1

REAKREDITACIJA
VELEUILITA U VARADINU











Datum i mjesto posjeta:
21. svibnja 2012. godine, Varadin
















Srpanj, 2012.
2

SASTAV STRUNOG POVJERENSTVA ZA PROVOENJE REAKREDITACIJE
VELEUILITA U VARADINU

dr. sc. Vinko Vinji , Veleuilite u ibeniku, Hrvatska

prof. dr. ing. Haldor E.Jochim, MBA, FH Aachen University of Applied Sciences, Njemaka

prof. Margareta Heylen, University College in Flanders, Belgija

dr. sc. Ivan Pogari, Veleuilite u Rijeci, Hrvatska

Matea Sirak-Peni, studentica, Veleuilite Velika Gorica, Hrvatska


Podrka radu Strunog povjerenstva
Maja Briki, B. Ed., koordinatorica, Agencija za znanost i visoko obrazovanje
Vlatka Dereninovi, prof., prevoditeljica tijekom posjeta, Agencija za znanost i visoko
obrazovanje
Goran Briki, prof., prevoditelj Izvjea, Agencija za znanost i visoko obrazovanje












3

Sadraj

UVOD 4
KRATKI OPIS VREDNOVANOG VISOKOG UILITA 4
RAD STRUNOG POVJERENSTVA 6
DETALJNA ANALIZA TEMELJENA NA STANDARDIMA I KRITERIJIMA ZA REAKREDITACIJU 7
1. UPRAVLJANJE VISOKIM UILITEM I OSIGURAVANJE KVALITETE 7
2. STUDIJSKI PROGRAMI 9
3. STUDENTI 11
4. NASTAVNICI 13
5. STRUNA I ISTRAIVAKA DJELATNOST 14
6. MOBILNOST I MEUNARODNA SURADNJA 15
7. RESURSI: STRUNE SLUBE, PROSTOR, OPREMA I FINANCIJE 16
ZAVRNO IZVJEE I PREPORUKE STRUNOG POVJERENSTVA AKREDITACIJSKOM SAVJETU
AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 18
PREDNOSTI (SNAGE) 18
NEDOSTACI (SLABOSTI) 18
PREPORUKE ZA POBOLJANJE KVALITETE 20












4

UVOD
Kratki opis vrednovanog Visokog uilita
Veleuilite u Varadinu osnovano je Odlukom Gradskog vijea Grada Varadina od dana 14.
prosinca 2005. godine. Pravni prethodnik Veleuilita u Varadinu je Visoka elektrotehnika
kola s pravom javnosti, koja je, izvoenjem Strunog studija elektrotehnike, poela raditi u
akademskoj godini 2001./2002. Temelj za osnivanje Veleuilita u Varadinu bio je dobivanje
dopusnice dana 7. srpnja 2005. godine za tri struna studija: Elektrotehnika, Proizvodno
strojarstvo te Multimedija, oblikovanje i primjena. Na Veleuilitu se izvode jo dva struna
studija iz podruja tehnikih znanosti Tehnika i gospodarska logistika te Graditeljstvo, za koja
su dopusnice dobivene dana 14. veljae 2007. godine, odnosno dana 14. lipnja 2007. godine. Na
Veleuilitu se izvodi i Struni studij sestrinstva iz podruja biomedicine i zdravstva, kojem je
dopusnica za izvoenje nastave izdana dana 22. prosinca 2008. godine. U travnju 2010. godine i
rujnu 2011. godine Veleuilite u Varadinu je dobilo trajne dopusnice za izvoenje svih pet
strunih studija iz podruja tehnikih znanosti.
Veleuilite izvodi nastavu na nekoliko lokacija u Varadinu, od kojih je ona u Krianievoj ulici
33 ujedno i sjedite Ustanove.
Statut Veleuilita u Varadinu donesen je dana 17. sijenja 2006. godine. U akademskoj godini
2008./2009. je uveden Informacijski sustav visokih uilita (ISVU) u svrhu poticanja kvalitete
nastavnog procesa.
U akademskoj godini 2010./2011. na Veleuilitu u Varadinu studira 2246 studenata, od ega
42% u statusu redovnih i 58% u statusu izvanrednih studenata.
Na Veleuilitu u Varadinu je u stalnom radnom odnosu 57 djelatnika, od ega 35 s izborom u
nastavno zvanje, 8 asistenata i 14 ostalih djelatnika. Osim stalno zaposlenih djelatnika na
Veleuilitu, u nastavnim aktivnostima angairano je i 111 vanjskih suradnika. S obzirom na
trenutni broj studenata, ova brojka ukazuje na omjer studenata i nastavnika 41:1. Veleuilite u
Varadinu planira omjer studenata i nastavnika smanjiti na 30:1. Zavretkom studija studenti
stjeu akademski naziv prvostupnik bacc. ing. strunog studija na preddiplomskoj razini.
Na svakom odjelu izvodi se struni studij u trajanju od tri godine i njihovim se zavretkom stjee
180 ECTS bodova.
Upravno tijelo Veleuilita u Varadinu je Upravno vijee koje se sastoji od pet lanova. Upravno
vijee brine o ostvarivanju djelatnosti Veleuilita, zakonitosti rada Ustanove te daje suglasnost
na pojedine odluke dekana i Strunog vijea. Mandat lanova Upravnog vijea traje etiri godine.
5

