SVEUILITEUZAGREBU FAKULTETPROMETNIHZNANOSTI ZAGREB,VUKELIEVA4

Predavanja:Prof.dr.sc.NatalijaJoli Doc.dr.sc.MihaelaBukljaSkoibui Auditornevjebe:VlatkaStupalo,dipl.ing.

Teorijskepretpostavkeplaniranjaiprojektiranja.

Vrsteprometnogplaniranjaimetodologijarazvojnogplaniranja. Planovirazvojavodnogprometa,planoviinvesticijaiplanovi kadrova. Metodologijaizradestudija,studijeopravdanosti,metode analizestudije. Vrsteprojekata,metodologijaprojektiranjaipredprojektna dokumentacija. Projektiranjeplovnihputova,lukapristanitaiterminalai objekatazasigurnostplovidbe. Tehnikiuvjetiprojektiranjaiizborlokacijeobjekata.

Vrednovanjeiprezentiranjeprojekata.
2

TEORIJSKEPRETPOSTAVKE PLANIRANJAIPROJEKTIRANJA

Jednostavnoreenoplaniranjesebavi:
CILJEVIMA tojepotrebnonapraviti?i NAINIMA kakonetotrebanapraviti?

Onoodgovaranatriosnovnapitanja:
GDJESMOSADA? KAMOELIMOSTII? KAKOTOELIMOPOSTII?



boljeusmjeravanjeorganizacije veafleksibilnost boljakoordinacijarada minimiziranjerizikaineizvjesnosti usmjerenostnabudunostipromjene boljakontrola razvojmenaderaiostalihsudionikauplaniranju brzoupravljanjevremenomnaindividualnojrazini

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Analizaokoline Definiranjevizijeimisije Postavljanjeciljeva Definiranjestrategije Razradaplanova Implementacijaplanova Evaluacijarezultata

istraivanjeimbenikakojieuplanskomrazdobljuizravnoilineizravno utjecatinaposlovanje,teizraduekonomskotehnikeanalizeuvjeta poslovanjauplanskomrazdoblju izraduplanova,tj.odreivanjezadataka,aliimjeraisredstavaza ostvarivanjeplanskihzadataka utvrivanje,kontroluostvarivanjaianalizuostvarivanjaplanova. Umetodologijiplaniranjatrebauvijekdefiniratiredoslijedizvedbe pojedinanihplanova,jerotomeovisirealnostkakopojedinanihplanova, takoiukupnogplana.

Planjerezultataktivnostiplaniranjekojimseutvrujuaktivnostii sredstvapotrebnazaostvarivanjerezultataiciljevaprojekta. Sobziromnarazliitamotritaplanovemoemopodijeliti:

sobziromnavremenskorazdoblje
kratkorono(tekui),zarazdobljeod1god. srednjorono,zarazdobljeod5god. dugoroni(perspektivni),zarazdobljeod10iviegodina

sobziromnapredmetplaniranja
ukupni(planrazvoja,planposlovanjaisl.) pojedinani(parcijalni,sektorski)
naturalni(plankapaciteta,p.radnesnage,p.uslugaisl.) financijski(plancijena,p.prihoda,p.trokova,p.dohotkaisl.)

sobziromnapodrujezahvata
dravni regionalni(upanijski) lokalni(opinski)i poslovni(organizacije)
8

Planovimorajubiti:
kvantitativnodefiniraniunaturalnimivrijednosnim pokazateljima usmjereninaoptimalnemogunostiprivreivanja vremenskideterminirani predvidjetikonkretnasredstvaimjerezaizvravanjeplanskih zadataka kompleksniiobuhvatiticjelinureprodukcije,aplanzasvakidio poslovnogprocesamorabitiusklaensostalimplanovima.

Svrhaprometnogplaniranjajeuskladitistanovituprometnu potranjusokvirimazadaneprometneponude. Uidealnomsluaju,veliina istruktura prijevozneponudetreba odgovarativeliiniistrukturiprijevoznepotranje.

10

VRSTEPROMETNOG PLANIRANJAIMETODOLOGIJA RAZVOJNOGPLANIRANJA

11

Temeljnaobiljejakojadeterminirajuplaniranjeprometajesu:
prijevoznausluga potranjazaprijevozom vozarine komplementarnostikonkurentnostprometnihgrana utjecajnadrutvenoekonomskirazvoj

12

Prometnuponuduobiljeava: prometnainfrastruktura, prijevoznasredstva, organizacijaprijevozate upravljanjeprometnimprocesom(zakoni,propisi, regulacijeikontroleprometa). morabitidimenzioniranauskladuspostojeomi oekivanompotranjomubudunosti.

13

Prometnupotranju moemoizrazitikao:
ukupnostzahtjevazaprijevoznimuslugamakojekorisnicitih uslugaeleimoguostvaritiuzodreenucijenuiuodreenom vremenskomrazdoblju.

Zahtjevikorisnikavarirajuovisnooprijevozuputnikailitereta,svrsi putovanja,odreditu,vremenskomokviruputovanja,vrsti prijevoznogsredstva,tj.oveliiniistrukturipotranjeiuzroku njenogpostojanja.

14

Planiratiiliprognoziratiprometmoemo

premavremenskom obuhvatuplaniranja:
Kratkorono Srednjorono Dugorono

iliprema razini planiranja:

MAKROPLANIRANJEPROMETA
sektorskoi prostornoplaniranjeprometa

MIKROPLANIRANJEPROMETA
projektnoplaniranjeprometa planiranjeprometauorganizacijama

15

16

Promatraprometkaozasebanekonomskisektorilipo pojedinimprometnimgranama. Sektorskimplaniranjemprometamogueje:

projiciratiukupniprometi projiciratipopojedinimnosiocimaprometa,tj.prometnimgranama.

Unutarsvakeodovihskupinamoguaje:
projekcijaveliineprijevoza(iznosprevezenihputnikailitona) veliineprijevoznoguinka(ostvarenipkmilitkm) projekcijaekonomskovrijednosnihveliina(veliinaBDPa,osnovnih sredstava,kapitalnogkoeficijenta,zaposlenostiiproizvodnostiradaza prometkaocjelinuizapojedineprometnegrane)

17

Planiranjeprometnogsustava(prometnemree)unutarodreenog prostora. Ciljmujepoveatiracionalnuorganizacijuprostoratepoveati prostornovaneuinkedrutvenoekonomskograzvitka. Promatraodnosizmeuprometaiodreenogprostorateutvruje meusobnevezaiutjecaje Prostornoprometnoplaniranjeobuhvaa:

regionalno, gradskoi ruralnoprometnoplaniranje.

Znatnojeopsenije,raznovrsnijeisloenijeodsektorskogi projektnomplaniranjuprometauorganizacijama.
18

19

Ciljmujedatiocjenuvrijednostiodreenogprojektailigrupe projekata,tetimeolakatiizbordonositeljuodlukenajboljeg (najisplativijeg)projekta. estosemoesrestipodnazivom: procjenaiizborinvesticijskogprojekta izborinvesticijskogprojektaili jednostavno vrednovanjeprojekta Najteidiojepretvaranjepojedinihpokazateljaprojektau kvantitativneizrazeradiizradekvantitativnihocjenausvrhu utvrivanjapodobnostiprojekta Postupakvrednovanjaprojektajediopostupkadonoenjaodluke.
20

Obuhvaaorganizacijekojimajeprijevozputnikairobete prijenosvijestiglavnadjelatnost Ovavrstaplaniranjakoristisekodplaniranjaprometau:

lukama brodarskimpoduzeima eljeznikotransportnimpoduzeima organizacijamacestovnogizranogprijevozai organizacijamakojeimajuorganiziraneprijevozneslubezavlastite potrebe(velikaindustrijskaitrgovakapostrojenja)

21

Osnovnapodjelametodajena:

KVALITATIVNE

tehnikeizvjetaja ankete savjetnikitimovi

KVANTITATIVNE
analizavremenskihserija tehnikeizglaivanja, barometarskemetode ekonometrijskimodeli

PREDVIANJA

kombinacijakvalitativnihikvantitativnihmetoda
metodeistraivanjatrita heuristikemetode metodevjerojatnosti

22

PLANOVIRAZVOJAVODNOG PROMETA,PLANOVIINVESTICIJA IPLANOVIKADROVA

23

Pravilnoplaniranjerazvojalukejevrlovanozbog:
visokihtrokovalukihinvesticija vanostilukezanacionalnogospodarstvo potrebedaseosigurajunajboljirezultatiizalokacijekapaciteta

Uproblemuplaniranjarazvojalukapojavljujusedvijedimenzije:
VREMENSKA: kratkoronoplaniranje(izdanaudaniplaniranjasezonskihvrhova) srednjoronoplaniranje(obuhvaanekolikogodina) dugoronoplaniranje(vremenskaudaljenostodetvrtstoljea) PROSTORNA: planiranjepojedinogpristana odreenogkapacitetaunutarluke planiranjelukeinjezinihizlazanaotvorenomore,i/ilipovezivanjesazaleem

24

25

Obuhvaasljedeefaze:
1.

