Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011.

57
Mogunosti uspostave sustava
pokazatelja za ocjenu i praenje
odrivosti turizma u Hrvatskoj
STRUNI RAD
Ivan Koi
*
Josip Mikuli
**
Saetak
Polazei od pretpostavke da je turizam danas znaajan segment hrvatskog
gospodarstva, dok bi se u budunosti prvenstveno s obzirom na ekoloki
aspekt mogao pretvoriti u prijetnju i ogranienje ukupnom gospodarskom
rastu i razvoju, u radu se ispituju mogunosti uspostave sustava pokazatelja
za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj. Ukratko su prikazani
relevantni meunarodni metodoloki okviri, analizirani su postojei izvori
statistikih podataka u Hrvatskoj te je ocijenjena njihova primjerenost za
uspostavu sustava pokazatelja. Dane su i preporuke za konkretnu izgradnju
sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj.
Kljune rijei: odrivost, turizam, Hrvatska
JEL klasifikacija: Q01, Q26, Q56
*
Ivan Koi, asistent, Institut za turizam, Zagreb, e-mail: ivan.kozic@iztzg.hr.
**
Josip Mikuli, vii asistent, Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet,
e-mail: imikulic@efzg.hr.
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 58
1. Uvod
Rastua svijest i briga razvijenih zemalja o tetnim posljedicama ubrzane
industrijalizacije na ljudsko okruenje rezultirale su nastankom koncepta
odrivog razvoja. Afirmaciji ovog koncepta u politikim, gospodarskim,
akademskim i opedrutvenim krugovima pridonijeli su Ujedinjeni narodi
(UN) koji su 1983. godine osnovali i prvi puta sazvali opu skuptinu
Svjetske komisije za okoli i razvoj (World Commission on Environment
and Development, WCED). Zakljuci rasprava kao i preporuke svjetskim
liderima saeti su u dokumentu Naa zajednika budunost (Our
Common Future), svojevrsnom razvojno-ekolokom manifestu, u kojem se
odrivi razvoj definira kao razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe sadanjih
generacija, a da se pritom ne dovodi u pitanje mogunost zadovoljenja
potreba buduih generacija (WCED, 1987: 43).
S obzirom na to da se WCED nije eksplicitno osvrtao na turizam kao
podsustav ukupnog gospodarskog sustava, koncept odrivosti turizma
nastaje tek mnogo godina kasnije. Najpoznatija definicija odrivog turizma
je ona Svjetske turistike organizacije (United Nations World Tourism
Organization, UNWTO) koja ga, u skladu s opim konceptom odrivosti,
definira kao turizam koji zadovoljava potrebe turista i receptivnih regija
u sadanjosti, pri emu se uvaju i unapreuju mogunosti za budunost
(UNWTO, 1998: 21). Tri sastavna stupa, odnosno dimenzije odrivosti,
kako opeg gospodarskog tako i turistikog razvoja pritom su ekoloka,
drutvena i ekonomska odrivost, a odrivim turizmom moe se smatrati
samo onaj koji ima sve tri dimenzije istodobno, tj. koji ne degradira prirodnu
i kulturnu resursnu osnovu, koji nije u koliziji s potrebama i eljama
lokalnog stanovnitva, niti samih turista, ali koji takoer jami i razuman
povrat na uloena sredstva.
Unato vanosti koncepta odrivosti turizma, odnosno odrivog turizma,
u literaturi ne postoji jedinstvena definicija tog koncepta, ve se u
razliitim radovima moe pronai velik broj sadrajno razliitih definicija
(Butler, 1999). Tako je u mnogim definicijama odrivog turizma stavljen
disproporcionalno snaan naglasak na jednu od navedene tri dimenzije, prije
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 59
svega na ekoloku, ili se pak konceptualna domena proiruje dodavanjem
novih dimenzija, kao to su kulturna, politika i poslovno-upravljaka
odrivost (Bramwell et al., 1996). Takoer se i sam pojam odrivosti u
razliitim radovima tumai na razliite naine. Polazei od znaenja glagola
to sustain, korijena pridjeva sustainable, to bi u hrvatskom prijevodu
znailo opstojati, Butler (1993) obrazlae da sam pojam odrivog turizma
ne implicira racionalno koritenje prirodnih i antropogenih resursa prema
naelima odrivog razvoja, ve samo postojanost i opstojnost turizma na
nekom podruju (Wall, 1996). S obzirom na to da postojanost i opstojnost
turizma nuno ne implicira utemeljenost razvoja na naelima odrivosti,
prema ovim bi autorima trebalo napraviti jasnu razliku izmeu odrivog
turizma i odrivog razvoja turizma, tj. razvoja turizma prema naelima
prethodno definiranog koncepta odrivog razvoja. Meutim, iako inzistira
na jasnoj terminolokoj distinkciji, Butler (1993) priznaje da pojam odrivog
turizma, u pravilu, podrazumijeva turizam koji poiva na postulatima
odrivog razvoja. S obzirom na ove konceptualne prijepore, u ovom se radu
koristi izraz odrivost turizma, prvenstveno zbog razgraniavanja pojmova
turizam i odrivost, odnosno naglaavanja samostalnosti koncepta
odrivosti koji postoji i u mnogim drugim znanstvenim podrujima.
Takoer, valja istaknuti da se u sluaju mjerenja i ocjenjivanja stanja ne
moe unaprijed pretpostaviti da je turizam odriv, to bi upotreba izraza
odrivi turizam neupuenom itatelju mogla sugerirati.
Da bi se razvojem turizma moglo upravljati u skladu s navedenim naelima
odrivosti turizma, nuan preliminarni korak je utvrivanje trenutnog
stanja u odnosu na sva tri stupa, odnosno sve tri dimenzije odrivosti.
Tek ocjenom stanja, ali i kontinuiranim praenjem odrivosti, stvara se
potrebna informacijska osnova za djelotvorno upravljanje razvojem u
eljenom, odrivom smjeru. Potreba za praenjem odrivosti je posebno
vana u destinacijama koje karakterizira snana ovisnost o turizmu
mjerena relativno velikim udjelom turizma u bruto domaem proizvodu.
U tu kategoriju spada i Hrvatska kao atraktivna europska destinacija
ljetnog odmorinog turizma. Ako se pritom jo uzme u obzir da je turizam
jak katalizator hrvatskog izvoza, ovisnost Hrvatske o turizmu moe se
okarakterizirati opasno visokom, a u skladu s tim je i izrazito velika
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 60
potreba za sustavnim praenjem odrivosti turizma. Tu potrebu dodatno
potencira injenica da probijanje praga odrivosti u kratkom roku ne mora
nuno biti vidljivo. Neodrivi razvoj se tako u sadanjosti moe odvijati
nezapaeno, a ak moe poluiti i odreene pozitivne uinke u kratkom i
srednjem roku, maskirajui potencijalno tetne implikacije za budunost.
Primjerice, za oekivati je da bi intenzivna izgradnja smjetajnih
kapaciteta apartmanizacijom obalnih podruja rezultirala poboljanjem
ekonomskih uinaka u kratkom roku. Meutim, jasno je takoer da bi se
time nepovratno unitio prirodni resurs, to bi moglo ugroziti ekoloku
i drutvenu ravnoteu. Takav bi proces u srednjem i dugom roku mogao
poluiti uinak bumeranga te tetno djelovati na ekonomsku odrivost zbog
naruene konkurentnosti na meunarodnom tritu uslijed umanjene
atraktivnosti destinacije.
