Professional Documents
Culture Documents
ZABRANA ULASKA
U BiH:
Premda se spekulira
da je Ademu Demiroviu
i Mirsadu Omeroviu
ulazak u BiH zabranjen
zbog njihove radikalne
retorike i istupa na
vjerskim predavanjima,
pravi su razlozi, ipak,
sigurnosne naravi
GDJE SU NESTALE VESELE TINEJD@ERKE
Samra Ke{inovi} i Sabina Selimovi} ni po ~emu se nisu razlikovale od svojih vr{njakinja,
sve do prije petnaestak dana kada su oti{le u Siriju
RODITELJKA PA@NJA
Sabinin otac Sabit Selimovi}
demantira da je njegova
k}erka bila pokrivena,
novinari Saffa tvrde da imaju
fotografije nestalih djevojaka
u nikabu
RATNI TROFEJ
Aleksandar Ru`i} (desno)
na sirijskom rati{tu
SABINA:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:48 Page 17
vjerska ubje|enja ne promoviraju samo u
Be~u, predavanja dr`e i u drugim
austrijskim gradovima, ali i u [vajcarskoj,
Njema~koj, Nizozemskoj, Sloveniji i Srbiji.
Prethodnih su godina, pak, bili redoviti
posjetitelji u Gornjoj Mao~i, gdje im je
doma}in bio vo|a lokalne vehabijske
zajednice Nusret Imamovi}. U Bosnu su
Adem Demirovi} i Mirsad Omerovi}
zvani~no dolazili kako bi dr`ali predavanja
na zatvorenim vjerskim sjelima, ali se
pouzdano zna kako su svojim
sljedbenicima donosili i zna~ajna finan -
cijska sredstva, ~ije porijeklo nije poznato.
KRAJI[NICI, GDJE ]EMO NA PRELO
Nisu, me|utim, Demirovi} i Omerovi}
~esto posje}ivali samo Gornju Mao~u, selo
u koje je, pretpostavlja se upravo po
njihovoj preporuci, svojedobno doselio i
Mevlid Ja{arevi}. [ejhovi iz Be~a su
godinama odr`avali bliske veze i s Bilalom
Bosni}em, najutjecajnijim kraji{kim
selefijom, koji je Demirovi}u i Omerovi}u
dogovarao gostovanje u Bu`imu i
okolnim mjestima. U Novom Pazaru su im
doma}ini bili Abid Podbi~anin, osniva~ i
lider d`emata Furkan i Sead Plojovi},
tako|er nekada{nji stanovnik Gornje
Mao~e. Sa Seadom je tada u Gornjoj Mao~i
`ivjela i njegova sestra Nevresa Plojovi},
koja se poslije {erijatski udala za Dinu
Pe~enkovi}a. Pe~enkovi} je, podsjetimo,
tako|er bio uhap{en zbog sumnje da je
sudjelovao u pripremi teroristi~kog napada
na Ambasadu SAD-a, jer je u Sarajevo
dovezao Mevlida Ja{arevi}a. Nevresa
Plojovi} se poslije udala za drugog brata
Abida Podbi~anina, s kojim je i oti{la u
Siriju.
U aran`manu dvojice sand`a~kih
{ejhova s be~kom adresom stanovanja,
na sirijski je front oti{lo na desetke
mladih dobrovoljaca, me|u kojima su
najbrojniji Kraji{nici, uglavnom sinovi
bosanskih izbjeglica. Demirovi} i
Omerovi} su u gra|anski rat u Siriji
poslali Aleksandra Ru`i}a, zvanog Ebu
Hurejra, porijeklom iz Velike Kladu{e,
njegovog sugra|anina E{efa Hozanovi}a
i Ramu Grahovi}a, tako|er Kraji{nika,
koji su se poslije, na dru{tvenim
mre`ama, javno hvalili svojim vojnim
podvizima.
18
NESTALE U 60 SEKUNDI
LADI
Karganovi se raziao sa svojim
intimusom Ljubiom Simiem
Dragan ^avi}
karganovic:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 23:58 Page 23
B
ra~ni par Nikola i Marica
Crepulja iz sela Ratanj kod
Kraljeve Sutjeske, posljednje su
`rtve brutalnog napada razboj -
nika na rijetke hrvatske povrat -
nike u taj kraj. Supru`nike Crepulja, 74-go -
di {njeg Nikolu i njegovu pet godina stariju
`enu Maricu Kristi} Crepulja, pretukao je
Arnes Deli}, 22-godi{nji mladi} iz susjed -
nog sela Dragovi}i, u no}i 21. aprila, kada
je s jo{ uvijek nepoznatim poma ga~ima
provalio u njihovu tro{nu ku}icu.
ORLOVI RANO LETE
Jezivi prizor s mjesta zlo~ina - tragovi
krvi po cijeloj sobi, ispreturane stvari i
razbacana odje}a, upu}uju da su kriminalci
tra`ili novac ili druge dragocjenosti i da je
motiv napada bila plja~ka. No, iako su
nemo}ne starce bjesomu~no tukli, krimi -
nal ci u skromnom domu obitelji Crepulja
nisu prona{li ni~ega vrijednoga.
Marica je ve} godinama slijepa, Nikola
ne ~uje, `ive od 500 maraka. On je penziju
naslijedio od oca, Marica prima 200 maraka
socijalne pomo}i. Djece nikada nisu imali,
o njima sam ja brinula, govori nam kroz
suze Nikolina mla|a sestra Mara Hrgota.
Mara `ivi u Kaknju, upoznali smo je na
putu prema bratovoj ku}i, gdje se zaputila
ravno iz zeni~ke bolnice, poslije posjeta
pretu~enim starcima. Oni su u te{kom
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014. 24
USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MARIO ILI^I]
Brutalni razbojniki napad na stariji brani par NIKOLU i MARICU CREPULJA u
selu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske uplaio je i uzbunio rijetke hrvatske povratnike
u ovaj kraj: novinari SB su meu prvima posjetili roake i susjede nesretnih
suprunika; oni priznaju da, uz sve nedae sa kojima se godinama bore, sada ive
u strahu i od lokalnih kriminalaca
ZLOIN NA KRAJU SELA
Supru`nike Nikolu i Maricu Crepulja spasio je susjed
koji je pozvao pomo}, da policija nije odmah do{la, jutro
ne bi `ivi do~ekali?!
KU]A STRAVE I U@ASA
Razbojnici su supru`nike Crepulja napali
na spavanju, Marica je potpuno slijepa a
njezin mu` Nikola je gluh
suzana povratnici:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:14 Page 24
stanju, moj Nikola je sav pocrnio, glava mu
je nate~ena, mislim da su mu polomili
jagodi~ne kosti. Marici su, izgleda, izbili
zube, jada se potresena `ena i dodaje kako
su supru`nici Crepulja ve} dva puta
oplja~kani, pretpostavlja se od istih
kriminalaca. Oni su im bili laka meta,
Marica ne vidi, Nikola ne ~uje, ulazili su im
u ku}u usred dana. Posljednji put su im
odnijeli sve iz fri`idera, obja{njava Mara
Hrgota. Od nje saznajemo i da su se Marica
i Nikola Crepulja me|u prvima, odmah po
zavr{etku rata, vratili u pitoreskno selo
Ratanj, pet-{est kilometara udaljeno od
Kraljeve Sutjeske, na putu prema Vare{u i
kraljevskom gradu Bobovcu. Starci su
`ivjeli sami, na kraju sela, pre`ivljavali uz
pomo} ro|aka, susjeda i fratara iz
Franjeva~kog samostana. Vikar samostana
fra @eljko Brki}, koji nas je ljubazno
dovezao do sela, ka`e da ih je posljednji put
posjetio u subotu, kada su siroma{nim
`upljanima podijelili skromne uskrsne
darove - pakete s hranom.
U selu Ratanj, poznatom po bri`nom
~uvanju sje}anja na kraljicu Katarinu
Kotromani}, gdje `ene i danas {iju i u
sve~anim prilikama obla~e odje}u kakvu su
neko} nosile bosanske plemkinje, `ivi pet
hrvatskih povratni~kih obitelji, odnosno,
svega deset stanovnika. Samo jedan bra~ni
par ima djecu, svi ostali povratnici su
vreme{ni ljudi. Na uskom, izlokanom putu
nema prolaznika, u selu ne postoji
ambulanta, kafana, ni prodavnica, samo
zaklju~ane, ponegdje jo{ neobnovljene
ku}e. Dok razgovaramo s na{im
doma}inima, prate nas jedino orlovi, koji
su se vremenom udoma}ili u skoro pa
pustom kraju.
Mi smo se vratili 2003., poslije deset
godina. @ivjeli smo u Njema~koj, [vedskoj
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
25
POVRATNICI NA KRI@NOM PUTU
UBICA IZ SUSJEDSTVA
Arnes Deli} iz obli`njeg sela
Dragovi}i poznavao je svoje `rtve
od djetinjstva
@IVOT UZ POMO] RO\AKA I PRIJATELJA
Mara Hrgota, sestra pretu~enog Nikole, ka`e da su
njezin brat i snaha `ivjeli skromno, zajedno su primali
500KM mirovine i socijalne pomo}i
suzana povratnici:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:15 Page 25
i u Drvaru, danas smo ovdje samo mu` i
ja, ka`e nam Slavica Crepulja. Ona i
suprug Marijan su prvi susjedi napadnutih
staraca, ali u ponedjeljak uve~er (21. aprila)
nisu ni{ta ni ~uli ni vidjeli. Probudilo nas
je zavijanje njihovog psa, znali smo da se
ne{to ru`no desilo, govore uglas, dok nam
pokazuju pravac iza brda, odakle su iz
susjednog sela Dragovi}i (op}ina Vare{)
do{li Arnes Deli} i drugi napada~i, koji ve}
mjesecima teroriziraju stanovnike njihovog
kraja. Nas su pro{le godine oplja~kali dva
puta, policija je kod Arnesa Deli}a prona{la
ukradene stvari, ali ni{ta. Najgore je {to
momka poznajem godinama, kosio je kod
mene, bio sam kum njegovom bratu.
Pogledajte {ta su uradili, mislio sam da }u
umrijeti kada sam Nikolu vidio u bolnici,
daj Bo`e da pre`ivi operaciju, o~ajan je
Marijan Crepulja. On i supruga pri~aju da
su lopovi, iste ve~eri, oplja~kali i ku}u ~ija
je vlasnica Marijanova sestra, ~im je
njezina obitelj, nakon proslave Uskrsa,
oti{la iz sela. Prepla{eni supru`nici
Crepulja ostat }e u Ratanju jo{ nekoliko
dana, a onda odlaze kod djece - njihova tri
sina `ive u Njema~koj, a k}erka je odselila
u Hrvatsku. Dok razgovaramo telefon ne
prestaje zvoniti, na pozive odgovara
Slavica, uvjeravaju}i djecu kako nemaju
razloga za brigu. Nama su, ipak, povjerili
da policijska patrola u selo rijetko dolazi i
da su, unato~ sve ve}em broju
razbojni{tava, starci prepu{teni sami sebi.
POZIV U POMO]
Nemo}ne starce Nikolu i Maricu
Crepulja prona{li su u lokvi krvi policajci iz
Policijske uprave Kakanj, koje je prvi
pozvao susjed Fabijan Tomi}. Iako `ivi u
[vajcarskoj, Tomi} dosta vremena provodi
u rodnom selu, me|u imu}nijim je
mje{tanima, zbog ~ega su kriminalci
najprije krenuli da oplja~kaju njegovu
ku}u. Tomi} ih je, me|utim, do~ekao
spreman, naoru`an pi{toljem, pa je bilo
dovoljno samo nekoliko pucnjeva u zrak da
kriminalci pobjegnu. Fabijan Tomi}
obja{njava da je potom ~uo glasan lave`
psa kod susjeda Crepulja, zbog ~ega je
posumnjao da su se razbojnici uputili k
njima. Da odmah nije pozvao pomo},
konstatirali su policajci koji su brzo do{li u
selo, starci bi do jutra, zasigurno, iskrvarili.