Izradarazvojnihprogramaluke(koncepcijerazvoja): Analizadosadanjegrazvojaisadanjegstanjaluke Analizarazvojnihmogunostiluke Utvrivanjerazvojnekoncepcijeirazvojnihciljeva(uvarijantama) Prijedlogmjeraisredstavazaostvarenjerazvojnihciljeva Usklaivanjerazvojnihprograma Izradadugoronihisrednjoronihplanovaluke.

2. 3.

26

Analizadosadanjegrazvojatrebaobuhvatiti:

Analizupoloajalukenadomaemisvjetskomtritu Analizuopsegaidinamikeostvarenogprometa Analizuostvarenihinvesticija Analizutehnikeopremljenostiluke Analizufinancijskogstanjaluke Analizukadrovaitd.

27

Potrebnajedabisesagledaliiprocijeniliimbenici(prognostiki parametrivanizadaljnjirazvojluke),kojiobuhvaajuprognozu: lukogprometa razvojatehnikeitehnologijeusvjetskimrazmjerima mogunostiopskrbeenergijomireprodukcijskimmaterijalom mogunostirazvojakadrova eventualnihpromjenanaekonomskom,gospodarskomili politikomplanu mogunostiostvarivanjavlastitihilipribavljanjadomaihi inozemnihizvorafinanciranjaprogramarazvoja.

28

Prognozalukogprometazaplaniranorazdobljeizraujesenatemelju detaljnoispitanihiutvrenihpodatakaotritimairobnimtokovimakoji gravitirajunekojluci Danasravnopravnomogukonkuriratijedinoonelukekojepraterazvoj suvremenihtransportnihtehnologijaipruajumaksimalnukvalitetu prometnihusluga.Osnovnijepreduvjetzatakvoposlovanjedobra opremljenostlukeikvalitetnavezasazaleem.

29

Prognozelukogprometaizvodeseodvojenosobziromnanekoliko

pristupa: premaPRAVCIMAKRETANJATERETA,utvrujeseprognozaza:
domaiteret(uvozni,izvozniirazvozni teret)i tranzitniteret. generalni rasuti tekuiiplinovititeret.

premaGLAVNIMVRSTAMATERETA,utvrujusezasebneprognozeza:

Unutarpojedinihglavnihvrstatereta,utvrujuseodvojeneprognozeza:
Odreenevrsterasutih,tekuihiplinovitihteretakojezahtijevajuspecijalan tretmanzbogspecifinihfizikihsvojstava Razliitapakiranjajedininogtereta,paseprematomeprognozeizvode posebnoza:
Kontejnerizirane terete zateretekojiseprevozeRORO tehnologijom,paletizirane tereteisl.
30

Koncepcijarazvojaseizraujeuvievarijanti izdvajajuseprednostii nedostacisvakevarijante odabiresekoncepcijakojajamiefikasani stabilanrazvojluke Usklaivanjerazvojnihprograma(unutariizvanluke)trebaprovestiprije razradeidonoenjaplanova Razliitisubjektiuplaniranjuimajuirazliiteinterese,potrebnojepronai rjeenjekojeebaremdjelominoudovoljitisvimsubjektima. Usklaivanjetrebaponajprijedatiodgovorenaovapitanja:
vrstelukihuslugaispecijalizacijaposlovanapojedinimterminalimaluke izgradnjanovihilimodernizacijapostojeihkapacitetadabiseizbjeglo udvostruavanjekapaciteta.

31

Planrazvojalukeizraujesekaoukupanrazvojniplan,u okvirukojegasusadranibrojnipojedinaniplanovi

Najznaajnijipojedinanirazvojniplanovilukejesu:
1. 2. 3. 4. Planrazvojalukihdjelatnosti Planrazvojainvesticijailukihkapaciteta Planrazvojakadrova Planrazvojaposlovanjaluke

32

Utvrujesenaosnovi:
analizetritai marketinga

Lukeneprestanoprateianalizirajuzahtjeveiuvjetetrita,te ocjenjujunjihovutjecajubuduemrazdoblju Osnovupripremeirazradeprogramaiplanovarazvojatreba tvoriti:

analizairazradasvihimbenikakojiuvjetujumjestoipoloajnositelja planiranjanatritu,te prognoziranjerazvojatritaiperspektiveluke Sviostaliciljevirazvojnekoncepcijetrebajudatiodgovoriti kakvojebuduemjestoipoloajlukenasvjetskometritu

33

Uokviruanalizetrinogpoloajaodreeneluke,potrebnoje:

analiziratiponuduipotranjunatritu
fizikiobujamprometanatritu tehnikuopremljenostlukeikvalitetuponude utjecajponudeizinozemstvaianalizastranihtrita

analiziratipoloajlukenatritu,krozanalizu:
dinamikuukupnevlastiteproizvodnjeusluga dinamikuplasmanausluganastranotrite udiouukupnojdravnojponudi udiouukupnojdravnojpotronji dinamikuvrijednostiprodajepotekuimistalnimcijenama kvalitetuponudeitehnikuopremljenostluke modernizacijuiuvoenjenovihvrstausluganatritu elastinostpotranje.

34

PLANRAZVOJAINVESTICIJAizraujesenaosnovuplanarazvoja lukazaduljevremenskorazdobljeilimoebitiiusklopu godinjihplanova

Planrazvojainvesticijaobuhvaa:
planzamjenepostojeihkapaciteta planrekonstrukcijepostojeihkapaciteta planpoveanjakapacitetaluke

Planiranjeinvesticijamorabitiopravdanosekonomskogi tehnikogaspekta.Opravdanostinvesticijevidljivajeiz
Investicijskotehnikedokumentacije Investicijskogprograma

35

PLANIRANJEKAPACITETALUKOGSUSTAVAmoraprethoditi odluivanjuiupravljanjulukimresursima

Planiranjekapacitetasuoavasesasljedeimzahtjevima:
Vanjskiimbenici Noviorganizacijskikoncepti. Zahtjeviokoliaizahtjevizasigurnouizdravljem Koritenjenovihtehnologija

36

Planrazvojakadrova=planiranjekvalitativnihpromjenausamoj luci

Ostvarujesekrozsljedeeplanove: Planpotrebnihkadrova Plangubitakakadrova Planstruneizobrazbe

37

donosesekaorazvojniplanovizasrednjoronoidugorono razdoblje. Mogusedonositiikaogodinjiplanovi mjerekojeje mogueostvaritiukraemvremenskomrazdoblju. Planoviunapreenjamoguobuhvaati:

1. 2. 3. 4. 5. Planiranjeorganizacijeunapreenjaposlovanja Planiranjetehnikihunapreenja Planiranjeprogramakvalitete Planiranjeprogramaunapreenjarezultataposlovanja Planiranjedrutvenoekonomskihmjerakojeutjeunaefikasnosti racionalnost.

38

METODOLOGIJAIZRADESTUDIJA,STUDIJE OPRAVDANOSTI,METODEANALIZESTUDIJE

Cost benefit analiza Metodologijastudijeizvodljivosti Feasibilitystudy

39

CostBenefit Analiza

1. 2. 3.

Obuhvaa ukupne trokove i koristi investicijske aktivnosti, one posredne i neposredne. Neposredne trokove ine trokovi:
izgradnje, trokovi kupnje zemljita, smanjenja vrijednosti okolnog zemljita, i sl.

Neposrednekoristipredstavljajuonekoristizasudionikeu prometu,kojenastajuizgradnjomobjekataprometne infrastrukture. Onajemetodaprocjeneinvesticijskihprojekatakojasenajvie koristi,aprimjenjujeseusluajevimapostojanjaeksternih trokovaieksternihkoristi.

40

Njomesenastojiodreditivisinaeksternihkoristiieksternihtrokova(tj. eksterneekonomijeieksternedisekonomije)uproizvodnjinekogdobra iliusluge. Prematojjeanaliziproizvodnjanekogdobrailiuslugeopravdana,ukoliko suukupnedrutvenekoristiveeodukupnihdrutvenihtrokova. Predstavljaosnovuzadefiniranjeprojekta,procjenuprojektaiizbor projekta. Definiranjeprojektaprijesvegazahtjevautvrivanjesvihtrokovaikoristi odnosnouinakakojiesevrednovatikaoimjerilakojimaesetiuinci valorizirati(npr.poosnovicijene,diskontnestopeidr.),teostalapitanja kojaseodnosenaocjenuopravdanostiulaganja.

