Sa utopljavanjem konica ne treba raniti, ali ni kasniti, jer se na taj nain stvaraju loi uslovi za razvoj pelinjih drutava, ime ista ne dostiu svoj maksimalni razvoj u vrijeme glavne pae. Pelinja drutva treba utopljavati u rano proljee, sa prvim unosom polena u konicu, to je siguran znaka za pelara da je u konici matica poela da nese jaja i time nastaje novo leglo. Za utopljavajui materijala moe da poslui stiropor (stavlja se ispod krova), kao i novinski papir (preko satonoa ili poklopne daske). Na ovaj nain se postie sledee: uva se toplota u gnijezdu; manja potronja hrane u konici; nema temperaturnih oscilacija (uticaj jutarnjih mrazeva).
2. Prihranjivanje pelinjih drutava Sa procesom utopljavanja pelinjih drutava, poinje i prihrana istih, sa osnovnim ciljem dopune rezerve hrane u konici, a kasnije i kao stimulacija matici, da povea broj snesenih jaja. Prva prihrana, druga polovina januara-poetak februara, bi se trebala obaviti sa vrstom pelinjom hranom pogaa "O", koja u svom sastavu ima eer, vezivne materije i vodu. Ova pogaa e posluiti pelama kao medna kapa u loim klimatskim uslovima, kakvi vladaju u ovom periodu godine. Nakon toga, kada pelinje drutvo u potpunosti pojede dodanu pogau, najlon od iste pogae pomjeriti unazada (do pelara) i na njeno mjesto postaviti pogau "S", kao stimulaciju matici da krene sa maksimalnim nesenjem jaja, a to je period kraj februara-poetak marta. Kada se i ova pogaa potroi, u vrijeme cvjetanja prvog kotiavog voa (kajsija i ljiva), prelazi se na prihranu pela sa tenom hranom eernim sirupom. za ovu priliku se psrema eerni sirup u odnosu eer : voda = 1 : 1 i dodaje se pelama svako drugo vee u koliini od 0.25 0.3 L. Prihranu pelinjih drutva treba zvariti nekoliko dana pred glavnu pau.
3. Ventilacija u konici Ventilaciju u konici sprovode pele radilice-lepezaice, u onim situacijama kada je to neophodno (visoke temperature, visoka relativna vlanost i sl.). Meutim, zadatak pelara jeste da pelama u takvim situacijama maksimalno pomogne, kako bi iste utroile to manje truda i vremena da uspostave idealne uslove mikroklime u konici. Iz tog razloga je neophodno da pelar u vrijeme glavne pae otvori maksimalnu ventilaciju u konici i to sledeei nain: ukoloniti regulator leta sa leta konice; aktivirati gornja leta na konici (pomona leta na svakom nastavku); na poklopnoj dasci ili hranilici uspostaviti maksimalnu ventilaciju; izvui metalni ili drveni uloak ispod mreaste podnjae. Na ovaj nain e se uspostaviti optimalni uslovi u konici za nesmetan rad i razvoj pelinjeg drutva, to e za posljedicu imati radno raspoloenje pela i u mnogome e smanjiti pojavu prirodnog rojenja pela, kao ne poeljnu pojavu na naim pelinjacima.
4. Okretanje nastavaka za 90 U periodu cvjetanja kotiavog voa (trenja) neophodno je izvriti okretanje gornjih nastavaka konica za 90 , ime dodatno podstiemo pele na ienje saa, prebacivanje hrane u druge dijelove konice, a sve sa ciljem da se povea slobodna povrina saa za potrebe zaleganja jaja od straen matice. Ova aktivnost se veoma lako i brzo obavlja, kako na malim, tako i velikim pelinjacima, te je esta pojava kod tehnologije naih pelara. Na ovaj nain, pelinje leglo koje je do tada bilo u prednjem dijelu nastavka, prebacuje se u zadnji dio, tp je ne prirodan poloaj, pa pela poduzima sve aktivnosti da vrati sve na prvobitno stanje. ovom aktivnou u konici spreavamo, kao i kvalitetnom ventilacijom, prirodno rojenje pela. U proljenom periodu veoma je intezivan unos cvjetnog praha i neto manje nektara. To je glavni razlog tzv. blokade matica u konici, jer pele polen odlau u neposrednoj blizini legla, to bitno smanjuje povrinu slobodnog saa matici za polaganje jaja. Ako pelar na to ne obrati panju, pelinje drutvo se razvija, javlja se sve vei broj ne zaposlenih pela u konici i neminovno dolazi do pojave nagona za prirodno rojenje (pojava matinjaka). Da do toga nebi dolo, potrebno je okvire sa polenom pomjeriti u lijevu i desnu stranu od legla, a na njihovo mjesto postaviti okvire sa satnom osnovom ili izgraenim saem. Na taj nain smo proirili leglo i spreili prirodno rojenje kod pela. Ovu operaciju je potrebno ponoviti jo nekoliko puta, u razmaku od par dana, zavisno od panih i klimatskih prilika. Inae, izgradnja saa od satne osnove je najvalitetnije u vrijeme cvjetanja vonih vrsta, pa bi pelari trebalo to da iskoriste.
