelom u ukupnom broju zaposlenih; u preraivakoj industriji zaposleno je vie od polovine ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu, a prvenstveno u radno-intenzivnoj proizvodnji (tekstilna industrija, industrija obue); dio velikih tvrtki (graevinarstvo, prehrambena industrija) vee uz sebe znaajan broj kooperanata; u graditeljstvu je zaposleno znatno vie radnika nego na razini drave, no prihodi i dobit razmjerno su niski (niska kvalifikacijska struktura zaposlenih u graditeljstvu, to rezultira nisko plaenim graditeljskim poslovima); ugostiteljstvo, turizam i promet slabije su razvijeni u odnosu na susjedne upanije; dominiraju niskoakumulativne djelatnosti, to potvruje nizak udjel meimurskog gospodarstva u republikom po ostvarenoj dobiti (svega 1%) i zaostajanje u plaama (25%) kao pokazateljima efikasnosti poslovanja; u 1990-ima godina meimursko je gospodarstvo imalo 11 predstavnika u skupni 400 najveih hrvatskih poduzetnika, dok ih danas ima samo 5; nedostatna je suradnja gospodarstva s visokokolskim i istraivakim institucijama nedostatan je oslonac na tehnologiju i znanje; prostorni razmjetaj tvrtki pokazuje i dalje veliku koncentraciju u akovcu, koji je ve tradicionalno najzanimljivije podruje za otvaranje novih poduzea registrirana su 832 poduzea (gotovo polovica), koja raspolau sa 73% poduzetnike imovine, 80% kapitala i zapoljavaju 60% ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Meimurske upanije; konkurentni su dijelovi preraivake industrije.
Razvojne potrebe unaprijediti poduzetniko okruenje u upaniji radi jaanja konkurentnosti gospodarstva;
Prema podacima FINA
41
poticati okrupnjavanje resursa te prevladati razdrobljenost meimurskog gospodarstva, koje nije prepoznatljivo i nema dovoljan broj gospodarskih lidera oko kojih bi se okupljali mali i srednji poduzetnici; poticati poslovno i razvojno povezivanje i umreavanje poduzea u upaniji i stvarati pogodne uvjete za razvoj klastera; ulagati u razvoj ljudskih potencijala u gospodarstvu ali i u upanijskoj upravi te u jedinicama lokalne samouprave za upravljanje gospodarskim razvojem; privlaiti srednji i visoki menadment, kao najvaniji razvojni resurs i osnovu za podizanje konkurentske sposobnosti gospodarstva (poveanjem plaa i osiguravanjem drugih pogodnosti); poticati koritenje znanja i inovacija radi stvaranja proizvoda vee dodane vrijednosti i bolje organizacije rada. PRERAIVAKA INDUSTRIJA Obiljeja i razvojni problemi udio tekstilne i obuarske industrije u ukupnom prihodu gospodarstva iznosi 9,5%, u ukupnom broju zaposlenih 22% (2004. godina), a prosjena plaa u tim djelatnostima zaostaje za upanijskim prosjekom vie od 20%; tekstilna i obuarska industrija najvei su meimurski izvoznici, s udjelom od oko 45% u ukupnom izvozu, ali ujedno ostvaruju i najvee gubitke; u metalopreraivakoj, prehrambenoj i nekim drugim djelatnostima ostvaruju se pozitivni poslovni rezultati; u nekima od njih posluju vrlo uspjene male i srednje tvrtke, koje svoj razvoj temelje na znanju, tehnologiji, stalnom poveanju konkurentnosti i izvozu. Razvojne potrebe razvijati metalopreraivaku industriju temeljenu na proizvodima vee dodatne vrijednosti; podravati poduzea koja svoje poslovanje i rast zasnivanju na primjeni znanja, razvoju tehnologija i inovacija i koja su usmjerena na proizvodnju viih tehnolokih razina; prevladati usitnjenost preraivakih kapaciteta; razvijati prehrambenu industriju utemeljenu na domaim, visoko kvalitetnim sirovinama; razvijati samo perspektivne segmente tekstilne industrije uz potrebna ulaganja u sredstva za proizvodnju, opremu i radnu snagu.
MALO GOSPODARSTVO, OBRTNITVO I POTPORNE INSTITUCIJE ZA MALO GOSPODARSTVO MALO GOSPODARSTVO

Obiljeja malo gospodarstvo, posebno mala poduzea, ima dugu tradiciju u Meimurju, koje pripada skupini onih upanija u Hrvatskoj koje imaju razvijeno i dinamino malo gospodarstvo;
Tablica 8: Struktura malih i srednjih poduzea prema podrujima djelatnosti u 2003. i 2004. godini
Broj aktivnih trgovakih drutava Podruje djelatnosti ukupno A B C Poljoprivreda, lov, umarstvo Ribarstvo Rudarstvo i vaenje 35 Struktura 2003. mala 31 srednja 3 ukupno 38 Struktura 2004. mala 34 srednja 3 -
42
D E F G H I J K L M N O
Preraivaka industrija Opskrba el. strujom, plinom i vodom Graditeljstvo Trgovina na veliko i malo Hoteli i restorani Prijevoz, skladitenje i veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekret. i poslov. usluge Javna uprava i obr., obv. soc. osig. Obrazovanje Zdravstvena zatita i soc. skrb Ostale drutv,. soc. i usl. djelat. Ukupno
362 2 219 622 90 79 29 222 24 19 50 1.753
316 211 597 89 75 29 216 24 18 49 1.655
29 5 22 1 4 6 1 1 72
360 2 221 631 99 78 28 223 25 25 57 1.787
308 212 607 99 74 28 219 25 24 55 1.685
33 5 21 4 4 1 2 73
mali poduzetnici zapoljavaju 40,2% ukupnog broja zaposlenih; u dobiti nakon oporezivanja sudjeluju sa 36,0%, a u gubicima nakon oporezivanja sa 21,7%, to potvruje vanost malog gospodarstva u meimurskom gospodarstvu; karakteristika je srednjih poduzetnika polarizacija na one s dobrim rezultatima i one s velikim gubicima (u tekstilnoj industriji istodobno su prisutne tvrtke s velikim gubicima kao i one s odlinim rezultatima). Uz poduzetnike u tekstilnoj djelatnosti, najvei su gubitai u skupini srednjih poduzetnika u djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva; srednji poduzetnici zapoljavaju 23,0% ukupnog broja zaposlenih (2004. godine); najnie plae i dalje imaju mali poduzetnici, kod kojih prosjene neto plae iznose 2.248 kuna ili 13,6% manje od prosjeka meimurskog gospodarstva. Istodobno, srednji poduzetnici isplaivali su najvie plae i to u iznosu od 2.948 kuna odnosno za 13,3% iznad prosjeka meimurskog gospodarstva.
Razvojni problemi usitnjenost, atomiziranost malih poduzea, njihova nedovoljna povezanost, suradnja i opredijeljenost za udruivanje; nedovoljno ulaganje u nova znanja, istraivanje i razvoj te nove tehnologije; nedovoljna educiranost poduzetnika i zaposlenih te nedovoljna ukljuenost mladih sposobnih strunjaka sa sposobnostima za primjenu i razvoj novih tehnologija proizvodnih i informacijskih kao i metoda upravljanja; nedovoljno koritenje suvremenog menadmenta u poduzeima; premalo certifikata ISO-9000 i drugih standarda. Razvojne potrebe poticati ulaganja poduzetnika u nova znanja i tehnologije; unapreivati povezivanje tvrtki s istraivakim i razvojnim institucijama; sustavno razvijati koritenje modernih informacijskih tehnologija na upanijskoj i lokalnoj razini (e-upravljanje, e-bussiness, e-obrazovanje i dr.); jaati i razvijati poduzetnitvo kroz obrazovne programe (cjeloivotno uenje, uenje na radnome mjestu, specijalistika znanja i dr.) isticanjem nekih osnovnih vrijednosti u poslovanju, ali i vrijednosti Meimurja kao to je radinost; smanjivati sve administrativne zapreke u upaniji u svim fazama ciklusa poduzetnikog pothvata, od pokretanja, razvoja i rasta do vlasnikog transfera; stvarati pogodne uvjete na razini upanije za privlaenje domaih i stranih ulaganja; poticati koritenje iskustava i najbolje prakse unutar upanije i iz drugih podruja Hrvatske i Europe radi jaanja produktivnosti, kvalitete proizvoda i konkurentnosti; stimulirati izvoznipotencijal MSP-a; poticati konkurentnost malog gospodarstva.
43
OBRTNITVO
Obiljeja obrtnitvo ima dugu tradiciju i razmjerno je razvijeno u upaniji; ukupan broj obrtnika (oko 20% ukupno zaposlenih u upaniji) u 2004. bio je 2.013 (radionica) i prilino je stabilan ili biljei mali porast. Obrtnici zapoljavaju oko 4.300 radnika 7; proizvodne djelatnosti ine svega 19,14% ukupnog obrtnitva, a uslune 34,32% (na trgovinu otpada 20,25% na ugostiteljstvo 10,22%, a na prijevoz osoba i stvari 8,03%); u proizvodnim djelatnostima najvie je obrtnika je u nisko akumulativnim granama tekstil, prerada i obrada metala i proizvodnja od drveta; najvei broj obrtnika koncentriran je u akovcu i Nedeliu - gotovo 50% ukupnog broja obrtnika u upaniji. Razvojni problemi i potrebe nedovoljna obrazovanost obrtnika i nedovoljno mladih kadrova zaposlenih u obrtnitvu.
POTPORNE INSTITUCIJE ZA MALO GOSPODARSTVO

Obiljeja u upaniji se provode programi podravanja i kreditiranja malog gospodarstva i obrtnitva i vrlo uspjeno realiziraju se programi kreditiranja od strane nadlenog ministarstva (kreditne linije Gruda snijega, Poduzetnik 1 i Poduzetnik 2 te Lokalni projekti razvoja Poduzetnik); upanija je ukljuena u financijske ali i druge oblike podupiranja malog gospodarstva, a kljunu ulogu u tome ima razvojna agencija REDEA, kao slijednik prvog i najuspjenijeg hrvatskog poduzetnikog centra MPC-a 8. (REDEA je i suosniva i glavni organizator Meimurskog sajma poduzetnitva MESAP). Osnovne aktivnosti REDEA-e u potpori malom gospodarstvu jesu: o potpora razvoju malog gospodarstva kroz edukaciju (start-up edukacija za poetnike, savjetnici poduzetnitva, informatika poduka poduzetnika; specijalizirani teajevi, konferencije, seminari i predavanja) o organizacija kreditiranja (kreditni program Poduzetnik, krediti za razvoj poljoprivrede) o kreiranje, izrada i provedba razvojnih projekata i projekata financiranih iz EU i drugih fondova, koji obuhvaaju i one iz malog gospodarstva o savjetodavne usluge o organizacija sajamskih aktivnosti. upanija je ujedno lanica i jedan od osnivaa Razvojne agencije Sjever, koja radi na privlaenju stranih investicija za cijelu sjeverozapadnu regiju; u upaniji djeluje 28 gospodarskih zona i slinih potpornih institucija za malo gospodarstvo, od ega je 12 ve popunjeno, a u 16 jo uvijek ima slobodnih parcela. U pripremnoj fazi je 31 industrijsko-poslovna zona (tablica s detaljnim pregledom stanja gospodarskih zona u upaniji priloena je u Dodatku 5. ROP-a). Problemi nedostaju specijalizirane institucije za tehnoloku potporu poduzetnitvu (tehnoloki centri, parkovi, agencije i sl.), koje bi bile usmjerene na istraivanje i razvoj, transfer tehnologije i razvoj novih tehnologija te povezivanje gospodarstva i znanstveno-istraivakih institucija i centara;
7 8
Prema podacima Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje O drugim funkcijama i aktivnostima REDEA-e vidi u poglavlju Upravljanje razvojem
44
nedostatna je suradnja upanijskih s drugim hrvatskim ali i meunarodnim institucijama na

razvojnim projektima koji potiu razvoj inovativnosti i primjenu novih tehnologija. Potrebe unapreivati poduzetniko okruenje u upaniji kroz posebnu podrku potpornim institucijama za malo gospodarstvo u prvom redu otvaranju i daljnjem razvoju poduzea. Dalje razvijati i poticati pruanje strunih i profesionalnih usluga malom gospodarstvu; podrati osnivanje potpornih tehnolokih institucija radi unapreivanja tehnolokog i inovativnog razvoja, a time i jaanje konkurentnosti malog gospodarstva; podupirati informiranje, povezivanje i ukljuivanje malog gospodarstva u nacionalne, ali i meunarodne programe i projekte poticanja tehnolokog razvoja; jaati djelovanje regionalne razvojne agencije REDEA-e u daljnjoj podrci planiranju, programiranju i provedbi gospodarskog i ukupnog razvoja Meimurske upanije. Jaati kapacitete REDEA-e, HGK i HOK za ukljuivanje u nacionalne programe potpore malom gospodarstvu kao i programe EU-a te druge meunarodne programe; poticati udruivanje malih poduzea u klastere; jaati meunarodno povezivanje s Prekmurjem (Slovenija) i upanijom Zala (Maarska) ali i s drugim europskim regijama (npr. austrijskom tajerskom), na konkretnim gospodarskim projektima kroz djelovanje REDEA-e i drugih institucija; poticati daljnje regionalno povezivanje s drugim u Hrvatskoj (s Varadinskom, Koprivniko krievakom, Krapinsko-zagorskom i Bjelovarsko-bilogorskom upanijom) radi povezivanja potencijala za razvoj i zajednikih nastupa putem REDEA-e i drugih potpornih institucija za malo gospodarstvo; izgraditi sredinju gospodarsku zonu Meimurje i urediti sredinje gospodarske zone na glavnom izlazu sa autoceste A 4, kod vorita Sveti Kri. Dugorono, zonu je potrebno proiriti za narednih 200 ha. Prema namjeni, zonu je potrebno opremiti za gradnju veih proizvodnih pogona, kako bi bila prikladna za vanjske i domae investitore; opremiti komunalnom infrastrukturom gospodarsku zonu Vojarna akovec. Zbog prikladnosti lokacije u ovoj zoni potrebno je osnivanje i gradnja tehnolokog parka, poduzetnikog inkubatora te jo nekih oblika poduzetnike infrastrukture, dok je u ostalom dijelu zone potrebno izgraditi poslovno-proizvodne objekte; poticati zadrugarstvo, poglavito u sektoru poljoprivrede.
MEIMURSKI SAJAM PODUZETNITVA MESAP

Obiljeja Meimurski sajam poduzetnitva MESAP d.o.o. vaan je poticajni mehanizam za meimursko gospodarstvo i njegovu uinkovitu promidbu; nastao je 1999. godine kao rezultat potrebe da se malom gospodarstvu prui prilika za jai iskorak na lokalno regionalno trite. Danas MESAP predstavlja znaajan razvojni projekt; u poetku su MESAP organizirali zajedno Opina Nedelie i Meimurski poduzetniki centar (MPC). U svrhu profesionaliziranja MESAP-a osnovana je tvrtka MESAP d.o.o. 9; u nastalim promjenama MPC je transformiran u razvojnu agenciju REDEA u 100% vlasnitvu Meimurske upanije, a u 2006. godini Opina Nedelie prodaje 20% udjela Meimurskoj upaniji, tj. agenciji REDEA ime MESAP postaje projekt upanijskog ranga; osim MESAP-a svake se godine odravaju i Obrtniki sajam u Donjoj Dubravi (2006. godine biti e 11. po redu) i Meunarodni sajam ekologije i zdrave prehrane u akovcu (2006. godine e biti 10. po redu); unato predvienoj novoj transformaciji MESAP-a i investicijama, glavna sajamska priredba i dalje je Meimurski sajam poduzetnitva koji se odrava tradicionalno sredinom lipnja;
9
U vlasnikim omjerima 60% Opina Nedelie i 40% MPC.
45
u regionalnom smislu MESAP je vaan kao centar promidbe u iroj regiji, a priprema se i znaajna meunarodna inicijativa za stvaranje saveza triju sajmova i to sajma Zalaegerszeg (Maarska), Sajma Gornja Radgona (Slovenija) i MESAP-a. Ovim savezom otvaraju se trita susjednih zemalja za gospodarstvenike, a istovremeno se otvaraju i prilike za financiranje odreenih razvojnih projekata sajamske infrastrukture iz sredstava fondova EU i drugih meunarodnih izvora financiranja.
Potrebe transformirati MESAP u smislu prelaska s jednogodinjeg ciklusa odravanja sajmova na vie sajamskih priredbi u tijeku godine. U ovu je svrhu pripremljen projekt razvoja sajma; profesionalizirati funkcije uprave sajma, investirati u gradnju vrstog objekta te intenzivirati sajmovanje kroz cijelu godinu; 10 izgraditi hale, ime se stvaraju mogunosti za odravanje 5 godinjih specijaliziranih sajmova te ostalih slinih manifestacija (promocije novih proizvoda, akcijske prodaje, predstavljanje tvrtki)
POLJOPRIVREDA
Obiljeja pogodni prirodni preduvjeti za razvoj raznovrsne poljoprivredne proizvodnje i postizanje visokih prinosa. Prednosti za razvoj poljoprivrede su: o relativno nezagaeni prirodni resursi (tlo i voda) kao dobra osnova za ekoloku proizvodnju; o postignuta specijaliziranost odreenih proizvodnji (vinogradarstvo, voarstvo, povrtlarstvo te peradarstvo); o rastua potranja za poljoprivrednim proizvodima na upanijskoj ali i na nacionalnoj razini (najgue naseljeno podruje u Hrvatskoj, blizina Zagreba te dobra prometna povezanost za opskrbu poljoprivrednim proizvodima turistikih regija); poljoprivreda je po udjelu u upanijskom gospodarstvu i po udjelu poljoprivrednog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu iznad prosjeka Hrvatske i znatno iznad prosjeka EU. U poljoprivrednim kuanstvima ivi 59,45% ukupnog stanovnitva, dok je taj udio za Hrvatsku 33,66% a za EU 5%; u strukturi proizvodnje dominira biljna proizvodnja (itarice (80%), koja se u srednjoronom razdoblju gotovo nije mijenjala u usporedbi sa EU i razvijenim poljoprivrednim zemljama, u kojima u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje prevladava stoarstvo (60%), a udio biljne proizvodnje je oko 40%; s obzirom na kvalitetu, tehnologiju i koncentraciju proizvodnje upanija je vodea u Hrvatskoj u sljedeem: o plantanom voarstvu; udio plantanih vonjaka u ukupnoj povrini vonjaka u Meimurju je 55%, a u Republici Hrvatskoj 30%. upanija je na prvome mjestu u dravi po povrinama nasada jabuke na obiteljskim gospodarstvima; o vinogradarstvu; u vinogradarstvu je vrlo visok udio plantanih nasada 86% od ukupne povrine. Visoki je udio kvalitetnih vina s geografskim porijeklom (40 meimurskih vinogradara proizvodi 160 vrsta vina sa zatienim geografskom porijeklom); o proizvodnji krumpira; upanija je na prvom mjestu u Hrvatskoj po povrinama na kojima je zasaen krumpir (18,3%); upanija je vodea u Hrvatskoj po peradarskoj proizvodnji 10% ukupne proizvodnje u Hrvatskoj. Oko 1/3 ukupne proizvodnje je na modernim farmama.
Sama investicija hala za izlaganje od 2.000 m2 s popratnim sadrajima i dodatnim ureenjem iznosi oko 5,5 mil. kuna.
10
46
Razvojni problemi vlasniku strukturu poljoprivrednog zemljita obiljeava velika rascjepkanost i mali posjedi; prosjena veliina posjeda je 0,87 ha, u usporedbi s prosjekom u Hrvatskoj od 3,7 ha i prosjekom u EU od 25 ha; stoarstvo je nerazvijeno, s iznimkom peradarske proizvodnje. Dominiraju mali proizvoai i malo je modernih stoarskih farmi; navodnjavanja nema iako za to postoje vodeni resursi i planovi i ne koriste se dovoljno mogunosti agrotehnike; posljedica je 20-30% manji prinos svih ratarskih kultura od njihovog genetskog potencijala; struna osposobljenost i obrazovanost poljoprivrednika izrazito je niska; stoga je mala i sposobnost za primjenu novih znanja i tehnologija u proizvodnji, organizaciji, marketingu i managementu; nerazvijeno je povezivanje malih poljoprivrednih proizvoaa; neorganizirani su proizvoai i nastup na tritu; ne postoji strateko opredjeljenje u pogledu odnosa prema odrivom gospodarenju i nedovoljne su potpore pojedinim granama (pelarstvo). Razvojne potrebe okrupniti zemljine posjede; poticati jaanje i rast komercijalnih proizvoaa te udruivanje malih proizvoaa za zajedniki nastup na tritu posebno za opskrbu velikih trgovakih lanaca, hotela i drugih velikih potroaa; uvesti navodnjavanje poljoprivrednih povrina; prilagoditi ratarsku i stoarsku proizvodnju zahtjevima trita, odnosno, izmijenjenim prehrambenim navikama stanovnitva; poticati i unaprjeivati vinogradarstvo, povrtlarstvo i voarstvo te poticati i organizirani razvoj cvjearstva, sjemenarstva i uzgoja ljekovitog bilja (te proizvodnje mogle bi apsorbirati viak enske radne snage u sklopu programa potpore razvoju enskog poduzetnitva); u stoarstvu poticati uzgoj koza, zeeva, gusaka, pataka, purana i nojeva, te razvijati slatkovodno ribarstvo; brandirati autohtone poljoprivredne proizvode (meso z tiblice, sir-turo) i promovirati ih u okviru turistike ponude (seoski turizam); poticati otvaranje malih preraivakih kapaciteta (male mljekare, sirane i dr.).
Lov
Razvojna obiljeja, problemi i potrebe lov je organiziran preko lovakog saveza upanije, u koji je ulanjeno 21 lovako drutvo sa 970 lanova. Lovaka drutva gospodare sa 52.000 ha lovne povrine. U lovitima se kao glavne vrste divljai uzgajaju srna, zec, fazan i trka; zbog konstantnih antropogenih utjecaja matini fond divljai poeo se smanjivati poetkom devedesetih godina; potrebno je poveati matini fond divljai na broj koji prirodna sredina moe podnijeti bez tetnih utjecaja te uskladiti lov, trino poslovanje i zatitu prirode kako bi ta djelatnost postala prepoznatljiv brand i resurs za razvoj turizma.
47
GRADITELJSTVO
Obiljeja graditeljstvo je u cjelini posljednjih godina primjer rastue i organizirane djelatnosti tj. najpropulzivnija je djelatnost upanije (graditeljske tvrtke biljee vrlo dinamian rast, trenutano u graditeljstvu djeluju 4 velike tvrtke od toga 3 meimurske gazele, 5 srednjih tvrtki i 212 malih); graditeljstvo zapoljava 13,9% zaposlenih u upaniji (2004. godina) te sudjeluje sa 12,2% u ukupnom prihodu upanije; graditeljstvo obuhvaa poslove visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje, kao i sve vrste instalacijskih i zavrnih radova; dominiraju poslovi niske tehnoloke razine i male dodane vrijednosti; vie od treine trgovakih drutava je u djelatnosti izgradnje objekata, a ostala su u djelatnosti zavrnih radova, u djelatnosti instalacijskih radova itd.; postojanje graditeljske tradicije i graditeljskog umijea dobra su osnova za kreiranje branda meimurskog graditeljstva; radi razvoja i poveanja konkurentnosti graditelji su izradili vlastitu razvojnu strategiju: "Studija polaznih osnova stratekog plana razvoja graditeljstva u Meimurskoj upaniji". Razvojni problemi usitnjenost i nepovezanost proizvodnih kapaciteta; kontinuiran pad zaposlenosti u sedamdesetim godinama graditeljstvo Meimurja zapoljavalo je vie od 8.000 radnika, potkraj devedesetih taj je broj pao na oko 3.000 zaposlenih, a u 2003. na prosjeno 2.675; nedostatak strune radne snage, kvalificirane i visokokvalificirane (zidara, tesara i armiraa, ali i poslovoa, te diplomiranih inenjera graditeljstva); negativni financijski rezultati poslovanja dijela meimurskih tvrtki i konkurencija sivog trita; zastarjela oprema i tehnologija. Razvojne potrebe okrupniti graditeljske resurse radi zajednikog nastupa na tritu i poticati njihovo usmjeravanje na tehnoloki sloenije i zahtjevnije poslove s veom dodanom vrijednosti; privlaiti i ukljuiti potreban broj kvalificiranih graditeljskih radnika; razviti sofisticirane poslovne usluge vezane uz graditeljsku djelatnost radi zaokruenja ponude graditeljskih usluga (projektiranje, procjena i promet nekretnina i dr.); intenzivnije ulagati u razvoj, nova znanja i tehnologije te organizaciju i upravljanje projektima; educirati mlade kadrove; jaati promidbu meimurskog graditeljstva; provesti Strategiju razvoja graditeljstva.
TURIZAM
Obiljeja osnovni resursi za razvoj turizma u upaniji su ouvana prirodna i kulturna batina, vode te povoljan geoprometni poloaj i termalni izvori; broj turistikih posjeta u razdoblju 1991.-2004. kretao se bez oscilacija u rasponu od 6 do 8 tisua, od ega su oko polovica strani turisti. Domai gosti veinom su izletnike grupe, sudionici kulturnih i sportskih manifestacija i poslovni ljudi. Inozemni gosti veinom su
48
poslovni ljudi, iseljenici i lovci. Osmiljeni razvoj novih turistikih proizvoda zapoeo je tek 2002. godine; sredinom 2005. godine otvorene su i Toplice Sv. Martin sa 14 apartmana i ukupno 392 kreveta, iji se broj posjetilaca u 2005. godini procjenjuje na oko 10.000.
Razvojni problemi vrlo malo kvalitetno osposobljenog kadra i mali interes poduzetnika za ulaganje u edukaciju i usavravanje. Turistika zajednica raspolae nedostatnim financijskim sredstvima i premalim brojem djelatnika; ne postoje znaajnije poticajne mjere za razvoj turizma, pogotovo u ruralnom turizmu, gdje je ruralna tradicijska graditeljska batina posve devastirana; poduzetnici nisu do sada kreirali novu turistiku ponudu niti znaajnije ulagali u sektor (tek 2004. javljaju se prve poduzetnike inicijative); ne postoji dovoljno vanijih dogaaja koji su regionalnog, nacionalnog ili meunarodnog znaenja, nedovoljni su i neprimjereni smjetajni kapaciteti i nedostatna su ulaganja u marketing promociju postojeih turistikih proizvoda. Razvojne potrebe poveati ponudu turistikih proizvoda, te osmisliti dogaaje koji bi se vezali za kulturnu batinu i druge imbenike koji ine identitet upanije (gastronomija, vinarstvo, ostalo) te razviti kvalitetnije smjetajne kapacitete (prvenstveno u seoskom turizmu); poticati usmjereno i specijalizirano obrazovanje, podii razinu ope osposobljenosti za rad u turizmu te ulagati u ouvanje tradicionalne graditeljske batine; osmisliti ulaganje u marketing i poticati poduzetnike za ulaganje u turizam; Sveti Martin na Muri treba postati okosnica razvoja turizma u Gornjem Meimurju.
NEZAPOSLENOST
Obiljeja stopa nezaposlenosti u upaniji iznosila je 16,0%, u Hrvatskoj 18,1%, a u EU (15) 7,2% (2003. godina). upanija ima konstantan udio od vie od 2% ukupnog broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj; najvei udio u broju nezaposlenih imaju KV i VKV radnici. Slijede radnici s SSS i NKV radnici; broj nezaposlenih osoba u upaniji se u razdoblju od 1996.-2001. godine poveava, a nakon 2001. poinje opadati. Meimurska upanija je u skupini od pet upanija koje su zabiljeile smanjenje broja nezaposlenih osoba u razdoblju 1999.-2002., premda je ono relativno malo; najvei broj nezaposlenih osoba je u dobi od 20-24 godine (kao i u Hrvatskoj), slijede osobe u dobi od 25-29 te od 15-19 godina; od ukupno prijavljenih nezaposlenih osoba njih 7200, tj. oko 36%, nije u mogunosti odmah zaposliti se na tritu rada. Veina bi se mogla zaposliti samo uz dodatne obrazovne aktivnosti, prekvalifikaciju i struno osposobljavanje; Hrvatski zavod za zapoljavanje podruna sluba akovec provodi dravne programe i projekte za zapoljavanje na podruju upanije te programe koji odgovaraju upanijskim specifinostima (povezivanje i suradnja s poslodavcima, informiranje, osnivanje i rad Job centra i dr.). Razvojni problemi naglaen je manjak kvalificiranih radnika u graditeljstvu i metalopreraivakoj industriji. Iako su neka od tih zanimanja prisutna u evidenciji nezaposlenih osoba u relativno visokom omjeru, radi se o osobama starije dobi, naruenog zdravlja, koje vie ne mogu raditi poslove u struci; nedostatak fakultetski obrazovnih kadrova kao to su dipl. inenjeri graditeljstva i dipl. inenjeri strojarstva;
49
trajan je viak nezaposlenih u zvanjima srednje strune spreme (tehniari) jer su mogunosti za njihovo zapoljavanje male; meu nezaposlenima dominiraju zvanja/zanimanja prodavai i ekonomisti, koja biljee najveu dinamiku u zapoljavanju, odnosno fluktuaciju, ali se to esto svodi na zaposlenja koja nisu dugoronija; neatraktivnost KV profila zbog vrlo niskih plaa, koje zaostaju za susjednim upanijama; prisutan blagi rast udjela starijih od 50 godina (trenutano oko 19,0% ukupnog broja nezaposlenih); raste udio ena u evidenciji nezaposlenih (trenutano oko 61,0%); niska obrazovna razina nezaposlenih osoba vie od 40,0% evidentiranih ima samo osnovnu, ali i nezavrenu osnovnu kolu; znatan broj u evidenciji nezaposlenih ini romska populacija, koja obuhvaa gotovo 15,0% ukupno nezaposlenih, a veinom se radi o osobama bez obrazovanja, radnog iskustva i radnih navika. Razvojne potrebe provesti obrazovne aktivnosti: prekvalifikacije, dokolovanje, struno osposobljavanje za odreene profile s obzirom na oporavak graditeljstva i metalne industrije; usmjeravati programe mjera aktivne politike u zapoljavanju (koji su do sada bili jednaki za cijelu Hrvatsku), prema regionalnim specifinostima Meimurske upanije, a te su: o ponovno poticanje javnih radova i drugih oblika zapoljavanja s ciljem zapoljavanja iskljuivo korisnika socijalne skrbi (novane naknade ili socijalne pomoi), a prvenstveno pripadnike romske populacije; o poticanje osposobljavanja ena za poslove u kui/zbrinjavanje starijih i nemonih, za kategoriju ljudi koja je od Centra za socijalnu skrb prepoznata kao potrebita za tu vrstu pomoi; realizirati vru suradnju Zavoda za zapoljavanje (Zavoda) i poslodavaca kroz lokalna partnerstva i razvoj lokalnog trita rada; usmjeravati programe sufinanciranja zapoljavanja prema podizanju sposobnosti i konkurentnosti radne snage, kojoj prijeti nezaposlenost zbog tehnolokog vika problemu dugotrajno nezaposlenih osoba (koje su esto istodobno u tretmanu Zavoda i Centra za socijalnu skrb), pristupiti na nain da radno sposobne osobe budu u tretmanu Zavoda, a ostali korisnici usluga Centra; ukljuiti nezaposlene (u prvom redu nezaposlene Rome), koji ostaju u punom tretmanu Zavoda, u program Workfare (odraivanje socijalne pomoi); provesti analize trita rada i potreba za zaposlenicima radi utvrivanja potreba za zaposlenicima od strane poslodavaca; osigurati Zavodu odgovarajue uvjete za dovoljan broj osposobljenih i kompetentnih zaposlenika sredstva za rad.
VANJSKA TRGOVINA
Obiljeja upanija ima negativan saldo trgovinske bilance, ali je pokrivenost uvoza izvozom znatno vea u odnosu na Republiku Hrvatske i iznosi 78,05% (2004. god.); prema veliini ostvarenog izvoza, upanija zauzima 9. mjesto od ukupno 20 upanija i grada Zagreba (2004. godina); u uvozu Republike Hrvatske po upanijama, Meimurska upanija je na 10. mjestu, s ukupno uvezenih 275 mil USD; upanija je u strukturi izvoza Republike Hrvatske sudjelovala 1990. godine sa 2% tj. 81.262.000 USD. U razdoblju od 2001. do 2004. godine Meimurska upanija ima konstantan udio u izvozu od 2,7%;
50
u ukupnoj strukturi uvoza Republike Hrvatske Meimurska upanija ima udio od 1,7% 2004.
godine. Godine 1990. on je iznosio 1,4%. U razdoblju od 1990.-1993. godine uvoz upanije se poveava i dostie 3,3%; najvei udio u izvozu Meimurske upanije ini preraivaka industrija. Taj udio za Meimursku upaniju iznosi 93%, dok je u RH 85%. Druge grane izvoza su poljoprivreda, trgovina i graevinarstvo; u uvozu najvei udio ima preraivaka industrija, no visoku stopu rasta biljei trgovina.
u tisuama USD GODINA 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Republika Hrvatska Izvoz 4.632.670 4.511.822 4.170.699 4.541.114 4.302.498 4.431.597 4.665.908 4.903.584 6.164.188 8.022.452 Uvoz 7.509.884 7.787.861 9.104.017 8.383.064 7.798.641 7.886.512 9.147.130 10.722.045 14.198.916 16.583.152 Izvoz 147.425 147.270 135.100 138.633 140.632 129.837 135.795 133.570 168.507 214.726 Meimurska upanija Uvoz 167.802 203.637 200.206 172.500 154.095 151.547 174.312 188.168 246.076 275.107
Tablica 9: Usporedba izvoza Republike Hrvatske i Meimurske upanije
Izvor: DZS
STRANA ULAGANJA
Razvojna obiljeja i potrebe u upaniji su prisutna sljedea strana ulaganja: o Calzedonia (Italija) - greenfield investicija, tvornica arapa o Trgovaki centri o Ljevaonica Jegesberger (Austrija) o LPT Prelog (SAD) o estan Busch (Njemaka) o Hespo (vedska) u usporedbi s drugim upanijama Meimurska upanija je 2004. godine bila na 9. mjestu po visini stranih ulaganja. Izravna vlasnika ulaganja i zadrana dobit od ulaganja iznosila su 2004. godine 10,3 mil. EUR; u privlaenju domaih i stranih ulaganja posebnu ulogu ima Regionalna razvojna agencija REDEA, koja potie pogodno okruenje i preduvjete za poslovanje na lokalnoj razini npr. izradom Kataloga gospodarskih zona Meimurske upanije i promotivnih materijala za ulaganje, kao i kontaktima s potencijalnim ulagaima; upanija treba iskoristiti povoljan zemljopisni poloaj i razvijenu infrastrukturu te sustavno privlaiti strane ulagae stvaranjem pogodnih uvjeta; potrebno je osigurati jednostavnu i brzu administrativnu proceduru te omoguiti poticaje putem lokalnih poreza i doprinosa (komunalnih) i sl. na upanijskoj razini i razini jedinica lokalne samouprave.
51
2.6. OBRAZOVANJE
PREDKOLSKI ODGOJ
Obiljeja mrea predkolskih ustanova dobro je razvijena; institucionalnim predkolskim odgojem obuhvaeno je 60-65% djece (oko 2.500 predkolske djece); u konkurenciji javnog i privatnog sektora otvoreno je vie mjesta u vrtiima nego to je potrebno to korisnicima ostavlja mogunost izbora; veina vrtia uz osnovni program nudi i razliite dodatne programe prema izboru roditelja; oko 50% romske djece ukljueno je u predkolski odgoj. Razvojni problemi i potrebe potrebno je uvesti sustav po kojemu bi odgojni programi vrtia odreivali njihovu trinu cijenu jer je financiranje predkolskog odgoja jedan od najveih problema; nedovoljan broj strunih suradnika i odgajatelja u usporedbi s brojem predkolske djece (psiholozi, defektolozi); oteano je organiziranje predkolskog odgoja za stanovnike romskih naselja jer su naselja izdvojena i u njima nema predkolskih ustanova; Nacionalni program za Rome (program Ministarstva obrazovanja) prema kojemu bi se organizirao dvogodinji predkolski odgoj za svu romsku djecu, nije ostvaren; nedostaje nadzor i kontrola inspekcijskih slubi, posebno u privatnim vrtiima.
OSNOVNO OBRAZOVANJE
Obiljeja sustav osnovnog obrazovanja dobro je razvijen u pogledu dostupnosti kole svakom pojedinom ueniku; u upaniji djeluje 30 osnovnih kola, Centar za odgoj i obrazovanje i Osnovna umjetnika kola, ali i 27 podrunih osnovnih kola. Neke kole imaju vrlo malo uenika dio njih zbog smanjenja broja uenika, a dio zbog razdvajanja osnovnih kola posljednjih petnaestak godina; posljednjih nekoliko godina znatno su poboljani uvjeti u kojima se koluju romska djeca, koja u pojedinim kolama ine veinu uenika. Razvojni problemi i potrebe dio osnovnih kola ima uvjete za organiziranje nastave u jednoj smjeni, a neke od njih takav nain rada ve primjenjuju; nedovoljan je broj strunjaka koji ne rade izravno u nastavi, ali su za uspjean razvoj djece i njihovo kolovanje vrlo vani (pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalni radnici...) to je posebno izraeno u malim kolama (kakva je veina u upaniji) i kolama koje obuhvaaju djecu iz romskih naselja; potrebno je omoguiti djeci tijekom cijelog 8. razreda upoznavanje s potencijalnim radnim mjestima i zanimanjima na nivou upanije organizirati Otvorene dane kole; na razini upanije potrebno je organizirati profesionalnu orijentaciju za iju je realizaciju potrebna suradnja osnovnih i srednjih kola te poduzetnika; naglaena velika centralizacija odluivanja u osnovnom kolstvu; nove kolske sportske dvorane treba izgraditi u petnaestak kola, primjereno kolskim potrebama.
52
SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE
Razvojni problemi i potrebe izrazito centraliziran sustav srednjokolskog obrazovanja, posebno strukovnog, bitno ograniava i onemoguava srednjim kolama u upaniji da svoj razvoj poveu i usklade s razvojem upanijskog gospodarstva; u nedostatku strune pomoi s razine Ministarstva obrazovanja ili Zavoda za kolstvo kole pokuavaju pronai rjeenja i ponuditi nove programe koji e odgovarati potrebama gospodarstva upanije, ali i privui uenike; viegodinji je nesklad izmeu poslodavaca koji trae odreena zanimanja, te uenika koji imaju interese i preferencije za kolovanje u drugim zanimanjima; trogodinji su programi za obrazovanje obrtnikih zanimanja vertikalno neprohodni tj. ne postoji mogunost za daljnje kolovanje; potrebno je osigurati uvjete i poticati struno usavravanje profesora; nedostatan je prostor za kole, posebno za Ekonomsku i trgovaku te Gimnaziju, to uvelike ograniava mnoge aktivnosti; potrebno je nastaviti i konkretizirati zapoete brojne aktivnosti koje razvijaju uspjenu suradnju kola s gospodarstvom, ukljuujui i usklaivanje upisnih kvota s potrebama gospodarstva.
VISOKOKOLSKO OBRAZOVANJE
Obiljeja upanija ima gotovo najmanje visokoobrazovanih na 10.000 stanovnika, u usporedbi s drugim upanijama u Hrvatskoj; upanija nema razvijeno visoko kolstvo; postoji samo jedna visokokolska ustanova; blizina Varadina kao visokokolskog sredita s perspektivom otvaranja sveuilita te blizina Zagreba kao najjaeg sveuilinog centra, omoguuje razmjerno dobru dostupnost visokokolskom obrazovanju; Vladi Republike Hrvatske upuen je zahtjev za donoenje uredbe o osnivanju Meimurskog veleuilita s obrazovnim programima agronomije, graevine i poduzetnitva. U svakom programu predvia se godinje po 90 studenata.
53
Graf 3. Broj studenata i visokoobrazovanog stanovnitva na 10.000 stanovnika starijih od 15 godina

Grad Zagreb Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska Dubrov a ko-neretv anska HRVATSKA Istarska Zadarska Osje ko-baranjska ibensko-kninska Karlov a ka Varadinska Zagreba ka Sisa ko-moslav a ka Brodsko-posav ska Kopriv ni ko-kriev a ka Poeko-slav onska Bjelov arsko-bilogorska Vukov arsko-srijemska Li ko-senjska Meimurska Virov iti ko-podrav ska Krapinsko-zagorska
375 319 403 364 323 219 299 212 302 209 185 211 178 199 174 213 166 145 162 194 151 151 0 200 503 492 484 456 422 410 402 393 389 374 367 350 323 400 600 800 1000 1200 1400 1600 561 627 667 723 847 816 782 987
1666
1800
Broj studenata na 10000 stan. iznad 15 g.
Broj visokoobrazovanog stanovnitva na 10000 stan. iznad 15 god.
Izvor: Statistiki ljetopis 2002., Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001. godine, DZS.
Razvojni problemi nedostatna i nedovoljno konkurentna potranja za visokoobrazovanim i visokostrunim kadrovima posljedica je nedovoljnog i nestalnog interesa dijela gospodarstva za ulaganje u razvoj, tehnologiju i inovacije; obrazovanje nije dovoljno usklaeno s potrebama gospodarstva; nepostojanje programa za povratak i zadravanje mladih s visokokolskom naobrazbom, kao i programa za privlaenje mladih i obrazovanih strunjaka, unato brojnim prednostima i mogunostima (kvaliteta ivota) u Meimurskoj upaniji; nema primjerenog programa cjeloivotnog uenja. Razvojne potrebe poticati specijalizirane obrazovne programe u skladu sa potrebama gospodarstva; provesti specijalizirane programe za mlade, za poduzetnike, za nezaposlene (meunarodne, nacionalne, privatne) za stjecanje dodatnog obrazovanja za potrebe gospodarstva; poticati povezivanje s visokokolskim ustanovama u bliem okruenju; izrada i provedba programa cjeloivotnog uenja.
54
2.7. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

ZDRAVSTVO
Obiljeja Zdravstvena situacija perinatalni mortalitet je 8,8, a u Republici Hrvatskoj 8,7 (2002. godina); smrtnost dojenadi je u padu ali je konstantno via od prosjeka Hrvatske; u 2002. je stopa mortaliteta dojenadi iznosila 10,5 /1.000 ivoroenih, dok je u cijeloj Republici bila 7/1.000 ivoroenih. Najvea smrtnost evidentirana je kod teritorijalno izdvojenih pacijenata; bez pregleda u trudnoi ili s nedovoljno kontroliranom trudnoom evidentirano je 14,2% majki to je znatno loije nego za Hrvatsku (5,6%). Na to znatno utjee odreena grupa trudnica izdvojena prema teritorijalnoj pripadnosti, od kojih 69,4 bez pregleda u trudnoi (podaci za 2003. godinu). Zdravstvene ustanove u upaniji postoji jedna bolnica, upanijska bolnica akovec, sa 351 krevetom, tako da na 10.000 stanovnika ima 2,96 kreveta u usporedbi s prosjekom Hrvatske - 3,67 kreveta, bolnica ima veu iskoritenost, zauzetost kreveta je 349 dana u usporedbi s prosjekom za Hrvatsku 318 dana (2003. godina); gravitacija pacijenta prema bolnici je 83% i najvia je od svih opih bolnica u Hrvatskoj; dobra je pokrivenost ambulantama primarne zdravstvene zatite (lijenik je smjeten nedaleko od pacijenata) i ljekarnama. Zdravstveni djelatnici broj stanovnika na jednog zdravstvenog djelatnika za 70% je vei od prosjeka za Hrvatsku, 136:80 (2003. godina); omjer ukupnog broja pregleda u primarnoj zdravstvenoj zatiti i specijalistiko konzilijarnim djelatnostima jednak je kao i za Hrvatsku (2,9:1); na 1000 stanovnika je 1,65 lijenika u usporedbi s prosjekom Hrvatske - 2,39 lijenika (2002. godina). Razvojni problemi velika optereenost zdravstvenog osoblja; edukacija zdravstvenog osoblja (za ginekologe i pedijatre godinama se nije odobravala specijalizacija, a velik je problem i obnavljanje kadrova); osiguravanje zdravstvene zatite za teritorijalno izdvojene pacijente, te nedovoljan broj zdravstvenih timova u nekim dijelovima upanije; nedostatak ustanova za palijativnu skrb; nedostatno financiranje upanijske bolnice akovec od strane HZZO-a i neprimjereni prostorni uvjeti rada Zavoda za javno zdravstvo; velika optereenost opreme, odravanje i amortizacija opreme; pritisak na odravanje kvalitete usluga. Razvojne potrebe unapreivati kvalitetu usluga, dijagnostike i lijeenja u Bolnici akovec i drugim zdravstvenim organizacijama; osigurati primjenu standarda HZZO-a (normativi) i time smanjiti optereenost lijenika i drugih zdravstvenih djelatnika; jaati te financijski podupirati sustavnu edukaciju lijenika i drugih zdravstvenih djelatnika te unapreivati organizaciju i upravljanje u zdravstvu radi postizanja vee uinkovitosti; smanjivanja trokova i osiguravanja bolje kvalitete usluga;
55
unaprijediti preventivnu zdravstvenu zatitu (provesti programe ranog otkrivanja kroninih bolesti i dr.); uspostaviti timove u primarnoj zdravstvenoj zatiti (ginekologija); poticati ulaganja u opremu u skladu s prioritetnim potrebama; osnaivati informatizaciju u obavljanju zdravstvenih usluga, te poticati i provoditi istraivake programe i druge aktivnosti radi unapreenja zdravstva; unapreivati koritenje zdravstvene zatite teritorijalno izdvojenih pacijenata; poboljati teritorijalnu pokrivenost Hitnom medicinskom slubom.
SOCIJALNA SKRB
Obiljeja u odnosu na broj stanovnika u upaniji ima oko 10-18% siromanih i oko 5-7% invalidnih; na podruju upanije djeluje jedan centar za socijalnu skrb (Centar za socijalnu skrb akovec). U 2003. godini oko 9.500 osoba je koristilo neki oblik materijalne skrbi (oko 8% stanovnitva). Meu njima je najvie osoba koje primaju pomo za uzdravanje (5.797), a od ukupnog broja korisnika te pomoi, najvei je udio romske populacije (69,9%) 11. Razvojni problemi poveani izdaci za skrb o Romima ostavljaju bez odgovarajue skrbi starije neromsko stanovnitvo; znatan broj pripadnika romske nacionalne manjine koji ive od socijalne pomoi i njihovo oteano zapoljavanje s obzirom na izrazito niske radne kvalifikacije; nedovoljni kadrovi za socijalnu skrb; uzurpiranje nekretnina na kojima su uglavnom provizorno izgraena romska naselja, to je zapreka rjeavanju njihovih infrastrukturnih i komunalnih potreba; nedovoljan nadzor koritenja socijalne pomoi; premalo domova za psihiki oboljele odrasle osobe; nedovoljna edukacija udomitelja; nedovoljna struna ekipiranost i nedostatan prostor Centra za socijalnu skrb akovec. Razvojne potrebe poticati samozapoljavanje, naroito romske populacije, te suraivati s drugim institucijama u programima socijalizacije i integracije Roma u lokalnu zajednicu; realizirati infrastrukturne projekte u romskim naseljima i osnovati prihvatni centar za romsku djecu zateenu u skitnji; osnovati socijalna vijea u svim jedinicama lokalne samouprave i umreiti ih s odgovarajuim ustanovama te poticati proces radne i socijalne integracije korisnika (razviti workfareprogram u funkciji ukljuivanja radno sposobnih korisnika u drutveno koristan rad); realizirati zapoete i nove projekte informatizacije, uvesti ISO standarde, permanentno obrazovati djelatnike, informirati korisnike i dr.; osnovati kue za krizna stanja i sklanjanje bilo koje osobe u potrebi.
2.8. KULTURNA BATINA

