Professional Documents
Culture Documents
EST EIRA ZA
RAZMILJANJE
BEOGRAD, 2000.
Beorpafl
ID=87074060
ge svetske zemlje. Osniva je Trusta za istraivanje spoznaje (Cognition Research Trust, 1969) i Meunarodnog
kreativnog foruma (International Creative Forum), koji su
spojili mnoge vodee svetske korporacije. Uspostavio je i
Meunarodni biro za kreativnost pri UN, u Njujorku, kako
bi lanicama te organizacije pomogao u stvaranju sve-ih
ideja. Za L-igru, iji je on pronalaza, kau daje najjednostavnija autentina igra ikad osmiljena.
Rad dr de Bona se zasniva na njegovom shvatanju
uma kao samoorganizujueg informativnog sistema.
Sadraj
Predgovor
I
II
III
IV
V
VI
VII
9
Gluma: Ako glumite mislioca, postaete mislilac
Stavljanje eira: Veoma nameran proces
Proces prevoenja: Namera i realizacija
Igranje uloge: Praznik za ego
Hernija razmiljanja: Melanholija i ostale tecnosti
Svrha est eira: Pet vrednosti
Simbolika i funkcija: est eira, est boja
BELI EIR
VIII
IX
X
XI
XII
Xin
injenice i cifre
ija je ovo injenica?
Uvoenje japanskog stila
injenice, istina i filozofi
Ko stavlja eir?
Rezime
13
17
25
31
35
41
43
^
47
53
57
61
67
71
CRVENI EIR
XTV
XV
XVI
XVII
XVIII
XIX
XX
Emocije i oseanja
Mesto emocija u miljenju
Intuicija i slutnje
Trenutak za trenutkom
Upotreba emocija
Jezik emocija
Rezime
XXI
XXII
CRNI EIR
ta nije u redu s njim
Sutina i metod
73
75
79
85
89
95
99
101
107
XXIII
XXIV
XXV
XXVI
13
1
11
2
12
5
129
UTI EIR
XXVII
XXVIII
XXIX
XXX
XXXI
XXXII
XXXIII
Spekulativno-pozitivno
Pozitivan spektar
Razlozi i podrka logike
Konstruktivno razmiljanje
Spekulacija
Odnos s kreativnou
Rezime
11
3
135
139
11
4
147
153
157
ZELENI EIR
XXXIV
XXXV
XXXVI
XXXVII
XXXVIII
XXXIX
XL
XLI
159
165
169
175
11
8
189
193
197
PLAVI EIR
XLII
XLin
Kontrolisanje razmiljanja
Usredsreenost
Osmiljavanje programa
Kratki pregledi i zakljuci
Kontrolisanje i praenje
Rezime
XLIV
XLV
XLVI
XLVII
Zakljuak
Rezime rezimea
199
205
21
1
217
21
2
227
229
23
1
Predgovor
Da li zaista moete da promenite efikasnost svog razmiljanja?
U januaru 1985, magazin Tajmje za mukarca godine" izabrao osobu koja je bila najzaslunija za izvanredan
uspeh Olimpijskih igara u Los Andelesu: Pitera Veberota.
Sasvim je uobiajeno da ovakve sportske igre proizvedu
gubitak od vie stotina miliona dolara. Zbog toga je na nivou grada Los Anelesa izglasano da se na Igre ne troi
novac iz optinskih fondova, meutim Olimpijada 1984. je
zapravo ostvarila viak od 250 miliona dolara. Izuzetan
uspeh Igara je umnogome zavisio od novih koncepata i
novih ideja, koje su zaivele zahvaljujui pravilnom vodstvu i efikasnosti.
Koja je vrsta razmiljanja bila potrebna da bi se ovi
novi koncepti i ostvarili?
U intervjuu Vaington Postu, 30. septembra 1984, Piter Veberot objanjava na koji je nain upotrebio lateralno
razmiljanje za ostvarivanje novih koncepata. Lateralno
razmiljanje je tehnika koju sam razvio pre mnogo godina
i o kojoj sam napisao mnogo knjiga. Piter Veberot je devet
godina pre Olimpijade doao na jednosatno predavanje
9
Predgovor
koje sam bio pozvan da odrim u Udruenju mladih predsednika (Young Presidents' Organisation).
Postoje na stotine primera kako tehnika namernog razmiljanja moe da ima snaan efekat. Sve to ja mogu jeste da osmislim tehnike i objavim ih. Njihova praktina realizacija, meutim, poiva na pojedincima kao to je gospodin Veberot.
Razmiljanje je ogromno ovekovo bogatstvo. Ipak,
nikada ne moemo biti u potpunosti zadovoljni ovim svojim najvanijm umeem. Bez obzira na to koliko smo u tome dobri, trebalo bi da uvek stremimo boljem. Uglavnom,
jedini koji su izuzetno zadovoljni svojim razmiljanjem jesu oni loi mislioci, koji veruju daje svrha razmiljanja u
tome da dokau da su u pravu - na sopstveno zadovoljstvo. Ukoliko moemo samo ogranieno da sagledamo
domet razmiljanja, onda je mogue da se osetimo sasvim
zadovoljnima kada je re o naoj uspenosti u ovoj oblasti,
ali, samo ako je tako i nikako drukije.
Osnovna potekoa vezana za razmiljanje jeste konfuzija. Pokuavamo da obavimo suvie toga odjednom.
Emocije, informacije, logika, nada i kreativnost - sve se to
nagomila u nama. Kao da ongliramo s previe loptica.
Ono to predlaem u ovoj knjizi jeste veoma jednostavan koncept koji misliocu dozvoljava da u odreenom trenutku obavlja samo jednu stvar. On postaje sposoban da
odvoji emocije od logike, kreativnost od informacije, i tako dalje. Re je o konceptu est eira za razmiljanje. Stavljanje nekog od tih eira izaziva odreeni vid razmiljanja. U knjizi opisujem prirodu i doprinos svakog od tih vidova razmiljanja.
10
Predgovor
est eira za razmiljanje nam omoguavaju da svojim razmiljanjem upravljamo onako kako dirigent upravlja orkestrom. Moemo izazvati ono to elimo. Slino
tome, na raznim sastancima je vrlo korisno izbaciti ljude iz
njihove uobiajene koloteine, kako bismo ih naveli da o
datom problemu razmiljaju na drugaiji nain.
est eira za razmiljanje su krajnje praktini i u tome
je glavna vrednost ovog koncepta.
Edvard de Bono
11
'
GLUMA
Ako glumite mislioca,
postaete mislilac
Verujem da se jedan od dva originalna Rodenova Mislioca nalazi u Buenos Airesu, na trgu ispred zgrade parlamenta. Barem je tako rekao moj vodi, pokazujui u pravcu ove mislima zaokupljene figure zamrznute u besmrtnoj
bronzi.
Kao injenica, ovo moe biti pogreno po vie osnova.
Moda nije re o originalu. Moda ne postoje dva originala. Moda je moj vodi pogreio. Moda se figura ne nalazi na trgu ispred zgrade parlamenta. Moda me pamenje
vara. Prema tome, zato sam izjavio neto to, kao injenica, nije apsolutno provereno? Ima vie razloga.
Jedan od njih je taj to nameravam da se u toku knjige
konkretno pozabavim upotrebom injenica. Drugi je razlog moja namera da isprovociram one koji smatraju da su
injenice same po sebi vanije od naina na koji ih koristimo. Trei razlog je moja elja da italac vizuelizira tu famoznu figuru mislioca, gde god se ona nalazila. Pravi raz13
Gluma
15
. a\l\
II
STAVLJANJE EIRA
Veoma nameran
proces
Ono to najvie upada u oi pri posmatranju bilo kakve
grupne fotografije snimljene pre etrdeset ili vie godina
jeste to da svi imaju eire na glavi. Novinske fotografije i
rani filmovi svedoe o ovom ogromnom broju eira.
Danas je eir retkost, naroito meu mukarcima. Danas eiri imaju tendenciju da definiu ulogu. Koriste se
kao deo uniforme, koja ulogu definie sama po sebi.
Za zapovedniki nastrojenog supruga koji stalno izdaje nareenja porodici, kae se da nosi svoj upraviteljski"
ili direktorski" eir. Direktorka moe da napravi distinkciju izmeu svojih dveju uloga tako to e sluaocima rei
da nekad nosi direktorski", a nekad eir domaice". Gospoa Taer, bivi britanski premijer, povremeno je izjavljivala da u upravljanje vladom unosi smotrenost, tedljivost i ekonominost domaice.
Jednako dobro je utemeljena i zamisao o eiru ili kapi
za razmiljanje.
17
II
\ 7
II
II ____________________Stavljanje eira___________
\ 7
II
PM, bez ikakvog nagovaranja od strane nastavnika, dvadeset devet njih je promenilo miljenje i odluilo da to ipak
nije dobra ideja.
Poslovni ovek, koji se mesecima sporio s velikom
naftnom kompanijom, zamolio je sve da na sledeem sastanku urade PMI. Ispriao mi je daje problem tada bio reen u roku od dvadeset minuta. Poto se prostrla mapa",
trebalo je samo izabrati put.
ena koja je dve godine planirala preseljenje iz Kalifornije u Arizonu, uradila je PMI sa svoja dva sina. Na kraju
ove kratke vebe, preseljenje je otkazano.
Jedan od najveih svetskih pronalazaa, Pol Mekredi
(pronalaza letenja na ljudski pogon), upetljao se u neki birokratski problem. Sin muje predloio da uradi PMI i to je
odredilo njegov sledei potez.
C
Vid razmiljanja koji podrazumeva izradu mape iziskuje odreenu nepristrasnost. To nije sluaj s pokretno - govorno - diuim vidom razmiljanja. Odista, ovaj reaktivan vid razmiljanja moe da funkcionie samo ukoliko
se ukae neto na ta valja reagovati. To je i razlog to poimanje kritikog razmiljanja kao kompletne forme razmiljanja moe da bude veoma opasno. Prisutno je glupo
uverenje, zasnovano na pogrenom tumaenju velikih grkih mislilaca, da se razmiljanje zasniva na dijalogu i dijalektikoj raspravi. Ovo je uverenje nanelo mnogo tete zapadnjakoj misli.
Zapadnjaka navika raspravljanja i dijalektike je defektna, jer izostavlja generativno i kreativno. Kritiko razmiljanje je u redu kad morate da odreagujete na neto to
vam je zadato, ali nimalo ne doprinosi stvaranju predloga.
22
II
III
PROCES PREVOENJA
Namera i realizacija
eleo bih da se vratim na distinkciju izmeu namere i
realizacije, jer mnogi na to gledaju potpuno pogreno.
Rekao sam da ete, ako ispoljavate aktivnosti mislioca
- recimo, stavljate na glavu svoj eir za razmiljanje - naposletku zaista i postati mislilac. Za aktivnostima e uslediti razmiljanje. Vaa gluma e prerasti u stvarnost.
Izgleda da tvrdim da e, ukoliko imate nameru da postanete mislilac, doi do njene realizacije.
Mnogi e pohitati da ukazu na apsurdnost ovoga. Dozvolite da to uinim umesto njih. Ako imate nameru da postanete diza tegova, da li e ta vaa namera biti dovoljna
da ih zaista i podignete? Ukoliko imate nameru da postanete ahista, da li e ona biti dovoljna da majstorski pomerate figure po tabli? Odgovor je ne, jer su u ovim sluajevima potrebne vanserijske sposobnosti.
Meutim, ako imate nameru da postanete kuvar, i ako
preduzimate odgovarajue aktivnosti, postaete sasvim
podnoljiv kuvar. Neete postati Eskofje,* izuzev u slua* Escoffier, uveni francuski kuvar s poetka XX veka (prim. prev.)
25
Namera i realizacija
III
ju da zaista posedujete potrebnu darovitost, ali biete izvesno bolji kuvar od nekog ko to ne namerava i ne preduzima nita.
Molim vas da obratite panju na to da namera nije dovoljna. Morate da preduzmete odreene aktivnosti. Namera Tibetanca da se moli nije dovoljna: on mora da okree
molitvene ploe.
Izvesno da nije dovoljno da mislilac sebe smatra misliocem. To gotovo daje potpuno suprotno onome to govorim. Ako sebe smatrate misliocem, onda verovatno ne
preduzimate nita u tom pogledu -jer imate visoko miljenje o sebi i zadovoljni ste svojom navodnom vetinom.
Jednom sam zatraio od grupe odlino obrazovanih
Amerikanaca (svi su imali fakultetske dinlome) da svoju
sposobnost razmiljanja ocene ocenom ocrjedan do deset.
Na moje zaprepaenje, prosena ocena je bila osam. Drugim recima, njihovo sagledavanje dometa razmiljanja je
bilo toliko ogranieno da je svako od njih smatrao da je
njegovo razmiljanje gotovo maksimalno dobro. Da ovo
ne bi zvualo preotro, pretpostavljam da su mnogi od prisutnih pogreno protumaili pitanje. Znali su da su u koli
i na fakultetu uvek bili meu deset odsto najboljih, tako da
je ocena osam predstavljala skromno priznanje ove komparativne izvedbe. Ja sam, razume se, traio apsolutni rejting. Ipak, ljudi su neverovatno zadovoljni sobom kada je
re o njihovom razmiljanju -jer ne mogu da zamisle kako bi se ono moglo poboljati.
Namera da postanete mislilac je veoma bitna, zato to
je krajnje retka. Ne seam se da sam ikada sreo nekoga ko
je zaista eleo da postane mislilac. Imajui na umu ovo to
26
Kada je dr Luis Alberto Maado predloio da postane ministar za razvoj inteligencije u vladi Venecuele,
njegov zahtevje doekan salvama smeha. Meutim, istrajaoje i naposletkuje 106.000 nastavnika osposobljeno da predaje CoRT nastavu razmiljanja. Po zakonu,
svako dete kolskog uzrasta u Venecueli mora da provede dva asa nedeljno uei specifian nain razvijanja
vetine miljenja. Imaju, dakle, kolski predmet pod nazivom razmiljanje". Uenici to znaju, njihovi uitelji i
pedagozi takoe, a isto tako i njihovi roditelju
Ta vetina razmiljanja koju aci stiu je vana. Znatno vanija, meutim, jeste zamisao o razvijanju vetine
razmiljanja. Uobiajena predstava koju o sebi ima dete
koje pohaa kolu jeste da je inteligentno" ili neinteligentno", u zavisnosti od toga kako mu ide uenje i koliko
uspeva da zadovolji zahteve nastavnika. Ovaj koncept inteligencije je zapravo koncept vrednosti. Kao kada je neko
visok ili nizak, lep ili obian. Tu ne moe da se uini bog
znata.