5. Detaljan pregled pelinjih drutava U vrijeme cvjetanja glavne vone vrste jabuke, potrebno je izvriti detaljan pregled pelinjih drutava, u pogledu zdravstvenog stanja pela, prisustva i kvaliteta matice i koliine meda u konici. Na osnovu ovih pokazatelja vri se podjela pelinjih drutava na osnovna proizvodna drutva i pomona pelinja drutva, koja e posluiti za pojaavanje osnovnih drutava. Smatra se da sva drutva koja u ovo vrijeme imaju 8 i vie okvira legla su proizvodna drutva, a sva ostala pomona drutva. Ukoliko se odstupa od ovog vida pelarenja, za preporuiti je pojaavanje slabijih drutava sa pelom i leglom iz jaih drutava na pelinjaku. Na ovaj nain se eli postii ujednaenost druatava na pelinjaku, to je osnovni moto svakog pelara.
6. Poetak biolokih metoda borbe protiv varoe U ovom periodu, cvjetanje jabuke, zapoinje jedna od najbitnijih karika u lancu uspjene borbe protiv varoe, a to su bioloke metode borbe. Od svih moguih metoda posebno se istiu isjecanje graevnjaka (trutovsko leglo) i vjetako razrojavanje pelinjih drutava. Sam graevnjak se prirpema tako da se u okvir ugradi samo manja traka satne osnove (irina 1-2 cm) i ubacuje se u sredinu plodita. U periodu 10-14 dana od prvog graevnjaka, postavljamo drugi graevnjak pored prvog na identian nain. Nakon 10-14 dana izvadimo prvi graevnjak, koji bi trebao biti veim dijelom sa trutovskim leglom i u velikom procentu leglo poklopljeno. Nakon toga, istu operaciju je potrebno uraditi i sa drugim graevnjakom za 10-14 dana. Ove aktivnosti sprovoditi do momenta dok matica nese trutovska jaja, a radilice grade sae. U naim uslovima to je period polovine jula - poetak avgusta. Prednosti upotrebe okvira graevnjaka se ogledaju u sledeem: borba protiva varoe; proizvodnja organskog voska; nema ili u manjoj izgradnja trutovskih elija na satnoj osnovi; radno paspoloenje pela i nema prirodnog rojenja pela. Vjetako razrojavanje je poeljno ne samo u borbi protiv varoe, nego i zbog potrebnog kontrolisanog proirivanja pelinjaka. Vjetakim razrojavanjem pela se prekida lanac razvoja tetoini pela, kakva je varoa. Sam postupak razrojavanja izgled ovako: izbor pelinjeg drutva koje emo razrojiti (jako drutvo, sa dosta mlade pele); pronalazak stare matice, njena blokada; oduzimanje 3 okvira poklopljenog legla sa pelom i 2 okvira sa medom i polenom i pelama; u novu konicu postaviti leglo u sredinu, a hranu sa strane; konicu sa novim rojem zatvoriti i odnijeti na novu lokaciju (min. 3 km), te nakon 4-5 sati dodati mladu maticu u kavezu; nakon 15-20 dana provjeriti prisustvo mlade matice u roju; po potrebi prihraniti roj.