Struno vijee Veleuilita je struno tijelo koje ine svi zaposlenici Veleuilita u nastavnom
zvanju te znanstveno-nastavnom zvanju. Predstavnici studenata ine 15% ukupnog broja
lanova Strunog vijea, a biraju ih studenti na studentskim izborima. Sjednice Strunog vijea
priprema i saziva dekan, a u njegovoj odsutnosti jedan od prodekana. Dekan je elnik i voditelj
Veleuilita. Dekan je odgovoran za zakonitost rada Veleuilita, a njegova funkcija odreena je
Statutom Veleuilita. Prvi dekan Veleuilita u Varadinu, dr. sc. Marin Milkovi, profesor visoke
kole, izabran je u akademskoj godini 2010./2011.
Misija Veleuilita u Varadinu je izobrazba strunog kadra za potrebe realnog gospodarstva i
zdravstvenog sustava u regiji sjeverozapadne Hrvatske kroz kvalitetno izvoenje strunih i
specijalistikih diplomskih studija prema principima Bolonjske deklaracije.
















6

Rad Strunog povjerenstva

Rad Strunog povjerenstva temeljio se na Samoanalizi koju je pripremilo Veleuilite u
Varadinu. Struno povjerenstvo posjetilo je Visoko uilite dana 21. svibnja 2012. godine te je
tom prilikom obilo njegove prostorije i pregledalo pripadajue resurse. Tijekom posjeta
obavljeni su sastanci sa sljedeim grupama:
Upravom Veleuilita
radnom grupom za izradu Samoanalize i predstavnicima Jedinice za osiguravanje
kvalitete
studentima
prodekanima za nastavu i voditeljima odjela
nastavnicima.
Struno Povjerenstvo je, takoer, obilo prostorije i uionice Veleuilita te prostorije u najmu
koje Veleuilite koristi na oblinjim lokacijama (laboratorije, knjinice i dvorane). Takoer,
obilazak je ukljuivao i posjet nastavi koja se izvodila po rasporedu sati. lanovi Strunog
povjerenstva razgovarali su sa studentima te predmetnim nastavnicima i tijekom nastavnog
procesa.
7

DETALJNA ANALIZA TEMELJENA NA STANDARDIMA I
KRITERIJIMA ZA REAKREDITACIJU
1. Upravljanje visokim uilitem i osiguravanje kvalitete
1.1. Dio dokumenta misije, koji definira samu misiju Visokog uilita, relativno je kratak,
ali ipak definira Veleuilite kao instituciju visokog obrazovanja. Misija naglaava
ulogu i vanost Institucije u razvoju regionalnih gospodarskih subjekata te obrazuje
strune kadrove za potrebe Varadinske, kao i susjednih upanija za strunim
kadrovima razliitih tehnikih i biomedicinskih profila. Takoer, obrazuje strune
kadrove za potrebe njege u zdravstvenim ustanovama u iroj regiji. Vizija Veleuilita
u Varadinu je biti vodea obrazovna, znanstvena, struna i drutveno odgovorna
visokokolska ustanova za obrazovanje kadrova iz podruja tehnikih,
biomedicinskih i biotehnikih znanosti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U svojoj viziji
Veleuilite provodi odgovarajue strateke planove i razvija nove komplementarne i
interdisciplinarne studijske programe na dvije Bolonjske razine visokog obrazovanja.
Veleuilite u Varadinu izrauje sveobuhvatni dokument Strategija razvitka
Veleuilita u Varadinu za razdoblje 2012. 2019. Kroz elemente nastavnog procesa
se daje vanost sustavu osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju. Primjenjuju
se Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog
obrazovanja (European standards and guidelines, ESG) u dijelu unutarnjeg
osiguravanja kvalitete na Visokom uilitu te Prirunik za osiguravanje kvalitete.
Visoko uilite uglavnom provodi sustavno strateko planiranje, pri emu ukljuuje
dionike u definiranju svojih ciljeva te vizije i strategije u skladu sa svojom misijom.
1.2. Visoko uilite ima relevantne pravne dokumente koji formaliziraju njegovu
organizacijsku strukturu. Svi Subjekti na Veleuilitu definirani su Pravilnikom o
studiranju, Pravilnikom o stegovnoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika, kao i
Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata. To znai da Visoko uilite
uglavnom provodi uinkovitu organizacijsku strukturu formaliziranu pravnim
dokumentima.
1.3. Studijski programi koje Visoko uilite izvodi usklaeni su s misijom pruanja
visokog strunog obrazovanja u podruju strunih studija: Elektrotehnika,
Proizvodno strojarstvo, Multimedija, oblikovanje i primjena, Graditeljstvo, Tehnika i
gospodarska logistika te Sestrinstvo. Svaki od navedenih studijskih programa na
Veleuilitu potpuno je proveden u skladu s njegovom misijom.
8