Zbog velike potrebe za praenjem odrivosti turizma u Hrvatskoj, cilj je
ovog rada napraviti prvi korak, odnosno ispitati mogunosti uspostave
sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj.
U tu svrhu se u radu najprije daje pregled najznaajnijih meunarodnih
metodolokih okvira za razvoj sustava pokazatelja odrivosti turizma.
Zatim se analiziraju izvori statistikih podataka te njihova dostatnost
za uspostavu sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma
u Hrvatskoj. Na kraju se daju smjernice i preporuke za implementaciju
takvog sustava u praksi.
2. Pregled meunarodnih metodolokih okvira
Od poetka 1990-ih godina razne meunarodne organizacije, akademske
institucije i vladine agencije rade na razvoju sustava pokazatelja odrivosti,
kako openito gospodarskog tako i turistikog razvoja. Danas se u literaturi
moe nai razmjerno velik broj primjera sustava pokazatelja za ocjenu i
praenje odrivosti turizma s detaljnim opisom primijenjene metodologije.
Veina se tih primjera znatno oslanja na metodologiju Svjetske turistike
organizacije te je stoga najprije dan njezin kratki prikaz. Osim metodologije
UNWTO-a, u ovom je dijelu rada ukratko prikazana i metodologija
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 61
Europske agencije za okoli (European Environmental Agency, EEA) te s
njom povezani prijedlozi sustava pokazatelja odrivosti turizma Statistikog
ureda Europske unije (Eurostat) i Skupine za odrivi turizam Europske
komisije (Tourism Sustainability Group, TSG) koji su osobito relevantni za
zemlje tzv. europskog kruga.
Metodologija UNWTO-a potjee s poetka 1990-ih godina, kada se
u sklopu Svjetske turistike organizacije pojavila inicijativa za razvoj
pokazatelja odrivosti turizma koji bi sluili kao alat za saimanje i
prezentiranje kljunih informacija potrebnih za donoenje kvalitetnih
odluka u upravljanju turistikom destinacijom. Godine 1992. predloena je
inicijalna lista pokazatelja na nacionalnoj razini, koja je potom bila testirana
na skupini zemalja koja je ukljuivala Kanadu, Meksiko, Nizozemsku, SAD
te Argentinu. Na osnovi steenih iskustava, UNWTO 1996. godine izdaje
svojevrsni prirunik za uspostavu sustava pokazatelja odrivosti u turizmu
pod nazivom What Tourism Managers Need to Know A Practical Guide to
the Development and Use of Indicators of Sustainable Tourism, nakon ega
je uslijedilo odravanje brojnih regionalnih radionica i opsena primjena
predloenih pokazatelja u razliitim turistikim destinacijama i na
razliitim razinama nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj. U tom su procesu
prikupljena brojna praktina iskustva koja su 2004. godine u integralnom
obliku objavljena u priruniku za uspostavu sustava pokazatelja odrivosti
u turizmu pod nazivom Indicators of Sustainable Development for Tourism
Destinations A Guidebook (UNWTO, 2004).
Sama metodologija UNWTO-a relativno je jednostavna. Ona predstavlja
svojevrsni dijagram toka koji se sastoji od dvanaest kljunih koraka
grupiranih u tri faze. Valja istaknuti da je metodologija UNWTO-a u
veoj mjeri usmjerena na razvoj sustava pokazatelja odrivosti turizma
na razini destinacije, pri emu se pod pojmom destinacije ne mora nuno
podrazumijevati pojedino turistiko mjesto, ve to moe biti i itava regija
ili drava u cjelini.
UNWTO-ovom metodologijom se predlau sljedee faze i koraci u razvoju
sustava pokazatelja:
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 62
I) Inicijalna faza istraivanja i organiziranja
Korak 1: Definiranje (opis) destinacije
Korak 2: Primjena participativnog procesa (ukljuivanje svih dionika)
Korak 3: Identifikacija turistike imovine i rizika (destinacije)
Korak 4: Dugorona vizija (turistikog razvoja) destinacije
II) Faza razvoja pokazatelja
Korak 5: Izbor prioriteta i pitanja (turistike) politike (destinacije)
Korak 6: Identifikacija eljenih pokazatelja
Korak 7: Pregled izvora podataka
Korak 8: Postupci selekcije (podataka i pokazatelja)
III) Faza implementacije
Korak 9: Vrednovanje izvedbenih postupaka (odabir najadekvatnijih
rjeenja)
Korak 10: Prikupljanje i analiza podataka
Korak 11: Odgovornost i komuniciranje (svih sudionika)
Korak 12: Praenje i vrednovanje primjene pokazatelja
Osim detaljnog opisa same metodologije, UNWTO (2004) analizira i
pedesetak znaajnih tema, odnosno problema odrivog razvoja turizma.
Uz svaku temu su na konceptualnoj razini predloeni i pokazatelji, a lista
osnovnih pokazatelja, koji su openito relevantni, prikazana je u tablici 1.
UNWTO-ovu metodologiju i pokazatelje treba shvatiti kao znaajan
pionirski pothvat u razvoju sustava pokazatelja odrivosti turizma. Prvotna
namjera te inicijative bila je izgradnja univerzalno primjenjivog sustava
pokazatelja koji bi se mogao koristiti za bilo koju turistiku destinaciju
u bilo kojem dijelu svijeta. Iako taj proces jo uvijek nije u potpunosti
zavren, metodologija i osnovni pokazatelji UNWTO-a mogu posluiti
kao polazite bilo kojem nacionalnom, regionalnom ili lokalnom projektu
razvoja sustava pokazatelja odrivosti turizma.