41

Procjenaprojekta imazaciljirepredvianjesvihvanijihrezultata analizepredvienogprometnogulaganja.Utakavsepostupakukljuuju tritemeljitevrsteposlovaveliketonostiijasnoe:

1. 2. 3. procjenabuduihposrednihineposrednihtrokovaikoristi; utvrivanjeobraunskihcijenanaoneuinkekojineodraavajudrutvene trokove;te svoenjebuduihuinakananetosadanjuvrijednost.

42

Priizboruprojekta primjenjujuserazliitikriteriji,anajvanijiitime najeisu: 1. NETOSADANJAVRIJEDNOSTULAGANJA;netosadanjomvrijednou

smatraapsolutnarazlikaizmeutrokovaikoristisvedenihnasadanju vrijednost.

2.

OMJERTROKOVAIKORISTIULAGANJA;kodomjeratrokovaikoristiza
rangiranjeprojekta,neuzimajuseapsolutnekoristiveseupotrebljava veliinaprirastajedinicakoristinajedinicutrokova.

3.

INTERNASTOPAPROFITABILNOSTIPOOSNOVIULAGANJA;kod
kriterijainternestopeprofitabilnosti,razmatrasediskontnastopaito:ona, kojasadanjuvrijednostsvihtokovatrokovaizjednaujesasadanjom vrijednousvihtokovakoristi;ionakojajeuznetosadanjuvrijednost koristijednakanuli. Poovomjekriterijuprihvatljivoonorjeenjeukojemizraunatainterna stopaprofitabilnostipremaujeizabranudiskontnustopu.

43

Unutarinvesticijskihprojekataizgradnjeprometneinfrastrukture prisutnesuidodatneodnosnoSEKUNDARNEKORISTI.
Neiskazujupojedinano,alinjihovaugraenostomoguuje kompleksnijuspoznajuukupnihkoristiodizgradnjeobjekata prometneinfrastrukture. Onemogubitipromatranenadvanaina:
1. obuhvaenesukaoneopipljivakoristkojapredstavljadoprinosprojektu ciljevikojegnisuizravnoilidirektnovezaniuzefikasnostinacionalni dohodak. oitujesekrozcijeneiliuvjeteeksterneekonomije,ilikrozredukciju nekihdrugihnovihinvesticijaakojesejavljajukaoposljedicarealizacije predmetnoginvesticijskogprojekta.Ukolikotakvekoristiimajuosobitu vanostuokvirupromatranog,oneseukljuujuuanalizuimijenjaju svojoblikizsekundarnihudirektnekoristi.

2.

44

 Analizatrokovaikoristi(CBA)osimnavedenog,pridonosii:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. racionalizacijiproraunskihodlukaodnosnovrednovanjuoutputa javnogsektora, maksimalizacijinetodrutvenekoristijavnihrashoda, oblikovanjunovihsadrajaikvalitetesosnovedravneintervencijei interakcijejavnogiprivatnogsektoraproizvodnje, mjerenjuracionalnostirazmjetajaresursa, ocjenjivanjuinvesticijskogprojektaujavnomsektoru, ocjenjivanjuefektivnostiinvesticijautehnikuinfrastrukturuiljudski kapital,te usporeivanjudrugihtrokovaikoristi,tenjihovihpozitivnihi negativnihuinaka.

45

 CiljCBAjepoveanjeracionalnostiinvesticijskihulaganjaodnosno
uravnoteivanjatrokovaikoristiunutarrazliitihprojektnih varijanti. CBAanalizaukljuujeprocjenutrokovaikoristikrozduevrijeme, kakobiseodredilaprofitabilnostulaganja,odnosnonetokoristod projekta. Onajeoblikkalkulacijekojomseusporeujudrutvenitrokovii drutvenekoristikododreenihprojekata: Drutvenimtrokovimasmatrajusesvinegativniuincikoji nastajurealizacijomodreenogprojekta. Drutvenimkoristimasmatrajusesvipozitivniuincirealizacijom odreenogprojekta.

46

 PROBLEMI kojisejavljajuUREZULTATIMACBAANALIZE
proizlazeizrazlogatosvitrokoviisvekoristinisuvremenski podudarni,nitiihjemoguepreciznokvantificirati,ajednakotako problemleiiuutvrivanjuposrednihineposrednihtrokovai koristi. StogajenaeloCBAdaukolikoimavieprojekatatrebaizabrati onualternativukojadajenajveenetokoristi. Znai,optimalanprojektjeonajkodkojegdrutvenekoristi nadmaujudrutvenetrokove.

47

ProjektikojisevrednujuCBAanalizommogubiti: POJEDINANI,kojiseupogleduvremenadijelenaproblemes odloenimuincimaodnosnoonimkojiseodnosenabudue razdoblje;ineposrednimuincimaodnosnoneposrednimmjerenjem uinaka. SKUPNI,kadaseanaliziravieprojekata.Onimogubiti: 1. KOMPLEMENTARNI,odnosnoanalizaprojekatakojisu meusobnouvjetovani.Ukolikoihseanaliziraodvojenotj. pojedinanomogubitidrutvenonerentabilni,aukolikose analizirajuskupnotadapostajurentabilni. KONKURENTSKI,kadaprojektimogubitirealiziranirazliitim metodama,atoznaidaizborjednogprojektadefinitivno iskljuujedrugi.
Razlikaizmeunjihoitujeseutomedasekodkomplementarnih odlukaoinvestiranjudonosiufazamaodkojihsvakapredstavlja jednuprojektnucjelinu,akodkonkurentskihizborjednogprojekta predstavljapotpunueliminacijudrugihprojekata.
48

2.

 FAZEUVREDNOVANJUPROJEKATAprimjenomCBAsu:
1. 2. 3. 4. 5. Identifikacija alternativa Identifikacija uinaka Izbor mjernih jedinica i njihovo vrednovanje Procjena alternativa Prijedlog odluke.

CBApruanizpozitivnihrezultatauanaliziocjeneprovoenja proraunskepolitike,poputodreivanjafunkcijeciljainvesticijskih projekataujavnomsektoru.

49

MetodologijaStudijeIzvodljivosti Feasibility Study

STUDIJAIZVODLJIVOSTI ilitonijestudijaoprovedivostiprojekta
kojasenerijetkojednostavnijeoznaavakaoinvesticijskastudija, predstavljadokumentzadonoenjeinvesticijskeodluke. Studijuizvodljivostiuprometnomsustavuiniskuppostupakakojise odnosenaizvodljivostprojekataprometneinfrastrukture.Onasebavi utvrivanjeminvesticijskihprioritetazaizgradnjuobjekataprometne infrastrukture.TakvuinfrastrukturunajeefinanciraMeunarodna bankazaobnovuirazvojizWashingtona.

50


1.

Strunauputa(Banke)sastojiseoddvijestudije:
PRETHODNESTUDIJEIZVODLJIVOSTItzv.Prefeasibility Study,kojase temeljinareduveliinetrokovaizgradnje.Onaomoguuje vrednovanjepredodbeoizvodljivostigradnjeobjektaprometne infrastrukture,toujednoznaidasenjomeutvrujeprimarnistavo njegovojlokaciji; IsameSTUDIJEIZVODLJIVOSTItzv.Feasibility Study,kojaseizraujena temeljuanalizaizspomenuteprvefaze(ooptimalnojlokaciji),priemu seugraujuirezultatiidejnoggraevinskotehnikogprojekta.

2.

Postupciprveidrugefazeizspomenutihuputaserazlikuju uglavnomiponajvie,postupnjuugraenostitehniko graevinskedokumentacijeuprojekt.

51

Studijaizvodljivostiseusklopuprometadijeliuestistraivakih podrujapoosnovukojih(aunutarutvrenemetodologije), buduiinvestitortrebaobraditi:

1. 2. 3. 4. 5. ekonomikurazvoja postojeiprometnisustavianalizuistoga graevinskotehnikidioitrokove ekonomikuprometa vrednovanjeinvesticijskogprojekta.

52

Istraivanjaupodruju EKONOMIKERAZVOJA setemeljena istraivanjimakojaproizlazeizmeuodnosapojedinanihsektora prometaiostalihsektoraukupnogprometnogsustavaodreene zemlje. Osnovneparametreuprocjenikoristiodprojektaprometne infrastruktureine:

1. 2.

sadanjiintenzitetupotrebeinfrastruktureprometnogsustava; razinauslugaprometnogsustava,njihovabuduarazinaismanjenje trokovapojediniciuslugekrozuvoenjenovihtehnikaitehnologijau prometnuinfrastrukturu.