1.4. Studijski programi Veleuilita usklaeni su s Polaznim osnovama Hrvatskog
kvalifikacijskog okvira. Studijski programi Veleuilita u skladu su s misijom
Institucije (izobrazba kompetentnog strunog kadra za potrebe realnog
gospodarstva i zdravstvenog sustava u regiji sjeverozapadne Hrvatske) i potpuno su
provedeni.
1.5. Veleuilite u Varadinu je mlada, dinamina i inovativna institucija. Daljnjim radom
na provedbi i usklaivanju stratekog plana, sustava osiguravanja kvalitete,
operativnih aktivnosti i ishoda uenja poboljat e se uinkovitost i ojaati kultura
izvrsnosti. Visoko uilite ima formalne mehanizme praenja i poboljavanja
kvalitete nastavnih aktivnosti. Posljednje studentske ankete pokazuju da je veina
studenata zadovoljna kompetentnou nastavnika. Visoko uilite ostvarilo je suradnju
sa gospodarstvom na podruju terenske nastave i izrade seminarskih i zavrnih
radova. Preporuuje se uspostava formalnog sustava pruanja povratnih informacija
studentima i nastavnom osoblju, a to je djelomino provedeno.
1.6. Visoko uilite ima formalne mehanizme za praenje kvalitete nastave i njezino
unapreenje. Institucija je uspostavila sustav osiguravanja kvalitete, ali potrebno je
vrijeme da se utvrdi njegova djelotvornost, odnosno kako se provodi u praksi. Treba
objediniti konkretne mjere unapreenja motivacije studenata u sklopu zahtjevnijih
kolegija, a to je djelomino provedeno.
1.7. Visoko je uilite uspostavilo formalna pravila za najviu razinu etinog ponaanja u
obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti. Provode se studentske ankete. Instituciju treba
potaknuti da nastavi sa zapoetim aktivnostima praenja i unapreenja kvalitete
nastave.
1.8. Veleuilite u Varadinu donijelo je sljedee dokumente: Etiki kodeks, Pravilnik o
studiranju, Pravilnik o stegovnoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika i Pravilnik
o stegovnoj odgovornosti studenata. Dakle, djelatnici i studenti upoznati su s
pravilima etinog ponaanja, to je potpuno provedeno.





9

2. Studijski programi

2.1. Veleuilite u Varadinu prati potrebe trita rada, osobito u varadinskoj regiji.
Upisne kvote za pojedine studije razlikuju se u odnosu na inicijalne potrebe koje su
utvrene prilikom izdavanja dopusnice. Zbog ograniene upisne kvote, Veleuilite u
Varadinu nije u mogunosti upisati sve zainteresirane studente.

2.2. Veleuilite u Varadinu trebalo bi zaposliti vie nastavnika i osigurati da se nastava
odvija na jednoj lokaciji. Trebalo bi uspostaviti bolju povezanost izmeu upisnih
kvota, prolaznosti studenata i resursa, a to je djelomino provedeno.

2.3. Veleuilite bi trebalo razviti vlastitu metodologiju odreivanja ishoda uenja za
strune studije, razvoja nastavnog kadra, poboljanja kvalitete nastave i studijskih
programa i pri tome ukljuiti sve imbenike (nastavni materijali, ispiti i izvori
uenja). Ishodi uenja opisuju znanja i vjetine u obliku openitih ciljeva te esto ne
ukazuju na razine postignua u pogledu razumijevanja, analiziranja ili procjene.
Prilikom definiranja ishoda uenja preporuuje se usporedba sa slinim visokim
uilitima u inozemstvu koja izvode strune programe. Budui da su ishodi uenja
u poetnoj fazi provedbe, preporuuje se da se ishodi uenja uvrste u kurikulum
studijskih programa i da se usredotoe na ono to se oekuje od studenata.

2.4. Nastavnici mogu utjecati na naine na koje se studente ocjenjuje, na to da se
ocjenjivanje odgovarajue referira na ishode uenja te da se na taj nain ocjenjuje
cjelokupno uenje. Provjera znanja djelomino je provedena u skladu s utvrenim
ishodima uenja (za neke kolegije i studijske programe). Preporuuje se
usustavljivanje provjere znanja na razini itave Institucije.

2.5. Veleuilite ima odgovarajue mehanizme dodjele ECTS bodova, tako da oni
odraavaju radno optereenje studenata. Prilikom dodjele ECTS bodova treba
uzimati u obzir meunarodnu mobilnost, odnosno iskustva slinih
programa/institucija u Europskoj uniji. Potrebno je uvesti sustavan nain
usklaivanja broja ECTS bodova i realnog optereenja za sve kolegije, uzimajui pri
tome u obzir rezultate studentskih anketa. Preporuuje se redovito praenje
razine radnog optereenja pridodanog ECTS bodovima jer je djelomino
provedeno.

10

2.6. Sadraj i kvaliteta svakog studijskog programa djelomino je usklaena s
meunarodno prihvaenim standardima/programima jer jo uvijek mogu postojati
razlike u predznanju studenata. Pozitivno je to studenti mogu nastaviti svoje
specijalistike studije u Republici Sloveniji, ime su posebno zadovoljni. Predlae se
naknadno praenje (follow-up), kako bi se utvrdio stupanj kvalitete svih studijskih
programa. Treba osigurati kvalitetu svih kolegija/studijskih programa u skladu s
meunarodno prihvaenim standardima. Naglasak bi trebao biti ne na koliini, ve
na ciljanom sadraju specijalistikih programa (ulaganje u kvalitetu).