Biti mislilac znai imati totalno drugaiju predstavu o
sebi. Re je o operativnoj vetini, koju moete da razvijete. Moete da postanete bolji u razmiljanju, jednako kao
to moete da postanete bolji u fudbalu ili kuvanju. Venecuelanska deca znaju da mogu da misle o neemu ako to
hoe i znaju da e se, u tom sluaju, iz tog razmiljanja iz27
Namera i realizacija
III
III
Proces prevoenja
te nekoga, proveete neto vie vremena sluajui - i vae e razmiljanje postati bolje. Ukoliko svesno primaknete obrve da biste razmiljali, odluku neete doneti sve dok
ih ne vratite u prirodan poloaj, a ona bi trebalo da bude
bolja od neke napreac donesene odluke. Mladi skloni nasilju su poverovali da je njihovo razmiljanje postalo manje nasilno zato to nisu morali da napreac reaguju u
okviru nasilnog kliea.
est eira za razmiljanje pruaju opipljiv nain prevoenja namere u realizaciju.
29
IV
IGRANJE ULOGE
Praznik za ego
Ljudi se ne bune da glume budalu" sve dok je oigledno da je to samo gluma. ak se ponose svojom dobrom izvedbom i time to im je uspelo da odglume krajnje
budalastu budalu. To postaje merilo dostignua i sposobnosti. Uloga je prihvaena, a ego reira predstavu.
Jedan od problema Zen-budizma je to to ego, to vie
nastoji da,,ne bude tu", postaje sve prisutniji upravo u tom
nastojanju". Jedna vrsta glumaca gubi identitet svog ega i
preuzima ego uloge (metodska gluma). Druga vrsta glumaca reira sopstvenu izvedbu. I jedni i drugi su dobri
glumci. Jedni se provode negde napolju, a drugi kod kue.
Glumljenje nekoga drugog omoguava egu da ide dalje od svojih normalnih restriktivnih predstava o sebi. esto su glumci u svakodnevnom ivotu prilino stidljive
osobe. Meutim, uloga daje slobodu. Moda nam nije lako da uvidimo da smo budalasti, da greimo ili da nas je
neko nadmudrio. Uz dobro definisanu ulogu, moemo to
da odigramo, zadovoljni zbog svoje glumake vetine,
umesto da nanesemo tetu svom egu. U tome je prednost
uverenja ostakli da ste dobar glumac.
31
Praznik za ego
IV
Bez zatite koju prua ova formalna uloga, ego je izloen riziku. To je razlog to osobe koje su po prirodi negativne uzimaju ulogu antiprotivnog" (avoljeg advokata)
onda kada ele da budu negativne. Time ele da ukazu da
one inae nisu takve, ali daje korisno imati nekoga ko e
odigrati tu ulogu i da nameravaju da je odigraju dobro.
Ova tradicionalna uloga deurnog oponenta je veoma slina
razmiljanju pod crnim eirom, koje e biti opisano neto
kasnije. Meutim, umesto samo jedne mislilake uloge,
bie ih est, od kojih je svaka definisana drugaijim eirom za razmiljanje.
Glumiti mislioca, u optem smislu reci, predstavlja
vredan korak na putu da postanete mislilac. Ali, moemo
da idemo i dalje, tako to emo tu obimnu ulogu rastaviti
na vie delova. Ti delovi postaju karakterne uloge, sline
onima u dobroj pantomimi, televizijskoj sapunici ili tradicionalnom vesternu. Ili u vrlo izvornoj formi japanskog
Kabuki-pozorita, u kome su uloge krajnje stilizovane.
Svako ume da prepozna veticu u pantomimi. Ona kreti, ima zlurad pogled i uiva u negativnim oseanjima koje
oigledno izaziva u publici. To je njena uloga i ona joj se
predaje. Tu je, zatim, i plemeniti princ koji predstavlja sile
dobra. Obina ljudskost je otelovljena u liku dame.
Tradicionalno, ulogu princa igra ensko, a damu mukarac. To ima vrlo mnogo smisla, jer itava svrha uloga u
pantomimi jeste da se ode stoje mogue dalje od stvarnosti, kako bi se ilustrovale ideje. Uloge koje odgovaraju
stvarnom ivotu bi ilustrovale samo sebe. Uloge u pantomimi su osmiljene tako da predstavljaju velike sile koje,
da bi nas zabavile, postaju humanizovane. Prema tome, to
je uloga oiglednije namema i vetaka, to nam postaje
32
IV
prepoznatljivija kao uloga. U tome lei tajna uspeha amerikih TV-sapunica; to je razlog to vam se dopada Dej Ar
iz serije Dalas".
Obimna uloga eira za razmiljanje je rastavljena na
est razliitih karakternih uloga, predstavljenih pomou
est razliito obojenih eira za razmiljanje.
U svakom trenutku moete da birate koji ete od est
eira staviti na glavu. Stavljate eir i zatim igrate ulogu
koja je njime definisana. Gledate sebe kako igrate tu ulogu. Igrate je najbolje to umete. I va ego je ukljuen u nastojanje daje dobro odigrate.
Promenivi eir za razmiljanje, morate da promenite
i ulogu. Svaka uloga bi trebalo da bude drugaija. Razliita
poput vetice i princa iz pantomime. Postajete mnotvo
razliitih mislilaca - koji svi misle istom glavom.
Sve ovo je deo onog vida razmiljanja koji podrazumeva izradu mape. Kao to sam rekao, svaki obojeni eir
predstavlja drugu boju koja se moe upotrebiti pri pravljenju mape. Na kraju, zajednitvo boja daje kompletiranu
mapu.
Na stranicama koje slede, opisano je svih est eira za
razmiljanje. To to su razliiti i stoje mogue vie drugaiji, potpuno je namerno. Tako bi i trebalo da se nose. Crveni eir se umnogome razlikuje od belog. uti i crni eir predstavljaju otar kontrast. Uloga plavog eira se razlikuje od uloge zelenog.
Igrati komediju nije isto to i igrati tragediju. Kada navuete kostim klovna, glumite klovna. Kad stavite eir nitkova, glumite nitkova. Ponosite se time to moete da odigrate razliite uloge.
33
Praznik za ego
IV
34
HEMIJA RAZMILJANJA
Melankolija i ostale tenosti
Ovo poglavlje je namenjeno onima koji jo uvek nisu
ubeeni. Ono je za one kojima se jo uvek ini daje koncept est eira za razmiljanje frivolna i besmislena igra
koja ni na koji nain ne doprinosi naoj vetini miljenja.
Takve osobe bi trebalo da proitaju ovo poglavlje. Ostali,
ako hoe, mogu i da ga preskoe.
Moda su Grci bili u pravu kada su verovali da postoji
est razliitih telesnih tenosti koje utiu na raspoloenje.
Ako ste turobni i melanholini, to je stoga to kroz va sistem protie crna u". tavie, re melankolija znai
upravo to: crna u". Prema tome, vae raspoloenje su
odreivale tenosti ilihumori" koji su u tom trenutku preovlaivali u vaem sistemu. Te tenosti su uticale na vae
raspoloenje, a ono, opet, na vae razmiljanje.
Mnoge deprimirane osobe primeuju da su misli kojima su u stanju da se bave u periodu depresije prilino drugaije od onih kojima su u stanju da se bave kada su vedrije
raspoloene.
35
a-_
Budui da danas znamo mnogo o mozgu, u mogunosti smo da dokaemo osnovanost grke teorije. Znamo da
ravnotea hemikalija (neurotransmitera) koje deluju u hipotalamusu moe da ima snaan uticaj na ponaanje. Znamo za endorfine, morfijumu sline hemikalije koje se oslobaaju u mozgu (koje ine da se dogeri u odreenom trenutku oseaju izvanredno dobro). Znamo da sloeni neuropeptidi koje oslobaa hipofiza mogu da odlaze na druga
mesta u mozgu i razlaza se u specifine hemikalije koje
utiu na razliite delove mozga. Sumnja se da do prolene
groznice kod ivotinja dolazi upravo na taj naini(promena ravnotee svetlosti i tame dovodi do toga da nipofiza
oslobaa hemikalije koje aktiviraju seksualno interesovanje). Vremenom emo moda shvatiti na koji nain hemikalije u mozgu a, mogue, i u elom krvotoku imaju
tako izraen uticaj na nae raspoloenje i razmiljanje.
Veoma je dobro utemeljeno i shvatanje da fizioloke
reakcije mogu da se menjaju putem normalnog procesa
uslovljavanja, to je dokazao Pavlov. ivotinje su bile istrenirane da podignu ili snize svoj krvni pritisak kao reakciju na signal spolja.
Mogue je da est eira za razmiljanje vremenom uspeju da steknu status uslovnog signala koji inicira pojavu
odreene hemijske podloge u mozgu koja e, zauzvrat,
imati uticaja na nae razmiljanje.
Ovom problemu moemo prii i iz drugog ugla i opet
dobiti isti rezultat.
Ako na mozak gledamo kao na aktivan informativni
sistem, uviamo da se on po ponaanju umnogome razlikuje od pasivnih informativnih sistema, kakvi se koriste u
36
Hernija razmiljanja
kompjuterima i jo ponegde (tamparstvu, recimo). Aktivne sisteme sam opisao, donekle preliminarno, u Mehanizmu uma (The Mechanism ofMind). Ta knjiga je objavljena 1969, a sada je otkrivaju naunici koji rade na kompjuterima pete generacije, a koji su doli do zakljuka da su
samoorganizujui aktivni sistemi od sutinskog znaaja.
Aktivan sistem znai da se informacija sama organizuje u vidu obrazaca, umesto da pasivno lei na povrini, ekajui daje organizuje neki spoljanji procesor.
Na posluavniku je pesak. elina lopta baena na povrinu ostaje tamo gde je pala. Ako se lopta ubaci u odreeni kvadrant mree podeljene na kvadrate, ona tamo i
ostaje. To je pasivan informativni sistem. Lopta ostaje tamo gde je pala.
Na drugom posluavniku se nalazi vrea od rastegljive gume, ispunjena veoma viskoznim uljem. Prva lopta
koja pada na povrinu postepeno tone ka dnu, pritiskajui
povrinu pod sobom da bi tamo dospela. Kad se konano
smiri, na povrini je primetna kontura, neka vrsta udubljenja u kome lopta lei. Druga lopta se kotrlja niz nagib i
smiruje pored prve. Druga lopta je aktivna. Ona ne ostaje
tamo gde je baena, ve sledi pravac nagiba koji je svojim
prizemljenjem" napravila prva lopta. tavie, sve naredne
lopte e se kotrljati u pravcu prve i formirae se skupina.
Ovde, dakle, imamo jednostavnu aktivnu povrinu koja
dozvoljava da se dolazne informacije (lopte) organizuju u
skupinu.
Modeli koje smo naveli su veoma primitivni, ali slue
da bi ilustrovali ogromnu razliku izmeu pasivnih i aktivnih sistema. Na nesreu, celokupno nae razmiljanje je
37
okrenuto prema pasivnim sistemima, budui daje univerzum aktivnih sistema potpuno razliit.
Mogue je pokazati kako se nervna mrea ponaa kao
aktivan samoorganizujui informativni sistem, to je i bio
moj cilj u Mehanizmu uma. tavie, model koji sam opisao u knjizi danas postoji kao kompjuterska simulacija i
umnogome se ponaa onako kako sam predvideo.
Aktivna priroda nervne mree je ta koja omoguava da *
se dolazne informacije same organizuju u obrasce. Formacija i upotreba ovakvih obrazaca daju podsticaj percepciji.
Da nije te sposobnosti mozga da dopusti dolaznim informacijama da se same organizuju u obrasce, ak bi i tako
jednostavne radnje kao to je prelazak preko ulice bile
praktino neizvodljive.
Na mozak je osmiljen tako da bude briljantno nekreativan. Osmiljenje da formira obrasce i potom ih tako nepromenljive koristi u svakoj moguoj prilici u budunosti.
Meutim, samoorganizujui sistemi imaju jednu veliku manu. Ostaju zarobljeni u sekvenci iskustva (odreene
istorije dogaanja). Zbog toga e kompjuteri pete generacije morati da budu opremljeni humorom, emocijama ili
sposobnou da prave glupe greke. Inae, nikada nee
umeti da misle.
Pragovi i osetljivost nervnih jedinica su, zahvaljujui
hemikalijama iz sredstava za pranje i kupanje, doiveli
mnoge promene. Menjanje tih hemikalija rezultuje stabilizovanjem razliitih obrazaca. Na izvestan nain, imamo
drugi mozak za svaku razliitu hemijsku podlogu.
Ovo ukazuje na to da su emocije sutinski deo nae
sposobnosti da razmiljamo, a ne samo viak koji tu sposobnost ometa.
38
Hernija razmiljanja
Osobe koje imaju tekoa u donoenju odluka bi mogle pomisliti da razne hemijske postavke mozga donose
odluke koje su za njih, konkretno, ispravne. Prema tome,
oba izbora su prava - samo za razliite mozgove. Otud i
neodlunost.
U trenucima panike ili besa, ljudi su skloni da se ponaaju primitivno, moda zbog toga to se mozak tako retko
nalazi u tim posebnim hemijskim uslovima, da nije imao
anse da formira sloene obrasce reagovanja. To bi znailo da postoji veoma dobar razlog za obuavanje ljudi pod
takvim emocionalnim uslovima (stoje vojska oduvek i inila).
Uviamo, prema tome, vanost promenjene hemijske
postavke u mozgu. To, s jedne strane, potie od naeg sve
veeg znanja o ponaanju mozga. S druge strane, to vue
koren iz teoretskih razmatranja ponaanja aktivnih samoorganizujuih informativnih sistema.
Kakve veze sve ovo ima sa est eira za razmiljanje?
Ve sam pomenuo da bi ovi eiri mogli da postanu
uslovni inicijatori koji bi, shodno tome, menjali hemijsku
ravnoteu mozga. Razdvajanje razliitih aspekata miljenja je takode od velikog znaaja. Ukoliko se resimo da mislimo na normalan nain, mi ili pokuavamo da iskljuimo
emocije (koje tada nastavljaju da u pozadini igraju izuzetno uticajnu, mada skrivenu ulogu), ili krivudamo izmeu
razuma i emocija. Ukoliko su razliite hemijske postavke
zaista povezane s razliitim nainima razmiljanja, onda
ovaj neodreeni vid razmiljanja nikad ne daje mozgu priliku da napravi bilo kakvu postavku.
39
VI
SVRHA EST EIRA
Pet vrednosti
Prva vrednost est eira za razmiljanje je u igranju
definisanih uloga. Glavno ogranienje razmiljanju jeste
odbrana ega, koji je odgovoran za veinu praktinih nedostataka razmiljanja. eiri nam dozvoljavaju da mislimo i
kaemo stvari koje inae ne bismo mogli ni pomisliti ni rei, a da pri tom ne izloimo riziku svoj ego. Navlaenjem
klovnovskog kostima stiete puno pravo da glumite klovna.