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 63
Tablica 1. UNWTO: osnovni pokazatelji odrivosti turizma
Tema Osnovni pokazatelj(i)
Zadovoljstvo lokalnog
stanovnitva turizmom
Razina zadovoljstva lokalnog stanovnitva turizmom (anketa)
Uinci turizma na
lokalnu zajednicu
Omjer broja turista i lokalnih stanovnika (prosjeno i u vrhu sezone po danu)
Postotak lokalnog stanovnitva koje vjeruje da turizam moe pomoi u
izgradnji infrastrukture i pruanju novih usluga (anketa)
Broj i kapacitet drutvenih usluga raspoloivih lokalnoj zajednici (postotak
usluga koji se moe pripisati turizmu)
Odravanje zadovoljstva
turista
Razina zadovoljstva posjetitelja (anketa)
Percepcija dobivene vrijednosti za novac (anketa)
Postotak povrataka turista
Sezonalnost turizma
Dolasci turista po mjesecima i tromjesejima
Stopa popunjenosti registriranog (slubenog) smjetaja po mjesecima (vrh
sezone u odnosu na vansezonsko razdoblje) i postotak ukupne popunjenosti
u najpopunjenijem tromjeseju ili mjesecu
Postotak poduzea koja rade cijelu godinu
Ukupan broj i postotak radnih mjesta u turizmu koja su otvorena cijele
godine (u odnosu na privremena radna mjesta, otvorena samo tijekom
sezone)
Gospodarske koristi od
turizma
Ukupan broj lokalnih stanovnika (i omjer mukaraca i ena) zaposlenih u
turizmu (kao i omjer turistike i ukupne zaposlenosti)
Prihodi generirani turizmom kao postotak ukupnih prihoda generiranih u
lokalnoj zajednici
Upravljanje energijom
Potronja energije po stanovniku iz svih raspoloivih izvora (ukupno i u
turizmu po osobi po danu)
Postotak poduzea koja sudjeluju u programima ouvanja energije ili
primjenjuju politike i tehnike tednje energije
Postotak potronje energije iz obnovljivih izvora (na razini destinacije i na
razini poduzea)
Raspoloivost i
ouvanje vode
Potronja vode (ukupni obujam i u litrama dnevno po turistu)
Uteda vode (postotak smanjene potronje ili reciklirane vode)
Kakvoa pitke vode
Postotak turistikih poduzea ija voda za pie zadovoljava meunarodne
standarde
Uestalost zaraza koje su uzrokovane pijenjem vode (broj/postotak
posjetitelja koji izvjetavaju da su imali tegoba uzrokovanih zarazom tijekom
boravka)
Postupanje s otpadnim
vodama iz domainstva
Postotak otpadnih voda iz domainstva koji se zbrinjava (na primarnoj,
sekundarnoj i tercijarnoj razini)
Postotak turistikih poduzea (ili smjetajnih objekata) koji su ukljueni u
sustav zbrinjavanja otpadnih voda
Upravljanje krutim
otpadom (smeem)
Koliina smea koja se proizvodi u destinaciji (mjeseno, u tonama)
Omjer volumena recikliranog smea u m
3
i ukupnog obujma smea
(specificirano prema razliitim oblicima)
Broj kontejnera za smee na javnim povrinama
Kontrola razvoja
Postojanje procesa planiranja razvoja ili upotrebe zemljita, ukljuujui
turizam
Postotak povrine koja se kontrolira (gustoa, prostorni razmjetaj itd.)
Kontroliranje intenziteta
turizma
Ukupan broj turistikih dolazaka (prosjek, mjeseno, u vrhu sezone)
Broj turista po m
2
(plae ili neke druge turistike atrakcije) te po km
2

destinacije (prosjeni broj i prosjek u vrhu sezone)
Izvor: UNWTO (2004).
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 64
Za zemlje tzv. europskog kruga, koji ine lanice Europske unije te zemlje
koje namjeravaju stupiti u njezino lanstvo ili su s Unijom povezane bliskim
politiko-gospodarskim vezama, posebno su vane preporuke institucija
EU-a. Pritom naroito treba izdvojiti dva primjera, listu pokazatelja
odrivosti turizma Statistikog ureda Europske unije i listu pokazatelja
odrivosti turizma Skupine za odrivi turizam Europske komisije. Obje
liste su objavljene sredinom 2000-ih godina (Eurostat 2006a, 2006b; TSG,
2007). Budui da se obje u relativno velikoj mjeri oslanjaju na metodologiju
Europske agencije za okoli, u nastavku se daje kratki opis njezinog teorijsko-
metodolokog okvira za uspostavu sustava pokazatelja odrivosti.
Teorijsko-metodoloka osnova za uspostavu sustava pokazatelja odrivosti
turizma koju preporuuje Europska agencija za okoli nosi naziv DPSIR
okvir. Kratica je to punog naziva Drivers-Pressures-State-Impact-Responses
(pokretai, pritisci, stanje, utjecaj, odgovori). Valja spomenuti da se zapravo
radi o proirenom Pressures-State-Responses modelu (pritisci, stanje,
odgovori), koji su izvorno razvili strunjaci Organizacije za ekonomsku
suradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development,
OECD). DPSIR okvir u sutini predstavlja sustavni prikaz interakcije ljudi
i okolia te je vrlo koristan za opis odnosa izmeu uzroka i posljedica
problema koji pri toj interakciji nastaju (EEA, 1999). Grafiki prikaz DPSIR
okvira dan je na slici 1.

Slika 1. DPSIR okvir
Izvor: EEA (1999).
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 65
Pokretai su pratee pojave i posljedice drutvenog i gospodarskog razvoja
koje stvaraju pritiske na okoli ije se stanje mijenja, zbog ega dolazi do
negativnih utjecaja na zdravlje ljudi i ekosustave to u konanici zahtijeva
odgovore drutva. Ti odgovori drutva onda povratno utjeu kako na
pokretae tako i na pritiske, stanje i utjecaje. EEA preporuuje da izgradnja
sustava pokazatelja odrivosti slijedi upravo taj obrazac te su sljedee dvije
liste pokazatelja u veoj (Eurostatova), odnosno neto manjoj mjeri (TSG-
ova) zasnovane upravo na DPSIR okviru i to na nain da svaki pokazatelj
jasno odgovara jednoj fazi DPSIR okvira.
Tablica 2. Eurostat: pokazatelji odrivosti turizma
Ukupan broj kreveta u hotelima i slinim smjetajnim objektima na 1.000 lokalnih stanovnika
Postotak broja putovanja (dolazaka turista i izleta) po vrstama prijevoza
Udio zaposlenih u turizmu u ukupnom broju zaposlenih osoba
Udio izdataka kuanstava za turizam u ukupnoj osobnoj potronji
Udio turizma u BDP-u
Ukupan broj noenja turista u svim vrstama smjetaja
Emisija CO
2
iz energije koju troe turistiki objekti
Udio potronje vode turista po osobi u jednom danu u ukupnoj potronji vode po osobi u jednom danu
Udio turizmom generiranog smea u ukupnoj koliini stvorenog smea
Udio turizmom generiranog obujma isputenih otpadnih voda iz domainstva u ukupnom obujmu
isputenih otpadnih voda
Udio teritorijalne povrine namijenjene specifinim aktivnostima za odmor i razonodu (npr. marine i
golf igralita) u ukupnoj teritorijalnoj povrini
Udio teritorijalne povrine pokrivene umom i drveem u ukupnoj teritorijalnoj povrini
Udio zatiene zemljane i vodene povrine u teritorijalnoj povrini
Postotak turista koji su izloeni buci u hotelima i slinim smjetajnim objektima
Kvaliteta vode za kupanje kao postotak vodene povrine namijenjene za kupanje koja zadovoljava
priznate standarde u ukupnoj vodenoj povrini namijenjenoj za kupanje
Udio turizmom generiranog obujma zbrinutih otpadnih voda u ukupnom obujmu zbrinutih otpadnih
voda u pogonima za zbrinjavanje otpadnih voda iz domainstva
Postotak turistikih poduzea koja sudjeluju u priznatim programima zatite okolia
Ukupni izdaci namijenjeni odravanju i restauraciji kulturne i povijesne batine
Postotak ekoloki certificiranih turistikih objekata
Postojanje procesa planiranja uporabe zemljita i razvoja, koji se osobito odnosi na turizam
Izvor: Eurostat (2006a, 2006b).