Fra @eljko Brki} dodaje da }e, prema prvim
prognozama lije~nika, zbog te`ine ozljeda i
Nikola i Marica morati biti operirani.
Nama je jasno da je posrijedi
razbojni{tvo, a ne nekakvi drugi razlozi.
Na`alost, posljedice }e se osjetiti, posebice
ako govorimo o ljudima koji su planirali
povratak, jer se ovakvi incidenti uvijek
gledaju i kao mogu}i me|unacionalni
sukobi. Na{a je `elja, i nadamo se da }e
pravda biti zadovoljena, da napada~i budu
uhap{eni i primjereno ka`njeni, isti~e fra
@eljko Brki}. On podsje}a da je pro{le
godine u selu Aljini}i kod Kaknja tako|er
napadnuta i oplja~kana jedna starija `ena,
kao i da napada~i na povratnika [imu
Ljolji}a u selu Bi{trani nikada nisu
prona|eni, iako je i on jedva ostao `iv.
Umiruju}e je poruke svojim `upljanima
odmah uputio i biv{i gvardijan a danas
kustos muzeja u Franjeva~kom samostana u
Kraljevoj Sutjesci fra Stjepan Duvnjak.
Ovakva razbojstva u rubnim hrvatskim
selima se redovito doga|aju u odre|enom
vremenskom razmaku. Uni{tava se
imovina, sje~e privatna {uma, provaljuje u
ku}e, napada na neza{ti}ene stanovnike.
Kriminalci ~esto ne budu otkriveni, a za
one koji se prona|u sudski proces je
dugotrajan i na kraju zavr{ava s
osloba|aju}om presudom ili minimalnom
kaznom. Slu~ajno je kriminalac iz
susjednog bo{nja~kog sela, ali to ne treba
promatrati kroz nacionalnu prizmu.
Kriminalci idu tamo gdje }e najlak{e
ostvariti svoj kriminalni cilj i gdje ne}e
nai}i na nikakav otpor, poru~io je fra
Stjepan.
Prema nezvani~nim informacijama,
Arnes Deli} je nakon hap{enja priznao
napad na supru`nike Crepulja, dok se za
drugim rabojnicima jo{ uvijek traga. Deli}
je dobro poznat policajcima u Vare{u i
Kaknju, do sada je po~inio vi{e plja~ki, i to
mahom nad starijim povratnicima.
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014. 26
USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI
Prije nekoliko mjeseci amerike vlasti poele su skidati oznaku tajnosti s brojnih
dokumenata vezanih za period u kojem je u Bijeloj kui bio BILL CLINTON. Veliki
dio te dokumentacije odnosi se na deavanja tokom i neposredno nakon rata u
BiH, ukljuujui i pregovore u Daytonu te prve korake ka uspostavi mira.
Dokumenti u kojima se spominje uloga prvog visokog predstavnika u BiH
rasvjetljavaju brojna pitanja o njegovoj jedva vidljivoj ulozi u hapenju
optuenih za ratne zloine
BILDT, ILI NE BILDT,
PITANJE JE
Tajne slu`be su upozoravale predsjednika SAD-a
Clintona da je Carl Bildt pretjerano popustljiv prema
ratnim zlo~incima i da nije pravi izbor za visokog
predstavnika u BiH
bildt:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:04 Page 31
Milo{evi}u omogu}ilo pristup skoro svim
ra~unima u stranim dr`avama. Naime,
predlo`ene mjere bi ostavile zamrznutim
samo ra~une Nacionalne banke Jugoslavije,
novac na koji Beograd nije ra~unao jer je
dijelom pripadao i ostalim dr`avama koje
su bile u nastanku. Ali Beograd bi imao
pristup prema 750 miliona dolara koje su
prije svega Jugobanka i Beogradska banka,
na ~ijem ~elu je nekada bio Milo{evi},
~uvale na ra~unima u Americi, {to je bilo
oko 33 posto ukupne sume.
Tako|er konstatuju da bi ponovno
nametanje sankcija bilo izuzetno te{ko, te
da neke zemlje to ne bi ni htjele.
Amerikanci, podr`ani od Nijemaca, odbili
su plan. No, stoji u jednom od izvje{taja,
odlu~ili su da Bildta sa~uvaju jer je mogao
lako pristupiti Milo{evi}u. New York
Times je tada objavio da je Amerika
odustala smatraju}i Bildtov plan previ{e
dare`ljivim prema Srbiji.
BILDTOVA NAIVNOST
Ovaj neuspjeh, kao i Bildtovo dr`anje
tokom mirovnih pregovora u Daytonu
kojima je prisustvovao kao izaslanik EU-a,
te njegovo pona{anje tokom pada
Srebrenice, naveo je Amerikance da ga
nikada ne smatraju pouzdanom, kredibil-
nom osobom. To se i odrazilo na izvje{taj
agencija iz decembra 1995. godine u
kojem daju jasnu preporuku politi~arima
da ne daju podr{ku za Bildtovo imenovan-
je na mjesto prvog visokog predstavnika u
BiH.
Realno gledaju}i, komandant IFOR-a,
Amerikanac, ne}e nikada nametnuti pono-
vo sankcije, izuzev ukoliko ne do|e do
direktnog udara na njegove snage. Visoki
predstavnik, koji je Europljanin, }e imati
ovlasti koje }e mo}i koristiti da zaprijeti
sankcijama i u nekom drugom kontekstu,
stoji u izvje{taju obavje{tajnih agencija
predsjedniku Clintonu.
Zapadne sile dogovorile su se da mjesto
visokog predstavnika pripadne Europi, a
prvog zamjenika SAD-u koje su po~ele
tra`iti na~in kako da oja~aju i ovu funkciju.
No, sude}i prema izvje{tajima, nisu bili
zadovoljni jer nisu uspjeli nametnuti svoj
na~in razmi{ljanja o mirovnom procesu.
Kada je rije~ o implementaciji, ovaj pristup
je djelotvoran. Ali kada je rije~ o vo|enju
politike, ovaj pristup ne djeluje, konstatu-
je se u Izvje{taju.
Sude}i prema sada dostupnim doku-
mentima, Clintonova administracija se
zalagala za sna`niju saradnju sa
Tribunalom u Haagu i djelovanju u pravcu
hap{enja optu`enih za ratne zlo~ine, ~emu
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014. 32
CARL BILDT
OTKRIVANJE TAJNI
Obavje{tajne agencije budno su pratile situaciju na Balkanu devedesetih
PRIORITETI:
Imenovanje visokog
predstavnika je vano za
uspjeh Tribunala za ratne
zloine jednako koliko je
to i pravi izbor glavnog
tuioca. Visoki
predstavnik mora
dijeliti viziju da je
pravda klju
bildt:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:05 Page 32
se Bildt ~esto protivio. Visoki predstavnik
mora dijeliti viziju da je pravda klju~ za
prekid nasilja koje se u Jugoslaviji odvija
cikli~no, konstatatuje se u Izvje{taju te
ukazuje na potrebu da SAD insistiraju da
visoki predstavnik bude neko drugi a ne
Bildt. Pravi izbor visokog predstavnika je
najbolja {ansa SAD-a da osiguraju uspjeh
rada Tribunala.
U Izvje{taju se dalje navodi za{to je
visoki predstavnik tako bitan za
Clintonovu administraciju i Tribunal. Na
prvom mjestu se navodi ~injenica da on
ima mo} nametnuti sankcije bilo kojoj
strani ako ne sara|uje sa Tribunalom. To
je razlog zbog kojeg je ova pozicija tako
va`na za uspjeh rada Tribunala i za poli-
tiku SAD-a o kori{tenju pravde za
unapre|enje mira. Kao drugi razlog se
navodi da visoki predstavnik ima mo}
nametanja obaveze saradnje sa IPTF-om,
koji je imao ovlasti da uhapsi optu`ene
ako ih sretne. Politi~ka realnost ukazuje
ne ~injenicu da }e ratne zlo~ince hapsiti
samo IPTF. Zbog iskustva u Mogadi{u,
IPTF ne}e poku{ati tragati za ratnim
zlo~incima, iako se o~ekuje da }e uhapsiti
svakog na kojeg nai|u. Ostavljaju}i sa
strane mogu}nost da se dogovore susreti
putem obavje{tajnih operacija, jedini pre-
ostali autoritet koji se mo`e nadati da }e
im se neko predati je IPTF. Bez snage koja
bi podr`ala njihov rad, sposobnost da
uhapse bilo koga ostaje jednaka nuli,
navodi se.
Tre}i razlog je bila ~injenica da visoki
predstavnik ima generalni nadzor nad
svima, a u vezi s po{tivanjem normi ljud-
skih prava i dijelova Mirovnog sporazuma
koji se odnose na ratne zlo~ine.
U Izvje{taja se navodi kako su Britanci
i Francuzi, i u manjoj mjeri Nijemci
podr`ali Bildta, a kasnije su im se
pridru`ile Holandija, Austrija i [vedska.
Da bi bili fer prema Bildtu, moramo kon-
statovati da posao posrednika nije isto {to i
posao visokog predstavnika prema opisu
funkcije u Daytonu i UN Rezoluciji 1022.
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 33
^OVJEK KOJEM NISU VJEROVALI
Poseban izvje{taj ameri~ke
obavje {tajne slu`be posvetile
su ulozi srbijanskog
Ministarstva unutra{njih poslo-
va tokom ratova u zemljama
nastalim raspadom
Jugoslavije. Izvje{taj, koji je
dobrim dijelom i dalje cen-
zurisan, nosi datum 26. okto-
bar 1995. godine i u njemu se
navodi da je MUP bio jedno
od osnovnih oru|a srbi-
janske vlade od po~etka
ratova sa svrhom uspostave,
kontrole i odbrane Velike
Srbije. Glavnu ulogu imala je
Dr`avna bezbjednost kroz
formiranje i upotrebu
Specijalnih jedinica ~iji su
dijelovi poslani u BiH i
Hrvatsku, i koja je naoru`avala
i kontrolisala paravojne forma-
cije i direktno snabdijevanje
vojnom opremom VRS.
Jedinice Specijalne policije
su od po~etka ratova slane na
linije fronte, prije svega u
Hrvatskoj i BiH. U BiH su ove
jedinice u~estvovale od
po~etka rata, uklju~uju}i akcije
na Srebrenicu i Gora`de 1993.
i 1994. godine, te su davale
izuzetnu podr{ku snagama
Fikreta Abdi}a od novembra
1994. do augusta 1995.
godine. Prema Izvje{taju,
Srpski ~etni~ki pokret
Vojislava [e{elja se u sep-
tembru 1994. godine borio uz
Specijalne jedinice MUP-a pod
komandom Obrada
Stevanovi}a u Srebrenici.
Stevanovi} je identifikovan kao
jedan od komandanata
Specijalne jedinice, odnosno
njene beogradske brigade.
Od maja 1995. godine, u
Bosni je djelovala i jedinica iz
Valjeva sa od 150 do 180 pri-
padnika koji su nosili uniforme
MUP-a RS. Jedinice su iste
godine poslane i u zapadnu
Bosnu, gdje su napredovale
snage Armije i HV u zajedni~koj
ofanzivi. Prema medijskim
izvje{tajima na koje se pozivaju
agencije, ovim jedinicama je
komandovao Raja Bo`ovi},
koji je bio direktni podre|eni
Franku Simatovi}u.
Navodi se i da je li~no
Milo{evi} naredio Jovici
Stani{i}u da jedinice koje su
bile na Kosovu prebaci u BiH.