53

Opisianalizapostojeegprometnogsustavasetemeljinaanalizi postojeerazineukoritenjuuslugaprometaiprometne infrastrukture,apolaziodtriulaznekategorije. Radiseo:

podacima o vrstama prometnih usluga, podacima po vrstama prometa na osnovi anketnog uzorka, i prilagoavanju podataka dobivenih po osnovi anketa o prosjenom godinjem dnevnom intenzitetu koritenja prometnih kapaciteta.

54

Anketaopostojeemprometutemeljisenaupotrebijedinstvenogplana anketaitotako,daseizsvakoganketiranoguzorkaprikupljajupodacio koritenjuprometneusluge,njenojvrstiivremenunjenogkoritenja. Predvianjeobuduemprometunaosnoviodreenihmaterijalnih podataka,nunojezaodreivanjetehnikihelemenataito:zaizgradnju prometneinfrastrukture;zaprocjenubuduihtrokovaodravanjate infrastrukture;kaoizabuduekretanjetrokovakorisnikainfrastrukture, pasuupravoovopitanjanakojaovimistraivanjemtrebakonkretno odgovoriti. Ukupanprometnaprojektiranomobjektuprometneinfrastrukturetreba objedinjavati:
postojei promet s njegovim redovitim prirastom, dopunski ili preusmjereni promet, i novonastali odnosno inducirani promet do kojeg dolazi smanjivanjem prijevoznih trokova do ega dolazi poboljanjem kvalitete prometne infrastrukture.

55



Analizagraevinskotehnikogdijelaitrokovanarednajefaza postupakaustudijiizvodljivosti. Ovaseanalizatakoersastojiseodbrojnihaktivnostiiistraivanja. Najzahtjevnijepodrujepredstavljaprikupljanjepreglednihkarataomjera 1:1 000000 ili 1:500000. Kartesupotrebnezapreciznoprouavanjeodreenogpodrujausklopu meuregionalneinfrastrukture.Natemeljunjihizraujesegeneralni plan.

56

 GENERALNIPLANzaizradustudijeizvodljivostimorasadravatisve
bitnostizaistraivanje.Takomorasadravatislijedeeelemente:
konfiguracijuterena postojeanaseljaspredvienimpodrujimairenja granicepodrujarazdiobezemlje biokulturu,tj.ume,obradivepovrine,prirodnerezervate,parkoveisl. objekteprometneinfrastrukture svevodnepovrine zatienavodnapodruja infrastrukturucjevovodnogprometaivodovevisokognapona.

57

 Nakontoga,izraujusetzv.situacijskiplanovi.Onisadre informacijeo:
karakteristikamapredvienogobjektaprometneinfrastrukture, zatienomvodnompodruju, vepostojeojinfrastrukturikojasenalazinatrasiprojektiranja dotinogobjekta,te mjeramazatitekojeseodnosenamoguepromjeneu hidrometeorolokomsustavu.

58

Iuanaliziekonomikeprometa seistraivanjaobavljajufazno.Prvafazase temeljinautvrivanjueksploatacijskihtrokovaprometa,priemuseu obziruzimajudvijekategorijetrokova:

trokoviizgradnjeprometneinfrastrukture,te vremenskiovisnitrokovikaotosu:amortizacija,kamate,plaezaposlenika, opitrokoviuprave,osiguranje,itrokoviizdavanjeupotrebnedozvola.

Nakonutvrivanjatrokovauizraunseuzimajukoristikojeostvaruje prometizgradnjomprojektiranogobjektailiobjekataprometne infrastrukture.Pritomsekoristizaprometizraunavajuzatrivrste prometnihuslugaitoza:uobiajene,preusmjereneinovonastale. Ovdjeseutvrujufinancijski,ekonomskiipreuzetitrokovi.

59

 Analizaekonomikeprometaprocjenjuje:
1. 2. 3. 4. preusmjeravanjeprometaizmeuraznihoblikaprometa, ekonomskeefektepreusmjeravanjaprometameuraznimoblicimaprometa, proraunukupnihtrokova, koristiodnovonastalogprometanabuduimobjektimaprometne infrastrukture.

60

Vrednovanjeinvesticijskogprojekta predstavljasintezusvihistraivanjai procjenauizradistudijeizvodljivostiprometneinfrastrukture.Strunjaci Meunarodnebankezaobnovuirazvoj,iznimnovoderaunaokrajnjem sintetiziranomrezultatukojiobuhvaainizostalihdodatnihpokazateljai analiza. Jedanodvanijihpokazateljasustavavrednovanjaprojektajeinterna stopauveliinidiskontiranedobitikojaseodinvesticijskogulaganja oekuje,odnosnokojaseoekujekaodrutvenakoristodulaganjau infrastrukturneobjekte. Internastoparentabilnostiilipovrata(ISP)jediskontnastopakojomse izjednaujepoetnoinvesticijskoulaganjesasadanjomvrijednou buduihprihodaitrokovaodnosnorashoda.

61

 Njomesedakle,izjednaujesadanjuvrijednostsvihkoristis vrijednousvihtrokova,ipremanjojjeistasadanja vrijednostjednakanuli.Izraavasejednadbom:

Kt Tt = 0 ISP t =1 ( r + n )
n

Priemuje:
ISP interna stopa rentabilnosti ili povrata Kt koristi u razdoblju t Tt trokovi u razdoblju t r diskontna stopa t godina u kojoj se diskontiraju koristi i trokovi n broj godina analiziranog razdoblja.

62



Internomstopomrentabilnostiilipovrataseizraavasvakaprocjena nekogprojektakaojedinstvenagodinjastopapovratauloenogkapitala. Studijaizvodljivostirazmatraivisinukamatnestope(tj.cijene)kapitalana trituionajeuskovezanauzISP.UkolikosepokaedajeISPveaod minimalnogpovratakojisese zahtjevazasredstvauloenauprojekt,tada investitorpredloeniprojekttrebasmatratiprihvatljivimodnosno prihvatiti. Priulaganjuuobjekteprometneinfrastrukturepostojinezaobilazna potrebautvrivanjastrategijedugoronograzvoja.Nadalje,trebauzetiu obzirdasupodacinatemeljukojihsedonoseodlukeoinvesticijskim ulaganjimaodnosnooulaganjukapitala,podlonistanovitim pogrekama. Kao posljedica toga, javljaju se oni efekti koji mijenjaju odluke o izgradnji. Jedan od postupka kojim se utvruju pogreke naziva se analizom osjetljivosti.

63

Analizaosjetljivosti obuhvaanizmetodolokihpostupakakojimase istraujenainminimaliziranjapogreakanaodabranimulaznimpodacimau izradistudijeizvodljivosti.Takvimpostupcimaseispitujukritinetoke,kao tosunpr.trokoviizgradnje,koristiporazliitimprometnimpodsustavima, diskontnastopakojajeoportunitetnanacijenukapitalaisl. Osimopisaneanalizezautvrivanjepogreakaseupotrebljavaianaliza rizika.Analizarizikapredstavljaprocjenumogunosti istupnjavjerojatnosti dogaajailidjelovanjasnepovoljnimposljedicamanaimovinu,sredstvai ljude,autvrujemogueopasnostiodnosnomogueposljediceod donoenjanekihposlovnihodluka. Analizurizikainiproirenaidopunjenaanalizaosjetljivosti.Svrhaanalize rizikajeutvrditioneparametreodnosnoulaznepodatkekojiimajupresudan utjecajnadonoenjeodlukaupogleduprihvaanjailiodbacivanjaneke varijanteprojekta.

64

1. UVOD koji mora sadravati podatke o korisniku 2. OPE INFORMACIJE O PROJEKTU 2.1. Opis projekta 2.2. Ciljevi projekta 2.3. Sadanja situacija 2.4. Opravdanost ulaganja 3. TEHNIKOTEHNOLOKA ANALIZA INVESTICIJE 3.1. Opis tehnikotehnolokog procesa 3.2.Potronjasirovina,materijalaiproizvodakoji generirajuenergiju 3.3.Tehnikastrukturainvesticije 3.4.Popistehnolokeopreme
65

4.UINCIPROJEKTA(pokazateljirezultataiuinka)
Ovdjesenavodepokazateljiovisnookakvojseinvesticijskojaktivnostiradi (rekonstrukcijai/iliizgradnja)uodnosunaobjektprometneinfrastrukture.