Obiljeja u Meimurju se nalazi ukupno oko 800 nepokretnih spomenika kulture. Od toga 500 je sakralnih i oko 300 profanih spomenika; nepokretni spomenici kulture najvie kategorije jesu:
11
Prema podacima Centra za socijalnu skrb akovec
56
Stari grad u akovcu - fortifikacijski i stambeni kompleks, nastao u 13. stoljeu. Nakon potresa 1738. godine barokiziran. Kompleks je nakon obnove predvien kao memorijalni i reprezentativni prostor; ostaci pavlinskog kompleksa u enkovcu sa sauvanim svetitem nekadanje samostanske crkve oslikane oko 1380. godine iznimno vrijednim freskama talijanskih gotikih slikara. Uz samostansku crkvu 1559. godine izgraen je mauzolej obitelji Zrinski; crkva sv. Jeronima u trigovi. S pavlinskom rezidencijom ini lijep barokni kompleks (freske najpoznatijeg hrvatskog baroknog iluzionistikog slikara Ivana Rangera).
Razvojni problemi i potrebe staviti pod zatitu spomenike kulture - tek 8 nepokretnih spomenika kulture stavljeno je pod zatitu, ostali su spomenici samo evidentirani; osnovati restauratorski zavod u upaniji te izraditi kategorizaciju spomenika kulture, osigurati sredstva i staviti nepokretne spomenike pod zatitu; nekadanji pavlinski kompleks, zajedno s Opinom enkovec, nakon sveobuhvatne konzervacije i restauracije pretvoriti u prvorazrednu turistiku destinaciju; kulturnu batinu i narodno blago potrebno u veoj mjeri staviti u funkciju turizma; obnoviti stari grad u akovcu; sustavno voditi brigu o spomenicima kulture te nadzirati izvedbu restauratorskih radova na kulturnim spomenicima Meimurja (primjer trigove); provoditi ouvanje kulturne batine usporedno sa ouvanjem nematerijalne batine; razvijati identitet upanije, koji je potrebno graditi ne samo temeljem kulturnih steevina nego i vrlo bogate tradicije (obiaji, folklor, glazba i dr.) i povijesnih znamenitosti upanije, ukljuujui primjerice vrlo znaajnu povijest eljeznike infrastrukture i prometa (povezivanje programa i projekata turizma s kulturnom i tradicionalnom batinom Meimurja); oivjeti legende i osmisliti kulturna dogaanja vezano uz povijesne osobe i dogaaje.
2.9. CIVILNO DRUTVO 12

Obiljeja u Meimurskoj upaniji registrirane su 792 organizacije civilnog drutva OCD (travanj 2005.), koje su pokretai mnogih promjena, aktivnosti i dogaanja s ciljem podizanja kvalitete ivljenja svih stanovnika upanije; civilno drutvo u Meimurskoj upaniji ima dobru tradiciju djelovanja i osiguran mu je irok prostor rada; u sklopu upanijske razvojne agencije REDEA-e osnovan je odjel za razvoj organizacija civilnog drutva, koji prua strunu i tehniku pomo svim zainteresiranim organizacijama; u sklopu odjela za drutvene djelatnosti pri Meimurskoj upaniji uveden je sustav dobre prakse u suradnji regionalne samouprave i OCD-a te se raspisuju natjeaji za potrebe u kulturi i poziv za predlaganje programa udruga civilnog drutva takav se sustav predlae i u jedinicama lokalne samouprave; organizacije civilnog drutva financiraju se iz sredstava raspisanih na natjeajima domaih i stranih fondova pri emu im pomo prua odjel za razvoj civilnoga drutva pri razvojnoj agenciji; potie se suradnja izmeu sva tri sektora - javnog, privatnog i drutvenog kroz podrku programskim aktivnostima i koordinaciju; razvijena je suradnja OCD-a i sredstava javnog informiranja;
12
Pod pojmom organizacije civilnog drutva razumijevamo udruge, zaklade i fondacije, privatne ustanove, zadruge, neformalne graanske inicijative i sindikate.
57
znaajna je edukacijska uloga koju organizacije civilnog drutva provode u upaniji sukladno svojim ciljevima; najaktivnije su organizacije u podrujima: briga o djeci i mladima, zatita prirode i okolia, tradicionalna kultura i vrijednosti, urbana kultura i kultura openito, prava potroaa, ljudska prava, enska prava te amaterski sport; rad u udrugama u velikoj veini organizacija civilnog drutva je volonterski.
Razvojni problemi ne postoji Strategija razvoja civilnog drutva u Republici Hrvatskoj (trenutano su samo odreeni lanovi radne grupe za izradu Strategije); na razini upanije i JLS ne postoji ili je tek djelomino izraen, usvojen i primijenjen Kodeks o prioritetima financiranja nevladinih organizacija; institucije vlasti na lokalnoj razini nisu senzibilizirane za potrebu suradnje i partnerstva s nevladinim sektorom; ne postoji kvalitetna baza inicijativa, projekata i programa kojima upravljaju organizacije civilnog drutva, a same organizacije nemaju dovoljno jasno definirane razvojne i programske potrebe; financiranje organizacija civilnog drutva iz prorauna upanije, gradova i opina esto ne prati stvarne potrebe i podlono je previranjima; nedostatni su kadrovi; nedostatna je osposobljenost, poglavito dodatna edukacija na podrujima institucionalnog jaanja i prijave za strane fondove; veina udruga u upaniji suoena je sa problemima nedostatka adekvatnog prostora, primjerice pogona za preradu hrane, edukacijskih centara i sl. Razvojne potrebe postii viu razinu suradnje s medijima; unaprijediti organizaciju rada unutar sektora civilnoga drutva u upaniji i poveati sudjelovanje organizacija civilnoga drutva u osmiljavanju, provedbi i praenju razvojne politika upanije na svim razinama; podizati osposobljenosti organizacija civilnog drutva kako bi bile u mogunosti utjecati na kreiranje razvojne politike upanije; sudjelovati u izradi plana za osnivanje Regionalnog centra potpore za ije je osnivanje i rad sredstva osigurala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva; podravati razvijanje mrea organizacija s obzirom na njihova podruja djelovanja; uvesti sustavnu valorizaciju volonterskog rada te podupirati i promovirati volonterski rad i edukaciju mladih, kao i provedbu kampanje promicanja aktivnog sudjelovanja mladih u drutvu; poticati sudjelovanje graana kroz rad udruga poticati graane da se to vie aktiviraju, ukljuuju i sudjeluje u razvoju organizacija civilnog drutva; uspostaviti lokalna/regionalna partnerstva meu sektorima (javni, privatni, drutveni) za rjeavanje odreenih razvojnih problema upanije.
2.10. MEUUPANIJSKA, PREKOGRANINA I MEUREGIONALNA SURADNJA

MEUUPANIJSKA SURADNJA
Razvojna obiljeja i problemi Meimurska upanija ima sljedee sporazume o meuupanijskoj suradnji: o 2004, travanj potpisan Sporazum o meusobnoj suradnji izmeu Dubrovakoneretvanske i Meimurske upanije s ciljem unapreenja gospodarskog, kulturnog i drutvenog razvitka upanija kao jedinica podrune (regionalne) samouprave kojim se
58
izraava zajednika elja za utemeljenjem trajne meusobne suradnje na podruju kulture, turizma, gospodarstva, znanosti, prosvjete i sporta te na ostalim podrujima za koja se pokae zajedniki interes ili potreba o 2004, rujan - potpisan Sporazum o meusobnoj suradnji izmeu Koprivniko-krievake i Meimurske upanije o 2005, oujak potpisan Sporazum o suradnji izmeu Istarske razvojne agencije (IDA) iz Pule i Razvojne agencije Sjever (DAN) iz Varadina sadanja je razina meuupanijske suradnje nedovoljno razvijena s obzirom na njen potencijal. Nedostaju konkretne akcije i rezultati, koji bi slijedili potpisivanje sporazuma o suradnji; veina konkretnijih akcija odvija se na ad hoc osnovi, usmjerena je prije svega rjeavanju aktualnih problema, bez sustavnog pristupa prepoznavanju zajednikih tema i predlaganju moguih zajednikih projekata; do sada su postojali (pre)slabi poticaji za razvoj takve suradnje. Tako je npr. donedavno malo koja upanija imala ROP kao programsku osnovicu djelovanja upanijskih aktera, koja bi mogla posluiti kao platforma za prepoznavanje potencijalnih meuupanijskih projekata. Takoer, tijela nacionalne razine nisu osigurala zajedniki okvir koji bi poticao takav tip suradnje, to je sve zajedno imalo za posljedicu nisku razinu meuupanijske suradnje.
Potrebe podizati znanja i vjetine za meuupanijsku suradnju, zajedniku pripremu i provedbu razvojnih projekata od obostranog interesa; organizirati programiranje, koordinaciju i provedbu meuupanijske suradnje unutar REDEAe, s obzirom da je Nacionalom razvojnom strategijom RH predvieno da e upanijske razvojne agencije biti zaduene za provedbu dijela upanijskih razvojnih strategija koji se odnose na meuregionalnu suradnju; podizati razinu osposobljenosti i vjetine za meuupanijsku suradnju, zajedniku pripremu i provedbu razvojnih projekata od obostranog interesa; prenositi iskustva drugih vezano za uspjenu realizaciju meuupanijske suradnje; dati prioritet onim razvojnim programima i projektima meuupanijske suradnje koji se odnose na prioritetna razvojna pitanja upanije.
PREKOGRANINA I MEUREGIONALNA SURADNJA

Razvojna obiljeja i problemi suradnja s drugim regijama u inozemstvu ima posebnu vanost za Meimursku upaniju - od unapreenja gospodarske suradnje do poboljavanja prometne povezanosti, zatite okolia, itd.); prekogranini partneri upanije nalaze se u dvije zemlje lanice Europske unije. One mogu posluiti kao izvanredan izvor informacija o iskustvima lanstva u Europskoj uniji. Prekogranina suradnja u tom smislu je mnogo ira od same mogunosti sudjelovanja u natjeajima Europske unije i osiguravanja financiranja iz fondova EU-a. Na podruju prekogranine suradnje mogu se izdvojiti sljedee vanije aktivnosti: o 1995. godine potpisan je Sporazum o meusobnoj suradnji izmeu upanije Zala i Meimurske upanije, o njegovanju dobrosusjedskih odnosa te suradnji samouprava i ustanova, gospodarskih, poljoprivrednih, turistikih, kulturnih, znanstvenih, sportskih i graanskih organizacija; o kolovoz 2000. - odran 1. susret elnika upanija sudionica prekogranine suradnje Hrvatske i Maarske u Harkanju radi donoenja zajednikih planova razvoja; o studeni 2004. potpisan je Sporazum o osnivanju Euroregije Mura Drava - izmeu upanije Zala, upanije Somogy i Meimurske upanije s ciljem proirivanja gospodarskih i kulturnih veza, suradnje nacionalnih i etnikih manjinskih skupina, poticanja zatite okolia i dr.;
59
svibanj 2005. potpisan je Sporazum o razvoju gospodarskih projekata izmeu Pokrajine tajerske (Republika Austrija), Koprivniko-krievake, Krapinsko-zagorske, Varadinske, Virovitiko-podravske i Meimurske upanije.
Program za susjedstvo Maarska Hrvatska Slovenija INTERREG IIIA o na prvi natjeaj EU programa INTERREG IIIA Program za susjedstvo Slovenija Maarska Hrvatska, koji je bio raspisan potkraj 2004. godine iz Meimurja je bilo kandidirano 10 projekata, od ega je REDEA kandidirala dva. Pozitivnu ocjenu dobio je samo jedan projekt koji je kandidirala opina trigova zajedno sa slovenskim partnerom. o Drugi natjeaj INTERREG IIIA Program za susjedstvo Slovenija Maarska Hrvatska koji je bio raspisan u studenom 2005. takoer je poluio veliki interes u Meimurju, a REDEA je kandidirala 4 projekta. PHARE CBC program o Hrvatski zavod za zapoljavanje se tijekom 2004. godine ukljuio u suradnju sa pograninim zemljama kao to su Maarska i Slovenija vezano za mogunost koritenja pretpristupnih fondova. Podruna sluba akovec 2004. godine bila je partner maarskim kolegama u njihovom projektu u okviru Phare CBC programa, to je rezultiralo odravanjem Prve hrvatsko-maarske konferencije politike zapoljavanja (22-23/9/2004, Nagykanizsa); o Meimurski poduzetniki centar (sadanja REDEA) i Razvojna agencija iz Zalaegerszega zajedniki su kandidirali 3 projekta za program PHARE CBC-Fond za male pilot-projekte Maarska - Hrvatska. Realizirana su prva dva projekta, a provedba treeg je u tijeku: o Maarsko hrvatska pogranina gospodarska suradnja projekt zavren (2004./2005.) o Odriva suradnja na planu alternativnih izvora energije projekt zavren (2004./2005.) o Izgradnja turistikog on line sustava u pograninoj zoni projekt zavren (2005./2006.) uoljiva je intenzivnija razina prekogranine nego meuregionalne suradnje, emu je pogodovao zemljopisni poloaj upanije kao i snani poticaji za razvoj prekogranine suradnje, prije svega kroz mogunosti sufinanciranja konkretnih projekata iz fondova Europske unije. Realno je oekivati jo bolju prekograninu suradnju te jaanje meuregionalne suradnje u narednim godinama s obzirom na planirano financiranje prekograninih i meuregionalnih aktivnosti iz pretpristupnih fondova; 13 zbog zahtjevne evaluacije prijava projekata za programe i natjeaje Europske unije, kljuno pitanje postaje priprema dovoljnog broja kvalitetnih projekata. Dosadanja iskustva natjeaja pokazuju kako je upravo slaba kvaliteta prijava i nedostatna koordinacija razliitih prijavitelja rezultirala (pre)malim brojem odabranih projekata.
Potrebe prekograninoj i meuregionalnoj suradnji dati znaajno mjesto u okviru provedbe ROP-a; organiziranje posebne jedinice unutar REDEA-e koja bi posluila kao koordinacijski centar raznih upanijskih tijela i jedinica lokalne samouprave za programiranje i provedbu prekogranine i meuregionalne suradnje, a ujedno i za pripremu projekata za programe EU-a; jaanje kapaciteta za pripremu prijedloga za EU i druge programe prekogranine i meuregionalne suradnje, za provedbu tih programa kao i njihovo praenje i vrednovanje; prijenos tuih iskustava u prekograninoj i meuregionalnoj suradnji, pripremi i provedbi razvojnih projekata;
Prema planu za 2006. od ukupne alokacije sredstava PHARE-a za Hrvatsku 10% bi se odnosilo na prekograninu suradnju, a slian postotak moe se oekivati za IPA financiranje od 2007. nadalje do ulaska u EU.
13
60
fokusiranje programa i projekata na podruja i ciljeve koji su bitni za razvoj Meimurja.
2.11. UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Obiljeja osim ureda i tijela podrune i lokalne samouprave, za institucionalni okvir za upravljanje razvojem upanije vane su u prvom redu razvojna agencija REDEA te nevladine organizacije i udruge, tj. organizacije civilnog drutva; osnovna svrha REDEA-e jest promicanje odrivog razvoja Meimurja, otklanjanje sadanjih razvojnih ogranienja te provedba koncepta novog razvojnog saveza koji e mobilizirati sve razvojne subjekte i aktere i uspjeno povezati gospodarski, javni i civilni sektor. Uloga REDEA-e je vrlo vana s aspekta cjelovitog osmiljavanja, koncipiranja i provedbe razvojnih programa te umreavanja svih kljunih aktera za razvoj s podruja upanije, ali i sa sredinje razine. 14 REDEA je imala kljunu ulogu u izradi ROP-a; ta e uloga biti jo vanija u samoj provedbi Regionalnog operativnog programa; 15 prisutna je i razvojna agencija SJEVER-DAN. Strateki ciljevi agencije su: o objedinjavanje i koordinacija aktivnosti privlaenja izravnih direktnih stranih investicija o koordinacija i pomo pri izradi aplikacija za dobivanje sredstava iz europskih fondova o razvoj ljudskih resursa prisutna je i Hrvatska gospodarska komora te Hrvatska obrtnika komora ija je uloga vana u pogledu potpore strateki znaajnog malog gospodarstva i obrtnitva u upaniji; osim samih institucija i tijela koja ine institucionalni okvir, od prvenstvene je vanosti njihova osposobljenost za efikasno i efektivno upravljanje razvojem. Vana je i njihova koordinacija te horizontalna i vertikalna suradnja, tj. odnosi, komunikacija i koordinacija svih kljunih aktera pri upravljanja razvojem upanije. Upravo su tu uoljiva bitna ogranienja i nedostaci u upaniji. Razvojni problemi nepostojanje specijaliziranih programa kojima bi se podigla nedostatna razina znanja o menadmentu, dokumentacijskoj razradi razvojnih programa, stranim jezicima i drugim specijalistikim vjetinama i znanjima nunim za uinkovito upravljanje razvojem; slaba suradnja upanijskih upravnih tijela s drugim upanijskim ustanovama, udrugama i komorama; lo protok informacija u tijelima regionalne samouprave. Nedostatna je komunikacija oko kljunih razvojno orijentiranih programa i projekata. Slaba je komunikacija meu proelnicima odjela, kao i komunikacija s opinama (ali i izmeu njih); odsutnost praenja i vrednovanja provedbe razvojnih programa; nedostaje jedinstvena informacijsko-informatika baza podataka; najmanje razvijeni gradovi i najslabije razvijene opine, u kojima su razvojni problemi najvei, kao i potrebe za razvojnim ulaganjima, imaju najnie proraune, tj. raspolau iznimno malim sredstvima za upravljanje razvojem. S prosjenim proraunom od 2-4 milijuna kuna nije mogue pokrenuti a jo manje provesti znatnije razvojne programe; veina je opina na rubu likvidnosti, tj. gotovo sve opine nalaze se u vrlo tekoj financijskoj situaciji. Razvojne potrebe sustavno koristiti relevantne informacije za razvitak upanije od strane korisnika te podii razinu znanja i vjetina za uinkovito upravljanje razvojem;
Takvu ulogu razvojnih agencija potvruju i vrlo uspjena iskustva slinih razvojnih institucija u inozemstvu tj. u svim zemljama Europske unije, a Nacionalna strategija regionalnog razvoja pridaje posebno mjesto regionalnim razvojnim agencijama u okviru svojih osnovnih programa. 15 O aktivnostima REDEA-a u poticanju malog gospodarstva bilo je vie rijei u odjeljku Potporne institucije za malo gospodarstvo.
14
61
poboljati koordinaciju i protok informacija meu opinama, gradovima i upanijom i popraviti suradnju na zajednikim razvojnim programima te zakonski obvezati opine da obavjetavaju upaniju o potpisanim sporazumima; uspostaviti jedinstvenu informacijsko-informatiku bazu podataka u upaniji te educirati korisnike informacijskog sustava; sustavno uvoditi praenje i vrednovanje razvojnih programa; intenzivnije ukljuiti Gospodarsku i Obrtniku komoru i druge upanijske institucije, strukovna udruenja i udruge pri osmiljavanju i raspravljanju o razvoju upanije; unaprijediti suradnju i zajedniko ulaganje opina i gradova u upaniji. Oskudna financijska sredstva na taj bi se nain mogla uinkovitije iskoristiti. Time bi se ujedno ubrzalo uvoenje naela dodatnosti Europske unije, tj. sufinanciranje razvojnih programa od strane niza korisnika, te bi se stvorila pretpostavka za laki pristup pristupnim i strukturnim fondovima EU-a. S obzirom na sadanji te daljnji znaaj REDEA-e (provedba planiranja i programiranja upanijskih, meuupanijskih, meuregionalnih i prekograninih razvojnih programa) posebno su izdvojene slijedee potrebe REDEA-e: omoguiti REDEA-i da bude bitan imbenik u lobiranju prema sredinjim i meunarodnim institucijama, ali i drugim institucijama, razvojnim agencijama i sl. u drugim upanijama u skladu s ulogom koja je razvojnim agencijama predviena u okviru Nacionalne strategije regionalnog razvoja Programa razvoja upanija i irih regija (Cilj 2) i Programa za prekograninu i meuregionalnu suradnju (provedba prioriteta za kopnene granice s Europskom unijom); omoguiti stalan protok informacija izmeu svih kljunih ureda/institucija u upaniji i REDEA-e radi provedbe koordiniranih razvojnih inicijativa i programa; osigurati redovitu komunikacija uprave REDEA-e s upravom upanije u pitanjima koja se odnose na budui gospodarski i drutveni razvitak.
62
POGLAVLJE III: VIZIJA I CILJEVI RAZVOJA UPANIJE

3.1. UVOD
SWOT analiza je izraena sa svrhom da se utvrde osnovni imbenici razvoja upanije, potencijali, kao i ogranienja za njen razvoj. Ona predstavlja korak dalje od sagledavanja analize trenutanog stanja (dane u osnovnoj analizi) u pravcu razmiljanja o budunosti, eljenoj i moguoj, odnosno prema kasnijim fazama ROP-a odreivanju vizije razvoja, osnovnih razvojnih ciljeva, prioriteta, te konano utvrivanju mjera i projekata za njihovu realizaciju. Sa stajalita perspektive budueg razvoja, zadatak je izdvojiti ona bitna obiljeja utvrena u osnovnoj analizi, koja predstavljaju osnovne snage, odnosno slabosti razvoja. Takoer, slijedom razmatranja stanja i trendova u irem nacionalnom i meunarodnom okruenju, zadatak je utvrditi osnovne razvojne mogunosti i prijetnje daljnjem gospodarskom i drutvenom razvoju upanije. Drugim rijeima, u SWOT analizi su utvrene: 1) snage, koje je potrebno na najbolji mogui nain iskoristiti 2) slabosti, o kojima valja voditi rauna, te ih prevladati, gdje i kad god je to mogue 3) prilike, koje bi trebalo iskoristiti u svrhu jaanja postojeih prednosti, te umanjivanja utvrenih slabosti; te 4) prijetnje, o kojima takoer valja voditi rauna, te ih nastojati umanjiti gdje i kad god mogue, kako ne bi ugrozile postojee snage i time jo vie naglasile prisutne slabosti. Pri provedbi i koritenju rezultata SWOT analize valja posebnu pozornost posvetiti razmiljanju o najboljem nainu kako da se snage i prilike iskoriste, kao i razmiljanju kako da se slabosti i prijetnje zaobiu.
3.2. SWOT ANALIZA UPANIJE

Nalazi i podaci Osnovne analize posluili su kao osnova za izradu SWOT analize, tj. za definiranje osnovnih snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji koje obiljeavaju upaniju. Sredinom 2005. godine odrane su dvije radionice sa upanijskom radnom skupinom, tijekom kojih su lanovi skupine izradili te postigli konsenzus oko osnovnih elemenata SWOT analize. SWOT analiza raspravljena je i s lanovima Partnerske skupine. U narednoj tablici prikazani su rezultati SWOT analize Meimurske upanije u standardnom tablinom formatu.
63
SWOT ANALIZA MEIMURSKE UPANIJE

GOSPODARSTVO
Razvijeno poduzetnitvo, MSP s jakom tradicijom i rastom Kontinuiran rast i razvoj grupe MSP koji ostvaruju visoki udjel novododane vrijednosti, koji su konkurentni i izvozno orijentirani (posebno u metalopreraivakoj industriji) Uspjena i razvojno usmjerena razvojna agencija REDEA (bivi poduzetniki centar) s dobro umreenim poduzetnicima i iskustvima u provedbi podrke razvoju poduzetnitva i itavog gospodarstva Dobro pripremljene poduzetnike zone u glavnim poduzetnikim podrujima Uspjene velike tvrtke u sektorima prehrane, graditeljstva i prerade metala Graditeljstvo koje uz tradiciju i kapacitete ima dogovorenu i usvojenu strategiju razvoja (zajedniki nastup na domaim i stranim tritima, razvoj ljudskih potencijala, tehnologije, organizacije, jaanje konkurencije i suradnja s okruenjem) Metalopreraivaka i prehrambena industrija u kojoj je niz konkurentnih tvrtki s uspjenim rastom i razvojem, te znaajnim izvozom Dio velikih tvrtki (graditeljstvo, prehrambena industrija) vee uz sebe znaajan broj kooperanata Rastua specijalizacija u poljoprivredi Kontinuirana proizvodnja kvalitetnih vina s prepoznatljivou na tritu te organizirana proizvodnja voa, povra i krumpira, koja ima znaajni udio u nacionalnoj proizvodnji i potronji
SNAGE
GOSPODARSTVO
MOGUNOSTI
Razvoj poduzetnitva i jaanje konkurentnosti gospodarstva Osnaivanje razvoja MSP i velikih tvrtki kroz umreavanje poduzetnika, stvaranje clustera, razvoj ljudskih resursa, razvoj tehnoloke i poduzetnike infrastrukture (prenamjenom vojnih prostora), inovacije, razvoj novih proizvoda, jaanje uloge MESAP-a i drugih sajmova, poboljanje uvjeta za privlaenje stranih investicija, suradnju sa susjednim upanijama, koristei programe i izvore EU i druge meunarodne izvore Osnivanje i jaanje Euroregije sa susjednim podrujima u Maarskoj, Sloveniji i Austriji te prekograninu suradnju iskoristi za financiranje i razvoj gospodarskih projekata te privlaenje stranih investicija za razvoj turizma, zatitu okolia i upravljanje regijom Poveanje izvoznog potencijala Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Brendiranje i stvaranje prepoznatljivog identiteta kvalitetnih regionalnih proizvoda (vina, voa /jabuka/, povra i krumpira) i usluga Stalan brzi rast turizma u Hrvatskoj iskoristiti za jaanje proizvodnje i preradu visokokvalitetnih poljoprivrednih i drugih proizvoda i usluga (graditeljstvo), te za razvoj seoskog, rekreativnog, kulturnog i zdravstvenog turizma Razvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje i prerade, poveanje konkurentske sposobnosti Jaanje velikih specijaliziranih proizvoaa, okrupnjavanje zemljita i navodnjavanje, koritenje napredne tehnologije, organizacije i menadmenta, finalizacija poljoprivrednih proizvoda

Dobar geografski poloaj i dobra unutarnja prometna povezanost Podruje tromee Slovenije, Austrije i Maarske Razvijena mrea prometnica Dobra infrastrukturna izgraenost

Uspostava sustava zatite okolia i gospodarenje otpadom Unapreenje upravljanja otpadom (sredstva, znanje i tehnologije) kroz provedbu meuupanijskih programa izgradnje regionalnog odlagalita otpada, te drugih programa i izvora Ruralni razvoj Zatita od poplave, sustav odvodnje i sustav otpadnih voda Provedba programa zatite od poplave, modernizacija sustava odvodnje i sustava otpadnih voda nacionalni izvori financiranja i EU fondovi Koritenje prirodne i kulturne batine (resursi) za razvoj turizma Razvoj zdravstvenog i rekreativnog turizma (toplice - koritenje termalnih izvora), kulturnog i seoskog turizma Iskoristiti preduvjete i investirati u proizvodnju solarne energije, bioplina i biomase
Ouvana prirodna i bogata kulturna batina (resursi) Ouvani prirodni krajobrazi i pogodno zemljite za voarstvo i povrarstvo Kulturna i povijesna batina (mjesta, graevine, folklor, obiaji, kulinarstvo, glazba i dr.) Velike rezerve podzemne vode
Razvoj ljudskih resursa, socijalnog sektora i zdravstva Provedba programa (meunarodni, nacionalni, privatni) za dodatno obrazovanje i struno osposobljavanje za potrebe gospodarstva
64
Dobra infrastrukturna izgraenost kola, bolnice i drugih zdravstvenih ustanova Dobro razvijena teritorijalna mrea kola Dostupnost visoko-kolskog obrazovanja (blizina Varadina i Zagreba) i tehnolokih institucija
Otvorenost za suradnju u razvoju Rastua prekogranina suradnja sa Slovenijom, Maarskom i Austrijom u razmjeni informacija, gospodarstvu, pripremi zajednikih projekata i kulturi Jaanje djelovanja i utjecaja civilnog drutva Porast broja udruenja i nevladinih udruga i jaanje njihovog djelovanja u razvoju civilnog drutva i ukupnog razvoja upanije
Podizanje razine informatizacije drutva Provedba programa razvoja Meimurskog veleuilita s obrazovnim programima agronomije, graevine i poduzetnitva Povezivanje sa visokokolskim ustanovama u bliem okruenju Unapreenje uvjeta i poboljanje ivota Roma i socijalno deprimiranih skupina (zapoljavanje, obrazovanje, zdravstvena zatite i dr.), te jae ukljuivanje romske populacije u drutvene i gospodarske procese kroz programe za razvoj manjina iz izvora EU i drugih meunarodnih izvora
Unapreenje upravljanja lokalnim razvojem Jaanje kapaciteta u upravi upanije i jedinicama lokalne samouprave za upravljanje razvojem (znanja, vjetine, management (izvrni kadar), strani jezici, informatika izobrazba) kroz programe reforme dravne uprave i osposobljavanje uprave Povezivanje i umreavanje razvojnih agencija i institucija radi zajednikog razvoja irih regija kroz intenzivnije ukljuivanje u bilateralne, EU programe i projekte Jaanje svijesti i spremnosti veeg dijela nosilaca razvoja za dogovaranje oko vizije i strategije razvoja i za uinkovitije upravljanje razvojem u upaniji
GOSPODARSTVO
SLABOSTI
GOSPODARSTVO
PRIJETNJE
Nepovoljna gospodarska struktura Znaajan udio zastarjelih, niskoakumulativnih , radno-intenzivnih industrija (tekstilna i obuarska) bez perspektivnih programa i prilika za restrukturiranje i opstanak Nedovoljno povezivanje poduzetnika i nedostatna orijentacija na tehnoloki razvoj Razdrobljenost gospodarstva, individualizacija poduzetnika i nedostatak programa za povezivanje i umreavanje MSP Nedovoljna podrka za tehnoloki razvoj MSP, nedostatak suradnje gospodarstva s visokokolskim i istraivakim institucijama Atomizirani poljoprivredni resursi Usitnjeni poljoprivredni resursi (zemljita, mali proizvoai), tradicionalna struktura proizvodnje, slabo koritenje suvremenih tehnologija, nedovoljna obrazovna struktura neorganizirani proizvoai i nastup na tritu Nedovoljno iskoriteni potencijali za turizam nepostojanje tradicije turistikih djelatnosti, kulturna batina i narodno blago nisu dovoljno u funkciji turizma Strukturna nezaposlenost Strukturna nezaposlenost; velik nesrazmjer izmeu potreba i ponude (dob, spol, obrazovanje, manjak visoko obrazovanih strunjaka potrebnih razvoju gospodarstva) i visok stupanj dugorone nezaposlenosti Najnie plae u gospodarstvu u usporedbi s drugim HR upanijama
Jaanje izloenosti konkurenciji Konkurencija u poljoprivredi i proizvodnji hrane i u tradicionalnim industrijama (tekstilna i obuarska) iz EU, Kine i drugih zemalja Brzi razvoj novih tehnologija, menadmenta i organizacije u svijetu, za ije su praenje i uvoenje potrebna stalna i velika ulaganja

Zagaivanje, unitavanje prirodnih resursa Nastavak i poveanje oneiavanja izvana zbog izostanka izgradnje sustava za proiavanje i odvodnju, te zbrinjavanje otpada uzvodnih korisnika Poplave Jaanje tetnih utjecaja akumulacijskih jezera na ume, mikroklimu i okoli u cjelini Neadekvatno upravljanje umama od strane privatnih vlasnika (dominacija komercijalnih interesa)
Gubitak ljudskih resursa Jaanje odljeva mozgova zbog breg porasta boljih prilika za rad i ivot mladih obrazovnih ljudi u susjednim upanijama, drugim dijelovima Hrvatske i inozemstvu Neuinkovita podrka razvoju zajednice Roma Neuinkovita provedba Nacionalnog program za Rome, drugih dravnih programa Porast nezaposlenosti nestrune i uvoz radne snage
65
UPRAVLJANJE RAZVOJEM PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI

Sustav zatite okolia nedovoljno koordiniran, voen iz vie mjesta, nedostaje komunikacija (kontrola, mjerenje, sistematizacija, zbrinjavanje otpada) neadekvatno upravljanje otpadom lo sustav odvodnje i proiavanja voda Izloenost poplavama Neadekvatno upravljanje prirodnom i kulturnom batinom nedostatni ljudski resursi, sredstva, organizacija Neefikasno upravljanje regionalnim i nacionalnim razvojem , te centralizacija Politiki uvjetovano (s centralne razine drave) regionalno organiziranje i koncentracija investicija, institucija i upravljanja (dravne institucije, gospodarska infrastruktura, zdravstvo, kolstvo), poveavanje obveza jedinica lokalne samouprave Nedostatna i nepravodobna pripremljenost sredinje drave za sudjelovanje u programima EU i drugim meunarodnim programima i nedovoljno procesiranje tih programa prema upaniji Slaba komunikacija i povezanost izmeu politike i gospodarstva izmeu centralne i regionalne/lokalne razine Ubrzani tehnoloki i upravljaki razvitak u okruenju Bra i uspjenija pripremljenost i osposobljenost susjednih i drugih upanija za ukljuivanje u meunarodne razvojne projekte (dogovoreni programi i projekti, organizacija i ljudski potencijali)
Niska obrazovna struktura, obrazovanje nije u skladu sa potrebama gospodarstva, nedovoljna svijest o cjeloivotnoj edukaciji Depopulacija u nekim dijelovima upanije, ekspanzija u drugim dijelovima
Nedostatak uinkovitog i uspjenog rjeavanja socijalnih i gospodarskih problema Roma Nedovoljni vlastiti resursi (financijski i ljudski) za poboljanje ivota Roma, rjeavanje tekoa u njihovom zapoljavanju, zdravstvena zatita, uinkovito koritenje socijalne pomoi za Rome Zdravstvo i socijalna skrb velika optereenost lijenika i nedovoljan broj lijenika i kadrova za socijalnu skrb; neadekvatan prostor Zavoda za javno zdravstvo
Nedostani resursi za upravljanje razvojem Mali fiskalni kapacitet veine opina, najmanje razvijene JLS imaju najnie proraune to onemoguuje provedbu znaajnijih razvojnih programa Nedovoljna koordinacija, komunikacija i protok informacija izmeu kljunih aktera i razvojnih institucija, te upanijske uprave i jedinica lokalne samouprave Manjak dovoljno osposobljenih kadrova i znanja za efikasno upravljanje razvojem i ukljuivanje u meunarodne razvojne programe Nedovoljna socijalna i drutvena odgovornost dijela poduzetnika za lokalni i upanijski razvoj Nedostatak dobre informacijske baze podataka za upravljanje razvojem i za izradu razvojnih programa i projekata Nedostatna suradnja sa susjednim upanijama na zajednikim razvojnim projektima
66
Ekonomski potencijal Razmatrajui po osnovnim podrujima obraenim u osnovnoj analizi, temeljem provedene SWOT analize, vidljivo je da se ekonomski potencijal upanije temelji na slijedeim osnovnim snagama upanije: Gospodarstvo - temeljeno na uspjenom poduzetnikom sektoru, s dobrim "imageom", jakom tradicijom i rastom, u okviru kojega je prisutna grupa konkurentnih i izvozno orijentiranih MSP (posebno na podruju metalopreraivake industrije). Ekonomski potencijal ini i nekoliko uspjenih velikih tvrtki u sektorima graditeljstva (koje uz tradiciju i kapacitete imaju dogovorenu i usvojenu strategiju razvoja), metalopreraivake i prehrambene industrije - u kojima je niz konkurentnih tvrtki s uspjenim rastom i razvojem, te znaajnim izvozom. Za daljnji gospodarski razvoj znaajna je i rastua specijalizacija u poljoprivredi, u prvom redu kontinuirana proizvodnja kvalitetnih vina s prepoznatljivou na tritu, to moe posluiti i za razvoj turizma. Prirodni i izgraeni resursi - kao posljedica dobrog geoprometnog poloaja upanije u podruju tromea izmeu Slovenije, Austrije i Maarske, te dobro razvijene mree prometnica unutar upanije. Ekonomski potencijal je temeljen i na dobroj infrastrukturnoj izgraenosti, kao znaajnoj pretpostavci za razvoj gospodarstva i kvalitete ivota, te znanjima o uspjenom upravljanju komunalnom infrastrukturom. Daljnji ekonomski potencijal oituje se u ouvanju prirodne i bogate kulturne batine, tj. ouvanom prirodnom krajobrazu, te kulturnoj i povijesnoj batini kao osnovi za razvoj postojeih i novih oblika turistike ponude. Jer, iako se upanije ne ubraja u podruja s razvijenim turizmom - ouvan okoli, raznolik i ouvan krajobraz i postojea kulturna batina predstavljaju potencijal za razvoj novih i sve traenijih oblika turizma (rekreativni, vinske ceste, zdravstveni), te, povezivanje ekoloki uzgojenih poljoprivrednih proizvoda sa turistikom ponudom. Znaajan potencijal su i Toplice Sv. Martin na Muri. Konano, od znaaja za ekonomski potencijal su i postojee velike rezerve podzemne vode. Drutvene djelatnosti - u prvom redu dobre infrastrukturne izgraenosti kola, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova (ukljuujui nove kapacitete i opremu upanjske bolnice). Upravljanje razvojem - znanje i umijee koje je neophodno kako bi se razvojni potencijal iskoristio i dalje razvijao. Prilog tome, uz postojea institucije i tijela, znanja i vjetine, su sigurno steena znanja i iskustva u suradnji sa institucijama u drugim upanijama te regijama, poglavito rastua prekogranina suradnja sa Slovenijom, Maarskom i Austrijom u razmjeni informacija, u gospodarstvu te u pripremi, izradi i realizaciji zajednikih projekata. Sve naglaenija je i uloga i jaanje djelovanja civilnog drutva kroz porast broja udruenja i nevladinih udruga - kao bitna odrednica za koritenje i daljnje unapreenje ekonomskog potencijala.
Iako se prilikom sagledavanja ekonomskog potencijala upanije polazilo u prvom redu od definiranih pozitivnih obiljeja upanije - tj. njenih snaga i mogunosti, koritenje ekonomskog potencijala ovisi i o svladavanju nizu utvrenih razvojnih prepreka, tj. nedostataka i konica daljnjem razvoju, koje su vidljive kroz definirana negativna obiljeja: slabosti i prijetnje, koje stoga takoer treba razmatrati. Meu osnovne prepreke realizaciji ekonomskog potencijala istiu se slijedee: Nepovoljna gospodarska struktura - s obzirom na znaajan udio zastarjelih, niskoakumulativnih, radno-intenzivnih industrija (tekstilna i obuarska), bez dovoljno perspektivnih programa i prilika za restrukturiranje i opstanak. Nedovoljno povezivanje poduzetnika - kao posljedica "razdrobljenosti" gospodarstva, individualizacije poduzetnika, nedostatnog programa za povezivanje i umreavanje MSP
67
Nedostatna orijentacija na tehnoloki razvoj - ova je slabost rezultat nedovoljne podrke za tehnoloki razvoj poduzeima, za stvaranje tehnolokih potpornih institucija, kao i nedostatka suradnje gospodarstva s visokokolskim i istraivakim institucijama. Strukturna nezaposlenost - uslijed velikog nesrazmjera izmeu potreba i ponude radne snage (dob, spol, obrazovanje, manjak visoko obrazovanih strunjaka potrebnih razvoju gospodarstva) i visokog stupnja dugorone nezaposlenosti. Atomiziranost poljoprivrednih resursa - kao posljedica usitnjenog i ratrkanog poljoprivrednog zemljita (zemljita, mali proizvoai), tradicionalne strukture proizvodnje, dominacije samodostatne proizvodnje, slabog koritenja suvremenih tehnologija, te neorganiziranih proizvoaa i nastupa na tritu. Nedovoljno iskoriteni potencijali za turizam - s obzirom na nepostojanje tradicije turistikih djelatnosti. Nedovoljno koordiniran sustav zatite okolia - u smislu kontrole, mjerenja, sistematizacije, zbrinjavanja otpada i sl.. Niska obrazovna struktura - tj. obrazovanje koje nije u skladu sa potrebama gospodarstva, nepostojanje cjeloivotne edukacije, te nedostatno razvijeni ljudski resursi za upravljanje razvojem (manjak dovoljno osposobljenih kadrova i znanja (jezici, project management, dr.) takoer predstavljaju bitno ogranienje. Nedovoljno uinkovito rjeavanje socijalnih i gospodarskih problema Roma - predstavlja naglaenu slabost s obzirom na rastui broj romskog stanovnitva u upaniji, ali istovremeno i nedovoljne vlastite resurse (financijske i ljudske) za poboljanje ivota Roma, rjeavanje tekoa u zapoljavanju romskog stanovnitva, njihove zdravstvene zatite, uinkovitog koritenja socijalne pomoi za Rome i sl.).
Kao to je to bio sluaj kod prevladavanja slabosti, znaajno je i prevladavanje prijetnji gospodarskom i drutvenom razvoju koje dolaze izvana, tj. van granica upanije - kao to je to primjerice konkurencija u poljoprivredi i proizvodnji hrane u tradicionalnim industrijama, brzi razvoj novih tehnologija, za ije su praenje i uvoenje potrebna stalna i velika ulaganja. Isto tako, prijetnju izvana predstavlja i poveanje oneiavanja uslijed izostanka izgradnje sustava za proiavanje i odvodnju, te zbrinjavanje otpada uzvodnih korisnika i dr.
68
3.3. VIZIJA RAZVOJA UPANIJE I STRATEKI CILJEVI

Kljuni dionici upanije utvrdili su da je vizija razvoja Meimurske upanije za razdoblje 2006-2013. godina sljedea:
VIZIJA Meimurje - upanija snanog poduzetnitva zasnovanog na znanju i inovacijama, ouvane prirodne i kulturne batine te visoke kvalitete ivljenja
Viziju razvoja raspravila je i predloila upanijska radna skupina, kao i Partnerska skupina ROP-a u prosincu 2005 godine, a u sijenju 2006. godine predstavljena je i raspravljena na radionici odranoj s Partnerskim odborom. Iz prihvaene vizije vidljivo je da se razvoj upanije u narednom razdoblju temelji na njene dvije osnovne snage, tj. na razvijenom poduzetnitvu s jakim i prepoznatim rastom i tradicijom s jedne strane te na prirodnoj i kulturnoj batini s druge strane. Iz vizije je vidljivo da se najvea vanost pridaje znanju i tehnologiji te ouvanju i unapreenju postojeih osnovnih snaga Meimurske upanije razvijenom malom i srednjem poduzetnitvu, uspjenim velikim tvrtkama u sektorima prehrane, graditeljstva i prerade metala, rastuoj specijalizaciji u poljoprivredi, dobrom geografskom poloaju i unutarnjoj prometnoj povezanosti, dobroj infrastrukturnoj izgraenosti, ouvanoj prirodi i bogatoj kulturnoj batini, dobroj infrastrukturnoj izgraenosti kola, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, otvorenosti za suradnju u razvoju, te jaanju djelovanja i utjecaja civilnog drutva. Slijedom definirane vizije, upanijska radna skupina, partnerska skupina i Partnerski odbor utvrdili su i postigli dogovor o sljedea tri strateka cilja upanije: 1. Strateki cilj 1: 2. Strateki cilj 2: 3. Strateki cilj 3: Jaanje konkurentnosti gospodarstva; Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Ouvanje okolia i gospodarenje prirodnim resursima i kulturnom batinom
69
Vizija i ciljevi razvoja Meimurske upanije
Meimurje upanija: snanog poduzetnitva zasnovanog na znanju i inovacijama, ouvane prirodne i kulturne batine te visoke kvalitete ivljenja
VIZIJA
CILJ 1 Jaanje konkurentnosti gospodarstva
CILJ 2 Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj
CILJ 3 Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom
Strateki cilj 1: Jaanje konkurentnosti gospodarstva Gospodarstvo upanije nuno je pripremati za skoro natjecanje na otvorenom tritu Europske unije. Jaanje konkurentnog gospodarstva upanije podrazumijeva poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetnitva, koje svoje poslovanje i rast zasniva na primjeni znanja, razvoju tehnologija i inovacija te povezivanju s istraivakim i akademskim institucijama. Proizvodnost gospodarskih subjekata potrebno je poticati i poveati kroz poticanje inovacija, kao trajne osnove konkurentnosti, ulaganje u strunost zaposlenih, te kroz uvoenje i primjenu novih tehnologija. Time bi se stvorila osnova za daljnji razvoj i poveanje konkurentnih prednosti graditeljstva, metalopreraivake i prehrambene industrije, kao i mogunosti njihova izvoza na inozemno trite. Nuno je jaanje postojeih poduzetnikih aktivnosti u upaniji kroz poticanje poslovnog i razvojnog povezivanja poduzea i stvaranje pogodnih uvjeta za razvoj clustera, ime bi se poveala proizvodnost MSP, ojaala njihova izvozna orijentacija te pridonijelo prevladavanje "razdrobljenosti" meimurskog gospodarstva koje nije dovoljno prepoznatljivo. Konkurentnost na podruju poljoprivrede nee biti mogua dok se ne pristupi okrupnjavanju zemljinih posjeda, navodnjavanju, poticanju jaanja i rasta komercijalnih proizvoaa kao i povezivanju i udruivanju malih proizvoaa. Strateki cilj 2: Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Odgovarajue osposobljena radna snaga pretpostavka je uspjeha u suvremenom gospodarstvu, a provedba specijaliziranih obrazovnih programa, ukljuujui sektorski usmjerene programe, kao i programe dokvalifikacije, prekvalifikacije, te uvoenje koncepta cjeloivotnog uenja najuinkovitiji je nain poveanja konkurentnosti postojee radne snage. Jaanjem ljudskih resursa mogue je ostvarivanje vizije snanijeg poduzetnitva zasnovanog na znanju i inovacijama, te
70
realizacija visoke kvalitete ivljenja. Osim toga, prisutnost radne snage s odgovarajuim znanjima i vjetinama snaan je faktor privlaenja domaih i stranih ulaganja u visokoproduktivne proizvodne grane. Temelj razvoja ekonomije znanja mogue je ostvariti kroz unapreenje obrazovne strukture, poticanje razvoja temeljnih kompetencija i konkurentnog znanja i vjetina te prilagodbom obrazovanja potrebama gospodarstva s posebnim naglaskom, pored spomenutog, na stalnoj edukaciji poduzetnika, kreiranju i provedbi specijalistikih obrazovnih programa, potpori zapoljavanju mladih strunjaka, te poticanju posebno nadarenih srednjokolaca i studenata. Realizacija tog cilja podrazumijeva znatno intenzivnija ulaganja gospodarstva u razvoj ljudskih resursa, ime se stvaraju preduvjeti za bri razvoj drutva znanja u upaniji. Podizanje kvalitete ivljenja stanovnitva upanije podrazumijeva i unapreenje uvjeta za ivot i rad socijalno ugroenih skupina, u prvom redu romskog stanovnitva. Znaajno je i intenzivnije ukljuivanje neprofitnih, nevladinih institucija i udruga, tj. razvoj civilnog drutva, kao i poticanje zdravog ivljenja, to podrazumijeva provedbu specifinih preventivnih zdravstvenih programa. Strateki cilj 3: Ouvanje okolia i gospodarenje prirodnim resursima i kulturnom batinom Provedba ovog cilja pridonijeti e jaanju ekonomskog potencijala i realizaciji vizije upanije. Radi se ujedno o jednom od stratekih razvojnih ciljeva na razini strukturne politike EU-a. U upaniji jo nije donesen program zatite prirode i zatite okolia te su sve naglaenije potrebe za uvoenjem sustavnog praenja stanja okolia, kao i kontrole oneienja. Pritom je od strateke vanosti i pitanje ouvanja podzemnih voda Meimurja kao najvanijeg prirodnog resursa, ali na znaenju dobiva i kreiranje programa za koritenje alternativnih obnovljivih izvora energije koji su u skladu i s europskim i hrvatskim razvojnim smjernicama, a njihova provedba moe i dalje pridonijeti ouvanju okolia. Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom kao i ouvanje posebnosti, tradicije - u duhovnom i materijalnim oblicima - vano je s obzirom na znaaj tih resursa za unapreenje razvoja alternativnih oblika turizma i drugih konkurentnih gospodarskih i drutvenih djelatnosti koje mogu pridonijeti realizaciji prepoznatljivosti upanije u hrvatskom ali i susjednom meunarodnom okruenju, te time doprinijeti kvaliteti ivljenja lokalnog stanovnitva, to bi meu ostalim, doprinijelo zadravanju mladih strunjaka u upaniji ali i pospjeilo dolazak visokoobrazovanih mladih ljudi iz drugih podruja Hrvatske da ive i rade na podruju meimurske upanije.
3.4. PRIORITETI I MJERE