Srbijanski MUP je
naoru`avao, trenirao i
komandovao srbijanskim
paravojnim formacijama od
1990. godine, navodi se u
Izvje{taju. Klju~ni posrednik je
bio biv{i ministar unutra{njih
poslova Radmilo Bogdanovi}
koji je odr`avao kontakte i s
Arkanovim i [e{eljevim jedini-
cama. Bogdanovi} je
navodno bio duboko
uklju~en u finansiranje i
organizaciju paravojnih for-
macija, te je djelovao sa
Mihaljom Kertesom.
Srbijanski MUP je, navodi
se dalje, aktivno sudjelovao u
naoru`avanju VRS. Stani{i} je
~ak u septembru 1995. godine
imao kontakte sa fabrikom
oru`ja koja je radila bombe kas-
nije isporu~ene VRS. Dva
puta sedmi~no je 10 kamiona
napu{talo krug fabrike Kru{ik
voze}i tovar do Valjeva, u
pratnju MUP-a, a {to je kasni-
je isporu~eno VRS.
Tako|er je navedeno da
postoje indicije da je srbijanski
MUP bio uklju~en u organizo-
vanje i naoru`avanje separatista
u Hrvatskoj i BiH od 1988.
godine. Citiran je neimenovani
diplomata koji je preporu~io da
istraga o ratnim zlo~inima mora
biti naro~ito usmjerena ka
Radovanu Stoji~i}u Bad`i i
Franku Simatovi}u koji su bili
uklju~eni u organizovanju
pobune u isto~noj Slavoniji
1991. godine. Simatovi} je
navodno u~estvovao i u organi-
zovanju pobune u Kninu
koriste}i ime Dragan Simendi}.
Jovica Stani{i}, na~elnik
Slu`be DB Srbije, i Franko
Simatovi} nepravosna`no su u
maju 2013. godine oslobo|eni
svih optu`bi pred Ha{kim tri-
bunalom. Tu`ila{tvo je tra`ilo
poni{tenje ove presude.
SRPSKA DR@AVNA BEZBEDNOST POLUGA AGRESIJE
Srbija je oruanu pobunu u Hrvatskoj i BiH
pripremala od 1988. godine
JOVICA STANI[I] I FRANKO SIMATOVI]
Slobodni uprkos postojanju razumne sumnje da su po~inili zlo~in
AUTOR NAJPOTRESNIJE
KNJIGE O RATU U BiH
Kad god sam iza{ao vani, nisam
znao da li }u se vratiti u prazan stan
bez roditelja i brata
kenan:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:01 Page 37
uniformi. Kad sam ga pozdravio, on mi je
oteo kesu s hljebom i rekao balijama ne
treba hljeb. Tada mi je prislonio pu{ku
M48 na glavu, repetirao, a onda se smrknuo
i viknuo svom vojniku da je zapela. Ja sam
se otrgao od njega, pokupio kesu sa hlje-
bom sa betona i otr~ao. Kad sam se okren-
uo, on se smijao i pokazao mi podignuta tri
prsta. Drugi dramati~an trenutak bio je kada
nam je moj biv{i trener karatea Petar Zari}
do{ao sa svojim specijalnim policijskim
vodom na vrata i kad su nam, naoru`ani do
zuba, naredili da imamo sat vremena da
iza|emo iz stana ili }emo biti pobijeni.
Slijede}i dan nas je na punktu fabrike
Pirometal izbacio {e{eljevac sa
{ubarom i bradom u crnoj uniformi i zapri-
jetio da }e nas ubiti. On je repetirao
kala{njikov i naredio mojoj familiji da
hodamo ispred njega uz put koji je vodio
van Br~kog, prema selu Brezovo Polje.
Brata i oca su onda iz Brezovog Polja
odveli u logor Luku sa ostalim mu{karcima.
Jedan od organizatora te torture bio je moj
biv{i trener Pero Zari}. Kada smo se vratili
u stan, tortura je po~ela od biv{ih kom{ija i
mojih drugova koji su me pljuvali i tukli u
grupama. Prislanjali su mi poster Alije
Izetbegovi}a uz lice. Kom{ije Srbi su nas
otvoreno pokrali, ulaze}i u stan, u kojem je
mama krila oca i brata koji su bili pu{teni iz
logora Luka. Ja sam nabavljao hljeb i vodu.
Kad god sam iza{ao vani, nisam znao da li
}u se vratiti u prazan stan bez roditelja i
brata. Jednom sam se vratio bez vode jer
mi je novi kom{ija koji uzeo bo{nja~ki stan
pucao u pun kanister vode i smijao se sa
svojom }erkom i sinom. Vi{e nisam bio
Kenan, nego sam postao balija. U jedinoj i
polupraznoj samoposluzi pri{la mi je pri-
jateljica moje rahmetli mame i rekla da za
muslimane nije hljeb i da ka`em mami da
ga uskoro ne}emo trebati.
U nabavku ku}nih namirnica i{li ste
pod imenom Igor. Ipak, i pod tim imenom
do`ivjeli ste, za dvanaestogodi{njeg dje ~a -
ka, velike traume. Da li Vas je bilo strah
iza}i na ulicu nakon {to Vas je nastavnik
Milutin prepoznao i repetirao iz pu{ke u
namjeri da puca u Vas?
Mene su svi u gradu poznavali zbog
roditelja, a naro~ito kom{ije. Moj otac
Senahid Trebin~evi} zvani Keka bio je pro-
fesor fizi~ke kulture. Jedini je imao fitnes
centar u sjeveroisto~noj Bosni i mnogi su
ga poznavali jer je kondiciono trenirao
odbojka{e Jedinstva Interplet, kajaka{e i
ostale sportiste. Svojevremeno je igrao za
juniorski odbojka{ki dr`avni tim. Kad sam
i{ao po namirnice, nekad sam se vra}ao
praznih ruku jer bi me otjerali. Nepoznatim
vojnicima koji bi me sreli i pitali kako se
zovem, govorio sam - Igor. Me|utim,
upla{io sam se kada sam ~uo da vojnici
onima koji ne posjeduju li~nu kartu narede
da skinu donji ve{ kako bi se uvjerili da
niste musliman. Majci nikada nisam rekao
za nastavnika Milutina jer me vi{e ne bi
pustila iz ku}e.
Va{a knjiga je zapravo i pri~a o
oprostu i na{oj [indlerovoj listi. Vas i
Va{u porodicu su spasili Srbi iz Br~kog. Ko
vam je sve pomogao, na koji na~in i da li
ste u kontaktu s tim ljudima?
Mama mi je govorila da nikad ne zabo-
ravim i oprostim ljudima koji su nam
u~inili zlo, ali da se isto tako moram sjetiti
dobrih ljudi kao i svih njihovih dobrih
djela. Do{ao sam do jednog broja Srba koji
su nam na bilo koji na~in pomogli, samo da
nas spasu. Ta lista je u rasponu od obi~nih
civila, do ubica i kasnije osu|enih ratnih
zlo~inaca. U tom vremenu u kojem je
vladalo zlo ipak je bilo suosje}anja za moju
porodicu. U knjizi }ete pro~itati i sje}anja
na one koji su nam pomogli. Ina~e, sma-
tram da sve osobe koje su po~inila zlo~in
bo{nja~kom i hrvatskom narodu u mom
gradu treba da tra`e oprost. Trebaju da
preuzmu svu odgovornost za po~injene
zlo~ine.
[INDLEROVA LISTA U BR^KOM
U knjizi spominjete ~ovjeka koji vam
je pomogao - Peru, {efa policijske stanice
38
AMERI^KI SAN MLADOG BR^AKA
DRUTVENE MREE:
Sanjinova dirljiva pria o
malenoj Romkinji Aniki
ubrzo se proirila
drutvenim mreama i
web portalima, a prenijeli
su je tada gotovo svi
mediji u regionu
POSLJEDNJE ZBOGOM
Ana na Sanjinovom mezaru
anika i sanjin:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:53 Page 41
jo{ uvijek stoje fotografije sa brojnih
putovanja - Holandija, Francuska, Slove -
nija, [panija, Hrvatska... Putovanja su bila
njegova strast, ba{ kao i pisanje. U martu
pro{le godine detaljno je opisivao svoje
utiske iz jednog od njemu najljep{ih
evropskih gradova, Pariza, u koji je
namjeravao uskoro ponovo oti}i.
Ali drugi put ne idem ispod deset
dana..., napisao je. Ponosno mogu re}i da
sam nau~io mnogo o Parizu, ali je to i dalje
kap u moru, a ja ne `elim kapi, ja `elim
cijelo more.
Sanjin je bio upravo takav ~ovjek, ka`u
njegove kolege - uvijek je `elio cijelo
more, bio je hedonista i istinski u`ivao u
`ivotu, a probleme je savladavao svojim
neiscrpni optimizmom.
Bio je komunikativan i dru`eljubiv,
nije mu bilo te{ko pribli`iti se drugim
ljudima, govori zamjenik komandira
MUP-a Gora`de, Vahudin Efendi}. Ja sam
ga naslijedio na ovom mjestu, i kao {ef je
bio uvijek ljubazan, korektan, nikada nismo
imali nikakve konflikte. I kada nije znao
odgovore na neka pitanja, nekako bi uspio
prona}i rje{enje.
Zbog Sanjina je bilo zadovoljstvo
dolaziti na posao svakog jutra, ka`e
njegova kolegica Sabiha Ratkovi}:
Stvarao je takvu atmosferu u kancelariji da
bi nam radno vrijeme proletjelo za tren. I
tog zadnjeg dana, do{ao je i donio kolegici
i meni rahat-lokum: Evo, vile moje, da se
malo po~astite...
OPRO[TAJ OD PRIJATELJA
Sjedimo s Anikom u policijskoj upravi i
vidimo da joj nije nimalo drago {to je tu -
iako su svi prema njoj ljubazni i pa`ljivi,
ima valjda uro|eno nepovjerenje prema
policajcima, kao i prema sedmoj sili.
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014. 42
MOSTOVI NA DRINI
U posljednje vrijeme u
gradu se pojavila mala
Romkinja Anika (ili kako re~e
ima jo{ jedno ime, ali ga ne
zna), sa kojom sam postao
drug, ~esto progovorimo po
koju rije~, a natjerala me je na
razmi{ljanja gledaju}i nju i
djecu/unu~ad mojih prijatelja.
Vesela je svako jutro, ponekad
nenaspavana, uvijek
bosonoga, neuredne kose, ali
urednog svakodnevnog
obila`enja oko stolova, tra`e}i
pola marke. Prije par dana je
moja drugarica sva sretna
do{la da mi poka`e novu
gumenu narukvicu oko ruke.
Nekoliko dana poslije,
pokazuje mi ponosno novu sa
plasti~nim privjeskom. Sa tim je
sretna. Anika ima 5 ili 6 godina,
ne zna ni ona, nije upisana u
knjige ro|enja, ima nekoliko
bra}e i sestara. Nije birala, ali
je dobila nesre}u da je tako
ro|ena, pa tr~i bosonoga oko
stolova, ne}e i}i u {kolu, no}u
stanuje u kartonskoj kutiji bez
struje, vode, televizora,
ra~unara. Nema brigu da li }e
joj roditelji dopuniti ra~un jer
nema mobilni telefon. Sretna je
kad nije gladna.
Nakon na{ih svakodnevnih
pozdrava Sohi - Soccere na
romskom jeziku: Zdravo -
Kako si, ispri~a se sa nama
kao velika. Ponekad ima ljutnju
kada joj ka`emo Nino,
Jasenko ili ja da ode da se
umije, ili ho}emo da joj
obri{emo uprljane ru~ice
maramicama, ali poslu{a i to
strpljivo ~ekaju}i da dobije od
nas neku markicu ili ne{to za
pojesti. Nije lukava, ako ne{to
jede do|e i upita me jesam li
gladan nude}i mi pola
sendvi~a. Kada je odvedem da
jede, ka`e ne zna koristiti
vilju{ku i no`. Ako je `edna,
zadovoljna je i sa ~a{om vode,
mada ponekad ponosno u
prolazu mahne fla{icom soka.