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 66
Tablica 3. TSG: pokazatelji odrivosti turizma
Osnovni pokazatelj(i) Predmet ocjenjivanja Nain prikupljanja podataka
Ukupan broj dolazaka ili noenja
po mjesecima
Intenzitet turizma i sezonalnosti
Izvjetaji vlasnika smjetajnih
objekata
Ukupan broj jednodnevnih
posjetitelja godinje ili po
mjesecima
Intenzitet turizma i sezonalnosti
Prebrojavanje i anketiranje
posjetitelja na dolaznim
punktovima, odnosno kljunim
mjestima zadravanja turista
Ukupan broj leajeva (po
vrstama smjetaja)
Turistiki kapacitet i baza za
izraun intenziteta
Postojei izvjetaji, odnosno
redovita provjera
Prosjeni godinji postotak
popunjenosti leajeva i soba
Poslovanje turistikih poduzea i
baza za izraun intenziteta
Izvjetaji poduzea ili anketa
Prosjena potronja po
posjetitelju
Ekonomski povrat od turizma Anketa posjetitelja
Postotak leajeva dostupnih
cijele godine
Sezonalnost
Postojei izvjetaji, odnosno
redovita provjera ili anketa
Omjer prosjene popunjenosti
(ili ukupnog broja noenja)
tijekom najvie i najmanje
popunjena tri mjeseca u godini
Sezonalnost Izvjetaji poduzea ili anketa
Ukupan broj leajeva na 1.000
lokalnih stanovnika
Potencijalni nesrazmjer i pritisak
na lokalnu zajednicu i resurse
Pokazatelj ukupnog broja
leajeva i demografska statistika
Omjer ukupnog broja turista i
lokalnih stanovnika
Potencijalni nesrazmjer i pritisak
na lokalnu zajednicu i resurse
Pokazatelji dolazaka i noenja te
demografska statistika
Prosjena duljina boravka
Vrijednost za lokalnu zajednicu u
odnosu na utjecaj transporta
Anketa posjetitelja i poduzea
Postotak posjetitelja koji dolaze
prijevoznim sredstvima koja nisu
osobni automobil ili zrakoplov
Trend promjene prijevoznog
sredstva uinak na emisiju
ugljinog dioksida
Anketa posjetitelja
Postotak sezonskih poslova u
turizmu
Kvaliteta posla i sezonalnost Anketa poduzea
Prosjena nadnica po satu rada
u turizmu u odnosu na nadnicu
po satu rada u industriji
Kvaliteta posla
Anketa poduzea i komparativni
sektorski pokazatelji
Postotak lokalnih stanovnika koji
su zadovoljni utjecajem turizma
Prihvaenost turizma od strane
lokalne zajednice i koristi od
turizma
Anketa lokalnih stanovnika
Postotak poduzea s priznatim
ekocertifikatima
Postojanje vrstog dokaza da je
akcija u tijeku
Izvjetaji programa izdavanja
certifikata i/ili anketa poduzea
Potronja vode (ukupna ili samo
od turizma) ukupno i u vrhu
sezone
Racionalnost upotrebe resursa i
utjecaj na lokalnu zajednicu
Mjerenje od strane lokalnih
vlasti ili podaci dobiveni od
poduzea
Kvaliteta vode (morske i za pie)
Ouvanje prirode i atraktivnost
okolia za lokalne stanovnike i
turiste
Redovita provjera vode
Koliina razasutog smea po
odabranim mjestima
Atraktivnost okolia za lokalne
stanovnike i turiste
Opaanje i anketa posjetitelja i
lokalnih stanovnika
Stanje okolia odabranih mjesta
Oteenost krajolika i
bioraznolikosti
Opaanje i anketa posjetitelja i
lokalnih stanovnika
Postotak teritorija vrijednog
krajolika (npr. duina obale) na
kojem su izgraeni graevinski
objekti
Smanjenje atraktivnosti
Izvjetaji o upotrebi zemljita i
opaanje
Postotak turistikih poduzea
koja sudjeluju u programima
certificiranja kvalitete
Ukljuenost poduzea, kvaliteta
i konkurentnost
Izvjetaji programa certificiranja
kvalitete i ankete poduzea
Postotak posjetitelja zadovoljnih
opim iskustvom destinacije
Kvaliteta destinacije i
zadovoljstvo posjetitelja
Anketa posjetitelja
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 67
Postotak turistikih poduzea
koja zadovoljavaju standarde za
prihvat posjetitelja s posebnim
potrebama
Mogunost pruanja usluge
posjetiteljima bez diskriminacije
Izvjetaji inspekcija, odnosno
anketa poduzea
Prisutnost razliitih dionika u
upravljanju destinacijom
Ukljuenost u upravljanje
destinacijom
Prisutnost/odsutnost u skladu s
definicijom
Postotak poduzea koja su
ukljuena u lokalna turistika
udruenja
Stupanj ukljuenosti privatnih
poduzea u upravljanje
destinacijom
Izvjetaji o lanstvu
Postojanje slubeno usvojene i
provoene strategije odrivosti
turizma i akcijskog plana
Odlunost u provoenju odrivog
upravljanja destinacijom
Postojanje/nepostojanje u
skladu s definicijom
Izvor: TSG (2007).
Osim ovdje prikazanih metodologija i lista pokazatelja, postoje i drugi
relativno znaajni primjeri kao to su UN (2001), OECD (2003), EEA
(2005), no budui da oni nisu primarno usmjereni na turizam, ve openito
na odrivi razvoj, ovdje nisu detaljno obrazloeni. Tri izloena primjera su
najsveobuhvatnija i dostatna za stjecanje uvida u podruje i problematiku
pokazatelja odrivosti turizma. Pritom svakako valja imati na umu da
se uspostava sustava pokazatelja za mjerenje odrivosti turizma moe
okarakterizirati kao vrlo sloen zadatak, tim vie to bi takav sustav s jedne
strane trebao u to veoj mjeri obuhvatiti multidimenzionalnu prirodu
odrivog razvoja (Blackstock et al., 2006a, 2006b, 2006c), dok bi s druge
strane u praksi trebao biti primjenjiv te pouzdan i uinkovit.
3. Analiza trenutnog stanja i mogunosti uspostave
sustava pokazatelja odrivosti turizma u Hrvatskoj
Osim odreenih parcijalnih pokuaja u sklopu razliitih strunih studija
koje su naruile regionalne i lokalne turistike zajednice, najznaajniju je
inicijativu za uspostavu cjelovitog sustava pokazatelja odrivosti turizma
na nacionalnoj razini poduzela Agencija za zatitu okolia (AZO), iji su
strunjaci u suradnji s vanjskim suradnicima izradili studiju pod nazivom
Konani nacrt nacionalne liste pokazatelja (NLP). U kontekstu razvoja
sveobuhvatnog sustava pokazatelja za praenje stanja okolia u Hrvatskoj
predloili su i listu pokazatelja za, kako navode, tematsko podruje turizma.
U daljnjem tekstu slijedi pregled te liste pokazatelja s analizom postojeih
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 68
statistikih izvora u Hrvatskoj kako bi se moglo utvrditi koliko su postojei
podaci dostatni da se po uzoru na metodologije, odnosno primjere iz
prethodnog dijela rada uspostavi sustav pokazatelja odrivosti turizma za
Hrvatsku.