Druga njihova vrednost lei u usmeravanju panje.
Ukoliko nae razmiljanje valja da bude vie no samo reaktivno, moramo da znamo kako da usmerimo panju na
aspekte redom kako se pojavljuju. est eira predstavljaju
sredstva za usmeravanje panje na est razliitih aspe-kata
problema.
Trea vrednost je njihova praktina primenljivost.
Simbolizam est razliitih eira obezbeuje vrlo pogodan
nain da od nekoga (ukljuujui tu i sebe lino) zatraite
da pree u drugi reim". Moete da zatraite od nekoga
da bude negativan, ili da prestane da bude negativan. Mo41
Pet vrednosti
IV
42
vn
SIMBOLIKA I FUNKCIJE
est eira, est boja
Svaki od est eira za razmiljanje ima svoju boju: belu, crvenu, crnu, utu, zelenu, plavu. Boja istovremeno daje
i ime eiru.
Mogao sam da izaberem i neke mudre grke nazive
koji bi ukazivali na vid razmiljanja koji iziskuje svaki eir. To bi bilo impresivno i zadovoljilo bi neke ljude. Meutim, bilo bi od male praktine vrednosti, budui da se takva imena tee pamte.
elim da mislioci te eire vizueliziraju i predstave sebi kao stvarne eire. Zbog toga je vana boja. Kako biste
ih inae razlikovali? Razliite oblike bi, opet, takoe bilo
teko zapamtiti, a bili bi i zbunjujui. Boja ini predstavu
lakom.
Boja svakog eira je povezana i s njegovom funkcijom.
Beli eir - bela boja je neutralna i objektivna. Beli eir je zaokupljen objektivnim injenicama i brojkama.
43
VII
VII
Simbolika i funkcije
45
vm
BELI EIR
injenice i brojke
Moete li da glumite kompjuter? Naprosto
iznesite injenice, na neutralan i objektivan
nain.
Pustite tumaenje; samo injenice, molim.
Koje su injenice u ovoj situaciji.
Kompjuteri jo uvek nemaju emocije (premda emo
morati da ih uinimo takvim, ako hoemo da razmiljaju
inteligentno). Od njih oekujemo da nam na na zahtev
prikau injenice i brojke. Ne oekujemo da se kompjuter
s nama raspravlja i da svoje injenice i brojane podatke
koristi samo kao svoje argumente u toj raspravi.
Suvie esto su brojke i injenice deo rasprave. injenice se koriste u neku svrhu, umesto da se prezentiraju kao
injenice. Kada se iznesu kao deo rasprave, injenice i
brojke se nikada ne mogu tretirati objektivno.
Prema tome, oajniki nam je potreban zaokret koji
kae: Samo injenice, molim - bez rasprave."
47
injenice i brojke
VIII
Beli eir
injenice i brojke
VIII
injenice i brojke
VIII
e je da vie ena pui cigare jer i inae vie pue verovatno usledpoveane anksioznosti. Ili su naprosto proizvoai cigara tokom poslednje tri godine
potroili vie novca nego obino ubeujui ene da
pue cigare. U prvom sluaju, re je o trendu koji
moe pruiti mogunost. Drugo je mnogo manje od
mogunosti.
- Ja sam re trend upotrebio naprosto da bih opisao
brojani porast.
- To moe da bude jedna upotreba te reci, aliprsutna
je i druga, koja ukazuje na proces koji je u toku. Pre
ma tome, moda je bolje posluiti se razmiljanjem
podbelim eirom i rei: Tokom poslednje tri godi
ne, brojke pokazuju porast broja ena koje pue ci
gare. "Zatim moemo i da diskutujemo o tome ta ta
injenica znai i koji je njen uzrok
U ovom smislu, razmiljanje pod belim eirom postaje disciplina koja mislioca podstie da u svom umu jasno
razlui injenice od ekstrapolacije ili interpretacije. Moemo zamisliti da bi politiari imali znatnih tekoa u razmiljanju pod belim eirom.
52
IX
RAZMILJANJE POD
BELIM EIROM
ija je ovo injenica?
Da lije ovo injenica ili verovatnoa?
Da lije ovo injenica ili uverenje? Da
li uopte ima nekih injenica?
Moemo se sada vratiti na ono to sam na poetku
knjige izjavio o Rodenovom Misliocu sa trga u Buenos
Airesu. injenica je da je vodi pokazao prema Rodenovoj statui. injenica je daje on, kako se ini, izjavio daje
re o originalu. ini se daje injenica i da se nalazio na trgu ispred zgrade parlamenta. Poslednje dve tvrdnje su
podlone pogreivosti pamenja. ak i daje moje seanje
savreno precizno, mogue je da je vodi pogreio. Zbog
toga sam svoju reenicu na poetku knjige poeo reju
verujem". Moj je izbor bio da verujem svome pamenju
i vodiu.
Veliki deo onoga to prolazi kao injenica je naprosto
komentar izreen s potenom namerom ili stvar trenutnog
53
IX
IX
Na kraju, ono stoje bitno jeste stav. Kada nosi beli eir, mislilac iznosi neutralne izjave sastojke". One su te
koje se polau na sto. Nema, meutim, govora da se one
upotrebe za podravanje nekog odreenog stanovita. im
se makar uini da je izjava iskoriena kao argument koji
podrava stanovite, stvara se sumnja: uloga belog eira
je zloupotrebljena.
Vremenom, uloga koja podrazumeva stavljanje belog
eira postaje druga priroda. Mislilac vie ne pokuava da
proturi tue izjave kako bi pobedio u raspravi. Razvija se
neutralna objektivnost naunika-posmatraa ili istraivaa
koji paljivo belei razliite primerke faune i flore bez ikakvih opaski o njihovoj daljoj upotrebi. Zadatak kartografa
jeste da napravi mapu.
Mislilac pod belim eirom stavlja primerke" na sto kao kada deki pone da prazni depove i iz njih izvadi
nekoliko novia, vaku i abu.
56
X
RAZMILJANJE POD
BELIM EIROM
Uvoenje japanskog stila
Diskusija, rasprava i konsenzus.
Ako niko ne iznese ideju, odakle, onda, ona doe?
Prvo napravite mapu.
Japanci nikada nisu prihvatili zapadnjaku naviku raspravljanja. Moe biti zato to je neslaganje u feudalnom
drutvu bilo suvie neutivo ili suvie rizino. Moe biti da
je obostrano potovanje i ouvanje obraza" previe vano
da bi se izloilo napadu u raspravi. Moe biti da se japanska kultura ne zasniva na egu poput zapadnjake kulture;
rasprava esto ima snanu ego-bazu. Najverovatnije objanjenje je da na japansku kulturu nisu uticale fraze grke
misli, preraene i razvijene od strane srednjovekovnih kaludera u sredstva kojima se dokazivalo da jeretici gree.
Nama je udno to se oni ne raspravljaju. Njima je udno
to mi bez rasprave ne moemo.
Na sastanku zapadnjakog tipa, svi sudionici imaju
unapred izgraeno stanovite, a u mnogim sluajevima i
57
zakljuak za koji se nadaju da e ga ostali prihvatiti. Sastanak se zatim sastoji od rasprave o tim razliitim stanovitima, da bi se videlo koje e preiveti kritike, a koje privui
najvie pristalica.
Neretko biva da poetna ideja pretrpi modifikacije i
poboljanja. Meutim, to je najee sistem mermerne
skulpture", to jest, pone se s velikim komadom kamena
koji se tee da bi se dobio finalni proizvod.
Tok zapadnjakog sastanka iji je cilj dobijanje konsenzusa podrazumeva manje zastraujuu raspru, jer tu niko u potpunosti ne dobija ili gubi. Do ishoda se dolazi zajednikim snagama i svi se s njime slau. To je vie nalik
na skulpturu od gline": postoji sredite oko koga se nabacuju i modeliraju komadi gline, kako bi se dobio konaan
oblik.
Japanski sastanci nisu konsenzus-sastanci.
Zapadnjacima je teko da razumeju da Japanci dolaze
na sastanak bez prethodno formiranih ideja u glavi. Svrha
sastanka jeste da sasluaju. Zato, onda, ne vlada totalna i
neproduktivna tiina? Zato to svaki sudionik stavlja na
glavu beli eir i daje svoj udeo u vidu neke neutralne informacije. Postepeno, mapa postaje potpunija. Postaje bogatija i detaljnija. Kada je gotova, put postaje vidljiv svima. Ne kaem da se ovaj proces deava u okviru jednog
jedinog sastanka. On se moe razvui u vie nedelja ili meseci, koji podrazumevaju mnogo sastanaka.
Poenta je u tome da niko ne iznosi gotove ideje. Informacija se nudi u maniru belog eira. Ta informacija se polako, sama od sebe, organizuje u ideju. Sudionici posmatraju ta se deava.
58
59
XI
RAZMILJANJE POD
BELI EIROM
injenice, istina i filozofi
Koliko je istinita injenica? Koliko
vrede jezike igre jllozojije? Apsolutna
istina i ono uglavnom".
Istina i injenice nisu uvek toliko usko povezane koliko veina ljudi veruje da jesu. Istina je povezana sa sistemom igre reci poznatim kao filozofija. injenice su povezane s iskustvom koje podlee proveri. Oni praktini umovi, koji se ne zamaraju suvie ovakvim stvarima, mogu da
predu na sledee poglavlje.
Ako smo, nekim sluajem, viali samo bele labudove,
moemo li se odvaiti da izjavimo da su svi labudovi beli"? Moemo, i to i inimo. Izjava je aktuelan, na trenutak
istiniti rezime naeg iskustva. U tom smislu, ona je i injenica.
Prvi crni labud koga vidimo ini ovu izjavu neistinitom. Re je, dakle, o krajnje naglom prelasku sa istine na
61
XI
XI
Gornja izjava nije legitimno razmiljanje pod belim eirom sem u sluaju postojanja mnogo vie dokaza koji
bi potkrepljivali tvrdnju da dizajn zasnovan na istraivanju
trita propada. Make mogu da padaju s krovova, ali to
nije njihovo normalno ponaanje.
Izuzeci se izdvajaju naprosto zato to su izuzeci. Crne
labudove primeujemo zato to su obino veoma malobrojni. Pamtimo da je ovek preiveo pad iz aviona bez
padobrana, zato to je to prilino nesvakidanji dogaaj.
Edzel se uvek pominje iz istog razloga.
Svrha razmiljanja pod belim eirom jeste da budemo
praktini. Stoga moramo biti u stanju da prezentujemo sve
vrste informacija. Klju svega je u tome da ih pravilno formuliemo.
Svi strunjaci predviaju da e kamatna stopa do
kraja godine opasti.
Razgovarao sam sa etvoro strunjaka i svako od
njih predvia opadanje kamatne stope do kraja godine.
Razgovarao sam sa gospodinom Flintom, gospodi
nom Ziglerom, gospoom Kaljato i gospodinom Suarezom i svi su predvideli da e kamatna stopa do
kraja godine opasti.
Ovde imamo tri nivoa preciznosti. ak i trei nivo moda nije dovoljno dobar. Ja moda elim da znam kada ste
razgovarali s ovim strunjacima.
U razmiljanju pod belim eirom nema niega apsolutnog. Ono je samo pravac kojim se kreemo u tenji da
postanemo bolji.
65
XII
RAZMILJANJE POD
BELIM EIROM
Ko stavlja eir?
Stavljate sopstveni eir. Traite od nekog da
stavi svoj eir. Traite od svih da stave bele
eire. Birate da odgovarate sa eirom na
glavi.
Ove izjave pokrivaju veinu situacija. Svode se na to
da moete traiti, birati ili se od vas moe traiti.
- Zastoje naa prodaja krenula nizbrdo?
- Da bih na to odgovorila, staviu svoj beli eir. Do
prli smo do trideset etiri odsto maloprodajnih firmi.
Svega est odsto njih je naruilo nae proizvode. Od
ukupnog broja onih koji su naruili nae proizvode,
njih etrdeset odstoje uzelo samo po dva artikla na
probu. Sedamdeset odsto ljudi s kojima smo razgo
varali je odgovorilo daje cena previsoka. Na tritu
trenutno postoje dve konkurentske firme iji proizvo
di imaju nie cene.
67
Ko stavlja eir?
XII
XII
-U
mesta od mog mesta stanovanja je otprilike ista. Izgledi za napredovanje u karijeri su isti. Vrsta posla je
identina. To je sve to mogu da vam kaem nosei
beli eir.
69
xin
RAZMILJANJE POD
BELIM EIROM
Reume
Zamislite kompjuter koji daje injenice i brojane podatke koji se od njega trae. Kompjuter je neutralan i
objektivan. Ne nudi tumaenje ni miljenje. Nosei beli eir za razmiljanje, mislilac bi trebalo da imitira kompjuter.
Osoba koja trai informaciju bi trebalo da postavlja
konkretna pitanja, ukoliko eli da da dobije informaciju ili
popuni informativne praznine.
U praksi, postoji dvoredni sistem informacija. U prvom redu se nalaze proverene i dokazane injenice - injenice od prvorazrednog znaaja. U drugom redu, nalaze se
injenice za koje verujemo da su istinite, ali koje jo nisu
u potpunosti proverene - injenice od drugorazrednog
znaaja.
Postoji dijapazon verovatnoe koji ide od uvek istinito" do nikad istinito". Izmeu se nalaze upotrebljivi nivoi
kao to su uglavnom", katkada" i povremeno". Informacije ove vrste mogu da se iznose u sklopu miljenja pod
belim eirom, pod uslovom da se odgovarajue formuliu, kako bi se ukazalo daje ipak re o verovatnoi.
71
Rezime
XIII
Razmiljanje pod belim eirom podrazumeva disciplinu i usmerenost. Mislilac tei da u prezentiranju informacija bude to neutralniji i objektivniji. Od vas se moe
zatraiti da stavite svoj beli eir za razmiljanje, ili vi moete zatraiti od nekoga da ga stavi. Takoe, moete ga staviti ili skinuti ako to sami elite.
Belo (kao totalitet boja) ukazuje na neutralnost.
72
r*"
XIV
CRVENI EIR
Emocije i oseanja
'' Suprotno od neutralne, objektivne informacije.
' Slutnje, intuicije, utisci.
Nema potrebe za potkrepljivanjem. ' Nema
potrebe za navoenjem razloga ili osnova.
Razmiljanje pod crvenim eirom je krcato emocijama i oseanjima i neracionalnim aspektima miljenja. Crveni eir prua formalni i definisani kanal za iznoenje tih
stvari na videlo - kao legitimnog dela sveobuhvatne mape.
Ukoliko se ne dozvoli emocijama i oseanjima da budu deo procesa razmiljanja, oni e vrebati iz pozadine i
potajice uticati na miljenje. Emocije, oseanja, slutnje i
intuicija su jaki i stvarni. Crveni eir to priznaje.