Anika, ili kako se ve} zove,
ne zna slova, ne zna {ta su
igrice za ra~unar, nema roditelje
koji je svaki dan voze autom u
{kolu, ne zna kakav je problem
kada nema WiFi mre`e, ne}e
nikad i}i da u~estvuje na
{kolskoj priredbi gdje }e
ponosni roditelji, rodbina i
kom{ije da je gledaju u novoj
haljinici. Nju niko ne u~i da ~ita i
pi{e, ona nema dom, a nema ni
haljinu.
Nije imala, ali ima... Danas
smo se ja i moj drug Nino sreli
i ona je sretna pri~ala sa nama
kako joj je drago {to ima
prijatelje kao mi... Oti{li smo u
radnju, Anika je ponosno
odabrala pantalone i haljinicu,
umila se vla`nim maramicama
i bila je prava djevoj~ica.
Kasnije sam je sreo i rekla mi
je da je na{la baletanke koje
joj se svi|aju i onda smo i njih
kupili sa ~arapicama iste boje,
pa mi je sva sretna ispri~ala
kako joj govore kako si se
sredila i ponosno je {etala sa
mnom.
Kada sam kasnije, u
jednom meni posebno lijepom
dru{tvu pio kafu, do{la je i
opet obrisala lice vla`nim
maramicama, ponosno, nau~ila
je to da radi, a na malenim
prsti}ima pokazivala da je
nalakirala nokte... Ipak, mnogi
od nas mo`emo nau~iti od nje.
Ona ima iskren osmijeh, kada
je sretna to i poka`e, nema
maske na licu kao ve}ina ljudi,
ne zna biti licemjer, ona se bori
da pre`ivi...
Odrastat }e na ulici,
bosonoga, spremati se za
borbu sa `ivotom, jer nije imala
sre}u da ima roditelje koji
imaju normalnu ku}u,
normalan odgoj... Nju odgajaju
ljudi na ulici kako se ophode
prema njoj, neko drsko, neko
lijepo, ali ona ne mari za va{e
brige {to ste ljuti, zbog va{ih
problema jer morate i}i svaki
dan na dobro pla}en posao,
niste oti{li kod frizera,
kozmeti~ara, niste platili ratu
kredita na vrijeme za neki
mo`da bespotrebni svoj
prohtjev.
Ona je samo jedna
djevoj~ica koja se bori da
pre`ivi. Niti jedan frizer ne `eli
da je odvedem da je sredi... I
`ao mi je Anike i takve djece,
koja su najsla|a u tim
godinama, kada postavljaju
milion pitanja, ali na njena
pitanja niko joj ne daje
odgovor... Svi }e je otjerati, a
ona }e i dalje neumorno morati
obilaziti ulice i stolove da
pre`ivi.
Moja drugarica Anika je
pravi borac, volio bih kada bi
neka porodica mogla da je
udomi, da kao i svi mi ima
svoje snove... Sretno joj bilo i
neka je sre}a prati.
Odrastat e na ulici, bosonoga,
spremati se za borbu sa ivotom...
SANJINOVA MOLITVA ZA ANIKU
NEOBI^NO
PRIJATELJSTVO
Anika i Sanjin
NEOBI^NO
PRIJATELJSTVO
Anika i Sanjin
anika i sanjin:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:54 Page 42
Ipak, nakon {to nas je upoznala, malo se
oslobodila i ispri~ala nam da joj je Sanjin
ljetos kupio dvije haljinice i patike. Na licu
joj prvi put zaigra osmijeh i spremno pozira
fotoreporteru Mariju - smije se, mr{ti i
pravi face. Ka`e nam da }e dogodine i}i
u {kolu i tvrdi da i njena bra}a i sestre
tako|er idu. Na pitanje koliko ima bra}e i
sestara, slije`e ramenima - ne mo`e ih sve
prebrojati, ka`e. Sretna je {to }e po}i u
{kolu, ali jo{ ne zna {ta `eli biti kad odraste.
Pitamo je da li je i{la na Sanjinov grob.
Ka`e da jo{ nije, jer nije bila tu.
Bi li htjela i}i sad s nama?
Potvrdno klima glavom.
Sjedamo u automobil i vozimo se do
mezarja Ba}ci. Tu, odmah pored Drine
nabujale od ki{a, na Sanjinovom mezaru
polo`eni jo{ svje`i buketi cvije}a. Anika u
ti{ini stoji i gleda u bijela slova ispisana na
ni{anu. Ne zna ~itati, ali zna da ispod svje`e
iskopane zemlje le`i njen drug. Govorim joj
o pri~i koju je Sanjin napisao o njoj.
Onda sve zna{, ka`e.
Ostavljamo je na gradskom mostu i na
rastanku ka`emo: Vidimo se. Tek {to je
iza{la iz automobila, prilazi joj jedna
djevojka i ne{to ljutito govori na romskom.
Anika je ravnodu{no pogleda i pro|e pored
nje, krene preko mosta, jo{ jednom se
okrene i pogleda nas. Znamo da se vi{e
nikad ne}emo vidjeti.
43
PRI^A O HRABROSTI I DOBROTI
U Gora`du je prije rata postojalo cijelo
jedno romsko naselje. Tu je i danas
romsko groblje, potpuno obraslo u korov, a
stanovnici naselja po~etkom 1992.
ve}inom su oti{li iz grada.
Romi su posljednjih godina ponovo
po~eli u ve}em broju dolaziti da `ive u
Gora`de. Na{i sagovornici ka`u da je
jedan od razloga i taj {to je Bosansko-
podrinjski kanton jedini u Federaciji BiH
koji mjese~no ispla}uje nov~ane naknade
porodicama sa troje i vi{e djece. Na`alost,
u Gora`du, kao i u mnogim drugim bh.
gradovima, ve}ina romske djece ne ide u
{kolu. Umjesto toga, odrasli ih {alju da
prose kako bi zaradili novac.
POVRATAK ROMA U GORA@DE
Kanton daje novanu pomo
porodicama sa troje i vie djece
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
DJEVOJ^ICA TU@NIH O^IJU
Anika ne zna slova, ne zna {ta su igrice za ra~unar, nema roditelje koji je svaki dan voze
autom u {kolu, ne zna kakav je problem kada nema WiFi mre`e, ne}e nikad i}i da u~estvuje na
{kolskoj priredbi gdje }e ponosni roditelji, rodbina i kom{ije da je gledaju u novoj haljinici
DIJETE
ULICE
Ana sa
Sanjinovim
kolegom
Vahudinom
Efendi}em
anika i sanjin:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:54 Page 43
N
j
egovi Sparsi nemaju nikakve
veze, bar {to se naziva ti~e - o
ostalom da i ne govorimo, sa
onim Spursima iz San
Antonija. Jer da imaju, naslov
ovog teksta bio bi od mamuza do
mre`ica. No, Amar Gegi} }e nekada
mo`da i biti stanovnik Texasa, tome se
iskreno nadamo. Mo`da i New Yorka. Jer,
mre`ice koje ve} spomenusmo su,
zapravo, Netsi... Brooklyn Netsi, NBA klub
u kojem igra na{ Mirza Teletovi}. A on je
Amar Gegi}, {esnaestogodi{nji ~lan
Omladinskog ko{arka{kog kluba Spars iz
Sarajeva, koji se upravo sada takmi~i u Ligi
4, doigravanju za prvaka Bosne i
Hercegovine. U nedjelju, 20. aprila, vratio
se iz Ko{arka{kog kampa najve}eg
ko{arka{a na planeti ikada, Michaela
Jordana, u koji je pozvan zajedno sa jo{
devet najtalentovanijih kadeta u Evropi! I
igrao je u dvorani u kojoj nastupaju
Brooklyn Netsi.
NIJE TE[KO, PREDOBRO JE
Prvo sam pozvan od strane kompanije
NIKE u Barcelonu, da od 7. do 10. marta
budem sudionik u radu njihovog Kampa, u
kojem je bilo nas, kako ka`u, ~etrdeset
najperspektivnijih evropskih kadeta. A to
je, ustvari, Jordanov Kamp. Njegovi skauti
su me gledali na nekim utakmicama,
recimo na jednom od pet posljednjih NIKE
Inernational Junior Tournamenta, koji je
odr`an u Rimu pred novu godinu. Tu sam
igrao sa svojim Sparsima i osvojili smo
{esto mjesto, a pro{le godine smo bili prvi.
Uglavnom, pobjednici sa ~etiri ovogodi{nja
turnira u Evropi i{li su u zavr{nicu tog
takmi~enja u Milano. A u martu sam, dakle,
pozvan u Barcelonu. Trenirali smo tri dana,
igrali izme|u sebe i sve je bilo savr{eno
organizirano. Nisam upoznao nikoga od
igra~a Barcelone, ali zato jesam u
Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama
Michaela Jordana, Carmela Anthonyja i
Amarea Stoudemirea, ka`e nam Amar
Gegi}, kojeg smo sa~ekali poslije nastave,
odnosno nakon prve smjene u IV gimnaziji
na Ilid`i, u kojoj poha|a drugi razred: Taj
kamp, koji je bio otvoren od 15. do 20
aprila, zove se Jordan Brand Classic i
odr`an je sedamnaesti put. Pored nas deset
iz Evrope, u Kampu je bilo jo{ osam mojih
vr{njaka sa drugih kontinenata. Podijelili su
nas u dva tima, a oba su imala svog trenera.
Pa su odr`ana i tri odvojena treninga.
Posljednji dan smo odigrali utakmicu u
Barclays Centeru, u kojem igraju Brooklyn
Netsi. Mislim da je bilo prisutno pet hiljada
gledatelja. Na`alost, nisam uspio gledati
Brooklyn Netse. Kao {to nije ni uspio
upoznati Mirzu Teletovi}a, koji je ba{ tih
dana dobio blizance.
Amar veli da mu je u Sparsima
predobro i da ima odli~ne uslove za rad.
Samo ima jedan problem: on igra i za
kadete i za juniore, a igrao je i u seniorskoj
Ligi 12 BiH. Zna~i, u tri nacionalna
takmi~enja. Neki bi kazali da ima jo{ jedan
problem... Stanuje u Sokolovi} Koloniji, a
dva puta dnevno ide na trening na
Skenderiju. Ali, to njemu nije ~ak ni malo,
dodatno optere}enje. Nekako poku{avam
uskladiti sve obaveze. A Sparsi stvarno
imaju kvalitetne trenere. Kadete trenira
Bakir Srna, juniore Mirza Trnka, seniore
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014. 44
PRVO [KOLA, PA ONDA...
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILI^I], SPORT CENTAR
Mladi ko{arka{ koji se ne}e
odGEGAti, ve} sko~iti do zvijezda
Tek to se vratio iz prestinog Jordan Brand Classica, iji je gazda MICHAEL
JORDAN, lana Koarkakog kluba Spars iz Sarajeva AMARA GEGIA ekaju
nove obaveze; jedna od njih su i pripreme za Evropsko kadetsko prvenstvo koje
e u augustu ove godine biti odrano u Latviji, a Gegi, i zvanino uvrten meu
etrdeset najtalentovanijih mladih koarkaa u Evropi, bie na kapiten na tom
takmienju
AMAR GEGI
IZ [KOLE NA TRENING, I OBRNUTO
Kapiten na{e U-16 selekcije poha|a IV gimnaziju na Ilid`i
IZVRSNA SARADNJA
Amar Gegi} i selektor Kadetske reprezentacije BiH Emir Halimi}
amar gegic:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:21 Page 44
Marko Trbi}, a kondicioni trener je Zlatko
Sedi}. Treniram sa juniorima, a ponekad sa
kadetima i sa prvim timom. Po potrebi.