Agencija za zatitu okolia je 2009. godine izradila zavrnu verziju nacionalne
liste od 266 pokazatelja razvrstanih u 15 tematskih podruja s ciljem
praenja stanja i promjena okolia u Hrvatskoj. Metodologija definiranja tih
pokazatelja uvelike se oslanja na DPSIR okvir Europske agencije za okoli,
a meu 15 tematskih podruja nalazi se i podruje turizma. Predloeni
pokazatelji za podruje turizma su:
1. Dolasci turista (s potpokazateljem Dolasci turista po km
2
te vezanim
pokazateljima Noenja turista i Turistiki intenzitet);
2. Noenja turista, ukljuujui noenja u vikendicama (s
potpokazateljima Noenja turista po stanovniku i Noenja turista
po km
2
te vezanim pokazateljem Noenja turista prema vrstama
smjetajnih objekata i njihova iskoritenost);
3. Udio turista na krunim brodskim putovanjima (kruzerima);
4. Broj posjetitelja u nacionalnim parkovima (s vezanim pokazateljem
Broj posjetitelja u zatienim podrujima);
5. Intenzitet turizma (s potpokazateljima Noenja turista prema
vrstama smjetajnih objekata i njihova iskoritenost, Broj postelja na
1.000 stanovnika, Broj postelja po km
2
te Udio broja postelja obalnih
upanija u ukupnom broju postelja);
6. Turizam i prostor (s vezanim pokazateljima Noenja turista prema
vrstama smjetajnih objekata i njihova iskoritenost, Broj postelja na
1.000 stanovnika i Broj postelja po km
2
);
7. Turistika potronja kao dio osobne potronje (kuanstva);
8. Osobna turistika potronja;
9. Gospodarski uinci turizma direktni i indirektni (s vezanim
pokazateljima Turistika potronja kao dio osobne potronje i
Osobna turistika potronja);
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 69
10. Koritenje vode u turizmu (s vezanim pokazateljima Koritenje
vode prema namjeni, Zalihe slatke vode, Ukupno iscrpljena voda i
Ukupne akumulacije);
11. Proizvodnja otpada u stacionarnom turizmu (s vezanim pokazateljima
Ukupna koliina proizvedenog otpada te Koliina proizvedenog
komunalnog otpada).
Valja istaknuti da u dokumentu AZO-a neki od pokazatelja nisu jasno
definirani. Takoer se moe ustvrditi da predloena lista pokazatelja
ne pokriva ravnomjerno i u potpunosti sve tri dimenzije odrivosti
turizma. Zbog svega toga se predloena lista pokazatelja ne moe smatrati
konzistentnim i apsolutno efektivnim sustavom za ocjenu i praenje
odrivosti turizma, ve bi je prije trebalo shvatiti kao prijedlog moguih
pokazatelja. Ipak, ova inicijativa predstavlja vrijedan pokuaj uspostave
sustava pokazatelja odrivosti turizma te moe posluiti kao temelj za
daljnji razvoj sustava pokazatelja odrivosti turizma u Hrvatskoj.
Najvaniji izvor statistikih podataka u Hrvatskoj su baze podataka i
publikacije Dravnog zavoda za statistiku (DZS). Za podruje turizma
vane podatke takoer prikupljaju Institut za turizam, Hrvatska narodna
banka, Financijska agencija, razliita udruenja, trgovaka drutva te razne
druge organizacije i institucije (Ivandi i Marui, 2009). Za potrebe ovog
rada odabrana su i detaljnije analizirana dva najvanija izvora podataka
koji sadre veinu podataka relevantnih za uspostavu sustava pokazatelja
odrivosti turizma sukladno prethodno prikazanim metodologijama i
primjerima. To su prije svega publikacije DZS-a te istraivanja TOMAS
Ljeto: Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, koja provodi Institut za
turizam.
DZS podatke objavljuje u svojim periodinim publikacijama. Organizirani
su u 15 tematskih cjelina, a najvanije publikacije su: Statistiki ljetopis,
Mjesena statistika izvjea, Statistike informacije, Priopenja te
Statistika izvjea (Dravni zavod za statistiku, 2009a).
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 70
Sukladno prikazanim metodologijama i primjerima pokazatelja odrivosti
turizma, a za potrebe budue izrade sustava pokazatelja odrivosti turizma
u Hrvatskoj, u publikacijama DZS-a trenutno se mogu pronai podaci
navedeni u tablici 4.
Tablica 4. Podaci DZS-a relevantni za odrivost turizma
Podatak Vremensko-prostorna razina agregacije
Ukupan broj stanovnika Godina, drava, upanija, grad, opina, naselje
Dolasci turista Godina, mjesec, drava, upanija, grad, opina
Noenja turista Godina, mjesec, drava, upanija, grad, opina
Smjetajni kapacitet broj soba
Godina, drava, upanija, grad, opina (samo
obalni gradovi i opine)
Smjetajni kapacitet broj postelja Godina, drava, regija, upanija, grad, opina
Popunjenost smjetajnog kapaciteta sobe Godina, mjesec, drava
Popunjenost smjetajnog kapaciteta postelje Godina, mjesec, drava
Izdaci kuanstva za potronju (koji se mogu
pripisati turizmu)
Godina, drava
Poslovni subjekti koji se bave djelatnou
pruanja smjetaja te pripreme i posluivanja
hrane
Godina, tromjeseje, drava, upanija
Ukupan broj zaposlenih
Godina, mjesec, drava, upanija (samo godinji
podaci)
Broj zaposlenih u djelatnosti pruanja smjetaja
te pripreme i posluivanja hrane
Godina, mjesec, drava, upanija (samo godinji
podaci)
Prosjene mjesene isplaene neto plae
Godina, mjesec, drava, upanija (samo godinji
podaci)
Prosjene mjesene isplaene neto plae
zaposlenih u djelatnosti pruanja smjetaja te
pripreme i posluivanja hrane
Godina, mjesec, drava, upanija (samo godinji
podaci)
Prosjene mjesene isplaene plae po satu
zaposlenih u pravnim osobama (ukupno)
Godina, mjesec, drava
Prosjene mjesene isplaene plae po satu
zaposlenih u djelatnosti pruanja smjetaja te
pripreme i posluivanja hrane
Godina, mjesec, drava
Ukupna teritorijalna povrina Godina, drava, upanija
Povrine uma Godina, drava
Povrina obalnog mora Godina, drava
Potronja energije (ukupna koliina) Godina, drava
Potronja energije iz obnovljivih izvora (ukupna
koliina)
Godina, drava
Zatiena podruja prirode (broj i povrina) Godina, drava
Investicije u zatitu okolia Godina, drava, upanija
Tekui izdaci za zatitu okolia Godina, drava, upanija
Rezultati ispitivanja kakvoe mora na plaama Godina, drava, upanija
Isporuena voda iz javnog vodovoda (ukupna
koliina)
Godina, drava
Otpadne vode (ukupna koliina) Godina, drava
Proiene otpadne vode (ukupna koliina) Godina, drava
Isputene otpadne vode (ukupna koliina) Godina, drava
Izvor: Dravni zavod za statistiku.