2.7. U nastavi se koriste razliite nastavne metode, osobito u izvoenju laboratorijskih
vjebi. Rad se odvija u malim grupama, to potie studente na samostalno uenje i
praktinu primjenu nauenih znanja. Platforma za e-uenje u sklopu mrenih
stranica Veleuilita je dobro razvijena, iako postoji potreba za dodatnim
unapreenjem. Vjebe na Strunom studiju sestrinstva provode se u kabinetima,
predavaonicama i u bolnicama. Preporuuje se jaanje i daljnje razvijanje sustava e-
uenja i poboljavanje svih oblika praktinih vjebi.

2.8. Resursi za uenje na Veleuilitu u Varadinu su dobri i pruaju odgovarajuu
potporu za uenje. Veina kolegija raspolae on-line materijalima za uenje. Za e-
uenje se koristi LMS(Learning Management System) sustav Moodle.

2.9. Studentima je omogueno provoenje strune prakse u sklopu koje sudjeluju u radu na
AutoCAD programu, volontiraju te se upoznaju sa proizvodnim procesima i poslovnim
aktivnostima u poduzeima u kojima odrauju strunu praksu. Preporuuje se
poveati kvalitetu praktine nastave na pojedinim studijima. Ishodi uenja
pomau u odreivanju ciljeva koji se ele postii strunom praksom.

2.10. Veleuilite ima definirane formalne procese za predlaganje, odobravanje i
implementaciju novih studijskih programa te odgovarajue uvjete za razvoj,
inovaciju i poboljanje programa. Studentima se omoguava veliki broj izbornih
kolegija kroz njihov studij, to je u isto vrijeme i plus i minus za Instituciju.
Preporuuje se vea ukljuenost dionika u odobravanje i razvoj studijskih
programa.





11



3. Studenti

3.1. Informacijski paketi dostupni potencijalnim studentima jasno informiraju o
razinama programa, kvalifikacijama i strunim nazivima te mogunostima za daljnje
obrazovanje i zapoljavanje. Cijele godine traju promotivne aktivnosti vezane uz
ustroj i sadraj pojedinih studijskih smjerova, mogunost studiranja i uvjete za upis.
Oglaavanje se obavlja na oglasnim ploama, mrenoj stranici Veleuilita, u
brourama, na plakatima, elektronikom potom, telefonom, u osobnim kontaktima u
studentskoj referadi, u regionalnim novinama, na lokalnim radiostanicama i
Varadinskoj televiziji te u regionalnim srednjim kolama. Preporuuje se
informirati budue studente drugih regija o mogunostima studiranja na
Veleuilitu u Varadinu.

3.2. Kriteriji i procedure za upis javno su objavljeni i dosljedno se primjenjuju. Meu
upisanim studentima u pojedinim studijskim smjerovima prevladavaju kandidati iz
strukovnih i tehnikih kola. Predznanja studenata uglavnom su dovoljna za praenje
nastave, a postoje i studenti koji ne mogu samostalno obavljati postavljene zadatke.
Naspram svih ostalih tehnikih studija, predznanja studenata na Strunom studiju
sestrinstva su bolja jer studenti dolaze uglavnom iz medicinskih kola. Kriteriji i
procedure za upis redovito se analiziraju. Budui da su ovi kriteriji djelomino
provedeni, preporuuje se vei angaman svih nastavnika.

3.3. Treba uskladiti popis kompetencija koje se provjeravaju pri upisu s popisom
kompetencija koje su potrebne buduim zavrenim studentima (npr. dodatna
testiranja ili razina polaganja ispita). Preporuuje se da bi se potpuna provedba
ovog Kriterija mogla postii upisom veeg broja studenata na temelju rezultata
ispita dravne mature.

3.4. Veleuilite prua studentima razliite oblike podrke kroz realizaciju nastavnog
plana i programa. Nastavnici studentima pomau u pronalaenju poduzea za
obavljanje strune prakse i kao mentori daju istaknutim studentima preporuke za
daljnje kolovanje i zapoljavanje. Veleuilite u Varadinu intenzivno radi na
traenju rjeenja za izgradnju pravog kampusa. Preporuuje se poboljanje
studentskog standarda jer je gore navedeno samo djelomino provedeno.
12


3.5. Veleuilite u Varadinu prua studentima potpunu podrku u provedbi njihovih
izvannastavnih aktivnosti (npr. koritenje bazena, sportske dvorane, koritenje
kulturnih i obrazovnih institucija).

3.6. Grad Varadin, kao osniva i vlasnik Veleuilita u Varadinu, trai rjeenje za
izgradnju nove zgrade, studentskog restorana i studentskog doma. Preporuuje se
da se zacrtani planovi to prije realiziraju jer bi se time podigla razina
studentskog standarda koja je sada djelomino provedena.

3.7. Veleuilite u Varadinu prua potpunu potporu studentima u njihovim
izvannastavnim aktivnostima.

3.8. Nastavnici koriste razne metode za provjeru steenog znanja kod studenata.
Institucija ima vlastite planove o dovretku i objavljivanju dokumenata o
jedinstvenoj i transparentnoj provjeri znanja. Preporuuje se, sukladno
odrednicama Bolonjskog procesa, provoenje kontinuirane provjere znanja na
svim kolegijima. Studentima na raspolaganju stoji vie mehanizama zatite njihovih
prava, kao to su Studentski zbor, Struno vijee Veleuilita i studentski
pravobranitelj.

