Slobodna Bosna 877

I
SB U KU]I VELIKOG BATKA: OKO ZA OKO, PASTA ZA ZUBE

www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
EKSKLUZIVNO
BIJEG IZ VEHABIJSKOG PAKLA
Novinarka EDINA \OGO, èna koja je
tokom sedmogodi{njeg braka sa pripad-
nikom vehabijske zajednice iz Gornje
Mao~e pro{la Sodomu i Gomoru, za na{
list ekskluzivno govori o drami kroz koju je
s k}erkom pro{la i prolazi nakon {to je
uspjela da se istrgne iz vehabijske zajed-
nice i vrati se normalnom ìvotu
SVE O...
GORAN ZUBAC, PLESA^ I
DIVERZANT
Iako je po profesiji pravnik, direktor SIPA-e
GORAN ZUBAC bio je na popisu
perspektivnih kadrova SDS-a koji su 1991.
upu}eni u Vojni centar tada{nje JNA u
Pan~evu, gdje su podu~avani posebnim
vje{tinama, rukovanju protuoklopnim
oru`jem, izvo|enju diverzantskih akcija;
SB je do{la do povjerljive dokumentacije
MUP-a Republike Srpske koja otkriva kako
je Goran Zubac munjevitu policijsku
karijeru u ratu izgradio na bo{nja~kim
`rtvama u Sarajevu
TA^KA, TA^KA, PLJA^KICA
RUSKI LIJEK ZA BOSNALIJEK
Jedan od glavnih aktera iz sjene u aktuelnoj
pri~i o preuzimanju Bosnalijeka i
svojevremeni mentor v.d. direktora
Bosnalijeka NEDIMA UZUNOVI]A je
Ruskinja VALENTINA BUCHNEVA, biv{a
uposlenica ruskog Proteka, a sada Imperia
Pharma, gdje obna{a du`nost direktora
nabavke; Uzunovi}, koji je sa Valentinom i
njenim partnerima dijelio milione maraka
koje su pla}ane agencijama Mullen i
Peterton, za pomo} se obratio upravo
Valentini koja ga je spojila sa svojim {efom
Sergejem Matvienkom, navodnim vlasnikom
i Imperia Pharma i Hadena SA
NAMJENSKA INDUSTRIJA
KAO U DOBRA STARA VREMENA
Tokom ove godine preduze}a iz namjenske
industrije Federacije BiH ugovorila su vi{e
poslova nego u proteklih petnaest;
Slobodna Bosna otkriva {ta se krije u
pozadini neo~ekivanog uzleta namjenske
industrije, proizvodne grane koja je bila
skoro otpisana
DODIKOVA NOVA FORMULA
ZA OMILJENE GUBITA[E
STIMULATIVNO OTPISIVANJE
DUGOVA
Odluka MILORADA DODIKA da se
RODOLJUBU DRA[KOVI]U, vlasniku
Swisslion industrije alata iz Trebinja, pores-
ki dug od 20 miliona KM pretvori u vlasni~ki
udio RS-a, izazvala je burno reagovanje u
poslovnim krugovima RS-a; na{a novinarka
analizira poslovanje jednog od najve}ih
privrednih gubita{a u RS-u koji je preko no}i,
zahvaljuju}i Dodiku, konsolidovan
KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHA
GRAD NA NERETVI U DESET TAÂKA (I)
U Mostaru je sve politi~ki obojeno: i voda i
struja, i telefon i po{ta, i vodovod i
kanalizacija, i ~isto}a i vatrogasci, i Vele`
i Zrinjski, i jo{ puno toga...; kako danas
ìvi ranjeni grad i grad slu~aj, sa ~im
se bore i za {ta su se Mostarci izborili, {ta
ih mu~i a {ta raduje, ko koga voli a ko
koga mrzi, pi{emo u ovom i u na{em
narednom broju
ALMIR ÊHAJI] BATKO
DRUGO LICE HUMANISTE (II)
AJ[A PAVELI], Bosanka koja vi{e od 40
godina ìvi u Be~u i jedna od najbliìh
saradnica uglednog austrijskog
kardiohirurga prof. dr. GREGORA
WOLLENEKA, u {okantnoj ispovijesti za
SB otkriva brojne malverzacije ALMIRA
ÊHAJI]A BATKA
29.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12
18
22
40
30
34
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
26
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 28.8.2013 22:51 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 29.8.2013. 4
SEFEROV BUBLICISTA
Sin Sefera
Halilovi}a fizi~ki
nasrnuo na
portira, jer je od
njega zatraìo
osobnu kartu
Iako se u javnosti voli predstavljati kao
publicista, borac protiv kriminala i
korupcije, a u posljednje vrijeme i
istraìtelj ratnih zlo~ina, Semir
Halilovi} je prije petnaestak dana
pokazao i dokazao da je, zapravo,
nasilnik koji ne preza ni od ~ega. Sin
prvog komandanta Armije BiH Sefera
Halilovi}a tako je, prije petnaestak
dana, divlja~ki napao portira na ulazu u
zgradu Vlade Kantona Sarajevo, jer je
od njega zatraìo osobnu kartu.