7. Proirivanje legla, zamjena saa i demariranje nastavaka U aprilu mjesecu treba nastaviti sa proirivanjem legla, ubacivanjem okvira sa satnom osnovom, ime se vri jo jedna veoma vana apitehnika mjera na pelinjaku zamjena starog saa iz konica. Staro sae u konici moe biti izvor odreenih bolesti pela, a i sa ekonomskog stanovita je ne racionalno drati staro, tamno i iskrivljeno sae u konici. Zamjenom starog saa i unoenjem mladog saa, pele radilice se normalno anatomski razvijaju i u prilici su da u potpunosti iskoriste pane prilike. Takoe, u ovom periodu je potrebno dodatno uposlite pele, a to se postie tzv. demariranjem nastavaka, tj. zamjenom njihog mjesta. Naime, gornji (drugi) nastavak treba spustiti na podnjau konice, adonji (prvi) nastavak treba podii u gornju poziciju. Na taj nain se stvara slobodni prostor u gornjem nastavku, u koji se naseljava matica, a za njom i ostatak pelinjeg drutva. Ovu operaciju je potrebno ponoviti za desetak dana.
9. Zamjena matica Da bi smo ostvarili visoke proizvodne rezultate, osim gore navedenog, potrebno je svake ili svake druge godine mijenjati matice u proizvodnim drutvima. Samo mlada selektivna matica moe odgovoriti izazovu jake glavne pae i punih konica medom. Mlada matica due nosi jaja u jesen, a ranije kree sa nesenjem u proljee. Uz to, ako je i obiljeena, njen pronalazak i uvid u njeno prisustvo je olakano. Sama zamjena matica se vri od poetka maja mjeseca pa do kraja pelerkse sezone juli-avgust mjesec. Zamjena se vri tako da se prvo nae stara matica i ista se ukloni, a zatim se saeka para sati (4-5) i starom drutvu doda mlada matica u kavezu. Na ovaj nain, ako vodi kvalitetnu evidenciju na pelinjaku, pelar dri pod kontrolom porijeklo svojih pela i kvalitetno ih nadzire. Svako odstupanje od navedenog (prirodno rojenje, prirodno uzgojene matice i sl.) se smatra primitivnim pelarenjem, svojstvenom za proteklo vrijeme.
10. Pojaavanje proizvodnih drutava Postoji vie naina pojaavanja proizvodnih drutava, ali su ova dva najjednostvanija i dosta efikasna za pane prilike naih krajeva. Prvi nain pojaavanja se ogleda u oduzimanju okvira sa mladim leglom i pelom iz pomonih drutava, te stresanje samo pela u osnovna proizvodna drutva. Ovu operaciju ponoviti za 10-tak dana u vrijeme glavne pae. Drugi nain pojaavanja se izvodi tako da se iz pomonih drutava izvade okviri sa zatvorenim leglom i pelom (1-2 okvira), te se dodaju u kompletu u osnovna proizvodna drutva. Prvi nain pojaavanja drutava se radi u vrijem glavne pae,kada je intezivan unos nektara, dok drugi nain se praktikuje u vrijeme tihe, livadske pae, kada su skromniji unosi nektara.
11. Uzimljavanje pelinjih drutava Da bi pelinja drutva to kvalitetnije prezimili i spremno doekala proljee, neophodno je krajem ljeta-poetkom jeseni sprovesti sve aktivnosti oko uzimljavanja pela. Sam in uzimljavanja pelinjih drutava se sprovodi na sljedei nain: provjera stanja i kvaliteta hrane u konici, te po potrebi izvriti prihranjivanje pelinjih drutava guim eernim sirupom; izvriti potrebna tretiranja pelinjih drutava u borbi protiv varoe, preventivno protiv nozemoze; uspostaviti kvalitetnu ventilaciju; svesti konicu na dva nastavka i forsirati da se zimsko klube formira u gornjem nastavku; ako u konici ima umskog med (medljikovac), obavezno isti izvrcati i dopuniti hranu sa sirupom; na leta konica postaviti regulatore leta sa eljevima. Uz obezbjeenje stalnog mira na pelinjaku, na ovaj nain bi se stvorili idealni uslovi za kvalitetno prezimljavanje pelinjih drutava u, za njih, nepovoljnom periodu godine.
mr Goran Mirjani Univerzitet u Banja Luci Poljoprivredni fakultet