Razmiljanje pod crvenim eirom je potpuno suprotno od razmiljanja pod belim eirom, koje je neutralno,
objektivno i lieno svake primese oseanja.
Ne pitaj me zato, ali meni se ova pogodba uopte ne
dopada. Neto mi tu smrdi.
73
Emocije i oseanja
XIV
74
XV
RAZMILJANJE
POD CRVENIM
EIROM
Mesto emocija u miljenju
Da li emocije zamagljuju miljenje ili su deo njega? U
kom trenutku nastupaju emocije? Da li emotivne
osobe mogu da budu dobri mislioci?
Tradicionalno stanovite je da emocije zamagljuju miljenje. Dobar mislilac bi trebalo da bude hladnokrvan i
nepristrasan i nimalo pod uticajem emocija. Dobar mislilac bi trebalo da bude objektivan i razmatra injenice u
skladu s njihovom pozicijom, a ne prema tome koliko su
relevantne za njegove emocionalne potrebe. S vremena na
vreme se ak uje i tvrdnja kako su ene suvie emotivne
da bi bile dobri mislioci. Kau da enama nedostaje nepristrasnosti koja je neophodna u donoenju dobrih odluka.
Pa ipak, svaka dobra odluka na kraju mora biti emocionalna. Pri tom naglaavam reci na kraju. Kad upotrebimo
razmiljanje da bismo napravili mapu, na izbor pravca je
75
XV
XV
78
XVI
RAZMILJANJE
POD CRVENIM
EIROM
Intuicija i slutnje
Koliko je razlona intuicija?
Kolika je vrednost intuicije?
Kako se koristiti intuicijom?
Re intuicija ima dvojaku, podjednako ispravnu upotrebu. Meutim, kada je re o funkciji mozga, one su totalno razliite. Termin intuicija moe da se koristi za oznaavnje iznenadne spoznaje. Ovo znai da neto, stoje bilo
opaeno na jedan nain, biva iznenada opaeno kao sasvim drugaije. To moe da rezultuje kreativnou, naunim otkriem ili matematikim skokom napred.
Ako prebacite panju sapobednika na sve poraene,
brzo ete uvideti da e sto trideset jednom uesniku u
igri singlova biti potrebno 130 meeva koji e proizvesti 130 gubitnika.
Druga upotreba reci intuicija jeste neposredna zebnja
ili shvatanje situacije. To je rezultat sloenog prosuivanja
79
Intuicije i slutnje
XVI
XVI
Intuicije i slutnje
XVI
XVI
snovanog na nepoznatim faktorima. Miljenje se moe izraavati u sklopu razmiljanja pod crvenim, crnim ili utim eirom. Kada se koristi crveni eir, najbolje je izraziti
ga u vidu oseaja.
Imam oseaj da je dosada odgovorna za veliki deo
maloletnikog kriminala.
Imam oseaj da vlasnici bioskopaprieljkuju neke od
onih spektakularnih filmova koji se reklamiraju na
sva zvona.
83
XVII
RAZMILJANJE
POD CRVENIM
EIROM
Trenutak za trenutkom
Reagovanje i ljutnja.
To je moj oseaj u vezi sa ovim sastankom.
Sakriti ili pokazati oseanja.
Oseanja iz crvenog eira" se mogu pokazati u bilo
kom trenutku tokom trajanja sastanka, diskusije ili razgovora. Oseanja se mogu usmeriti na voenje samog sastanka, a ne samo na problem o kome se diskutuje.
Uzeu svoj crveni eir za razmiljanje i rei vam da
mi se ne dopada nain na koji se vodi ovaj sastanak.
elela bih da iskoristim crveni eir da neto kaem.
Naime, imam oseaj da emo biti naterani na dogo
vor koji ne elimo.
Gospodine Huper, stanovite mog crvenog eira je
da vi nikad nikoga ne sasluate do kraja.
85
Trenutak za trenutkom
XVII
87
XVIII
RAZMILJANJE
POD CRVENIM
EIROM
Upotreba emocija
Moe li razmiljanje da promeni emocije?
Emocionalna pozadina. Emocije kao
pregovaraka pozicija. Emocije, vrednosti i
izbori.
Kad se emocije jednom obelodane putem mehanizma
crvenog eira, tada se moe nainiti pokuaj da se one istrae, pa ak i promene. Samo po sebi, to vie nije deo modela crvenog eira.
Razmiljanje moe da promeni emocije. Emocije ne
menja logini ve perceptivni deo razmiljanja. Ako neto
vidimo drugaije nego pre, nae emocije se mogu promeniti jer se promenila percepcija.
Ne gledaj na to kao na poraz. Gledaj na to kao na odlian nain da otkrije slabost i snagu njegovog naina igranja tenisa.
89
Upotreba emocija
XVIII
Upotreba emocija
XVIII
XVIII
93
XIX
RAZMILJANJE
POD CRVENIM
EIROM
Jezik emocija
Emocije ne moraju da budu logine ili dosledne.
Emocije mogu da budu tanane, s jezikom koji uz njih
ide.
Oduprite se iskuenju da opravdavate emocije.
Najvei problem prilikom noenja crvenog eira za
razmiljanje jeste odupreti se iskuenju da opravdate emocije koje ste izrazili. Takvo opravdavanje moe biti istinito
ili lano. U oba sluaja, razmiljanje pod crvenim eirom
ga ini nepotrebnim.
Nije vano zato mu ne veruje. Ne veruje mu i go
tovo.
Dopada ti se pomisao o filijali u Njujorku. Nema po
trebe da sada detaljiemo o tome zbog ega ti se do
pada. To moemo i kasnije, kad doe vreme da done
semo konanu odluku o tome.
95
1 ---
Jezik emocija
XIX
Postoje naklonost/nenaklonost, mrnja/ljubav, zadovoljstvo/nezadovoljstvo, srea/nesrea. Recimo, mogli bismo da potraimo re koja bi ukazivala na neodluno-pozitivan stav, i drugu, koja bi ukazivala na neodluno-negativan stav. Re sumnjiav]?, preterano negativna za to.
Budui da nam razmiljanje pod crvenim eirom
omoguava da budemo odvani i otvoreni kada je re o naim oseanjima, moemo potraiti nain da ih podesimo u
skladu sa situacijom. Bez crvenog eira, skloni smo da se
ograniimo na jae reci, uz ton i izraz lica kao dodatke.
Oseam da okleva u vezi sa ovim poslom. Ne eli
da sudeluje, ali ni da bude iskljuen. eli da bude
u pripravnosti u predsoblju, spreman da ue kada to
tebi bude odgovaralo.
Nije da ti se Morgan ne dopada, ali nekako ti je ne
lagodno u njegovom prisustvu. Vie od svega bi volela da ima dobar izgovor za tu svoju nenaklonost.
Jednostavno smo potpuno neusklaeni u vezi sa ovim
problemom.
Entuzijazam za ovaj poduhvat kao daje poeo da je
njava. Ne naglo, ve kao gumeni amac koji negde
lagano pone da puta. Ne vidite da se bilo ta dea
va, ali, ako posle nekog vremena ponovo bacite po
gled, jasno vam je daje oputeniji negopre.
Crveni eir daje misliocu slobodu da se vie poetski
izrazi o svojim oseanjima. Crveni eir daje oseanjima
pravo da postanu vidljiva.
97
XX
RAZMILJANJE POD
CRVENIM EIROM
Rezime
Noenje crvenog eira omoguava misliocu da kae:
Ovo su moja oseanja prema toj stvari."
Crveni eir legitimizuje emocije i oseanja kao vaan
deo razmiljanja.
Crveni eir ini oseanja vidljivima, tako da mogu da
postanu deo mape razmiljanja, a ujedno i deo sistema
vrednosti na osnovu kojeg se bira pravac.
Crveni eir predstavlja pogodan metod za ukljuivanje modaliteta oseanja i njegovo iskljuivanje, na nain
koji bi, bez njega, bio za mislioca nemogu.
Crveni eir omoguava misliocu da istrauje oseanja
drugih, tako to od njih trai da stave crveni eir i tek tada izreknu svoje stanovite.
Kada mislilac koristi crveni eir, nikad ne bi trebalo
da pokuava da opravda svoja oseanja ili da za njih trai
utemeljenje u logici.
99
Rezime
XX
100
XXI
CRNI EIR
ta nije u redu s njim
Logino-negativno.
Zato nee da funkcionie.
Ne pristaje naem iskustvu i znanju.
Kritiko prosuivanje.
Pesimistiko stanovite.
Mora se rei da se veina mislilaca - bez obzira na to
da li su proli obuku ili nisu - najlagodnije osea nosei crni eir. To je zbog zapadnjakog mentaliteta koji akcenat
stavlja na raspravu i kriticizam. Koliko god iznenaujue
zvualo, veoma su brojni oni koji su ubeeni daje noenje
crnog eira glavna funkcija razmiljanja. Naalost, tako
neto u potpunosti izostavlja generativne, kreativne i konstruktivne aspekte miljenja.
Bez obzira na to, razmiljanje pod crnim eirom je veoma vaan deo razmiljanja.
Razmiljanje pod crnim eirom je uvek logino. Razmiljanje pod crnim eirom je negativno, ali nije emocio101
XXI
XXI
XXI
C r n i
e i r Y [
XXI
nog eira je zadatak kao i mnogi drugi i mora se temeljito izvriti. Zadravati za sebe razmiljanje pod crnim eirom, zbog straha da e negativni aspekti zatrti ideju, znai
unititi itavu svrhu est eira za razmiljanje - a to je da
svaku od est uloga valja odigrati potpuno i do kraja.
106
XXII
RAZMILJANJE POD
CRNIM EIROM
Sutina i metod
Greke u razmiljanju. Zato jedna
stvar ne sledi drugu. Pravila
dokaza. Mogui zakljuci.
Poput razmiljanja pod crvenim eirom, i razmiljanje
pod crnim eirom se moe primeniti na samu temu - pozabavio! se s tim u narednom poglavlju - ili na samu diskusiju ili na razmiljanje o njoj, odnosno na sam metod
razmiljanja.
v Koliko ja znam, ovde je re o pretpostavci.
Ne vidim kako to proizlazi iz onoga to ste maloas
rekli.
Brojani podaci za koje ja znam su drugaiji od onih
koje ste vi izneli.
To nije jedino mogue objanjenje, ve samo jedno
od objanjenja.
107
Sutina i metod
XXII
Sutina i metod
XXII
111
XXIII
RAZMILJANJE POD
CRNIM EIROM
Prola i budua sutina
Kako se ovo uklapa u moja ranija iskustva?
Da lije tako? Koji su rizici?
Osvrnuli smo se na razmiljanje pod crnim eirom u
pogledu samog metoda razmiljanja. Sada dolazimo do
sutine.
Da li su injenice tane? Da li su injenice relevantne?
injenice se prezentuju u sklopu razmiljanja pod belim
eirom, ali stavljaju na probu u okviru razmiljanja pod
crnim eirom.
Mogue je daje broj nezaposlenih statistiki potcenjen, budui da ima mnogih koji se uopte ne prijavljuju nadlenim slubama.
, 600 miliona prodatih avionskih karata godinje ne
daje sliku o tome koliko ljudi zaista putuje avionom,
jer neki lete vie puta. Takoe, ovaj podatak ukljuuje
i kratka putovanja po unutranjosti.
113
XXIII
XXIII
XXIII
119
XXIV
RAZMILJANJE POD
CRNIM EIROM
Negativno uivanje
Mnogo je lake biti negativan.
Zabavnije je biti negativan.
,J0>a... ali..."
Izgradnja eleznike pruge predstavlja sloen graevinski poduhvat. Obina betonska ploa postavljena preko
nje moe da izbaci voz iz ina. Postavljanje takve betonske
ploe nije nimalo komplikovana operacija. Razgraivanje
je uvek mnogo lake od graenja. Isto je i s negativnou.
Zbog toga je neophodno, prilikom razmiljanja pod crnim
eirom, razmotriti i privlanost negativnosti koja tako esto vodi u negativno uivanje".
Negativno razmiljanje je privlano zbog toga to je
njegov uinak trenutan i kompletan. Dokazati nekome da
nije u pravu predstavlja trenutno zadovoljstvo. Iznoenje
konstruktivne ideje nema nikakav uinak sve dok se ta ideja
nekome ne svidi ili dok ne dokaete daje delotvorna (za
staje potrebno vreme).
121
Negativno uivanje
XXIV
Negativno uivanje
XXIV
Ovo su oigledna, detinjasta uivanja negativnog mislioca. Ima i mnogo drugih, meu kojima su etiketiranje"
(slabaan", takozvani", detinjast" itd.) i podrugljivost
(u najboljoj nameri," itd.). Tu je i tradicionalno pribeite|
onih koji nemaju razumevanja za carevo novo odelo".
Opasnosti negativnog razmiljanja i metoda rasprave!
sam mnogo detaljnije opisao u svojoj novoj knjizi - Suho- j
bi: bolji nain njihovog,reavanja.
Razmiljanje pod crnim eirom je predvieno tako dal
obuhvata ozbiljno negativno razmiljanje, a ne detinjasto I
ugaanje samom sebi koje sam podvukao u ovom odeljku.
Ozbiljan aspekt modela da... ali..." je taj daje ponekad neophodno ukazati na opasnost za koju je malo vero-l
vatno da e se desiti, ali koja se, bez obzira na to, moraj
imati na umu.
Znam da ste testirali uinak ovih elisa rotora u mla
znom motoru, ali, da li ove nove elise mogu da izdr
e lateralni udar ptice u letu?
Malo je verovatno, ali uvek postoji mogunost da bi
on mogao biti dvostruki agent. To moramo da imamo
na umu.
Pretpostavljam da postoji mogunost da su knjige sa
da ve postale dovoljno skupe da bi se smatrale legi
timnim poklonima.
Ovim problemom verovatnoe" sam se pozabavio u
domenu razmiljanja pod belim eirom. Sve dok je neto
odgovarajue formulisano (verovatnoa data), dotle je legitimno davati da... ali..." komentare. Oni se daju zarad
ispravljanja pogrenog utiska ili u vidu opaski koje bi va- j
ljalo imati na umu.
124
li
XXV
RAZMILJANJE POD
CRNIM EIROM
Staje prvo, negativno ili pozitivno?
Da li bi uti eir trebalo da prethodi crnom?
Strah i sigurnost. :: Radoznalost i istraivanje.
Mala deca primeuju i najmanje odstupanje od prie
koju dobro poznaju - i prigovaraju na to. U ponavljanju je
sigurnost.
Razumno je pretpostaviti da je, u uslovima straha, ivotinji priroeno da svoje ponaanje ogranii na poznati
obrazac bori se ili bei". Vojnici koji se nalaze pod paljbom moraju, pak, da ouvaju disciplinu.