5. FINANCIJSKI OPIS PROJEKTA

5.1. Kapitalni trokovi projekta (navedite osnovni financijski opis projekta) 5.2. Radovi i trokovi odravanja projekta 5.3. Tko e upravljati objektom ulaganja nakon njegova dovrenja 5.4. Izvor financiranja i uvjeti kreditiranja 5.4.1. Izvori financiranja (vlastita sredstva, kreditna sredstva, ostala sredstva, ukupno) 5.4.2. Obraun kreditnih obveza (godina otplate, anuitet, glavnica, kamata, ostatak glavnice)
66

6. ANALIZA TRITA
Opissituacijeikretanjeponudeipotranje,njihovapovezanostkaoosnovuza procijenu mogunostiplasiranjaproizvodainabavkepotrebnihglavnihkategorija inputa:ponude,opskrbe,plasiranjainabavke(imeopskrbljivaasirovina, klijenata...)

7. FINANCIJSKOEKONOMSKA ANALIZA
7.1. Izraun amortizacije 7.2. Ekonomski vijek projekta 7.3. Ekonomski tijek 7.3.1. Metoda neto sadanje vrijednosti 7.3.2. Metoda interne stope rentabilnosti

8. ZAKLJUAK Zakljuna evaluacija projekta 9.Prilog SPECIFINALISTATROKOVASREKAPITULACIJOM

67

VRSTEPROJEKTA,METODOLOGIJA PROJEKTIRANJAIPREDPROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Vrsteprojekata Shemefinanciranja Metodologijaprojektiranja Predprojektna dokumentacija Projektniciklus

68

VRSTEPROJEKATA
Instrumentiupraksisuzapravotipoviprojekatakakvisemoguprijavitina natjeaje.Upravilimaprijavakojeobjavljujeuznatjeaje,Europska komisijapropisujeikojitipprojektajedozvoljenoilimogueprijavitina natjeaj. Krozsveprograme(Cooperation,Ideas,People,Capacities)financijska potporaeseimplementiratikrozsljedee:

69

inedvijevrsteprojekata:

LARGESCALEINTEGRATINGPROJECTS
Viepartnerski projektiusmjerenipremaciljanimistraivanjima,ijije oekivaniishodgeneriranjenovogznanjapotrebnogzaprovoenje tematskihprioriteta.Integriraniprojektinajzastupljenijisuinstrumentu FP6.Onibitrebaliokupljatikritinumasuresursatepridonijetijaanju konkurentnostiEuropskeunijeilizadovoljavanjupotrebaeuropskog drutva.Projektimorajusadravatiistraivakukomponentu,amogu imatiitehnolokuidemonstracijskukomponentu,teelement osposobljavanja.Integracijakojuprojektipodrazumijevajumoebiti razliitevrste:vertikalna(npr.vrijednosnilanacodproizvoaaznanjado akteraukljuenihutehnolokirazvojitransfer),horizontalna(niz multidisciplinarnihaktivnosti),sektorska(npr.javnogiprivatnogsektora, aposebicesveuilitaodnosnoistraivakihinstitutaikompanija)ili financijska(javnaiprivatnasredstva).

70

SMALL OR MEDIUMSCALE FOCUSED RESEARCH PROJECTS:

Istraivaki projekti kojima je cilj generirati i promicati nove spoznaje (npr. unapreenje postojeih i razvijanje novih proizvoda, procesa i usluga). Ovi projekti podupiru istraivanja, razvojnotehnoloke i demonstracijske aktivnosti koje su neto manjeg opsega od onih u integriranim projektima.

71

Viepartnerski projektikojimajeciljpoticatiznanstvenui tehnolokuizvrsnostuodreenomistraivakompodruju integriranjemkritinemaseresursaiznanjanaeuropskojrazini,u svrhupostizanjaiodravanjavodeepozicijeutompodruju. Znanjeiekspertizaumreujuseokozajednikogprograma aktivnostikojemjeciljosiguratiprogresivnuitrajnuintegraciju istraivakihkapacitetaprojektnihpartnera,istodobnopromiui spoznajeupodrujukojimseonibave.Samoistraivanje, meutim,nijeusreditupozornostiovoginstrumenta,vesuto strukturalnepromjeneusmjerenepremaintegracijiistraivakih kapaciteta. DoprinosEuropskeunijejeuoblikubespovratnepotporeza integraciju,kojasemoekretatiuiznosimaveim odnekoliko milijuna eura.Potporasedodjeljujeugodinjimratama,ovisnoo napretkukojipostiemrea.
72



Viepartnerski projektikojimajeciljpodupiratiumreavanjei koordinacijuznanstvenoistraivakihiinovacijskihaktivnosti. Moguukljuivatidefiniranje,organizacijuiupravljanjezajednikim inicijativamailiaktivnostima,poputkonferencija,sastanaka, studija,razmjeneosobljaidiseminacijudobrihpraksi, uspostavljanjezajednikihinformacijskihsustavailiekspertnih sustava. Uprojektimasudjelujuistraivakeinstitucije,organizacijecivilnog drutva,kaoikreatoriznanstvenoistraivakihpolitika.

73

 dvijevrsteprojekata:

ERCStarting Independant Researcher Grants zaistraivaekoji zapoinjusastvaranjemilivodesvojprviistraivakitim,ili razvijajusvojnezavisniistraivakiprogram; ERCAdvanced Investigator Grants zaistraivaekojisuseve etabliralikaonezavisniistraivaki"leaderi"usvompodrujurada.

74

Potporaedukacijiirazvojukarijereistraivaa,kroznekoliko razliitihvrstaprojekata:
poetnaedukacija, partnerstvoindustrijaakademija, konferencije, doivotnaedukacija, meunarodnasuradnjai posebneaktivnosti Excellence Award

75

 Potporaistraivakimprojektimagdjesenajveidio istraivanjaprovodinasveuilitima,istraivakiminstitutima idrugimcentrimazamalaisrednjapoduzea.

76

SHEMEFINANCIRANJA
Shemefinanciranja(Funding schemes) "Talking about money OsnovniprincipfinanciranjauFP7jeSUFINANCIRANJE.ToznaidaECne kupujeuslugeistraivanjananaindasklapaugovoreiplaacijenutih usluga,ECpokrivauodreenompostotkudioukupnihprihvatljivih trokovaprojekta. Maksimalnipostotakpokriaprihvatljivihtrokovaubudetujednog projekta(reimbursement rate)ovisiovrstiprojekta,pravnomstatusu predlagaaprojektaivrstiprojektneaktivnosti.

77

METODOLOGIJAPROJEKTIRANJA
Metodologijaprojektiranjasastojiseod:

1. Programiranja kojeukljuujeanalizunanacionalnojrazini,
mogunostiiprepreke,tenacionalniprogramrazvitkailistrategije razvojapojedinihsektoraodnosnoprioritetanalokalnojrazini.

2. Identifikacije problemaiciljevauskladusastratekim
dokumentima;dionika(korisnika,voditeljaprojekta,partnera, donatora,dobavljaaisl.);analizikapaciteta;iStudijeizvodljivosti.

3. Formuliranjailipripremekojapodrazumijevarazraduprojektnih
idejaodnosnoizradulogikematriceipisanjeprijedlogaprojekta.

78

4. Provedbeprojektakojaukljuujepraenjeiizvjetavanjeo
upravljanjuprojektom;postizanjurezultataiispunjavanjuciljeva;te uinkovitomupravljanjufinancijskimsredstvima.

5. Praenjaievaluacijekojeupraenjupodrazumijevaneprekidnu
analizunapretkaprojektaupostizanjuplaniranihrezultatasciljem poboljanjauprocesudonoenjaodlukaiunutarnjegnadzoraprovedbe projekta;auevaluacijipodrazumijevaanalizurezultataprojekata, stvaranjenovihprojektnihideja,objektivnoprocjenjivanjeprojekta, njegovogosmiljavanja,provedbeirezultata.Osnovneosobineevaluacije suobjektivnost,kredibilitet,sudjelovanjedionikatekorisnost.

6. Zavretkaizatvaranjaprojekta.

79

PREDPROJEKTNADOKUMENTACIJA
Predprojektna dokumentacijamorasadravati:

1. Saetak kaosamostalnucjelinaikvalitetanpregledprojekta.Izmeu
ostalog,trebaobisesastojatiodkratkogijasnogpregledaprojektai objanjenjaotomenakojinainprojektodgovaraprioritetimaizvora financiranja.

2. Opisoekivanihkoristikojaukljuuje:
opisprojektakojisesastojiodsveobuhvatnogpregledaprojektainjegovih glavnihaktivnosti; potpunoobjanjenjetehnikihaspekata; prijedlogkalendaraaktivnosti;i, planradasglavnimcjelinamairezultatima.

80

3. Detaljanopisfinancijskihiekonomskihfaktora kojiiniprikaz
trokovaiprihodatijekomvremena,akojiodgovarajuvrstiifinancijskoj (ekonomskoj)opravdanostiprojekta.

4. Odreivanjeopcija:
opcijekojesuutvreneiocijenjene; jasnoodreivanjeiopravdanjezanajboljuopciju; objanjenjejeliprovedenaocjenautjecajanaokoli.