Halilovi} mla|i je, prema tvrdnjama
slu`benika kantonalne Vlade, krenuo u
ured ministra za bora~ka pitanja Faida
He}e, ina~e strana~kog kolege
njegovog oca, kada ga je zaustavio
portir A. D@. i zatraìo osobnu kartu.
Iako mu je portir ljubazno objasnio da
se svi posjetitelji moraju legitimirati, a
potom i slu`beno najaviti, Semir
Halilovi} je bez ijednog valjanog razloga
odgovorio salvom psovki i uvreda. Kako
njegov bezobrazluk nije zapla{io
revnosnog slu`benika, koji mu nije
dozvolio ulazak dok ne pokaè osobne
isprave, Halilovi} je nesretnog ~ovjeka
najprije udario nogom u prepone, a
potom i laktom u glavu. Brutalni,
divlja~ki napad nadobudnog Semira
Halilovi}a na uposlenika Vlade Kantona
Sarajevo naknadno je zata{kan na
intervenciju ministra Faida He}e, u
~ijem je uredu Halilovi}, ina~e,
svakodnevni gost.
(S.M.)
Ono {to nije po{lo za rukom evropskim
automobilskim divovima - da osvoje se rij -
sku proizvodnju cjenovno prihvatljivih
elektri~nih automobila - po{lo je za rukom
savjetniku Milorada Dodika za strane
investicije i direktoru banjalu~kog pre duz e -
}a Nikola Tesla Draganu Vu~eti}u. Prema
Vu~eti}evoj najavi, ovo nedavno osnovano
banjalu~ko preduze}e s dva-tri zaposlena
radnika uskoro bi trebalo s njema~kim par -
t ne rom sklopiti petogodi{nji ugovor
vrijedan 350 miliona eura! Rije~ je o
isporuci autodijelova za prvi komercijalni
automobil na elektri~ni pogon, za koji }e
Nikola Tesla proizvoditi klju~ne dijelove.
Imamo prijedlog ugovora za idu}ih pet
godina, {to zna~i da smo nakon godinu dana
mukotrpnog rada uspjeli na}i odgovaraju}e
partnere i zadovoljiti stroge uslove kvaliteta
njema~ke autoindustrije, pohvalio se
Vu~eti} pred banjalu~kim novinarima.
O istom ugovoru Vu~eti} je govorio i
mjesec dana ranije, no tada je spominjao ugo -
vor na 250 miliona eura. Ali ne treba
cjepidla~iti, stotinjak miliona vi{e ili manje
nebitno je u usporedbi s veli~inom najnovijeg
vizionarskog projekta koji je osmislio i
lansirao Dodikov savjetnik Dragan Vu~eti}.
Vu~eti} je iskusni privrednik, iza sebe
ima nekoliko sli~nih, istina manje vrijednih,
ali itekako zna~ajnih privrednih projekata
koji su s malo vi{e sre}e mogli preporoditi
Vu~eti}evu rodnu hercegova~ku grudu. No,
spletom nesretnih okolnosti svi raniji
projekti ovog privrednog vizionara, ro|enog
u Nevesinju nadomak Kifinog Sela, listom
su propali. U rodnom Nevesinju Vu~eti} je
pred izbore 2010. godine, uz obilatu pomo}
budètskog novca i kredita Investiciono-
razvojne banke RS-a (cirka 2 miliona KM),
osnovao preduze}e Pilana i namje{taj pred
kojim se smije{ila blistava perspektiva,
budu}i da je agilni Vu~eti} ve} bio osigurao
plasman proizvoda na bogato trì{te Libije.
No, poznati doga|aji u Libiji osujetili su
Vu~eti}eve planove i njegovo preduze}e u
Nevesinju prestalo je s radom samo mjesec-
dva nakon {to je osnovano.
Ne{to ranije, Vu~eti} je u Ljubinju,
tako|er uz finansijsku podr{ku iz budèta
RS-a, osnovao preduze}e Pelets, ali pro -
izvo dnju peleta od drveta zaustavila je vi{a
sila- nije bilo dovoljno sirovine jer
Vu~eti}eva pilana u Nevesinju nije radila!