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 71
Institut za turizam od 1987. godine kontinuirano provodi istraivanja pod
nazivom TOMAS Ljeto koja obuhvaaju razliita obiljeja putovanja i boravka
turista u Hrvatskoj za vrijeme ljeta. Sam naziv TOMAS, koji oznaava
koritenu metodologiju, potjee od istraivanja pod naslovom Touristisches
Marktforschungssystem Schweiz, izvorno provedenog u vicarskoj (orak
i Marui, 2009). Osnovna metoda tog istraivanja je osobni intervju na
uzorku od priblino 5.000 ispitanika anketiranih u 86 mjesta u sedam
obalnih upanija. Do sada je istraivanje TOMAS Ljeto provedeno osam puta
(1987., 1989., 1994., 1997., 2001., 2004., 2007. te 2010. godine), a osnovna
obiljeja turistike potranje koja su njime obuhvaena su sociodemografski
profil turista, motivacija za dolazak, obiljeja putovanja, obiljeja boravka u
destinaciji, zadovoljstvo ponudom te potronja turista. Podaci se objavljuju
u istoimenoj publikaciji koju izdaje Institut za turizam.
U publikaciji TOMAS Ljeto se za potrebe uspostave sustava pokazatelja
odrivosti turizma trenutno mogu pronai podaci prikazani u tablici 5. Svi
podaci su na godinjoj razini, a prikazani su za svaku od sedam obalnih
upanija posebno te zajedno za svih sedam upanija
1
.
Tablica 5. Podaci relevantni za odrivost turizma koji se objavljuju u
publikacijama TOMAS Ljeto
Podatak Komentar
Uestalost dolaska
Postotak turista u prvom, drugom, treem posjetu
ili vie istom mjestu/istom objektu
Prijevozno sredstvo
Vrsta prijevoza kojom turisti dolaze u destinaciju
(postotna razdioba po vrstama prijevoznih
sredstava)
Stupanj zadovoljstva turista
Na temelju skale od 1 do 5 turisti pojedinano
ocjenjuju tridesetak elemenata turistike ponude
destinacije
Duljina boravka u turistikom mjestu
Ukupan broj noenja po boravku u destinaciji
(podatak je prikazan samo na ukupnoj razini za
svih sedam upanija zajedno)
Prosjena potronja na turistikom putovanju po
osobi
U eurima, ralanjeno i po pojedinim trokovnim
komponentama
Prosjena dnevna potronja turista u destinaciji U eurima
Izvor: orak et al. (2008).
1
Osim istraivanja TOMAS Ljeto, Institut za turizam takoer periodiki provodi istraivanja
TOMAS Nautika i TOMAS Zagreb, a do sada su samo jednom provedena istraivanja
TOMAS Tranzit, TOMAS Meunarodna brodska i kruna putovanja, TOMAS Nacionalni
parkovi i parkovi prirode te TOMAS Kulturni turizam. Osnova metodologija i ciljevi u tim
istraivanjima su u velikoj mjeri slini metodologiji i ciljevima istraivanja TOMAS Ljeto te
zbog toga ovdje nisu posebno razmatrani.
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 72
Na kraju ovog dijela rada valja istaknuti da ovdje analizirani izvori podataka
ine, iako najvei, ipak samo dio ukupnih izvora podataka koji mogu biti
korisni u izgradnji sustava pokazatelja odrivosti turizma. Naime, korisni
se podaci takoer mogu pronai u publikacijama Agencije za zatitu okolia
te Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. To
se posebno odnosi na podatke vezane uz kakvou zraka i morske vode,
istou plaa, koliinu krutog otpada te emisiju ugljinog dioksida (CO
2
).
U publikacijama spomenutog ministarstva se takoer mogu pronai
korisni podaci vezani uz problematiku planiranja upotrebe zemljita. Valja
spomenuti da se korisni podaci mogu nai i u brojnim strunim studijama
i analizama razliitih autora. Ti izvori u ovom radu nisu analizirani jer
najee pruaju podatke samo za jednu godinu te se zbog toga odreena
pojava relevantna za odrivost turizma na osnovi tih izvora ne moe
periodiki i sustavno pratiti. Sve bi te izvore podataka valjalo identificirati
i uzeti u obzir prilikom pokuaja uspostave sustava pokazatelja odrivosti
turizma u Hrvatskoj.
4. Preporuke za uspostavu sustava pokazatelja
za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj
Iako je na osnovi prethodne analize oito da postoje odreeni aspekti
odrivosti turizma koji postojeim podacima nisu primjereno pokriveni
te da podaci nisu dostupni za sve hijerarhijske razine administrativnog
ustroja (tu se prije svega misli na razinu niu od upanijske), kao ni za sve
administrativne jedinice na istoj hijerarhijskoj razini (podaci iz istraivanja
TOMAS Ljeto odnose se samo na obalne upanije), moe se ustvrditi da
kritina masa podataka potrebnih za razvoj jednog eksperimentalnog
sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj
ipak postoji. To posebno vrijedi u sluaju razvoja sustava pokazatelja
na nacionalnoj razini, odnosno za dravu u cijelosti, budui da se svi
identificirani podaci na dravnoj razini prikupljaju gotovo bez iznimke.
Ta tvrdnja se takoer moe ocijeniti valjanom u sluaju razvoja sustava
pokazatelja na regionalnoj, tj. upanijskoj razini, gdje bi takav pothvat
uz odreene korekcije i dopune postojeih podataka takoer bio mogu.
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 73
Za potpuni uspjeh odreene bi podatke trebalo poeti prikupljati na svim
hijerarhijskim razinama administrativnog ustroja te zakonski propisati
prikupljanje dodatnih podataka, to je bila i sugestija ranije spomenute
inicijative Agencije za zatitu okolia.
Govori li se pak o tome koje bi odlike trebao imati sustav pokazatelja
odrivosti turizma, kako u Hrvatskoj tako i openito, nikako ne treba
smetnuti s uma odreene nedostatke koji se u razliitim primjerima
iz prakse pojavljuju kao posljedica jaza izmeu akademskog pristupa
i konkretnog djelovanja dravnih i meunarodnih institucija (Ceron i
Dubois, 2003), tj. jaza izmeu teoretskih razmatranja i praktine primjene.
Najei nedostaci sustava pokazatelja su trivijalnost i nerealistinost
pokazatelja, nemogunost njihove implementacije te njihova nepreciznost i
nemogunost kvantifikacije (Ceron i Dubois, 2003). Jedan od glavnih uzroka
tih nedostataka je loe definiranje samog koncepta odrivosti turizma, to
je pak posljedica nekritikog i nedovoljno prilagoenog preuzimanja tog
pojma iz openite literature o odrivom razvoju (Liu, 2003).
Uzimajui u obzir sve navedeno, moe se ustvrditi da postoje etiri
karakteristike koje pokazatelji trebaju imati da bi sustav pokazatelja
odrivosti turizma bio konzistentan i efektivan: dobar pokazatelj bi, dakle,
trebao biti intuitivan, izraunljiv te prostorno i vremenski komparabilan.