3.9. Budui da Veleuilite djeluje tek od akademske godine 2005./2006., nema
razraene mehanizme praenja zavrenih studenata. Veleuilite dobiva podatke o
zaposlenosti zavrenih studenata iz Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, a to znai da
je takav nain provjere u poetnoj fazi provedbe. Veleuilitu se preporuuje da
pobolja svoje statistike podatke o zapoljavanju svojih studenata i proiri
kontakte s alumnijima.

3.10. Preporuuje se uvoenjem odgovarajue mehanizme praenja svojih zavrenih
studenata i naina na koji e ih kontaktirati. Veleuilite razvija procese u tu
svrhu i trenutno su u poetnoj fazi.

3.11. Visoko uilite osigurava studentima mogunost utjecaja na postupak donoenja
odluka i rjeavanje problema koji se njih tiu, te je ovaj kriterij u potpunosti
proveden.

3.12. Veleuilite u Varadinu nema razvijene formalne mehanizme za praenje studijskih
programa i kvalifikacija. Pri definiranju studijskih programa i pojedinih kolegija
13

koritena su iskustva s drugih visokih uilita sa slinim programima. Definirani su
ciljevi pojedinih kolegija i njihov sadraj. Stavke sadraja studijskih programa su
ujedno i eljeni ishodi uenja. Preporuuje se detaljna izmjena pojedinih
studijskih programa, izmjena rezultata uenja prema zadanim ciljevima i
sadrajima kolegija, omoguavanje provjere znanja prema ishodima uenja i
dodatne aktivnosti usmjeravanja i informiranja u smjeru boljeg zapoljavanja
zavrenih studenata.

3.13. Studentima je pruena mogunost da izraze svoje miljenje i prijedloge za
poboljanje sudjelovanjem u upravnim tijelima Veleuilita. Njihovo se miljenje
trai i putem studentskih anketa.

3.14. Studenti esto nisu primjereno informirani o rezultatima studentskih anketa.
Razliitim mjerama potpore u uenju studentima bi se olakalo praenje nastave i
savladavanje nastavnih zadataka. Dakle, na temelju prijedloga i miljenja studenata,
ove mjere uglavnom su provedene.

4. Nastavnici

4.1. Kvalifikacije nastavnog osoblja su odgovarajue. Novoosnovani odjel Sestrinstva
nema dovoljno vlastitog kadra u polju biomedicine, a posebno je nepovoljan omjer
kada je rije o asistentima. Postoji potreba za irim kvalifikacijama nastavnog
osoblja, kako bi se bolje pokrile nastavne discipline. Preporuuje se zapoljavanje
dodatnog nastavnog osoblja s odgovarajuim kvalifikacijama na pojedinim
kolegijima.

4.2. Visoko uilite ima dobru politiku rasta i razvoja ljudskih resursa. Posebno treba
istaknuti podrku nastavnom osoblju kod pohaanja teajeva, seminara, strunih
skupova i konferencija u Republici Hrvatskoj i inozemstvu koji su vezani uz njihovo
podruje prouavanja i istraivanja. Veleuilite podrava razmjenu nastavnog
osoblja s drugim veleuilitima. Nastavnici su veinom mladi ljudi te problemi s
umirovljenjem nee ugroziti kvalitetu studiranja na Veleuilitu.

4.3. Broj stalno zaposlenih nastavnika na studijskim programima nije dovoljan da bi se
osigurao kontinuitet pouavanja i uenja te ga treba podii na viu razinu.
Djelomino provedeno.
14


4.4. Veleuilite vodi rauna o broju stalno zaposlenih nastavnika i svjesno je potrebe za
zapoljavanjem odreenog broja nastavnika. Omjer studenata i stalno zaposlenih
nastavnika nije optimalan. Veleuilitu se preporuuje izrada stratekih ciljeva
za smanjenje omjera studenata i nastavnog osoblja s minimalnim zakonskim
uvjetima (30:1).

4.5. Veleuilite podrava nastavnike u njihovom usavravanju. Meutim, ne postoje
dobro razvijena pravila koja osiguravaju njihov razvoj. Preporuuje se uspostava
formalnog sustava profesionalnog usavravanja, kako bi nastavnici bili u
mogunosti pratiti nove spoznaje u svom podruju rada. Nastavnici bi, takoer,
trebali sudjelovati na radionici na temu definiranja ishoda uenja.

4.6. Postupak za izbor u zvanje i napredovanje nastavnika razvija se na odgovarajui
nain. Nain usavravanja nastavnika u domaim i inozemnim ustanovama provodi
se djelomino. Procedure se provode, a omoguen je i albeni postupak.

4.7. Nastavno optereenje na odgovarajui je nain raspodijeljeno izmeu nastavnika, ali
se ne obraa dovoljna pozornost na omjer nastavnih obaveza i
znanstvenoistraivakog rada. Potrebno je uvesti formalna pravila koja se tiu
dodjele nastavnog optereenja. Preporuuje se Veleuilitu da prati omjer
vremena namijenjenog nastavi, istraivanju, mentorstvu, konzultacijama i
znanstvenoistraivakom radu.