Da li je povratak u izvesnost poznatog negativan
aspekt uma?
ta bi mislilac trebalo da stavi na prvo mesto: crni eir i negativan pregled ili uti eir i pozitivno ispitivanje?
Moemo da raspravljamo o tome da li bi uvek trebalo
prvo stavljati crni eir, kako bi se neizvodljive ideje mo125
XXV
_________________
_________________ Razmiljanje pod crnim eirom ______ y
Rezime
XXVI
130
xxvn
UTI EIR
Spekulativno-pozitivno
Pozitivno razmiljanje.
uto predstavlja sjaj sunca i vedrinu.
Optimizam.
Usredsreivanje na korist.
Konstruktivno razmiljanje i njegovo ostvarivanje.
Biti pozitivan jeste stvar linog izbora. Moemo da
izaberemo da stvari sagledavamo na pozitivan nain. Moemo da izaberemo da se usredsredimo na pozitivne
aspekte situacije. Moemo da tragamo za dobrim stranama.
Stav utog eira je upravo suprotan stavu crnog eira. Crni eir je zaokupljen negativnim, dok je uti zaokupljen pozitivnim procenama. Naalost, ima vie prirodnih
razloga da se bude negativan, nego da se bude pozitivan.
Negativno razmiljanje nas moe potedeti greaka, zatititTod rizika i opasnosti. Pozitivno razmiljanje mora da
budejneavina radoznalosti, zadovoljstva, pohlepe i elje
da se, ,neto stvori". Moglo bi se dokazati da napredak o131
_____________ Spekulativno-pozitivno
____________ XXVII
Spekulativno-pozitivno
XXVII
134
XXVIII
Ti
RAZMILJANJE POD
UTIM EIROM
Pozitivan spektar
a U kom sluaju optimizam predstavlja ludost? Od
onoga to daje nadu, do loginog. Staje
realizam?
Ima ljudi koji e o varalici misliti dobro ak i nakon to
ih prevari. Veruju daje ranije bio dobar i iskren, a da su ga
kasnije izneverili dogaaji ili prijatelji. Seaju se njegove
ubedljivosti i kako su uivali dok ih je ubeivao.
Ima ljudi koji su optimistini do take ludosti. Ima ljudi koji najozbiljnije oekuju da e osvojiti premiju na lutriji
i kao da ceo svoj ivot zasnivaju na toj nadi. Ima industrijalaca kojima se ini da bi osvajanje makar maleckog
dela ogromnog trita aspirina predstavljalo potez vredan
truda.
U kom trenutku optimizam prerasta u ludost i uzaludnu nadu? Treba li razmiljanje pod utim eirom da ima
135
Pozitivan spektar
XXVIII
ikakvih ogranienja? Treba ti da uzima u obzir verovatnou? Da ti bi takvu vrstu razmiljanja trebalo ostaviti crnom
eiru?
Pozitivan spektar ide od prekomemog optimizma na
jednom do logino-praktinog na drugom kraju. Moramo
da budemo paljivi u rukovanju tim spektrom. Istorija je
krcata nepraktinim vizijama, ali i snovima koji su nadahnuti napore koji su naposletku doveli do njihovog ostvarivanja. Ograniimo ti svoje razmiljanje pod utim eirom
na ono to je vrsto i dobro poznato, mati je napredak koji
e se time ostvariti.
Kljuna taka jeste sagledavanje postupka koji sledi
iza optimizma. Ukoliko se taj postupak svodi na nadu (kao
to je nada u osvajanje premije na lutriji ili u udo koje e
spasiti firmu od bankrotstva), onda je takav optimizam
najverovatnije neumestan. Ako je optimizam taj koji e
povesti neki postupak u odabranom pravcu, stvari postaju
malo tee. Preterani optimizam obino dovodi do neuspeha, ali ne uvek. Uspeh dolazi upravo onima koji ga oekuju.
Postoji maglovita ansa daje neko preiveo prisilno
sputanje na gleer. Moramo da odemo tamo i proverimo.
Mogue je da e ova nova stranka podeliti glasove
opozicije.
Ukoliko uloimo znatna sredstva ufinansiranje ovog
filma, trebalo bi da ih uspeno povratimo.
Postoji mogunost da ovaj automobil bude izabran
za automobil godine. Trebalo bi da budemo spremni
uu. da to propratimo u javnosti. Moda do toga i nee
;
H : I doi, ali, ipak, bolje da budemo spremni, obi, s
Pozitivan spektar
1
XXVIII
Teko da e u seoskoj starinamici otkriti neko skriveno umetniko blago. A opet, veina skrivenih umetnikih blaga se nalazila upravo tamo gde niko nije
oekivao da ih nae.
138
i.'*V , .V
XXIX
RAZMILJANJE POD
UTIM EIROM
Razlozi i podrka logike
K
p-
XXIX
140
XXX
RAZMILJANJE POD
UTIM EIROM
Konstruktivno razmiljanje
initi neto. Predloi
i sugestije.
' Zamislite osam briljantnih mislilaca kako sede za stolom u nameri da razmotre naine za poboljanje snabdevanja grada vodom. Nijedan od tih briljantnih umova ne moe da se pokrene dok neko ne iznese predlog. Tek tada briljantna kola kritikog razmiljanja moe da se pokae u
punom sjaju. Ali, odakle dolazi predlog? Ko je kolovan
da daje predloge?
Kritiko razmiljanje je veoma vaan deo razmiljanja,
ali ni u kom sluaju nije dovoljno. Kod razmiljanja pod
crnim eirom, jasno sam rekao da bi mislilac u crnom eiru trebalo da odigra svoju ulogu do kraja: trebalo bi da
bude to je mogue vie kritiki nastrojen. Re je o vanom delu razmiljanja koje mora biti valjano obavljeno.
141
Konstruktivno razmiljanje
XXX
Konstruktivno razmiljanje
XXX
utog eira ne moraju da budu specijalni niti naroito mudri. Mogu da podrazumevaju rutinski nain izlaenja na
kraj s takvim stvarima. Mogu da podrazumevaju metode
za koje je poznato da su se drugde primenjivale. Mogu da
podrazumevaju sjedinjavanje nekih poznatih efekata u nameri da se konstruie odreeno reenje.
Poto uti eir usmeri um mislioca prema iznoenju
predloga, iznalaenje samog predloga ne mora biti teko.
Skinite crni eir. Umesto da napadate predloge, kao
to ste do sada inili, stavite uti eir i dajte nam ne
ke nove predloge.
Nosei svoj uti eir, predlaem da dozvolimo pri
vatnom sektoru da prodaje vodu po konkurentnim cenama.
Ne, nismo spremni da se prebacimo na razmiljanje
pod crnim eirom. Ne verujem da smo iscrpeli sve
mogue sugestije. Tano, nameravamo da dovedemo
neke strunjake i konsultante, ali nam prvo valja
ustanoviti neke mogue smernice. Prema tome, dri
mo se jo neko vreme konstruktivnog razmiljanja
pod utim eirima.
Dakle, razmiljanje pod utim eirom je zaokupljeno
generisanjem predloga i njihovom pozitivnom procenom.
Izmeu ova dva aspekta se nalazi i trei. Trei aspekt jeste
razvoj ili nadgradnja" predloga. To je mnogo vie od njegove reaktivne procene. Re je o daljoj konstrukciji. Predlog se modifikuje, poboljava i osnauje.
Pod aspektom poboljanja u okvirima razmiljanja
pod utim eirom podrazumeva se korigovanje nedostataka na koje je ukazalo razmiljanje pod crnim eirom.
144
XXX
145
jtm .
XXXI
RAZMILJANJE POD
UTIM EIROM
Spekulacija
Gledanje u budunost.
Vrednost rei ,&ko ". Najbolji
mogui scenario.
Spekulacija nema nikakve veze s pretpostavkom i nadom. Ljudi koji ulau novac su po svojoj prirodi pekulanti, ak iako je sam ovaj izraz rezervisan za graevinare i
one koji se bave novanim transakcijama. Graevinar pekulant gradi kuu iako nema kupca za nju. Tek kad je zavri kree u potragu za kupcem.
Svaki pekulant mora da ima snaan oseaj za potencijalnu korist. Nada, takoe, mora postojati.
Razmiljanje pod utim eirom je vie od pukog prosuivanja i predlaganja. Re je o stavu koji se kree ispred
situacije, voen pozitivnom nadom. Razmiljanju pod utim eirom je dovoljno da makar krajikom oka ugleda
mogue koristi i vrednosti. im baci letimian pogled na
njih, poinje istraivanje u tom pravcu.
147
Spekulacija
XXXI
U praksi, postoji velika razlika izmeu objektivnog suda i namere da se otkrije pozitivna vrednost. Upravo taj
aspekt gledanja napred u okviru pozitivnog miljenja jeste
ono na ta ukazujem reju spekulacija.
Jedan novi tip brze hrane stie sve veu popularnost.
To je neka vrsta pilee nicle pripremljene na meksi
ki nain, koja se prodaje pod nazivom ,polo". Stavi
te svoj uti eir i recite kako vi gledate na to.
Tako veliki broj razliitih vidova osiguranja zbunjuje
ljude. Zar ne bismo mogli da imamo neku vrstu ,,opteg" osiguranja koje uzima u obzir sve? Stavite uti
eir i razmislite malo o tome. Kasnije mi ispriajte
ta ste otkrili.
Spekulativan aspekt razmiljanja pod utim eirom
jeste isto oportunistiko razmiljanje. Ono ide dalje od reavanja problema i poboljavanja, Ljudi jesu primorani da
reavaju probleme, ali niko nikada nije primoran da traga
za dobrim ansama. Meutim, svako je slobodan da to ini
- ukoliko eli.
Spekulativno razmiljanje uvek mora da pone od najboljeg mogueg scenarija. Na taj nain se iz ideje izvlai
maksimalna mogua korist. Ukoliko je korist mala ak i u
okvirima tog najboljeg mogueg scenarija, znai da ideja
nije vredna truda.
U okviru najboljeg mogueg scenarija, druga prodavnica biva primorana da stavi katanac na bravu i
mi preuzimamo posao u elom kraju. Meutim, ne vi
dim da bi to bilo naroito profitabilno. Oni i ovako je
dva preivljavaju.
148
XXXI
___________
Spekulacija_____________________ XXXI
XXXI
151
( .-,>
.!
r t . .
,.
'.
>nvii
XXXII
UTI EIR
Odnos s kreativnou
Razlika izmeu konstruktivnog i kreativnog.
Efikasnost ipromena. Nove i stare ideje.
Razmiljanje pod utim eirom se ne bavi direktno
kreativnou. Kreativan aspekt razmiljanja je specifino
obuhvaen zelenim eirom za razmiljanje, koji je sledei na redu.
Tano je da kreativnost iziskuje pozitivan aspekt razmiljanja pod utim eirom. Istina je i da su pozitivna procena i konstruktivan aspekt razmiljanja pod utim eirom od vitalnog znaaja za kreativnost. Bez obzira na to,
razmiljanje pod utim i ono pod zelenim eirom se prilino razlikuju.
Neko moe da bude odlian mislilac u utom eiru, a
da je ipak totalno nekreativan. Po meni, brkanje ova dva
eira predstavlja veliku opasnost, jer bi osoba koja nije
kreativna mogla da pomisli da razmiljanje pod utim eirom jednostavno nije za nju. >n:
.
153
Odnos s kreativnou
XXXII
Kreativnost je krcata promenama, inovacijama, inventivnou, novim idejama i novim alternativama. Osoba
moe biti odlian mislilac u utom eiru, a da nikad u ivotu nije imala ni jednu ideju. Delotvorna primena starih
ideja predstavlja odgovarajuu upotrebu razmiljanja pod
utim eirom. Ideje ne moraju da budu nove i ak ne mora
da postoji namera za iznalaenjem novih ideja. Razmiljanje pod utim eirom je zaokupljeno pozitivnim stavom koji podrazumeva uspeno obavljanje posla. Efikasnost pre noviteta jeste upravo ono o emu je re unutar
razmiljanja pod utim eirom.
U engleskom jeziku dolazi do izvesne zabune, zbog
vrlo irokog znaenja reci kreativan (stvaralaki). Postoje
dva potpuno razliita aspekta. Prvi aspekt je prouzrokovati", dovesti do neega", izazvati", ostvariti". U ovom
smislu, neko moe da prouzrokuje (stvori) optu zbrku.
Stolar stvara stolicu. Preduzetnik ostvaruje poslovne aranmane. Drugi aspekt je ,,novo", ,,novitet", novina", ,novost". I opet dolazi do zbrke jer postoje dve vrste noviteta.
Prvi aspekt je neto stoje novo zato to se razlikuje od neega stoje ranije bilo; recimo, komunikacijski sistem koji
je uvela vaa firma je za nju nov, mada se ve odranije koristi u hiljadama drugih firmi. Drugi aspekt,,novog" jeste
apsolutna novost, to jest, pronalazak ih' koncept koji se jo
nigde nije pojavio.
U pogledu umetnika, meutim, postoji izvesna dilema.
Na primer, jasno je da slikar stvara neto to ranije nije postojalo. Budui da nije verovatno da e slika biti potpuno
ista kao neka ranija, postoji neto novo". Pa ipak, ta slika
ne mora sadravati nikakav novi koncept ili novu percepciju. Slikar moe imati upeatljiv stil i potom ga primenji154
XXXII
'
155
,J
XXXIII
RAZMILJANJE POD
UTIM EIROM
Rezime
Razmiljanje pod utim eirom je pozitivno i konstruktivno. uta boja simbolizuje sunev sjaj, vedrinu i optimizam.
Razmiljanje pod utim eirom je zaokupljeno pozitivnim procenama, jednako kao stoje razmiljanje pod crnim eirom zaokupljeno negativnim procenama.
Razmiljanje pod utim eirom obuhvata pozitivan
spektar, koji ide od loginog i praktinog na jednom, do
snova, vizija i nadanja na drugom kraju.
Razmiljanje pod utim eirom iskuava i ispituje
vrednost i korist. Potom ono tei da za tu vrednost i korist
iznae logiku podrku. Razmiljanje pod utim eirom
trai da iznese vrsto utemeljen optimizam, ali nije ogranieno na to - pod uslovom da su ostali vidovi optimizma
odgovarajue obeleeni.
Razmiljanje pod utim eirom je konstruktivno i generativno. Od ovog razmiljanja potiu konkretni predloi
157
Rezime
XXXIII
i sugestije. Razmiljanje pod utim eirom je zaokupljeno operativnocu i izazivanjem aktivnosti. Cilj konstruktivnog razmiljanja pod utim eirom jeste delotvomost.
Razmiljanje pod utim eirom moe biti spekulativno i u potrazi za mogunostima. Razmiljanje pod utim
eirom doputa i vizije i snove.