Kljuni upanijski dionici utvrdili su tri strateka razvojna cilja koja proistjeu iz vizije. Temeljem utvrenih razvojnih ciljeva lanovi upanijske Radne skupine i Partnerskog odbora odredili su prioritetna podruja intervencije, tj. prioritete i mjere pomou kojih e se ciljevi ostvarivati. Drugim rijeima, prioriteti su usredotoeni na postizanje zadanih stratekih ciljeva te daje definiciju irih podruja na koje se odnosi javna politika i strateke razvojne intervencije. Time se odreuje nain na koji e se utvrene snage i mogunosti gospodarskog i drutvenog razvoja upanije iskoristiti, a slabosti i prijetnje prevladati, te pridonijeti ostvarenju zajedniki definirane vizije odnosno osnovnih razvojnih ciljeva Meimurske upanije. Prilikom utvrivanja osnovnih 15 razvojnih prioriteta upanije, uzela se u obzir ogranienost resursa, kao i ravnotea onih prioriteta kojima je cilj razvoj konkurentnog gospodarstva, te, s druge strane, onih kojima je cilj unapreenje kvalitete okolia. Istovremeno, odreivanje prioriteta razmatralo se i s aspekta nacionalnih razvojnih ciljeva, ali i onih utvrenih u EU razvojnim dokumentima, kojima se utvruju osnovni razvojni ciljevi i prioriteti za naredno programsko razdoblje od 2007.-2013. godine.
71
Utvreni prioriteti u odnosu na tri definirana strateka razvojna cilja upanije su slijedei: STRATEKI CILJ 1. JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA PRIORITETI 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou 2. Jaanje proizvodnje i trino organiziranje 3. Poticanje tehnolokog razvitka 4. Privlaenje ulaganja 5. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj 6. Restrukturiranje radno intenzivnih industrija 7. Jaanje informatikog drutva 8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva 9. Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina 10. Poticanje razvoja civilnog drutva 11. Unapreenje preventivne zdravstvene zatite 12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem 13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom 15. Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja
2. JAANJE LJUDSKIH RESURSA I NJIHOVO UKLJUIVANJE U RAZVOJ
3. OUVANJE OKOLIA I GOSPODARENJA PRIRODNIM RESURSIMA I KULTURNOM BATINOM
Prioriteti koji su pridrueni svakom pojedinanom stratekom razvojnom cilju vidljivi su iz slijedeih shema.
72
Prioriteti cilja 1
CILJ 1
Prioritet 1 Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou
Prioritet 2 Jaanje proizvodnje i trino organiziranje
Prioritet 3 Poticanje tehnolokog razvitka
Prioritet 4 Privlaenje ulaganja
Prioritet 5 Razvoj poljoprivre de i ruralni razvoj
Prioritet 6 Restruktur iranje radnointenzivnih industrija
Prioritet 7 Jaanje informacijsko g drutva
Prioriteti cilja 2
CILJ 2
Prioritet 8 Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva
Prioritet 9 Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina
Prioritet 10 Poticanje razvoja civilnog drutva
Prioritet 11 Unapreenje preventivne zdravstvene zatite
Prioritet 12 Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem
73
Prioriteti cilja 3
CILJ 3
Ouvanje okolia i gospodarenje prirodnim resursima i kulturnom batinom
Prioritet 13 Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom
Prioritet 14 Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom
Prioritet 15 Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja
RAZVOJNI PRIORITETI 16
Slijedi kratko obrazloenje svakog prioriteta s obzirom na strateki cilj ROP-a na koji se svaki prioritet odnosi Strateki cilj 1 JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou. Potrebno je unaprijediti brzinu i uinkovitost rada lokalne uprave kako bi se potaknulo poduzetnitvo, a suvremen i profesionalan rad podrazumijeva i potpunu depolitizaciju sluba javne uprave. Nadalje, bitno je ukloniti, u najveoj moguoj mjeri, administrativne zapreke poslovanju. Poboljanjem poslovanja javnih i komunalnih poduzea i poveanjem konkurencije putem javnih nadmetanja i poticanjem poduzetnitva u sektoru komunalnih usluga mogue je sniziti cijenu i poveati kvalitetu proizvodnih inputa. Nuno je jaati postojeu te dalje razvijati infrastrukturnu podrku MSP (informacijska, marketinka, pruanje specijaliziranih strunih usluga). Bitan je i razvoj financijskih instrumenata za potporu gospodarskih aktivnosti a program za pripremu i uvoenje ISO normi treba proiriti na sva poduzea.
brojevi prioriteta slijede sukcesivno 3 strateka cilja od 1-15. Prioriteti su rangirani s obzirom na vanost samo u okviru svakog razvojnog cilja, meutim, brojano navoenje svih 15 prioriteta ne oznaava ujedno njihov rang s obzirom na vanost za realizaciju svih utvrenih razvojnih ciljeva upahje, isto tako kao to niti razvojni ciljevi nisu rangirani po vanosti s obzirom na ostvarivanje utvrene vizije razvoja.
16
74
2. Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Potrebno je intenzivnije povezivanje meimurskog gospodarstva, potpora osnivanju klastera, u okviru kojih bi se okupljali mali i srednji poduzetnici, te stvaranje robnih marki kvalitetnih proizvoda upanije (brendiranje i daljnje jaanje prepoznatljive kvalitete upanijskih proizvoda). Jaanje proizvodnje mogue je prvenstveno daljnjim razvojem uspjenih postojeih djelatnosti u metalopreraivakoj i prehrambenoj industriji - u kojima djeluje niz konkurentnih tvrtki sa znaajnim izvozom ali i ranim prepoznavanjem novih poduzetnikih jezgri sa znatnim razvojnim potencijalom. "Izvozni mentalitet" potrebno je poticati kroz programe financiranja izvoznih napora MSP (primjerice, krediti za izvozne programe, sudjelovanje na meunarodnim sajmovima, istraivanje inozemnih trinih nia i sl.). 3. Poticanje tehnolokog razvitka Nuno je potaknuti upanijska poduzea na poduzimanje aktivnosti na planu tehnolokog razvoja i primjene novih tehnolokih znanja i dostignua u proizvodnji koja bi rezultirala inovacijama - koje nisu samo rezultat razvojno-istraivakog procesa - ve nastaju kroz sposobnost poduzea da prihvate nove tehnologije. Ove je sposobnosti mogue razvijati i poticati kroz specijalizirane potporne tehnoloke institucije - u prvom redu sektorski usmjerene tehnoloke centre i agencije, koji su bili osnovni faktor i "motor" regionalne konkurentnosti u susjednim razvijenijim zemljama. Postojanje i uspjeno djelovanje ovakvih potpornih tehnolokih institucija preduvjet je i za razvoj suvremenih klastera, zasnovanih, meu ostalim, na tehnolokom umreavanju inovativnih i razvojno orijentiranih malih poduzea. Dotle dok se ovakvi centri/agencije ne razviju, nuna je potpora povezivanju gospodarstva s istraivakim i razvojnim institucijama u najbliem okruenju. Potrebno je razvijati i sposobnosti radne snage, poglavito u metalopreraivakoj, prehrambenoj i graditeljskoj djelatnosti, da usvaja i prilagoava novu tehnologiju kako bi se poveala proizvodnost i konkurentnost ovih djelatnosti znaajnih za gospodarski razvitak upanije. Takoer, potrebno je poticati razvitak sustava potpore zapoljavanju strunjaka i ulaganja u istraivanje i razvoj, kao i razvoj posebnih programa poticanja novih visokotehnolokih rizinih ulaganja. 4. Privlaenje ulaganja Kreiranje poticajnih mjera za privlaenje investicija podrazumijeva povezivanje i umreavanje razvojnih agencija i institucija s ciljem pruanja sve informacijske i strune potpore potencijalnim investitorima. Ubrzavanje investicija podrazumijeva i spremnost lokalnih vlasti za smanjivanje cijena graevinskih i drugih dozvola, kao i poticanje komunalnih poduzea u upaniji na sniavanje cijena komunalnih prikljuaka. Potrebna je snanija suradnja sa susjednim hrvatskim upanijama u privlaenju velikih investicijskih projekata, kao i sa susjednim podrujima u Maarskoj, Sloveniji i Austriji, a prekograninu suradnju treba iskoristiti za financiranje i razvoj gospodarskih projekata, u skladu sa utvrenim razvojni prioritetima upanije.. Nuno je i jaanje uloge sajmova (MESAP i drugi) te gospodarske promocije, koristei programe i izvore EU i druge domae i meunarodne izvore. 5. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Za konkurentnost poljoprivrede bitno je okrunjivanje zemljinih posjeda, poticanje rasta komercijalnih proizvoaa i povezivanje malih proizvoaa putem zadruga i interesnih udruga za unapreenje proizvodnje, skladitenja, prerade i prodaje. Potrebno je jae brendiranje kvalitetnih regionalnih proizvoda (vina, voa, povra i krumpira) te razvitak sustava potpore koritenju suvremenih tehnologija poljoprivredne proizvodnje. Poeljna je izrada plana ruralnog razvoja upanije, usklaena s industrijskim razvojem i posebice razvojem seoskog, rekreativnog, kulturnog i zdravstvenog turizma 6. Restrukturiranje radno intenzivnih industrija U gospodarstvu upanije postoji znatan udjel radno intenzivnih industrija (tekstilna i obuarska) bez perspektivnih programa i prilika za restrukturiranje i opstanak na tritu u konkurenciji sa zemljama niskih trokova rada. Iako postoje odreeni izgledi za opstanak tih djelatnosti uz snaniju preorijentaciju na zahtjevnije trine segmente, te primjenu novih tehnologija, potrebne su aktivnosti na obrazovanju i prekvalifikaciji znatnog broja stanovnika koji bi se mogli ukljuiti u druge
75
gospodarske sektore s veim razvojnim potencijalom. Na to se nadovezuje i potreba za sustavnim privlaenjem srednjeg i visokog menadmenta, kao najvanijeg razvojnog resursa, to bi nadalje pospjeilo proces restrukturiranja radno intenzivnih industrija. 7. Jaanje informacijskog drutva Prvi segment je postavljanje cilja pune informatizacije javne uprave u upaniji kroz razvoj tzv. "euprave" to ne podrazumijeva samo komunikaciju elektronikom potom, ve i aktivno priopavanje informacija i pruanje usluga elektronikim putem na nain koji e omoguiti poduzetnicima i graanima on-line obavljanje veeg dijela komunikacije s javnom upravom te pristup svim relevantnim informacijama koje mogu biti korisne poduzetnicima. Drugi je segment olakati stjecanje osnovne informatike pismenosti svim graanima putem otvorenih teajeva i besplatnog pristupa osnovnim javnim informatikim uslugama. Strateki cilj 2 JAANJE LJUDSKIH RESURSA I NJIHOVO UKLJUIVANJE U RAZVOJ 8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Sve ubrzaniji tehnoloki razvoj koji se ogleda u pomaku u potraivanju obrazovnog minimuma - od osnovne do kompjutorske pismenosti - naglaava probleme i potrebe usklaivanja tehnolokih potreba u gospodarstvu, te obrazovanja, koje nadilazi postojee obrazovne programe - od osnovnog do visokog obrazovanja. Potvrda ovoga je injenica da mnoga znanja danas zastarijevaju i prije nego to se ponu primjenjivati. Nekoliko je naina poboljanja obrazovne strukture upanije, kako formalne, tako i sadrajne. Za mlade osobe koje tek ulaze na trite rada potrebno je prilagoditi obrazovne programe procijenjenim buduim potrebama regionalnog trita rada te posebno poticati i stipendirati fakultetsko obrazovanje i zapoljavanje strunjaka. Planirana realizacija programa razvoja Meimurskog veleuilita s obrazovnim programima agronomije, graevine i poduzetnitva upravo predstavlja korak u tom pravcu. Bitno je i struno osposobljavanje i dokolovanje nezaposlenih osoba, ali i kontinuirano obrazovanje poduzetnika i njihovih zaposlenika kako bi opstali unutar sustava zaposlenosti. U tom je smislu potrebno poticati usvajanje kljunih poduzetnikih vjetina, a posebno poticati obrazovanje i usavravanje odraslih osoba prema zahtjevima trita rada ali i daljnje poticanje specijaliziranog obrazovanja nadarenih - emu se pridonosi stvaranju ozraja izvrsnosti, to poticajno djeluje na sve sudionike u obrazovnom ustavu. U ovom je pogledu od posebnog znaenja i uvoenje te realizacija cjeloivotnog uenja. 9. Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Nuno je poboljati mogunosti za zapoljavanje Roma i drugih socijalno ugroenih skupina te invalidnih osoba kroz posebne obrazovne programe za stjecanje osnovnih kvalifikacija ali i sustavom poticaja za darovitu i ambicioznu djecu i mlade ljude. Njihovo ukljuivanje u drutvene i gospodarske procese mogue je kroz programe za razvoj manjina u okviru programa EU i drugih meunarodnih programa. Jaanje socijalne integracije mogue je ukljuivanjem u javne radove, poticajnim dizajniranjem sustava zdravstvene i socijalne pomoi te veim ukljuenjem djece u predkolski odgoj. 10. Poticanje razvoja civilnog drutva Postoji velik prostor za ukljuivanje neprofitnih i nevladinih institucija i udruga u razvojne procese upanije, te za poticanje sudjelovanja graana kroz rad udruga. Podruje djelovanja ukljuuje zdravstvenu i socijalnu skrb, suradnju u obrazovanju, okoliu, kulturi i druge posebne projekte od koristi za lokalnu zajednicu kao i ukljuivanje u upravljanje razvojem upanije. U tom smislu, od kljunog e znaaja u narednom razdoblju biti podizanje osposobljenosti organizacija civilnog drutva kako bi bile u mogunosti utjecati na kreiranje razvojne politike upanije. Nuno je jaanje suradnje izmeu javnog, privatnog i drutvenog sektora, te intenzivnija potpora kvalitetnim razvojnim programima postojeih udruga i nevladinih organizacija na podruju upanije.
76
11. Unapreenje preventivne zdravstvene zatite Problemi organizacije zdravstvene zatite upanije nameu potrebe za unapreenjem programa ranog otkrivanja bolesti, poticanje zdravog naina ivota i posebnu organizaciju brige za kronine bolesnike i starije osobe te socijalno ugroene skupine. Prioritetnim se ocjenjuje unapreivanje kvalitete usluga, dijagnostike i lijeenja, osnaivanje informatizacije u obavljanju zdravstvenih usluga, provedba istraivakih programa i drugih aktivnosti radi unapreenja zdravstva. 12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem Nuno je jaati osposobljenost u upravi upanije i JLS za uinkovito i odgovorno obavljanje javnih poslova, te jaati personalne, materijalne, informatike i financijske uvjete za rad u upanijskim institucijama i tijelima. Potrebno je uvoditi metode javnog menadmenta i poduzetnitva kod upravnih tijela upanije, te jaati koordinaciju i komunikaciju izmeu upanijske uprave i jedinica lokalne samouprave, poboljati suradnju sa susjednim upanijama na zajednikim razvojnim projektima kao i komunikaciju sa sredinjom dravnom razinom. Nuno je i poticati uvoenje suvremenih standarda elektronikog upravljanja, internetizaciju upravnih procesa te sustavno uvoditi sustav praenja i vrednovanja realizacije razvojnih programa. Za uinkovito upravljanje razvojem vano je i uvoenje vee fleksibilnosti i suradnje meu upanijskim dunosnicima, te jaanje transparentnosti poslovanja, otvorenosti, odgovornosti te orijentaciju na rezultate. Bitno je bolje prihvaanje znanja i vjetina u upravi upanije i jedinicama lokalne samouprave za uinkovito ukljuivanje u meunarodne razvojne programe prekogranine i meuregionalne suradnje. Podizanje razine upravljanja razvojem podrazumijeva i jaanje upanijske razvojne agencije, te osposobljavanje, jaanje uloge i ukljuivanje civilnog sektora u kreiranje razvojne politike upanije. Strateki cilj 3 OUVANJE OKOLIA I GOSPODARENJE PRIRODNIM RESURSIMA I KULTURNOM BATINOM 13. Poboljano gospodarenje otpadnim vodama i otpadom Potrebna je izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama i otpadom na podruju cijele upanije to e, meu ostalim, doprinijeti i ouvanju prirodnih krajobraza i poljoprivrednog zemljita, posebice s obzirom na znatne rezerve podzemnih voda. 14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom kao i ouvanje tradicije bitno je za razvoj turizma i drugih djelatnosti ali prvenstveno s ciljem poboljanja ukupne kvalitete ivota na podruju upanije. Potrebno je poticanje programa ouvanja i koritenja kulturnih i povijesnih resursa, kao i koritenja alternativnih i obnovljivih izvora energije (solarna i geotermalna energija, bioplin). U upaniji jo nije donesen program zatite prirode i zatite okolia i sve su naglaenije potrebe za uvoenjem sustavnog praenja stanja okolia, kao i kontrole oneienja i upravljanja otpadom. 15. Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja Kako je rije o znatnim ulaganjima i izgradnji cjelovitog i usklaenog sustava potrebno je koordinirano strateko djelovanje na izgradnji objekata zatite od tetnog djelovanja voda, istodobno s uspostavom cjelovitog sustava za navodnjavanje poljoprivrednih povrina.
MJERE
U daljnjem koraku, svaki je usuglaen prioritet rezultirao prijedlogom nekoliko mjera potrebnih za realizaciju prioriteta. Mjere definiramo kao niz odreenih razvojnih intervencija koje osiguravaju ostvarivanje prioriteta. Sukladno svakom razvojnom prioritetu lanovi upanijske radne skupine i
77
Partnerskog odbora predloili su, usvojili i razradili 44 mjere. Predloene mjere razraene su prema Obrascu za prijavu mjera (vidi Dodatak 8.). Mjere u obrascu su opisane, te su navedene osnovne aktivnosti predviene za njihovu realizaciju. Svaka razraena mjera posluila je kao osnova za utvrivanje nekoliko projekata, tj. za izradu baze podataka ROP-a. Slijedi tablica s ROP- om odreenim razvojnim stratekim ciljevima, prioritetima i mjerama Meimurske upanije: STRATEKI CILJ 1. JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA PRIORITETI 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou MJERE 1. Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture 2. Uvoenje i usvajanje standarda u podruju tehnologije, organizacije, kvalitete 3. Razvoj financijskih instrumenata za potporu gospodarskih aktivnosti 4. Jaanje socijalne odgovornosti poduzetnika 1. Interesno povezivanje gospodarskih subjekata 2. Stvaranje upanijskih robnih marki i brendiranje kvalitetnih regionalnih proizvoda 3. Osnivanje i razvoj clustera 1. Razvoj tehnoloke infrastrukture 1. Stvaranje promotivnih programa za privlaenje investicija 1. Okrupnjavanje zemljita 2. Poveanje konkurentnosti poljoprivrednih komercijalnih proizvoaa 3. Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi 4. Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih proizvoaa kroz zadruge i udruge 5. Izrada plana ruralnog razvoja upanije 1. Restrukturiranje tekstilne i obuarske industrije 1. Razvoj infrastrukture i znanja za IT 2. Poboljanje informatizacije javne uprave u upaniji, JLS i privatnom sektoru MJERE 1. Poboljanje obrazovne strukture 2. Struno osposobljavanje i dokolovanje nezaposlenih osoba za trite rada 3. Podrka zapoljavanju mladih strunjaka 4. Razvoj cjeloivotnog uenja 5. Poticanje poslovnih subjekata za ulaganje u razvoj ljudskih resursa 6. Smanjivanje neravnotee u ponudi i potranji na tritu rada 7. Razvoj visokokolskih obrazovnih programa u upaniji 1. Poboljanje mogunosti za zapoljavanje Roma i drugih socijalno ugroenih skupina, invalidnih osoba kroz posebne obrazovne programe za stjecanje kvalifikacija te ukljuivanje u javne radove
6. Restrukturiranje radno intenzivnih industrija 7. Jaanje informatikog drutva STRATEKI CILJ 2. JAANJE LJUDSKIH RESURSA I NJIHOVO UKLJUIVANJE U RAZVOJ PRIORITETI 8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva
78
STRATEKI CILJ 3. OUVANJE OKOLIA I GOSPODARENJA PRIRODNIM RESURSIMA I KULTURNOM BATINOM
PRIORITETI 13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom
2. Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja nove) 3. Jaanje socijalne integracije marginaliziranih drutvenih skupina 1. Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju upanije 2. Poticanje razvoja civilnog drutva 1. Unapreenje i provedba programa ranog otkrivanja nezaraznih kroninih bolesti 2. Promicanje zdravog naina ivota 3. Unapreenje kvalitete ivota kroninih bolesnika i starijih osoba 1. Jaanje sposobnosti upanijske razvojne agencije 2. Jaanje sposobnosti za upravljanje JLS i upanije i razvoj ljudskih resursa 3. Jaanje meuupanijske, meuregionalne i prekogranine suradnje MJERE 1. Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama 2. Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije 1. Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom kulturnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja 2. Koritenje prirodnih, kulturnim i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma 3. Razvoj infrastrukture za praenje zatite okolia 4. Stvaranje programa i potpora za koritenje alternativnih i obnovljivih izvora energije (solarna i geotermalna energija, bioplin) 5. Unapreenje okolia kroz izgradnju i modernizaciju prometnica 1. Izgradnja objekata zatite od tetnog djelovanja voda 2. Uspostavljanje cjelovitog sustava za navodnjavanje
79
DETALJNIJI OPIS MJERA

OPIS MJERA VEZANIH UZ STRATEKI CILJ 1
STRATEKI CILJ 1. JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA PRIORITETI 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou MJERE 1. Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture 2. Uvoenje i usvajanje standarda u podruju tehnologije, organizacije, kvalitete 3. Razvoj financijskih instrumenata za potporu gospodarskih aktivnosti 4. Jaanje socijalne odgovornosti poduzetnika 1. Interesno povezivanje gospodarskih subjekata 2. Stvaranje upanijskih robnih marki i brendiranje kvalitetnih regionalnih proizvoda 3. Osnivanje i razvoj clustera 1. Razvoj tehnoloke infrastrukture 1. Stvaranje promotivnih programa za privlaenje investicija 1. Okrupnjavanje zemljita 2. Poveanje konkurentnosti poljoprivrednih komercijalnih proizvoaa 3. Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi 4. Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih proizvoaa kroz zadruge i udruge 5. Izrada plana ruralnog razvoja upanije 1. Restrukturiranje tekstilne i obuarske industrije 1. Razvoj infrastrukture i znanja za IT 2. Poboljanje informatizacije javne uprave u upaniji, JLS i privatnom sektoru
6. Restrukturiranje radno intenzivnih industrija 7. Jaanje informatikog drutva
CILJ 1: JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA PRIORITET Prioritet : 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou MJERA Mjera 1 : Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture CILJ MJERE Unaprijediti rad postojeih institucija poduzetnike infrastrukture, poboljati i pokrenuti i nove programe za potporu poduzetnicima. Poboljati rad uprave u upaniji i jedinicama lokalne uprave u funkciji stalnog poticanja razvoja poduzetnitva i rasta njegove konkurentnosti. SADRAJ Analiza razvojnih potreba poduzetnitva; utvrivanje prioritetnih aktivnosti potpore poduzetnitvu; poboljanje postojeih i pokretanje novih programa za razvoj poduzetnitva; jaanje sposobnosti (kadrovi , znanje, vjetine, organizacija) institucija poduzetnike infrastrukture, intenzivnije ukljuivanje i koritenje programa dravnih institucija, EU, meunarodnih, prekograninih; jaanje povezanosti i suradnje sa susjednim upanijama. NOSITELJI upanija, REDEA, jedinice lokalne samouprave, udruenja poduzetnika, HGK-M, HOKM. INDIKATORI Broj i vrsta poduzetnikih programa potpore ; broj novih programa; broj programima obuhvaenih poduzetnika; rast poduzetnitava, financijska vrijednost programa; ocjena uspjenosti programa.
80
PRIORITET MJERA CILJ MJERE
SADRAJ NOSITELJI INDIKATORI
Prioritet : 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Mjera 2 : Uvoenje i usvajanje standarda u podruju tehnologije, organizacije, kvalitete Unaprijediti razinu primjene standarda u podruju tehnologije, organizacije, kvalitete organizaciji proizvodnje, proizvoda i kvaliteta usluga i to prvenstveno djelatnostima koje su kljune za gospodarski razvoj upanije te u onim proizvodnim i uslunim djelatnostima gdje su takvi procesi ve u tijeku. Uvoditi i unaprijediti primjenu sustava ispitivanja i praenja kvalitete proizvoda i usluga. Informiranje i motiviranje poduzetnika o potrebi uvoenja standarda i normi; programi za uvoenje ISO i drugih standarda u gospodarstvu; programi za uvoenje HACCAP sustava u prehrambenoj djelatnosti i turistikim uslugama; programi za ostale standarde. REDEA, HGK-M, HOK-M Broj poduzetnika koji su usvojili standarde i sustave kvalitete, broj programa za informiranje i uvoenje standarda i sustava kvalitete.
PRIORITET MJERA CILJ MJERE SADRAJ
NOSITELJI INDIKATORI PRIORITET MJERA CILJ MJERE
Prioritet : 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Mjera 3 : Razvoj financijskih instrumenata za potporu gospodarskih aktivnosti Poveati dostupnost i poboljati uvjete financiranja za male i srednje poduzetnike, posebno one koji poinju. Pridonijeti poveavanju mogunosti za rast poduzea i lake pokretanje novih poduzea. Analiza sadanjeg financijskog okruenja za mala i srednja poduzea te za rad novih poduzea; koritenje, zbor i prijenos best practice-a iz zemalja EU; osposobljavanje kadrova koji e biti angairani na uvoenju novih instrumenata; uvoenje ovih financijskih instrumenata: razvijanje konzorcija za jamstva i kreiranje kreditnih linija te ostalih financijskih instrumenata REDEA , upanija , HBOR, banke i druge financijske institucije Broj i vrsta novih financijskih instrumenata, broj i tip potpomognutih poduzea, rast i irenje potpomognutih novih i postojeih poduzea, poveanje zaposlenosti. Prioritet : 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Mjera 4 : Jaanje socijalne odgovornosti poduzetnika Unaprijediti drutveno odgovorno poslovanje poduzea koje obuhvaa cjelokupni raspon njihovog djelovanja i odnose koje pri tome uspostavlja u upaniji, ali i ire ( od toga to i kako neko poduzee proizvodi, kako kupuje i prodaje, kako utjee na okoli, kako zapoljava i utjee na razvoj svojih zaposlenika, kako ulae u drutvenu zajednicu) i to iznad razina koje propisuje zakon s ciljem umnoavanja koristiti svih dionika u Meimurju. Izraditi program za jaanje drutveno odgovornog poslovanja poduzea u Meimurju, promovirati taj program u poduzeima (poduzetnicima, managerima i vlasnicima), utvrditi provedbene aktivnosti, uspostaviti suradnju s poduzeima i institucijama koje provede takve programe radi potpore i prijenosa iskustava, ukljuiti javnost Meimurja. Posebno u programu naglasak staviti na mala i srednja poduzea. REDEA, Gospodarsko vijee, HGK-M, poduzea Broj poduzea koja su provela drutveno odgovorno poslovanje, broj i vrsta izvjetaja poduzea, uinci u poslovnom svijetu i u javnosti upanije.
SADRAJ
NOSITELJI INDIKATORI
81
SADRAJ
Prioritet 2 : Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Mjera 1 : Interesno povezivanje gospodarskih subjekata Povezati, unutar sektorski i meusektorski, poduzetnike ojaati njihova pozicija na tritu, konkurentnost, smanjiti trokovi poslovanja, poticati poduzetnike na proizvodnju s veom dodanom vrijednosti, na uvoenje nove tehnologije, inoviranja i uenja. Omoguiti povezivanje i umreavanje malih sa srednjim i velikim poduzeima. Ojaati kulturu povezivanje, suradnje radi prevladavanja duha razdrobljenosti i atomiziranosti u gospodarstvu i stvoriti okvire za lake umreavanje meimurskih poduzea, meusobno, meuupanijski i meuregionalno. Utvrditi proizvodne i poslovne profile poduzea; analizirati stanje i potrebe postojeih oblika i instrumenata povezivanje; ispitati i izabrati modele/oblike poslovne suradnje; utvrditi institucionalni okvir za povezivanje; informirati i educirati poduzetnike i postojee institucije; uspostaviti nove oblike povezivanja i poduzetnike mree, pratiti efekte suradnje; permanentno jaanje svijest i sposobnosti poduzetnika i polovnog okruenja o unapreenju poslovnog umreavanja; promovirati nove modele povezivanja. REDEA, HGK-M, HOL-M, poduzetnici Prioritet 2 : Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Mjera 2 : Stvaranje upanijskih robnih marki i brendiranje kvalitetnih regionalnih proizvoda Unaprijediti postojee i razviti marketinke programe u upaniji na bredndiranju kvalitetnih regionalnih proizvoda radi jaanja poveanja konkurentnosti, rasta proizvodnje i plasmana te ouvanja i njegovanja identiteta Meimurja. Potaknuti stvaranje komercijalnih marki meimurskih proizvoda (vino, jabuke, "meso z tiblice", sir "turo", meimurski proizvod i sl.) s ciljem jaanja i promocije meimurskog gospodarstva, obogaivanja turistike i ugostiteljske ponude i ouvanja tradicijskih proizvoda upanije. Izrada programa za brendiranje meimurskih proizvoda, identificiranje i vrednovanje proizvoda za stvaranje upanijskih robnih marki, informiranje proizvoaa, uspostavljanje standarda, institucionaliziranje postupaka i procesa, marketing, praenje i vrednovanje trine pozicije brendiranih proizvoda. REDEA, HGK M; HOK M; upanija, jedinice lokalne samouprave, HGK, HOK-M; Udruge poljoprivrednih proizvoaa; Turistika zajednica;
NOSITELJI PRIORITET MJERA CILJ MJERE
SADRAJ
SADRAJ
Prioritet 2 : Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Mjera 3 : Osnivanje i razvoj klastera Potaknuti i ubrzati uspostavljanje klastera u vodeim gospodarskim djelatnostima (metalopreraivaka industrija i graevinarstvo), koje imaju neke od potrebnih preduvjeta, s ciljem razvojnog, tehnolokog i poslovnog povezivanja te postizanja vee konkurentnosti. Izraditi analizu tehnolokih, razvojnih i poslovnih profila potencijalnih poduzea; utvrditi vrstu i tipa klastera; uspostaviti meuregionalnu i meuupanijsku suradnju; osnaiti inicijative i motivaciju za uspostavljanje klastera; educirati i osposobiti poduzetnike i menadment; uspostaviti klaster, provoditi praenje i vrednovanje njegovog funkcioniranja; izraditi plan razvoja klastera. REDA, HGK-M, mala i srednja poduzea Broj i tip klustera; broj poduzea ukljuenih u klastere; poveanje ulaganja u razvoj i tehnologiju; porast tehnoloki sloenijih proizvoda; porast zapoljavanja visokoobrazovanih strunjaka; porast izvoza; odrivost poslovanja firmi u klasterima, generiranje novih firmi iz djelatnosti klastera.
82
Prioritet 3 : Poticanje tehnolokog razvitka Mjera 1 : Razvoj tehnoloke infrastrukture Omoguiti organiziranje institucija tehnolokih centara, parkova i inkubatora za podrku intenzivnijem i sustavnom koritenju znanja i inovacija te tehnolokog razvoja od strane poduzetnika, posebno malih i srednjih, koje nisu u mogunosti sami organizirati istraivanje i razvoj ( R&D). Zadaa je tehnolokih centara pomo u transferu tehnologije kroz informiranje, upoznavanja, povezivanje i realizaciju projekata te koritenje znanja, inovacija i tehnologije kako u proizvodnji tako i u organizaciji u upravljanju te u osposobljavanju (trening i edukacija). Svrha tehnolokih parkova jest osigurati koncentraciju i povezanost izmeu tvrtki i institucija za istraivanja i razvoj (R&D) za provedbu razvojno-tehnolokih projekata. Analiza tehnolokih profila tvrtki i njihovih razvojnih potreba; planiranje i osnivanje tehnolokih centara i parkova; osiguravanje ljudskih resursa; povezivanje/ umreavanje /razmjena iskustva sa slinim institucijama u susjednim upanijama i ire. REDEA, upanija, visokokolske institucije, HGK-M, HOK-M. Broj i vrsta tehnolokih i institucija, broj tehnolokih i inovacijskih programa, broj poduzetnika ukljuenih u programe, iznos ulaganja poduzetnika u inovacije i tehnologiju, uinci uspjenosti realizacije tehnolokih programa (broj inovacija, patenata), broj i vrsta programa suradnje s visokokolskim i istraivakim institucijama . Prioritet 4 : Privlaenje ulaganja Mjera 1 : Stvaranje promotivnih programa za privlaenje investicija Promovirati lokacije spremne za ulaganja kroz sveobuhvatno upoznavanje potencijalnih investitora sa uvjetima i mogunostima ulaganja. Promovirati takoer mogunosti za ulaganja u meimurska poduzea i grupe poduzea (graevinarstvo). Unaprijediti postojee i razviti nove programe za privlaenje ulaganja; koordinirati i povezati programe i aktivnosti; analizirati sadanje programe za privlaenje investitora (stranih i domaih); utvrditi mogunosti i uvjete za ulaganje (npr. o potencijalnim lokacijama za ulaganje, o potencijalnim poduzeima); utvrditi pogodnosti, uvjete i kriterija za izbor stranih ulagaa; objediniti sve relevantne informacije za strane i ostale investitore; educirati osobe zaduenih za rad sa potencijalnim investitorima; definirati ciljne skupine prema kojima se eli nastupati (target groups) izraditi ponudbene materijale za investitore i program prezentacija i marketing na vanijim skupovima investitora; REDA, upanija, gardovi i opine , broj i vrsta kontakata s potencijalnim investitorima, broj potencijalnih investitora koji su posjetili upaniju, broj tip i vrijednost novih ulaganja, uinci na zapoljavanje, prihod lokalne zajednice, na povezivanje s lokalnim poduzeima. Prioritet 5 : Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Mjera 1 : Okrupnjavanje zemljita Okrupnjivanje posjeda kako bi se omoguila uinkovitija i konkurentnija proizvodnja (uinkovitije koritenje mehanizacije, smanjenje trokova proizvodnje, specijalizacija) i prevladala ogranienja razvoju poljoprivrede koju u upaniji karakteriziraju mali, usitnjeni i rascjepkani posjedi (prosjek poljoprivrednog posjeda ispod je prosjeka drave i daleko ispod prosjeka Europe). Osvjeivanje i motivacija poljoprivrednih proizvoaa (vlasnika) o potrebi okrupnjivanja; analiza stanja i potreba; priprema i ukljuivanje u pilot-programe provedbe ukupnog procesa okrupnjivanja zemljita. upanija, HZPSS, udruge poljoprivrednih proizvoaa. Promjena strukture veliine zemljita poljoprivrednika, promjena vlasnike strukture, veliina i specijalizacija u proizvodnji, produktivnost i efikasnost.
83
Prioritet 5 : Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Mjera 2 : Poveanje konkurentnosti poljoprivrednih komercijalnih proizvoaa Ubrzavanje i unapreenje ve zapoetih procesa specijalizacije i jaanja komercijalnih proizvoaa u poljoprivredi, u proizvodnji radno-intenzivnih kultura i osobito u stoarstvu. Daljnje unapreivanje uvjeta (ukljuujui upanijske poticaje) za ulaganje u izgradnju suvremenih poljoprivrednih i stoarskih kapaciteta; poboljanje i irenje programa za stjecanje strunih znanja, koritenje novih tehnologija i suvremene organizacije, promicanje i osposobljavanje za ekoloku proizvodnju; izrada programa povezivanja i umreavanja proizvoaa, stvaranja i razvoja regionalnih brandova. upanija, jedinice lokalne samouprave, istraivake i visokokolske institucije, komercijalni proizvoai. Broj komercijalnih proizvoaa, poveanje kapaciteta, ulaganja u proizvodnju i tehnologiju, broj i vrsta edukacije, produktivnost i efikasnost., udjel na tritu. Prioritet 5 : Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Mjera 3 : Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi Stvoriti poticajnu poduzetniku klimu kako bi se omoguilo da poljoprivredno stanovnitvo, koje ima smisla i volje, poelo baviti i razvijati za bavljenje poduzetnitvo. Pospjeiti poveanje i diversifikaciju gospodarskih aktivnosti, u ruralnom prostoru, prestrukturirati poljoprivredu, poveati zaposlenost i poboljati uvjete ivota. Dopuniti postojee i kreirati i razvijati nove programe za informiranje, motivaciju, edukaciju, savjetodavnu pomo i potporu te poticajne mjere za poetak i razvoj poduzetnitava. REDEA, upanija, jedinice lokalne samouprave, Poljoprivredna savjetodavna sluba zadruge i udruge. Broj poljoprivrednih gospodarstva preusmjerenih na poduzetnitvo, poduzetnikim pothvatom; broj novih poduzetnika, broj novi radnih mjesta. Prioritet 5 : Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Mjera 4 : Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih proizvoaa kroz zadruge i udruge Unaprijediti uvjete i osigurati potrebnu podrku za osnivanje, rad i razvoj poljoprivrednih i preraivakih zadruga malih i srednjih poljoprivrednih proizvoaa, kao i za rad udruga; pridonijeti poboljanju poloaja malih i srednjih poljoprivrednih proizvoaa te poveanju konkurentnosti poljoprivrede u upaniji. Poticanje uspostavljanju suvremenih zadruga koje trebaju pridonijeti: jaanju proizvodnje za trite, poboljanju kvalitete, poveanju konkurentnosti i poboljanju poloaja malih proizvoaa na tritu, povezivanju i poslovanju s velikim kupcima (trgovakim lancima) kroz osiguravanje odgovarajuih cijena i stabilnost isporuka (a time i proizvodnje) te kroz uvoenje i jaanje regionalnih brandova. Informiranje, savjetodavna usluga. Poticanje udruivanja davanjem prednosti kod raznih postojeih poticajnih mjera. upanija, REDEA, udruge poljoprivrednika, zadruge i njihovi savezi Broj udruenih malih poljoprivrednih poduzea i broj zadruga i udruga, rast specijalizacija i unapreenje proizvodnje, udjel na tritu, veliina ulaganja u proizvodnu i plasman.
SADRAJ
SADRAJ
84
Prioritet 5 : Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Mjera 5: Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izraditi strateki dokument za razvoj ruralnog prostora upanije kojim e se obuhvatiti preustroj poljoprivrede, ouvanje seoskog prostora u smislu zatite okolia, poveanje njegove gospodarske vrijednosti i privlanosti za ivot. Utvrditi ruralni prostor upanije, postojee stanje i potrebe; odrediti ciljeve, mjere i prioritete; definirati pojedinane programe ruralnog razvitka i mjere posebno u segmentu ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, unapreenja prerade i trenja poljoprivrednih proizvoda, utvrditi potrebe za ulaganjem u ruralnu infrastrukturu. upanija, jedince lokalne samouprave, REDA. Usuglaenost plana s programima EU (SAPARD) i razvojni strategijama Hrvatske, broj i sadraj prioriteta, mjera i aktivnosti za ruralni razvoj. Prioritet 6 : Restrukturiranje radno intenzivnih industrija Mjera 1: Restrukturiranje tekstilne i obuarske industrije Nizom intervencija podrati programe kojim bi se olakalo i pomoglo poduzeima tekstilne i obuarske industrije da provedu mogue promjene u proizvodnji i poslovanju kako bi postali konkurentni i pronali nie na tritu za proizvode s veom dodanom vrijednou. Umreiti sve pojedinane sektorske i druge aktivnosti i resurse, s dravne, upanijske i lokalne razine i stvoriti sinergiju u intervencijama potpore za restrukturiranje poduzea u ovom sektoru. Mjera obuhvaa samo horizontalne intervencije (sve one koje nisu izravne financijske i druge subvencije) svim privatnim poduzeima koja zadovoljavaju utvrene uvjete. Potpora i pomo za prijenos i koritenje dobrih iskustava iz EU i drugih regija; inozemstva; razradu programa restrukturiranja (uvoenju i koritenju novih tehnologija i upravljanja; pokretanju inovacija pristupu tritima i promociji, upravljanju ljudskim resursima (osposobljavanje managementa, strunjaka specijalista, prekvalifikacija i osposobljavanje radnika); zbrinjavanju vika radnika kroz druge programe i aktivnosti uz angaman dravnih i upanijskih institucija; povezivanje s inozemnim i domaim partnerima pripremi za privlaenje ulaganja. Poduzea tekstilne i obuarske industrije, REDEA, HGK, upanija Broj sauvanih i novootvorenih radnih mjesta, udio novih proizvoda i trina realizacija; poslovni pokazatelji, ulaganje u razvoj; poloaj na tritu; zarade zaposlenih. Prioritet 7 : Jaanje informatikog drutva Mjera 1 : Razvoj infrastrukture i znanja za IT Poticati i intenzivirati koritenje informatikih tehnologija za svakog stanovnika u Meimurja i u poslovanju i poslovnom komuniciranju. Pridonijeti razvijenosti drutva, a osobito efikasnosti, konkurentnosti, prilagodljivosti, dinaminosti gospodarstva upanije. Unaprijediti uvoenje i koritenje informatike opreme programa i znanja za koritenje i daljnji razvoj. Poveati dostupnost IT tehnologija za svakog graanina, javni terminali , programi informiranja, edukacije i treninga, posebno za malo i srednje poduzetnitvo; savjetodavne usluge u vezi s nabavkom opreme i koritenju informatikih tehnologija; program poticanja koritenja IT u poslovanju, obrazovanju, komuniciranju. upanija, jedinice lokalne samouprave, REDA, HGK-M, HOK-M,. Broje i vrsta javnih terminala, broj i vrsta seminara i treninga za poduzetnike, broj i vrsta seminara i treninga, broje i tip koritenja IT, broj i vrsta elektronskih transakcija.
SADRAJ
SADRAJ
SADRAJ
85
Prioritet 7 : Jaanje informatikog drutva Mjera 2 : Poboljanje informatizacije javne uprave u upaniji, JLS i privatnom sektoru U potpunosti informatizirani rad jedinica upanijske i lokalne samouprave; umreavanje i internetizacija. Prilagodba procedura potrebama informatizacije; redovno softversko i hardversko opremanje upanijske uprave i JLS-a; edukacija djelatnika; umreavanje jedinica regionalne i lokalne samouprave; internetizacija sadraja i usluga regionalne i lokalne samouprave. upanija, gradovi i opine, Broj i vrsta uvedenih IT sustava, broj danih informacija, auriranje weba i baza podataka broj elektronskih upita i broj rijeenih predmeta, porast uinkovitosti uspjenosti u radu.