5. Struna i istraivaka djelatnost

5.1. Veleuilite snano podupire strune i znanstvene aktivnosti. Meutim, one nisu
povezane s misijom Institucije i stratekim prioritetima (nije jasno u kojim
podrujima, odnosno smjeru se Institucija eli profilirati). Institucija nema formalne
smjernice vezane uz postojee i planirane strune aktivnosti (na primjer, te bi
aktivnosti trebale biti povezane sa studijskim programima/misijom/strategijom). S
obzirom na nacionalni kontekst, vrstu ustanove i njezino postojanje, Veleuilite u
Varadinu ostvaruje solidne rezultate.

5.2. Mehanizmi kojima se osigurava uinkovitost znanstvenoistraivake djelatnosti nisu
dobro razvijeni, primjerice, omjer znanstvenoistraivakih i drugih aktivnosti.
15

Visokom uilitu se preporuuje da ojaa i razvije mehanizme poboljanja
znanstvenoistraivakih aktivnosti.

5.3. U planiranju i provedbi svojih istraivakih aktivnosti, Veleuilite razvija dobre veze
s gospodarstvom u regiji, institutima i drugim visokim uilitima u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj. Veleuilitu se preporuuje da jo vie razvija mehanizme
poboljanja znanstvenoistraivakih aktivnosti.

5.4. Veleuilite podrava strunu djelatnost te znanstvene radove i projekte
publiciranjem u asopisima, kao i sudjelovanjem na strunim domaim i
meunarodnim skupovima. Preporuuje se Veleuilitu da uloi dodatne napore
u svrhu poveanja znanstvenih output-a i objavljivanja u najkvalitetnijim
domaim i stranim asopisima (na engleskom jeziku).

6. Mobilnost i meunarodna suradnja

6.1. Visoko uilite ima mehanizme za priznavanje ECTS bodova studenata koji su
pohaali srodne studijske programe na drugim visokim uilitima i to za svaku
pojedinu akademsku godinu.

6.2. Studenti imaju mogunost dio studija provesti u inozemstvu na slinim strunim
studijima. Visoko uilite je potpisalo nekoliko bilateralnih sporazuma. Preporuuje
se daljnje razvijanje mogunosti za studiranje u inozemstvu.

6.3. Opseg meunarodne suradnje i mobilnosti nastavnika je zadovoljavajui. Neki od
nastavnika bili su gostujui predavai na drugim visokim uilitima. Mogunost za
dulji boravak u inozemstvu ogranien je rasporedom nastave i dostupnim financijskim
sredstvima. Budui da je ova suradnja u poetnoj fazi, preporuuje se nalaenje
boljeg rjeenje.

6.4. Na Veleuilitu u Varadinu djeluje AIESEC, najvea meunarodna udruga za
razmjenu studenata. Aktivniji doprinos zajednikim ciljevima je u poetnoj fazi
provedbe. Veleuilitu se preporuuje da vie surauje sa srodnim institucijama.

6.5. Mogunosti za privlaenje inozemnih studenata u ovom su trenutku prilino
ograniene zbog nedovoljnog izvoenja nastave na engleskom jeziku,
16

neprilagodljivosti ECTS bodova, nedostatnog studentskog smjetaj i drugog. Sve
navedeno je u poetnoj fazi provedbe. Veleuilitu se preporuuje da poduzme
odgovarajue korake prema veoj ponudi kolegija na engleskom jeziku i
poboljanju resursa za inozemne studente.

6.6. Visoko uilite nudi programe cjeloivotnog uenja koji obuhvaaju razliite strune
aspekte. Ukljuenost Visokog uilita u Program cjeloivotnog uenja Europske unije
jo nije dostatno razvijena. Preporuuje se bolje istraiti mogunosti za suradnju
u sklopu Programa cjeloivotnog uenja Europske unije.

6.7. Visoko uilite nema dovoljno razvijene oblike meuinstitucionalne suradnje, kao to
su europski projekti, bilateralni ugovori, zajedniki programi i slino. Veleuilitu se
preporuuje daljnje razvijanje i irenje meunarodne suradnje.

7. Resursi: strune slube, prostor, oprema i financije

7.1. Dio resursa za studente je zadovoljavajui. Uionice, praktikumi i laboratoriji
raspolau odgovarajuom opremom. Nastavniki kabineti su zadovoljavajui.
Veleuilite ima u najmu predavaonice i dvorane drugih visokokolskih ustanova.
Uionice su opremljene raunalnom opremom. Nedostaje prostora za uenje
studentima. Knjinici nedostaje prostora, a isto tako je dislocirana nastava.
Preporuuje se izgradnja novih prostora/zgrada, a to je i elja studenata i
osoblja.

7.2. Visoko uilite uzima u obzir jaanje obrazovne strukture svih zaposlenika kao i
odgovarajuu razinu kvalifikacije za odreeno radno mjesto. Meutim, ne postoje
razvijena formalizirana pravila vezana uz njihovo usavravanje.