5. Pitanjarizikaiosjetljivosti, diokojitrebajasnoukazatinarizikei
pokazatikolikosuraznielementiprojektaosjetljivinaterizikei pretpostavke.

81

Natjeajna dokumentacija

Projektniciklus

82

PROCES
korak 1 Analiza dionika korak 2 Analiza problema korak 3 Analiza ciljeva korak 4 Izbor strategije korak 5 Interna logika

METODE
Matrica strategije dionika & metode sudjelovanja

Problemsko stablo

Stablo ciljeva

Analiza izvedivosti; trokova i koristi

Logika matrica

83

PRISTUPLOGIKEMATRICEPLM

PLM je razvijen krajem 60ih PLM je analitiki proces i skupina alata koji se koriste kao podrka planiranju i upravljanju projektima Razlika izmeu PLMa i logike matrice:
PLM = analitiki proces metodologija Logika matrica = dokumentirani proizvod analitikog procesa

PLM se koristi tijekom faze:

Identifikacije Formulacije Provedbe Evaluacije i revizije

Ne moe zamijeniti iskustvo i profesionalno miljenje

84

Analizadionika odreivanjeiprocjena glavnihdionikateocjenanjihove sposobnosti

1 2 3

IzradaLM definiranjestruktureprojektna, ispitivanjenjegoveunutarnjelogikeirizika, formuliranjemjerljivihpokazateljauspjenosti

Analizaproblema odraivanjekljunih problema,preprekaiprilikateodreivanje uzronoposljedinogodnosa

Rasporedaktivnosti odreivanjeslijedai ovisnostiaktivnosti;procjenanjegovogtrajanja ipodjelanadlenosti

Analizaciljeva razvojrjeenjaiz ustanovljenihproblemateodreivanje nainazaprekidodnosa

Rasporedresursa izrasporedaaktivnosti, izradarasporedaunosaiprorauna(razvoj inputa)

Analizastrategije odreivanjerazliitih strategijazapostizanjerjeenjateodabir najprikladnijestrategije

85

86

Tko?Dionicisuosobeiliskupineljudikojiimajuznaajaninteresu
uspjehilineuspjehprojekta.Onimogubiti:
Tijeladravneijavneuprave Privatnisektor,pojedinanetvrtke Civilnodrutvo(nevladineorganizacije) lanovilokalnezajednice(poljoprivrednici,obrtnici,mukarciiliene, mladiilistari,bogatijiilisiromaniji)

87

Dionici Korisnici
Ciljnaskupina/skupine Krajnjikorisnici

Projektnipartneri

88

Prilikomanalizedionikamoemokoristitinekeodsljedeihalata:

Matricaanalizedionika SWOTanaliza Vennovidijagrami Radijalnidijagrami

89

Odgovaranapitanje:Nakojinainnadionikeutjeeopiproblemili mogunost?

Dioniki osnovne znaajke

Interesiikako nanjihutjee problem/i

Sposobnosti motivacijau svrhu promjene

Moguemjere za rjeavanjeinteresa dionika

90

PREDNOSTI

SLABOSTI

S Strength
(Prednosti)

W Weakness
(Slabosti)

O Opportunities
(Mogunosti)

MOGUNOSTI

OPASNOSTI

T Threats
(Opasnosti)

91

Pokazujeianaliziraodnosizmeuglavnihdionika

B F A G C H E D

92

Prikazujeianalizirasposobnostdionika/institucionalnasposobnost

93

1. Sakupljainformacijekojeopisujuproblematinusituaciju(uzroki posljedica) 2. Osiguravauenjenagrekamaizprethodnihslinihprojekataili programa 3. Osiguravadapravi/kljunidionicisudjelujuuanalizi 4. Pripremaproblemskostablokojeeosiguratipojednostavljenu, alirobusnuslikurealnesituacije

94

Problemskostablo uspostavljauzronoposljedine odnose izbogtoga pomaeuosiguranjuinjenicedasekorijenskiproblemiidentificirajuida imsepristupanaprimjerennain. Osnovnikoraciovdjesu: 1. Identificirati jedanilidva(poetna)glavnaproblemakojiutjeunaciljne skupineunjihovomnainuivljenjai/ilipristupuuslugama 2. Identificirati probleme/ogranienosti 3. Analizirati iidentificiratiuzronoposljedineveze 4. Provjeriti logiku 5. Nacrt dijagramaproblemskogstabla

95

POSLJEDICE
GLAVNI PROBLEM

UZROCI

96

Povean broj poginulih u prometu este prometne nesree

Loa kvaliteta vozila

Nedovoljno educirani vozai

Vozila prestara Nedovoljno odravanje vozila Loe odravanje cesta

97

Analizaciljevanegativnastanjaproblemskogstablapretvaraurjeenja tj.pozitivnastanja Ciljevisepredstavljajuudijagramu(stablociljeva)

OPI CILJ OPI CILJ

SVRHA PROJEKTA

REZULTAT

REZULTAT

REZULTAT

AKTIVNOSTI

AKTIVNOSTI

98

Smanjivanje broja poginulih u prometu Smanjivanje broja prometnih nesrea Poveavanje paljivosti kod vozaa Poboljanje kvalitete vozila Poboljanje kvalitete cesta

Edukacija vozaa

Nabavka novih vozila Redovito odravanje vozila

Bolje odravanje cesta

99



Odabirnainarjeavanjaproblema odabirstrategije Lakejeodabratistrategijuukolikosudefiniranikriteriji(npr.koristza

ciljneskupine,komplementarnostsdrugimprojektima,trokovi,tehnika izvedivost)

Odabranastrategijasekoristikaopomokodformuliranjaprvog stupcalogikematrice(opicilj,svrha,rezultati)

100

Stablo ciljeva
Opi ciljevi Svrha projekta

Interna logika

Rezultati

Aktivnosti

10 1

102

Logika matrica je niz povezanih koncepata koji na operativan nain opisuju najvanije aspekte projekta. Ona daje mogunost provjere da li je projekt dobro planiran te olakava praenje i evaluaciju projekta. Logika matrica je nain na koji se predstavlja sadraj projektnih aktivnosti. Ona na sustavan nain odraava vertikalnu logiku projekta: od opih ciljeva kojima bi projekt trebao pridonijeti i konkretnog cilja projekta, do oekivanih rezultata i aktivnosti kojima se ti rezultati trebaju postii. Svaki segment matrice je strogo definiran logika s drugim dijelovima matrice se mora testirati tj. redefinirati ukoliko je potrebno. Logika matrica je interaktivni proces.

103

Logika veza Kojem opem cilju projekt doprinosi? Koje posebne ciljeve projekt ostvaruje, da bi doprinio opem cilju? - Jasno doprinosi rjeavanju problema ciljne skupine Rezultati su ostvarenja predviena da bi se ostvarili posebni ciljevi. Koji su oekivani rezultati? (nabroji ih) Koje su kljune aktivnosti koje se moraju provesti i kojim slijedom, da bi postigli oekivane rezultate? (Grupirati aktivnosti po rezultatima)

Objektivno provjerljivi pokazatelji uspjeha Koji su kljuni pokazatelji uspjeha vezani za opi cilj? Koji pokazatelji jasno ukazuju da je cilj projekta ostvaren?

Izvori i sredstva provjere Koji su izvori informacija za ove pokazatelje? Koji su postojei izvori informacija ili kako se one mogu prikupiti?

Pretpostavke

Opi ciljevi

Posebni ciljevi (Svrha)

Koji vanjski imbenici mogu pozitivno ili negativno utjecati na projekt ali su van direktne kontrole projektnog tima? Koji vanjski preduvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se planski ostvarili oekivani rezultati? Koji su preduvjeti za poetak aktivnosti? Koji vanjski uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se planirane aktivnosti mogle provoditi?

Oekivani rezultati

Kojim se pokazateljima moe mjeriti da li, i u kojoj mjeri projektom ostvarujemo oekivane rezultate? Sredstva: Koja su sredstva potrebna da bi se provele planirane aktivnosti, npr. djelatnici, oprema, edukacija, studije, nabavke, prostorije

Kojim metodama doi do informacija? Koji su izvori informacija za ove pokazatelje? Koji su izvori informacija za mjerenje napredovanja aktivnosti? Trokovi: Koji su trokovi projekta? Kako su razvrstani (Detaljni pregled u Proraunu projekta)

Aktivnosti

104

OpiCilj Svrha
Komponenta 1
Rezultat 1.1
Aktivnost 1.1.1 Aktivnost 1.1.2 Aktivnost 1.1.3 Itd.