Razmiljanje pod utim eirom se ne bavi pukom pozitivnom euforijom (crveni eir) niti direktnim stvaranjem novih ideja (zeleni eir).
-i" r on/r
ir
"ixoq
on. -13
boq <
158
'
., :
"V, .
,.!' ,
" . < ; .
i /
' \l
XXXIV
ZELENI EIR
Kreativno i lateralno razmiljanje
Nove ideje, novi koncepti i nove percepcije.
Namerno stvaranje novih ideja.
Alternative. Jo alternativa.
Promena.
Novi pristupi problemima.
Zeleno je boja plodnosti i rasta i biljaka koje izrastaju
iz siunog semena. Zbog toga sam odabrao da zeleno
simbolizuje eir za razmiljanje koji je specifino zaokupljen kreativnou. Obilje kreativnosti u prirodi jeste korisna podloga za to.
Razmiljanje pod zelenim eirom se specifino bavi
novim idejama i novim nainima gledanja na stvari. Razmiljanje pod zelenim eirom se bavi beanjem od bajatih ideja sa namerom da se pronau bolje. Razmiljanje
pod zelenim eirom je zaokupljeno pramenom. Razmiljanje pod zelenim eirom je svestan napor, usredsreden
u tom pravcu.
159
XXXIV
Zeleni eir
y /
XXXIV
XXXIV
Zeleni eir
163
XXXV
RAZMILJANJE POD
ZELENIM EIROM
Lateralno razmiljanje
Lateralno razmiljanje i njegov odnos s kreativnou.
Raspoloenje i lateralno razmiljanje. Pretvaranje
obrazaca u samoorganizujui informativni sistem.
Piui razmiljanje pod zelenim eirom, upotrebio
sam re kreativnost zbog toga to se ona nalazi u optoj
upotrebi. Mnogi od italaca ove knjige nisu nikada uli za
mene ili moj koncept lateralnog razmiljanja.
Takoe, elim da ukazem na to da razmiljanje pod zelenim eirom obuhvata irok dijapazon kreativnih napora
i nije ogranieno na lateralno razmiljanje kao takvo.
Termin lateralno razmiljanje sam iskovao 1967. godine i on je danas zvanian deo engleskog jezika; zabeleen je i u Oksfordskom reniku engleskog jezika.
Sam termin je morao da nastane iz dva razloga. Prvi
razlog je krajnje iroko i donekle maglovito znaenje reci
165
Lateralno razmiljanje
XXXV
-ni o*,-
) i n>w
XXXV
167
XXXVI
RAZMILJANJE POD
ZELENIM EIROM
,JProdor" umesto prosuivanja
1
Prilikom normalnog razmiljanja se koristimo prosuivanjem. Kakva je ova ideja u poreenju s onim to
znam? Kakva je u poreenju s mojim ustanovljenim iskustvenim obrascima? Prosuujemo da se uklapa ili istiemo
zbog ega se ne uklapa. Kritiko razmiljanje i razmiljanje crnog eira se direktno bave uvianjem koliko se dobro sugestija uklapa u ono to nam je ve poznato.
Ovo moemo da nazovemo efektom retrospekcije ideje. Da bismo procenili ideju, gledamo unazad, na svoja ranija iskustva. Kao to opis mora da se uklapa u ono to opisujemo, tako oekujemo da se ideje uklope u nae znanje.
Kako bismo drugaije znali da li su dobre?
169
Prosuivanje (iz domena utog i crnog eira) je od vitalnog znaaja za najvei deo naeg razmiljanja. Bez njega ne bismo mogli da uinimo nita. Kod razmiljanja pod
zelenim eirom, meutim, moramo da ga zamenimo drugaijim mehanizmom. Prosuivanje zamenjujemo prodorom.
Prodor je kljuni mehanizam lateralnog razmiljanja.
Re je o jo jednom terminu koji sam skovao. elim da bude apsolutno jasno da prodor nije samo odsustvo prosuivanja. Mnogi rani pristupi kreativnom razmiljanju govore o odloenom, suspendovanom ili zakasnelom prosuivanju. Mislim da je to suvie pasivno, jer zapravo ne govori misliocu ta da radi - ve samo ta da ne radi.
Prodor je aktivan mehanizam. Ideju primenjujemo
zbog njene prodorne moi. Postoje brojni svesni naini
prodora u nepoznato uz pomo ideje, meu kojima su: iz- ]
voenje principa, sagledavanje razlika, itd.
Prodorom, ideju primenjujemo zbog njenog efekta
unapreivanja. Ideju sprovodimo da bismo videli kuda e
nas odvesti. Ideju sprovodimo da bismo videli do ega e
dovesti. U stvari, ideju sprovodimo da bismo izvrili prodor napred. Ba kao to koristimo kamenje da bi stali na
njega kad prelazimo reku, tako koristimo i izazov kao
sredstvo za popreni prelazak s jednog obrasca na drugi.
Kao to emo videti, izazov i prodor idu ruku pod ruku. Bez mehanizma prodiranja, ne moemo iskoristiti izazov. Ukoliko nismo u stanju da iskoristimo izazov, ostajemo zarobljeni unutar starih obrazaca.
elim da primenite ovu ideju zbog njene pokretne
vrednosti, a ne zbog onoga to va sud kae o njoj.
170
XXXVI
XXXVI
XXXVI
173
vil
! < . t'
XXXVII
RAZMILJANJE POD
ZELENIM EIROM
Potreba za provokacijom
Upotreba termina PO.
Logika apsurdnog.
Nasumina provokacija.
Nauna otkria se uvek opisuju kao da su napredovala
jedan po jedan logian korak. Ponekad je zaista tako. Ponekad je, meutim, ta korak-po-korak logika samo lepim
recima ispriano kasnije uvianje onoga to se zaista desilo. Neplanirana greka ili sluajnost su stvorili provokaciju
koja je aktivirala novu ideju. Antibiotici su nastali sluajnom kontaminacijom laboratorijske posude gljivicom
plesni pod nazivom penicillium. Kau i da se Kolumbo
usudio na plovidbu preko Atlantika samo zato stoje napravio ozbiljnu greku u proraunu duine putovanja, koji je
uradio na bazi nekih antikih studija.
Priroda je puna ovakvih provokacija. Provokaciju nikad ne moemo traiti jer u tekuem razmiljanju za nju
175
Potreba za provokacijom
XXXVII
nema mesta. Njena uloga se sastoji upravo u tome da izbaci razmiljanje iz tekuih obrazaca.
Logika provokacije izrasta direktno iz logike asimetrinih sistema formiranja obrazaca.
Moemo da sedimo i ekamo na provokacije, ili moemo da resimo da ih stvorimo namerno. To je ono to se
deava tokom lateralnog razmiljanja. Mogunost iskoriavanja provokacija jeste sutinski deo lateralnog razmiljanja.
U prethodnom odeljku, osvrnuli smo se na fenomen
prodora. Na taj nain koristimo provokacije. Koristimo ih
zbog njihove pokretne vrednosti. Sad moemo da se osvrnemo na to kako ih postavljamo.
Pre mnogo godina, smislio sam re PO kao simbolini
pokazatelj koji e ukazivati na to da je ideja iznesena
kao provokacija i zarad svoje pokretake vrednosti. Ako
hoete, termin moe znaiti provokativna operacija".
PO (dalje od da i ne) deluje kao neka vrsta bele zastave primirja. Ako neko prie zamku maui belom zastavom, a vi ga ubijete, to znai da ne igrate po pravilima.
Slino tome, ako se ideja iznese pod zatitom PO, srezati
je sudom crnog eira znailo bi da ne igrate po pravilima.
Na neki nain - kao to sam ve ranije pomenuo - re
PO deluje na isti nain kao i zeleni eir. Osobi koja nosi
zeleni eir je dozvoljeno da iznosi sulude" ideje. Zeleni
eir ima mnogo iri dijapazon nego PO, ali je PO specifiniji. Prema tome, najbolje je koristiti oboje.
PO automobili bi trebalo da imaju etvrtaste tokove.
PO avioni bi trebalo da sleu s tokovima navie.
176
XXXVII
Potreba za provokacijom
_____________________________________________ X
XXVII
Potreba za provokacijom
XXXVII
vratimo putem kojim nikada ne bismo krenuli da smo o temi razmiljali direktno.
Jednako kao to je prodor deo bazinog modela zelenog eira, tako je {provokacija. Kad ste u Francuskoj, govorite francuski; kad nosite zeleni eir, upotrebljavate
provokaciju {prodor kao gramatiku kreativnosti.
180
XXXVIII
RAZMILJANJE POD
ZELENIM EIROM
Alternative
Suvie lako zadovoljeni.
Pravci, opcije i izbori.
Nivoi alternative.
U kolskoj matematici, izraunate zbir i imate odgovor
na pitanje. Zatim kreete na sledei zbir. Nema svrhe da
dalje troite vreme na prethodni jer, ako imate taan odgovor, bolji od toga ne moete dobiti.
Mnogi prenose ovaj princip dalje u ivot. im pronau odgovor na problem, prestaju da misle. Zadovoljavaju
se prvim odgovorom koji naie. Stvarni ivot se, meutim,
veoma razlikuje od kolskih zadataka iz matematike.
Obino postoji vie od jednog odgovora. Neki odgovori su
bolji od drugih: kotaju manje, pouzdaniji su, ili ih je lake primeniti. Ne postoji ni najmanji razlog za pretpostavku
da/?rW odgovor mora da bude i najbolji. Ukoliko nemamo
dovoljno vremena, ali imamo mnogo problema koje nam
181
Alternativa
_______________ XXXVIII
valja resiti, onda bi mogao da postoji razlog da se zadovoljimo prvim odgovorom - ali ni u kom drugom sluaju. Da
li biste voleli da se va lekar zadovolji prvim to mu padne na pamet i prestane dalje da se bavi ispitivanjem vae
bolesti?
Prema tome, potvrujemo prvi odgovor i imamo na
umu da se uvek moemo vratiti na njega. Zatim kreemo
u potragu za alternativama. Kreemo u potragu za drugim
solucijama. Tek kad imamo vie alternativa, moemo da
izaberemo onu najbolju, sagledavi koja se najbolje uklapa u nae potrebe i mogunosti.
Moda imamo sasvim adekvatan nain da obavimo
neto, ali to ni sluajno ne znai da ne moe postojati bolji. Stoga se dajemo u potragu za alternativnim nainom.
To je osnova za svako poboljanje, koje ne mora biti ispravljanje nedostataka niti reavanje problema.
Do sada sam se u ovom odeljku bavio sluajevima u
kojima ve imamo reenje. Naa potraga za alternativama
je tada zapravo potraga za boljim reenjem. Ali biva i da
uopte ne znamo nain na koji bismo nastavili dalje.
Prilikom planiranja bilo kakvog putovanja, uzimamo u
obzir i alternativne pravce. Kada zavrimo mentalnu mapu situacije, tragamo za alternativnim pravcima koji vode
ka naoj destinaciji.
Predstava o alternativama ukazuje na to da obino postoji vie od jednog naina da se neto uradi, vie od jednog naina gledanja na stvari.
Prihvatanje mogunosti postojanja alternativa i potraga za njima jeste fundamentalni deo kreativnog razmiljanja. Odista, razliite tehnike lateralnog razmiljanja su
usmerene ka nalaenju novih alternativa.
182
XXXVIII
Spremnost za traenje alternativa (percepcije, objanjenja, postupanja), kljuni je deo razmiljanja pod zelenim eirom.
Konkurentske novine su upravo poskupele. Stavite
svoje zelene eire i nabrojte sve nae mogunosti.
Dobili smo ucenjivako pismo u kome stoji da e,
ukoliko ne isplatimo veliku sumu novca, svi naipro' izvodi koji se nalaze po prodavnicama biti zatrovani.
Hajde da prvo proemo kroz oigledne opcije koje
imamo, a zatim emo staviti svoje zelene eire ne bismo li nali jo neke.
Traganje za alternativama navodi na pomisao o kreativnom stavu: prihvatanju postojanja drugaijih pristupa.
Stvarna potraga za alternativama ne mora iziskivati nikakvu posebnu kreativnost, sve dok se ne doe do oiglednih alternativa. To moe naprosto biti stvar usredsreivanja panje na temu i nabrajanja poznatih naina postupanja s njom - to nije dovoljno. Ba kao to moramo da se
potrudimo da odemo dalje od prvog reenja, tako moramo
da uinimo i kreativan napor da odemo dalje od oiglednog skupa alternativa. Strogo uzevi, u ovakvim dodatnim
potragama je zeleni eir sve to nam je potrebno. Prvi deo
potrage bi se ak mogao svrstati u razmiljanje pod belim
eirom: proi kroz pristupe koji se normalno primenjuju
u takvim situacijama."
U praksi, zgodnije je da celokupnu potragu za alternativama stavimo u okvir razmiljanja pod zelenim eirom.
U poslovnoj obuci, veliki naglasak se stavlja na donoenje odluka. Pa ipak, kvalitet svake odluke umnogome
zavisi od alternativa koje stoje na raspolaganju onome ko
te odluke donosi.
183
___________
XXXVIII
Veoma esta greka krutih mislilaca jeste to to podvlae osnovne alternativne kategorije i ne idu dalje od toga.
Ono to zaista elim da uradim jeste da u isto vreme
podignem cenu i snizim je. Kreiraemo liniju jeftinih
' proizvoda i liniju ekskluzivnih, skupih proizvoda.
Alternativa ima dva razliita nivoa. Imam neto slobodnog vremena. Kako da ga iskoristim? Mogao bih da
otputujem na odmor. Mogao bih da se upiem na neki
kurs. Mogao bih da se bacim na sreivanje bate. Mogao
bih da nadoknadim zaostatak u poslu.
Ako odluim da otputujem na odmor, prelazimo u sledei nivo. Kakav odmor elim? To mogu da budu more i
sunce. To moe da bude krstarenje. To moe da bude odmor posveen sportskim aktivnostima. Ako se odluim za
more i sunce, prelazimo u sledei nivo: kuda da odem?
Mogu na Mediteran. Mogu na Karibe. Mogu na Pacifika
ostrva. Zatim, moram da odluim kako da otputujem tamo
i gde da odsednem.
Kad god traimo alternative, to inimo unutar prihvaenih okvira koji odreuju nivo. Obino elimo da ostanemo u tim okvirima.
Zamolio sam te za alternativni dizajn drke za kio
bran, a ti si mi donela dizajn kinog mantila.
Tu i tamo, imamo potrebu da probijemo okvir i krenemo navie, preavi na vii nivo.
Traili ste mi da naem alternativne naine utovarivanja kamiona. A ja vam kaem da bi bilo pametnije
da svoje proizvode transportu]emo vozom.
185
___________
V
XXXVIII
187
XXXIX
RAZMILJANJE POD
ZELENIM EIROM
Karakter i vetina
Da lije kreativnost stvar vetine, talenta
ili karaktera?