STRATEKI CILJ 2. JAANJE LJUDSKIH RESURSA I NJIHOVO UKLJUIVANJE U RAZVOJ PRIORITETI 8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva MJERE 1. Poboljanje obrazovne strukture 2. Struno osposobljavanje i dokolovanje nezaposlenih osoba za trite rada 3. Podrka zapoljavanju mladih strunjaka 4. Razvoj cjeloivotnog uenja 5. Poticanje poslovnih subjekata za ulaganje u razvoj ljudskih resursa 6. Smanjivanje neravnotee u ponudi i potranji na tritu rada 7. Razvoj visokokolskih obrazovnih programa u upaniji 1. Poboljanje mogunosti za zapoljavanje Roma i drugih socijalno ugroenih skupina, invalidnih osoba kroz posebne obrazovne programe za stjecanje kvalifikacija te ukljuivanje u javne radove 2. Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja nove) 3. Jaanje socijalne integracije marginaliziranih drutvenih skupina 1. Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju upanije 2. Poticanje razvoja civilnog drutva 1. Unapreenje i provedba programa ranog otkrivanja nezaraznih kroninih bolesti 2. Promicanje zdravog naina ivota 3. Unapreenje kvalitete ivota kroninih bolesnika i starijih osoba 1. Jaanje sposobnosti upanijske razvojne agencije 2. Jaanje sposobnosti za upravljanje JLS i upanije i razvoj ljudskih resursa 3. Jaanje meuupanijske, meuregionalne i prekogranine suradnje
86
CILJ 2: JAANJE LJUDSKIH RESURSA I NJIHOVO UKLJUIVANJE U RAZVOJ PRIORITET Prioritet 8 : Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva MJERA Mjera 1: Poboljanje obrazovne strukture CILJ MJERE Rjeavanje problema kadrovske strukture, tj podizanje razine obrazovne strukture stanovnitva SADRAJ Stimuliranje upisa u srednje kole; kreditiranje i dodjela veeg broja stipendija; ulaganje u izgradnju i opremanje kola; besplatni prijevoz; stipendiranje poslijediplomskih studija; stvaranje pozitivnog okruenja (politiko-drutvenog) za otvaranje Veleuilita; promoviranje (marketinka obrada potencijalnih krajnjih korisnika) za cjeloivotno uenje; razvoj edukacije i treninga za management i zaposlenike, za modernu poljoprivredu, poduzetnitvo u poljoprivredi i dr.; redefiniranje postojeih obrazovnih programa kako bi se isti vie pribliili potrebama poslodavaca); potpora postojeoj suradnji srednjih strunih kola i gospodarstvenika iz djelatnosti graditeljstva i metalopreraivake industrije; praenje i vrednovanje provedbe mjere. NOSITELJI INDIKATORI Srednje kole, Veleuilite, Meimurska upanija Odjel za drutvene djelatnosti, Hrvatski zavod za zapoljavanje, HOK, Institucije koje vre obrazovanje u smislu cijeloivotnog uenja Broj upisanih u srednje kole, fakultete i poslijediplomski studij, broj stipendiranih broj opremljenih i izgraenih kola, broj novih programa/zvanja za potrebe gospodarstva, broj osposobljenih kroz cjeloivotno uenje. Prioritet 8: Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Mjera 2: Struno osposobljavanje i dokolovanje nezaposlenih osoba za trite rada Smanjivanje strukturalne nezaposlenost koja je karakteristina za upaniju.. Detektirati zvanja/zanimanja, dodatna znanja, vjetine koje su potrebne na tritu rada u upaniji; : marketinka obrada (tribune, okrugli stolovi, letci i sl.) krajnjih korisnika i korisnika s ciljem buenja svijesti o potrebi strunog osposobljavanja i dokolovanja; utvrditi institucije koje bi mogle provoditi programe osposobljavanja; prikupiti ponude/nastavne planove od potencijalnih provoditelja osposobljavanja; struni odabir kandidata za osposobljavanje; pratiti provedbu osposobljavanja i rezultate. HZZ, M-Odjel za drutvene djelatnosti, Puko uilite i druge obrazovne institucije, srednje kole, HOK, HGK, Strukovne udruge poslodavaca. Broj novoosposobljenih/novokolovanih, vea konkurentnost nezaposlenih osoba sve izraeno kroz % novozaposlenih osposobljenih u ukupnoj masi zaposlenih za referentno razdoblje; manja stopa nezaposlenosti, - izjednaavanje mogunosti za zapoljavanje.
87
PRIORITET MJERA CILJ MJERE SADRAJ NOSITELJI INDIKATORI PRIORITET MJERA CILJ MJERE SADRAJ
Prioritet 8: Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Mjera: 3: Podrka zapoljavanju mladih strunjaka Poticaj poduzeima koja zapoljavaju mlade kolovane ljude. Analiza potencijalne potranje za zapoljavanjem mladih strunjaka; razvoj garantnih sustava za poslodavce. upanija, poduzea, HGK, Zavod za zapoljavanje Broj zaposlenih mladih strunjaka, % mladih nezaposlenih strunjaka koje obuhvaa mjera, % diplomiranih strunjaka obuhvaenih garantnim sustavom. Prioritet 8: Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Mjera 4: Razvoj cjeloivotnog uenja Jaanje formalno steenog obrazovanja, znanja i vjetina, u svrhu poveanja kompetencija na tritu rada, ime bi se podigla razina konkurentskih sposobnosti radnih mjesta, a posljedino i ukupna gospodarska konkurentnost upanije. Osvjeivanje javnosti o znaaju sustava cjeloivotnog uenja (CU); utvrivanje te prepreka za sustavno uvoenje CU na razini upanije; utvrivanjemogunosti financiranja i stvaranje okruenja za uvoenje CU na poslu; predlaganje i provedba poticajnih aktivnosti za pribliavanje uenja korisnicima; izrada prijedloga za trening programe u svrhu poticanja CU; kreiranje sustava CU u odnosu na profesionalno i redovno obrazovanje; povezivanje i suradnja javnog i privatnog sektora, utvrivanje odgovornosti i uloge upanijskih upravnih, obrazovnih, nevladinih i drugih razvojnih institucija u promicanju sustava CU u upaniji. upanija, JLS, obrazovne ustanove i institucije u upaniji, HZZ Broj novih programa i alata za poticanje CU, broj zaposlenih koji primjenjuju CU; broj poduzea koja potiu cjeloivotno uenje. Prioritet 8: Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Mjera 5: Poticanje poslovnih subjekata za ulaganje u razvoj ljudskih resursa Smanjenje nezaposlenosti i razvoj ljudskih resursa, te usklaenost kvalifikacijske strukture zaposlenih u skladu sa potrebama gospodarstva i razvojnim prioritetima upaniji, te razvoj kompetentnih mladih kadrova koji vladaju novim znanjima i vjetinama potrebnih za realizaciju konkurentnog gospodarstva upanije. Analiza stanja i potreba gospodarstva za pojedinim kadrovima; unapreivanje suradnje Zavoda za zapoljavanje i gospodarstva; izrada i kontinuirano auriranje baze podatka vezano za ponudu i potranju za radnom snagom; aktivnosti na uvoenju sustava cjeloivotnog uenja u suradnji s gospodarstvenicima; podrka gospodarstva u osiguravanju prostora i materijala za trening i edukaciju; objedinjenje svih dravnih, upanijskih, meunarodnih inicijativa, te u suradnji s gospodarstvom iniciranje programa za razvoj ljudskih resursa te iznalaenje mogunosti za njihovo financiranje upanija, Zavod za zapoljavanje, REDEA, HGK, HOK, Gospodarsko socijalno vijee, upanijske tvrtke Br. realiziranih programa razvijenih u suradnji sa gospodarstvenicima; br. polaznika programa koji su podrani od strane gospodarstvenika; broj i iznosi financiranih programa od strane gospodarstvenika
SADRAJ
88
Prioritet 8: Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Mjera 6: Smanjivanje neravnotee u ponudi i potranji na tritu rada Uskladiti ponudu i potranju na tritu rada kroz kreiranje aktivnog i fleksibilnog trita rada, te uspostavu obrazovnih programa prilagoenih potrebama upanijskog gospodarstva, ime bi se pridonijelo smanjivanju strukturne nezaposlenosti Auriranje informacija o ponudi i potranji na upanijskom tritu rada te analiza uskih grla; identificiranje uloge i odgovornosti kljunih institucija u smanjivanju neravnotee u ponudi i potranji na tritu rada; razvoj programa poticanja zapoljavanja u suradnji sa Zavodom za zapoljavanje; ; razvoj cjelovitog sustava poticaja za pojedina zanimanja za koja se anticipira da su od stratekog znaenja za razvoj upanijskog gospodarstva i realizaciju utvrenih razvojnih prioriteta; praenje i ocjenjivanje uspjenosti rezultata temeljem realiziranih aktivnosti i programa upanija, Zavod za zapoljavanje, obrazovne ustanove, JLS % smanjenja strukturalne nezaposlenosti, % smanjenja nezaposlenosti targetiranh grupa: ena, mladih kolovanih, osoba s invaliditetom, romskog stanovnitva; Prioritet 8: Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Mjera 7: Razvoj visokokolskih obrazovnih programa u upaniji Razvoj visokog obrazovanja u upaniji, ukljuujui u prvom redu osnivanje meimurskog veleuilita, s obrazovnim programima agronomije, graevine i poduzetnitva te time jaanje koncentracije novih znanja i konkurentnih nastavnih programa. Cilj je poveati kompetencije i broj visokoobrazovanih osoba u upaniji to e se reflektirati na poveanoj konkurentnosti radne snage.. Osnivanje meimurskog veleuilita; izrada prijedloga nastavnih programa na podruju agronomije, graevine i poduzetnitva; formiranje odjela; privlaenje i edukacija, kadrova za potrebe veleuilita; promocija meunarodne suradnje (i meunarodnog usavravanja) te prijenosa novih znanja, poticanje veza veleuilita i gospodarstva. Meimurska upanija broj visokoobrazovanih osoba u upaniji, broja nastavnih programa usklaenih s najnovijim trendovima i standardima u EU; broj visokoobrazovanih studenata usmjerenih na podruja koja su od prioritetnog znaenja za razvoj upanije; broj studenata koji sudjeluje u meunarodnoj suradnji i razmjeni studenata. Prioritet 9: Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Mjera 1: Poboljanje mogunosti za zapoljavanje Roma i drugih socijalno ugroenih skupina, invalidnih osoba kroz posebne obrazovne programe za stjecanje kvalifikacija te ukljuivanje u javne radove Ovom mjerom nastojao bi se rijeiti vieslojni problem nezaposlenosti te nacionalne manjine (niska razina obrazovanja, predrasude poslodavaca, legalizacija njihovih aktivnosti, marginaliziranost romske populacije). Time bi se poticao porast njihove zaposlenost, radni angaman romske populacije, a samim time i poboljavanje njihovog socioekonomskog statusa, kao i realizacija ravnopravnog pristupa prilikom zapoljavanja. Izrada analize stanja obrazovne strukture Roma u suradnji sa mjerodavnim institucijama ; organizacija javnih tribina, okruglih stolova, distribucija promidbenih materijala i sl., s ciljem pobuivanja svijesti kod romske populacije za potrebom za dodatnim obrazovanjem; stvaranje pozitivnog ozraja kod poslodavaca za zapoljavanje Roma; stvaranje preduvjeta za ukljuivanje Roma u programe pripreme za zapoljavanje procjena preostale radne sposobnosti; praenje i vrednovanje provedbenih aktivnosti. Hrvatski zavod za zapoljavanje, Meimurska upanija Odjel za drutvene djelatnosti, Centar za socijalnu skrb, Zavod za javno zdravstvo, srednje kole, Puko uilite i druge obrazovne institucije, Romske udruge. Broj obraenih kandidata za pripremu zapoljavanje, broj upuenih na javne radove, broj dokolovanih, broj upuenih za seminare za edukaciju za pokretanje vlastitog posla, broj zaposlenih, broj otvorenih legaliziranih obrta, broj odranih aktivnosti (tribuna i sl.) vezanih za problematiku zapoljavanja Roma.
SADRAJ
SADRAJ
89
Prioritet 9: Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Mjera 2: Unapreenje socijalne infrastrukture modernizacija, izgradnja nove) Poticanje modernizacije postojee, te razvoj nove neophodne socijalne infrastrukture radi poboljavanja uvjeta i kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina u upaniji, te njihovo to uspjenije integriranje u drutveni i gospodarski ivot Analiza i prioritiziranje potreba za obnavljanjem postojeih predkolskih i dugih drutvenih ustanova i institucija, te za izgradnjom novih; izrada programa obnove i izgradnje neophodne infrastrukture; mobiliziranje financijskih i drugih resursa potrebnih za unapreenje infrastrukture; organiziranje potrebnih radova, praenje i ocjenjivanje realiziranih rezultata upanija, JLS, socijalne ustanove upanije, Broj izraenih programa unapreenja socijalne infrastrukture; broj djece koja pohaaju obnovljene i nove izgraene ustanove; broj korisnika dugih obnovljenih i izgraenih institucija socijalne infrastrukture. Prioritet 9: Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Mjera 3: Jaanje socijalne integracije marginaliziranih drutvenih skupina .Unapreenje integriranja socijalno ugroenih skupina na podruju upanije i poboljavanje okruenja za njihov ivot i rad na podruju upanije, te openito poboljavanje kvalitete njihova ivota i suivota sa drugim skupinama stanovnitva. Time bi se stvorila osnova za provedbu jednakih mogunosti za ivot svih kategorija stanovnika upanije. Analiza potreba vezano za socijalnu integraciju marginaliziranih grupa; izrada programa socijalne integracije marginaliziranih grupa; definiranje nosioca i odgovornosti pojedinih programa; mobiliziranje potrebnih financijskih sredstava za realizaciju programa; utvrivanje primarnih korisnika (djeca, ene, mladi, dr.) i prioritetnih inicjativa/aktivnosti; realizacija prioritetnih aktivnosti/programa; promicanje senzibilnosti za programe u iroj javnosti; praenje i vrednovanje realizacije programa socijalne integracije upanija, JLS, obrazovne i druge socijalne institucije u upaniji Broj pripremljenih programa; broj realiziranih uspjenih programa socijalne integracije; broj korisnika programa. Prioritet 10: Poticanje razvoja civilnog drutva Mjera 1: Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju upanije Postavljanje regionalnog i/ili upanijskog centra potpore koji obuhvaa izradu modela suradnje meu svim sektorima djelovanja te jaanje kapaciteta organizacija civilnoga drutva s ciljem kontinuiranog razvoja organizacija civilnog drutva, te njihove integracije i ukljuivanja u razvoj upanije. Izrada studija vezanih uz razvoj ljudskih resursa, potencijala i mogunosti u upaniji; izrada prijedloga modela suradnje izmeu sva tri sektora djelovanja (javnog sektora, privrednog sektora i sektora civilnog drutva) u upaniji; izrada strategije jaanja sektora civilnog drutva u upaniji; osnaivati postojee i razvijati potrebne kapacitete u upaniji; jaanje svijesti o vanosti razvoja civilnog drutva u razvoju upanije. Jedinice lokalne i regionalne samouprave, REDEA, organizacije civilnog drutva, institucije, upanija, graani. Poveanje % kvalitetnih projekata, broj strunjaka i graana zaposlenih i aktivnih u OCD-ima, manja stopa nezaposlenosti, broj ukljuenih graana i institucija u procese CD-a
SADRAJ
SADRAJ
90
SADRAJ
Prioritet 10: Poticanje razvoja civilnog drutva Mjera 2: Poticanje razvoja civilnog drutva Osmisliti institucionalni i organizacijski model suradnje udruge i upanijske uprave i upanijskih razvojnih institucija (kljunih dionika razvoja) u svrhu zajednikog angamana na realizaciji programa od prioritetnog znaenja za gospodarsko-drutveni razvitak upanije. Snimiti stanje i djelovanje (misije, svrha, ciljevi) postojeih udruga; utvrditi potrebe i probleme udruga; predloiti akcijske planove za daljnji razvoj (podrku) udruga i njihovo umreavanje u postojeu institucionalnu strukturu upanijskih upravnih i drugih razvojnih institucija; utvrditi trenutne probleme u suradnji udruga i upanijske uprave i institucija (kljunih dionika razvoja); predloiti novi model institucionalne i organizacijske suradnje; utvrditi akcijske planove za daljnju suradnju udruga i dionika razvoja u pojedinim razvojnim segmentima. Jedinice lokalne i regionalne samouprave, REDEA, organizacije civilnog drutva, institucije, upanija, graani Broj udruga koje e biti podrane i umreene temeljem mjere, akcijski plan za podrku razvoja udruga tj. civilnog drutva u upaniji, unaprijeeno i efikasnije djelovanje udruga u upaniji u smislu doprinosa cjelovitog gospodarsko-drutvenog razvitka upanije, unaprijeeni odnosi izmeu udruga i upanijske uprave i institucija. Prioritet 11: Unapreenje preventivne zdravstvene zatite Mjera 1: Unapreenje i provedba programa ranog otkrivanja nezaraznih kroninih bolesti Podizanje kvalitete ivota oboljelih.. Stvaranje mree ustanova i pojedinaca ukljuenih u provoenje programa prevencije kroninih bolesti; istraivanje postojeih kapaciteta u upaniji za provoenje programa ranog otkrivanja; ugovaranje i nabavka dijagnostikih aparata i dijagnostikog potronog materijala, izrada baze podataka osoba pod rizikom, pregledanih i novootkrivenih; osnivanje centara za screeninge razliitih bolesti; razrada metoda nadzora i praenja rezultata i evaluacije; edukacija strunog osoblja i volontera koji onda mogu biti sekundarni edukatori; organiziranje individualnog savjetovanja i razvoj vjetina; provoenje seminara i radionica; priprema audiovizualnih materijala; medijske aktivnosti, organiziranje tv i radio emisija te osmiljavanje, organiziranje i provoenje medijskih kampanja; itd. Zdravstvene ustanove u Meimurskoj upaniji, Udruge za prevenciju razliitih bolesti i udruge oboljelih, lokalna politika zajednica. % populacije obuhvaen programima ranog otkrivanja bolesti (npr. 80% rizine populacije obuhvaeno skrining mamografijom, preventivnim klinikim pregledima dojke), broj educiranih novootkrivenih bolesnika, % ukljuenih stanovnika i udruga za prevenciju bolesti i udruga oboljelih u terenska ispitivanja, % osoba koje su usvojile znanje, promijenile stavove i ponaanje.
91
Prioritet 11: Unapreenje preventivne zdravstvene zatite Mjera 2: Promicanje zdravog naina ivota Unapreenje zdravlja, odnosno sprjeavanju ili usporavanje rizinih faktora za pojavu kroninih bolesti, te smanjenje obolijevanja, smrtnosti i invalidnost od istih, te se tako unaprjeuju ljudski potencijali. Identifikacija kljunih imbenika koji doprinose zdravlju odreene populacije; odreivanje osnovne strategije promicanja zdravlja; identifikacija i motivacija svih potencijalnih promotora zdravlja; stvaranje mree ustanova i pojedinaca ukljuenih u provoenje unapreenja zdravlja; organiziranje individualnog savjetovanja i razvoj vjetina organiziranje kole za promociju zdravlja u lokalnoj zajednici; medijske aktivnosti; organiziranje edukativnih tandova u zajednici; provoenje razliitih testiranja na terenu; formiranje grupa za pomo i samo-pomo (peer educators) i njihova edukacija, itd. Zdravstvene ustanove u Meimurskoj upaniji, Odgojno-obrazovne ustanove, Ustanove socijalne skrbi, lokalna zajednica, NGO Broj posjetitelja savjetovalitima, broj provedenih radionica i seminara, broj ukljuenih u rad radionica i seminara, broj objavljenih novinskih lanaka, radio i TV emisija, medijskih kampanja, % populacije ukljuen u provoenje razliitih aktivnosti, % osoba koje su usvojile znanje, promijenile stavove i ponaanje. Prioritet 12: Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem Mjera 1: Jaanje sposobnosti upanijske razvojne agencije Osnaiti i dalje razvijati postojeu Regionalnu razvoju agenciju REDEA kako bi bila osposobljena za daljnju provedbu ROP-a, te postala znaajan faktor u procesu upravljanju razvojem upanije te bila kljuni subjekt prilikom iniciranja, pripreme, provedbe, praenja i vrednovanja razvojnih projekata meuupanijske, prekogranine i meuregionalne suradnje. Daljnje podizanje razine osposobljenosti djelatnika agencije, poglavito za provedbu, praenje i vrednovanje meuupanijske, prekogranine i meuregionalne suradnje; povezivanje REDEA-e sa srodnim razvojnim agencijama u susjednim zemljama kroz razmjenu iskustva, studijska putovanja, sudjelovanje na zajednikim projektima; intenzivnije povezivanje REDEA-e sa postojeim razvojnim agencijama i slinim razvojnim institucija u Hrvatskoj u svrhu iniciranja i provedbe zajednikih razvojnih programa koji se odnose na utvrene razvojne prioritete upanije. REDEA, upanija Broj odobrenih razvojnih projekata za prekograninu i meuregionalnu suradnju, broj uspjeno realiziranih razvojnih projekata koji se odnose na meuupanijsku, prekograninu i meuregionalnu suradnju; broj realiziranih teajeva za osposobljavanje djelatnika i njihovo stjecanje specifinih znanja i vjetina Prioritet 12: Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem Mjera 2: Jaanje sposobnosti za upravljanje JLS i upanije i razvoj ljudskih resursa Poveanje uinkovitosti i efektivnosti upravljanja razvojem upanije od strane JLS i upanijskih upravnih tijela Podizanje razine osposobljenosti JLS i djelatnika upanijske uprave za upravljanje razvojem kroz provedbu specijaliziranih teajeva (menagerske, komunikacijske, informatike vjetine, uenje stranih jezika, dr.); uvoenje sustava praenja i vrednovanja realizacije razvojnih projekata; podizanje kvalitete usluga koje se pruaju graanstvu; izrada modela poboljanja koordinacije, organizacije /horizontalne i vertikalne/ i protoka informacija u upanijskoj upravi; jaanje suradnje upanije i JLS, te samih JLS u provedbi razvojnih projekata; jaanje suradnje upanijske uprave sa ostalim kljunim dionicima razvoja (razvojnim akterima) u upaniji. JLS, upanija, REDEA broj realiziranih meuupanijskih, prekograninih i meuregionalnih razvojnih projekata, broj projekata na kojima sudjeluje vie JLS iz upanije, broj uspjenih razvojnih projekata na kojima sudjeluje upanija u suradnji sa JLS(kvalitativni): via razina kvalitete pruenih usluga graanstvu, poboljana koordinacija i protok informacija u upanijskoj upravi,
SADRAJ
92
Prioritet 12: Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem Mjera 3: Jaanje meuupanijske, meuregionalne i prekogranine suradnje (MMP) Jaanje suradnje upanije s drugim podrujima u zemlji i inozemstvu kroz aktivnije sudjelovanje u pripremi, provedbi, praenju i vrednovanju meuupanijske, meuregionalne i prekogranine (MMP) suradnje. Intenziviranje MMP suradnje; podizanje razine osposobljenosti za pripremu i provedbu razvojnih projekata koji se odnose na MMP, praenje i vrednovanje (radionice, seminari, struna usavravanja u inozemstvu, dr.); stvaranje mrea suradnje kroz razvojne projekte koji su u fazi pripreme; priprema i provedba projekata temeljem utvrenih razvojnih prioriteta upanije; kadrovsko i tehniko jaanje REDEA-e i upanijske uprave za pripremu i provedbu projekata MMP. REDEA, upanija, JLS, Broj predloenih (izraenih prijedloga) projekata MMP; broj uspjeno realiziranih projekata MMP; utjecaj realiziranih projekata na gospodarski i drutveni razvoj upanije; broj realiziranih teajeva za podizanje osposobljenosti za pripremu, provedbu, praenje i vrednovanje projekata MMP

STRATEKI CILJ 3. OUVANJE OKOLIA I GOSPODARENJA PRIRODNIM RESURSIMA I KULTURNOM BATINOM PRIORITETI 13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom MJERE 1. Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama 2. Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije 1. Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom kulturnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja 2. Koritenje prirodnih, kulturnim i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma 3. Razvoj infrastrukture za praenje zatite okolia 4. Stvaranje programa i potpora za koritenje alternativnih i obnovljivih izvora energije (solarna i geotermalna energija, bioplin) 5. Unapreenje okolia kroz izgradnju i modernizaciju prometnica 1. Izgradnja objekata zatite od tetnog djelovanja voda 2. Uspostavljanje cjelovitog sustava za navodnjavanje
93
CILJ 3: OUVANJE OKOLIA I GOSPODARENJA PRIRODNIM RESURSIMA I KULTURNOM BATINOM PRIORITET Prioritet 3: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom MJERA Mjera 1: Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama CILJ MJERE Zatita podzemne vode i vodotoke od utjecaja zagaenja otpadnih voda. Prioritet je zavretak izgradnje kanalizacije u naseljima gdje je ona zapoela te izgradnja pripadajuih proistaa da se zatite recipijenti u koje se sada ulijevaju otpadne vode iz izgraenih kanalizacija, te izgradnja kanalizacije i proistaa kojima e se direktno tititi vodozatitna podruja, te rijeke Drava i Mura. SADRAJ Idejna rjeenja odvodnje; revizija idejnih rjeenja; strune podloge za lokacijsku dozvolu; studija utjecaja na okoli za odreene zahvate; glavni i izvedbeni projekti; revizija projekata; tender dokumentacija s provedbom potrebnih nadmetanja za izvoenje radova; izvoenje radova; struni nadzor za vrijeme izvoenja radova; tehniki pregled graevine i izdavanje uporabne dozvole; probni rad za pojedinu vrstu graevine. NOSITELJI Meimurske vode d.o.o., gradovi i opine, stanovnici koji ive u tim gradovima i opinama, gospodarstvenici u gospodarskim zonama . INDIKATORI Broj kilometara novoizgraenog kanalizacijskog sustava, broj domainstava koji e se prikljuiti na kanalizacijski sustav, broj gospodarskih subjekata koji e se prikljuiti na kanalizacijski sustav, poveanje % stanovnitva upanije spojenih na kanalizacijski sustav, poveanje % stanovnika upanije spojenih na sustav proiavanja otpadnih voda. PRIORITET MJERA CILJ MJERE SADRAJ Prioritet 13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom Mjera 2: Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije Smanjivanje pritiska otpada na okoli i ljudsko zdravlje, smanjivanje nastajanja otpada to e voditi boljem koritenju i zatiti resursa, smanjivanje koliine koje se odlau ili neodgovorno odbacuju i smanjivanje rizika od otpada. Donoenje upanijskog plana gospodarenja otpadom; edukacija i informiranje javnosti o problemima i aktualnom stanju gospodarenja otpadom (radionice, seminari, okrugli stolovi); identifciranje infrastrukturnih problema vezanih uz gospodarenje otpadom; identificiranje prioriteta za infrastrukturna ulaganja kako bi se poboljalo upravljanje otpadom; priprema opisa poslova za usluge, radove i robu za pripremanje odobrene lokacije. upanija, Zavod za prostorno ureenje, JLS, dr. Koliina odvojeno skupljenog i recikliranog kom. otpada, koliina obraenog otpada, koliina odloenog otpada, stanovnitvo obuhvaeno organiziranim skupljanjem kom. otpada. Prioritet 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Mjera 1: Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom kulturnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i obnova kulturne batine s ciljem podizanja kvalitete turistike ponude te omoguavanje razvoja novih oblika turizma (rekreativnog, seoskog, vinske ceste, zdravstvenog) temeljenog na postojeim kulturnim, povijesnim, prirodnim i drugim resursima upanije: raznolikosti krajobraza, ouvanom okoliu, razvijenom vinogradarstvu, gastronomiji, dr Utvrivanje sadanjih potreba za obnovom kulturne i povijesne batine; utvrivanje prioriteta za revitalizaciju; provedba obnove spomenika; praenje provedbe;; plan razvoja novih oblika turizma; utvrivanje prioritetnih oblika turizma; izrada prijedloga projekata; mobiliziranje financijskih sredstava; odreivanje odgovornih institucija, provedba i praenje. upanija, Muzej Meimurja, Turistika zajednica meimurske upanije, dr. Broj obnovljenih objekata kulturne batine; broj vinskih cesta, biciklistikih staza, pjeakih staza, seoskih turistikih domainstava.
SADRAJ
94
NOSITELJI INDIKATORI PRIORITET MJERA CILJ MJERE SADRAJ
Prioritet 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Mjera 2: Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma Kvalitetnije gospodarenje kulturnom i prirodnom batinom te poticanje obnove i revitalizacije kulturno-povijesnih spomenika, jaanje ponude turistikog sektora te novih ulaganja u turistike objekte i ponudu. Izrada registra spomenika kulture, njihova kategorizacija i procjena mogunosti ukljuivanja u turistiku djelatnost; identifikacija svih kulturnih i prirodnih atrakcija koje se potencijalno mogu turistiki valorizirati; izrada stratekih projekata ukljuivanja spomenika kulturne i prirodne batine u turistiku djelatnost; izrada projekata povezivanja pojedinih kulturnih i prirodnih atrakcija u zajedniku turistiku ponudu upanije; edukacija kulturnih i turistikih djelatnika za kvalitetno izvoenje preporuenih mjera; umreavanje dionika radi zajednikog nastupa na tritu; senzibiliziranje javnosti; uvoenje meunarodnih kvalitativnih standarda; brendiranje turistike destinacije; evaluacija izvrenih aktivnosti kratkorono i srednjorono te dugorono. Vlasnici kulturno-povijesnih objekata; upanijske i lokalne turistike zajednice Broj novih kulturno turistikih proizvoda, broj spomenika koji je obnovljen i revitaliziran (dugoronije), poveanje broja turistikih posjeta. Prioritet 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Mjera 3: Razvoj infrastrukture za praenje zatite okolia Razvoj infrastrukture sustava praenja svih sastavnica okolia u svrhu njegova ouvanja, porasta kulture ivljenja i zdravijeg ivota stanovnitva upanije, ali i razvoja konkurentnog gospodarstva u skladu sa EU standardima na podruju zatite okolia Razvoj sustava kontinuiranog praenja istoe zraka; unaprjeenje postojeeg sustava monitoringa voda (podzemnih i povrinskih); uspostava trajnog monitoringa kakvoe tla; razvijanje i jaanje sustava gospodarenja otpadom; kontrola utjecaja na zdravlje i ivotni standard ljudi; izrada jedinstvene baze podataka (GIS) svih negativnih optereenja okolia; osiguravanje transparentnosti i dostupnosti svih podataka putem javnih medija, broura, internetskih stranica. upanija, gradovi i opine, udruge, HV, ZZJZ. Pokazatelji koji potvruju porast kakvoe tla, zraka, vode. Prioritet 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Mjera 4: Stvaranje programa i potpora za koritenje alternativnih i obnovljivih izvora energije (solarna i geotermalna energija, bioplin) Smanjivanje koritenja prirodnih resursa, te smanjivanje oneienja zraka. Razvoj istraivanja geotermalnih vrela te mogunosti iskoritavanja geotermalne vode; razvoj programa za koritenje drugih alternativnih i obnovljivih izvora energije; plan aktivnosti na realizaciji programa koritenja alternativnih izvora energije; utvrivanje odgovornih tijela za provedbu programa; praenje i vrednovanje realizacije programa. upanija, Elektra akovec, meimurske vode, druge upanijske institucije, Broj pripremljenih programa koritenja alternativnih i obnovljivih izvora energije; broj realiziranih programa; procjena stupnja ouvanja prirodnih resursa te ouvanja okolia temeljem provedenih programa.
NOSITELJI INDIKATORI PRIORITET MJERA CILJ MJERE SADRAJ
95
PRIORITET MJERA CILJ MJERE SADRAJ NOSITELJI INDIKATORI PRIORITET MJERA CILJ MJERE SADRAJ
Prioritet 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Mjera 5: Unapreenje okolia kroz izgradnju i modernizaciju prometnica Sauvati visoku kvalitetu okolia kroz izgradnju novih prometnica/zaobilaznica Analiza potrebnih novih prometnica; prioritiziranje izgradnje prometnica; analiza potreba za modernizacijom prometnica, te izrada plana aktivnosti; praenje i realizacije provedbe programa Meimurske ceste, drugi Broj izgraenih novih prometnica; broj moderniziranih prometnica; procjena ouvanja okolia Prioritet 15: Poboljavanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja Mjera: 2: Uspostavljanje cjelovitog sustava za navodnjavanje Poveanje udjela radno-intenzivnih kultura, stabilniji i vei prinosi, vea kvaliteta i iri asortiman poljoprivrednih proizvoda to e dugorono rezultirati i poveanjem financijske koristi. Okrupnjavanje zemljita; edukacija poljoprivrednih proizvoaa i ukupnog stanovnitva i usvajanje suvremenih tehnologija u svim sektorima poljoprivrede; izgradnja pilot podruja navodnjavanja i ostalih podruja predvienih za navodnjavanje; preorijentacija tradicionalne poljoprivrede prema novim momentima zabiljeenim na tritu; nadgledanje provedbe mjere. Komercijalni poljoprivredni proizvoai Broj kilometara izvedenog sustava za navodnjavanje, broj prikljuenih korisnika na sustav i praenje koritenja vode u m3.
3.5. POVEZANOST I USKLAENOST CILJEVA I MJERA ROP-a S NACIONALNIM I CILJEVIMA EUROPSKE UNIJE
POVEZANOST S NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA
Izrada ROP-a Meimurske upanije od samog se poetka oslanjao na strateke razvojne ciljeve i prioritete na nacionalnoj razini. Ta povezanost s ciljevima na vioj razini razmatrala ve u fazi izrade SWOT analize, a prvenstveno u fazi utvrivanja osnovnih razvojnih ciljeva ROP-a, razvojnih prioriteta, ali i samih mjera. S obzirom na osnovnu svrhu ROP-a i utvrenu viziju razvoja Meimurske upanije, prije svega se usklaivala povezanost razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera s kljunim stratekim dokumentom Nacionalnog vijea za konkurentnost (NVK), tj. sa "55 preporuka za ostvarivanje konkurentnosti", koje je Vlada predstavila i prihvatila u proljee 2004. godine. Takoer, razmatrala se i povezanost s drugim stratekim dokumentom, Nacionalnom strategijom regionalnog razvoja Hrvatske ija je izrada dovrena u listopadu 2005. godine, kada je i prezentirana iroj javnosti. Usklaenost ciljeva ROP-a s ciljevima Nacionalnog vijea za konkurentnost Vizija razvoja Meimurske upanije, zasniva se na snanom poduzetnitvu, znanju i inovacijama ujedno kljunim segmentima spomenutog stratekog dokumenta Nacionalnog vijea za konkurentnost. Naime, dokument "55 preporuka" zasniva se na utvrivanju kljunih preporuka za ostvarivanje konkurentnosti u 4 sljedea podruja koja su ujedno prepoznata u sklopu razvojnih ciljeva i prioriteta Meimurske upanije kao kljuni za realizaciju razvojne vizije:
96
obrazovanje za rast i razvoj regionalni razvoj i razvoj klastera razvoj inovativnosti i tehnologije jaanje malih i srednjih poduzea
Pri analizi tih prioritetnih preporuka NVK-a u sklopu svakog od ta 4 osnovna podruja, vidljivo je da se iznimno podudaraju s prva dva od tri strateka cilja ROP-a: Cilj 1: jaanje konkurentnosti gospodarstva, te Cilj 2: jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Usporedimo li preporuke u sklopu svakog od spomenutih podruja iz dokumenta "55 preporuka", te utvrene prioritete i mjere u okviru spomenuta dva strateka cilja ROP-a meimurske upanije, vidljivo je da je iznimna kompatibilnost prisutna kod sljedeih preporuka, tj. prioriteta:
razvoj poduzetnike kulture i podravajue infrastrukture za podrku MSP razvoj klastera privlaenje ulaganja unapreivanje upravljanja razvojem uvoenje standarda kvalitete i poveanje proizvodnosti u poduzeima poticanje transfera tehnologije i usvajanje novih znanja stimuliranje izvoznog mentaliteta malih i srednjih poduzea poticanje uloge privatnog sektora u obrazovanju razvoj specijalistikih programa dodatnog obrazovanja poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva. jaanje informatikog drutva trino organiziranje i dr.
Iz priloene sheme na kraju ovog priloga pregledna je povezanost ciljeva i prioriteta ROP-a sa preporukama NVK. Ukoliko se sagledaju predloene mjere u okviru ROP-a (poglavlje 4.3.), povezanost je jo uoljivija i konkretnija. Iz priloene slike najuoljivija je povezanost razvojnog cilja 1 iz ROP-a sa preporukama NVK u segmentu Obrazovanja za rast i razvoj, te stratekog cilja 2, sa preporukama NVK iz preostala tri segmenta (razvoja klastera, razvoja inovativnosti i tehnologije i jaanje MSP-a). Usklaenost ciljeva ROP-a s ciljevima Nacionalne strategije regionalnog razvoja RH Kod Nacionalne strategije regionalnog razvoja RH (NSRD) s aspekta razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera ROP-a, posebno valja istaknuti sljedee prioritete:
Prioritet 1.1., koji se odnosi na jaanje svih upanija i irih regija te Prioritet 1.3., koji se odnosi na smanjenje negativnih uinaka granica.
Ti su prioriteti posebno i vrlo iscrpno razraeni u sklopu dva zasebna programa NSRD:
Program razvoja upanija i irih regija te Program za prekograninu i meuregionalnu suradnju.
U ROP-u, komplementarni razvojni prioriteti i mjere vezano za prvi Program NSRD su:
97
jaanje upanijske razvojne agencije (u sklopu prioriteta 12: Upravljanje razvojem) ukljuivanje neprofitnih organizacija u razvoj upanije (u okviru prioriteta 10) jaanje sposobnosti za upravljanje gradova i opina i upanije za razvoj ljudskih resursa/podizanje osposobljenosti (u sklopu prioriteta 12).
Temeljem reenog kao i sheme priloene na kraju poglavito je vidljiva povezanost ta dva strateka cilja NSRD (ujedno i njena dva programa) s predloenim razvojnim prioritetima u sklopu Stratekog cilja 2 ROP-a Meimurske upanije: jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj. Takoer, valja istaknuti da je nunost jaanja meuregionalne i meuupanijske suradnje u svim segmentima gospodarskog i drutvenog razvoja prepoznata od strane dionika ROP-a ve pri utvrivanju elemenata u sklopu SWOT analize te pri detaljnoj razradi veine prijedloga mjera. Usklaenost ciljeva ROP-a s Nacionalnom strategijom i programom prostornog ureenja, Nacionalnom strategijom zatite okolia; Nacionalnim planovima za upravljanje vodama Navedene nacionalne strategije / planovi u najveoj mjeri se tiu treeg stratekog cilja ROP-a: Ouvanja okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom, te uz njega vezana tri prioriteta, odnosno 8 mjera. Usporedba nacionalnim strategijama odreenih ciljeva i prioriteta s prioritetima i mjera odreenim ROP-om, pokazuje visoku razinu podudarnosti odnosno usklaenosti. Konkretnije, nacionalna strategija zatite okolia prepoznaje gospodarenje otpadom i zatitu voda (u provom redu od oneienja otpadnim vodama) kao najvee probleme i posljedino najvie prioritete u sektoru zatite okolia, to je posve u sklad s ROP-om odreenim prioritetom 1: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom. ROP-om odreen prioritet 2 ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom odnosno uz njega vezane mjere u skladu su s temeljnim dravnim opredjeljenjem za odrivi razvoj, racionalno koritenje i zatitu nacionalnih dobara te poveanje vrijednosti i kvalitete prostora i okolia, koje je deklarirano u svim relevantnim nacionalnim strategijama, ukljuujui i sve ovdje razmatrane. Konano ROP-om odreen prioritet 3 poboljanje sustava zatite i tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja u skladu je s nacionalnim ciljevima i planovima upravljanja / gospodarenja vodama. Konkretnije, Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama u RH podruje Meimurske upanije velikim dijelom klasificira u podruja visoke i vrlo visoke pogodnosti, a time i prioritetnosti, za navodnjavanje.
POVEZANOST S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU-a

Razvojni ciljevi EU-a za programsko razdoblje 2007.-2013. Kad je rije o ciljevima EU-a posebno vrijedi istaknuti vanost programskih ciljeva za naredno programsko razdoblje, tj. od 2007.-2013. godine koji su vidljivi iz niza stratekih razvojnih dokumenata EU-a 17, koji su osnovna smjernica za niz razvojnih politika - prvobitno za strukturnu politiku.
Meu kljune razvojne dokumente EU-a za naredno programsko razdoblje valja spomenuti sljedee: Cohesion Policy in Support for Growth and Jobs: Community Strategic Guidelines, 2007-2013 (2005); Common Actions for Growth and Employment: The Community Lisbon Programme (2005); New Proposals for Growth and Jobs under the Next Financial Framework 2007-13 (2005); Working Together for Growth and Jobs. Next Steps in Implementing the Revised Lisbon Strategy (2005; European Economy, NO.2., Directorate-General for Economic and Financial Affairs, EC (2005); Integrated Guidelines for Growth and Jobs . 2005-08) i dr.
17
98
S obzirom na to da je i ROP program koji se realizira kao podloga za koritenje pretpristupnih fondova EU, ali i svojevrsna priprema za pristup i koritenje buduih strukturnih fondova EU-a, vana je injenica da postoji komplementarnost izmeu stratekih ciljeva i razvojnih prioriteta Meimurske upanije, s osnovnim ciljevima EU za spomenuto naredno programsko razdoblje. Podudarnost je poglavito vidljiva na temelju detaljnijeg razmatranja prioriteta sva tri strateka cilja ROP-a sa sljedeim relevantnim ciljevima koje izdvajamo (meu ostalima) za naredno programsko razdoblje EU, temeljem nekoliko spomenutih kljunih stratekih dokumenata EU-a:
Prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju Iskoritavanje konkurentskih prednosti Promicanje odrivog razvoja industrije Ulaganje u ljudski i fiziki kapital Unapreenje upravljanja razvojem
Horizontalni ciljevi EU Kao i u prethodnom programskom razdoblju vani su tzv. horizontalni ciljevi, koji ukljuuju ire drutvene ciljeve, tj. relevantni su u sklopu svakog razvojnog programa. Naime, pri ocjenjivanju prijedloga kao i uinaka i rezultata razvojnih programa EU-a, vano se mjesto pridaje razmatranju potivanja horizontalnih ciljeva. 0 Horizontalni ciljevi dijele se na: Razvoj informacijskog drutva Promociju jednakih mogunosti i ljudskih prava Upravljanje okoliem i odrivost Nastavak privatno-javnog partnerstva i demokracije
uinkovite
Razvoj informacijskog drutva u Meimurskoj upaniji Informacijsko drutvo trebao bi biti jedan je od pokretaa suvremenih gospodarskih i drutvenih promjena u upaniji. Vie nije sluaj da je gospodarski rast mogu ako samo neki pojedinci imaju pristup informacijama. Prijelaz prema informacijskom drutvu zahtijeva sudjelovanje svih. Potencijal informacijskog drutva u Meimurskoj upaniji nije u potpunosti iskoriten iako je prepoznato da je informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) bitna komponenta za poveanje poslovne konkurentnosti. Poslovna upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u Meimurskoj upaniji vrlo je niska u usporedbi s razvijenim regijama Europske unije. Uza sve vie konkurentskih tvrtki u drugim zemljama i upanijama koje iskoritavaju prednosti proirenih trinih prilika, vano je da sva poduzea mogu iskoristiti prednosti IKT-a i da njihovi zaposlenici imaju za to potrebne vjetine. Osobna upotreba takoer je niska u upaniji to sprjeava razvoj individualnih vjetina i umreavanje. Postoji opasnost da e informacijsko drutvo nainiti digitalnu podjelu i poveati mogunosti onima koji ve posjeduju odreene vjetine, istodobno smanjujui mogunosti onima koji ih ne posjeduju. Oni kojima nedostaju osnovne/kljune vjetine najvjerojatnije e imati najslabiji pristup IKT uslugama i opremi. Nedovoljna razvijenost (i osposobljenost za koritenje) IKT vjerojatno e poveati potekoe koje pojedinci imaju pri pristupanju mogunostima i danas i u budunosti. upanija e igrati kljunu ulogu u tome da informacijsko drutvo bude meu vanim temama ROP-a. S vremenom e informacijsko drutvo utjecati na nain na koji gotovo sve tvrtke u upaniji posluju. Neke su ve svjedokom dolaska novih konkurenata koji nisu postojali prije dvije ili tri godine. Oni koji reagiraju najbre i idu ukorak s novim razvojem dobit e najvie od nove dinamike poslovnog okruenja. Imati mogunost odgovora
99
na uvijek promjenjivo trite, zahtijeva mogunost i kljune vjetine koje su prethodno uoene kao vaan element strategije. Razvoj politike jednakih mogunosti u Meimurskoj upaniji Politika jednakih mogunosti u Meimurskoj upaniji provodit e se u sklopu svih mjera i projekata. Podnositelji projekata trebat e objasniti kako namjeravaju provoditi naela jednakih mogunosti u svojim projektima za koje trae potporu ROP-a. Namjera takvog pristupa jest dati to veu vanost naelu jednakih mogunosti. ROP e promicati jednak pristup svih ljudi obrazovanju, obuci i mogunostima zapoljavanja koje nudi ROP bez obzira na spol, invaliditet ili etniko podrijetlo. Upravljanje okoliem upanije Predanost Europske unije okoliu i odrivom razvoju zajamena je ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama. U zakljucima sastanka Europskoga vijea odranog u Gteborgu naglaena je vanost ujednaavanja gospodarskog rasta s ciljevima odrivog razvoja. Sve inicijative koje sufinancira EU moraju uzeti u obzir postojee stanje okolia i osigurati da nijedna interventna politika nema negativan utjecaj na okoli. Kako je ve opisano u Osnovnoj analizi, u upaniji postoje vrijedni dijelovi okolia koje je potrebno zatititi kako bi u njima mogli uivati i budui narataji. Osim toga, ako upanija pone koristiti svoje prirodne resurse (ume, zemljite, voda) na sustavniji nain kako bi se poveala zaposlenost, moe se pretpostaviti da bi takvo koritenje prirodnih resursa, ukoliko nije dobro planirano i organizirano, moglo dodatno nepovoljno utjecati na stanje okolia. Kao i kod ostalih horizontalnih ciljeva, pitanju odrivog razvoja posebna je pozornost posveena pri predlaganju mjera i prijedloga projekata. U viziji upanije ugraeni su principi odrivog razvoja, a postoji i poseban prioritet koji se izravno odnosi na pitanja zatite okolia i odrivog razvoja. To je Strateki cilj 3 Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom i njemu pridrueni prioriteti: Poboljano gospodarenje otpadnim vodama i otpadom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom povijesnom batinom za poticanje i usmjeravanje razvoja Navodnjavanje i zatita od poplava
Razvoj partnerstva i uinkovite demokracije Partnerstva na lokalnoj i regionalnoj razini u Europi prepoznata su kao jedan od vanih instrumenata socio-ekonomskog razvoja. Takva partnerstva vidljiva su u sluaju rada lokalnih i regionalnih vlasti s poslovnim i civilnim organizacijama u planiranju i izvravanju razvojnih inicijativa. Partnerstvo se smatra prinosom postizanju maksimalne mobilizacije resursa i utjecaja te je dokazano uinkovito kao odgovor na krizne situacije u gospodarstvu. Takve situacije odnose se na zatvaranje velikih tradicionalnih industrija, poveanje siromatva i socijalnu iskljuenost. U nedostatku partnerskih dogovora smanjeni su izgledi za uspjean lokalni gospodarski razvoj. Nedostatak partnerstava takoer nosi rizik od udvostruavanja i ponavljanja ve poduzetih akcija, kao i opasnost da aktivnosti i projekti ne dospiju do onih korisnika kojima je potpora najpotrebnija. Meimurska upanija je ve u procesu izrade ROP-a koristila partnerske odnose. Tijekom izrade ROPa konzultirani su svi vaniji dionici u upaniji oko kljunih pitanja razvoja i pripreme strategije. Razvoj civilnog drutva upanija smatra vrlo vanim i jedan od prioriteta izravno se odnosi na njegovo jaanje radi poveanja njegova utjecaja na razvoj u upaniji. Mjere koje su pridruene tom prioritetu su sljedee: Ukljuivanje neprofitnih organizacija u razvoj upanije Razvoj infrastrukture civilnog drutva.
100
Pri predlaganju svake konkretne mjere (u sklopu zadanog ROP formata) u sklopu osnovnih razvojnih prioriteta ROP-a Meimurske upanije, uzeli su se u obzir ti horizontalni ciljevi. Na narednoj slici prikazani su osnovni odnosi izmeu razliitih vrsta ciljeva na spomenute tri razine: EU, nacionalnoj i upanijskoj (ROP ciljevi). Usklaenost sa ciljevima pretpristupnih programa Europske Unije Polazei od injenice da se Hrvatska trenutno nalazi usred procesa pristupanja Europskoj Uniji, vrlo je vano razmotriti usklaenost ROP-a sa ciljevima pretpristupnih programa. Hrvatska trenutno moe koristiti programe PHARE, ISPA i SAPARD. Meutim od 2007. spomenuti se programi zamjenjuju jednim programom za pretpristupnu pomo pod nazivom Instrument za pretpristupnu pomo (eng. Instrument for pre-accession assistance - IPA) koji tako postaje glavni oblik pomoi Europske Unije zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u razdoblju 2007.-2013. O vanosti IPA-e svjedoi podatak da planirana financijska vrijednost programa IPA za razdoblje 2007.-2013. iznosi 12,9 milijardi eura. Obzirom da su ciljevi i prioriteti PHARE, ISPA i SAPARD programa u cijelosti ugraeni u ciljeve i prioritete IPA-e, ocjenjivanje usklaenosti e biti izvreno u odnosu na program IPA. Struktura komponenti IPA-e IPA program se sastoji od pet komponenti: pomo u tranziciji i jaanje institucija regionalna i prekogranina suradnja regionalni razvoj razvoj ljudskih potencijala ruralni razvoj
Svaka komponenta ima definirane indikativne prioritete koji su predstavljeni u sljedeoj tablici. Konani prioriteti se za svaku zemlju korisnicu programa detaljnije razrauju kroz tzv. operativne programe. Za izradu operativnih programa su odgovorna nadlena tijela na nacionalnoj razini, a u sluaju Hrvatske se oekuje da e proces izrada operativnih programa biti zavren poetkom 2007. Komponente i prioriteti IPA-e: Komponente IPA-e Prioriteti Pokriva sve aktivnosti usmjerene ka jaanju institucija i investicije o Pomo u vezane za acquis communautaire tranziciji i jaanje institucija Pokriva sve mjere, unutar konteksta pristupanja, koje nisu pokrivene ostalim komponentama Promoviranje odrivog gospodarskog i drutvenog razvoja pograninih o Regionalna i podruja prekogranina Rjeavanje zajednikih izazova u podruju zatite okolia, javnog suradnja zdravlja i prevencije u podruju organiziranog kriminala Osiguravanje efikasne i sigurne granice Promoviranje lokalnih akcija usmjerenih zbliavanju lokalnog stanovnitva o Regionalni razvoj Transportna infrastruktura, fokusiranje na povezivanje sa TEN-T mreom; Projekti zatite okolia koji se odnose na podruje upravljanja vodama, vodoopskrbom, otpadnim vodama i kvaliteta zraka. Takoer su pokriveni
101
o Razvoj ljudskih potencijala Ruralni razvoj
projekti iz podruja energetske uinkovitosti, obnovljivih izvora energije i istog gradskog prijevoza. Rehabilitacija industrijskih zona, ukljuujui rehabilitaciju oneienog zemljita i postrojenja Inovativnost i poduzetnitvo, kroz potporu malim i srednjim poduzeima (MSP), ukljuujui jaanje istraivakih i inovacijskih kapaciteta, potporu za poticanje transfera tehnologije, razvoj poslovnih mrea i klastera Informacijsko drutvo, ukljuujui razvoj lokalnog sadraja, usluga i aplikacija, razvoj irokopojasne mree, potpora i usluge MSP-ima u usvajanju i primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT); Socijalna infrastruktura (Obrazovanje i zdravlje), tamo gdje predstavljaju konicu za uspjeni regionalni razvoj. Poveanje prilagodljivosti radnika i poduzea, posebice promicanje cjeloivotnog uenja, promoviranje poduzetnitva i potpornih usluga u podruju restrukturiranja radne snage Unapreivanje pristupa zapoljavanju, spreavanje nezaposlenosti kroz modernizaciju institucija na podruju trita rada, provedba aktivnih i preventivnih politika poveanja zaposlenosti ena. Ojaati drutvenu ukljuenost hendikepiranih osoba i borba protiv svih oblika diskriminacije na tritu rada Promoviranje partnerstva i umreavanja u podruju zapoljavanja i socijalne ukljuenosti Proiriti i unaprijediti investicije u ljudski kapital, posebice kroz promoviranje reformi u podruju obrazovanja i sustava treninga Jaanje institucionalnih kapaciteta i efikasnosti javne administracije, socijalnih partnera i relevantnih nevladinih organizacija u podruju zapoljavanja Unaprijediti trinu efikasnost ruralnih proizvoaa Unaprijediti standarde kvalitete i higijene Omoguiti novo zapoljavanje u ruralnim podrujima
Usporedimo li navedene komponente, odnosno prioritete svake od spomenutih komponenti sa utvrenim prioritetima u okviru ROP-a, oita je usklaenost kod prve, tree i etvrte komponente, odnosno odgovarajuih prioriteta: U ROP-u, komplementarni razvojni prioritet vezano za prvu komponentu IPA-e je:
Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem (u sklopu cilja 2)
U ROP-u, komplementarni razvojni prioriteti vezano za treu komponentu IPA-e su:
Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou (u sklopu cilja 1) Jaanje proizvodnje i trino organiziranje (u sklopu cilja 1) Poticanje tehnolokog razvitka (u sklopu cilja 1) Jaanje informatikog drutva (u sklopu cilja 1) Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom (u sklopu cilja 3) Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom (u sklopu cilja 3) Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja (u sklopu cilja 3)
102
U ROP-u, komplementarni razvojni prioriteti i mjere vezano za etvrtu komponentu IPA-e su:
Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva (u sklopu cilja 2) Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina
U ROP-u, komplementarni razvojni prioriteti i mjere vezano za petu komponentu IPA-e su:
Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj (u sklopu cilja 1)
103
Slika 10: Usklaenost ciljeva ROP-a s nacionalnim i EU ciljevima
CILJEVI U NACIONALNIM STRATEGIJAMA RH