Komponenta 2
Rezultat 2.1
Aktivnost 2.1.1 Aktivnost 2.1.2 Aktivnost 2.1.3 Itd.

Komponenta 3
Rezultat 3.1
Aktivnost 3.1.1 Aktivnost 3.1.2 Aktivnost 3.1.3 Itd.

Rezultat 1.2
Aktivnost 1.2.1 Aktivnost 1.2.2 Aktivnost 1.2.3 Itd.

Rezultat 2.2
Aktivnost 3.2.1 Aktivnost 3.2.2 Aktivnost 3.2.3 Itd.

Rezultat 3.2
Aktivnost 3.2.1 Aktivnost 3.2.2 Aktivnost 3.2.3 Itd.

105

Hijerarhijaciljeva Opi cilj Svrha Doprinijeti

Kakonapisatiizjavu

1.Poboljano/poveano 1.1Ostvaren 1.2Proizveden 1.3Proveden 1.1.1Pripremiti 1.1.2 Izraditi 1.1.3Izgraditi 1.1.4Istraiti

106

Rezultati

Aktivnosti

Pretpostavkaje:
uvjetkojijepotrebnozadovoljitikakobiprojektbiouspjean; NIJE umoi projekta(izvannaekontrole); imbenikkojegtrebapozornopromatratizavrijemetrajanjaprojekta

Moeseodnositina:
aktivnostidrugihdionikakojenisudirektnoukljueneuupravljanje navedenimprojektom ilinjegovomkoordinacijom; nepovoljnepovratneinformacijeodciljnihskupinanauslugekojese trebajuosiguratikroznavedeniprojekt; uspjenakoordinacijasvihdonatorairazumnapotronjasredstava nerazmjernost(oscilacije)cijenazarobeiusluge promjene(zaokret)uirojpoliticinovevlade

PANJA:pretpostavke POZITIVNEIZJAVE;
rizici negativne
107

Logikaveza Opicilj

Objektivno provjerljivi pokazatelji

Izvoriprovjere

Pretpostavke

Svrhaprojekta

Rezultati Aktivnosti

Unosi

Preduvjettrebabitiispunjenprije izdvajanjasredstvaipokretanja aktivnosti

108

Da
Hoeliseostvariti?

Dalije vanjskifaktor bitanzaprojekt?

Ne

gotovosigurnoda vjerojatnoda tekoostvarljiv

mogue

neukljuivatiulogikumatricu ukljuitikaopretpostavku Redizajnirati(akojemogue)projekt kakobiseutjecalonavanjskifaktor nijemogue

Redizajniranjeprojekta: dodatinoveaktivnostii/ilirezultate drugaijeformuliranjesvrheprojekta, akojemogue Faktorpredstavljarizik. Projekt NIJEIZVEDIV !

109

OPPopisujuciljeveprojektanaoperativnomjerljivnain:koliina, kvaliteta,vrijemeiliKKV Pomauuprovjeriizvedivosticiljevaioblikovanjusustavanadzorai evaluacijeprojekta Trebajubitimjerljivi nadosljedannainiuzprihvatljivetrokove Trebajubitineovisni jedanoddrugoga(posebanzasvakiopi cilj/svrhu/rezultat) DobarOPPtrebabitiSMART:

Specific specifian(zaodreenicilj); Measurable mjerljiv(upogledukvalitetei/ilikoliine); Available dostupan(uokviruprihvatljivogtroka); Relevant relevantan(zapotrebeinformiranjavoditeljaHL); Timebound vremenskiodreen(def.kadamoemo
oekivatidaciljbudepostignut)
110

Opicilj

Pokazateljiuinka

Svrha

Pokazateljiishoda Pokazateljineposrednih rezultata

Rezultat

111

Izvorprovjeretrebanavesti:
Kako/nakojinaintrebaprikupitiinformacije? Tkobitrebaoprikupiti/pruitiinformacije? Kada/kolikoesto?

Administrativnaevidencija Studije Istraivanja Poslovneknjige Slubenastatistika

112

Specijaliziraneankete

Cijena

Intervjuskrajnjimkorisnicima

Prilagoenistatistikipodaci Statistikipodaci Administrativna izvjea Upravljaka izvjea

Kompleksnost
113

Logika veza

Objektivno provjerljivi pokazatelji

Izvori provjere

Pretpostavke

Opi cilj Svrha projekta Rezultati Aktivnosti

Sredstva Trokovi

Preduvjet

114



Izraujesenaosnovirezultata VeinomseprikazujeGanttovimdijagramom Indikativniraspored Tijekomfazeformulacije Detaljnijirasporeda Tijekomfazeimplementacije

115

116

117

Korak1:Popisglavnihaktivnosti Korak2:Podjelaaktivnostinazadatkekojimasemoeupravljati Korak3:Objanjenjeredoslijedaiovisnosti Korak4:Procjenapoetka,trajanjaidovretkaaktivnosti Korak5:Saetakrasporedaglavnihaktivnosti Korak6:Definiranjekljunihtoaka Korak7:Definiranjeekspertize Korak8:Podjelazadatakaunutartima

118

Kvalitetnaprocjenatrokovautjeenaodlukuoulaganjuufaziocjene projektaikasnijezanesmetanuprovedbuufaziprovedbe

Koraciupripremirasporedaresursa
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Popisaktivnostikopiratiuprijedlograsporedaresursa Navestiresursepotrebnezaprovedbuaktivnosti Resursepodijelitiukategorijetroka Navestijedinice Navestikoliinu Procijenitijedininitroak Odreditiizvorfinanciranja Dodijelitiifrefinanciranja Rasporedititroak Izraunatiukupno Predvidjetiipovratnetrokove
119

LMdajesaetakgl.elemenataprojektaustandardnomobliku,patime pomaeonimakojisuodgovornizaocjenuobujmailogikepredloenih investicija AlatiodkojihsesastojiPLMmoguseprimijenitizarazradupredloenog projektaradidaljnjegispitivanjanjegoverelevantnostiivjerojatne izvedivosti Ciljevinavedeniuloginomokviru,zajednosrasporedimaaktivnosti, resursaitrokova,dajuinformacijezaanalizutrokovaikoristi Rasporeditrokovaomoguujuocjenuutjecajananovanitijek (ukljuujuidoprinoseraznihdionika),iobujamSporazumaofinanciranju kojieseodrediti

120

Logikiokvirdajeosnovunakojojsemogupriprematiugovori jasno navodeioekivaneciljevekaoirazinunadlenostiiodgovornostivoditelja projektaiostalihdionika Logikiokviripovezanirasporedidajuosnovunakojojsemoguformulirati detaljnijioperativniradniplanovi Pokazateljiisredstvaprovjeredajuokvirzadetaljnijiplannadzorai evaluacijekojieizraditiiprovoditivoditeljiprojekata Pretpostavkedajuosnovuzaoperativniplanupravljanjarizicima Rezultati,pokazateljiisredstvaprovjere(+aktivnosti,resursiitrokovi) dajuokvirzapripremuizvjeaonapretkuprojekta(radiusporedbeonoga tojeplaniranosonimtojepostignuto)

121

Logikamatricanudiokvirzaevaluaciju,sobziromdajasnonavoditoje postignuto(odnosnorezultateisvrhu),nainnakojisetapostignua trebajuprovjeriti(pokazateljiisredstvaprovjere)ikojesuglavne pretpostavke Logikamatricadajestrukturuzapripremuopisaposlazaevaluacijske studijeizarevizijeuinka.

122

Projektiranjeplovnihputova, luka,pristanita,terminalai objekatazasigurnost plovidbe.

123

Projektiranje =istraivakorazvojnipostupakkojidefinira
tehnikotehnolokaobiljejalukaiterminala Planiranje=DugoroniaspektProjek ranje Lukeseveinomprojektirajuzarazdobljeod20god. Logikefazeprojektiranja
Idejnorjeenje Idejniprogram Glavniprojekt Izvedbeniprojekt

124

Morasadravatisvebitnesadrajeluke:

Prometnepovrineinjihovanamjena Objektizaupravljanjeterminalom Objektizasmjetajirukovanjerobom Objektiservisnihdjelatnosti Carine pediteri ostaliobjektiovisnoonamjeniterminala Prekrcajnikapaciteti Sredstvazaprijevozrobe

125

1. 2. 3. 4.

Zamjena postojeihkapacitetanovim(istihtehnolokihsvojstava) Modernizacija postojeihkapaciteta Proirenjekapacitetaradipoveanjaopsegaprometakrozluku Izgradnjanovihlukihkapaciteta

126

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Ciljprojektiranja Analizarelevantnihimbenika(tehnikotehnolokih, gospodarskih) Konceptualnimodelradaterminala Vrednovanjevarijanata Prijedloguhodavanja Realizacijaprojekta

Takoer,projektbitrebaoimatiiplaninvesticija

127

1.