Lake je menjati maske nego lik.
S ponosom primenjujte vetinu.
esto me pitaju da li je kreativnost stvar vetine, talenta ili karaktera. Pravi odgovor je da moe da bude sve to.
Meutim, ja nikad ne dajem taj odgovor. Kad ne bismo
uloili ni najmanji napor da razvijemo vetinu kreativnosti, ona moe da bude iskljuivo stvar talenta i karaktera.
Ljudi su isuvie spremni da se pomire s tim daje kreativnost stvar talenta ili karaktera, a ukoliko ne poseduju neto
od toga smatraju daje bolje daje prepuste drugima. Zbog
toga ja naglasak stavljam na nameran razvoj vetine kreativnog razmiljanja (recimo, posredstvom tehnika lateralnog razmiljanja). Potom istiem da e neki i dalje u tome
biti bolji od drugih, ba kao to su pojedinci bolji u tenisu
189
ji je izvanredan s crnim eirom na glavi bi voleo i da njegovo razmiljanje pod zelenim eirom bude makar osrednje.
Jasno razdvajanje zelenog od crnog eira znai da
strunjak za razmiljanje pod crnim eirom shvati da ne
mora smanjiti svoju negativnost da bi bio kreativan. Kada
je negativan, moe to da bude u istoj meri kao i ranije
(uporedite ovo s pokuajima promene karaktera).
Tragina i komina maska su odvojene. Sam glumac
se ne menja. On svaku ulogu igra u punoj zavisnosti od
maske koju nosi. Odista, on se ponosi svojom sposobnou da igra i komediju i tragediju. Ponosi se svojom glumakom vetinom.
Na potpuno isti nain, mislilac mora da se ponosi svojom vetinom razmiljanja. Ovo znai sposobnost noenja
svih est eira za razmiljanje i odgovarajue razmiljanje
pod svakim eirom. Pomenuo sam ovo ve ranije u knjizi, a sada ponavljam ovde, zbog ovog praktinog problema izlaenja na kraj s negativnim karakterom.
U ovom trenutku razmiljamo pod zelenim eirom.
Ako to niste u stanju, dovoljno je da se neko vreme
suzdrite od diskusije.
Moete barem pokuati da se malo pozabavite razmi
ljanjem pod zelenim eirom. Nikada neete moi da
se pouzdate u to svoje razmiljanje ukoliko makar ne
pokuate.
Kreativno razmiljanje je obino u slabijoj poziciji jer
ne deluje kao neophodan deo razmiljanja. Formalnost zelenog eira ga proizvodi u priznati deo razmiljanja, zajedno s ostalim njegovim aspektima.
191
51
XL
RAZMILJANJE POD
ZELENIM EIROM
ta biva s idejama?
Staje sledee?
Uobliavanje i prekrajanje ideja.
Menader koji brine o konceptima.
Jedan od najnerealizovanijih aspekata kreativnosti jeste etva" ideja. Sedeo sam na brojnim kreativnim sednicama na kojima se ulo mnotvo dobrih ideja. Ipak, u izvetajima s tih sednica se veina iznesenih ideja nije uopte pominjala.
Skloni smo da tragamo samo za dobrom finalnim reenjem. Sve drugo ignoriemo. Osim tog dobrog reenja,
mogue je nai mnogo toga vrednog. Mogue je da postoje
nova konceptualna usmerenja, ak iako nema konkretnih
naina za pomak u tom smeru. Mogue je da postoje
poluformirane ideje koje jo nisu upotrebljive jer iziskuju
mnogo dorade. Nova naela mogu da se izrode premda
moda jo uvek nisu zaogrnuta plastom praktinosti. Mo193
XL
Edvard de Bono
XL
196
XLI
RAZMILJANJE POD
ZELENIM EIROM
Rezime
Zeleni eir slui za kreativno razmiljanje. Osoba koja stavlja zeleni eir e upotrebiti modele kreativnog razmiljanja. Od onih oko nje se zahteva da rezultat tog razmiljanja tretiraju kao kreativan ishod. Bilo bi idealno kad
bi i mislilac i slualac nosili zelene eire.
Zelena boja simbolizuje plodnost, rast i vrednost semena.
Traganje za alternativama jeste fundamentalni aspekt
razmiljanja pod zelenim eirom. Postoji potreba da se
ide dalje od poznatog, dalje od oiglednog i zadovoljavajueg.
Koristei se kreativnom pauzom, mislilac u zelenom
eiru moe bilo kad da zastane i razmisli da li tog trenutka postoje i neke alternativne ideje. Za tu pauzu ne mora
da postoji nikakav objektivan razlog.
U okviru razmiljanja pod zelenim eirom mehanizam prosuivanja biva zamenjen mehanizmom prodora.
197
tili
Rezime
XLI
198
XLII
PLAVI EIR
Kontrolisanje razmiljanja
Razmiljanje o razmiljanju.
Uputstva za razmiljanje.
Organizovanje razmiljanja.
Kontrolisanje ostalih eira.
Zamislite komandnu tablu. Za njom obavezno stoji neko u plavom mantilu, s plavom kapom ili eirom na glavi.
Nosei plavi eir, vie ne razmiljamo o temi; umesto
toga, razmiljamo o razmiljanju potrebnom za istraivanje te teme. Plava boja simbolizuje sveobuhvatnu konfrolu, budui da nebo pokriva sve. Plavo ukazuje i na nepristrasnost, hladnokrvnost i dranje situacije pod konfrolom.
Dirigent orkestra prvo poziva violine, a potom duvaku sekciju. Dirigent kontrolie situaciju. Dirigent nosi plavi eir. Ono to dirigent znai za orkestar, to plavi eir
znai za razmiljanje.
Noenjem plavog eira kaemo sebi - ili drugima koji od ostalih pet eira valja da stavimo. Razmiljanje
199
_____
XLII____________
plavim eirom dri pod kontrolom taj diskusioni vid razmiljanja na nain umnogome slian onome na koji koija kontrolie konje, vodei ih iz asa u as.
U ovoj fazi je potrebno razmiljanje pod belim ei
rom.
Sada su nam potrebni neki predloi. Znai, razmilja
nje pod utim eirom. Konkretne sugestije, molim.
Saekajte malo s crnim eirima, nisam zadovoljan
idejama koje imamo. Stavimo naas zelene eire.
Najee, bie to stvar povremenog ubacivanja eira
za razmiljanje u tekuu diskusiju tradicionalnog tipa.
elim da svi stavite crvene eire i kaete mi ta mi
slite o ovome. Ako se seate, crveni eir vam dozvoljava da iznesete svoje emocije i oseanja, a da ni na
koji nain ne morate da ih opravdavate.
Moda niste svesni, aliprimenjujete razmiljanje pod
crnim eirom - to jest, negativan sud. Rekli ste nam
zbog ega ovo nee funkcionisati. Sada bih eleo da
se na trenutak prebacite na razmiljanje pod utim
eirom, da bih uo vau pozitivnu procenu.
Ne elim vaa miljenja niti sugestije. elim nekoliko
minuta razmiljanja pod belim eirom. injenice i
brojke bez tumaenja.
Mislim da je potrebno da zastanemo i razmislimo
malo pod plavim eirima. Zaboravite naas na te
mu. Kako da organizujemo svoje razmiljanje?
Treba rei da razmiljanje pod plavim eirom nije
ogranieno na koordiniranje upotrebe ostalih eira. Plavi
eir za razmiljanje se moe upotrebiti i za organizovanje
203
Kontrolisanje razmiljanja
XLII
RAZMILJANJE POD
PLAVIM EIROM
Usredsreenost
Postavljanje pravih pitanja.
Definisanje problema.
Postavljanje zadataka za razmiljanje.
Aspekt usredsreivanja predstavlja jednu od kljunih
uloga razmiljanja pod plavim eirom. Razlika izmeu
dobrog i loeg mislioca esto lei u sposobnosti usredsreivanja. O emu bi trebalo razmiljati? Nije dovoljno biti
svestan opte svrhe razmiljanja.
elimo da se usredsredimo na pripremu spektra mo
guih reakcija na sniavanje cene od strane naih
konkurenata.
Usredsredimo se sad na ono to svako od nas eli od
ovog godinjeg odmora.
Kiobrani i reklama. elim kreativne ideje o tome ka
ko se obini kiobrani mogu upotrebiti za reklamira
nje.
205
__________Usredsreenost
___________________ XLIII
XLIII
Unutar CoRT nastave razmiljanja, pitanja su podeljena u dve grupe. Prvu grupu an&sluajna pitanjaj ija je
priroda istraivaka (kap kad stavite mamac i zabacite udicu, ne znajui ta moete upecati). Drugu grupu ine direktna pitanja) koja se koriste za proveravanje stvari i na
koja se dobija direktan pozitivan ili negativan odgovor
(kao u lovu: naciljate i... ili pogodite ili promaite).
, Nije toliko u pitanju ta emo da uradimo, ve kada
emo to da uradimo. Vremeje ovde od vitalnog znaaja. Koje faktore bi trebalo da uzmemo u obzir da
bismo odredili vreme?
Pitanje je da lije klijent zaista uvideo da polisa pred
via poreske olakice, ili su one samo posluile na
em agentu kako bi lake prodao osiguranje.
U stvari, problem je samo u posebnoj vrsti pitanja: kako emo ovo postii? Vano je definisati problem, inae
reenje moe biti irelevantno ili nepotrebno komplikovano. Da lije ovo stvarno problem? Zbog ega elimo da resimo ovaj problem? Koji problem lei u korenu svega?
Hladnoa nije problem. Nain na koji ljudi doivlja
vaju hladnou jeste problem. To moemo dapromenimo.
Nije problem to to nema snega, ve to to bez snega
nema skijanja. Prema tome, ukrcaemo ljude u auto
buse i odvesti ih tamo gde ima snega.
Umesto da pretpostavljamo da emo nai najbolju definiciju problema, praktinije je latiti se pokuaja da osmislimo dijapazon alternativnih definicija. Sve je to deo razniiljanja pod plavim eirom.
207
Usredsreenost
XLIII
Uloga mislioca pod plavim eirom je i zadavanje konkretnih zadataka za razmiljanje. Jo je vanija ako pojedinac sam razmilja.
Odredimo cilj ovog naeg sastanka. Kakav ishod bi
smo smatrali uspenim?
Ponimo tako to emo prelistati one oblasti dogovo
ra u kojima se obe strane slau.
Zadatak naeg razmiljanja jeste da smislimo na ko
ji bismo nain danas mogli da donesemo odluku.
Treba da nabrojimo bar etiri oblasti unutar kojih St
ova ideja dotie kolstva.
Stavite crne eire i razmislite o naoj trenutnoj re
klamnoj kampanji koja je upravo u toku.
Zadatak za razmiljanje moe da bude manjeg ili veeg obima. Zadatak za razmiljanje moe iziskivati konkretno postignue ili traiti zalaenje u oblast.
Trebaju mi samo neke ideje o tome kako da istraimo
ovaj biznis prodaje posredstvom televizije.
Kako da otkrijemo da lije njihova strategija imala
uspeha?
Zato nam je teko da se odluimo izmeu ovih alter
nativa?
Kad zadatak za razmiljanje ne moe da bude uspeno
reen, taj neuspeh se mora zabeleiti.
Nismo uspeli da naemo objanjenje za ovu povea
nu potronju slatkia. Moraemo da se vratimo na to
kasnije, da vidimo moemo li da doemo do nekih hi
poteza koje se mogu proveriti.
208
XLIII
209
XLIV
RAZMILJANJE POD
PLAVIM EIROM
Osmiljavanje programa
Korak po korak. Softver
za razmiljanje.
Koreografija.
Kompjuteri imaju svoj softver, koji im u svakom trenutku nalae ta da rade. Bez softvera, kompjuter ne moe
da funkcionie. Jedna od funkcija razmiljanja pod plavim
eirom jeste osmiljavanje softvera za razmiljanje o odreenoj stvari. Mogue je imati fiksne strukture koje se
mogu primeniti na svaku situaciju. U jednom delu CoRT
programa navodim upravo takvu strukturu pod nazivom
PISCO.* Ono na ta elim da se osvrnem u ovom odeljku
jeste usvojeni softver, osmiljen za svaku situaciju.
Poeemo razmiljajui pod plavim eirima, kako
bismo osmislili program kojeg elimo da sepridra. ___ vamo.
U originalu: Purpose Input Solution, Choise Operation; u prevodu:
svrha, ulaz, solucije, izbor, delovanje. (prim. prev.)
211
XLIV
Zatim ide razmiljanje pod crnim eirom, u vidu svojevrsnog preispitivanja. Svrha razmiljanja pod crnim eirom jeste ukazivanje na alternative koje su nemogue ili
neupotrebljive. Razmiljanje pod crnim eirom moe i da
pokrene pitanje vrednosti upotrebljivih alternativa.
Sledee je razmiljanje pod utim i zelenim eirom, a
primenjuje se zarad savladavanja ciljeva postavljenih razmiljanjem crnog eira: korigovanja nedostataka, otklanjanja slabosti i reavanja problema.
Posle toga, vraamo se na pregled u okviru razmiljanja pod crnim eirom, da bi ukazali na rizike, opasnosti i
manjkavosti.
Potom bi moglo da usledi stavljanje plavog eira, koje
bi dalo sveobuhvatni pregled postignutog, a uz to bi i organizovalo strategiju izbora pravca.
Iza toga sledi razmiljanje pod crvenim eirom, da bi
misliocima omoguilo da izraze svoja oseanja u pogledu
raspoloivih izbora.
Naposletku, etapa razmiljanja pod plavim eirom
odreuje strategiju razmiljanja o primeni ideje.
Sve ovo moda deluje kao prilino komplikovan redosled, ali, u praksi, svaka faza potpuno prirodno prelazi u
sledeu - kao kad menjate brzine tokom vonje.
Tamo gde postoji utvren program, od sutinskog je
znaaja da o tome budu obaveteni svi koji uzimaju udela
u razmiljanju. Ako mislilac zna da ubrzo dolazi period
predvien za razmiljanje pod crnim eirom, oseae se
manje prinuen da stalno pravi upadice crnog" tipa iz
straha da e moda propustiti trenutak.
215
\ 7
Osmiljavanje programa
XLTV
216
XLV
RAZMILJANJE POD
PLAVIM EIROM
Kratki pregledi i zakljuci
Posmatranje i pregled.
Komentar.
Kratki pregledi, zakljuci, etva i izvetaji.
Mislilac u plavom eiru prati razmiljanje koje se odvija. Onje koreograf koji smilja korake, ali je takoe i kritiar koji posmatra ono to se deava. Mislilac u plavom
eiru nije onaj koji vozi kola niz drum, ve onaj koji posmatra vozaa. Uz to, on belei put kojim se ide.