Prva karakteristika proizlazi iz tvrdnje da bi dobar pokazatelj trebao
nedvosmisleno ukazivati na koji se tono aspekt, odnosno dimenziju
odrivosti turizma odnosi. Druga karakteristika odnosi se na tvrdnju da
bi dobar pokazatelj informaciju koju nastoji pruiti trebao dati u obliku
eksplicitne, po mogunosti brojane vrijednosti. Trea karakteristika vezana
je uz tvrdnju da bi dobar pokazatelj trebao biti usporediv izmeu razliitih
jedinica iste hijerarhijske razine administrativnog ustroja, to znai da bi,
primjerice, vrijednost pokazatelja izraunata za jednu regiju neke drave
trebala biti usporediva s vrijednou istog pokazatelja izraunatom za drugu
regiju te iste ili neke druge drave. I na kraju, etvrta karakteristika odnosi
se na tvrdnju da bi dobar pokazatelj morao omoguiti praenje promjene
stanja u vremenu, to u krajnjoj liniji znai da bi dobar pokazatelj trebao
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 74
sluiti kao svojevrsni alat za kontinuirano praenje odrivosti turizma u
nekoj destinaciji.
Blancas et al. (2010) prezentiraju sustav pokazatelja za ocjenu odrivosti
turizma u panjolskim obalnim destinacijama zajedno s rezultatima njegove
primjene. Taj se primjer izdvaja iz nekoliko razloga. Autori pokazatelje odabiru
na temelju jasnih i unaprijed definiranih kriterija te odabiru dovoljan broj
pokazatelja da bi se potpuno i konzistentno pokrila sva tri aspekta odrivosti
turizma. Za grupiranje pokazatelja po vanosti i njihovo kombiniranje u
jedinstveni sintetiki indeks autori koriste egzaktnu, kvantitativnu metodu
multivarijatne analize analizu glavnih komponenata (principal components
analysis), to predstavlja najbolju moguu opciju u sluaju kada nije mogue
provesti opsenije i financijski zahtjevnije istraivanje u kojem bi zajedno sa
strunjacima sudjelovali i predstavnici lokalne zajednice. I na kraju, autori
potpuno transparentno, brojano i grafiki prikazuju rezultate primjene
sustava pokazatelja odrivosti turizma na skupini panjolskih obalnih
destinacija i to na nain koji omoguuje njihovu meusobnu komparaciju
prema stupnju odrivosti turizma.
Prilikom uspostave sustava pokazatelja odrivosti turizma u Hrvatskoj, bez
obzira na to je li rije o nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, svakako
bi valjalo uzeti u obzir sve prethodno navedeno s posebnim naglaskom na
prikazani primjer kao reprezentativan sluaj dobre prakse koju bi valjalo
uvaiti i u to veoj mjeri kritiki primijeniti prilikom bilo kakvog pokuaja
razvoja sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u
Hrvatskoj.
5. Zakljuna razmatranja
Relativno znaajan udio turizma u hrvatskom bruto domaem proizvodu
na srednji i dugi rok implicira potencijalne prilike, ali i prijetnje. Da bi
turizam kao podsustav ukupnog gospodarstva u budunosti bio snana
potpora ukupnom razvitku zemlje, njegov daljnji razvoj neminovno mora
biti usklaen s postulatima odrivosti.
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 75
S obzirom na to da je za djelotvorno upravljanje razvojem u smjeru odrivosti
neophodna detaljna informacijska podloga koja e biti od velike pomoi
donosiocima odluka, cilj ovoga rada je bio analizirati mogunosti uspostave
sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj.
Koristi od takvog informacijskog sustava bile bi sljedee:
Omoguio bi uvid u stupanj odrivosti turizma na razini drave i/ili
pojedinih destinacija, koji bi ukazivao na podruja odrivosti (ekoloka,
ekonomska i drutvena) koja se istiu u pozitivnom i negativnom
smislu. Mogle bi se identificirati destinacije s najboljom i/ili najloijom
praksom te usporediti s ostalim promatranim destinacijama unutar
drave (tzv. nacionalni benchmarking). Odabirom metodologije koja
bi bila kompatibilna s relevantnim destinacijama u inozemstvu,
omoguio bi se i meunarodni benchmarking cjelokupne drave i/ili
pojedinih njenih regija/destinacija.
Ukazivao bi na mogue snage/prilike te slabosti/prijetnje, to bi
olakalo donoenje odluka u podruju turistiko-razvojne politike. S
obzirom na oekivani skori ulazak Hrvatske u EU, vanost sustavne
informacijske osnove o odrivosti turizma ogledat e se i u okviru
eventualne zajednike europske turistike politike.
Potpomogao bi izradu konkretnih instrumenata koji bi bili u funkciji
upravljanja odrivim razvojem turizma. Prije svega se to odnosi na (i)
dokumente prostornog ureenja i zakonodavstvo vezano uz ouvanje
okolia (ekoloka i drutvena odrivost); (ii) strateke dokumente
opeg gospodarskog razvoja RH, kao krovne strategije razvoja turizma,
i specifine turistiko-razvojne strategije (ekonomska i drutvena
odrivost) te (iii) zakone, pravilnike, inicijative i aktivnosti za
ouvanje lokalnog i/ili regionalnog identiteta destinacija te openito
kvalitete ivota lokalnog stanovnitva (drutvena odrivost).
Omoguio bi sustavno i kontinuirano praenje razine odrivosti kroz
vrijeme, a shodno tome i evaluaciju poduzetih mjera i aktivnosti
te oekivanih i neoekivanih dogaaja koji posredno i neposredno
utjeu na odrivost turizma.
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 76
Na osnovi pregleda najznaajnijih meunarodnih metodologija za razvoj
sustava za ocjenu i praenje odrivosti turizma te analize raspoloivosti
relevantnih podataka u slubenoj statistici, moe se zakljuiti da
postojea podatkovna osnova nije savrena, ali je dostatna za uspostavu
eksperimentalnog sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti
turizma. Nedostaci se ogledaju u i) neadekvatnoj pokrivenosti odreenih
aspekata odrivosti; ii) nedostupnosti podataka za sve razine teritorijalno-
administrativnog ustroja (prije svega nie od upanijskih) te iii) nedostupnosti
podataka za sve jedinice iste razine teritorijalno-administrativnog ustroja
(primjerice, podaci istraivanja TOMAS Ljeto pokrivaju samo obalne
upanije). Shodno tome, kvaliteta podatkovne osnove za uspostavu
sustava pokazatelja odrivosti turizma mogla bi se znaajno unaprijediti
prikupljanjem podataka na svim razinama administrativno-teritorijalnog
ustroja te donoenjem zakona koji bi propisali prikupljanje dodatnih
podataka relevantnih za ocjenjivanje odreenih kategorija odrivosti.
Trenutno je najizvedivija uspostava sustava pokazatelja odrivosti turizma
na razini cjelokupne drave i na razini upanija, a analiza, preporuke i
smjernice dane u ovom radu mogu posluiti kao polazite za realizaciju
takvog sustava u praksi.
Literatura
Agencija za zatitu okolia, 2009, Konani nacrt nacionalne liste pokazatelja
(NLP) 2009., http://www.azo.hr/NacionalnaListaPokazateljaNLP
(pristupljeno 07. prosinca 2010.).
Blackstock, Kirsty, James Scott, Vicki White i Gillian McCrum, 2006a,
Indicators and Sustainable Tourism: Literature Review, Aberdeen:
The Macaulay Institute, http://www.macaulay.ac.uk/ruralsustainability/
LiteratureReview.pdf (pristupljeno 18. srpnja 2011.).