NVK 1. Razvoj inovativnosti i tehnologije 2. Jaanje malih i srednjih poduzea 3. Regionalni razvoj i razvoj klastera
CILJEVI ROP-a MEIMURSKE UPANIJE
CILJEVI U EU
I. NVK Obrazovanje za rast i razvoj
Strategija regionalnog razvoja RH Strateki cilj 1: Jaanje upanija kako bi koristile i upravljale svojim razvojnim potencijalom Strategija regionalnog razvoja RH Strateki cilj 1 Smanjenje negativnih uinaka granica na razvoj upanija jaanjem prekogranine suradnje Strategija i program prostornog ureenja, Strategija zatite okolia, Nacionalni planovi upravljanja vodama Strategija razvoja RH Hrvatski put u prosperitet
II. III. IV. V.
EU Lisabonski ciljevi Prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju Iskoritavanje konkurentskih prednosti Promicanje odrivog razvoja industrije Ulaganje u ljudski i fiziki kapital Unapreenje upravljanja razvojem
EU Horizontalni ciljevi VI. Unapreenje upravljanja razvojem VII. Razvoj informacijskog drutva VIII. Nastavak privatno-javnog partnerstva i uinkovite demokracije IX. Odrivo upravljanje okoliem
Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom
EU Ciljevi Pretpristupnih fondova X. Pomo u tranziciji i jaanje institucija XI. Regionalna i prekogranina suradnja XII. Regionalni razvoj XIII. Razvoj ljudskih potencijala XIV. Ruralni razvoj
104
POGLAVLJE IV: BAZA PROJEKATA ROP-a

4.1. KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA
Proces odabira projekata iznimno je vaan. Projekti odabrani za provedbu kroz ROP moraju biti u skladu sa strategijom ROP-a, kao i sa upanijskim i nacionalnim strategijama i razvojnim planovima. Nuno je da projekti budu izvedivi i odabrani na transparentan nain. lanovi Radne skupine i Partnerskog odbora usuglasili su se o procesu odabira projekata i kriterijima odabira. Faze odabira projekata, te kriteriji za njihov odabir prikazan je u sljedeoj tablici.
Tablica 10: Faze odabira projekata faze i dogovoreni kriteriji
Faza 1) IDENTIFIKACIJA U ovoj se fazi utvruju projekti.
Kriteriji (Projekti bi trebali) Projekti mogu biti u bilo kojoj fazi razvoja, od poetne zamisli do iscrpnog plana, ali moraju (obvezni kriteriji):
Rezultati Proces identifikacije treba rezultirati dugakim popisom projekata s pravom prvenstva koji zadovoljavaju kriterije, podijeljene po sektorima. Ti sektori bi se u potpunosti trebali prilagoditi vladinim (i EU) sektorima. Karakteristini sektori su: Razvoj poduzetnitva Poljoprivredna potpora i ruralni razvoj Infrastruktura (kanalizacija, odlagalita otpada i sl.) Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa Zdravstvo i socijalna skrb Kulturna batina, okoli i turizam
2) VREDNOVANJE ODABIRA
Odraavati ROP - tj. rezultirati iz osnovne i SWOT analize i proizlaziti iz prioriteta i mjera ROP-a. Podudarati se s ostalim odobrenim planovima (tj. postojeim i odobrenim nacionalnim/upanijskim/ prostornim planovima jedinica lokalne samouprave) sektorskim i drugim. Biti usklaeni s Nacionalnom strategijom regionalnog razvoja RH
I u najboljem sluaju bi trebali (poeljni kriteriji): Pridonijeti razvoju konkurentnog gospodarstva Pridonijeti jaanju ljudskog potencijala Pridonijeti ouvanju okolia Biti usklaeni s relevantnim programima EU-a za razdoblje 2007.-2013. Openito biti usklaeni s horizontalnim ciljevima EU-a
105
Faza
Kriteriji (Projekti bi trebali) Obavezni kriteriji Mora biti oznaen kao projekt sa pravom prvenstva od strane Partnerskog Odbora Moe se brzo pripremiti u smislu studije izvedivosti i detaljnog osmiljavanja (bez znaajnijih problema tehnike, ekoloke, financijske, privredne, socijalne ili druge naravi) Moe se brzo realizirati (npr. nabava zemljita ne predstavlja problem, postoji lokacijska /graevinska dozvola te projektna dokumentacija) Raspoloiva sredstva sufinanciranja. Projekt ima osigurano sufinanciranje u iznosu od min. 20% trokova projekta. Poetna procjena dokazuje vee dobrobiti od trokova (cost benefit) Odgovorna institucija ima kapacitet za upravljanje i odravanje projekta Poeljni kriteriji Projekt je preduvjet za provedbu sljedeih projekata Projekt ima potencijal privlaenja dodatnih fondova u upaniju Dopunjuje ostale ROP projekte Promovira socijalnu ukljuenost Ukljuuje partnerstvo meu sektorima
Rezultati Popis visoko prioritetnih projekata u svakom od sektora koji uglavnom zadovoljavaju preliminarnu procjenu (pre-feasibility). To usklaivanje prioriteta lokalne razine s prioritetima vlade i meunarodnih izvora financiranja optimizira pristup sredstvima financiranja.
3) RANGIRANJE Kod primjene ovih kriterija potrebni su neki preliminarni podaci o projektima kao to su opcije, opseg, trokovi i dobrobiti.
106
Uvjeti koje moraju zadovoljiti prijedlozi projekata (Projekti bi trebali) SVI prioritetizirani projekti trebali bi S2 ivati: S3 S4 uklju Proj Proj Proj 1 Predmet, 1 1 prioritet i mjeru za koju se projekta Proj vee Proj prijedlog Proj 2 Kratki 2 2 opis stanja Proj Proj Proj Kratki opis prijedloga rjeenja koji 3 3 3 mogunosti, ciljne Proj sadrava Proj Proj 4 4 4 dopunske projekte i korisnike, Proj operativne Proj Proj odgovornosti 5 5 5 ni status pripreme itd Trenuta itd itd Sva kljuna pitanja u vezi s Drugi okoliem ili nabavkom zemljita identifi Ukljuenje u prostorni plan cirani
S1 Proj 1 Proj 2 Proj 3 Proj 4 Proj 5 itd projekt i koji nemaj u dovolj no podata ka za pravo prvens tva
Rezultat
Visoki prioritet
Matrica za projekte s pravom prvenstva prema sektoru kao to je pokazano u tabeli ispod:
Prioritet
Za visoko prioritetizirane projekte: Procjena trokova s tonou od manje ili vie od 25% Poetna procjena o koristima Definiranje organizacije za sufinanciranje (i fondovi) Kratak pregled plana provedbe s definiranim rokovima i odgovornostima.
Proces odabira projekata vidljiv je iz naredne sheme.
107
Od projektnog prijedloga do provedbe projekta!
U skladu s ROP-om odreenom hijerarhijom ciljeva, prioriteta i mjera
Podupire ih Partnerstvo i upanija
PROJEKTNI PRIJEDLOZI
Uklopljeni u cjelinu ROP-a: pretpostavka za druge projekte, oekivana sinergija, katalizatorski efekt i sl Kriteriji 3
Kriteriji 1
U skladu s prioritetima nacionalnih i pretpristupnih fondova i drugih izvora
Kriteriji 2
Izvedivi: osigurane financijske i druge pretpostavke, te provedbeni kapaciteti
PROVEDBA PROJEKATA
Koriste trenutano ukazane povoljne okolnosti: npr mogunost financiranja, suradnje i sl.
108
4.2. OKVIRNI PRIORITETNI PROJEKTI I BAZA PROJEKATA ROP-a

PROCEDURA FORMIRANJA, PROJEKATA ROP-a IZMJENA I DOPUNA BAZE RAZVOJNIH
Formiranje baze podataka 18 je proces koji se esto opisuje kao poetni dio upravljanja projektnim ciklusom. Projekt se moe definirati kao detaljan plan rada koji treba provesti u planiranom vremenskom razdoblju s jasno definiranim financijskim i ljudskim resursima. Projekti su onaj dio cjeline prethodno opisanog okvira ROP-a kojim se njime definirana vizija i ciljevi razvoja postupno ostvaruju. Prijedlozi projekata se utvruju i prikupljaju redovitim (barem dva puta godinje) pozivom za iskazivanje interesa (vidi u Dodatku tekst poziva, te upute za potencijalne predlagatelje projekata), a slijedi proces vrednovanja i selekcije (kako obrazloeno u prethodnom poglavlju) te se od projektnih prijedloga formira spomenuta baza podataka. Svi projekti koji ispunjavaju osnovni kriterij odabira: usklaenost s ciljevima, prioritetima i mjerama koje su utvrene ROP-om, ulaze u bazu podataka. Kroz ovaj kriterij je implicitno utvrena i usklaenost s nacionalnim i programima EU-a, kao i usklaenost s brojnim drugim kriterijima koji su uzeti u obzir pri formuliranju ROP-a. Prednost imaju oni projekti koji doprinose ostvarenju veeg broja ROP-om utvrenih prioriteta i ciljeva. Odabrani tzv. prioritetni projekti se zatim klasificiraju prema stupnju spremnosti za provedbu, odnosno razvrstavaju se u neku od sljedeih etiri moguih kategorija: Projekti koji su spremni za provedbu - posjeduju sve potrebne dozvole, zavrena je procjena izvedivosti, dobivena je pozitivna ocjena. Projekti koji zahtijevaju potpunu procjenu izvedivosti - oni mogu imati pozitivnu studiju pred-izvedivosti, ali za koje je sada potrebna potpuna studija izvedivosti, detaljni plan i/ili procjena trokova i koristi (cost-benefit analiza). Projekti za koje su jo potrebne studije pred-izvedivosti, te poetne procjene uinaka oni za koje je potrebna procjena pred-izvedivosti i rana procjena uinaka. Projektni prijedlozi postojee ideje koje tek treba razviti u projekte.
Temeljem opisanog pristupa, oekuje se da e znatan broj projekata biti formiran u svoj konani oblik kroz konstruktivni dijalog predlagatelja i ocjenjivaa projektnih prijedloga, s ciljem da konani prijedlog projekata bude to kvalitetniji, te to privlaniji za domae i inozemne financiranje. Potrebno je naglasiti da se radi o kontinuiranom i trajnom procesu, uslijed ega je i baza podatka promjenjiva. Primjerice, to znai da projekt prijavljen u nekom od kasnijih poziva na iskazivanje interesa - ukoliko je dobro pogoen s obzirom na aktualne uvjete u okruju, ROP-om definiranu hijerarhiju ciljeva te druge opisane kriterije - moe odmah dobiti visoku razinu prioriteta i odmah ui u provedbu. Slino tome, projekt koji je zbog svoje usklaenosti sa svim definiranim kriterijima odabira u nekom od ranih poziva na iskazivanje interesa odmah prepoznat i odabran kao visoko prioritetni projekt baze projekata ROP-a - moe zbog neispunjenosti ili promjene nekog preduvjeta za provedbu (npr. nedostatak financijskih sredstava ili nemogunost ostvarenja potrebnog konsenzusa svih relevantnih dionika), dugo ekati pa ak i trajno ispasti iz baze podataka u svom izvornom obliku.
od engl. rijei project pipeline kojom se sugerira spremnost projekata za provedbu i njihova sekvencijalna posloenost prema nekom odabranom skupu kriterija kao rezultat transparentnog i participativnog procesa vrednovanja i odabira.
18
109
ANALIZA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA PRIKUPLJENIH PRVIM POZIVOM ZA ISKAZIVANJE INTERESA

Prvim pozivom za iskazivanje interesa prikupljeno je ukupno 216 prijedloga projekata. Prikupljen broj prijedloga projekata potvruje visoku zainteresiranost kljunih dionika razvoja u meimurskoj upaniji. Baza projekata ROP-a je priloena u Dodatku ROP-a br. 11. Vano je napomenuti da se svih 216 prijedloga projekata odnosi se na neki od razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera utvrenih u okviru ROP-a. S obzirom na ROP-om utvrene razvojne prioritete, zamjetno je da je najvei broj projekata predloen u okviru prioriteta br. 5, tj. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. Zatim slijedi broj prijedloga projekata u okviru prioriteta br. 1, tj. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou. S obzirom na daljnje prioritete ROP-a, slijedi broj predloenih projekata u okviru prioriteta br. 13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom, a na etvrtom mjestu po broju predloenih projekata je prioritet br. 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom. U pogledu vrijednosti projekata, zamjetno je da daleko najvei iskazani iznos biljee prijedlozi projekata u okviru prioriteta br. 13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom te prioriteta br. 15: Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja, to je i razumljivo s obzirom na potrebne infrastrukturne zahvate. Broj predloenih projekata u okviru utvrenih prioriteta ROP-a, kao i njihovi iznosi vidljivi su iz narednog grafikona:
110
Graf 4: Broj projekata po svakom prioritetu i proraun (iznos u mil. ) po svakom prioritetu
broj projekata i iznos po prioritetima

50 broj projekata 40 30 20 10 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 100 iznos u mil. 80 60 40 20 0
redni br. prioriteta

broj projekata iznos
111
Iz naredne tabele mogue je raspoznati udio svakog prioriteta u ukupnom broju projekata, te udio svakog prioriteta u ukupnom proraunu, izraunato u postocima.
Tablica 11: Udio svakog prioriteta u ukupnom broju projekata (izraunat postotak) Udio svakog prioriteta u ukupnom proraunu (postotak) Broj projekata i njihovi iznosi prema prioritetu, izraeno u postocima Prioritet 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodatnom vrijednou 2. Jaanje proizvodnje i trino organiziranje 3. Poticanje tehnolokog razvitka 4. Privlaenje ulaganja 5. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj 6. Restrukturiranje radno-intenzivnih industrija 7. Jaanje informacijskog drutva 8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva 9. Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina 10. Poticanje razvoja civilnog drutva 11. Unapreenje preventivne zdravstvene zatite 12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem 13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom 15. Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja Broj projekata 41 3 1 45 % 18,98 1,39 0,00 0,46 20,83 0,00 2,31 7,41 4,63 4,17 3,24 1,39 18,06 16,67 0,46 100,00 iznos 18.107.374 405.405 20.270 14.036.124 % 7,63 0,17 0,00 0,01 5,91 0,00 0,06 5,76 1,99 0,58 0,22 0,01 36,81 7,84 33,01 100,00
5 16 10 9 7 3 39 36 1 216
143.715 13.685.171 4.733.216 1.382.205 527.512 12.839 87.392.783 18.620.404 78.378.378 237.445.396
112
Tablica 12: Analiza projekata prema svakom prioritetu, broju projekata unutar prioriteta i proraunu unutar svakog prioriteta, te prema vrsti institucije (predlagatelja projekta) unutar svakog prioriteta
oznaka prioriteta 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodatnom vrijednou 2. Jaanje proizvodnje i trino organiziranje 3. Poticanje tehnolokog razvitka 4. Privlaenje ulaganja 5. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj 6. Restrukturiranje radno-intenzivnih industrija 7. Jaanje informacijskog drutva 8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva 9. Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina 10. Poticanje razvoja civilnog drutva 11. Unapreenje preventivne zdravstvene zatite 12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem 13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom 15. Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja broj projekata iznos JLS institucija Udruga poduzee obrt Fizika osoba NGO ostalo
41
18.107.374
33
405.405
1 45
20.270 14.036.124 35
1 1 5 3 1
143.715
16
13.685.171
12
10 9
4.733.216 1.382.205
6 3
4 2 1 3
527.512
12.839
39
87.392.783
18
18
36
18.620.404
25
1 216
78.378.378 237.445.396
1 138 31 25 12 3 2 4 1
113
Podnositelji projekata s obzirom na prioritete ROP-a u prvom su redu jedinice lokalne samouprave. JLS su predloili najvei dio projekata u okviru prioriteta br. 5: Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, prioriteta br. 1: Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou, zatim, prioriteta br. 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom te prioriteta br. 13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom. Vidljiva je i uloga udruga u predlaganju projekata, poglavito onih vezanih za prioritet: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom, te prioritet: Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. Istovremeno, zamjetan je vrlo mali broj projekata predloen od strane poduzea i obrtnika. Podnositelji projekata po prioritetima prikazani su na narednom grafu.
Graf 5: Analiza podnositelja (vrste institucija) projekata po svakom prioritetu ROP-a
podnosite lji proje kata po priorite tima
40 35 30
broj podnositelja
25 20 15 10 5 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

redni broj prioriteta JLS institucija udruga poduze e obrt fizi ka osoba NGO ostalo
S obzirom na faze u kojoj se nalaze predloeni projekti, najvei broj se odnosi na projekte ija je priprema u tijeku. Ujedno se radi o projektima s najviim proraunima. Broj projekata s obzirom na fazu u kojoj se nalaze te predloene proraune, vidljiv je iz slijedeeg grafikona i tablice.
114
Graf 6: Broj projekata po svakoj fazi, i proraun po svakoj fazi u mil.
broj i proraun po fazama projekta

120 100 80 60 40 20 0 prijedlog pripremljen za provedbu ali nije po eo u tijeku u tijeku je priprema ostalo broj projekata iznos u mil.
% 10,62 8,32 15,14 65,27 0,65
200 150 100 50 0
broj projekata
iznos
Tablica 13: Analiza projekata prema fazama gotovosti - broj projekata po svakoj fazi, proraun po svakoj fazi, postotak sredstava po svakoj fazi (dio prorauna koji se odnosi na svaku fazu) faza projekta prijedlog pripremljen za provedbu ali nije poeo u tijeku u tijeku je priprema ostalo broj projekata 42 30 40 98 6 216 iznos 25.209.021 19.757.058 35.960.929 154.969.848 1.548.540 237.445.396
Uoljivo je da predloeni projekti dobro odraavaju utvrenu viziju razvoja Meimurja, kao i ROP-om utvrene strateke razvojne ciljeve i prioritete. Svi strateki ciljevi su dobro zastupljeni, a najvei dio prijedloga odnosi se na Strateki cilj 1: Jaanje konkurentnosti gospodarstva, to je pozitivna okolnost s obzirom na prvobitnu usmjerenost ROP-a na gospodarski razvoj. Ranije naznaeno prvenstvo koje pripada odreenim prioritetima takoer je u skladu sa vizijom razvoja upanije, te predloenim ciljevima. Konano, valja posebno istaknuti dvije injenice. Prvo, da je predloen znaajan broj interesantnih razvojnih projekata koji se ne odnose na fiziku (javnu) infrastrukturu, i ija bi realizacija, dugoronije gledano, mogla znaajno doprinijeti ostvarivanju zacrtane vizije razvoja. Drugo, da je temeljem predloenih projekata potvren rastui znaaj civilnog sektora, tj. nevladinih organizacija i udruga u upaniji. Upravo ove dvije injenice idu u prilog realizaciji strategije ROP-a temeljenu na gospodarskom rastu i razvoju civilnog drutva koji podupire participativnu demokraciju. Predlae se da se kontinuirano tijekom daljnje provedbe ROP-a obavlja analiza novih prijedloga projekata, kako bi se stalno pratila njihova usklaenost s kljunim ciljevima i prioritetima razvoja.
115
POGLAVLJE V: PLAN PROVEDBE ROP-a

5.1. UVOD
ROP Meimurske upanije sastoji se od niza razraenih projekata s razvojnim uincima. Projekti se prvenstveno odnose na intervencije unutar podravajue poduzetnike i tehnoloke infrastrukture, na poboljavanje obrazovne strukture stanovnitva i sposobnosti za upravljanje razvojem te na provedbu gospodarenja otpadnim vodama i otpadom, kao i ouvanja gospodarenja prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom. Uspjenost ROP-a ne ovisi samo o znaaju izabranih projekata nego i o nainu provedbe i upravljanja projektima. Kvalitetni prijedlozi projekata mogu doivjeti neuspjeh ukoliko je njihova provedba loa. Loa provedba, neodgovarajua strategija financiranja i/ili loe upravljanje zavrenim projektom mogu ugroziti cjelokupan proces ROP-a. Stoga se predlau odgovarajui provedbeni mehanizmi, strategije financiranja, te postupci za praenje i vrednovanje projekata i programa ROP-a: 1. Provedbeni mehanizmi - Institucionalni ustroj - opisani su predloeni institucionalni mehanizmi i pripreme radi provedbe ROP-a. Najvaniju ulogu imat e Jedinica za provedbu projekata. Predloeno je da se Jedinica za provedbu projekata nalazi unutar razvojne agencije REDEA, koja je odgovorna za nadzor i pripremu ROP-a. 2. Strategija financiranja putem ROP-a upanija e prezentirati strukturirani razvojni plan raznim izvorima financiranja, ukljuujui Vladu Republike Hrvatske, Europsku komisiju i brojne bilateralne i multilateralne izvore financiranja. 3. Procedure praenja i vrednovanja (monitoring i evaluacija) - ROP je promjenjiv razvojni plan koji se sastoji od niza razraenih projekata. Tijekom vremena mijenjaju se okolnosti, to e rezultirati mijenjanjem ROP-a, njegove provedbe i pripadajuih projekata. Predloene procedure praenja i vrednovanja omoguuju uinkovitu promjenu. Vrednovanje je predvieno svake dvije godine. Budunost ROP-a ROP je promjenljiv razvojni plan kojeg je potrebno vrednovati, mijenjati i poboljavati u odreenom razdoblju, odnosno kad god to okolnosti nalau. Sljedei koraci za ostvarenje ciljeva navedenih u ROP-u potrebno je poduzeti odgovarajue korake, koji su navedeni u odjeljku 5.6.
5.2. INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE

U skladu s utvrenim okvirom i osnovnim pristupom u pripremi i provedbi ROP-a, veliki dio ROP-om predloenih mjera ima za svrhu stvaranje okruenja koje omoguuje i potie: Razvoj privatnog sektora koji dovodi do gospodarskog rasta i Rast civilnog drutva koji podupire participativnu demokraciju. Provedba ROP-a pridonijet e uspostavi takvog okruenja. S obzirom na utvrenu viziju, strateke ciljeve i razvojne prioritete upanije, njegova je provedba povezana s realizacijom projekata koji podravaju razvoj poduzetnitva, tj. odnose se na izgradnju, dogradnju, proirenje i opremanje potpornih institucija za malo gospodarstvo (gospodarskih zona, poduzetnikog inkubatora, tehnolokog parka, poljoprivredno-gospodarskih zona, sajamskog objekta za potrebe MESAP-a i dr.). Takoer, vezano za strateki cilj jaanja konkurentnosti upanije, provedba je povezana s osnivanjem
116
klastera, brandiranjem kvalitetnih meimurskih proizvoda, modernizacijom tehnolokih procesa, stvaranjem informacijskog drutva i sl. Predloen je i niz nunih infrastrukturnih projekata koji se odnose na izgradnju kanalizacijskih sustava i poboljanje prometnica. Vezano za utvrene strateke ciljeve ouvanja okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom, kao i jaanja ljudskih resursa, predloen je niz projekata koji se odnose na gospodarenje otpadom, sanaciju odlagalita otpada te kulturnu i turistiku suradnju, izgradnju turistike zone i zdravstveno- turistikog kompleksa, revitalizaciju krajobraza te irenje, obnovu i izgradnju obrazovnih, kulturnih, sportskorekreativnih i zdravstvenih ustanova. Svrha je da se provedbom predloenih projekata povea resursna osnova upanije i izmijeni struktura tih resursa. U osnovnim crtama, svrha je osnaiti postojee prednosti upanije koje e pridonijeti razvoju konkurentnog privatnog sektora i uspostavi uinkovitog civilnog drutva. Za provedbu ROP-a, poglavito u iduih nekoliko godina, nadlean je javni sektor. Njegova je uloga kljuna i usmjerena na podravanje upanijskih tvrtki. Istodobno, ROP e biti usmjeren na podravanje civilnog drutva i unapreenje podravajuih sustava koji jaaju drutveno blagostanje svih stanovnika i time pridonose podizanju kvalitete ivljenja na podruju cijele upanije. Pristup Strategije ROP-a vidljiv je iz sljedeeg dijagrama:
Slika 11: Prikazuje osnovnu ideju strategije ROP-a upanije, tj. nain na koji se iskazani cilj i poveanje resursne osnove upanije planira ostvariti
Projekti za poveanje resursa upanije i svladavanje razvojnih prepreka (esto projekti fizike, gospodarske i socijalne infrastrukture koje provodi javni sektor, a financiranju se iz domaih i stranih izvora financiranja).
ROP je usredotoen na projekte koje provodi javni sektor; ti projekti podupiru ulaganja privatnog sektora, a zajedno sainjavaju razvojnu strategiju
I tako omoguavaju i olakavaju individualna ulaganja (Veina e biti ulaganja privatnog sektora poduzeta kao reagiranje na postojee, poboljane i izgraene resurse)
Projekti javnog sektora i investicije privatnog sektora zajedniki sainjavaju provedbu ROP strategije i ostvaruju ROP viziju
Poboljanje kapaciteta i sposobnosti agencije za provedbu u javnom sektoru takoer je bitan aspekt ROP-a. Jer, uinkovit i uspjean institucionalni kapacitet i osposobljenost u upaniji nuni su radi uinkovitog koritenja dostupnih domaih i inozemnih financijskih sredstava. To podrazumijeva ponajprije sredstva pretpristupnih i strukturnih fondova EU kad budu dostupna, ali i sredstva drugih
Strategija odreuje koju vrstu resursa poboljati i izgraditi i kako poboljati i graditi resurse
Osiguravaju postojee resurse
Poboljavaju postojee resurse
Grade nove resurse
117
meunarodnih izvora financiranja, temeljem bilateralne i multilateralne tehnike i druge pomoi razvoju upanije. Izrada ROP-a, prvog takvog integralnog stratekog razvojnog dokumenta u Meimurskoj upaniji, predstavlja proces uenja koji je zapoeo u inicijalnoj fazi izrade ovog dokumenta u proljee 2005. godine i nastavljen je do njegove finalizacije u. veljai 2006. godine. Proces provedbe ROP-a predstavljat e nastavak tog procesa uenja. Te e promjene znaiti sustavno uvoenje efikasnog upravljanja i praenja dobivenih sredstava kao i provedbe razvojnih projekata. Institucionalno jaanje i podizanje osposobljenosti vano je u pogledu provedbe ROP-a u iduim godinama od strane i upanije i JLS, koje prije nisu imale tolike odgovornosti niti mogunosti raspolaganja financijskim sredstvima u iznosima predvienim za provedbu ROP-a. Provedba ROP-a omoguit e javnom sektoru uspostavu okruenja koje e kroz predloene prioritetne projekte omoguiti i poticati razvoj privatnog sektora kako bi mogao pridonijeti gospodarskom rastu i promicanju razvoja demokratskog civilnog drutva. Pri tome e se i sam javni sektor mijenjati, tj. nastat e institucionalno jaanje koje e omoguiti i upaniji i JLS da efikasno i efektivno upravljaju svojim razvojem i kontinuirano revidiraju i unapreuju Regionalni operativni program. U provedbi ROP-a glavnu ulogu imaju upanijska skuptina i upanijsko poglavarstvo, koje predstavljaju izabrani zastupnici i donositelji odluka sa zadaom promicanja razvoja upanije. U upaniji djeluje Regionalna razvojna agencija REDEA, koja je sudjelovala u izradi ROP-a. Predvieno je da se Jedinica za provedbu projekata nalazi u sklopu ve postojee razvojne agencije unutar upanije, tj. unutar REDEA-e.
Redea
U Meimurskoj upaniji djeluje Regionalna razvojna agencija REDEA, s razvijenim kapacitetom i sposobnostima u predlaganju i provedbi razvojnih projekata i inicijativa, ali i na drugim podrujima vanim za provedbu ROP-a. Takoer, vano je u tom pogledu i iskustveno uenje i steena znanja REDEA-e vezano za primjenu osnovnih naela regionalne politike EU-a (transparentnost, partnerstvo i dr.), koja su od jeseni 2005. ujedno usvojena naela u sklopu Nacionalne strategije regionalnog razvoja Hrvatske. REDEA e pratiti proces i pomagati provedbu cijelog ROP-a kroz osmiljavanje novih projekata i privlaenje dodatnih financijskih sredstava. REDEA e potovati naela transparentnosti, partnerstva, koncentracije i supsidijarnosti na kojima se temelji priprema ROP-a. Radi odrivosti cijelog procesa, REDEA moe angairati osobe koje su sainjavale uu radnu skupinu za izradu ROP-a, a koje e uz daljnju tehniku pomo ojaati kapacitete za razvoj vjetina i znanja potrebnih za planiranje i upravljanje razvojem. Glavna zadaa REDEA-e bit e utvrivanje odgovarajuih postupaka za upravljanje i koordinaciju te osiguravanje funkcioniranja mehanizama javne nabave u skladu s odredbama RH, EU-a ili potencijalnih domaih ili meunarodnih izvora financiranja. REDEA e biti zaduena za uinkovito komuniciranje izmeu upanjske skuptine, Partnerskog odbora za razvoj upanije i drugih interesnih skupina u tom procesu, kao i za rad i unapreenje partnerstva u Meimurskoj upaniji. Partnerski odbor za razvoj upanije Partnerski je odbor uz upanijsku skuptinu najvanije tijelo unutar sustava za provedbu ROP-a. Ono je novo tijelo osnovano tijekom procesa pripreme ROP-a, a sastoji se od lanova koji su nositelji interesa, odnosno dionici razvoja upanije.
118
Partnerski odbor predstavlja savjetodavnu skupinu koja se redovito sastaje i preporuuje ili odbacuje prijedloge pripremljene unutar ROP-a te predlae preporuke upanijskoj skuptini u svrhu osiguravanja veeg i kvalitetnijeg ukljuivanja zainteresiranih strana. Civilni sektor i javne ustanove Civilni sektor i javne ustanove vani su sudionici u provedbi ROP-a. Civilni sektor ima iskustvo u pripremi i provedbi projekata i esto raspolae meunarodnim izvorima financiranja. Procjenjuje se da civilni sektor dobiva etiri puta vie sredstava od meunarodnih izvora financiranja nego iz lokalnih izvora (opine i upanije) pa stoga predstavlja skupinu institucija koja aktivno utjee na dotok financijskih sredstava u upaniju te omoguuje financiranje aktivnosti koje dravne slube ne mogu pokriti. Javne ustanove, koje se financiraju iz dravnog prorauna i prorauna lokalne samouprave, imat e takoer vanu ulogu u privlaenju sredstava iz vanjskih izvora u upaniju jer zbog neprofitnog karaktera primaju nepovratnu financijsku pomo iz fondova Europske unije. Istodobno, svojim organizacijskim kapacitetima i djelokrugom rada te su institucije sposobne raspolagati znatnim sredstvima dostupnim kroz zajmove investicijskih i razvojnih banaka. Civilni sektor i javne ustanove imat e vrlo vanu ulogu u razvijanju i promoviranju suradnje na razvojnim projektima, koji se pokazuju uspjenima u zadovoljavanju potreba zajednice s obzirom da omoguuju osnaivanje i ukljuivanje samih korisnika u njihovu provedbu. Vana e biti suradnja civilnog sektora i javnih ustanova s REDEA-om u razvoju i promoviranju tih projekata. Privatni sektor Privatni je sektor glavni pokreta razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. Njegova je zadaa najtea i predstavlja najvei pojedinani izazov koji e se morati rjeavati u okvirima ovog ROP-a. Privatnom je sektoru nuno omoguiti potreban okvir putem odgovorne i djelotvorne potpore drave, koja na taj nain poveava konkurentnost lokalnog gospodarstva, a konkurentno gospodarstvo otvara nova radna mjesta. Provedbeni mehanizmi ROP-a, koji e rezultirati razvojem upanije na nain koji je naveden i poeljan u ROP-u, izgraivat e se kroz provedbu mjera i projekata definiranih ROP-om. Glavni mehanizam za uspjenu provedbu jesu kriteriji za odabir projekata koji su u skladu sa zahtjevima domaih i meunarodnih izvora financiranja i definiranim razvojnim prioritetima, a onda i provedba (praenje i vrednovanje). Matrica kljunih dionika U provedbu ROP-a ukljuen je irok spektar dionika iz upanije, ali i institucija dravne uprave koje djeluju na nacionalnoj razini. U sljedeoj tablici dan je pregled glavnih dionika, njihov sadanji status, njihova predviena uloga u provedbi ROP-a te pregled razdoblja i materijalnih resursa potrebnih za ispunjavanje te uloge.
Tablica 14: Pregled kljunih dionika u provedbi ROP-a Organizacija Pregled trenutanih Uloga i odgovornosti u djelovanja implementaciji ROP-a upanija Izabrano zastupniko i izvrno tijelo upanije. Osnovana, imala kljunu ulogu u procesu izrade ROP-a Usvaja nacrt i konanu verziju ROP-a; upravlja provedbom i vrednovanjem rezultata. Pruanje potpore organizacijama u upaniji u pripremi projekata u skladu sa smjernicama i ogranienjima EK. Vremenski okvir i potrebni resursi Usvajanje dokumenata ROP-a: 2006. Provedba ROP-a: 2006.- 2013. Jaanje ljudskih resursa i sposobnosti.
Regionalna razvojna agencija REDEA
119
Partnerski odbor
Redovito se sastaje i sudjeluje u izradi ROP-a.
Savjetodavno tijelo upanijske skuptine. Dokument ROP-a i projekti u sklopu ROP-a zahtijevat e pisani osvrt i procjenu Partnerstva prije no to budu predoeni upanijskoj skuptini. Kljuni dionik odgovoran za stvaranje prihoda i odrivih radnih mjesta. Mora dobiti priliku za iznoenje primjedaba i osiguravanje njihova ukljuenja pri implementaciji kroz partnerstvo i druge naine. Vani dionici jer mogu biti pokretai lokalnog gospodarstva i tvorci novih radnih mjesta.
Neznatna dodatna sredstva moda e u budunosti morati biti izdvojena za pokrivanje trokova i osnovno osoblje.
Privatni sektor
Niska razina koordinacije. Potrebno vee ukljuivanje u prioritetne razvojne projekte.
Potrebno unapreenje organizacije i voljnosti za komunikaciju izmeu upanije i privatnog sektora.
Civilni sektor
Posjeduje iskustvo u procjeni potreba zajednice i planiranju projekata te privlaenju dodatnih sredstava u upaniju
Potrebno uspostaviti platformu za konstruktivan dijalog, kako izmeu javnog sektora i nevladinih organizacija, tako i izmeu privatnog sektora i nevladinih organizacija. Bit e potrebno donijeti strategiju financiranja, odrati raspravu o njoj i usvojiti je. Potrebna je vea razina koordinacije mehanizama zdruenog financiranja od strane vie domaih i meunarodnih izvora financiranja, upravljanja razvojnom politikom te nadzora i vrednovanja razvojnih programa.
Nadlena ministarstva
Predstavljaju najvie tehnike hijerarhijske instance ukljuene u pripremu ROP-a. Upravljaju procesom kroz osnovne smjernice i regulativnu podrku.
Koordinacija raznih izvora financiranja u cilju postavljanja uinkovitog djelatnog suelja izmeu projekata temeljnih na ROP-u i vanjskih sredstava. Nadzor nad ukupnim radom, praenje rezultata i razvoj daljnjih smjernica. Praenje ROP-a s aspekta provedbe Nacionalne strategije regionalnog razvoja RH, a naroito meuupanijske suradnje.
120
5.3. PRIBAVLJANJE SREDSTAVA I FINANCIRANJE

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava kao i upravljanje tim sredstvima i praenje njihova koritenja vaan su aspekt provedbe ROP-a. upanija e trebati privlaiti financijska sredstva u projekte koji podravaju razvojnu strategiju upanije. Predvieno je da se ROP financira iz sljedeih izvora sredstava: proraunska sredstva upanije i jedinica lokalne samouprave namijenjena kapitalnim ulaganjima; nacionalna sredstva Ministarstva mora, turizma prometa i razvitka (predviena u sklopu Nacionalne strategije regionalnog razvitka) i drugih resornih ministarstava; sredstva dostupna temeljem pred pristupnih i buduih strukturnih fondova EU-a, koja e biti raspoloiva za kljune prioritetne projekte. Primjenjivost na upanije trenutano je mala i mora se poveati radi djelotvornog i uinkovitog koritenja raspoloivih sredstava. Upravo s tog aspekta kljuno je ojaati kapacitete za pribavljanje i upravljanje tim sredstvima, kao i za praenje i vrednovanje provedbe ROP-a. Predvieno je da se tome posveti odgovarajua pozornost kroz ROP, kao i kroz druge razvojne programe koje pokree i financira Vlada RH; sredstva drugih domaih i meunarodnih izvora financiranja i drugih bilateralnih i multilateralnih fondova i institucija.
S obzirom na nedostatna financijska sredstva u upaniji, kao i slab financijski poloaj veine jedinica lokalne samouprave u upaniji, strategija financiranja povezana je prvenstveno s pristupom meunarodnim izvorima financijske pomoi (ukljuujui npr. financiranje Europske komisije, Svjetske banke, EBRD i drugih bilateralnih izvora financiranja). Cilj je koritenje dostupnih fondova Europske komisije te postizanje najvieg stupnja uinkovitosti koritenja dostupnih fondova Vlade RH i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova. 19 upanija i JLS moraju osigurati dodatni dio sredstava u novcu ili materijalnom obliku. Dugoroni je cilj razviti poreznu i resursnu osnovu koja e donekle smanjiti oslanjanje na subvencije s nacionalne razine, kao i na pomo meunarodnih izvora financiranja. Prepoznato je da svaki domai i inozemni nosilac financiranja ima vlastite zahtjeve, koji se moraju zadovoljiti prije nego se financiranje potvrdi. Stoga projekti predloeni tim nosiocima financiranja moraju biti takvi da ih oni ele financirati. Oni moraju biti u potpunom skladu s razvojnom strategijom regije u kojoj se projekt realizira i imati dodatnu pozitivnu procjenu izvedivosti (cost-benefit analizu). Jedan od zadataka provedbene jedinice ROP-a unutar REDEA-e bit e osigurati da se u sklopu ROP-a predloeni projekti na pravilan nain podnose domaim i meunarodnim nosiocima financiranja. Trenutno se moe govoriti samo o procjenama dostupnih sredstava, koje ne ukljuuju ulaganja privatnog sektora i ulaganja nevladinih/lokalnih organizacija. Temeljem analize raspoloivih sredstava, preciznije procjene moi e utvrditi Partnerski odbor i upanijsko poglavarstvo koji e biti zadueni za provedbu ROP-a.
19
Vidi u Dodatku edukacijski prilog o pred pristupnim fondovima EU-a
121
5.4. PRAENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE ROP-a

Svrha praenja i vrednovanja je da se putem sustavnog ispitivanja omogui efikasna i transparentna provedba programa. Praenje i vrednovanje socio-ekonomskih programa danas je na razini Europske unije pravna obaveza ije se potovanje strogo zahtijeva radi poboljanog upravljanja socioekonomskim razvojem. Glavni ciljevi praenja i vrednovanja su sljedei: opravdanost provjera postoji li potreba za odreenim programom efikasnost - sigurnost da su dostupni resursi optimalno iskoriteni odgovornost - potvrda do koje mjere su ciljevi odreenog programa ostvareni provedba dobra i efikasna provedba i upravljanje stvaranje novog znanja - poveanje razumijevanja o tome to funkcionira u i kojim uvjetima i kako poboljati uinke razliitih mjera i programa. Prikaz odnosa razvojnih politika, programa i evaluacija vidljiv je iz sljedee sheme: Shema: Ciklusi ROP-a, projekata i evaluacije
Revizija ROP-a Mid term vrednovanje Dizajniranje projekata
Formuliranje ROP-a Zavretak projekata Ex-post vrednovanje Ex-ante vrednovan je
Provedba projekta
Rezultati ROP-a
122
Tko provodi vrednovanje Osnovno pitanje koje se namee jest tko provodi vrednovanje vanjski tim ili strunjaci "iz kue"? Obje mogunosti imaju svoje prednosti i nedostatke. Vanjski strunjaci esto imaju vie praktinog iskustva i neovisni su, to je vano za osiguravanje vjerodostojnosti vrednovanja. S druge strane, interni evaluatori bit e bolje upoznati s institucionalnim i menaderskim zahtjevima i imati laki pristup informacijama i kljunom osoblju. Meutim, njih se ne moe smatrati neovisnim i mogue je da ne raspolau dovoljnim strunim znanjem i vjetinama. Vrednovanje ovog ROP-a provesti e upanijsko tijelo prema odluci Partnerskog odbora u suradnji s REDEA-om. Osnovna ogranienja za sustavno vrednovanje Jedno od osnovnih ogranienja za sustavno vrednovanje odnosi se na indikatore, tj. nepostojanje pokazatelja, pitanje njihove kvalitete, tekoe u njihovu prikupljanju, trokova njihova prikupljanja ali i vezano za samu potrebu razvoja indikatora. Indikatori u procesu vrednovanja korisni su jedino ako su relevantni, dobro definirani i jasni te ako e pomoi pri mjerenju napretka programa, a to nije uvijek mogue realizirati. Softverski alat za potporu procesu praenja i vrednovanja Za uinkovitu provedbu praenja i vrednovanja te koritenja rezultata vrednovanja potrebno je organizirati adekvatan informatiki sustav upravljanja i pohrane relevantnih podataka. Takav sustav treba osigurati pravovremene informacije o razliitim programima, njihovim sudionicima i rezultatima. Osnovu sustava inila bi baza koja bi morala sadravati sljedee podatke: osnovni podaci o svakom programu (nositelji, vrijeme trajanja, iznos financiranja itd.); podaci vezani za sadraj programa (mjera i prioritet unutar koje se projekt realizira, saetak projekta) kljuni pokazatelji rezultata svakog programa; Bilo bi poeljno da se takav softverski alat temelji na internetskoj tehnologiji koja bi omoguila unos podataka putem interneta kao i pregled sadraja, ime bi cijeli proces dobio na uinkovitosti i transparentnosti. Podaci potrebni za vrednovanje prikupljaju se u pravilu na projektnoj razini, koja omoguuje individualno praenje svakog projekta. S druge strane, agregirani podaci za sve projekte trebaju pruiti mogunost praenja provedbe cijelog programa. Upoznavanje lokalne i upanijske zajednice s rezultatima vrednovanja ROP-a Po zavretku i prihvaanju vrednovanja razvojnih uinaka ROP-a potrebno je s glavnim rezultatima upoznati kljune lokalne i regionalne aktere. Lokalni i regionalni akteri mogu biti upoznati s rezultatima vrednovanja neposredno ili posredno preko medija ili njihovom kombinacijom. Pri tome je posebno vano da rezultati vrednovanja budu iskazani na razumljiv i to objektivniji nain.
POKAZATELJI ZA PRAENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE ROP-a

Pokazatelji predstavljaju osnovicu za vrednovanje koja omoguuje mjerenje uspjenosti projekata unutar programa. Postoji nekoliko tipologija pokazatelja, od kojih je za socio-ekonomske programe najkorisnija ona koja se sastoji od sljedeih pokazatelja: - ulaznih; - izlaznih; - rezultata i - dugoronih uinaka.
123
Ulazni pokazatelji pruaju informacije o financijskim, ljudskim, materijalnim, organizacijskim i drugim resursima koritenim za provedbu programa. Primjeri ulaznih pokazatelja ukljuuju: ukupni proraun za provedbu programa, broj ljudi koji rade na provedbi programa, broj organizacija ukljuenih u provedbu programa itd. Izlazni pokazatelji odnose se na izravne (opipljive) rezultate projektnih aktivnosti. Primjeri izlaznih pokazatelja su: kilometri izgraenih cesta, poveanje kapaciteta lokalnog vodovoda, broj usavrenih polaznika teaja itd. Pokazatelji rezultata izravno su povezani s ciljevima programa. Oni pokazuju izravan uinak na korisnike programa, a mogu se mjeriti fizikim ili drugim jedinicama. Rezultati takoer omoguuju utvrivanje uinkovitosti pojedinih projekata tj. je li pojedini projekt ostvario predviene ciljeve. Npr. ciljevi projekta izgradnje i/ili dogradnje vodoopskrbnog sustava mogu biti na primjer a) poveanje kapaciteta sustava, b) poveanje kvalitete sustava (smanjenje redukcije, smanjeni kvarovi, kvalitetnija voda) ili c) poveana teritorijalna pokrivenost sustavom. Svaki od tih ciljeva izravno je povezan s jednim od rezultata projekta: poveanim kapacitetom, poveanom kvalitetom ili poveanom pokrivenou. Pokazatelji dugoronih uinka ukazuju na posljedice koje e program imati u dugom roku. Oni pokazuju posredne utjecaje projekata na vei dio stanovnitva i na ire aspekte drutvenog i gospodarskog razvoja (poveanje investicija, uvoenje novih usluga, promjene ponaanja pojedinaca ili tvrtki, poveanje zapoljavanja). Dugoroni su uinci povezani sa svrhom projekata tj. krajnjom namjenom pokretanja projekata. Svaki od tih uinaka dalje se moe kategorizirati prema pojedinim skupinama korisnika projekta. U pravilu korisnike projekata dijelimo na: a) lokalno stanovnitvo b) lokalno gospodarstvo c) jedinice lokalne/regionalne samouprave d) lokalne nevladine i druge organizacije Cilj je takve podjele procijeniti uinke projekata na kljune protagoniste razvoja, a to su upravo stanovnitvo, poduzetnici, jedinica lokalne/regionalne samouprave te lokalne nevladine i druge organizacije. Izvori prikupljanja podataka Kvaliteti ocjenjivanja pridonosi vei broj izvora prikupljanja podataka. Na taj se nain smanjuje rizik gubitka na kvaliteti podataka kao posljedica postojanja samo jednog izvora podataka. Zbog toga je poeljno za svaki projekt zasebno razmotriti sve mogunosti prikupljanja podataka. Mogue metode prikupljanja podataka ukljuuju podatke iz zahtjeva za dodjelu sredstava, izvjea o zavretku projekta, potansku anketu, osobni intervju, slubenu statistiku, fokus-grupe koje okupljaju sve relevantne sudionike projekta itd.
124
Primjeri koritenja potencijalnih pokazatelja:

I. POKAZATELJI KOJI MJERE UINAK PROJEKTA NA STANOVNITVO 1.1. Udjel stanovnika korisnika rezultata projekta u ukupnom stanovnitvu 1.2. Ocjena vanosti projekta za lokalno stanovnitvo 2.1. Broj novozaposlenih osoba u pripremnoj i provedbenoj fazi projekta 2.2. Broj novozaposlenih nakon zavretka projekta 3.1. Broj lokalnih udruga i organizacija ukljuenih u planiranje i provedbu projekta. 3.2. Broj javnih rasprava/odranih radionica o projektu
1.
Drutvena relevantnost projekta
2. 3.
Rast zaposlenosti Sudjelovanje lokalnih aktera u planiranju i provedbi projekta - doprinos drutvenom zajednitvu Financijski uinci projekta za stanovnitvo
4.1. Procijenjeni ukupni financijski uinak projekta na stanovnitvo 5.1. Da li projekt posebno cilja ugroene skupine 5. Obuhvat ugroenih skupina stanovnitva drutva? projektom (nezaposleni, korisnici socijalne 5.2. Udjel ugroenih skupina drutva obuhvaenih pomoi) projektom u ukupno ugroenom stanovnitvu iste kategorije (nezaposleni, korisnici socijalne pomoi) 6.1. Broj ena meu novozaposlenim osobama 6. Uinak na ravnopravno zapoljavanje (ukljuujui direktno i indirektno zapoljavanje) spolova 6.2. Indirektni oblici potpore ravnopravnosti spolova pri zapoljavanju potpora udrugama koje promiu i potiu zapoljavanje ena II. POKAZATELJI KOJI MJERE UINAK PROJEKTA NA LOKALNO GOSPODARSTVO 4. 7. Ocjena vanosti projekta za razvoj lokalnog gospodarstva Uinci projekta na veliinu i strukturu lokalnog gospodarstva 7.1. Ocjena vanosti projekta za unapreenje konkurentnosti lokalnog gospodarstva 7.2. Udjel poduzetnika koji imaju neposrednu korist od projekta u ukupnom broju lokalnih poduzetnika 8.1. Porast broja poduzetnika kao (izravna i/ili neizravna) posljedica realizacije projekta 8.2. Doprinos sektorskoj diverzifikaciji poduzetnika
8.
9.1. Porast turistikih kapaciteta (porast broja postelja) 9.2. Kvalitativan doprinos razini turistike usluge 9. Uinak na turizam (diverzifikacija turistike ponude, kvalitetniji smjetaj) 10.1. Financijski udjel lokalnih poduzetnika u ukupnoj 10. Financijski uinak projekta na lokalne vrijednosti provedbe projekta poduzetnike 10.2. Procijenjeni dugoroni financijski efekt projekta na lokalne poduzetnike III. POKAZATELJI KOJI MJERE UINAK PROJEKTA NA LOKALNU JEDINICU 11.1. Odnos financijske vrijednosti projekta prema veliini lokalnog prorauna u godini realizacije projekta 11.2. Ocjena doprinosa jaanju kapaciteta lokalne uprave za planiranje i provedbu razvojnih projekata
11. Doprinos jaanju kapaciteta lokalne uprave u planiranju i provedbi projekata
125
12. Financijski uinci realizacije projekta za lokalnu jedinicu
12.1. Godinji financijski prihodi kao posljedica realizacije projekta (u % od prorauna jedinice tekue godine) 12.2. Godinji financijski troak odravanja investicije za lokalnu jedinicu (u % od prorauna jedinice tekue godine) 12.3. Neto godinji financijski efekt projekta na lokalni proraun ( 12.1 12.2 )
13. Doprinos projekta razvoju suradnje s 13.1. Ocjena suradnje s drugim lokalnim jedinicama u akterima iz drugih planiranju i provedbi projekta lokalnih/regionalnih/prekograninih jedinica IV. POKAZATELJI KOJI MJERE OSTALE VANE UINKE PROJEKTA 14.1. Ocjena uinka projekta na smanjenje prometne izoliranosti 14.2. Ocjena uinka projekta na smanjenje obrazovne izoliranosti 14.3. Ocjena uinka projekta na smanjenje kulturne izoliranosti 15.1. Ocjena uinka projekta na unapreenje zatite okolia 15.2. Ocjena uinka projekta na odrivo koritenje prirodnih izvora 16.1. Izgraenost infrastrukture po novanoj jedinici 17.1 Ocjena dostizanja postavljenih ciljeva
14. Smanjenje razliitih oblika izoliranosti
15. Zatita okolia i odrivo koritenje prirodnih izvora 16. Ocjena uinkovitosti projekta (samo za infrastrukturne projekte) 17. Djelotvornost projekta
5.5. BUDUNOST ROP-a

ROP treba razmatrati kao dinamian, "otvoreni" razvojni dokument koji e s vremenom trebati mijenjati i prilagoavati promjenama u okruenju i upaniji te time pridonijeti boljem rjeavanju kljunih razvojnih pitanja upanije. ROP predstavlja opi okvir razvoja kojim se procjenjuju razvojni projekti i prioriteti.. upanija je zaduena za upravljanje ROP-om pa e morati razmatrati potrebne promjene kako bi ROP i dalje bio relevantan i usklaen sa stavovima i strunim miljenjem kljunih dionika. S obzirom na spomenutu ulogu ROP-a predlae se: 1. Godinja kontrola/praenje napretka - treba ju izraditi u vrijeme utvrivanja upanijskog prorauna za narednu godinu. Potrebno je ispitati svaki segment koji se odnosi na ciljeve i prioritete (mjere, projekte, odnosno predviene rezultate) ROP-a kako bi se ocijenio postignut napredak i utvrdila uspjenost projekata. Potrebno je potkrijepiti razloge za mogue predloene izmjene, a zatim se godinja kontrola podnosi Partnerskom odboru radi usuglaavanja i odluke. Partnerski odbor moe zatraiti pojanjenja i prirediti preporuke za upanijsku skuptinu kako bi se na vrijeme mogao korigirati proraun za narednu godinu. 2. Dvogodinje vrednovanje - naroito se treba usredotoiti na ostvarene rezultate projekata s obzirom na koritena sredstva. Radi se o formalnom procesu koji e obavljati Razvojna agencija REDEA, iji e strunjaci utvrivati uspjenost projekata, njihovu uinkovitost, relevantnost i implikacije. Svoj e izvjetaj dostavljati Partnerskom odboru, ije e vrednovanje biti dostupno javnosti.
126
Slubenom odlukom Skuptine predloene se izmjene mogu prihvatiti ili odbaciti, ali iskljuivo na temelju preporuka od strane Partnerstva. Na taj e nain ROP biti stalno razmatran i auriran, rezultati e biti dostupni javnosti, a odluivanje slubeno evidentirano. Time e se ROP kontinuirano poboljavati, a odluivanje o razvojnoj politici mijenjati. Partnerstvo e se jaati i uvrivati. U tom smislu, ROP se moe razmatrati kao ''ivi plan'' koji e omoguavati potrebne promjene za potrebe razvojne politike Meimurske upanije, istodobno ostavljajui mogunost jasnog odreivanja podruja u kojima je potrebna suradnja s drugim upanijama, ali i s prekograninim i drugim regijama.
5.6. SLJEDEI KORACI

Sljedei koraci u provedbi ROP-a Meimurske upanije jesu: 1) 2) 3) 4) Usvajanje dokumenta Regionalnog operativnog programa od strane upanijske skuptine, Definiranje prioritetnih projekata od strane Partnerskog odbora, Zaduivanje REDEA-e za provedbu projekata, Pruanje tehnike pomoi za provedbu ROP-a podravanje izgradnje kapaciteta REDEA-e (pruanje pomoi preko NSRD i drugih programa) za provedbu projekata u procesima upravljanja provedbom ROP-a, privlaenje sredstava za predloene projekte, priprema projektne dokumentacije te provedba praenja i vrednovanja uspjenosti projekata, Nadzor nad pripremom projekata od strane REDEA-e, Priprema prvog kruga studija izvedivosti, Poetak provedbe prioritetnih projekata, Trajno auriranje, analiza i upravljanje bazom projekata.
5) 6) 7) 8)
127
DODATAK
128
DODATAK 1. STATISTIKI PRILOZI

Tabela: broj aktivnih trgovakih drutava u 2003. i 2004. godini po gospodarskim podrujima
Broj aktivnih trgovakih drutava Podruje djelatnosti ukupno A B C D E F G H I J K L M N O Poljoprivreda, lov, umarstvo Ribarstvo Rudarstvo i vaenje Preraivaka industrija Opskrba el. strujom, plinom i vodom Graditeljstvo Trgovina na veliko i malo Hoteli i restorani Prijevoz, skladitenje i veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekret. i poslov. usluge Javna uprava i obr., obv. soc. osig. Obrazovanje Zdravstvena zatita i soc. skrb Ostale drutv,. soc. i usl. djelat. Ukupno 35 362 2 219 622 90 79 29 222 24 19 50 1.753 Struktura 2003. mala 31 316 211 597 89 75 29 216 24 18 49 1.655 srednja 3 29 5 22 1 4 6 1 1 72 velika 1 17 2 3 3 26 ukupno 38 360 2 221 631 99 78 28 223 25 25 57 1.787 Struktura 2004. mala 34 308 212 607 99 74 28 219 25 24 55 1.685 srednja 3 33 5 21 4 4 1 2 73 velika 1 19 2 4 3 29
129
Tabela: Izvoz Republike Hrvatske i Meimurske upanije (2003./2004.)

u 000 USD IZVOZ MEIMURSKA UPANIJA REPUBLIKA HRVATSKA I.-XII.2003. I.-XII.2004. I.-XII.2003. I.-XII.2004. 5.836 7.388 44.952 49.046 78.126 54.961 63.105 105.087 157.380 200.719 5.162.852 6.830.523 10.326 54.388 296 1.091 4.228 5.407 520.446 618.575 176 552 0 110
NKD Poljoprivreda Ribarstvo Rudarstvo Preraivaka Opskrba EE Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Promet, skl. i veze Financ. posredovanje Poslovanje nekr. Javna uprava i obrana Obrazovanje Zdravstvena zatita Ost. drustv. i soc. dj. Izvor: DZS
0 8
2 9
Tabela: Uvoz Republike Hrvatske i Meimurske upanije (2003./2004.)

u 000 USD UVOZ MEIMURSKA UPANIJA REPUBLIKA HRVATSKA I.-XII.2003. I.-XII.2004. I.-XII.2003. I.-XII.2004. 2.600 4.541 90.327 123.759 143.655 168.223 6.652.118 6.791.180 3.085 1.340 242.060 276.924 7.489 8.198 81.056 84.434 6.472.727 7.383.695 247 117 2.442 1.204 13 61 4.550 6.039 311 22 604 111 11 828 44.423 60.061 26.417 78.907
NKD Poljoprivreda Preraivaka Opskrba EE Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Promet, skl. i veze Financ. posredovanje Poslovanje nekr. Javna uprava i obrana Obrazovanje Zdravstvena zatita Ost. drustv. i soc. dj. Ribarstvo Rudarstvo Izvor: DZS
130
DODATAK 2. SUDIONICI I SURADNICI ROP-a

RADNA SKUPINA Drutvene djelatnosti
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. REDEA upan Meimurske upanije Upravni odjel za drutvene djelatnosti Odsjek za kolstvo, kulturu i sport Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatski Zavod za zapoljavanje Ured za statistiku Zavod za javno zdravstvo Meimurske upanije Centar za socijalnu skrb Marjan Novak Sandra Polanec Marinovi Josip Posavec Blaenka Novak Golubi Dragutin Andrea Sever Cafuk Vladimir Zebec Marina Kodba Mr. Juraj Lajtman, pomonik predstojnika Renata Kutnjak- Ki Pavle Mareti Marjan Novak Sandra Polanec Marinovi Danica Pota Mladen Kriai Ksenija Brlek Nenad Juzbai Nada Jela Anelko Crnec Suzana Paji Damir Habu Marija nidar Dijana Krnjak Rudi Grula Marjan Novak Mihaela Pancer Mladen Kriai Vladimir Zebec Marina Kodba Andrea Horvat Kramari Darko Radanovi Danica Pota Nada Kralji Horvat Branimir Posavec, predstojnik Marjan Novak Mihaela Pancer Melanija Car Mr. sc. Sandra Golubi Marija Puri - Hranjec Rudi Grula Sutlar Dragomir Mr.sc. Dalibor torga Ratimir Orlovac Krunoslav Tarandek Vladimir Topolnjak Ivica Musta Mr.sc. Vladimir Kalan
Gospodarstvo
REDEA Upravni odjel za gospodarski razvoj Zamjenik upana Sluba za gospodarstvo i imovinsko pravne odnose Odsjek za gospodarstvo Sluba za gospodarstvo i imovinsko pravne odnose Odsjek za gospodarstvo FINA Hrvatska obrtnika komora Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Porezna uprava
10. Hrvatska gospodarska komora 11. Turistika zajednica Meimurske upanije
Upravljanje razvojem
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. REDEA Zamjenik upana Hrvatski Zavod za zapoljavanje Sluba za meunarodnu i meuupanijsku suradnju Upravni odjel za gospodarski razvoj Odsjek za proraun i financije Ured dravne uprave u Meimurskoj upaniji
Prirodni i izgraeni resursi

REDEA Sluba za prostorno ureenje, zatitu okolia i graditeljs. Zavod za prostorno ureenje Turistika zajednica Meimurske upanije Turistika zajednica Meimurske upanije Zavod za prostorno ureenje HRVATSKE UME ELEKTRA AKOVEC UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEIMURSKE VODE HRVATSKE VODE MUZEJ MEIMURJA
131
PARTNERSKA SKUPINA
Tumaenje boja: Odabrane 4 boje odgovaraju formiranim radnim skupinama za potrebe ROP-a.
(Plavo gospodarstvo Zeleno prirodni i izgraeni resursi Crveno drutvene djelatnosti Ljubiasto upravljanje razvojem)
UDRUGE PODUZETNIKA Udruga obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava Udruga poduzetnika i obrtnika opine Nedelie Grupa trgovaca akovec Udruga ekonomista Meimurja Drutvo graevinskih inenjera i tehniara Meimurja Drutvo pravnika Meimurja INOMA - Drutvo inovatora Meimurja UDRUGA ZA ZATITU PRIRODNIH RESURSA Udruga za zatitu prirodne batine MURA
Stjepan Rusak Ivan Horvat Reetar Ivan Alojzije Soboanec Josip venda Ksenija Salopek Darko Doboi
Marija Puri Hranjec ZEUS, Zatitarsko ekoloka udruga Senjar Renata Miser EOL Ekoloka organizacija LIPA Pea Nedeljkov Vinska cesta Meimurja Franjo Lovrec ZEON NOBILIS Sinia Golub KULTURNE, DRUTVENE, SPORTSKE I OSTALE UDRUGE Zajednica HKUU-a Meimurske upanije Dejan Buva Klub Meimuraca Zagreb Klub studenata Meimurje Matica Hrvatska akovec Zajednica portskih udruga i saveza Meimurske upanije Udruga ROMA BAJAA M Udruga ROMA Meimurja ROTARY klub akovec LIONS KLUB ZRINSKI AKOVEC Udruga MEIMURSKE ROKE Udruga HRVATSKA ENA LIDER centar za promicanje znanja i razvoj drutva Udruga umirovljenika M Zajednica Udruga HVIDRA-a BANKE Meimurska banka Raiffeisenbank Austria d.d. Podrunica akovec O S T A L O / INSTITUCIJE/NAELNICI SSSH Povjerenitvo SSSH Povjerenitvo Sektor metala SSSH Povjerenitvo Sektor tekstila Centar za kulturu Krunoslav Lisjak Pili Tomas Zvonimir Bartoli Miljenko Toplianec Horvat Franc Balog Josip Mladen Lebar dr. Ivanka Trstenjak Rajkovi Mirjana Biber Hren Kristina Puhalovi Tomislav Strniak Petar Horvat Mladen Klanjak Nenad Jeud Jasminka Rojko Franjo Veble Branko Knez Savo mitran Ladislav Varga
132
upanijska bolnica akovec Crkva Drutvo za zatitu potroaa Potroa M Proelnik odjela za zatitu i spaavanje Policijska Uprava meimurska GRAD AKOVEC GRAD MUSRKO SREDIE GRAD PRELOG OPINA BELICA OPINA DEKANOVEC OPINA DOMAINEC OPINA DONJA DUBRAVA OPINA DONJI KRALJEVEC OPINA DONJI VIDOVEC OPINA GORIAN OPINA GORNJI MIHALJEVEC OPINA MALA SUBOTICA OPINA NEDELIE OPINA OREHOVICA OPINA PODTUREN OPINA PRIBISLAVEC OPINA SELNICA OPINA STRAHONONEC OPINA SV.JURAJ NA BREGU OPINA SVETA MARIJA OPINA SVETI MARTIN NA MURI OPINA ENKOVEC OPINA TRIGOVA OPINA VRATIINEC OPINA KOTORIBA Konzultant GKP AKOM GKP PRE-KOM d.o.o. MURS-EKOM d.o.o. Hrvatske eljeznice UNIMER d.o.o. AGROMEIMURJE d.d. MEIMURJE - PLIN HESPO EKO MEIMURJE d.d. AKOVEKI MLINOVI MI VAJDA d.d. TVORNICA STONE HRANE d.d. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ZRINSKI JELEN MEIMURJE TEGRA d.d. TEHNIX CENTROMETAL LETINA-INOX d.o.o. DOHOMONT d.o.o. TEAM d.d.
Franjo Fundak Predstavnik Slavica Crnevi Ferid Kamo Gosari Branko alamon Rudolf Klennert Dragutin Glavina Zvonimir Taradi Ivan Hajdarovi Dragutin Lisjak Marijan Varga Mladen onka Josip Grivec Mario Mohari Franjo Kovai Josip egovi Mladen Posavec Franjo Bukal Josip Lepen Rajko Grkavac Anelko Kovai Sanja Kritofi Zoran ari Marija Frani Franjo Makovec Viktor Peras Branko Resman Biserka Tarandek Zoran Radmani Bacinger Josip Ivica Perho eljko Poredo Juraj Zadravec Milan Markovi Ivan Sanjkovi Zlata Gapari Vladimir Ivkovi Stjepan Hre Tomislav Strniak Stjepan Varga Vladimir Mesari Josip Novakovi Branko Krnjak Vladimir Hali Darko Pintari Terezija Boek uro Horvat Davor Zidari Mladen Letina Antun Horvat Josip venda
133
MEIMURJE GRADITELJSTVO d.o.o. INTER MEDIA d.o.o. DIGITAL MEDIA d.o.o. MEIMURJEPLET d.d. APT d.o.o. MEDIKOL MEDIJI RADIO 1 TELEVIZIJA AKOVEC Dopisnitvo HTV-a Meimurske novine List Meimurje Djeji centar akovec Udruga ravnatelja O TIO Ekonomska i trgovaka kola Gimnazija akovec Gospodarska kola akovec Srednja kola Prelog Graditeljska kola Visoka uiteljska kola akovec UDRUENJE OBRTNIKA - SEKCIJE Udruenje obrtnika M Udruenje ugostitelja Meimurja Sekcija obrtnika uslunih djelatnosti Sekcija obrtnika prijevoza robe i usluga Sekcija obrtnika graevinskih djelatnosti Sekcija trgovake i slinih djelatnosti Sekcija obrtnika proizvodnih djelatnosti Sekcija obrtnika elektroinstalaterske, elektromehaniarske i rtv meh. djelatnosti STRUKOVNE GRUPE HGK Strukovna grupa trgovine Strukovna grupa tekstilne i obuarske industrije Strukovna grupa poljoprivrede i pratee industrije Strukovna grupa metalopreraivake industrije Strukovna grupa graditeljstva i industrije graevnog materijala Strukovna grupa prometa POLJOPRIVREDNE UDRUGE U M Meimurska udruga za integriranu proizvodnju voa Meimurska udruga proizvoaa povra Drutvo vinogradara i vinara Meimurja HORTUS CROATIAE Meimurska udruga proizvoaa mlijeka Meimurska udruga uzgajivaa simentalskog goveda AGACIA Udruga pelara Meimurske upanije Regionalna udruga kozara i ovara - RUKA Udruga uzgajivaa meimurskog konja Udruga uzgajivaa svinja Meimurja Podrunica udruge uzgajivaa holtajna za SZ dio HR GRADSKA UPRAVA GRADA AKOVCA
Goran Kneevi Dejan Novak Boris Baka Alojzije Soboanec Anelko Kovai dr. Ivanka Trstenjak Rajkovi Miljenko Ovar David Vugrinec Smrti Damir Tomislav Novak Bojan Benik Mirjana Majdani Ivica Paji Draen Blaeka Duanka Novak Tea Runjak Dragi Vladimir Masten Tomislav Gregur Zoran Pazman uro Blaeka Antun Kukovec Mirjana anadi Franjo Cimerman Antun Kukovec Slavko Faltak Franjo Boak Ivan Lepoglavec Josip Varga Franjo Vlah Darko Pintari Vladimir Mesari uro Horvat Josip venda Mirko Maek Anelko Horvat Sandra Horvat Dejan Jambrovi Zlatko Vrzan August Crikveni Anton Hruka Stjepan Zadravec Kristijan Valkaj Sonja Faon Marija Vranovi
134
Upravni odjel za graditeljstvo, zatitu okolia, stambene i komunalne Karmen Franin poslove Upravni odjel za graditeljstvo, zatitu okolia, stambene i komunalne Ninoslav ipo poslove Tajnik Grada Dragica Kemeter Upravni odjel za drutvene djelatnosti Slobodan Veinovi Upravni odjel za financiranje Lidija Jaklin GRADSKA UPRAVA GRADA PRELOGA Upravni odjel za drutvene djelatnosti Upravni odjel za financije i proraun Katica Ujlaki Upravni odjel za prostorno ureenje, stambeno komunalne poslove, eljko Poredo graditeljstvo i zatitu okolia GRADSKA UPRAVA GRADA MURSKO SREDIE Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zatitu okolia, stambene i Dvanajak Igor komunalne poslove Upravni odjel za financiranje, proraun, drutvene djelatnosti i socijalnu Marija Kralji skrb TURISTIKE ZAJEDNICE Turistika zajednica grada akovca Somoi ura Turistika zajednica grada Preloga Ivan Gradeak Turistika zajednica grada Mursko Sredie Damir Jurini Turistika zajednica opine Nedelie Franjo Soldat Turistika zajednica opine Kotoriba Bernarda Habu Turistika zajednica opine trigova Josip Mikec
135
PARTNERSKI ODBOR
PREZIME I IME LANA (po abecednom redu)
INSTITUCIJA/UDRUGA/OSTALO
PODGRUPA: GOSPODARSTVO 1. Baka Boris DIGITAL MEDIA d.o.o. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Doboi Darko Faon Sanja Franin Karmen Horvat Anelko Horvat uro Horvat Sandra Jambrovi Dejan Jeud Nenad INOMA - Drutvo inovatora Meimurja Udruga uzgajivaa svinja Meimurja Grad akovec Upravni odjel za graditeljstvo, zatitu okolia, stambene i komunalne poslove Udruga za integriranu proizvodnju voa HGK - Strukovna grupa metalopreraivake industrije TEHNIX d.o.o, Meimurska udruga proizvoaa povra Drutvo vinogradara i vinara Meimurja HORTUS CROATIAE Meimurska banka SSSH Povjerenitvo Sektor metala Udruenje obrtnika - Sekcija obrtnika proizvodnih djelatnosti MI VAJDA d.d, HGK - Strukovna grupa poljoprivrede i pratee industrije INTER MEDIA d.o.o. HGK - Strukovna grupa tekstilne i obuarske industrije JELEN d.d Udruga ekonomista Meimurja, Meimurjeplet d.d SSSH Povjerenitvo Sektor tekstila HGK - Strukovna grupa graditeljstva i ind. graevnog materijala, Drutvo graevinskih inenjera i tehniara Meimurja, Team d.d., Udruenje obrtnika - Sekcija obrtnika elektroinstalaterske, elektromehaniarske i RTV mehaniarske djelatnosti SSSH Povjerenitvo HGK - Strukovna grupa trgovine Podrunica udruge hrvatskih uzgajivaa holtajna za sjeverozapadni dio Hrvatske Meimurska udruga proizvoaa mlijeka Regionalna udruga kozara i ovara Ruka
10. Knez Branko 11. Lepoglavec Ivan 12. Mesari Vladimir 13. Novak Dejan 14. Pintari Darko 15. Soboanec Alojzije 16. mitran Savo 17. venda Josip 18. Varga Josip 19. Veble Franjo 20. Vlah Franjo 21. Vranovi Marija 22. Vrzan Zlatko 23. Zadravec Stjepan
PODGRUPA: PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI
136
24. Golub 25. Gradeak Ivan
Sinia
Zatitarsko ekoloka organizacija NOBILIS Turistika zajednica grada Preloga Turistika zajednica opine Kotoriba Meimurje plin Turistika zajednica grada Mursko Sredie Vinska cesta Meimurja
26. Habu Bernarda 27. Ivkovi Vladimir 28. Jurini Damir 29. Lovrec Franjo 30. Markovi 31. Mikec Josip 32. Nedeljkov 33. Perho Ivica 34. Poredo eljko 35. Puri Hranjec Marija 36. Soldat Franjo 37. Somoi ura Pea Milan
Hrvatske eljeznice kolodvor akovec Turistika zajednica opine trigova Ekoloka organizacija LIPA GKP akom d.o.o. GKP PRE-KOM d.o.o. Udruga za zatitu prirodne batine MURA Turistika zajednica opine Nedelie Turistika zajednica Grada akovca
PODGRUPA: DRUTVENE DJELATNOSTI 38. Balog Josip Udruga Roma Meimurja 39. Bartoli Zvonimir 40. Blaeka Draen 41. Blaeka uro 42. Buva Dejan 43. Crnevi Slavica 44. Fundak Franjo 45. Horvat Franc 46. Lisjak Krunoslav 47. Majdani Mirjana 48. Mirjana Biber Hren 49. Novak Duanka 50. Ovar Miljenko 51. Paji Ivica 52. Pazman Zoran Matica Hrvatska akovec TIO akovec Visoka uiteljska kola akovec Zajednica HKUU-a Meimurske upanije Drutvo za zatitu potroaa Potroa upanijske bolnica akovec Udruga Roma Bajaa Meimurske upanije Klub Meimuraca Zagreb Klub studenata Zagreb Djeji centar akovec Udruga MEIMURSKE ROKE Ekonomska i trgovaka kola akovec RADIO 1 O Nedelie, Udruga ravnatelja O Graditeljska kola akovec
137
53. Puhalovi Kristina 54. Runjak Dragi Tea 55. Toplianec Miljenko 56. Trstenjak Rajkovi Ivanka 57. Veinovi Slobodan
Udruga HRVATSKA ENA Gimnazija akovec Zajednica portskih udruga i saveza Meimurske upanije MEDIKOL , Lions klub Zrinski Grad akovec Upravni odjel za drutvene djelatnosti
PODGRUPA: UPRAVLJANJE RAZVOJEM 58. Bacinger Josip Bercon d.o.o. 59. Bukal Franjo 60. onka Mladen 61. Frani Marija 62. Glavina Dragutin 63. Grivec Josip 64. Grkavac Rajko 65. Hajdarovi Ivan 66. Klennert Rudolf 67. Kovai Anelko 68. Kovai Franjo 69. Kritofi Sanja 70. Lepen Josip 71. Lisjak Dragutin 72. Makovec Franjo 73. Mohari Mario 74. Peras Viktor 75. Posavec Mladen 76. Radmani Zoran 77. Resman Branko 78. alamon Branko 79. ari Zoran 80. egovi Josip OPINA OREHOVICA OPINA DONJI KRALJEVEC OPINA SVETA MARIJA GRAD PRELOG OPINA DONJI VIDOVEC OPINA PRIBISLAVEC OPINA DEKANOVEC GRAD MURSKO SREDIE OPINA SELNICA OPINA GORNJI MIHALJEVEC OPINA STRAHONONEC OPINA PODTUREN OPINA DOMAINEC OPINA SVETI MARTIN NA MURI OPINA GORIAN OPINA ENKOVEC OPINA NEDELIE OPINA KOTORIBA OPINA TRIGOVA GRAD AKOVEC OPINA SV. JURAJ NA BREGU OPINA MALA SUBOTICA
138
81. Taradi Zvonimir 82. Tarandek Biserka 83. Varga Marijan
OPINA BELICA OPINA VRATIINEC OPINA DONJA DUBRAVA
PODUZETNICI Naziv poduzea PREHRANA Direktor
AKOVEKI MLINOVI d.d Stjepan Varga MI VAJDA d.d. Vladimir Mesari TVORNICA STONE HRANE d.d. Josip Novakovi POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Branko Krnjak AGROMEIMURJE d.d. Zlata Gapari PRERADA, METALA, PLASTIKE I DRVA HESPO d.o.o Stjepan Hre EKO MEIMURJE d.d. Tomislav Strniak ZRINSKI d.d Vladimir Hali TEHNIX d.o.o uro Horvat CENTROMETAL d.o.o Davor Zidari LETINA-INOX d.o.o. Mladen Letina DOHOMONT d.o.o. Antun Horvat MEIMURJEPLET d.d. Alojzije Soboanec FEROKOTAO d.o.o Josip Vugrinec ESTAN BUSH d.o.o Alojzije estan BERNARDA d.o.o Bernarda Cecelja DOMET d.o.o Ivan Erent KERBEK d.o.o Ivan Belui ELCOP d.o.o Davor Radek GRADITELJSTVO TEAM d.d. Josip venda MEIMURJE TEGRA d.d Terezija Boek MEIMURJE GRADITELJSTVO d.o.o. Goran Kneevi MEIMURJE PLIN d.o.o Vladimir Ivkovi MEIMURSKE VODE Zorec Josip ELEKTRA AKOVEC Ratimir Orlovac TEKSTILNA I OBUARSKA INDUSTRIJA MODEKS d.d. Josip Kikelj JELEN d.d. Darko Pintari MODNA d.o.o. Vjekoslav Kraljek MT PRELOG Stjepan Drk MT TVORNICA TRIKOTAE d.d. Miljenko Mesari TRIGOVA OSTALO MURS-EKOM d.o.o. Juraj Zadravec Hrvatske eljeznice Milan Markovi UNIMER d.o.o. Ivan Sanjkovi GKP AKOM d.o.o Ivica Perho Hrvatske vode voditelj VGO Varadin Ivan Cerovec
139
DODATAK 3. STRATEKI UPANIJSKI RAZVOJNI PROJEKTI

(izraeni posljednje 3 godine)
Naziv stratekog razvojnog plana / studije / projekta
Datum izrade
Nadlena institucija koja je izradila plan
Napomena a) gotov program b) program u izradi c) program u fazi "ideje"
ZDRAVSTVO
upanijska slika zdravlja i prioriteti u ouvanju zdravlja stanovnitva Meimurske upanije Rujan 2004. godine upanijski multisektorski tim za zdravlje imenovan od strane poglavarstva, a sastavljen od predstavnika izvrne vlasti, upravnih tijela i strunih (zdravstvenih i socijalnih) institucija, te predstavnika civilnog drutva i medija upanijski multisektorski tim za zdravlje imenovan od strane poglavarstva, a sastavljen od predstavnika izvrne vlasti, upravnih tijela i strunih (zdravstvenih i socijalnih) institucija, te predstavnika civilnog drutva i medija upanijski tim za zdravlje uz strunjake za prioritetna specifina podruja a)gotov program
Strateki okvir upanijskog plana za zdravlje na temelju Slike zdravlja stanovnitva Meimurske upanije
Rujan 2004. godine
a)gotov program
Plan za zdravlje graana Meimurske upanije
Veljaa 2006. godine
c)program u izradi
GOSPODARSTVO
Plan navodnjavanja na podruju Meimurske upanije Plan razvoja poduzetnikih zona na podruju Meimurske upanije 2004. godine Upravni odjel za gospodarski razvoj Meimurske upanije Upravni odjel za gospodarski razvoj Meimurske upanije a)gotov program
2004. godine
a)gotov program
ZATITA OKOLIA
Sanacija i konano 2002. godine akom d.o.o. akovec a) gotov program
140
zatvaranje odlagalita komunalnog otpada "Totovec" u Totovcu s rokom koritenja od 8 godina Studija o utjecaju na okoli II. faza sanacije odlagalita "Totovec" Studija ciljanog sadraja o utjecaju na okoli sanacije i zatvaranja odlagalita komunalnog otpada "Donja Dubrava" 2005. godine akom d.o.o., akovec b) program u izradi
2005. godine
Opina Donja Dubrava
b) program u izradi
GRAEVINARSTVO
Studija polaznih osnova stratekog plana razvoja graditeljstva u Meimurskoj upaniji Kolovoz 2005. Hrvatska gospodarska komora Strukovna grupa graditeljstva i industrije graevnog materijala a) gotov program
141
DODATAK 4. STRATEKI PLANOVI NA RAZINI GRADOVA I OPINA UPANIJE

Naziv stratekog plana / studije Datum izrade Nadlena institucija koja je izradila plan Napomena
Studija polaznih osnova stratekog plana razvoja graditeljstva u Meimurskoj upaniji
Kolovoz 2005.
Hrvatska gospodarska komora Strukovna grupa graditeljstva i industrije graevnog materijala
Strateki plan gospodarskog razvoja grada akovca
Listopad, 2005.
Grad akovec
Strateki plan opine Nedelie
Studeni, 2005.
Opina Nedelie
Osnove Stratekog plana gospodarskog razvoja Opine Strahoninec
Opina Strahoninec
U izradi zavrnoj fazi
Strateki plan gospodarskog razvitka Grada Preloga
Sijeanj, 2005.
Grad Prelog
Strateki plan gospodarskog razvitka opine trigova
Svibanj, 2004.
Opina trigova
142
DODATAK 5. POPIS GOSPODARSKIH ZONA U OPINAMA I GRADOVIMA M

GRAD AKOVEC Industrijska zona ZAPAD Industrijska zona ISTOK Privredna zona uz Zagrebaku ulicu Radna zona Martane akovec u funkciji Zona male privrede Kritanovec Industrijska zona Prelog Gospodarska zona Prelog SJEVER Gospodarska zona Drakovec- Hemuevec Gospodarska zona Cirkovljan Gospodarska zona ehovec Zona stanovanja i privrede ISTARSKO NASELJE Privredna zona Mursko Sredie Poslovna zona zapadno od dravne ceste D 209 Poslovna zona ISTOK MURAL Zona u sjeverozapadnom dijelu grada Naselje Kriovec Zona istono od ceste D 209 Naselje Hlapiina Naselje Peklenica Mjeovita poslovno stambena zona SJEVER Poslovna zona JUG Poslovna zona ZAPAD Poslovna zona Gardinovec I Poslovna zona Gardinovec II Juna privredna zona Dekanovec Poduzetnika zona TRATE Poduzetnika zona DOMAINEC TURIE Poduzetnika zona DOMAINEC GLAVNA (Veliki le) Poslovno stambena zona TURIE Zona male privrede I Zona male privrede II Zona male privrede III Industrijska zona SJEVER Mjeovita zona Donji Hraan Poduzetnika zona Hodoan Poduzetnika zona Palinovec Poduzetnika zona BISTRIKA I KALANICA Poduzetnika zona JUG Industrijska zona GORIAN Industrijska zona ARDA Industrijska zona SIRKOVIE Zona granini prijelaz Gorian Poduzetnika zona Kr Poduzetnika zona ISTOK Poduzetnika zona JUG Zona malog poduzetnitva Mala Subotica Zona male privrede Puine Privredna zona Nedelie Poduzetnika zona Krioputje popunjena popunjena u funkciji u funkciji u pripremi u funkciji u funkciji u funkciji u pripremi u pripremi popunjena u funkciji u funkciji u funkciji u funkciji u funkciji u pripremi u pripremi u pripremi u funkciji u pripremi u pripremi u pripremi u pripremi u pripremi u pripremi u funkciji u pripremi u pripremi popunjena popunjena u pripremi u funkciji u pripremi u pripremi u pripremi u funkciji u pripremi popunjena popunjena u funkciji u pripremi u pripremi popunjena u funkciji u pripremi popunjena u funkciji u pripremi
GRAD PRELOG
GRAD MURSKO SREDIE
OPINA BELICA
OPINA DEKANOVEC OPINA DOMAINEC
OPINA DONJA DUBRAVA OPINA DONJI KRALJEVEC
OPINA DONJI VIDOVEC GORIAN
OPINA GORNJI MIHALJEVEC OPINA KOTORIBA OPINA MALA SUBOTICA OPINA NEDELIE OPINA OREHOVICA
143
OPINA PODTUREN OPINA PRIBISLAVEC - (tretira se kao jedna zona)
OPINA SELNICA OPINA SVETI MARTIN NA MURI OPINA SVETA MARIJA OPINA SVETI JURAJ NA BREGU OPINA STRAHONINEC OPINA ENKOVEC OPINA TRIGOVA OPINA VRATIINEC
Poduzetnika zona Podbest Poduzetnika zona Vularija Poslovna zona Sivica Industrijska zona Pribislavec sektor A sektor B sektor C sektor D Gospodarska zona Selnica Gospodarska zona Sveti Martin na Muri Gospodarska zona BUZOVICA Poduzetnika zona LOPATINEC Poduzetnika zona BREZJE Poduzetnika zona sjeverno od Strahoninca Privredna zona Poduzetnika zona trigova Poduzetnika zona CIGLENICE
u pripremi u pripremi u pripremi popunjen popunjen popunjen u pripremi u funkciji u funkciji u funkciji u funkciji u funkciji u pripremi u pripremi u pripremi u pripremi
144
DODATAK 6. PRIMJER PRORAUNA UPANIJE I JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

PRORAUN MEIMURSKE UPANIJE 2004. GODINA PRIHODI u kn POREZ NA DOHODAK UKUPNO POREZ NA DOHODAK ZA DECENT. FUNKCIJE POMOI IZRAVNANJA ZA DECENT. FUNKCIJE POREZ NA DOHODAK BEZ DECENTRALIZIRANIH POREZ NA DOBIT POREZ NA IMOVINU I CESTOVNA MOTORNA VOZILA POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE PRIHODI OD IMOVINE ADMINISTRTIVNE PRISTOJBE OSTALI PRIHODI VIKOVI IZ PROTEKLIH GODINA POTPORE IZ DRAVNOG PRORAUNA UKUPNO PRORAUN POTPORE IZ DP I SRED. ZA DEC. FUNKCIJE IZDACI u kn OPE JAVNE USLUGE (plae, mat. izdaci, opremanje, zaduenje, izdaci za Poglavarstvo i Skuptinu) OBRANA JAVNI RED I SIGURNOST POLJOPRIVREDA TURIZAM ZATITA OKOLIA ZDRAVSTVO REKREACIJA, KULTURA, RELIGIJA OBRAZOVANJE SOCIJALNA ZATITA OSTALI IZDACI 17.946.000 175.000 512.000 4.930.000 210.000 250.000 13.406.000 7.421.000 28.157.000 6.161.000 45.000 79.213.000 53.907.000 10.026.000 31.061.000 12.820.000 6.440.000 4.822.000 363.000 1.027.000 2.940.000 107.000 4.735.000 4.872.000 79.213.000 45.959.000 100% 58%
145
PRORAUN ZA 2004. GODINU GRADOVA I OPINA MEIMURSKE UPANIJE Red. br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 GRAD/OPINA AKOVEC PRELOG MURSKO SREDIE BELICA DEKANOVEC DOMAINEC DONJA DUBRAVA DONJI KRALJEVEC DONJI VIDOVEC GORIAN GORNJI MIHALJEVEC KOTORIBA MALA SUBOTICA NEDELIE OREHOVICA PODTUREN PRIBISLAVEC SELNICA STRAHONINEC SVETA MARIJA SVETI JURAJ NA BREGU SVETI MARTIN ENKOVEC TRIGOVA VRATIINEC UKUPNO: IZNOS 90.452.010 11.665.992 6.877.133 2.478.067 846.393 2.016.362 1.890.000 4.615.776 740.000 3.120.400 1.845.697 3.216.000 3.371.210 17.361.090 1.532.911 3.968.915 4.318.881 1.459.677 3.711.778 2.165.115 2.943.192 1.285.072 2.931.714 1.416.360 1.574.834 177.804.579
146
DODATAK 7. PREGLED POKAZATELJA O RAZVIJENOSTI UPANIJE

Neto dohoci per capita (isplaene plae i mirovine) u 2004.g.
Izvor: IMO, podaci razliitih dravnih tijela
Distribucija gradova i opina prema dohocima per capita ukazuje na postojanje znaajnih razlika. Tako se dohoci per capita kreu od 6.630 kn per capita u Orehovici do 19.615 kn u enkovcu. Drugim rijeima, razlika izmeu najsiromanije i najbogatije jedinice je gotovo tri puta. ak 9 jedinica zaostaje vie od 25% za upanijskim prosjekom, a 3 jedinice biljee iznadprosjene dohotke za vie od 25%. Jedinice sa najmanjim dohocima su uglavnom smjetene u sjeverozapadnom i sjevernom dijelu upanije sa izuzetkom Orehovice, dok najbolje rezultate biljei nekoliko jedinica u sredinjem (enkovec, akovec, Strahoninec) i junom dijelu (Prelog, Sveta Marija).
147
Vlastiti prihodi lokalnih jedinica per capita (bez ukljuenih potpora) u 2004.g.
Razlike meu jedinicama su najizraenije upravo prema pokazatelju vlastitih prihoda per capita. Vlastiti prihodi per capita ukljuuju prihode lokalnih jedinica nakon odbitka svih oblika potpora. Razlike su izraene kako u apsolutnim iznosima tako i u distribuciju. Najmanje vlastite prihode per capita ima Podturen (308 kn) dok najvee prihode, gotovo sedam puta vee od spomenutih, biljei akovec (2.027 kn). ak 21 jedinica biljei ispodprosjene vrijednosti, od kojih njih 13 zaostaje vie od 50% za upanijskim prosjekom. S druge strane, samo tri jedinice biljee iznadprosjene rezultate, od kojih samo akovec znaajnije odstupa od prosjeka (102% iznad prosjeka). to se tie teritorijalne distribucije, rezultati su gotovo isti kao i kod dohodaka per capita. Najbolje rezultate biljei nekolicina jedinica u sredinjem i junom dijelu dok najloije rezultate biljee jedinice u sjeverozapadnom, sredinjem i sjevernom dijelu upanije.
148
Prosjena stopa nezaposlenosti 2004.g.
Podaci o stopi nezaposlenosti daju slinu sliku razvijenosti kao i kod prethodnih pokazatelja, uz poneka odstupanja. Razlike meu jedinicama su jako znaajne, stopa nezaposlenosti se kree od 5,7% u opini Strahoninec, do 32,5% u opini Dekanovac 20. Veina jedinica sa iznadprosjenom nezaposlenosti se nalazi u sjevernom i sredinjem dijelu. Malo je iznenaenje da akovec biljei iznadprosjenu stopu nezaposlenosti u odnosu na upanijski prosjek (15,9% naprema 15,3%), to se moe objasniti puno veom ponudom radne snage u odnosu na ostale jedinice. Najbolje rezultate biljee Strahoninec, enkovec, Gornji Mihaljevec i Domainec, gdje je stopa nezaposlenosti ispod 10%. S druge strane, najloije rezultate biljee Orehovica, Dekanovac i Kotoriba, koje negativno odstupaju od upanijskog prosjeka vie od 25%.
Treba uzeti u obzir da je preciznost podataka o stopi nezaposlenosti pod utjecajem udjela poljoprivrednog stanovnitva u ukupnom radno sposobnom stanovnitvu. Naime, kod izrauna stope nezaposlenosti koriste se podaci o zaposlenosti koji ne sadre podatke o svim poljoprivrednicima ve samo o obveznicima plaanja poreza na dohodak. Zbog navedenog ogranienja, mogua se manja odstupanja od stvarnog stanja.
20
149
Stopa obrazovanosti (udjel osoba sa srednjim i viim obrazovanjem u sta. iznad 15 g.) 2001.g.
Situacija na podruju obrazovanosti stanovnitva je neto ujednaenija nego kod ostalih pokazatelja. Raspon kao i distribucija razlika meu jedinicama je manja, odnosno ua, pa je stoga i broj razreda manji. Stopa obrazovanosti se kree od 29,8% za Orehovicu do 63,3% za akovec. Najloije pokazatelje biljee jedinice na krajnje zapadnom dijelu upanije, dok najbolje rezultate biljee, prema oekivanju, vee jedinice poput akovca, Murskog Sredia i Nedelia te manje jedinice u blizini akovca poput Strahoninca i enkovca.
150
DODATAK 8. OBRAZAC ZA PRIJAVU MJERA
ROP MEIMURSKE UPANIJE
OBRAZAC MJERE
1. OPERATIVNI PROGRAM 2. Cilj iz ROP-a 3. Prioritet iz ROP-a 4. Mjere 5. Opis mjere REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM (ROP) MEIMURSKE UPANIJE (Broj i naziv cilja iz ROP-a) (Broj i naziv cilja iz ROP-a) (Puni naziv mjere)
6. Aktivnosti
---------
(kakva potpora, financijska, tehnika, konzultantska i dr.) 7. Vrsta potpore 8. Korisnici (Tip, struktura i broj) 9. Krajnji korisnici 10. Financijski plan 2006-2010 11. Nadgledanje & evaluacija indikatora Indikator Izvor Temeljna Cilj Nivo intervencije podataka studija Izravni proizvod
(Output) Rezultat (Nadgledanje)
Uinak (Evulacija) 12. "Cross-Cutting" teme (vane teme za projekte) Okoli Jednake mogunosti Informatika tehnologija
151
DODATAK 9.
ROP MEIMURSKE UPANIJE
REDEA, akovec
OBRAZAC ZA PRIJAVLJIVANJE RAZVOJNIH PROJEKATA ZA MREU PROJEKATA U ROP-u