Kadeti Sparsa u Kantonu Sarajevo su prvi,
sada se treba igrati zavr{nica, juniori su
tako|e prvi, a seniori su u{li u Ligu 4,
isti~e Amar Gegi}, koji je po~eo trenirati u
KK Igman sa Ilid`e kada mu je bilo {est
godina. Pa je pre{ao u Bosnu, a onda i u
Sparse.
VO\A TIMA
Kadetska slekcija BiH, ili U-16 ako
ho}ete, pro{le godine se na Evropskom
prvenstvu B divizije, koje je odr`ano u
Sarajevu, plasirala u A diviziju. Evropsko
prvenstvo A divizije ove }e godine, od 20.
do 30. augusta biti organizovano u Latviji,
a Amar Gegi} }e biti kapiten na{e
reprezentacije. Pro{le godine je bio
najmla|i u ekipi i jedini }e iz tog tima imati
pravo nastupa i ove godine. Za na{
magazin govori i selektor Kadetske
selekcije BiH Emir Halimi}: Pro{le
godine je Gega, kao najma|i ~lan na{e
kadetske reprezentacije, uspio izboriti
nastup u A diviziji. Nadam se da }e ove
godine biti pravi kapiten, koji }e svojim
primjerom motivisati ostale dje~ake, kako
bi svi zajedno do{li do `eljenog cilja. Amar
je polivalentan igra~, koji mo`e igrati na
pozicijama od 1 do 3, a pored neosporno
velikog talenta, posjeduje i dozu sportske
drskosti, bez koje se ne mogu praviti
veliki rezultati. Zadnji pozivi u [paniju i u
Ameriku upravo dokazuju sve to. Iskreno
se nadam i velika mi je `elja da Amar
Gegi} izraste u velikog igra~a i
kompletnog ~ovjeka. Me|utim, nije Amar
Gegi} dobio poziv od Halimi}a za
okupljanje i nastup na Kadetskom turniru
koji je odr`an po~etkom maja pro{le
godine u Travniku, valjda zato {to je bio
najmla|i u ionako mladom timu. Za 1.
maj je u Hotelu Hollywood, ba{ ovdje gdje
sada sjedimo, na Ilid`i, bilo okupljanje
Kadetske reprezetacije pred taj turnir u
Travniku. Trenirao sam u klubu do 1. maja,
a onda smo imali odmor do 5. maja. Pa sam
oti{ao s rajom na vikendicu da ro{tiljam. I,
4. maja zovu me iz kluba, turnir u Travniku
se ve} uveliko igrao, da se javim sutra
ujutro u devet, zato {to trebam i}i u
Travnik da igram utakmicu za
Reprezentaciju. Tako da sam protiv La{kog
iz Slovenije odigrao svoju prvu utakmicu
za Kadetsku reprezentaciju BiH. Hvala
selektoru Halimi}u {to mi je dao priliku, a
onda i kapitensku... Dobro, ne mogu re}i
traku, iskren je Amar Gegi}. Ove godine
on }e predvoditi svoje kolege u Latviji,
zaista perspektivne mlade ko{arka{e iz
na{e dr`ave, kao {to ih je jednom ve}
predvodio, na turniru u Turskoj.
Na Evropskom juniorskom prvenstvu B
divizije pretpro{le godine u Sarajevu,
blistali su njegovi saigra~i iz Sparsa, Nedim
Buza i Adin Vrabac, sada prvotimci i neke
od najve}ih nada bosanskohercegova~ke
ko{arke, koji su Amaru Gegi}u velika
podr{ka u njegovom radu, trudu i
zalaganju. A, najve}a podr{ka u njegovom
ko{arka{kom razvoju su mu, naravno,
treneri, roditelji i rodbina. Amarov otac se
bavio ko{arkom i fudbalom, sestra i amid`a
tako|e ko{arkom, dok je njegov ro|ak Edin
[ipka igrao za Juniorsku ko{arka{ku
reprezentaciju BiH. Od evropskih klubova
najvi{e voli Barcelonu, omiljeni NBA
klubovi su mu New York Knicksi, i
Brooklyn Netsi zbog Mirze Teletovi}a, a
igra~i Ricky Rubio, Rudy Fernandez, Juan
Carlos Navarro i Vassilis Spanoulis. Amar
Gegi} ro|en je 14. februara 1998. u
Stuttgartu. Najvi{e voli poziciju broj 2, zato
{to mu najvi{e le`i. Ima, dakle, tek {esnaest
godina i, treba li re}i, ispred njega je
budu}nost osvijetljena svim mogu}im
reflektorima. Vo|a je kadetskog tima BiH, a
uskoro }e biti i sarajevskih Sparsa. Kojima
sada KK Bosna nije ni do sko~nog zgloba.
Na`alost. Ili, na sre}u. Zavisi s koje strane
reketa gledate...
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 45
NA PUTU PREMA GORE
NA SVE STRANE
Amar Gegi} igra i za kadetski i za juniorski i
za seniorski tim sarajevskih Sparsa
amar gegic:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:21 Page 45
T
ridesetog aprila ove godine ispred
Katedrale Srca Isusova u centru
Sarajeva bit }e otkriven spomenik
papi Ivanu Pavlu II. Tako }e,
nakon punih sedam godina,
kona~no biti realizirana inicijativa
Vrhbosanske nadbiskupije i Hrvatskog
kulturnog dru{tva Napredak da glavni grad
BiH dobije spomenik velikom ~ovjeku i
dokazanom prijatelju na{e zemlje.
Ipak, daleko od toga da je u proteklih
sedam godina sve teklo glatko i bez
problema. Nakon {to je u martu 2009.
objavljen natje~aj za izradu idejnog rje{enja
spomen-obilje`ja, `iri je najboljim
proglasio rje{enje mladog zagreba~kog
kipara Hrvoja Urumovi}a.
NEISPUNJENA O^EKIVANJA
Prvobitno je bilo planirano da spomenik
bude izra|en u kamenu. Me|utim,
Urumovi} je na koncu odlu~io da spomenik
izlije u siluminu, materijalu koji je
kombinacija aluminija i silicija i koji je,
prema autorovim rije~ima, za ove namjene
idealan. Kako saznajemo, za idejno rje{enje
Hrvoju Urumovi}u i njegovom timu
Vrhbosanska nadbiskupija i HKD Napre da k
isplatili su 62.000 eura, dok je samo
izlijevanje spomenika ko{talo 37.000 eura.
Na tro{kove raspisivanja natje~aja, hono ra -
re `irija i nagrade potro{eno je oko 80.000
KM, a kompletan projekat ko{tat }e oko
450.000 KM. To podrazumijeva ne samo
izradu i postavljanje spomenika, nego i
ure|enje prostora trga ispred Katedrale te
dijela enterijera, odnosno glavnog stubi{ta
na koje }e se spomenik naslanjati.
Nije bilo nimalo jednostavno obezbije -
diti sredstva za finansiranje ovako zahtjev -
nog projekta, te su iz Nadbiskupije i
Napretka pozvali dr`avne institucije i
donatore da se uklju~e i pomognu.
Posljednje kolektivno prikupljanje novca
za spomenik odr`ano je u sarajevskom
hotelu Evropa 4. aprila, kada je uprili~ena
donatorska ve~era kojoj su prisustvovale
brojne zvanice iz javnog i politi~kog `ivota
BiH. I dok su ugledni gosti - a bilo ih je
blizu 300 - ve~er proveli u`ivaju}i u
vrhunskim delicijama i vinima, samo su
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014. 46
POSLJEDNJA VE^ERA
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Spomenik papi IVANU PAVLU II ispred sarajevske Katedrale Srca Isusova bit e
otkriven 30. aprila, uprkos tome to za realizaciju kompletnog projekta nedostaje
jo blizu 200.000 maraka; od nedavno odrane donatorske veere u Sarajevu
organizatori su oekivali mnogo, a dobili siu - oni od kojih se najvie oekivalo
nisu uplatili ni marku za spomenik...
BRUKA U EVROPI
Ugledne zvanice se na ve~eri u Sarajevu dobro najeli i
napili, ali se rijetko ko isprsio za spomenik papi Wojtyli
SKROMNO HRVATSKI
Vjekoslav Bevanda iz bud`eta Vije}a ministara
izdvojio 5.000 KM, Dragan ^ovi} nije dao ni marku
STRATE[KI
RASPORE\EN
Bakir Izetbegovi}
iz vlastitog d`epa
donirao 2.000 KM,
a SDA uplatila jo{
3.000 maraka
papa vecera:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:42 Page 46
rijetki, na`alost, posegnuli u d`epove kako
bi izdvojili koliko-toliko novca za spome -
nik papi Wojtyli.
Prema nezvani~nim informacijama, oni
od kojih se najvi{e o~ekivalo, a tu spada vrh
Hrvatske demokratske zajednice BiH
zajedno sa njenim liderom Draganom
^ovi}em, na donatorskoj ve~eri u Evropi
nisu dali ni marku za spomenik?! Op}ine
^apljina, ^itluk, Grude, Ora{je, [iroki
Brijeg, Posu{je, Tomislavgrad, Neum,
Kupres i @ep~e, u kojima je na vlasti HDZ,
do sada su zajedno uplatile oko 20.000
maraka. Kanton Sarajevo dao je tako|er
20.000 KM, a isti iznos uplatila je i Vlada
Federacije. Gradona~elnik Sarajeva Ivo
Kom{i} bio je dare`ljiv i u ime Grada
donirao sedam hiljada maraka, a iz HDZ-a
1990 dali su pet hiljada KM. Federalno
ministarstvo za izbjegle i raseljene osobe
uplatilo je tako|er pet hiljada KM, a isti
iznos doniran je iz Vije}a ministara BiH.
Me|u rijetkima koji se na donatorskoj
ve~eri u Sarajevu nisu obrukali bio je
bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir
Izetbegovi}, koji je iz vlastitog d`epa za
spomenik Papi izdvojio dvije hiljade
maraka, dok su iz Stranke demokratske
akcije uplatili jo{ 3.000 KM. Lider HDZ-a
1990 Martin Ragu` je iz vlastitih sredstava
donirao 500 maraka za spomenik, visoki
predstavnik me|unarodne zajednice
Valentin Inzko dao je hiljadu KM, dok se
Borjana Kri{to nije ba{ proslavila sa
skromnih 200 KM... Iz Republike Srpske,
o~ekivano, do sada nije stigla niti jedna
darovnica.
Iako iz Napretka i Vrhbosanske nad -
biskupije ne `ele zvani~no govoriti o tome
koliko je ukupno novca prikupljeno na
donatorskoj ve~eri u Evropi, evidentno je
da su se ipak nadali mnogo ve}em iznosu.
Ovako }e zna~ajan dio doniranih sredstava
biti utro{en za pokrivanje tro{kova ve~ere
u jednom od najskupljih sarajevskih
hotela.
SKROMNOST (NI)JE VRLINA
Pore|enja radi, na donatorskoj ve~eri u
Zagrebu za izradu i postavljanje spomenika
Papi prikupljeno je oko 300.000 kuna. Od
tog iznosa na tro{kove ve~ere oti{lo je
128.000 kuna, te je za sam spomenik ostalo
tek 172.000 kuna, odnosno 47.000 maraka.
U Sarajevu navodno nije sakupljena ni
polovica iznosa koji su donirali Zagrep ~a -
ni. Ipak, u Napretku tvrde da je donatorska
ve~era dobro pro{la, te ka`u da }e za
tro{kove ve~ere trebati platiti samo oko
devet hiljada maraka.