7.3. Visoko uilite osigurava da laboratorijska oprema i njezino koritenje udovoljavaju
uz odreeno dodatno ulaganje prihvaenim meunarodnim standardima.

7.4. Visoko uilite osigurava odgovarajuu opremu i tehniku podrku, to ukljuuje
informatiku opremu te tehniku opremu potrebnu za izvoenje vjebi u
laboratorijima.

7.5. Veleuilite prikuplja, analizira i koristi informacije znaajne za unapreenje svojih
aktivnosti. Preporuuje se sustavno prikupljanje i upotreba podataka.
17


7.6. Budui da je knjinica Veleuilita u Varadinu smjetena na drugom katu Gradske
sportske dvorane Varadin, studenti dolaze do nje gradskim prijevozom. Knjinica je
otvorena est sati svaki dan, od ponedjeljka do petka. Knjinini fond je prilagoen
potrebama pojedinih studija. Prostor knjinice je premalen za toliki broj studenata i
nedostaje joj raunalne opreme. Preporuuje se nabava raunalne opreme,
osuvremenjivanje knjininog fonda i strune literature koja prati studijske
programe.

7.7. Odnos nastavnog i nenastavnog osoblja je u skladu s organizacijskom strukturom
Veleuilita.

7.8. Veleuilite u Varadinu osigurava svoju financijsku odrivost u skladu sa svojom
misijom. Od ukupnih prihoda, 40% dolazi iz dravnog prorauna. U ukupnim
prihodima, vlastiti prihodi Veleuilita iznose 56%, dok 5% prihoda otpada na
pomo Grada Varadina. Oko 65% proraunskih prihoda otpada na plae za
zaposlene, 17% prihoda za materijalne trokove, a 16% na trokove vanjske suradnje,
dok se ostalih 2% odnosi na prihod za zdravstvene usluge i kolarine za redovne
studente. Preporuuje se ostvarivanje vlastitih prihoda od suradnje na
projektima te zajednikom suradnjom s gospodarstvom.

7.9. Veleuilite financira poslijediplomske i doktorske studije svojih djelatnika.
Materijalni trokovi vezani su uz osnovnu djelatnost nastavu, prije svega vanjsku
suradnju i najam prostora u kojima se izvodi nastava. Dvije treine trokova za
intelektualne usluge Veleuilite podmiruje iz vlastitih prihoda ostvarenih od
kolarina. Preporuuje se smanjiti broj unajmljenih prostora, ime bi se znatno
doprinijelo poveanju financijskih sredstava Veleuilita.

18

ZAVRNO IZVJEE I PREPORUKE STRUNOG POVJERENSTVA
AKREDITACIJSKOM SAVJETU AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO
OBRAZOVANJE

PREDNOSTI (SNAGE)
Studijski programi u podruju strunih studija pruaju studentima visoko struno
obrazovanje i u skladu su s misijom Institucije.
Visoko je uilite uspostavilo formalna pravila za najviu razinu etinog
ponaanja u obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti.
Veleuilite brine o upisnim kvotama studenata, vodei rauna o drutvenim
potrebama varadinske regije.
Na Veleuilitu je odnos izmeu nastavnika i studenata jako dobro razvijen
(studentska anketa to i potvruje).
Komunikacija meu nastavnicima je dobra.
Potpora za znanstvene novake je dobra, a svaki se nastavnik prati u svom
napredovanju kroz pisanje radova i sudjelovanje na konferencijama iz podruja
svog znanstveno-nastavnog rada.
Veleuilite prua potporu studentima u njihovim izvannastavnim aktivnostima i
podupire rad Studentskog zbora.
Visoko uilite osigurava studentima mogunost utjecaja na postupak donoenja
odluka, rjeavanje studentskih problema te studenti imaju mogunost iskazati
svoje miljenje i prijedloge za poboljanje sveukupnog rada Veleuilita.
Kabineti su dobro opremljeni, kao i neki laboratoriji, no ne svi.

NEDOSTACI (SLABOSTI)
Veleuilite u Varadinu ima dislocirane prostore za izvoenje nastave.
Visoki trokovi unajmljenog prostora.
Nedovoljan broj vlastitog nastavnog kadra.
Neujednaenost nekih kolegija, to utjee na samu kvalitetu pojedinih kolegija.
Visoko uilite nije ukljueno u meunarodna udruenja srodnih institucija.
Visoko uilite nije osiguralo uvjete za privlaenje studenata iz ostalih dijelova
Republike Hrvatske te inozemstva.
19

Veleuilite nema dobro razvijenu suradnju u Programu za cjeloivotno uenje
Europske unije.
Nema razvijenih oblika meuinstitucionalne suradnje, kao to su europski
projekti, bilateralni ugovori, zajedniki programi i slino.
Nedovoljna mobilnost.
Omjer student nastavnik 41:1 je previsok.














20

PREPORUKE ZA POBOLJANJE KVALITETE

1. Upravljanje visokim uilitem i osiguravanje kvalitete

Preporuuje se vee ukljuivanje svih kljunih dionika u strateko planiranje te
bolje formaliziranje zajednike suradnje. Veleuilite treba raditi na poboljanju
kvalitete, kako bi kultura izvrsnosti obuhvatila sve vidove internih aktivnosti
(Kriterij 1.5.).
Visokom uilitu se preporuuje da razmotri mehanizme za praenje kvalitete
nastave i njezino unapreenje (Kriterij 1.6.).