_______________________________________________________ _______________________________________________________
Upisati puni naziv projekta
1. NAZIV PROJEKTA
2. POVEZANOST PROJEKTA SA ROP-om
______
2.1. Na koji je cilj ROP-a vezan projekt (vidi popis ciljeva u prilogu)
Upisati broj cilja iz ROP-a
_______________________________________________________ _______________________________________________________
Upisati puni naziv cilja iz ROP-a
______
2.2. Na koji je prioritet iz ROP-a vezan projekt (vidi popis prioriteta u prilogu)
Upisati broj prioriteta iz ROP-a
_______________________________________________________ _______________________________________________________
Upisati puni naziv prioriteta iz ROP-a
2.3. Na koju je mjeru iz ROPa vezan projekt (vidi popis mjera u prilogu)
______
Upisati broj mjere iz ROP-a
_______________________________________________________ _______________________________________________________
Upisati puni naziv mjere iz ROP-a
______________________________________________________
Upisati naziv podnositelja
4. PODNOSITELJ PRIJAVE / ___________________________________________________ PREDLAGA Upisati koje je vrste predlaga (uprava, javna institucija/poduzee, udruga i dr.) PROJEKTA
_______________________________________________________
Adresa
_______________________________________________________
Telefon, e-mail, fax
152
_______________________________________________________
Ime i prezime nadlene osobe, funkcija
5. OPIS PROJEKTA 5.1. Svrha projekta

Opisati koji je smisao projekta? Zato je pokrenut projekt?
5.2. Ciljevi projekta
Opisati to se eli projektom postii? Koji su konkretni koraci da se postigne svrha projekta?
5.3. Rezultati projekta

Opisati to je to to e projekt dati korisnicima? to je uinak projekta za korisnike?
____________
6. KONANI KORISNICI
Broj korisnika
Opisati korisnike, tko su korisnici, glavne grupe.
7. PODRUJE NA KOJEM SE IZVODI PROJEKT

Navesti mjesto na kojem se izvodi projekt.
_______________________________________________________
Upisati sektor na pr. industrija, poljoprivreda, obrazovanje, okoli i dr.
8. SEKTOR I VRSTA PROJEKTA
_______________________________________________________ _______________________________________________________
Upisati vrstu projekta na pr. proizvodni, infrastrukturni, prijenos znanja, i dr.
9. U KOJOJ JE FAZI PREDLOENI PROJEKT
X X X X
u tijeku pripremljen u potpunosti za provedbu, ali nije poeo u tijeku je priprema prijedlog
153
Zaokruite jednog od navedenih X.
10. PREDVIENI POETAK IZVEDBE PROJEKTA 11. PROCJENA UKUPNOG VREMENA TRAJANJA PROJEKTA
_____________________________
Dan, mjesec, godina
_____________________________
Broj mjeseci
12. KOJI JE UKUPAN PRORAUN PROJEKTA ________________________________

Iznos prorauna projekta u kunama/eurima.
13. STRUKTURA FINANCIRANJA PROJEKTA
______% vlastitih (od predlagaa) sredstava ______% sredstva drugih izvora u upaniji ______% sredstva iz dravnog prorauna i dravnih ustanova ______% sredstva iz programa EU ______% sredstava drugih inozemnih izvora ______% sredstva kredita ______% privatna sredstva ______% ostali izvori (navesti koji )
Za projekte koji su u izvedbi, a imaju ko-financiranje priloiti potvrdu. Za projekte koji su u pripremi navesti mogue prijedloge.
_________________________________
Navesti da li je projekt predloen drugom vanjskom izvoru financiranja.
14. PRIJEDLOZI ZA KOFINACIRANJE _____________________

Navesti kojem.
_____________________
Navesti kada.
15. VLASNIKA PITANJA
_____________________________________
Navesti da li su svi vlasniki problemi rijeeni ako projekt obuhvaa i graenje. Priloiti pismenu potvrdu u prilogu
_______________________________________________________
16. LOKACIJSKE I GRAEVNE DOZVOLE
_______________________________________________________
Navesti da li su sve lokacijske / graevinske dozvole za projekt pribavljene. Priloiti pismenu potvrdu u prilogu.
___________________________________________
Ukoliko nisu, navesti se mogu dozvole koje se realno mogu dobiti u roku od 6 mjeseci.
_______________________________________________________
17. TEHNIKA DOKUMENTACIJA
Navesti da li je sva tehnika dokumentacija (dizajn, planovi, specifikacije opreme) na raspolaganju za projekt . Priloiti pismene potvrde u prilogu. ________________________________________________________________ Ukoliko nije, navesti moe li se realno oekivati da e tehnika dokumentacija biti
154
pripremljena u roku od 6 mjeseci.
18. ANALIZE ZA PROJEKT 19. PODRKA NADLENIH INSTITUCIJA 20. POVEZANOST PROJEKTA S DRUGIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA/ STRATEGIJAMA 21. ZAJEDNIKI PROJEKT VIE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE 22. MEUUPANIJSKI PROJEKT 23.PREKOGRANINI PROJEKT 24. PROVEDBENA ORGANIZACIJA I PARTNERI 25. BILO KAKVI DODATNI PODATAK ILI INFORMACIJA VANA ZA PROJEKT
_______________________________________________________
Navesti da li su izraene neke od analiza i koje, na pr. predinvesticione, costbenefit, utjecaj na okoli i dr.
_______________________________________________________
Navesti da li postoji podrka nadlene institucije i koje. Priloite pismenu potvrdu u prilogu. __________________________________________________________________ __________________________________________________________________ Navedite da li je projekt povezan s nekim razvojnim programom , sektorskim ili podrunim (na pr. Strategija razvoja graevinarstva ili Razvojni plan opine i sl.) i ime tog programa.
_______________________________________________________ _______________________________________________________
Navedite koji su to jedinice lokalne samouprave.
_______________________________________________________
Navedite koji su to upanije.
_______________________________________________________ Navedite koji su to inozemne regije. _______________________________________________________

Ime provedbene organizacije __________________________________________________________________ Ime partnera provedbene organizacije
26. MJESTO I DATUM
_______________________________________________________ _______________________________
27. POTPIS I FUNKCIJA PREDLAGAA 28. ifra projekta
_______________________________________________________
Ime, prezime, funkcija
_________________
Popunjava REDEA
155
DODATAK 10.
MEIMURSKA UPANIJA REDEA REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM MEIMURJA (ROP)
POZIV NA ISKAZIVANJE INTERESA ZA PRIJAVLJIVANJE RAZVOJNIH PROJEKATA ZA MREU PROJEKTA U ROP-u

Koja je svrha poziva Svrha poziva je identificirati i prikupiti sve ideje, prijedloge i projekte koji su vani za razvoj Meimurja, za ostvarivanje ciljeva i prioriteta utvrenih Regionalnim operativnim programom. Od prikupljenih ideja, prijedloga i projekata kontinuirano e se sastavljati cjelovita baza i mrea (pipeline) svih projekata u Meimurskoj upaniji. Ova mrea projekata biti e osnova upanijskom poglavarstvu i Partnerskom odboru, da temeljem stratekih ciljeva i mjera utvrenih u ROP-u, izabiru, kandidiraju za financiranje i provode one projekte koji su najvaniji i koji su od najveeg prioriteta za razvoj Meimurja. Poziv na iskazivanje interesa za prijavljivanje prijedloga i projekata za mreu projekta ROP-a objavljivati e se najmanje 2 puta godinje. Kakvi se projekti mogu prijaviti na ovaj poziv Na ovaj poziv mogu se prijaviti projekti u svim podrujima razvoja. Prednost e imati projekti koji izravno pridonose ostvarenju stratekih ciljeva i mjera utvrenih u ROP-u. Strateki ciljevi i prioriteti u ROP-su: o STRATEKI CILJ 1: Jaanje konkurentnosti gospodarstva PRIORITETI STRATEKOG CILJA 1: 1) Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj 2) Jaanje proizvodnje i trino organiziranje 3) Poticanje tehnolokog razvitka 4) Privlaenje ulaganja 5) Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj 6) Restrukturiranje radno-intenzivnih industrija 7) Jaanje informatikog drutva o STRATEKI CILJ 2: Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj PRIORITETI STRATEKOG CILJA 2: 1) Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva 2) Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina 3) Poticanje razvoja civilnog drutva 4) Unapreenje preventivne zdravstvene zatite 5) Upravljanje razvojem
156
STRATEKI CILJ 3: Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom PRIORITETI STRATEKOG CILJA 3: 1) Poboljano gospodarenje otpadnim vodama i otpadom 2) Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom 3) Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja
Tko se sve moe javiti na ovaj poziv Svoje ideje, prijedloge i projekte na ovaj poziv mogu prijaviti: upanijske i lokalne vlasti (gradovi i opine) Javne institucije koje je osnovala upanija, gradovi/opine, drava Nevladine udruge i strukovna udruenja Javna poduzea Privatna poduzea Ostali Koji su izvori financiranja Projekti uvrteni u bazu i mreu projekata e se nakon postupka izbora kandidirati za financiranje i to kroz: programe pretpristupnih fondova EU (PHARE, IPA i dr.); druge meunarodne institucije (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, zaklada i dr.); programe institucija RH (ministarstava, fondova, javnih poduzea i dr.); upanijske programe; druge izvore (banka, privatni izvori i dr.). Informacije i dokumentacija za prijavu REDEA e organizirati radionice kako bi svi zainteresirani predlagai projekata dobili potrebna objanjenja i savjete za prijavu prijedloga i projekata, kao i sve potrebne informacije o postupcima kandidiranja projekata temeljem ROP-a. Radionice e se organizirati zajedno za nekoliko opina i gradova prema slijedeem rasporedu: o ETVRTAK, 02.02.2006. u akovcu o PETAK, 03.02.2006. u Murskom Srediu i Prelogu.
157
Svi prijedlozi projekata i projekti u tijeku moraju biti podesni prema obrascu ROP-a za prijavu projekata. Informacije i dokumentacija moe se nai na web stranici REDEA- e ili dobiti u: REDEA d.o.o. Regionalna razvojna agencija Meimurje Adresa: I. Maurania 2/II, 40 000 akovec Telefon: 040 310 350 Fax: 040 310 351 e-mail: redea@ck.t-com.hr Web stranica: www.redea.hr Rok za prijavu Rok za prijavu je 10 dana od objave ovog poziva, do zakljuno 10.01.2006..
158
DODATAK 11: BAZA PROJEKATA ROP-a

NAZIV PROJEKTA PODUZETNIKA ZONA-CIGLENICE NAZIV PODNOSITELJA Opina Vratiinec RED. BR - SIFRA 9,2006 CILJ 1 Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva 1 PRIORITET Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou 1 MJERA Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture 135.135 PRORACUN PROJEKTA 13.513 FAZA PROJEKTA u tijeku je priprema u tijeku je priprema pripremljen za provedbu, ali nije poeo u tijeku je priprema u tijeku
GOSPODARSKA ZONA JUG
Opina Belica
19,2006
240.000
GRADNJA INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA U PODUZETNIKOJ ZONI "JUNA PRIVREDNA ZONA DEKANOVEC" PRIVREDNA ZONA ISTONO OD DRAVNE CESTE D 209 (ZONA-JUG) ZONA STANOVANJA I PRIVREDE ISTARSKO NASELJE PRIVREDNA ZONA U SJEVEROZAPADNOM DIJELU NASELJA MURSKO SREDIE PRIVREDNA ZONA HLAPIINA
Opina Dekanovec
31,2006
200.000
Grad Mursko Sredie
37,2006
1.110.000
Grad Mursko Sredie
38,2006
401.351
Grad Mursko Sredie
39,2006
u tijeku
Grad Mursko Sredie
40,2006
prijedlog
PRIVREDNA ZONA PEKLENICA
Grad Mursko Sredie
41,2006
68.000
u tijeku je priprema u tijeku
IZGRADNJA INFRASTRUKTURE NA PODUZETNIKOJ ZONI "KR" U GORNJEM MIHALJEVCU IZGRADNJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U GOSPODARSKOJ ZONI U SELNICI IZGRADNJA INFRASTRUKTURE PRIVREDNE ZONE PODUZETNIKA ZONA "JUG"
Opina Gornji Mihaljevec Opina Selnica
52,2006
270.270
64,2006
387.671
Opina enkovec
78,2006
648.648
Opina Kotoriba
92,2006
1.115.646
u tijeku je priprema
159
NAZIV PROJEKTA INDUSTRIJSKA ZONA "SJEVER" DONJI KRALJEVEC PODUZETNIKA ZONA PALINOVEC
NAZIV PODNOSITELJA Opina Donji Kraljevec
RED. BR - SIFRA 94,2006
CILJ 1 Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva 1
PRIORITET Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou 1
MJERA Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture
PRORACUN PROJEKTA
FAZA PROJEKTA u tijeku
Opina Donji Kraljevec
96,2006
u tijeku je priprema u tijeku je priprema 74.324 u tijeku je priprema pripremljen za provedbu, ali nije poeo u tijeku je priprema 2.739.726 u tijeku
PODUZETNIKA ZONA HODOAN
99,2006
INDUSTRIJSKA ZONA OPINE TRIGOVA
Opina trigova
119,2006
ZONA PODUZETNITVA "MALA SUBOTICA" SREDINJA PODUZETNIKA ZONA MEIMURJA DOVRETAK KOMUNALNOG OPREMANJA INDUSTRIJSKE ZONE PRELOG IZGRADNJA GOSPODARSKE ZONE DRAKOVEC IZGRADNJA GOSPODARSKE ZONE U PRELOGU SJEVER IZGRADNJA GOSPODARSKE ZONE U CIRKOVLJANU IZGRADNJA GOSPODARSKE ZONE EHOVEC PROJEKT DEFINIRANJA I OPREMANJA POLJOPRIVREDNO GOSPODARSKIH ZONA DOVRENJE PRIVREDNJE ZONE NEDELIE
Opina Mala Subotica
122,2006
Opina Mala Subotica
123,2006
Grad Prelog
127,2006
Grad Prelog
128,2006
547.945
u tijeku
Grad Prelog
129,2006
1.780.821
u tijeku
Grad Prelog
130,2006
u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku je priprema 1.081.080 u tijeku
Grad Prelog
131,2006
Grad Prelog
132,2006
Opina Nedelie
147,2006
160
NAZIV PROJEKTA PROIRENJE ZONE MALE PRIVREDE PUINE UREENJE PODUZETNIKIH ZONA UZ SJEVERNU OBILAZNICU PROJEKT UREENJA POLJOPRIVREDNO GOSPODARSKE ZONE PROJEKT GOSPODARSKOG, SPORTSKOG I REKREATIVNOG CENTRA IZRADA STUDIJE TRINE I EKONOMSKE OPRAVDANOSTI PROGRAMA ROBNI TERMINALI U PODUZETNIKOJ ZONI OBILAZNICA NEDELIE PROGRAM UREENJA PODUZETNIKE ZONE SJEVER PROGRAM UREENJA PODUZETNIKE ZONE POLEVE IZGRADNJA PODUZETNIKE ZONE IVANOVEC OSNIVANJE PODUZETNIKOG INKUBATORA OSNIVANJE TEHNOLOKOG PARKA
NAZIV PODNOSITELJA Opina Nedelie
CILJ 1 Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva 1
PRIORITET Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou 1
MJERA Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture
PRORACUN PROJEKTA 540.540
FAZA PROJEKTA u tijeku je priprema u tijeku je priprema prijedlog
Opina Nedelie
149,2006
Opina Nedelie
153,2006
Opina Nedelie
157,2006
u tijeku je priprema 81.080 u tijeku je priprema
Udruga poduzetnika i obrtnika opine Nedelie Opina Strahoninec
161,2006
173,2006
Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva
Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture Uvoenje i usvajanje standarda u podruju tehnologije, organizacije, kvalitete
581.081
Opina Strahoninec
177,2006
513.513
Grad akovec
187,2006
u tijeku
REDEA d.o.o.
191,2006
prijedlog
REDEA d.o.o.
192,2006
u tijeku je priprema 648.650 u tijeku je priprema u tijeku je priprema prijedlog
IZGRADNJA SAJAMSKOG OBJEKTA ZA POTREBE MESAP-a IZRADA MARKETING PLANA MEIMURSKE UPANIJE MODERNIZACIJA TEHNOLOKOG PROCESA
REDEA d.o.o.
195,2006
REDEA d.o.o.
197,2006
67.570
MT Tvornica trikotae d.d. trigova
77,2006
150.000
161
NAZIV PROJEKTA PROIZVODNJA PROIZVODA OD BETONA ZA UREENJE OKOLIA DRVNO INDUSTRIJSKI POGON "STOLARIJA ZVONAREK" ULAGANJE U PROGRAM PROIZVODNJE ZVUNO IZOLIRANIH UNUTARNJIH ULAZNIH VRATNIH KRILA DOVRETAK POSLOVNO-PROIZVODNE GRAEVINE I NABAVA SUVREMENE PROIZVODNE OPREME BRANDIRANJE KVALITETNIH MEIMURSKIH PROIZVODA STRUNA POMO PRI OSNIVANJU CLUSTERA PROMOCIJA GOSPODARSKIH ZONA MEIMURSKE UPANIJE BURZA I KATALOG POLJOPRIVREDNIH POVRINA SUSTAV RANOG UPOZORENJA O NADOLASKU NEVREMENA IZGRADNJA PERADARNIKA ZA ODGOJ RODITELJA TEKE LINIJE I PROIZVODNJU RASPLODNIH JAJA TEKE LINIJE UVOENJE DEZINFICIJENSA U STAKLENIKU PROIZVODNJU SA CILJEM UNAPREENJA PROIZVODNJE I USMJERENJA NA EKONOMSKI PROFITABILNE KULTURE GOSPODARSKE FARME ZA STOARSKU I RATARSKU PROIZVODNJU RAZVOJ PLASTENIKE I STAKLENIKE PROIZVODNJE ZDRAVE HRANE PROIZVODNJA ZDRAVE HRANE I PLASMAN KROZ TURIZAM
NAZIV PODNOSITELJA Beton d.d.
CILJ 1 Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva 1
PRIORITET Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Privlaenje ulaganja Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj 2
MJERA Uvoenje i usvajanje standarda u podruju tehnologije, organizacije, kvalitete Uvoenje i usvajanje standarda u podruju tehnologije, organizacije, kvalitete Uvoenje i usvajanje standarda u podruju tehnologije, organizacije, kvalitete Stvaranje upanijskih robnih marki i brendiranje kvalitetnih regionalnih proizvoda Stvaranje upanijskih robnih marki i brendiranje kvalitetnih regionalnih proizvoda Osnivanje i razvoj clustera Stvaranje promotivnih programa za privlaenje investicija Okrupnjavanje zemljita
PRORACUN PROJEKTA 3.500.000
Stolarija Zvonarek
143,2006
400.000
u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku
Stolarska radionica Serec TOM-LON METAL d.o.o. REDEA d.o.o.
164,2006
810.810
163,2006
405.405
190,2006
u tijeku je priprema prijedlog 20.270 4.865 u tijeku je priprema pripremljen za provedbu, ali nije poeo
REDEA d.o.o. REDEA d.o.o. Opina Nedelie
193,2006 194,2006 152,2006
1 1 1
2 4 5
7 11 12
Radioklub Meimurje
67,2006
13
Poveanje konkurentnosti poljoprivrednih komercijalnih proizvoaa Poveanje konkurentnosti poljoprivrednih komercijalnih proizvoaa Poveanje konkurentnosti poljoprivrednih komercijalnih proizvoaa Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi
8.000
Galivet d.o.o.
142,2006
13
1.200.000
pripremljen za provedbu, ali nije poeo u tijeku je priprema
AGROSIP d.o.o.
206,2006
13
Opina Belica Opina Gornji Mihaljevec Opina Gornji Mihaljevec
18,2006 50,2006 57,2006
1 1 1
Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva
5 5 5
Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj
14 14 14
50.000 270.270 270.270
u tijeku je priprema prijedlog prijedlog
162
NAZIV PROJEKTA POLJOPRIVREDNE ZONE IZGRADNJA GRADSKE TRNICE POTICANJE MALIH GOSPODARSTAVA ZA AUTOHTONE EKOLOKE PROIZVODE HRANE PROJEKT POTICANJA EKOLOKE POLJOPRIVREDE I PROIZVODNJE U ZATIENIM PROSTORIMA ARMIRANA SATNA OSNOVA 2006
NAZIV PODNOSITELJA Opina Kotoriba Grad akovec Opina trigova Grad Prelog
RED. BR - SIFRA 93,2006 111,2006 118,2006 136,2006
CILJ 1 1 1 1 Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva 5 5 5 5
PRIORITET Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj 14 14 14 14
MJERA Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljop. proizvoda malih polj. proizvoaa kroz zadruge i udruge Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljop. proizvoda malih polj. proizvoaa kroz zadruge i udruge Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljop. proizvoda malih polj. proizvoaa kroz zadruge i udruge Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljop. proizvoda malih polj. proizvoaa kroz zadruge i udruge Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljop. proizvoda malih polj. proizvoaa kroz zadruge i udruge Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljop. proizvoda malih polj. proizvoaa kroz zadruge i
PRORACUN PROJEKTA 408.163 2.702.702 101.351 6.849
FAZA PROJEKTA prijedlog u tijeku je priprema u tijeku je priprema prijedlog
MARIJAN BARI
1,2006
15
20.000
pripremljen za provedbu, ali nije poeo
PELARSTVO ZA SVE
UDRUGA PELARA "MELA" UPANIJE MEIMURSKE
2,2006
Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj
15
20.000
OSNIVANJE POVRARSKE ZADRUGE MEIMURJA
MEIMURSKA POVRARSKA UDRUGA "ZELENI VRT" P.P.U.-GORIANEC d.o.o.
4,2006
15
400.000
RAZVOJ I PROIZVODNJA MAMACA ZA SPORTSKI RIBOLOV
7,2006
15
100.000
POTICANJE POLJOPRIVREDE VOARSTVA
Grad Mursko Sredie
42,2006
15
prijedlog
IZGRADNJA OBJEKATA ZA KLANJE, OBRADU I SKLADITENJE PROIZVODA IVOTINJSKOG PODRIJETLA (DIVLJA)
Lovaki savez Meimurske upanije
81,2006
15
163
NAZIV PROJEKTA
NAZIV PODNOSITELJA
RED. BR - SIFRA
CILJ
PRIORITET udruge
MJERA
PRORACUN PROJEKTA
FAZA PROJEKTA
STVARANJE TRITA HRANE VIE KVALITETE
Regionalna udruga kozara i ovara RUKA
145,2006
15
IZRADA ELABORATA "PRIHVATNO DISTRIBUTIVNI CENTAR POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA DONJI KRALJEVEC" SUSTAVNA POMO PRI ORGANIZIRANJU MALIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA U ZADRUGE
189,2006
15
REDEA d.o.o.
196,2006
15
UREENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE NA PODRUJU OPINE VRATIINEC PROMETNICA DO RIJEKE MURE UREENJE NASELJA (Ureenje drutvenih objekata - Dom kulture i zgrada opine) MODERNIZACIJA PROMETNICE - Izgradnja pjeakih staza i rjeenje povrinske odvodnje upanijske ceste br. 2018 u Dekanovcu, ulica F. Andraeca IZRADA PLANA RURALNOG RAZVOJA UREENJE SREDITA SVIH NASELJA NA PODRUJU OPINE GORNJI MIHALJEVEC IZGRADNJA IGRALITA, TRIM STAZA I BICIKLISTIKIH STAZA IZGRADNJA PJEAKO-BICIKLISTIKE STAZE UZ C 2005 Zebanec-Selnica-Donji Koncovak UREENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE
Opina Vratiinec Opina Dekanovec Opina Dekanovec Opina Dekanovec
11,2006 25,2006 29,2006 30,2006
1 1 1 1
Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva
5 5 5 5
Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj
16 16 16 16
Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljop. proizvoda malih polj. proizvoaa kroz zadruge i udruge Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljop. proizvoda malih polj. proizvoaa kroz zadruge i udruge Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljop. proizvoda malih polj. proizvoaa kroz zadruge i udruge Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije
100.000
6.486
prijedlog
31.756 270.000 135.135 68.000
u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku je priprema pripremljen za provedbu, ali nije poeo u tijeku
Opina Gornji Mihaljevec Opina Gornji Mihaljevec Opina Selnica Opina Selnica
53,2006
16
Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije
135.135
55,2006 63,2006 66,2006
1 1 1
5 5 5
16 16 16
270.270 164.383 190.862
u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku je priprema
164
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA PROMETNICE KOD NOVE KOLE U OREHOVICI REKONSTRUKCIJA DIJELA ULICE ZRINSKIH U VULARIJI IZGRADNJA PJEAKO-BICIKLISTIKE STAZE U PODBRESTU CESTA KOTORIBA - GORIAN CESTOVNI MOST NA RIJECI MURI KOTORIBA - MURAKERESZTUR REKONSTRUKCIJA JAVNE RASVJETE
NAZIV PODNOSITELJA Opina Orehovica
CILJ 1 Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva 5
PRIORITET Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj 16
MJERA Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije
FAZA PROJEKTA pripremljen za provedbu, ali nije poeo pripremljen za provedbu, ali nije poeo u tijeku u tijeku je priprema u tijeku je priprema pripremljen za provedbu, ali nije poeo pripremljen za provedbu, ali nije poeo
Opina Orehovica
73,2006
16
30.382
Opina Orehovica Opina Kotoriba Opina Kotoriba Opina enkovec
76,2006 82,2006 91,2006 113,2006
1 1 1 1
5 5 5 5
16 16 16 16
94.595 1.350.000 3.401.360 60.811
IZGRADNJA INFRASTRUKTURE NASELJA DOLEC III FAZA - IZGRADNJA PROMETNICE IZGRADNJA PJEAKO-BICIKLISTIKE STAZE UZ DRAVNU CESTU D-209 ASFALTIRANJE I UREENJE NERAZVRSTANIH LOKALNIH CESTA UREENJE PJEAKO BICIKLISTIKE STAZE UZ UPANIJSKU CESTU br. 2001 UREENJE ULICE M. TITA U NEDELIU PROJEKT PROSTORNOG UREENJA, OTVARANJE NOVIH STAMBENIH ZONA, CESTOVNOG PRILJUENJA NASELJA NA JUNU OBILAZNICU GRADA AKOVCA PROJEKT GEODETSKO KATASTARSKE IZMJERE U OPINI PROJEKT UREENJA LOKALNIH PROMETNICA, PJEAKIH I BICIKLISTIKIH STAZA IZGRADNJA TRIM I BICIKLISTIKE STAZE REKONSTRUKCIJA DOMA KULTURE U MALOJ SUBOTICI
Opina enkovec
114,2006
16
Opina enkovec
115,2006
16
168.919
pripremljen za provedbu, ali nije poeo u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku je priprema
Opina trigova Opina Sv. Juraj na Bregu Opina Nedelie Opina Strahoninec
117,2006 124,2006 159,2006 175,2006
1 1 1 1
5 5 5 5
16 16 16 16
675.675 241.350 94.595
Opina Strahoninec Opina Strahoninec
176,2006 179,2006
1 1
5 5
16 16
Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije Izrada plana ruralnog razvoja upanije
472.970 337.838
prijedlog u tijeku
Opina Mala Subotica Opina Mala Subotica
201,2006 203,2006
1 1
5 5
16 16
165
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA PJEAKO - BICIKLISTIKIH STAZA UZ CESTE SMWIRELESS
NAZIV PODNOSITELJA Opina Mala Subotica Udruga za informatiku beine mree i napredne tehnologije SMWireless Sveta Marija Akcija za civilnu transparentnost Mladi informatiari Strahoninca
RED. BR - SIFRA 204,2006 68,2006
CILJ 1 1 Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva 5 7
PRIORITET Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Jaanje informatikog drutva 16 19
MJERA Izrada plana ruralnog razvoja upanije Razvoj infrastrukture i znanja za IT
PRORACUN PROJEKTA
2.500
FAZA PROJEKTA u tijeku je priprema u tijeku je priprema
FREE COUNTY - sloboda softvera, sloboda znanja, sloboda pristupa STVARANJE INFORMACIJSKOG DRUTVA: INFORMATIKO OPISMENJAVANJE DJECE I ODRASLIH; IZRADA WEB PROJEKATA ZA PROMIDBU DEMOKRACIJE I EKOLOGIJE, TE UVOENJE DRUTVA U EUROPSKE INFORMATIKE TOKOVE INVESTICIJA U EKSPERTNI SUSTAV DOCTUS ZA PODRKU ODLUIVANJU IMPLEMENTACIJA, EDUKACIJA I KONZALTING KORISNIKA ZA POTREBE TURISTIKE ZAJEDNICE GRADA AKOVCA JAANJE INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI U MEIMURJU IZRADA PROJEKATA I IZGRADNJA MALE SPORTSKE DVORANE IZGRADNJA SPORTSKE DVORANE U OPINI GORIAN IRENJE OSNOVNE KOLE
100,2006 185,2006
1 1
Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje konkurentnosti gospodarstva
7 7
Jaanje informatikog drutva Jaanje informatikog drutva
19 19
Razvoj infrastrukture i znanja za IT Razvoj infrastrukture i znanja za IT
41.891 74.324
u tijeku je priprema u tijeku je priprema
Turistika zajednica Grada akovca
17,2006
Jaanje informatikog drutva
20
Informatizacija javne uprave u upaniji, JLS-ima i u privatnom sektoru
25.000
prijedlog
Centar za socijalnu skrb akovec Opina Vratiinec
199,2006
Jaanje konkurentnosti gospodarstva Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj
Jaanje informatikog drutva
20
Informatizacija javne uprave u upaniji, JLS-ima i u privatnom sektoru Poboljanje obrazovne strukture Poboljanje obrazovne strukture Poboljanje obrazovne strukture Poboljanje obrazovne strukture Poboljanje obrazovne strukture 100.600 2.702
u tijeku je priprema u tijeku je priprema pripremljen za provedbu, ali nije poeo prijedlog
12,2006
Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva
21
Opina Gorian
20,2006
21
2.000.000
Grad Mursko Sredie
45,2006
21
SREDNJA KOLA MURSKO SREDIE
Grad Mursko Sredie
46,2006
21
prijedlog
ADAPTACIJA STARE KOLE U GORNJEM MIHALJEVCU
Opina Gornji Mihaljevec
59,2006
21
166
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA PORTSKOG OBJEKTA OREHOVICA IZGRADNJA ZGRADE OSNOVNE KOLE U OREHOVICI IZGRADNJA PORTSKE DVORANE U OREHOVICI IZGRADNJA OSNOVNE KOLE I SPORTSKE DVORANE U KOTORIBI IZGRADNJA SPORTSKO REKREATIVNOG CENTRA IZGRADNJA SPORTSKE DVORANE
NAZIV PODNOSITELJA Opina Orehovica
CILJ 2 Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj 8
PRIORITET Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina 21
MJERA Poboljanje obrazovne strukture Poboljanje obrazovne strukture Poboljanje obrazovne strukture Poboljanje obrazovne strukture Poboljanje obrazovne strukture Poboljanje obrazovne strukture Poboljanje obrazovne strukture Struno osposobljavanje i dokolovanje nezaposlenih osoba za trite rada Razvoj cjeloivotnog uenja
FAZA PROJEKTA u tijeku je priprema u tijeku
Opina Orehovica
74,2006
21
1.081.081
Opina Orehovica
75,2006
21
1.351.351
Opina Kotoriba
83,2006
21
4.081.600
Grad akovec
103,2006
21
675.675
prijedlog
OPINA SVETA MARIJA Opina Strahoninec
168,2006
21
1.486.486
u tijeku
PROJEKT IZGRADNJE SPORTSKO REKREATIVNIH PROSTORA S DOGRADNJOM UIONICA ZA JEDNOSMJENSKI RAD NOVIM ZNANJIMA DO VEE ZAPOLJIVOSTI TEAM BUILDING I RECHARGE CENTAR
170,2006
21
1.351.351
u tijeku je priprema prijedlog
Hrvatski zavod za zapoljavanje - PS akovec SOLIDUS d.o.o
186,2006
22
6,2006
24
1.300.000
u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku je priprema pripremljen za provedbu, ali nije poeo
EDUKACIJA PROIZVOAA MLIJEKA
Udruga proizvoaa mlijeka Meimurja Udruga poduzetnika i obrtnika opine Nedelie Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske upanije
126,2006
24
Razvoj cjeloivotnog uenja
13.515
EDUKACIJSKI CENTAR PODUZETNITVA
160,2006
24
Razvoj cjeloivotnog uenja
10.810
RADIONICA RADNO-PROIZVODNIH AKTIVNOSTI I ZAPOLJAVANJA
35,2006
28
Poboljanje mogunosti za zapoljavanje Roma i drugih socijalno ugroenih skupina, invalidnih osoba kroz posebne obrazovne programe za stjecanje kvalifikacija i ukljuivanje u javne radove
20.000
167
NAZIV PROJEKTA ADAPTACIJA PROSTORA I NABAVA OPREME U SKLOPU OSNIVANJA CENTRA ZA REHABILITACIJU I RADNOPROIZVODNE AKTIVNOSTI OSOBA S TJELESNIM I MENTALNIM OTEENJIMA IZGRADNJA DOMA ZA DNEVNI BORAVAK I PUKE KUHINJE ZA STARIJE OSOBE IZGRADNJA CENTRA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE IZGRADNJA STANOVA SOCIJALE
NAZIV PODNOSITELJA Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske upanije Opina Gornji Mihaljevec Grad akovec
CILJ 2 Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj 9
PRIORITET Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina 29
MJERA Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja nove)
54,2006
Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj
Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina Poticanje razvoja civilnog drutva
29
Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja nove) Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja nove) Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja nove) Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja nove) Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja nove) Jaanje socijalne integracije marginaliziranih drutvenih skupina Jaanje socijalne integracije marginaliziranih drutvenih skupina Jaanje socijalne integracije marginaliziranih drutvenih skupina Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju upanije Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju upanije Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju upanije
405.405
prijedlog
104,2006
29
3.378.378
u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku je priprema
Grad akovec
112,2006
29
337.838
PROIRENJE I REKONSTRUKCIJA DJEJEG VRTIA PROGRAM UREENJA JAVNIH POVRINA I DJEJIH IGRALITA PREVENCIJA INSTITUCIONALIZACIJE ODRASLIH OSOBA S MENTALNOM RETARDACIJOM KULTURNI CENTAR HRVATSKIH ROMA U AKOVCU SOCIJALIZACIJA ROMA
Opina Strahoninec
171,2006
29
101.351
Opina Strahoninec
178,2006
29
27.027
Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske upanije Udruga Roma Bajaa Meimurske upanije Opina Kotoriba
34,2006
30
19.000
u tijeku
62,2006
30
165.135
u tijeku
85,2006
30
204.082
prijedlog
POTICANJE RAZVOJA CIVILNOG DRUTVA I MEUSEKTORSKE SURADNJE, TE POTICANJE AKTIVNOG GRAANSTVA U LOKALNIM ZAJEDNICAMA U M VODI ZA ZATITU POTROAA MEIMURSKE UPANIJE LOKALNA SAMOUPRAVA U SUSTAVU ZATITE POTROAA
GONG nevladina udruga
14,2006
10
31
43.150
pripremljen za provedbu, ali nije poeo u tijeku
"Potroa", Drutvo za zatitu potroaa Hrvatske "Potroa", Drutvo za zatitu potroaa Hrvatske
32,2006
10
Poticanje razvoja civilnog drutva Poticanje razvoja civilnog drutva
31
6.800
33,2006
10
31
13.500
u tijeku
168
NAZIV PROJEKTA EDUKACIJE ZA ODRIVI RAZVOJ CIVILNOG DRUTVA INFORMACIJE ZA SVE
NAZIV PODNOSITELJA Akcija za civilnu transparentnost "Potroa" Drutvo za zatitu potroaa Hrvatske, Podrunica akovec Opina Orehovica
CILJ 2 Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj 10
PRIORITET Poticanje razvoja civilnog drutva Poticanje razvoja civilnog drutva Poticanje razvoja civilnog drutva Poticanje razvoja civilnog drutva Poticanje razvoja civilnog drutva Poticanje razvoja civilnog drutva Unapreenje preventivne zdravstvene zatite Unapreenje preventivne zdravstvene zatite Unapreenje preventivne zdravstvene zatite Unapreenje preventivne zdravstvene zatite Unapreenje preventivne zdravstvene zatite Unapreenje preventivne zdravstvene zatite Unapreenje preventivne zdravstvene zatite 31
MJERA Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju upanije Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju upanije Poticanje razvoja civilnog drutva Poticanje razvoja civilnog drutva Poticanje razvoja civilnog drutva Poticanje razvoja civilnog drutva Unapreenje i provedba programa ranog otkrivanja nezaraznih kroninih bolesti Promicanje zdravog naina ivota Promicanje zdravog naina ivota Promicanje zdravog naina ivota Promicanje zdravog naina ivota Unapreenje kvalitete ivota kroninih bolesnika i starijih osoba Unapreenje kvalitete ivota kroninih bolesnika i starijih osoba
FAZA PROJEKTA u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku je priprema
144,2006
10
31
162.000
IZGRADNJA DOMA KULTURE I VATROGASNOG SPREMITA U PODBRESTU DOVRENJE IZGRADNJE VIENAMJENSKE DVORANE U SKLOPU SPORTSKOG DOMA U ENKOVCU SPORTSKO LETJELITE ZA SPORTSKE AVIONE, ULTRA LAKE AVIONE I OSTALE ULTRA LAKE LETJELICE PROJEKT IZGRADNJE CENTRA ZA KULTURNE, DRUTVENE I JAVNE POTREBE EDUKACIJA ENA O SAMOPREGLEDU DOJKE - PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE REKONSTRUKCIJA ZGRADE (GRADNJA AMBULANTE) IZGRADNJA AMBULANTE OPE MEDICINE U GORNJEM MIHALJEVCU PROJEKT UREENJA SPORTSKOG PARKA I NOVE SPEEDWAY STAZE TJELESNE AKTIVNOSTI U ZATITI I UNAPREENJU ZDRAVLJA STANOVNITVA MEIMURSKE UPANIJE USPJEAN POVRATAK U SVAKODNEVNI IVOT ENA OBOLJELIH OD RAKA CENTAR ZDRAVLJA "HALYCANUM"
72,2006
10
32
310.810
Opina enkovec
116,2006
10
32
Megametal
165,2006
10
32
216.216
u tijeku
Opina Strahoninec
174,2006
10
32
608.108
prijedlog
Zavod za javno zdravstvo Meimurske upanije Opina Dekanovec
23,2006
11
33
7.000
pripremljen za provedbu, ali nije poeo u tijeku je priprema prijedlog
26,2006
11
34
270.000
Opina Gornji Mihaljevec Grad Prelog
51,2006
11
34
202.702
137,2006
11
34
u tijeku je priprema 10.810 pripremljen za provedbu, ali nije poeo pripremljen za provedbu, ali nije poeo pripremljen za provedbu, ali nije poeo
Meimurski savez sportske rekreacije "Sport za sve" upanijska liga protiv raka akovec Udruga oboljelih od leukemije i limfoma
198,2006
11
34
22,2006
11
35
10.000
69,2006
11
35
27.000
169
NAZIV PROJEKTA TRUISTIKO GOSPODARSKI PROSPEKT "ZATO U NEDELIE?" IMPLEMENTACIJA STRATEKOG PLANA GOSPODARSKOG RAZVOJA OPINE SUDJELOVANJE GRAANA U UPRAVLJANJU OPINOM KANALIZACIJA-OTKUP ZEMLJITAGRAEVINSKA DOZVOLA
NAZIV PODNOSITELJA Udruga poduzetnika i obrtnika opine Nedelie Opina Strahoninec
CILJ 2 Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom 12
PRIORITET Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 37
MJERA Jaanje sposobnosti za upravljanje JLS i upanije i razvoj ljudskih resursa Jaanje sposobnosti za upravljanje JLS i upanije i razvoj ljudskih resursa Jaanje sposobnosti za upravljanje JLS i upanije i razvoj ljudskih resursa Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama
FAZA PROJEKTA u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku je priprema u tijeku
180,2006
12
37
3.784
Opina Strahoninec
181,2006
12
37
4.325
Opina Vratiinec
13,2006
13
38
40.540
IZGRADNJA KANALIZACIJSKOG SUSTAVA - RAZDJELNI SUSTAV ODVODNJE OPINE GORIAN KANALIZACIJSKI KOLEKTORI I PROISTA OTPADNIH VODA MURSKO SREDIE SANACIJA DIVLJIH ODLAGALITA OTPADA NA PODRUJU OPINE GORNJI MIHALJEVEC IZGRADNJA KANALIZACIJE
Opina Gorian
21,2006
13
Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom
38
3.400.000
Grad Mursko Sredie
48,2006
13
38
540.540
61,2006
13
38
61.451
Opina Selnica
65,2006
13
38
12.162
IZGRADNJA CJELOVITOG SUSTAVA ODVODNJE U KOTORIBI
Opina Kotoriba
84,2006
13
38
1.360.544
u tijeku
IZGRADNJA KANALIZACIJE NASELJA Hodoan, Palinovec, Sveti Juraj u Trnju, D. Pustakovec i D. Hraan KANALIZACIJA - ODVODNI SUSTAV "NOVO SELO NA DRAVI"
97,2006
13
38
pripremljen za provedbu, ali nije poeo 6.081.081 u tijeku je priprema
Grad akovec
106,2006
13
38
170
NAZIV PROJEKTA KANALIZACIJA - ODVODNI SUSTAV IKOVEC - SLEMENICE
NAZIV PODNOSITELJA Grad akovec
CILJ 3 Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom 13
PRIORITET Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 38
MJERA Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama
FAZA PROJEKTA u tijeku je priprema
PROJEKT IZGRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U DIJELU NASELJA JUG U PRELOGU IZGRADJA VODONEPROPUSNE KANALIZACIJE OPINE NEDELIE
Grad Prelog
139,2006
13
38
1.369.863
Opina Nedelie
150,2006
13
38
8.477.570
IZGRADNJA VODONEPROPUSNE KANALIZACIJE NASELJA NEDELIE
Opina Nedelie
151,2006
13
38
7.094.595
u tijeku
NASTAVAK I DOVRENJE KANALIZACIJSKOG SUSTAVA U OPINI
Opina Strahoninec
169,2006
13
38
837.837
u tijeku
FEKALNA KANALIZACIJA BREZJELOPATINEC
Meimurske vode d.o.o.
207,2006
13
38
3.040.540
prijedlog
RAZDJELNI SUSTAV KANALIZACIJE NASELJA DIJELA OPINE MALA SUBOTICA KANALIZACIJA JUGOZAPADNE ZONE GRADA AKOVCA
208,2006
13
38
5.405.405
209,2006
13
38
378.380
prijedlog
KANALIZACIJA-ENKOVEC-NASTAVAK
210,2006
13
38
675.676
prijedlog
KANALIZACIJA PODTUREN
211,2006
13
38
2.027.030
171
NAZIV PROJEKTA KANALIZACIJA GORNJI MIHALJEVEC
NAZIV PODNOSITELJA Meimurske vode d.o.o.
MJERA Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama
FAZA PROJEKTA prijedlog
RAZDJELNI SUSTAV KANALIZACIJE PRIBISLAVEC FEKALNA ODVODNJA- II FAZA REKONSTRUKCIJA KOLEKTORA I i II U AKOVCU
213,2006
13
38
2.162.162
216,2006
13
38
405.405
prijedlog
KANALIZACIJA NASELJA DONJI KRALJEVEC - NASTAVAK
217,2006
13
38
270.270
RAZDJELNI SUSTAV KANALIZACIJE IVANOVEC
218,2006
13
38
4.324.325
pripremljen za provedbu, ali nije poeo pripremljen za provedbu, ali nije poeo u tijeku je priprema
RAZDJELNI SUSTAV KANALIZACIJE NOVO SELO ROK I KRITANOVEC
219,2006
13
38
5.540.540
UREAJ ZA PROIAVANJE OTPADNIH OVDA DONJI KRALJEVEC
220,2006
13
38
1.283.784
UREAJ ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA MURSKO SREDIE
221,2006
13
38
1.527.027
KANALIZACIJSKI SUSTAV SV. MARTIN NA MURI
223,2006
13
38
3.783.783
KANALIZACIJA NASELJA TRIGOVA
224,2006
13
38
3.378.378
172
NAZIV PROJEKTA KANALIZACIJA NASELJA BELICA
MJERA Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije
KANALIZACIJA NASELJA PRELOG KOMPLETIRANJE KANALIZACIJSKOG SUSTAVA KOLEKTORSKI SUSTAV PRELOGD.DUBRAVA-KOTORIBA
226,2006
13
38
2.027.027
227,2006
13
38
8.108.110
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA MEIMURSKU UPANIJU
Brodarski Institut
24,2006
13
Poboljano gospodarenje otpadnim vodama i otpadom
39
12.100
prijedlog
SANACIJA DEPONIJE SMEA IZGRADNJA RECIKLANOG DVORITA
Opina Dekanovec
28,2006
13
39
270.270
pripremljen za provedbu, ali nije poeo prijedlog
SANACIJA ODLAGALITA OTPADA
Opina Kotoriba
90,2006
13
39
272.109
RECIKLANI CENTAR ZA ELEKTRONIKI OTPAD
102,2006
13
39
prijedlog
PROJEKT SANACIJE DEPONIJE GORICE I OSTALIH DIVLJIH ODLAGALITA NA PODRUJU GRADA PRELOGA PROGRAM ZBRINJAVANJA I UREENJA DIVLJIH DEPONIJA
Grad Prelog
133,2006
13
39
1.095.890
u tijeku
Opina Strahoninec
172,2006
13
39
175.675
u tijeku
SANACIJA ODLAGALITA TOTOVEC
GPK akom
200,2006
13
39
5.500.000
u tijeku
173
NAZIV PROJEKTA SANACIJA DIVLJIH ODLAGALITA OTPADA NA PODRUJU OPINE MALA SUBOTICA PROJEKT ZAJEDNIKOG DJELOVANJA MEIMURSKE UPANIJE I UDRUGE UZGAJIVAA MEIMURSKOG KONJA IZGRADNJA SPOMEN PARKA DR. VINKU GANCU I POSTAVLJANJE BISTRE
NAZIV PODNOSITELJA Opina Mala Subotica
CILJ 3 Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom 13
PRIORITET Poboljano gospodarenje otpadnim vodama i otpadom 39
MJERA Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja
PRORACUN PROJEKTA
UDRUGA UZGAJIVAA MEIMURSKOG KONJA Opina Vratiinec
3,2006
14
Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom
40
prijedlog
10,2006
14
40
6.756
IZGRADNJA MEMORIJALNOG CENTRA JOSIP TOLCER SLAVENSKI I OBNOVA TRADICIONALNIH OBRTA (POSTOJEA 100 GOD. BRIJANICA) OBNOVA CRKVE "SVIH SVETIH" U DEKANOVCU
Turistika zajednica Grada akovca
15,2006
14
40
103.000
prijedlog
Opina Dekanovec
27,2006
14
40
270.270
prijedlog
ISKORITAVANJE LJUNKA
Grad Mursko Sredie
43,2006
14
40
prijedlog
SPOMENIKA PODRUJA (Spomen park rudarstvu - Peklenica i Muzej rudarstva Mural, Mursko Sredie) SANACIJE VLAGE NA CRKVI SV. KATARINE U GORNJEM MIHALJEVCU
Grad Mursko Sredie
49,2006
14
40
337.837
58,2006
14
40
16.486
u tijeku
RESTAURACIJA PILA "TRPEI ISUS" U GORNJEM MIHALJEVCU
60,2006
14
40
4.050
174
NAZIV PROJEKTA DUGORONA PREKOGRANINA KULTURNA I TURISTIKA SURADNJA U REGIJI (CULTOURCOOP) ZNANSTVENO ISTRAIVANJE STABILNOSTI AUTOHTONIH VRSTA DIVLJAI MEIMURSKE UPANIJE MURA C-B-R - Broadening of cross-border relatioship between citizens living near river Mura MUZEJ - ETNO ZBIRKA
NAZIV PODNOSITELJA Opina enkovec
CILJ 3 Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom 14
PRIORITET Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom 40
MJERA Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja
FAZA PROJEKTA prijedlog
Lovaki savez Meimurske upanije
80,2006
14
40
prijedlog
Opina Kotoriba
87,2006
14
40
120.000
prijedlog
Opina Kotoriba
88,2006
14
40
272.000
u tijeku
OBNOVA ZGRADE DOMA KULTURE
Opina Kotoriba
89,2006
14
40
244.900
REKONSTRUKCIJA STAROG UPNOG DVORA
Opina Sv. Juraj na Bregu
125,2006
14
40
152.432
PLAN ZELENOG DJELOVANJA
Opina Nedelie
155,2006
14
40
13.515
u tijeku
PROJEKT AMBIJENTALNIH PROSTORA
Opina Nedelie
156,2006
14
40
prijedlog
PROJEKT OBNOVE I ZATITE UPNE CRKVE U MACINCU
Opina Nedelie
158,2006
14
40
405.405
175
NAZIV PROJEKTA PROJEKT IZGRADNJE NOVE UPNE CRKVE
NAZIV PODNOSITELJA upna crkva Marije Pomonice u Strahonincu upna crkva Marije Pomonice u Strahonincu KUD Strahoninec
CILJ 3 Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom 14
PRIORITET Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom 40
MJERA Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma
PROJEKT RESTAURACIJE UPNE CRKVE
183,2006
14
40
101.350
ETNO PROSTOR I ZBIRKA KULTURNO UMJETNIKOG DRUTVA
184,2006
14
40
11.486
3. MEUNARODNA IZLOBENO PRODAJNA MANIFESTACIJA "NA TO MLADO LETO" - TRADICIJSKI BOI U HRVATA OUVANJE I REPRODUKCIJA AUTOHTONIH VRSTA RIBA DONJEG MEIMURJA ZA RAZVOJ REKREATIVNOG TURIZMA PROGRAM IDENTIFIKACIJE I ODRIVOG KORITENJA PRIRODNIH I KULTURNOPOVIJESNIH RESURSA ZA RAZVOJ ZDRAVSTVENOG I EKOTURIZMA NA IREM PODRUJU RIJEKE MURE U OPINI DONJA DUBRAVA TURISTIKA ZONA MURA
Udruga "Meimurske roke"
188,2006
14
40
39.040
Udruga ljubitelja prirode i ribolova "uika Kotoriba" Opina Donja Dubrava
8,2006
14
41
27.027
u tijeku
16,2006
14
41
80.000
Grad Mursko Sredie
47,2006
Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom
14
Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom
41
Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma
135.135
pripremljen za provedbu, ali nije poeo prijedlog
RAZVOJ TURIZMA OPINE KOTORIBA
Opina Kotoriba
86,2006
14
41
272.109
VRAANJE VODE U MEANDRE RIJEKE DRAVE
Grad akovec
105,2006
14
41
20.270
prijedlog
176
NAZIV PROJEKTA PROJEKT REVITALIZACIJE PROSTORA OKO RIJEKE DRAVE I IZGRADNJA REKREATIVNO-TURISTIKOG PODRUJA MARINA PRELOG PROJEKT UKUPNOG RAZVOJA TURIZMA NA PODRUJU GRADA PRELOGA
NAZIV PODNOSITELJA Grad Prelog
PRIORITET Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja 41
MJERA Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma Koritenje prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma Razvoj infrastrukture za praenje zatite okolia
PRORACUN PROJEKTA
Grad Prelog
135,2006
14
41
27.397
PROJEKT IZGRADNJE ZDRAVSTVENO TURISTIKOG KOMPLEKSA DRAKOVEC
AAT d.o.o.
146,2006
14
41
TURISTIKA ZONA NEDELIA I SUSJEDNIH OPINA
Opina Nedelie
154,2006
14
41
60.810
u tijeku
PROIRENJE PARKA FLORE I FAUNE SAFARI PARK NEDELIE
EKO Lovac d.o.o.
166,2006
14
41
378.378
u tijeku
ISTI ZRAK-ZDRAVA HRANANEZAGAENA VODA
Petar Horvat
5,2006
14
42
RAZVOJNI PROGRAM ZA KORITENJE ALTERNATIVNIH I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (GEOTERMALNI, BIOPLIN) MONTAA I RAZVOJ MINIPOSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BIODIZELA IZ ULJANE REPICE IZGRADNJA SJEVEROISTONE OBILAZNICE GRADA AKOVCA
56,2006
14
43
AGROSIP d.o.o.
205,2006
14
43
Grad akovec
110,2006
15
44
Stavranje programa za koritenje alternativnoh i obnovljivih izvora energije (solarna i geotermalna energija, bioplin) Stavranje programa za koritenje alternativnoh i obnovljivih izvora energije (solarna i geotermalna energija, bioplin) Unaprjeenje okolia kroz izgradnju prometne infrastrukture Unaprjeenje okolia kroz izgradnju prometne infrastrukture
270.270
prijedlog
1.000.000
13.513.513
prijedlog
PROJEKT RAZVOJA PROMETA NA PODRUJU GRADA PRELOGA SA RJEENJEM CENTRA PRELOGA I OBILAZNICE PRELOG
Grad Prelog
138,2006
15
44
prijedlog
177
NAZIV PROJEKTA NAVODNJAVANJE NA PODRUJU MEIMURSKE UPANIJE
NAZIV PODNOSITELJA upanija Meimurska
CILJ 3 Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom 15
PRIORITET Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja 46
MJERA Uspostavljanje cjelovitnog sustava za navodnjavanje
PROJEKTI MJERE 38 KOJI SE DUPLIRAJU (PRIJAVLJENI OD STRANE MEIMURSKIH VODA I OPINA KANALIZACIJSKI KOLEKTORI I PROISTA OTPADNIH VODA MURSKO SREDIE UREAJ ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA Grad Mursko Sredie 48,2006 3 Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom 13 Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 38 Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama 684.931 4.054.054 540.540 u tijeku je priprema
95,2006
13
38
IZGRADNJA KANALIZACIJE NASELJA DONJI KRALJEVEC
98,2006
13
38
u tijeku
SUSTAV ODVODNJE (KANALIZACIJA) NOVO SELO ROK I KRITANOVEC
Grad akovec
107,2006
13
38
RAZDJELNI SUSTAV KANALIZACIJE IVANOVEC
Grad akovec
108,2006
13
38
2.702.702
KANALIZACIJA FEKALNIH I OBORINSKIH VODA
Opina trigova
120,2006
13
38
IZGRADNJA KANALIZACIJSKOG SUSTAVA
Opina Mala Subotica
121,2006
13
38
PROJEKT IZGRADNJE KANALIZACIJE U JUGOZAPADNOM DIJELU PRELOGA
Grad Prelog
140,2006
13
38
178
NAZIV PROJEKTA KANALIZACIJA NASELJA KOTORIBA NASTAVAK
CILJ 3 Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom 13
MJERA Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama
KANALIZACIJA NASELJA NEDELIE - III FAZA
215,2006
13
38
810.810
KANALIZACIJA NASELJA STRAHONINEC NASTAVAK
222,2006
13
38
472.972
179
DODATAK 12. POPIS SVIH AKTIVNOSTI SASTANAKA NA ROP-U
1. GLAVNA UPANIJSKA SKUPINA

Datum Tema sastanka/ radionice Vrijeme i mjesto odravanja Sudionici Broj prisutnih
09.05.2005. 17.05.2005. 17.05.2005. 18.05.2005. 18.05.2005. 24.05.2005. 24.05.2005. 01.06.2005. 01.06.2005.