Uprkos tome {to za realizaciju
kompletnog projekta nedostaje jo{ blizu
200.000 maraka, a to uop}e nije zane -
marljiv iznos, u Napretku nagla{avaju kako
}e spomenik definitivno biti otkriven 30.
aprila, dok }e trg i enterijer Katedrale Srca
Isusova biti naknadno ure|eni. Papa Ivan
Pavao II bez sumnje zaslu`uje repreze n -
tativno spomen-obilje`je. Me|u tim, pitanje
je koliko je gotovo pola miliona maraka za
izradu jednog spomenika u skladu sa
na~elima skrom nosti kojima se Karol
Wojtyla za `ivota vodio.
47
KAKO DO SPOMENIKA PAPI U SARAJEVU
Najava izgradnje spomenika papi
Ivanu Pavlu II svojevremeno je izazvala
burnu reakciju nekolicine gra|ana
Sarajeva. Na javnoj raspravi koja je
odr`ana u junu 2010. jedan Sarajlija je
~ak zaprijetio da }e sru{iti spomenik.
Citirajte me, fotografi{ite me
slobodno. Evo, ja vam ka`em, ~im
bude postavljen, ja }u ga sru{iti,
rekao je anonimni gra|anin. Jedan od
imama koji je tako|er sudjelovao u
raspravi izgradnju spomenika Papi u
Sarajevu nazvao je provokacijom i pitao
prisutne mogu li zamisliti kakva bi
reakcija bila da se u Mostaru postavi kip
odre|enom islamskom vjerskom vo|i.
Rijaset Islamske zajednice u BiH ogradio
se od stavova ovog vjerskog slu`benika,
te su izjavili kako ova institucija apsolutno
podr`ava izgradnju spomenika Papi.
BURNE DISKUSIJE I PRIJETNJE
Najava izgradnje prije etiri godine
izazvala revolt dijela graana
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA
PROJEKAT
VRIJEDAN
BLIZU POLA
MILIONA KM
Autor idejnog
rje{enja
spomenika papi
Ivanu Pavlu II je
zagreba~ki kipar
Hrvoje
Urumovi}, dok
je idejno
rje{enje trga
ispred Katedrale
osmislio
Zvonimir
Krznari}
Prof. dr. Franjo Topi},
predsjednik HKD
Napredak
papa vecera:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:42 Page 47
V
e} mjesto ro|enja Selmana
Selmanagi}a izaziva kontroverze,
jer do kraja nije, zapravo, ni
rasvijetljeno mjesto njegovog
ro|enja: naime, u mati~nom uredu
u Srebrenici u dokumentima iz 1904./05.,
njegovo ime ne stoji zapisano, a jedan
dokument iz 1923. koji su izdale @eljeznice
Kraljevine SHS kao mjesto ro|enja navodi
- Carigrad. To je sasvim mogu}e jer je
njegova majka Hajrija (Hayriye) bila iz
imu}ne turske porodice, i njegovog je oca
Aliju upoznala dok je on bio student
gra|anskog prava u Istanbulu. Prema
nekim kazivanjima, njezina je rodbina
postavila uvjet da }e dati svoju k}erku
Bo{njaku ako se prvoro|eni sin rodi u
Turskoj. Bilo kako bilo, imu}na obitelj
Selmanagi}a bavila se zemljopo sjedni { -
tvom i trgovinom jer Alija Selmanagi} nije
htio raditi kao sudija. Prvo u Austro-
Ugarskoj, {to mu je odmah ponu|eno, niti u
Kraljevini Jugoslaviji, jer je obje te zemlje
smatrao okupatorskim.
TAJANSTVENI PUTNIK
Majka mu umire mlada, otac se ponovo
`eni. A onda otac {alje sina Selmana u
Dr`avnu stru~nu {kolu u Sarajevu, i to na
Odjel za izradu namje{taja i stolarije. Po
zavr{etku {kole 1923., zapo{ljava se kao
stolar u glavnoj radionici Direkcije
dr`avnih `eljeznica u Sarajevu. Po izlasku
iz vojske 1927. odlazi u Ljubljanu, gdje
pola`e stru~ni ispit za majstora namje{taja i
stolarije na visokoj obrtnoj {koli u
Ljubljani. Razumijevanjem vremena i
konteksta izme|u dva svjetska rata donekle
je mogu}e razumjeti i Selmanagi}ev `ivot i
sudbinu. U vremenu diktature Kara |or -
|evi}a, op}eg siroma{tva i socijalne
nepravde, internacionalisti~ke i ljevi~ ars -
ke ideje su se nametale kao jedino pravo
rje{enje za progresivne i razgledane ljude
kakav je Selman, nesumnjivo, bio. Vo|en
instinktom za neprestanim usavr{avanjem,
Selmanagi} se 1929. upu}uje u Berlin, s
namjerom usavr{avanja znanja na novim
stolarskim ma{inama. U vlaku iz Zagreba
susre}e zanimljivog sugovornika: in`enjera
Austrijanca koji je rade}i na jugu pomalo
govorio ju`noslavenske jezike. Tajanstveni
putnik, ~ije ime ni danas ne znamo,
pripovijeda mu o novoj, modernoj
umjetni~koj, dizajne rskoj i arhitektonskoj
{koli: Bauhausu. O~aran onim {to je
saznao, donosi nepokolebljivu odluku.
Upisat }e tu {kolu, zavr{iti je, jer se ne `eli
vratiti u Bosnu kako bi bio obrtnik ili {egrt.
Bi}e arhitekt. Dovoljno mudar da zna
koliko je to kompliciran i obiman zadatak
poduzima i neke takti~ke korake. Obra}a se
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014. 48
FENOMEN SELMAN SELMANAGI]
Pi{e: AHMED BURI]
Foto: MARIO ILI^I],
ARHIV MUZEJA BAUHAUS
Ime SELMANA SELMANAGIA (1905. - 1986.), arhitekta, urbanista, dizajnera i
univerzitetskog profesora iz Bosne i Hercegovine, danas je integralni dio evropske
historije i kulture, moderne arhitekture i dizajna; knjiga Selman Selmanagi i
Bauhaus, povjesniarke umjetnosti prof. dr. AIDE ABADI-HODI, promovi-
rana ovih dana u Sarajevu, bavi se jedinstvenom ivotnom i umjetnikom sudbi-
nom ovog umjetnika
OVJEK KOJI JE BIO BAUHAUS
@ivotna pri~a Selmana Selmanagi}a skoro je savr{en
predlo`ak za veliki roman o 20. stolje}u
DVA MAGA ARHITEKTURE
Selman Selmanagi} i Walter Gropius
BURE:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:35 Page 48
jugoslav enskom konzulatu u Berlinu s
molbom da mu napi{u pismo preporuke.
Po~etkom 1929. odlazi u Dessau. Kad je
vidio objekt {kolske zgrade, odlu~io je
ostati tu, kazala je njegova k}erka
Azemina.
Godine studija, prvo pripremni period,
pa sve te`i semestri, njih ukupno {est, pro{li
su u stalnoj borbi: primarno, egzistenc -
ijalnoj, jer Selmanagi} je sve vrijeme
studija sam sebe izdr`avao, uglavnom
rade}i u stolarskoj radionici, i u
savladavanju jezika, jer kad je krenuo u
Berlin, nije znao niti rije~ njema~kog. Josef
Albers, jedan od utemeljitelja modernog
dizajna, za~etnik minimalizma,
matemati~ar, umjetnik i profesor, na
po~etku je objelodanio ono {to se od
studenata Bauhausa o~ekuje: Zaboravite
sve {to ste nau~ili, osim zanata. Kona~ni
rezultat ove {kole jeste da student bude
nau~en, a ne podu~en.
Na po~etku {kolovanja postaje ~lan
Komunisti~ke partije. Za vrijeme mandata
Hannesa Meyera (1929. - 1930.) i Miesa
van der Rohea (1930. - 1932.), prolazi
nastavu kod tada{njih velikana svjetske
avangarde: Kandinskog, Paula Kleea,
Hilberseimera. Godine 1931. javlja se ocu s
molbom za pomo}, jer u~i za arhitekta.
Alija Selmanagi} vjeruje svom sinu, ali
tra`i potvrdu: tra`i od njega da do|e ku}i,
projektuje i nadgleda izgradnju nove
obiteljske ku}e na imanju nedaleko od
Zvornika. Vidjev{i projekt i fotografije
profesor Hilberseiner naziva ga
balkanskim Le Corbisierom.
GROPIUSOV SURADNIK
U martu 1932. Adolf Hitler gubi na
predsjedni~kim izborima u prvom krugu,
da bi 10. aprila u drugom kona~no potvrdio
poraz od Von Hindenburga. Ali, nacizam
raste. Iste godine, 15. jula Selman
Selmanagi} diplomira u Bauhausu na
Odsjeku za arhitekturu. Mjesec dana
kasnije, {kola u Dessau je zatvorena, a Mies
van der Rohe je seli u zgradu nekada{nje
tvornice telefona u Stieglitzu. U
me|uvremenu, nakon diplome Selmanagi}
radi kao suradnik - crta~ kod najve}eg.
Rije~ je, naravno, o Walteru Gropiusu, ~iji
biro priprema planove o razvoju Berlina za
Me|unarodni kongres moderne arhitekture
u Atini.
Neman nacionalsocijalizma kao da
podebljava Selmanovu poziciju vje~itog
stranca: od tog trenutka on }e se na}i na
vje~itoj raskrsnici, biti prinu|en da
pronalazi nove puteve anga`mana i stalno
iznova provjerava svoje ideje. U
Njema~koj one do`ivljavaju propast:
Bauhaus je kona~no zatvoren i on nakratko
odlazi u Jugoslaviju. Ministarstvo prosvjete
Kraljevine Jugoslavije otkupljuje njegov
projekt za zgradu Dr`avne {tamparije, za
koju dobija i ~etvrtu nagradu. No, kako u
domovini nije bilo ni posla ni izvjesne
perspektive, Selman se odlu~uje otputovati
u Istanbul, gdje nakratko radi u ateljeu
Seyfija Arkana, a u augustu 1934. glavninu
novca zara|enog na konkursu u Beogradu,
ula`e u putovanje Bliskim Istokom. Nakon
putovanja kroz Siriju i Egipat, Selman
Selmanagi} odlazi u Palestinu i tamo nalazi
novu fascinaciju: brzi tempo razvoja, ali i
razli~itost u potpunosti su ga okupirali.
Odlu~uje da se vrati u Svetu zemlju i
zapo{ljava se u uredu kod Richarda
Kauffmanna, njema~kog arhitekte koji
formalno nije |ak Bauhausa, ali je u svojim
projektima skoro apsolutno prihvatio
principe {kole iz Dessaua. Nedugo zatim
ostaje bez posla, iako u zvani~nom
dokumentu stoji da je oti{ao samovoljno.
Uz kontakte koje je imao jo{ sa studija, jer
je dosta bauhausovaca ve} bilo emigriralo
iz Njema~ke, po~inje raditi kao samostalni
arhitekt.
U narastaju}im tenzijama izme|u Arapa
i Jevreja Selmanagi} se nalazi u procjepu.
Posao je morao tra`iti na osnovu svoje
religijske pripadnosti, koja je, kako znamo,
bila temeljno relativizirana njegovim
internacionalizmom i ulaskom u
Komunisti~ku partiju. S druge strane,
valjalo je `ivjeti, pa se Selman obratio
pismom tada{njem sarajevskom muftiji
kako bi sebi olak{ao dobivanje poslova za
potrebe vakufa. Sve u svemu, u tada{njem
britanskom protektoratu u kojem su odnosi
izme|u Arapa i Jevreja polako stizali na
ivicu sve otvorenijih sukoba, balansiranje
je bilo neophodno. S jedne strane
kosmopolit, s druge protivnik kolonijalne
vlasti, s tre}e prijatelj i suradnik velikog
broja Jevreja s kojima radi enterijere za
neka od poznatih okupljali{ta umjetnika i
intelektualaca imigranata, s ~etvrte neko ko
radi poslove za ekskluzivne arapske
klijente - sve to je Selmanagi} trebao i
morao biti.