Fazapripremeilikoncipiranja
Dobivaseinformacija Razmatraraznevarijanterjeenja Donosiracionalna,logika,gospodarskiidrutvenoopravdanaodluka orealizacijiprojekta

2.

Fazaizgradnjeilirealizacije
Realizacijaprojektauokviruutvrenihparametaraufazipripreme

128



Propusnamopristanadefiniranajeprotokomteretanapristanu Protokteretamoemoizraziti

=f(D)
maseniprotok(t/h) D nosivostbroda(DWT)

Slika:Osnovneprekrcajne aktivnostinapristanu

129

Tehnikiuvjetiprojektiranjai izborlokacijeobjekata.

130

Odraavasenatrokovegraenjainarezultateposlovanjakaoi tehnikiuvjeti

Lokacija =mjestouzemljopisnomsmisluukojemseobavljaluka
djelatnost Smjetajniimbeniciuvjetovanisudrutvenimodnosima,klimom, geografskimobiljejima, Analizazavisnihinezavisnihsmjetajnihimbenikaseprovodipo utvrenjuosnovnihsmjetajnihimbenikatejepreduvjetza utvrivanjemakrolokacije lukeizkojekasnijeslijediodreivanje

mikrolokacije luke.

131

Sposobnostluke/lukihobjekatadapodnesesvaprometnaiostala optereenjakojasemogupojaviti

Osnovnizahtjevluke:
1. 2. Stabilnostlukihobjekata vrstoanosivihkonstrukcija lukihobjekata

132

VREDNOVANJEI PREZENTIRANJEPROJEKTA

133

 Planiranjezahtjevaevaluacijutokatrokovaikoristikojesemoguusporediti ubudunostiskapitalniminvesticijskimtrokovima Uprocesuplaniranjepotrebnojepozitivnoodgovoritinasljedeapitanja:

jeliplanekonomskiifinancijskiopravdan? jesulifinancijskasredstvanajboljeuloena? jelipredloenarazinaivrijemerealizacijeinvesticijemeusobnousklaeno? jesuliobavljeneekspertizerazliitihpodrujaplaniranjekaokompleksnog zadatka? jelipripremljenadobraosnovaznanjakaopreduvjetpostojanjaekspertnog sustavaiznaajanelementufunkcijiodluivanja? jesuliprirazmatranjuplaniranjauobziruzetarazliitaogranienja? postojilipotpunapouzdanostuanalizuproblemaiizborsredstava?

134

 Priizradilukogarazvojnogplanaposebnupozornosttrebaposvetiti ekonomskomifinancijskomvrednovanjuplana,kaotemeljnompokazatelj uekonomskeopravdanostiplaniranihmjera. Financijskimvrednovanjemutvrujesekomercijalnaisplativostbudue investicijeidefinirajusetrokoviikoristi.Financijskitrokovistvarnesu isplatekojebisetrebaleobavitiusvezisinvesticijama.Financijskekoristi suprihodikojibiseostvariliposlovanjemnovoizgraenogkapaciteta. Narezultatefinancijskogvrednovanjaplananajvieutjeeprognoza lukogprometaipromjenatarifa

135

Utvrujekolikojeplaniraniobjektkoristansaspektanacionalnogagospodarstva jerseprihodiitrokoviuekonomskomvrednovanjuvieodnosenaostale sudionikeulukomposlovanjunegonasamuluku. Osnovnetrokovezalukeprojekteine:zemljite,radnasnaga,oprema,sredstva plaanja,izgradnja,poslovanje,odravanjeidr. Najveeekonomskekoristilukihinvesticijajesu:utedeuprometnimtrokovima, skraivanjevremenakojerobaprovedeuluciinabrodu,koristiodstimuliranja nacionalnogagospodarstvaimogunostipoveanjaizvoza.

136

 Podrazumijevaizmjenuplanovatijekomrazdobljazakojisuutvreni Rebalasiranjeplananunojeusluajupromjeneimbenika,vanjskihili unutarnjih,kojidjelujunaposlovanjeluke Rebalansomseponovnouravnoteujeplanizmeuzadatakaiimbenika potrebnihzaostvarivanjeplanskihzadataka.

137

Planiranjejekontinuiranprocesizahtijevastalnopraenjeianalizu izvrenjaciljevapostavljenihplanomiimbenikakojisuutjecalina izvrenjeplana. Metodepraenjaizvrenjaplanova:

Klasina(opisna)metodaizradbatablicapostignutihciljevaplanauodreenim razdobljimauzdetaljniprateikomentar Suvremenemetode gantogram itzv.mrenidijagram

Premaobjemametodamaplansemora:
1. ralanitinapojedinefazeiliaktivnosti(analizastrukture) 2. naosnovitrajanjapojedinihaktivnostiutvrdititrajanjecijelogplana(analizavremena).

138

Imaizgledtablice Koristisezapraenjejednostavnijihplanova. Prednosti: pregledanprikazvremenskogodvijanjapojedinihaktivnosti Nedostatak: nevidisemeuovisnostpojedinihaktivnosti,tj.kojeaktivnosti morajuzavritidabimoglezapoetinekedruge

Ovisnooukupnomtrajanjuplanakoristeserazliitevremenskejedinice: dani,tjedni,mjeseciiligodine

VREMENSKOTRAJANJEAKTIVNOSTI 1 AKTIVNOST1 AKTIVNOST2 AKTIVNOST3 AKTIVNOSTn

139



Imaizgledsheme Koristisezapraenjesloenijihplanova Prednosti: Nedostatak:

odlianprikazlogikepovezanostiaktivnosti vrlovanoukompleksnimplanovima nevidisepreglednovremenskoodvijanjepojedinihaktivnosti

140



kombinirana tehnika prvo radi

analiza strukture i crta mreni dijagram te analiza vremena i na kraju se crta jo i gantogram

Jedna od takvih tehnika je transplan

Tiskanica za crtanje transplana vrlo je slina onoj za gantogram s tim, to svaki red ima dvostruku crtu

141

1. 2. 3. 4.

Alderton,P.M:. Port managementand operations,Lloydsof LondonPress,London,1999. Beth,H.L.:EconomicEffectsofPortCongestion,PortManagementTextbook,InstituteShippingEconomics,Bremen,1978. Dundovi,.,Kesi,B.:Tehnologijaiorganizacijaluka,SveuiliteuRijeci,PomorskifakultetuRijeci,Rijeka,2001. C.R.Cook,JustEnoughProjectManagement:TheIndispensable FourStepProcessforManagingAnyProjectBetter,Faster, Cheaper.NewYork,NY:McGrawHill,2005. George,J.M.,Jones,G.R.:Contemporary ManagementCreating Value in Organizations,4thed.,McGrawHill/Irwin,New York,NY,2006. Grammenos,C.Th.(ed):The Handbook of Maritime Economics and Business.London:Lloydsof LondonPress,London,2002. Joli,N.:LukeiITS,Fakultetprometnihznanosti,Zagreb,2008. Kesi,B.:Organizacijaiekonomikalukihsistema,Fakultetzapomorstvoisaobraaj,Rijeka,1992. Kirini,J.:Lukeiterminali,kolskaknjiga,Zagreb,1991. Kirini,J.:Problematikaprojektiranjalukazamasovneterete,Suvremenipromet,god.4.,br.4,Zagreb,1982. Padjen J.:Osnoveprometnogplaniranja,Informator,Zagreb,1986. Padjen J.:PrometnapolitikaHrvatske,Masmedia,Zagreb,2003. Paali,:Oglediomaritimnoj ekonomijiHrvatske:priloziteorijiipoliticigospodarstvenograzvitkaHrvatske,Ekonomski fakultet,Split,1996. Peri,T.;Radai,.;imulik,D.:Ekonomikaprometnogsustava,Fakultetprometnihznanosti,Zagreb,2000. Prezentacija:Upravljanjeprojektnimciklusom,SredinjidravniuredzarazvojnustrategijuikoordinacijufondovaEU, Zagreb,15.17.oujka2010.godine Sikavica,P.,Bahtijareviiber,F.,PolokiVoki,N.:Temeljimenadmenta,kolskaknjiga,Zagreb,2008. Smjernicezaupravljanjeprojektnimciklusom,Svezak1.,Sredinjidravniuredzarazvojnustrategijuikoordinacijufondova EU,Zagreb,2008. Starevi,A.:Planiranjerazvojaiposlovanjasaobraajnihorganizacijaudruenograda,Fakultetzapomorstvoisaobraaj, Rijeka,1977. Stopford,M.:Maritime Economics,Routledge,London, 2000.
142

5.

6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

14. 15.

16. 17.

18.

19.