Blackstock, Kirsty, James Scott, Vicki White i Gillian McCrum, 2006b,
Indicators and Sustainable Tourism: Summary of Interview Findings,
Aberdeen: The Macaulay Institute, http://www.macaulay.ac.uk/
ruralsustainability/SummaryofInterviewFindings.pdf (pristupljeno 18.
srpnja 2011.).
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 77
Blackstock, Kirsty, James Scott, Vicki White i Gillian McCrum, 2006c,
Indicators of Sustainability and Sustainable Tourism: Some Example
Sets, Aberdeen: The Macaulay Institute, http://www.macaulay.ac.uk/
ruralsustainability/ExampleSetsofIndicators.pdf (pristupljeno 18. srpnja
2011.).
Blancas, Francisco Javier, Mercedes Gonzalez, Macarena Lozano-Oyola i
Fatima Perez, 2010, The assessment of sustainable tourism: Application to
Spanish coastal destinations, Ecological Indicators, 10(2), str. 484-492.
Bramwell, Bill, Ian Henry, Guy Jackson, Ana Goytia Prat, Greg Richards
i Jan van der Straaten, ured., 1996, Sustainable Tourism Management:
Principles and Practice, Tilburg: Tilburg University Press.
Butler, Richard W., 1993, Tourism An Evolutionary Perspective u
James Gordon Nelson, Richard W. Butler i Geoffrey Wall, ured.,Tourism
and Sustainable Development: Monitoring, Planning, Managing, str. 27-44,
Waterloo: University of Waterloo.
Butler, Richard W., 1999, Sustainable tourism: a state-of-the-art review,
Tourism Geographies, 1(1), str. 7-25.
Ceron, Jean-Paul i Ghislain Dubois, 2003, Tourism and Sustainable
Development Indicators: The Gap between Theoretical Demands and
Practical Achievements, Current Issues in Tourism, 6(1), str. 54-75.
orak, Sanda, Zvjezdana Hendija, Neven Ivandi i Zrinka Marui, 2008,
Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS Ljeto 2007, str. 1-9, Zagreb:
Institut za turizam.
orak, Sanda i Zrinka Marui, 2009, O istraivanjima TOMAS u
Sanda orak i Zrinka Marui, ured., TOMAS Trendovi 1987-2008, str. 1-9,
Zagreb: Institut za turizam.
Dravni zavod za statistiku, 2009a, Program publiciranja 2010., Zagreb:
Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2009b, Statistiki ljetopis Republike Hrvatske
2009., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 78
Dravni zavod za statistiku, 2010a, Kalendar objavljivanja statistikih
podataka za 2011., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010b, Mjeseno statistiko izvjee, br. 10,
Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010c, Statistike informacije 2010., Zagreb:
Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010d, Turizam u 2009., Statistika izvjea,
Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010e, Turizam u primorskim gradovima
i opinama u 2009., Statistika izvjea, Zagreb: Dravni zavod za
statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010f, Zaposlenost i plae u 2009., Zagreb:
Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010g, Turizam u listopadu 2010., Priopenje,
br. 4.4.1/10, Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010h, Anketa o potronji kuanstava,
Priopenje, br. 14.1.1., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010i, Broj i struktura poslovnih subjekata u
rujnu 2010., Priopenje, br. 11.1.1/3., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010j, Broj i struktura poslovnih subjekata, po
upanijama, Priopenje, br. 11.1.2/1., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010k, Zaposleni prema djelatnostima
u listopadu 2010., Priopenje, br. 9.2.1/10. Zagreb: Dravni zavod za
statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010l, Prosjene mjesene isplaene plae po
satu zaposlenih u pravnim osobama za rujan 2010., Priopenje, br. 9.1.6/9.,
Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Privredna kretanja i ekonomska politika 127 / 2011. 79
Dravni zavod za statistiku, 2010m, Prosjene mjesene isplaene neto
plae zaposlenih za rujan 2010., Priopenje, br. 9.1.1/9., Zagreb: Dravni
zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010n, Skupljanje, proiavanje i distribucija
vode u 2009., Priopenje, br. 6.1.5., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010o, Javna odvodnja u 2009., Priopenje,
br. 6.1.6., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Dravni zavod za statistiku, 2010p, Investicije u zatitu okolia u 2009.,
Priopenje, br. 6.1.8., Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
EEA (European Environment Agency), 1999, Environmental indicators:
Typology and overview, Technical Report, br. 25, Copenhagen: European
Environment Agency, http://www.eea.europa.eu/publications/TEC25
(pristupljeno 18. srpnja 2011.).
EEA (European Environment Agency), 2005, EEA core set of indicators
Guide, Technical Report, br. 1/2005, Copenhagen: European Environment
Agency, http://www.eea.europa.eu/publications/technical_report_2005_1
(pristupljeno 18. srpnja 2011.).
Eurostat, 2006a, Methodological work on measuring the sustainable
development of tourism, Part 1: Technical Report, Working papers and
studies, Luxembourg: Office for Official Publications of the European
Communities, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-
DE-06-002/EN/KS-DE-06-002-EN.PDF (pristupljeno 18. srpnja 2011.).
Eurostat, 2006b, Methodological work on measuring the sustainable
development of tourism, Part 2: Manual on sustainable development
indicators of tourism, Working papers and studies, Luxembourg: Office
for Official Publications of the European Communities, http://epp.eurostat.
ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-DE-06-001/EN/KS-DE-06-001-EN.
PDF (pristupljeno 18. srpnja 2011.).
Ivandi, Neven i Zrinka Marui, 2009, Je li sustav statistike turizma u
Hrvatskoj spreman za izradu satelitskog rauna turizma?, Turizam, 57(2),
str. 185-205.
Mogunosti uspostave sustava pokazatelja za ocjenu i praenje odrivosti turizma u Hrvatskoj 80
Liu, Zhenhua, 2003, Sustainable Tourism Development: A Critique,
Journal of Sustainable Tourism, 11(6), str. 459475.
OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development),
2003, OECD Environmental Indicators Development, Measurement,
and Use, Paris: OECD, http://www.oecd.org/dataoecd/7/47/24993546.pdf
(pristupljeno 18. srpnja 2011.).
TSG (Tourism Sustainability Group), 2007, Action for More Sustainable
European Tourism, Bruxelles, Luxembourg: Tourism Sustainability
Group, http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/_getdocument.cfm?doc_
id=237 (pristupljeno 18. srpnja, 2011.).
UN (United Nations), 2001, Indicators of Sustainable Development:
Guidelines and Methodologies, New York, NY: United Nations.
UNWTO (United Nations World Tourism Organization), 1996, What
Tourism Managers Need to Know: A Practical Guide to the Development
and Use of Indicators of Sustainable Tourism, Madrid: World Tourism
Organization.
UNWTO (United Nations World Tourism Organization), 1998, Guide for
local authorities on developing sustainable tourism, Madrid: World Tourism
Organization.
UNWTO (United Nations World Tourism Organization), 2004, Indicators
of Sustainable Development for Tourism Destinations: A Guidebook,
Madrid: World Tourism Organization.
Wall, Geoffrey, 1996, Is Ecotourism Sustainable?, Environmental
Management, 2(3/4), str. 207-216.
WCED (World Commission on Environment and Development), 1987, Our
Common Future, Oxford: Oxford University Press.