U 1939., godini po~etka Drugog
svjetskog rata, kad su, prakti~no svi koji su
mogli, glavom bez obzira bje`ali iz
Njema~ke, slijedom nepogre{ivog refleksa
za prepoznavanje kad i gdje treba biti i na
stra{nu mjestu postojati, Selmanagi} se
vra}a - u Berlin. Kod Egona Eiermanna,
koji je povjerenje vodstva Tre}eg Reicha
stekao 1937., kada je za propagandnu
izlo`bu Dajte mi ~etiri godine vremena
osmislio glavnu dvoranu s Hitlerovim
portretom od 18 metara! Eiermann je
mogao nesmetano raditi svoje poslove i
svoje je saradnike oslobodio vojne
obaveze, ali opet nije mogao preko
~injenice da su nove narud`be koje su iz
dana u dan stizale zbog zahuktavanja
njema~ke ratne ma{inerije imale jedan, u
slu~aju Selmanagi}a, poguban uvjet:
neanga`iranje stranaca. Selman, koji je
najvjerovatnije stigao iz Palestine na poziv
svojih komunisti~kih drugova, nije imao
njema~ki paso{, pa se malo ne}kao oko
dolaska u zemlju u kojoj je proveo studij i
formativne godine, ostav{i neko vrijeme u
Italiji. Je li tada zakasnio, ili je pogre{no
odlu~io, nikada ne}emo saznati.
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 49
NA SREDINI IZME\U DVA SVIJETA
SVE TO TREBA:
tura dokumentacija i
svjedoenja iz tog perioda
rezultat su okolnosti: kako
je praktino cijeli Berlin
izgorio u 2. svjetskom
ratu, tako je poznato da je
Selmanagi radio kao
filmski arhitekt i
scenograf u UFA...
BURE:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:35 Page 49
[tura dokumentacija i svjedo~enja iz
tog perioda rezultat su okolnosti: kako je
prakti~no cijeli Berlin izgorio u 2.
svjetskom ratu, tako je poznato da je
Selmanagi} radio kao filmski arhitekt i
scenograf u UFA, gdje se trebao baviti
rekonstrukcijama kino-dvorana i radom na
filmskim setovima, koliko je to u ratnim
uvjetima uop}e bilo mogu}e. S druge
strane, njegova komunisti~ka uvjerenja su
ga, bez obzira na `ivotnu ugro`enost,
odvela u grad njegovog `ivota i snova, gdje
se preko prijatelja s kojima je studirao
povezao s }elijama koje su direktno ili
indirektno kontaktirale sa Sovjetskim
savezom. Tre}e, i ne najmanje va`no,
moglo je biti to da je Selmanagi} nakon rata
u re`imu Isto~ne Njema~ke jednostavno bio
primoran da neke tajne koje su se odigrale
u Berlinu, a kojima je svjedo~io, nikada i
nikome ne oda. Bila je to jo{ jedna od tajni
koju }e arhitekt odnijeti sa sobom u grob.
Kako god, njegovo ga je dr`anje u 2.
svjetskom ratu preporu~ilo za najvi{e
arhitektonske i urbanisti~ke funkcije poslije
rata. Postaje ~lan Kolektiva za planiranje, i
dobija Odjel za planiranje izgradnje i
obnove kulturnih i sportskih objekata i
za{titu spomenika. Dizajnira namje{taj i
vodi prvo predstavljanje koncepta obnove
grada, pod nazivom Berlin planira.
Godine 1950. Selmanagi} realizira svoj
najve}i projekt, Walter Ulbricht, nazvan
Stadion svjetske omladine, nekada najve}i
atletski i fudbalski stadion u DDR-u, i tek
tada dobija dr`avljanstvo Isto~ne Njema -
~ke.
JEDINO SREBRENICA!
Sti`e i profesura: postaje profesor iz
oblasti gradnje i prostornog oblikovanja na
Visokoj umjetni~koj {koli Berlin -
Weisensee, koja }e mu u kasnijim
godinama nemilosti {to }e mu je donijeti
te{ki re`im DDR-a, biti jedna vrsta uto~i{ta,
mjesta gdje }e barem kao pedagog mo}i
odr`avati svoje ideje `ivima. Ta stvar ide
dotle da od 1950. do 1960. radi paviljone
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014. 50
FENOMEN SELMAN SELMANAGI]
Selmanagi}evo ime se
pojavljuje kad god se povede
razgovor o razumijevanju
grada i posmatranje arhitekture
koja se definira {ire u
ekonomskom, dru{tvenom,
estetskom i politi~kom
kontekstu nego {to je
definiranje zgrade u kojoj se
`ivi, ka`e za Slobodnu Bosnu
autorica knjige Selman
Selmanagi} i Bauhaus: I
nakon ove knjige, za mene su
ostala su neodgovorena
pitanja: da li se Selmanagi},
na kraju, razo~arao u ideale u
koji je cijeli `ivot vjerovao i u
kontekst DDR-a u kojem je
ostao do samog kraja? Tog
odgovora nema, njegova
supruga gospo|a Emira
Selmanagi} ro|.
Had`iba{~au{evi} ~ula je to
pitanje, ali nije dala odgovor na
njega. Jer, koliko god ima
ne~ijeg `ivota u opusu,
vjerovatno je to djelo upravo
toliko sna`no i utemeljeno.
Drugo pitanje koje ostaje
otvoreno jeste za{to nije bilo
Selmanovih djela u
Jugoslaviji? Postoje neki
mogu}i odgovori na to: nakon
{ezdesetih godina Selmanagi}
je ~esto dolazio u Jugoslaviju.
On je htio je stisnuti ruku
Emeriku Blumu, ~ovjeku koji
je tako sna`no i uspje{no
vukao Bosnu i Hercegovinu
naprijed. Iako je on sam u
dolascima u BiH, tada{nju
Jugoslaviju, bio doista
fasciniran brzinom i na~inom
njezinog razvoja. Treba
razumjeti da je morao ~uvati
poziciju u tada{njem DDR-u,
za koju znamo da je bila vrlo
delikatna i ne mogu vjerovati
da on jedan dio svog
kreativnog potencijala ne bi
ulo`io u razvoj zemlje iz koje je
potekao. No, istina je da
nijedan od njegovih velikih
projekata koje je radio ovdje
nikada nije bio realiziran.
Poziv, izgleda, nije stigao od
tada{njeg vodstva i on, eto,
izuzev privatnih ku}a za svoju
rodbinu, nikada nije ni{ta
uradio u Bosni i Hercegovini.
Na{a sugovornica veli i da
je sasvim mogu}e da je na to
utjecalo i njegovo razo~arenje
koje je do`ivio sa gradnjom
grada Schwedta, na Odri,
osamdesetak kilometara od
Berlina prema poljskoj granici.
Taj projekt mu je oduzet.
Kako je imao sna`an karakter,
hrabrost i petlju, ste~enu na
raznim mjestima u
najrazli~itijim situacijama, on
nije htio odustati od svojih
principa, ~ak i po tu cijenu da
gotovo `ivi i radi u jednoj vrsti
izolacije, {to na kraju jeste bio
slu~aj u Isto~noj Njema~koj.
Njegov kredibilitet i njegov
polo`aj u dru{tvu DDR-a, u
dobroj je mjeri odre|ivala
njegova neokaljana
komunisti~ka pro{lost. I on
arhitekturu promi{lja na taj
na~in: kao {ansu da se stvori
neki bolji, pravedniji, humaniji
svijet. Stoga je ta pri~a o
Bauhausu zanimljiva: to nije
bio neki puki knji{ki, utopijski
san. Imao je svijest o
ambijentu iz kojeg dolazi i u
poznim godinama govorio je
da su mu na pamet ~esto
padale ajeti i sure koje je kao
mali u~io u Srebrenici. Ostao
je u Isto~nom Berlinu, a svojim
studentima stalno ukazivao na
sjajne projekte koji se rade u
Zapadnom, bivao stalno
otvoren. Za va{u tvrdnju da se
Selmanagi} u dana{njem
Sarajevu ne bi nagradio
gra|evina, mogu re}i da je
vjerovatno ta~na. Ali, skoro
sam sigurna da bi ga to unutra
duboko boljelo, patio bi zbog
ovakvog odnosa prema
gradu, isti~e Aida Abad`i}-
Hod`i}.
Selman za sva vremena: dananje
Sarajevo bi ga boljelo
PROF.DR. AIDA ABAD@I]-HOD@I], AUTORICA KNJIGE SELMAN SELMANAGI] I BAUHAUS
Aida Abad`i}-Hod`i}
BURE:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:36 Page 50
DDR-a u inostranstvu, adaptira zgradu
umjetni~ke {kole, u~estvuje u natje~ajima i
dobija da vodi projekt grada Schwedta.
Animozitet sa predsjednikom DDR-a
Walterom Ulbrichtom eskalira do te mjere
da mu birokratija poku{ava uskratiti
autorstvo nad stadionom. Jer, iako je
Selmanagi} u`ivao povjerenje predsjednika
vlade Grotewohla, prvi ~ovjek, dakle
Honecker toga doba, bio je Ulbricht, koji je
prihvatio kritike glavne, re`imske struje,
koja Selmanagi}u predbacuje da je
imperijalisti~ki arhitekt koji projektira
kutije za jaja.
U me|uvremenu, 1956., u Srebrenici
mu umire otac Alija, koji je nakon smrti
njegove majke, sa Bejdom (ro|.
Had`iegri}) imao jo{ {estoro djece (pored
petoro iz braka s prvom `enom). Supruga je
odgajala svu djecu zajedno, a me|u njima
je i Rizo (1923.-2004.), u~esnik NOR-a, i
kasniji visoki funkcioner socijalisti~ke
Jugoslavije, ~ovjek koji je, izme|u ostalog,
stvorio i veliku bosanskohercegova~ku
prehrambenu industriju UPI. No, ni tada
Selmanagi} nije mogao do}i, sahraniti oca:
DDR je zatvorena, te{ka i mra~na sredina u
kojoj se kontroli{e apsolutno sve. Tek
1964., nakon skoro dvije i pol decenije,
dozvoljeno mu je da, bez porodice, posjeti
rodnu Srebrenicu. Te posjete kasnije bivaju
sve u~estalije i radi na projektu dvojne ku}e
za bra}u Ned`ada i Hasana. Selman
Selmanagi} je 1970. oti{ao u mirovinu. Do
samog kraja je radio, dodijeljene su mu i
najve}e dr`avne nagrade DDR-a, ali ostaje
~injenica da je u posljednjim godinama
`ivota bio sklonjen u stranu. Principi
Bauhausa, otvorenost {kole za novog
~ovjeka nisu odgovarali nijednom re`imu.
Jednostavno re~eno, za zapadne
kapitalisti~ke uvjete bili su previ{e humani,
a za socijalisti~ke - previ{e funkcionalni.
Na sredini izme|u ta dva shvatanja i dva
svijeta stajao je avangardist o kojem mo`da
nije zgoreg dometnuti da se njegovo djelo i
`ivot danas ne izu~avaju na na{im
gra|evinskim i arhitektonskim studijima.
Dodu{e, razumljivo: kad pogledate grad i
na~in njegove izgradnje bude vam jasno
za{to nema mjesta za avangardistu koji je
do kraja ostao vjeran svojim principima. I
prijateljima: do`ivljavaju}i Waltera
Gropiusa kao jednog od svojih najva`nijih
u~itelja, Selmanagi} mu je stalno slao
programe svoje {kole, na {ta je veliki mag
odgovarao da je fasciniran da tako ne{to
mo`e postojati u Isto~noj Njema~koj.