Mislilac u plavom eiru moe da daje komentare o
onome to opaa.
Provodimo previe vremena u raspravi o ovoj taki. Da
skratimo, jednostavno emo je zabeleiti kao ta-ku o
kojoj postoje konfliktni stavovi. ini se da smo
suvie zaokupljeni trokovima ovog ; poduhvata, a jo
nismo odredili ni da li bi nam doneo bilo kakvu korist. To
bi, valjda, trebalo da bude na prvom mestu.
217
XLV
XLV
219
*" t
XLVI
RAZMILJANJE POD
PLAVIM EIROM
Kontrolisanje i praenje
Predsedavajui. Disciplina i
usredsreenost. Koje glavni?
Normalno, predsedavajui bilo kog sastanka je automatski nosilac funkcije plavog eira. On odrava red i vodi rauna da se prisutni pridravaju dnevnog reda.
Specifinu ulogu plavog eira je mogue dodeliti i nekom drugom, sem predsedavajuem. Zadatak tog mislioca
u plavom eiru e tada biti da prati razmiljanje u okvirima koje je postavio predsedavajui. Isto tako, postoji i
mogunost da osoba koja predsedava nije naroito vesta u
praenju razmiljanja.
eleo bih da naglasim da bilo kome od prisutnih na sastanku moe da se dodeli funkcija plavog eira.
Poseem za svojim plavim eirom da bih primetio
da su komentari gospoice Braun u ovom trenutku
sasvim nepodesni.
221
Kontrolisanje i praenje
XLVI
XLVI
Edvard de Bono
XLVI
Prema tome, oba gledita se belee na mapu razmiljanja. U ovom konkretnom sluaju, oba mogu da budu ispravna. Katkada dva stanovita mogu da budu potpuno inkompatibilna. Bez obzira na to, oba se moraju zabeleiti.
Dalja diskusija se moe obaviti kasnije.
Sad moemo da se vratimo na taku o kojoj ranije ni
smo mogli da donesemo odluku. Da li bi to moglo da
se sagleda kao pokuaj da se zaradi iskljuivo viso
kom cenom? Dajte, molim vas, da se usredsredimo
direktno na to pitanje.
Gospodin Dons misli da e garantovane praznine
cene znaiti mnogo za prodaju. Gospoica Adams
;
misli da nee i da bi nas to moglo mnogo kotati.
Utroiemo malo vremena da ovo ispitamo. Da li
i razmiljanje pod belim eirom ima neto da nam po:
nudi? Da smo ranije davali takve garancije, koliko bi
nas to stajalo?
Odlian nain za tretiranje oponirajuih ideja jeste
pretpostavka da je svaka ideja pod odreenim uslovima
korektna.
Pod kojim uslovima bi gospodin Dons bio upravu?
Pod kojim uslovima bi gospoica Adams bila upra\
vu?
Moe se smatrati da su obe strane u pravu. Sledei korak se sastoji u uvianju koji od dva sklopa okolnosti najvie lii na pravo stanje stvari.
Isti pristup se moe iskoristiti i za vrednovanje ideja,
upotrebom metoda najbolje kue. Kako bi se ova ideja najbolje
udomila? ^\, >-;,:* ,vv.\n;\. xh" 'YvXirr,-.<*S'/i 224
XLVI
225
iA
.
XLvn
RAZMILJANJE POD
PLAVIM EIROM
Rezime
Plavi eir je eir kontrole. Mislilac u plavom eiru
organizuje samo razmiljanje. Razmiljanje pod plavim
eirom jeste razmiljanje o razmiljanju potrebnom da bi
se istraila tema.
Mislilac u plavom eiru definie temu u pravcu koje
bi valjalo usmeriti razmiljanje. Razmiljanje pod plavim
eirom daje fokus. Razmiljanje pod plavim eirom definie problem i uobliava pitanje. Razmiljanje pod plavim eirom determinie zadatke za razmiljanje koje valja izvriti.
Razmiljanje pod plavim eirom je odgovorno za rezimiranja, preglede i zakljuke. To se moe obavljati povremeno, u toku razmiljanja, kao i na kraju.
Razmiljanje pod plavim eirom prati razmiljanje i
obezbeuje potovanje pravila igre. Razmiljanje pod plavim eirom zaustavlja raspravu i insistira na kartografskom" vidu razmiljanja. Razmiljanje pod plavim eirom uvodi i odrava disciplinu.
227
Rezime
XLVII
228
u; ' (
Zakljuak
" Najvei neprijatelj razmiljanja jeste..^ompleksnc zbog toga to dovodi do zbrke. Kad je
razmiljanje jasno i jednostavnoj, postaje prijatnije i
efikasnije. Koncept est eira za razmiljanje je vrlo lak
za razumevanje. Takode, veoma se jednostavno
primenjuje.
Postoje dve osnovne svrhe koncepta est eira za razmiljanje. Prva svrha jeste pojednostavljivanje razmiljanja time to se misliocu omoguava da se jednovremeno
bavi samo jednom stvari. Umesto primoranosti da u isto
vreme brine o emocijama, logici, informacijama, nadi i
kreativnosti, mislilac ima mogunost da se njima pozabavi
odvojeno. Umesto da logiku koristi kao podrku poluprikrivenim emocijama, mislilac moe da izvue emocije
na povrinu posredstvom razmiljanja pod crvenim eirom, bez ikakve potrebe da ih opravdava. Razmiljanje
pod crnim eirom se potom moe pozabaviti aspektom
logike.
Druga osnovna svrha koncepta est eira za razmiljanje jeste omoguavanje zaokreta u razmiljanju. Ako je
osoba tokom sastanka bila uporno negativna, onda se od
nje moe Tatiaztii da skine crni eir za razmiljanje". Taj
zahtev signalizuje osobi da je uporna u svojoj negativnosti. Od osobe se moe zatraiti i da stavi uti eir za raz229
D
-------
Zakljuak
> ,
230
'
. I.
I1
EST EIRA
ZA RAZMILJANJE
|
Rezime rezimea
Svrha est eira za razmiljanje jeste deifrovanje razmiljanja, tako da mislilac moe da jednovremeno primenjuje jedan modalitet razmiljanja - umesto da pokuava
da obavi sve odjednom. Najbolja analogija jeste ona sa
tampom u boji. Svaka boja se tampa posebno, a na kraju
se sve objedine.
Metod est eira za razmiljanje je osmiljen da bi se
omoguio zaokret u razmiljanju i udaljavanje od uobiajenog svaalakog u pravcu kartografskog" stila. To ini
razmiljanje procesom koji ima dve faze. Prva faza jeste
izrada mape. Druga faza jeste izbor pravca na mapi. Ako
je mapa dovoljno dobra, najbolji put je esto oigledan.
Kao i u analogiji sa tampom u boji, svaki od est eira
stavlja na mapu jedan vid razmiljanja.
Ne kaem da est eira obuhvataju sve mogue aspek
te razmiljanja, ali sigurno obuhvataju njegove glavne mo
dalitete. Isto tako, ne pokuavam da kaem da bi u svakom
trenutku razmiljanja trebalo da imamo na glavi neki od
e ira.
'.:'
231
Rezime rezimea
Najvea vrednost eira je upravo u njihovoj artificijelnosti. Obezbeuju formalnost i priliku da se bilo od sebe,
bilo od nekog drugog, zatrai da razmilja na odreeni nain. eiri uspostavljaju pravila igre razmiljanja. Svako
ko igra tu igru treba da bude svestan njenih pravila.
to se vie koriste, eiri sve vie postaju sastavni deo
kulture razmiljanja. Svako unutar organizacije bi trebalo
da naui osnovni princip, kako bi ovaj mogao da postane
deo kulture. Na taj nain, usredsredeno razmiljanje postaje
mnogo snanije. Umesto traenja vremena na rasprave ili
dugotrajne diskusije, imaemo energian i disciplino-van
pristup.
Isprva, ljudima se upotreba razliitih eira moe uiniti donekle neobinom, ali to oseanje ili im pogodnost
ovog sistema postane oigledna. Prva upotreba eira dolazi u vidu povremenog zahteva da se upotrebi jedan eir
ili za prebacivanjem s crnog eira na neki drugi.
Kao to sam napisao na poetku knjige, velika vrednost eira je u tome to odreuju ulogu razmiljanja. Mislilac moe da se ponosi svojim igranjem svih tih uloga.
Bez formalnosti eira, neki mislioci bi pri razmiljanju
ostali trajno zarobljeni u jednom modalitetu (obino je t
modalitet crnog eira).
Ponovo naglaavam da je sistem veoma jednostavan
za primenu. Nema potrebe da se italac zamara uenjem
napamet onoga o emu sam na ovim stranicama pisao.
Podrazumeva se postepeni razvoj. Sutina svakog eira se
vrlo lako pamti.
Beli eir: devianska belina, iskljuivo injenice, brojke i
informacije.
232
Rezime rezimea
Razmiljanje pod utim eirom je zaokupljeno pozitivnim procenama, jednako kao to je razmiljanje pod crnim eirom zaokupljeno negativnim procenama.
Razmiljanje pod utim eirom obuhvata pozitivan
spektar, koji ide od loginog i praktinog na jednom, do
snova, vizija i nadanja na drugom kraju.
Razmiljanje pod utim eirom iskuava i ispituje
vrednost i korist. Potom ono tei da za tu vrednost i korist
iznae logiku podrku. Razmiljanje pod utim eirom
trai da iznese vrsto utemeljen optimizam, ali nije ogranieno na to - pod uslovom da su ostali vidovi optimizma
odgovarajue obeleeni.
Razmiljanje pod utim eirom je konstruktivno i generativno. Od ovog razmiljanja potiu konkretni predloi
i sugestije. Razmiljanje pod utim eirom je zaokupljeno operativnou i izazivanjem aktivnosti. Cilj konstruktivnog razmiljanja pod utim eirom jeste delotvornost.
Razmiljanje pod utim eirom moe biti spekulativno i u potrazi za mogunostima. Razmiljanje pod utim
eirom doputa i vizije i snove.
Razmiljanje pod utim eirom se ne bavi pukom pozitivnom euforijom (crveni eir) niti direktnim stvaranjem novih ideja (zeleni eir).
Rezime rezimea
<
Plavi eir je eir kontrole". Mislilac u plavom eiru organizuje samo razmiljanje. Razmiljanje pod plavim
238
239
Biblioteka UM
Izdava: IP FINESA,
Rada Konara la, 11000 Beograd
tel/fax: +381 (0)11 2434-107; 3444-953 (9-16h)
mob. +381 (0)64 113 00 88; +381 (0)64 147 16 02
e- tnail: bmaricic@beotel.yu, www.flnesa.edu.yu
1 Toni Buzan
Brzo itanje
U ovoj knjizi iznet je revolucionarno nov metod
uz pomo koga moete drastino poveati svoju
brzinu itanja (preko 200 stranica na sat) a da pri
tome postignete bolje razumevanje i pamenje
nego pri klasinom itanju.
Knjiga sadri tekstove i praktine primere koji
omoguavaju itaocu
uvid u napredak tokom
savladavanja tehnike
brzog itanja.
Toni i Bari Buzan
Mape uma
Mape uma su sredstvo za kreativnu organizaciju
misli koje nam pomae da bolje iskoristimo
neogranienu mo mozga. Koristei slova, brojeve, boje, linije, crtee - sa lakoom i uivanjem - postiemo izuzetne rezultate u poslu,
kreativnom razmiljanju, pripremanju predavanja i prezentacija, hvatanju beleaka, donoenje
odluka, reavanju pro- blema i naroito - u
pamenju i uenju.
o Toni Buzan
Savreno pamenje
Potencijal ljudske memorije je praktino neogranien! Meutim, da li znate kako da taj potencijal iskoristite na najbolji nain? Ova
izvanredna knjiga vam prua mogunost da
nauite memorijske tehnike koje moete da
upotrebite u svim oblastima intelektualnog
funkcionisanja (koncentracija, uenje, ispiti, pre~
zentacije, strani jezik, kreativno razmiljanje.-)
4 Lana Izrael,
Toni Buzan
Mo dejeg uma
Postanite genije na brzaka!
KAKO
NAUITI
STRANI JEZIK
(B K M
IIO O )
%m*&
Grejem Fuler
Kako nauiti
strani jezik
Izuzetna knjiga zamiljena kao pomona literatura u uenju bilo kog jezika bez obzira da li je u
pitanju konvencionalni kurs ili samostalno uenje uz prirunik. Autor nudi niz praktinih saveta i konkretnih tehnika za reavanje problema u
uenju svakog jezika, kako na polju leksike i
gramatike, tako i na polju izgovora.
6
Opiti miiu
Biblioteka UM
Izdava: IP FINESA,
Rada Konara la, 11000 Beograd
tel/fax: +381 (0)11 2434-107; 3444-953 (9-16h)
mob. +381 (0)64 113 00 88; +381 (0)64 147 16 02
e- tnail: bmaricic@beotel.yu, www.finesa.edu.yu
F
Biblioteka UM
Izdava: IP FINESA,
Rada Konara la, 11000 Beograd
tel/fax: +381 (0)11 2434-107; 3444-953 (9-16h)
mob. +381 (0)64 113 00 88; +381 (0)64 147 16 02
e- mail: bmaricic@beotel.yu, www.finesa.edu.yu
KAKO
KORISTITE
Biblioteka MISAO
Izdava: IP FINESA
Rada Konara la, 11000 Beograd
tel/fax: +381 (0)11 2434-107; 3444-953 (9-16h)
mob. +381 (0)64 113 00 88; +381 (0)64 147 16 02
e- mail: bmaricic@beotel.yu, www.flnesa.edu.yu
Edvard de Bono
Petodnevni kurs
razmiljanja
Edvard de Bono je pionir meunarodno poznatog sistema lateralnog razmiljanja. U ovoj
knjizi nudi nam seriju jednostavnih, ali podsticajnih problema za razmiljanje koji ne iziskuju
nikakvo specijalno znanje niti poznavanje matematike. Problemi su smiljeni tako da itaocu
omoguavaju da pronae sopstveni stil razmiljanja i otkrije njegove vrline i mane, kao i potencijalne metode koje nikada ne koristi. Nije
uvek vano biti u pravu i greka moe da bude
i putokaz do pravog reI enja.
Edvard de Bono
Lateralno razmiljanje
Edvard de Bono ne tvrdi daje izumeo ovaj
mentalni proces, ali ga je svakako prvi opisao.
U svom originalnom prikazu tog procesa, on
namerno koristi lateralni pristup (s podsticajnim
vizuelnim primerima u jednom poglavlju) da bi
objasnio prirodu laterarnog razmiljanja. Ovo
je pionirska i sugestivna knjiga, delo naunika i
istraivaa koji izuzetno i veoma jasno -misli
svojom glavom.