2. Studijski programi

Visokom uilitu se preporuuje da se ishodi uenja koji se uvrtavaju u
dokumente studijskih programa vie usmjere na ono to se oekuje od studenata
te da jasnije ukazuju na razine ishoda (Kriterij 2.3.).
Preporuuje se revizija naina ocjenjivanja, kako bi se osigurao odgovarajui
nain ocjenjivanja za svaki kolegij (Kriterij 2.4.).
Preporuuje se redovito praenje razine radnog optereenja pridodanog ECTS
bodovima, pri emu treba uzeti u obzir miljenje studenata (Kriterij 2.5.).
Preporuuje se da sadraj i kvaliteta svakog studijskog programa bude u skladu s
meunarodno prihvaenim standardima te da se osigura meunarodno
priznavanje kvalifikacija (Kriterij 2.6.).


3. Studenti

Preporuuje se upis veeg broja studenata kroz sustav dravne mature (Kriterij
3.2.).
Preporuuje se poboljanje mentorstva koje se nudi studentima (Kriterij 3.4.).
Preporuuje se poboljanje studentskog standarda (Kriterij 3.6.).
Visokom uilitu se preporuuje jaanje i razvijanje e-uenja primjenom raznih
metoda i mogunosti albe na ocjene (Kriterij 3.8.).
Preporuuje se voenje statistike zavrenih studenata (Kriterij 3.9.).
Visokom uilitu preporuuje se odravanje kontakata sa svojim bivim
studentima (Kriterij 3.10.).

21


4. Nastavnici

Preporuuje se zapoljavanje dodatnog nastavnog osoblja za strune studije u
skladu sa stratekim ciljevima Visokog uilita (Kriterij 4.1.).
Preporuuje se formaliziranje planova, kako bi se postigao takav omjer studenata
i nastavnika koji bi osigurao dovoljan broj nastavnika za kvalitetu i kontinuitet
nastavnih programa (Kriterij 4.3.).
Visokom uilitu se preporuuje izrada ambicioznijih stratekih ciljeva za
smanjivanje omjera studenata i nastavnog osoblja (Kriterij 4.4.).
Preporuuje se da se vea pozornost obrati na profesionalno usavravanje
nastavnog osoblja u svrhu stjecanja novih spoznaja u njihovom podruju rada
(Kriterij 4.5.).
Visokom uilitu se preporuuje razvijanje i prihvaanje postupaka za
zapoljavanje i napredovanje u zvanjima te pravedna primjena (Kriterij 4.6.).
Preporuuje se Visokom uilitu da paljivo prati omjer vremena namijenjenog
nastavi i znanstvenoistraivakom radu (Kriterij 4.7.).

5. Struna i istraivaka djelatnost

Visokom uilitu se preporuuje da ojaa strunu i istraivaku djelatnost u
skladu sa svojom misijom i stratekim planom (Kriterij 5.1.).
Visokom uilitu se preporuuje da pobolja i vie razvija mehanizme
znanstvenoistraivakih aktivnosti (Kriterij 5.2.).

6. Mobilnost i meunarodna suradnja

Visokom uilitu se preporuuje vea mobilnost studenata s drugih visokih
uilita (Kriterij 6.1.).
Preporuuje se daljnje razvijanje mogunosti za studiranje u inozemstvu (Kriterij
6.2.).
Visokom uilitu se preporuuje jae poticanje meunarodne suradnju i
mobilnosti nastavnika radi primjene steenih iskustava u njihovom podruju
rada (Kriterij 6.3.).
Preporuuje se bolje ukljuivanje u meunarodna udruenja srodnih institucija
(Kriterij 6.4.).

22

Visokom uilitu se preporuuje upis studenata iz inozemstva te ponuda veeg
broja kolegija na engleskom jeziku (Kriterij 6.5.).
Preporuuje se bolje istraiti mogunost za suradnju u sklopu Programa za
cjeloivotno uenje Europske unije (Kriterij 6.6.).
Visokom uilitu se preporuuje daljnje razvijanje i irenje meunarodne
suradnje (Kriterij 6.7.).

7. Resursi: strune slube, prostor, oprema i financije

Preporuuje se poboljanje kvalitete i koliine prostora namijenjenog uenju, to
ukljuuje predavaonice, kabinete, laboratorije, knjinicu i druge resurse (Kriterij
7.1.).
Preporuuje se da se vea pozornost obrati na profesionalno usavravanje
nenastavnog osoblja u skladu s potrebama misije Visokog uilita (Kriterij 7.2.).
Visokom uilitu se preporuuje prikupljanje informacija koje su znaajne za
unapreenje njihovih aktivnosti (Kriterij 7.5.).
Visokom uilitu se preporuuje bolja iskoristivost knjinice, uz osiguravanje
dovoljnog broja primjeraka obavezne literature (Kriterij 7.6.).
Preporuuje se analiza financijskog poslovanja, osobito rashoda za unajmljeni
prostor.
Visokom uilitu se preporuuje da uloi maksimalne napore za izgradnju
kampusa u Varadinu.