Jedna od Selmanovih posljednjih `elja
bila je da ga se ukopa na mezarju u Bojni
kod Srebrenice, dijelu imanja koje }e
porodica Selmanagi} ustupiti za izgradnju
Memorijalnog centra u Poto~arima. Tako }e
se zatvoriti krug. Onaj Bauhausov krug koji
simbolizira umjetnost za novog ~ovjeka.
Sudbinom ~ovjeka koji nije samo bio jedini
Jugosloven koji je zavr{io Bauhaus, nego
nekoga ko je `ivio prema tim principima. I,
zapravo, bio Bauhaus.
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 51
NA SREDINI IZME\U DVA SVIJETA
SARAJEVSKA NO]
Sa promocije knjige Selman Selmanagi} i
Bauhaus u Bo{nja~kom institutu
BURE:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:36 Page 51
Kako obja{njavate svoju ogromnu
popularnost u svijetu, a posebno sve ve}e
interesovanje koje u Evropi vlada za
latinoameri~ku knji`evnost?
@elio bih da naglasim da se popularnost
mojih knjiga u Evropi ne mo`e odvojiti od
popularnosti latinoameri~ke literature, od
djela Borgesa, Cortazara, ili Vargasa Llose.
Pitali ste me {ta je uzrok toj popularnosti?
Ja mislim da je latinoameri~ka knji`evnost
popularna na evropskom kontinentu u
prvom redu zbog svoje istinitosti. Istinitost
te literature dose`e do srca i zato je ona tako
i popularna. Ali ipak moram dodati da
savremena latinoameri~ka knji`evnost nije
tako nova kao {to to Evropi mo`da izgleda.
Vode}e pisce Latinske Amerike Evropa je
upoznala tek prije nekoliko godina.
Me|utim, mi smo po~eli da pi{emo i
objavljujemo jo{ prije dobrih dvadeset
godina.
SVIJET I SOPSTVENO DJETINJSTVO
Ipak, mora da postoji jo{ ne{to {to je
uticalo da latinoameri~ka knji`evnost tako
sna`no prodre i u ostale dijelove svijeta?
Ono {to nas je tako|e u~inilo poznatim
i popularnim, to je kubanska revolucija.
Dakle, da objasnim: mi smo radili odavno,
pisali smo odavno, ali u Evropu nismo
prodrli ranije zato {to nije postojalo
zvono koje bi privuklo pa`nju i
omogu}ilo eho te na{e knji`evnosti. Bilo je
potrebno da se dogodi revolucija na Kubi
pa da se Evropa i svijet zainteresuju i za
ostale ~injenice zelenog kontinenta, koje su
Evropljanima do tada bile daleke i
nepoznate. Tako je, eto, otkrivena i
latinoameri~ka knji`evnost. ^injenica da
nam je bio potreban taj historijski doga|aj
da bi postigli popularnost o kojoj danas
govorimo, istovremeno je i zanimljiva i
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014. 52
GOVOR DU[E
Ne ba tako davno u naim novinama objavili smo
intervju koji je 1979. tadanjem novinaru sarajevskog
Svijeta u Dubrovniku dao GABRIEL GARCIA
MARQUEZ; slavni pisac preminuo je u 88. godini,
pa emo taj intervju i ponoviti, jer nita bolje od tog
razgovora i nije vam potrebno da bi se oprostili sa
autorom reenice: Izgledala je, meutim, tako
bespomono i duhom ogranieno, kao da nikakva
izvjesnost u budunosti ne moe da joj bude
namijenjena sudbinom.
SRETAN PUT,
GOSPODINE
PREDSJEDNIE
KNJIEVNOSTI!
MARQUEZ
Razgovarao: GOJKO BERI]
UMJETNICI SE NAJBOLJE RAZUMIJU
Portret slavnog latinoameri~kog pisca naslikao
je na{ veliki umjetnik Safet Zec
gabrijel:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:32 Page 52
tragi~na. S druge strane, bilo je potrebno da
se eho na{e evropske popularnosti vrati do
Latinske Amerike pa da ~itaoci i u na{im
zemljama shvate da je rije~ o velikim,
poznatim i dobrim piscima.
A, {ta za Vas zna~i rije~ revolucija?
Ja sam vrlo lo{ teoreti~ar. Ja sam, prije
svega, posmatra~ stvarnosti, pragmati~ar
koji `eli da posmatra stvari u odnosu na
~injenice. Ja nisam dogmati~ar. Termino lo -
{ki gledano, mislim da bi revoluciju trebalo
shvatiti kao pokret kojim je zahva}eno
~itavo dru{tvo. Mislim da je veoma mali
broj revolucija u svijetu koje su uspjele da
to zaista i budu.
Smatrate li da je politika, u svojoj
ukupnosti, ravna umjetnosti?
Mislim da politika, kao i umjetnost, u
krajnjoj liniji predstavlja napor i poku{aj da
se pribli`imo stvarnosti. Politika me upravo
i interesuje kao jedna od mogu}nosti
pribli`avanja stvarnosti. Vjerujem da
uspjeh mojih knjiga le`i upravo u tome {to
u njima nisam nastojao da o bilo ~emu
filozofiram, nego da ~itaocu pribli`im
jednu stvarnost i postignem da se ona
shvati.
Ka`ete: stvarnost. A jedna re~enica u
Va{em romanu Jesen patrijarha glasi: Nije
va`no {to vam se to danas ne ~ini
uvjerljivim, dan prije ili kasnije bi}e
istinito.
Mislim da bi ta re~enica mogla poslu`iti
kao moto cjelokupnog mog knji`evnog
postupka. Uzmite roman Sto godina
samo}e. Ja ne mislim da je to moja
najzna~ajnija knjiga, ali u redu... Ona je
svakako najvi{e prevo|ena i {tampana u
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 53
SLIKA KAO OSNOVA SVEGA
Mislim da
je veoma
mali broj
revolucija u
svijetu koje
su uspjele
da to zaista
i budu
gabrijel:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:33 Page 53
najvi{e tira`a. Ljudi su tu knjigu ~itali u
raznim dijelovima svijeta. Dobijao sam od
njih pisma. I svima njima se ~inilo da ~itaju
istoriju svoje sopstvene porodice. U tome
je, mislim, stvar.
Imate li potrebu da mladim piscima
dijelite savjete?
U principu, nerado to ~inim. Ali to je
ponekad nemogu}e izbje}i. U tom slu~aju,
nalazim za potrebno da mladom ~ovjeku
ka`em da uvijek treba pisati samo o onome
{to se poznaje. A sigurno je da ono {to
~ovjek najbolje poznaje jeste svijet i `ivot
njegovog sopstvenog djetinjstva.
Mo`ete li nam, dakle, ne{to re}i o
svom djetinjstvu i o eventualnoj vezi tog
razdoblja Va{eg `ivota sa Va{im
stvarala{tvom?
Dabome, o tome mogu dosta da vam
pri~am. ^ini mi se da mogu da ka`em da
sve ono {to sam do`ivio u djetinjstvu,
otprilike do moje osme godine, da je sve to
zapisano i u mojim knjigama. Uvjeren sam
da sam imao sre}no i zadovoljno
djetinjstvo. Svakako, patio sam kao i svako
malo dijete, ali ipak imao sam pristup
onome {to mislim da je bila jedna stvarnost.
@ivio sam u jednom porodi~nom i
dru{tvenom krugu gdje su se mitovi
preplitali sa realno{}u, a predrasude
mije{ale sa naukom. Moje djetinjstvo je
bilo takvo. Takva je Latinska Amerika. To
mi je dalo mogu}nost da cijelu tu situaciju
objasnim i opi{em kao realnu. Mislim i
vjerujem da je taj ambijent bio ono {to je u
meni probudilo potrebu da pi{em i da se
bavim literaturom. Zapravo, da pi{em i
pri~am o realnosti. Zbog toga je razumljivo
da je moja osnovna knji`evna forma, u
stvari, poetska. Rade}i na svojim knjigama,
nastojim da realnost prenesem i uobli~im
na poetski, lirski na~in.
STVARNOST - NAJBOLJI
IZVOR INFORMACIJA
Postoji li, mo`da, jo{ neki aspekt u
vezi s Va{im djetinjstvom? Za{to svoje
djetinjstvo ograni~avate na svega osam
godina?
Djetinjstvo je za mene trajalo svega
osam godina, jer je tada nastupila jedna
totalna promjena u mom `ivotu. Do svoje
osme godine `ivio sam u ku}i mojih
djedova gdje sam, u stvari, i do`ivio sve
ono {to opisujem u svojim knjigama. Smr}u
mojih djedova, koji su me njegovali i
podizali, bio sam primoran da promijenim
porodi~ni krug i ~ini mi se da sam cijeli
ostatak svoga `ivota proveo nastoje}i da
objasnim i protuma~im to moje prvo
djetinjstvo. Zato i ka`em da sam imao
sre}no i dobro djetinjstvo. Jer, da nije bilo
tako, ne znam {ta bi onda iz svega toga
proiza{lo. Ponekad mi postavljaju pitanje
{ta mislim o prolaznosti kao osje}anju
`ivota. Ne znam {ta da im ka`em. ^ini mi
se da je o tome dosta re~eno u mojim
knjigama.
Kako dolazite do ideje za pisanje, s
lako}om ili te{ko?
Ni jedna moja knjiga nema za osnovu
nekakvu ideju. ^ak mislim da nemam
ma{te. Moj knji`evni postupak kriti~ari
kvalifikuju kao magi~ni realizam. Ja o
tome, vjerujte, ne znam ni{ta. U stvari,
osnova svih mojih knjiga je slika. Na
primjer, u pri~i Ojarasco dajem sliku
jednog djeteta koje je prinu|eno da sjedi u
jednom }o{ku zato {to su ga stariji upla{ili
rekav{i mu da }e duhovi svih mrtvih iza}i
ako se ono pomakne odatle. ^ini mi se da
sam ja, ustvari, prenio tu sliku vidjev{i
samog sebe uz takvu prijetnju. Polaze}i od
te slike, konstruisao sam cijelu pri~u. U
romanu Pukovniku nema ko da pi{e
polazna osnova opet je bila jedna slika. To
je slika ~ovjeka koga sam jedanput kao
malo dijete vidio na obali rijeke dok je
~ekao dolazak broda. Iz te davne slike koju
nosim iz djetinjstva izgra|ena je cijela
knjiga. Roman Sto godina samo}e
zasnovan je na upam}enoj slici djeda koji
vodi svog unuka da prvi put u `ivotu vidi i
dotakne led. U knjizi Jesen patrijarha slika
je opet osnova svega, slika ~ovjeka koji se
na{ao potpuno sam u prostoriji punoj krava.
Ono {to nazivamo nesvjesnim, ima u
literarnom stvaranju izuzetan zna~aj. U tom
pogledu, slike imaju, barem za mene,
posebnu mo} i snagu da pokrenu i
konstrui{u. [to se mene ti~e, mislim da
nikad nisam stvarao na osnovu ideja. Ne
volim da teoreti{em, nego da pi{em.
Teoretisanje sam odbacio kao vlastitu
intelektualnu nesposobnost i zato polazim
od slike, koja me podsti~e da vidim i
sagledam stvarnost. Mislim da je to dobro.
Da li se ba{ s razlogom u djelu
svakog pisca tra`i i ne{to autobiografsko?
Postoji dijalekti~ka veza izme|u autora
i njegovog djela. Uvijek sam smatrao da je
stvarnost najbolji izvor informacija za
svako umjetni~ko djelo, pa neosporno i za
literarno. Mo`da malo pretjerujem, ali
mislim da se mo`e re}i da je svako
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014. 54
GOVOR DU[E