21
Osnovna analiza stanja Osnovna analiza stanja Radna podgrupa GOSPODARSTVO Osnovna analiza stanja Radna podgrupa DRUTVENE DJELATNOSTI Osnovna analiza stanja Radna podgrupa PRIRODNI IZGRAENI RESURSI Osnovna analiza stanja Radna podgrupa UPRAVLJENJE RAZVOJEM Osnovna analiza stanja Radna podgrupa GOSPODARSTVO Osnovna analiza stanja Radna podgrupa PRIRODNI IZGRAENI RESURSI Osnovna analiza stanja Radna podgrupa UPRAVLJANJE RAZVOJEM Osnovna analiza stanja Radna
13 h, Velika vijenica Meimurske upanije 11 h, Velika vijenica Meimurske upanije 13 h, Velika vijenica Meimurske upanije 11 h, Velika vijenica Meimurske upanije 13 h, Velika vijenica Meimurske upanije 11 h, Velika vijenica Meimurske upanije 13 h, Velika vijenica Meimurske upanije 11.30 h, Velika vijenica Meimurske upanije 13.30 h, Velika vijenica
GS
21
20 14 8 14 8 10 7 12 13
lanovi GS za gospodarstvo lanovi GS za drutvene djelatnosti lanovi GS za prirodne izgraene resurse lanovi GS za upravljanje razvojem lanovi GS za gospodarstvo lanovi GS za prirodne izgraene resurse lanovi GS za upravljanje razvojem lanovi GS za drutvene
GS glavna upanijska skupina za izradu ROP-a
180
14.06.2005. 14.05.2005. 15.06.2005.
podgrupa DRUTVENE DJELATNOSTI Osnovna analiza stanja Radna podgrupa GOSPODARSTVO Osnovna analiza stanja Radna podgrupa DRUTVENE DJELATNOSTI Osnovna analiza stanja Radna podgrupa PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI Osnovna analiza stanja Radna podgrupa UPRAV. RAZVOJEM Osnovna analiza stanja Izrada SWOT ANALIZE ROP Meimurske upanije Izrada SWOT ANALIZE ROP- a Meimurske upanije Rasprava SWOT ANALIZE ROP-a Meimurske upanije Utvrivanje vizije, ciljeva, prioriteta i mjera ROP-a Meimurske upanije Utvrivanje prioriteta i mjera za ROP Meimurske upanije Konzultacije za mjere ROP-a Meimurske upanije Konzultacije za mjere ROP-a Meimurske upanije Konzultacije za mjere ROP-a Meimurske upanije 2. konzultacije za mjere ROP-a
Meimurske upanije 11 h, Velika vijenica Meimurske upanije 13 h, Velika vijenica Meimurske upanije 11 h, Velika vijenica Meimurske upanije
djelatnosti lanovi GS za gospodarstvo lanovi GS za drutvene djelatnosti lanovi GS za prirodne izgraene resurse 13 11 10
15.06.2005. 06.07.2005. 14.07.2005. 05.09.2005. 23.09.2005. 05.10.2005. 12.10.2005. 20.10.2005. 20.10.2005. 20.10.2005. 28.10.2005.
13 h, Velika vijenica Meimurske upanije 9 h, Dvorana Scheier 9 h, Dvorana Scheier 9 h, Dvorana Scheier 11 h, Dvorac Terbotz 10.30 h, Dvorac Terbotz 10 h, Dvorana Scheier 10 h, Regionalna razvojna agencija Meimurje - REDEA 11 h, Regionalna razvojna agencija Meimurje - REDEA 12 h, Regionalna razvojna agencija Meimurje - REDEA 10 h, Regionalna razvojna agencija
lanovi GS za upravljanje razvojem GS GS GS GS GS GS lanovi GS za gospodarstvo lanovi GS za prirodne i izgraene resurse lanovi GS za drutvene djelatnosti i upravljanje razvojem lanovi GS za gospodarstvo
9 33 22 28 22 29 23 9 6 10 7
181
28.10.2005. 28.10.2005. 09.11.2005. 10.01.2006. 15.11.2005. 19.01.2006.
Meimurske upanije 2. konzultacije za mjere ROP-a Meimurske upanije 2. konzultacije za mjere ROP-a Meimurske upanije Razrada mjera za ROP Meimurske upanije Usvajanje mjera Konzultacije za mjere ROP-a Meimurske upanije Zavrna rasprava o mjerama ROP-a
Meimurje - REDEA 11 h, Regionalna razvojna agencija Meimurje - REDEA 12 h, Regionalna razvojna agencija Meimurje - REDEA 11 h, Dvorana Scheier 13h, Vijenica Meimurske upanije 13 h, Regionalna razvojna agencija Meimurje - REDEA 13h, Scheier
lanovi GS za prirodne i izgraene resurse lanovi GS za drutvene djelatnosti i upravljanje razvojem GS GS lanovi GS za gospodarstvo GS
7 5 22 33 5 21
2. PARTNERSKA SKUPINA
13.07.2005. 12.12. 2005.
Rasprava o Analizi stanja ROP-a Meimurske upanije Prezentacija SWOT analize, vizije i stratekih ciljeva ROP-a
9 h, Dvorana Scheier 13h, Dvorana Scheier
lanovi Partnerske skupina lanovi Partnerske skupine
48 45
182
3. PARTNERSKI ODBOR
23.01.2006.
Zavrna rasprava i usvajanje vizije, stratekih ciljeva, prioriteta i mjera
13h, Scheier
Clanovi Partnerskog odbora
45
4. OPINE I GRADOVI
16.11.2005. 21.12.2005. 02.02.2006. 02.02.2006. 03.02.2006.
Predstavljanje projekta ROP-a Projekti gradova i opina Upoznavanje sa sustavom prikupljanja interesa za razvojne projekte gradova/opina Upoznavanje sa sustavom prikupljanja interesa za razvojne projekte gradova/opina Upoznavanje sa sustavom prikupljanja interesa za razvojne projekte gradova/opina
14h, Meimurska upanija 14h, Meimurska upanija Grad akovec, 13h Grad Mursko Sredie, 17h Grad Prelog, 13h
Gradonaelnici i naelnici Gradonaelnici i naelnici Gradonaelnici i naelnici Gradonaelnici i naelnici Gradonaelnici i naelnici
17 16 13 8 13
183
5. PODUZETNICI
07.12.2005. 13.01.2006.
Analiza mjere: restrukturiranje tvrtki u tekstilnoj i obuarskoj industriji Definiranje razvojnih intervencija i aktivnosti sukladno zahtjevima poduzea
14 h, Regionalna razvojna agencija Meimurje - REDEA 12 h, Regionalna razvojna agencija Meimurje - REDEA
Predstavnici tekstile i obuarske industrije Predstavnici poduzetnika
12 18
6. UPANIJSKO POGLAVARSTVO
29.11.2005. 16.01.2006.
Imenovanje Partnerske skupine za izradu ROP-a Informacija o izradi ROP-a Meimurske upanije
Meimurska upanija Meimurska upanija
Poglavarstvo Meimurske upanije Poglavarstvo Meimurske upanije
7. UPAN
23.09.2005. 07.12.2005.
Informacija o stanju izrade ROP-a Informacija o stanju izrade ROP-a
Ured upana Ured upana
upan, M. Poli, M. Novak upan, M. Poli, M. Novak
184
8. OSTALO
23.08.2005.
Informacija o izradi ROP-a Meimurske upanije
Meimurska upanija
Gospodarsko socijalno vijee Meimurske upanije
185
DODATAK 13.
MOGUNOSTI KORITENJA PRETPRISTUPNIH PROGRAMA EU ZA POSLOVNE SUBJEKTE 22
SADRAJ:
I. PRETPRISTUPNI PROGRAMI PHARE, ISPA I SAPARD 1. PHARE 2. ISPA 3. SAPARD II. PROGRAMI ZAJEDNICE III. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOI - IPA
Prikaz pretpristupnih fondova se temelji na relevantnim materijalima Ministarstva europskih integracija (Pretpristupni programi mogunosti za poslovnu zajednicu) i drugim dostupnim izvorima.
22
186
I. PRETPRISTUPNI PROGRAMI PHARE, ISPA I SAPARD

Pretpristupni programi PHARE, ISPA i SAPARD pokrenuti su od strane Europske komisije s ciljem pomoi dravama korisnicama tijekom priprema za lanstvo u Europskoj uniji, te njihovog pripremu za koritenje fondova namijenjenih dravama lanicama Unije. Slijedom stjecanja statusa kandidatkinje za lanstvo u Europskoj uniji u lipnju 2004. godine, Republika Hrvatska nakon donoenja Pretpristupne strategije od strane Europske komisije 6. listopada 2004. postaje korisnicom pretpristupnih programa. Pretpristupni program PHARE (franc. Pologne-Hongrie: assistance la restructuration conomique) namijenjen je jaanju institucija kako bi one mogle uinkovito funkcionirati unutar Europske unije i provoditi njenu pravnu steevinu, te jaanje socijalne i ekonomske kohezije u dravni kandidatkinji. Sredstva iz programa ISPA (eng. Instrument for Structural Policies for Pre-Accession) osiguravanju financijsku podrku za primjenu zakonodavstva u podruju zatite okolia i ulaganjima u prometnu infrastrukturu, a program SAPARD (eng. Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) namijenjen je za podruje poljoprivrede i poticanje ruralnog razvitka. Pretpristupni programi predvieni su za proraunsko razdoblje Europske unije do kraja 2006. godine, kada bi trebali biti zamijenjeni jedinstvenim pretpristupnim instrumentom IPA (eng. Instrument for Pre-accession Assistance). Europska unija je Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova iz proraunske 2005. godine 105 milijuna eura (80 milijuna za PHARE i 25 milijuna za ISPA-u), a u sklopu prorauna za 2006. godinu 140 milijuna eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA-u i 25 milijuna za SAPARD).
1) PHARE
Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetnitva vaan je element komponente promicanja gospodarske i socijalne kohezije, prvenstveno stoga to se ono smatra kljunim imbenikom regionalnog razvoja i vanim elementom restrukturiranja gospodarstva, smanjenja nezaposlenosti i jaanja regionalne konkurentnosti. Podruja suradnje na podruju ekonomske i socijalne kohezije s naglaskom na poduzetnike aktivnosti u PHARE programu obuhvaaju sufinanciranje istraivanja trita, promociju proizvoda, studijska putovanja, pomo pri izlaganju na sajmovima, edukaciju i obuku, pomo pri primjeni novih znanja i tehnologija. Korisnici sredstava iz PHARE-a mogu biti tijela dravne uprave, javna poduzea i nevladin sektor. Privatna poduzea mogu se ukljuivati u komponentu gospodarske i socijalne kohezije, no nemaju pravo na dodjelu direktnih financijskih sredstava kojima bi ostvarivali profit u svom poslovanju jer bi takva potpora bila suprotna pravilima o zatiti trinom natjecanju i dravnim potporama. Meutim, privatna trgovaka drutva imat e priliku sudjelovanja u programima horizontalnog tipa koje razviju dravna tijela ili nevladine organizacije s ciljem promicanja razvoja poduzetnitva te se ukljuivati u obrazovne aktivnosti (primjerice obuku za pripremu kvalitetnih poslovnih planova, obuku o koritenju fondova Europske unije) ili uz financijsku podrku sudjelovati na sajmovima i povezivati se s poduzeima iz drava lanica Unije. Meutim, u okviru PHARE programa (prve mogunosti e biti otvorene tijekom 2006. godine), a trenutno i ve u okviru CARDS programa koji Hrvatska koristi unazad nekoliko godina, postoji mogunost za dobivanje manje financijske potpore (do cca 100.000 EUR). Tu se radi o tzv. Shemi dodjele bespovratnih sredstava (grant scheme) koja predstavlja natjeajnu proceduru za odabir i financiranje odreenog broja projekata (manjih po svom obimu). Drugim rijeima, dodjeljuje se financijska pomo (grant) za nekomercijalne projekte koji zadovoljavaju odreene dugorone ciljeve EU politike, odnosno strateke smjernice/prioritete EU programa kao to je npr. CARDS odnosno PHARE. Za razliku od drugih oblika pomoi/natjeajnih procedura, institucije-potencijalni
187
korisnici financijske su potpuno autonomni u dizajniraju , planiranju i predlaganju projekata i imaju izravno "vlasnitvo" nad cijelim procesom, kao i nad konanim rezultatima. Osim nemogunosti ostvarivanja profita kroz projekt, ova shema je zasnovana na sljedeim naelima: mora se osigurati sufinanciranje projekta od strane korisnika (najee 20-30%) ne postoji mogunost retroaktivnog financiranja niti kumulativnog financiranja (paralelno koritenje dvije ili vie financijske pomoi od strane Europske komisije). Sredstva iz PHARE programa dodjeljuju se u obliku direktne financijske podrke putem natjeajnog i evaluacijskog postupka koji se provodi sukladno pravilima Europske komisije i u kojem je zastupljen potreban broj predstavnika institucija sa regionalne i sredinje razine upravljanja. Preduvjet za koritenje sredstava iz komponente gospodarske i socijalne kohezije PHARE programa je izrada Nacionalnog plana razvoja kao stratekog dokumenta koji odreuje prioritete gospodarskog razvoja drave korisnice. Phare horizontalni projekti - Financijska linija za male i srednje poduzetnike (MSP) financirana kroz PHARE multicountry program i meunarodne financijski institucije. (EBRD, EIB, CEB) U dokumentima AGENDA 2000 i PHARE - nova orijentacija, nedostatak dinamine i zdrave podrke sektoru malog i srednjeg poduzetnitva identificiran je kao temeljni razlog usporenja pristupanja zemalja srednje i istone europe Europskoj uniji. U dokumentima naglaeno je da je jedan od glavnih razloga koji spreavaju poduzetniki rast nevoljkost i neiskustvo financijskog sektora u tim zemljama da osiguraju financiranje kupnje vrijednosnica i kapitala od strane malih i srednjih poduzea. Kao odgovor na probleme koji su identificirana u ova dva dokumenta kroz PHARE program se uspostavio novi financijski instrument - SME Finance Facility - ija je zadaa potaknuti financijske posrednike u zemljama srednje i istone europe da razviju i dugorono omogue financiranje u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva. Pilot faza pokrenuta je kroz PHARE program u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj 1999. godine. Kroz tu pilot fazu sredstvima EBRD-a i Phare programa financirali su se zajmovi za malo i srednje poduzetnitvo, tehnika pomo, garancije, upravljaka podrka financijskim posrednicima ( bankama i investicijskim fondovima) u regiji kroz koje su se onda financirali pod zajmovi malim i srednjim poduzeima kao njihovim klijentima. 11. prosinaca 2000. godine program je uao u drugu fazu gdje su se ukljuile druge meunarodne financijske institucije (European Investment Bank EIB, Council of Europe Development Bank CEB, Kreditanstalt fur Wiederaufbau KfW). Financijski okvir: Multi country PHARE alokacija je 30 milijuna eura, dok je ciljani iznos EBRD-a 450 milijuna eura, a ciljani iznos EIB-e je 300 milijuna eura. Uvrijeen je obiaj da Europska komisija u ovom programu prenosi PHARE ulog u fond u okviru Meunarodnih financijskih institucija. Meunarodne financijske institucije e imati ovlasti administrirati i upravljati ovim programom, naravno puna ukljuenost predstavnika Europske komisije je osigurana kroz odbore za praenje. Osnovni cilj ovog programa je potaknuti financijske posrednike u zemljama srednje i istone europe ( poput investicijskih fondova, banaka i leasing kua) da proire svoju podrku malim i srednjim poduzeima osiguravajui financijskim posrednicima poticaje, tehniku podrku i pokrivanje posebnih administrativnih trokova i rizika. Financijski posrednici e kanalizirati svoju podrku ka individualnim poduzetnicima u obliku povoljnih zajmova, financiranje kupovine raznih vrsta vrijednosnica i financijskog leasinga. Naziv ove vrste podrke poznat je Loan, Guarantee and Leasing Window LGLW. Visina pojedinanog projekta usmjerena na financijske posrednike u zemljama srednje i istone europe je 5 - 15 milijuna eura, a maksimalni iznos usmjeren krajnjim korisnicima je 250 000 eura.
188
Kriteriji prihvatljivosti za banke i leasing kompanije biti e raen na osnovu njihove kreditne sposobnosti, razgranate mree podrunica, eventualne prethodne ukljuenosti u programe jaanja institucijske sposobnosti. Kriteriji prihvatljivosti za poduzetnike moraju se uklapati u definiciju veliine malih i srednjih poduzea u skladu s preporukama Europske komisije, imati veinsko privatno vlasnitvo ili biti u finalnoj fazi procesa privatizacije, ne obavljati djelatnosti kockanja, prodaje nekretnina, bankarstva, osiguravajueg ili financijskog posredovanja, ne baviti se proizvodnjom, dobavljanjem ili prodajom oruja. Posebno e se podupirat financiranje: preraivake industrije agro-biznisa turizma hotelijerstva energetike zatite okolia graevinarstva trgovine i usluga.
2) ISPA
Program ISPA utvren je Uredbom Vijea ministara br. 1268/1999 na temelju prethodno postignutog politikog dogovora efova drava i vlada drava lanica Europske unije tijekom sastanku na vrhu u Luxemburgu krajem 1997. godine. Sredstva iz programa ISPA namijenjena su financijskoj i tehnikoj pomoi u sektorima zatite okolia i prometa. Financiraju se projekti minimalne vrijednosti 5 milijuna eura, za koje krajnji korisnik treba osigurati sufinanciranje u iznosu od minimalno 25%. upravljanje otpadnim vodama gospodarenje krutim i opasnim otpadom vodoopskrba i odvodnja poboljanje kakvoe zraka.
Na podruju zatite okolia financiraju se projekti koji sukladno pravnoj steevini Europske unije, zahtijevaju visoka ulaganja (tzv. Heavy Investment Directives), u sljedeim podrujima: Indikativna lista prioritetnih investicijskih projekata u podruju zatite okolia se identificira kroz nacionalnu ISPA strategiju sektor okolia. Strategija odreuje okvir i smjernice za efikasno koritenje ISPA programa u skladu sa prioritetima iskazanim u dokumentu "Europsko partnerstvo, Nacionalni program pridruivanja RH u EU te Nacionalnoj strategiji zatite okolia i Nacionalnom akcijskom planu zatite okolia. Tako identificirani projekti se predlau zatim EK za financiranje.
189
Generalni kriteriji za odabir projekata iz podruja okolia su sljedei: veliina povrine i populacije pokrivena projektom; trokovna efikasnost (uinci projekta u pogledu usklaivanja sa EU regulativama moraju biti znaajni); projekt mora biti usklaen sa EU zakonodavstvom u podruju zatite okolia; korisnik projekta mora bit jasan, zakonski definirani i financijski sposoban;
Dodatni kriteriji koji su uvedeni zbog kratkog roka provedbe ISPA programa u Hrvatskoj su sljedei: stupanj pripremljenosti projekta do kojeg stupnja je pribaljvena potrebna dokumentacija, ukljuujui izmeu ostalog: o Studiju izvedivosti Studiju utjecaja na okoli, i potrebne dozvole vezane za utjecaj na okoli; o Izvjetaji o institucionalnim, socijalnim i konzultativnim aspektima; o Financijska analiza o Potrebna projektna dokumentacija o Dozvole/odobrenja (lokacijska, graevinska dozvola); dostupnost sufinanciranja; kontinuiranost u pogledu koritenja pomoi EU;
Na podruju prometa financiraju se projekti koji podravaju izgradnju transeuropske transportne mree, povezujui nacionalne transportne mree drava Unije i drava kandidatkinja. Projektima se razvijaju eljeznice, ceste, morski putovi i luke te infrastrukture zranih luka. to se tie tehnike pomoi, ona se prvenstveno odnosi na fazu identifikacije i pripreme projekata, njihovo voenje i nadzor nad provedbom. Sredstva iz fonda ISPA uz sredinja tijela dravne uprave i javna poduzea, mogu koristiti i jedinice lokalne samouprave (pogotovo kad je rije o komunalnim projektima na podruju zatite okolia i prometne infrastrukture). Hrvatski gospodarstvenici (osim javnih poduzea) ne mogu biti korisnici sredstava pretpristupne pomoi u okviru programa ISPA, ali mogu konkurirati na javnim natjeajima vezanim uz pojedine projekte u okviru ISPA programa te, u sluaju pobjede na natjeaju, na taj nain ostvariti gospodarsku korist.
3) SAPARD
Financijska pomo iz SAPARD fonda isplauje se projektima usmjerenim na sljedea podruja: ulaganje u poljoprivredne posjede jaanje prerade i marketinga poljoprivrednih i ribarskih proizvoda diverzifikacija ruralnih gospodarskih djelatnosti razvoj i jaanje ruralne infrastrukture tehnika pomo pri pripremi i praenju projekata te kampanji informiranja javnosti regeneracija i razvoj sela izobrazba poumljivanje pomo udrugama proizvoaa
190
poboljanje obradivih povrina i parceliranja ulaganja u sustave kontrole kvalitete, veterinarske i biljne kontrole poljoprivredno-okoline mjere opskrbljenost vodom zemljine knjige savjetodavna pomo pri upravljanju poljoprivrednim dobrima
Europska unija moe financirati do 75% ukupne vrijednosti projekta. Kod financiranja investicijskih projekata koji donose odreenu dobit 50% sredstava financira se putem javnih potpora od ega je udio Europske unije u financiranju 75% a preostalih 25% financira se iz nacionalnog prorauna (dakle iz prorauna Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva), dok preostalih 50% ukupne vrijednosti projekta financira krajnji korisnik. Kod financiranja mjera razvitka ruralne infrastrukture, u sluaju Hrvatske, projekti se financiraju iskljuivo putem javnih potpora od ega je udio EU-a do 75% ukupnih trokova a preostalih 25% sredstava ide iz nacionalnog prorauna (dakle prorauna MPVG-a). to se tie financiranja mjera tehnike pomoi, informiranja i promotivnih aktivnosti EU moe financirati do 100% ukupne vrijednosti projekata. SAPARD je prvenstveno namijenjen privatnim poduzetnicima u podruju poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, te izvoaima javnih radova za izgradnju lokalne infrastrukture kojom se unapreuje ruralni razvitak. Iskustva zemalja korisnica SAPARD programa pokazuje da vee koristi od programa su imali vei poljoprivredni proizvoai i preraivaka industrija. Veina mjera cilja na modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava kako bi njihovi proizvodi bili konkurentni te zadovoljavali uvjete stupanja na zajedniko trite EU ( sigurnost prehrambenih proizvoda, fitosanitarni standardi, marketing, zatita potroaa, kontrola proizvodnih procesa, uvjeti rada). Slovenci su iskoristili SAPARD za izgradnju staja za krave muzare i uzgoj svinja te ulaganje u preradu kravljeg mesa. Nadalje Slovenci su iskoristili SAPARD za pripremu infrastrukture za razvoj ruralnog turizma. Bugarska je najvie uloila u sektor mesa, vina, voa i povra.
II. PROGRAMI ZAJEDNICE

Programi Zajednice predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska Zajednica ili Unija (2. ili 3. stup) u svrhu promicanja suradnje izmeu drava lanica u razliitim podrujima povezanim s politikama Zajednice, u razdoblju od nekoliko godina. Programi Zajednice su temeljem posebne stavke u Opem proraunu EU u pravilu namijenjeni dravama lanicama Europske unije, ali neki od njih otvoreni su i dravama koje se nalaze u procesu pribliavanja Uniji. Kao takvi, smatraju se jednim od vanijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja drava kandidatkinja za lanstvo u EU s metodama rada Europske unije, te njihovu integraciju u sektorske politike Unije u oekivanju pristupanja. 22. studenoga 2004. godine potpisan je Okvirni sporazum izmeu Europske zajednice i Republike Hrvatske o opim naelima sudjelovanja RH u programima Zajednice, kojim je Hrvatska stekla mogunost sudjelovanja u odreenim programima Zajednice. Temeljem Okvirnog sporazuma potpisivati e se Memorandumi o suglasnosti o administrativnim i financijskim uvjetima sudjelovanja Hrvatske u svakom pojedinom programu Zajednice. Republika Hrvatska ima na raspolaganju 25 sektorskih programa zajednice u koje moe biti ukljuena ako zadovolji zahtjevne kriterije lanstva. Vano je naglasiti da e Hrvatska morati financijski doprinijeti proraunu EU za sudjelovanje u svakom pojedinom programu, pri emu postoji mogunost sufinanciranja sudjelovanja iz pretpristupnog programa Phare u iznosu od 75% lanarine, s time da ukupan iznos namijenjen za sufinanciranje sudjelovanja u programima Zajednice iz Phare programa ne moe prijei 10% iznosa nacionalne komponente Phare programa (za 2005. godinu. ne smije prijei iznos od 6 milijuna eura).
191
Vlada Republike Hrvatske odredila je prioritetne programe za koje e se postupak pristupanja provesti tijekom 2005. godine a to su:
GLAVNA UPRAVA (GU) EK NADLENA ZA PROGRAM DG ENTR GU za poduzetnitvo
RED. BR. 1.
NAZIV I OPIS PROGRAMA ZAJEDNICE (s vremenskim rasponom trajanja programa) IDAbc (2005.-2009.) Promicanje razvoja i uspostave usluge panEuropske eVlade (poticanje elektronike izmjene podataka izmeu upravnih tijela) http://europa.eu.int/idabc/en/home Viegodinji program za poduzetnitvo (2001. -2006.) Provoenje politike i strategije Europske zajednice na podruju poduzetnitva, s naglaskom na mala i srednja poduzea. http://europa.eu.int/comm/enterprise/enterprise_policy/smepackage Jednakost spolova (2001.-2006.) Program koji podrava provedbu okvirne strategije Zajednice o jednakosti spolova. http://europa.eu.int/comm/employment_social/enlargement/prog rammes_front_en.htm Mjere Zajednice u podruju zapoljavanja (2001-2006.) Program usmjeren na poticanje suradnje s ciljem promicanja analize, istraivanja i praenja provedbe politika trita radne snage. http://europa.eu.int/comm/employment_social/incentive_meas ures/index_en.htm Marco Polo (2003-2010) Program usmjeren na bolje koritenje transportnog sustava, tj. poticanje koritenja mora i eljeznice umjesto ceste. http://europa.eu.int/comm/transport/index_en.html Inteligentna energija u Europi (2003-2006) Program akcija u podruju energetike koji proizlazi iz dosadanjeg okvirnog programa za energetiku (SAVE, ALTENER, STEER, COOPENER) http://europa.eu.int/comm/energy esti okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj (2002-2006) Aktivnosti u podruju istraivanja i tehnolokog razvoja. Stvaranje zajednikog europskog istraivakog prostora. Poticanje inovacija. http://europa.eu.int/comm/research/fp6 Fiscalis 2007 (2003-2007) Program usmjeren na poboljanje rada poreznih sustava na unutarnjem tritu. http://europa.eu.int/comm/taxation_customs/taxation/fiscalis/ind ex_en.htm Carine 2007 (2003-2007) Akcijski program koji podrava i dopunjava aktivnosti zemalja lanica EU u podruju carina. http://europa.eu.int/comm/taxation_customs/taxation/fiscalis/ind ex_en.htm
2.
DG EMPL GU za zapoljavanje i socijalna pitanja
4.
DG TREN GU za energetiku i promet
5.
6.
DG RESEARCH GU za istraivanje DG TAXUD GU za poreze i carine
7.
8.
9.
Postoji mogunost da se u odreene programe zajednice ukljue i hrvatske tvrtke kao partneri iz tree zemlje. Druga mogunost kroz koju se moe ukljuiti poslovni sektor je potpora tvrtkama kroz financiranje projekata od europskog interesa. Programi zajednice kroz koje se nude takve mogunosti su Program zajednice za potporu malim i srednjim poduzetnicima, Marco Polo, Inteligentna energija u Europi, esti okvirni program.
192
Program Inteligentna energija u Europi je podijeljen na etiri kljuna podruja: 1) SAVE, koji se odnosi na poboljanje energetske efikasnosti i racionalno koritenje energije, s posebnim naglaskom na graevinarstvo i industrijski sektor, ukljuujui i pripremu zakonodavstva te njegovu primjenu; 2) ALTENER, koji se odnosi na promoviranje novih i obnovljivih izvora energije za proizvodnju elektrine i toplinske energije i njihovu integraciju u lokalni energetski i okolini sustav, ukljuujui pripremu zakonodavstva te njegovu primjenu; 3) STEER, koji se odnosi na inicijative vezane za energetske aspekte transporta, diverzifikaciju goriva kroz razvoj novih i obnovljivih izvora energije te promoviranje obnovljive energije i energetske uinkovitosti u sektoru transporta, ukljuujui i pripremu zakonodavstva te njegovu primjenu; 4) COOPENER, koji se odnosi na inicijative vezane za potporu promoviranju obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti kod zemalja u razvoju, s posebnim naglaskom na zemlje u Africi, Aziji, Junoj Americi i Pacifiku.
Hrvatska je do potpisivanja Okvirnog sporazuma u svojstvu tree zemlje imala ogranieni pristup pojedinim komponentama 6. okvirnog programa za istraivanje i razvoj, programa LIFE III i YOUTH, a od oujka 2005. ima pristup programu Inteligentna energija u Europi.
III. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOI - IPA

Za razdoblje 2007.-2013. Europska komisija je pripremila i usvojila novi oblik pomoi kandidatskim zemljama (Hrvatska, Turska) te potencijalnim kandidatskim zemljama (zemlje zapadnog Balkana). Radi se o integriranom instrumentu IPA (eng. Instrument for pre-accession aid) koji zamjenjuje PHARE, ISPA i PHARE programe te CARDS program. Financijska vrijednost programa IPA za razdoblje 2007.-2013. iznosi 12,9 milijardi eura. Struktura komponenti IPA-e IPA program se sastoji od pet kljunih komponenti: 1. Pomo u tranziciji i jaanje institucija 2. Regionalna i prekogranina suradnja 3. Regionalni razvoj 4. Razvoj ljudskih potencijala 5. Ruralni razvoj Komponente 3 - Regionalni razvoj, 4 - Razvoj ljudskih potencijala i 5 Ruralni razvoj sadre prioritete posebno usmjerene ka jaanju poduzetnitva. Za komponentu Ruralni razvoj prioriteti i mjere su isti kao i za program SAPARD, dok su za preostale dvije komponente indikativno definirani sljedei prioriteti: Komponenta Regionalni razvoj Transportna infrastruktura, fokusiranje na povezivanje sa TEN-T mreom; Projekti zatite okolia koji se odnose na podruje upravljanja vodama, vodoopskrbom, otpadnim vodama i kvaliteta zraka. Takoer su pokriveni projekti iz podruja energetske uinkovitosti, obnovljivih izvora energije i istog gradskog prijevoza. Rehabilitacija industrijskih zona, ukljuujui rehabilitaciju oneienog zemljita i postrojenja
193
Inovativnost i poduzetnitvo, kroz potporu malim i srednjim poduzeima (MSP), ukljuujui jaanje istraivakih i inovacijskih kapaciteta, potporu za poticanje transfera tehnologije, razvoj poslovnih mrea i klastera Informacijsko drutvo, ukljuujui razvoj lokalnog sadraja, usluga i aplikacija, razvoj irokopojasne mree, potpora i usluge MSP-ima u usvajanju i primjeni informacijskokomunikacijskih tehnologija (IKT); Socijalna infrastruktura (Obrazovanje i zdravlje), tamo gdje predstavljaju konicu za uspjeni regionalni razvoj.
Komponenta Razvoj ljudskih potencijala: Poveanje prilagodljivosti radnika i poduzea, posebice promicanje cjeloivotnog uenja, promoviranje poduzetnitva i potpornih usluga u podruju restrukturiranja radne snage Unaprijeivanje pristupa zapoljavanju, spreavanje nezaposlenosti kroz modernizaciju institucija na podruju trita rada, provedba aktvnih i preventivnih politika poveanja zaposlenosti ena. Ojaati drutvenu ukljuenost hendikepiranih osoba i borba protiv svih oblika diskriminacije na tritu rada Promoviranje partnerstva i umreavanja u podruju zapoljavanja i socijalne ukljuenosti Proiriti i unaprijediti investicije u ljudski kapital, posebice kroz promoviranje reformi u podruju obrazovanja i sustava treninga Jaanje institucionalnih kapaciteta i efikasnosti javne administracije, socijalnih partnera i relevantnih nevladinih organizacija u podruju zapoljavanja Konani prioriteti i mjere za svaku zemlju korisnicu programa detaljnije se razrauju kroz tzv. operativne programe. Za izradu operativnih programa su odgovorna nadlena tijela na nacionalnoj razini, a u sluaju Hrvatske oekuje se da e proces izrada operativnih programa biti zavren poetkom 2007.
194
DODATAK 14. POPIS OSNOVNIH IZVORA PODATAKA I KORITENE DOKUMENTACIJE

MJESTO I DATUM IZDAVANJA akovec, rujan 2004. godine akovec, oujak 2004.
NAZIV Informacija o stanju gospodarstva Meimurske upanije u 2003. godini Popis poljoprivrede 2003. Rezultati Plan razvoja poduzetnikih zona u Meimurskoj upaniji Poduzetnitvo u Meimurju i novi razvojni izazovi
AUTOR Upravni odjel za gospodarski razvoj Meimurske upanije RH, Dravni zavod za statistiku, FINA, Pripremio: Radovan Marciu Meimurska upanija
NAPOMENA Izvor: REDEA
Izvor: REDEA
akovec, lipanj 2004. Zagreb, 2002.
Izvor: REDEA
Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar
Izvor: REDEA
Informacija o stanju u poljoprivredi Statistiki podaci (ukupni prihodi, uee pojedinih sektora) Broj obrta po upanijama i stanju obrta Nacionalna klasifikacija obrta, Podaci o katastarskom operatu Izvjee o radu za 2003.i 2004. godinu Izvoz Meimurske upanije po NKD organizacijskom principu i po zemljama Pisana biljeka o stanju u energetskom sektoru Godinjak 2004.
Upravni odjel za gospodarski razvoj Porezna Uprava
akovec, travanj 2004. akovec, svibanj 2005.
Izvor: Danica Pota, Upravni odjel za gospodarski razvoj Izvor: Porezna Uprava, Marija nidar Izvor: Podruna obrtnika komora M, Anelko Crnec Izvor: Sluba za gospodarstvo i imovinsko ravne odnose, Odsjek za gospodarstvo, Ksenija Brlek i Nenad Juzbai Izvor: REDEA Izvor: REDEA
Podruna obrtnika komora Meimurske upanije Sluba za gospodarstvo i imovinsko ravne odnose, Odsjek za gospodarstvo REDEA HGK
akovec, svibanj 2005. akovec, svibanj 2005.
akovec 2003. i 2004. akovec, 16.03.2005.
Elektra akovec, Ratimir Orlovac Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna sluba akovec Tim za zdravlje M
akovec, svibanj 2005. akovec, oujak 2005.
Izvor: Elektra akovec, Ratimir Orlovac Izvor: REDEDA
Slika zdravlja Meimurske upanije Plan razvoja poduzetnikih zona u
akovec, travanj 2004. akovec, lipanj 2004.
Izvor: REDEA Izvor: REDEA
195
Meimurskoj upaniji Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (prijedlog) Strateki plan gospodarskog razvoja Grada akovca Regionalni operativni program i regionalni razvoj u Hrvatskoj Analiza financijskih rezultata poduzetnika Meimurske upanije u 2004. godini Strategija razvoja industrija tekstila i obue Registar udruga RH popisa udruga po upanijama Studija polaznih osnova stratekog plana razvoja graditeljstva u Meimurskoj upaniji Strateki plan opine Nedelie Osnove Stratekog plana gospodarskog razvoja Opine Strahoninec Strateki plan gospodarskog razvitka Grada Preloga Strateki plan gospodarskog razvitka opine trigova Statistike informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
Zagreb, rujan 2005
akovec, listopad 2005. Zagreb, UNDP, 2004. FINA FINA, akovec, 2005.
Zagreb, 2003. Ured dravne uprave u Meimurskoj upaniji HGK akovec, 2004. akovec, 2005.
Nedelie, 2005. Strahoninec, 2005.
Prelog, 2005.
trigova, 2004.
Zagreb, Godina III., broj 3/2005.
196
DODATAK 15. KRATICE I AKRONIMI
EU HGK HOK JLS MESAP MSP/SME NSRD NVK OCD PO PS RG ROP
Europska unija Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnika komora jedinice lokalne samouprave Meimurski sajam poduzetnitva mala i srednja poduzea Nacionalna strategija regionalnog razvitka Nacionalno vijee za konkurentnost organizacije civilnog drutva partnerski odbor partnerska skupina radna grupa Regionalni operativni program
197

Rop Međimurske Županije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Rop Međimurske Županije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM MEIMURSKE UPANIJE ZA RAZDOBLJE 2006-2013.

akovec, svibanj 2006.

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM MEIMURSKE UPANIJE

NACRT FINALNOG DOKUMENTA

akovec, svibanj 2006.

SADRAJ POGLAVLJE I: UVODNO O ROP-u............................................................... 5

POGLAVLJE II: OSNOVNA ANALIZA ...................................................... 25

POGLAVLJE III: VIZIJA I CILJEVI RAZVOJA UPANIJE ................. 62

POGLAVLJE IV: BAZA PROJEKATA ROP-a ......................................... 104

POGLAVLJE V: PLAN PROVEDBE ROP-a ............................................. 115

POGLAVLJE I: UVODNO O ROP-u

UVODNA RIJE UPANA

PROCES IZRADE I SUDIONICI ROP-a

PROCES PRIPREME I IZRADE ROP-a MEIMURSKE UPANIJE

OSNOVNA ANALIZA Ocjena Resursa Razvojnih problema Razvojnih potreba

Razvojnih mogunosti Razvojnih ogranienja Usporednih prednosti

VIZIJA, STRATEKI CILJEVI I PRIORITETI

ODREIVANJE PRIORITETNIH RAZVOJNIH PROJEKATA I BAZE PODATAKA

Kriteriji za odabir projekata

PLAN PROVEDBE: Odgovornosti institucija Financijski plan

PROVEDBA VREDNOVANJE ROP-a ROP-a

PRAENJE I VREDNOVANJE ROP-a (uinci) Studije izvedivosti projekata i provedba

SWOT ANALIZA MEIMURSKE UPANIJE

PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI

PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI

Dostupnost visoko-kolskog obrazovanja (blizina Varadina i Zagreba) i tehnolokih institucija

PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI

PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI

STRATEKI CILJ 1. JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA

PRIORITETI 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou

9. Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina

12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem

STRATEKI CILJ 3. OUVANJE OKOLIA I GOSPODARENJA PRIRODNIM RESURSIMA I KULTURNOM BATINOM

CILJEVI U NACIONALNIM STRATEGIJAMA RH

CILJEVI ROP-a MEIMURSKE UPANIJE

Jaanje konkurentnosti gospodarstva

Jaanje ljudskih resursa i njihovo ukljuivanje u razvoj

Ouvanje okolia i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom batinom

broj projekata i iznos po prioritetima

Graf: Analiza podnositelja (vrste institucija) projekata po svakom prioritetu ROP-a

25 20 15 10 5 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

broj i proraun po fazama projekta

200 150 100 50 0

POGLAVLJE II: OSNOVNA ANALIZA

2.2. OSNOVNI PODACI O UPANIJI

Povrina upanije je 729,5 km2. Sudjeluje sa 1,29% u kopnenom dijelu povrine

Slika 3: upanijske granice i osnovna prometna povezanost

71,25% 50,40% 15,40% 3,80% 1,50% 2,70% 12,80% 13,30%

Slika 5: Koritenje zemljita / zemljini pokrov u M.

Slika 6: Administrativna podjela i prostorna raspodjela stanovnitva po JLS M.

godina popisa stanovnitva

Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Meimurske upanije

2.4. PRIRODNI RESURSI, OKOLI I INFRASTRUKTURA

nepovratni gubitak poljoprivrednog zemljita posljedica je prenamjene zemljita, koja je

4% otpad iv.porijekla 23% plastika

7% koa 9% limenke 1% drvo 7% papir 12% tekstil

Drvo 1% Staklo 3% Graevni materijal 5% Zeleni otpad 29%

evidentirano je 37 odlagalita (povrina oneienih otpadom). Na najveem odlagalitu,

Slika 8. Reljef, povrinske vode i vea naselja M.

Prosjena potronja struje u kuanstvu (kWh/godina) 2 976 2 768 2 790 2 763

Postotak stanovnitva koje plaa raune za plin 90% 88% 92%

Prosjena potronja plina u kuanstvu (m3/godina) 1 969 2 360 1 570

Prosjena potronja plina u industriji (m3/godina) 10.390 11.400 9.350