Vu~eti}a je pratio maler i kod izgradnje
hladnja~e u Berkovi}ima, koja jo{ nije
dovr{ena jer nedostaje nekih stotinjak
hiljada eura, ali i s vo}njakom koji je
dràvim novcem podigao na op}inskoj
zemlji u Ljubinju, jer se u me|uvremenu
ispostavilo da se oko op}inskog zemlji{ta
na kojem je vo}njak podignut vodi nekoliko
imovinskih sporova!
Nakon serije poslovnih malera koji su
ga pratili u Hercegovini, Vu~eti} se preselio
u Banju Luku i uz pomo} budètskog novca
(oko 20 miliona KM) osnovao preduze}e
Nikola Tesla koje }e uskoro, prema
rije~ima direktora Vu~eti}a, zasjeniti Kinu
u proizvodnji tekstila a Njema~ku u
proizvodnji elektri~nih automobila!
(A. Metiljevi})
DODIKOV POTEMKIN IZ KIFINOG SELA
MINI MARKET
U pozadini spektakularnih
razvojnih projekata Milorada
Dodika stoji ekonomski
barbarogenij Dragan Vueti
A SAD SPEKTAKL
Dodikov savjetnik Dragan
Vu~eti} najavljuje novi
projekat vrijedan
350 miliona eura
Semir Halilovi}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 28.8.2013 23:16 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
DESNA SKRETANJA
LJEVICE
Lagumdìja se,
uprkos
Radon~i}u, sus-
reo s iranskim
amabasadorom
u BiH
Rizikuju}i da se zamjeri svom
politi~kom partneru Fahrudinu
Radon~i}u, istrajnom za{titniku seku-
larne BiH, ministar vanjskih poslova BiH
Zlatko Lagumdìja susreo se s
ambasadorom Islamske Republike Iran
u BiH Seyedom Hosseinom
Rajabijem i tom prilikom izrazio o~eki-
vanje da }e odnosi BiH i Irana nastaviti
da se razvijaju, te da }e u narednom
periodu biti intenzivirane aktivnosti
vezane za nau~nu, tehni~ku, kulturnu i
sportsku saradnju, a naro~ito aktivnosti
na planu unapre|enja bilateralne sarad-
nje u ekonomskoj oblasti za {to postoje
neiskori{teni kapaciteti, navedeno je u
slu`benom saop}enju MIP-a.
Neoprezni Lagumdìja jo{ je istakao
napomenuv{i da je Iran velika i
ekonomski mo}na zemlja od koje BiH
vrlo otvoreno o~ekuje mnogo zna~ajni-
ju ekonomsku saradnju, ~ime je part-
neru Radon~i}u poru~io da vrlo
otvoreno o~ekuje prekid saradnje
SDP-a i SBB-a.
(M.A.)
MINI MARKET
SFF-nagrade
Srce Sarajeva
Bogdan Dikli
Bobo Jelii Nana Ekvimishuili
Lika Babluani
i Mariem Bokerija
Roberto Olla
Zlatko Lagumdìja
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 28.8.2013 23:17 Page 5
N
e znam kako se Halidu Be{li}u desilo da se do sada
nije domogao hrvatske putovnice. A, ustvari, znam
- Halid je u tim ~inovni~ko-proceduralnim
stvarima, taksama, (za)molbama, obijanju {altera,
poniàvanju... bespovratno nedarovit, nekreativan,
li{en elementarne pragmati~nosti, odnosno prakti~nosti.
Bio je u ratu u Sarajevu prvi veleposlanik Hrvatske
Zdravko San~evi}, povratnik iz neke latinoameri~ke
usta{ke emigracije, porijeklom, koliko se mogu sjetiti, iz
Vare{a, i ko se god sa njim pozdravio i o njega se o~e{ao,
bio je nagra|en putovnicom susjedne prijateljske zemlje.
Njegova desna ruka je bio general Mate [arlija Daidà, u
prethodnom vojno-redarstvenom ìvotu poznatiji kao
Nijaz Batlak, vojni ata{e pri Veleposlanstvu u Sarajevu,
koji se pred kraj rata ~udom ~udio kako to da ja nemam,
a svi ljudi koji su sa njim imalo dobri imaju, hrvatski
paso{-putovnicu. [lampav, aljkav, nemaran, kakvim me
Bog dao/kaznio, ~ak sam i bosanskohercegova~ki paso{
izganjao tek godinu-dvije iza rata.
P
rvi poslijeratni konzul Hrvatske u Biha}u, stanoviti
Bernardo Jurlina, koji je u vrijeme nenarodnog,
mrskog komunisti~kog reìma godinama bio na
~elu Saveza sindikata Hrvatske, podijelio je Kraji{nicima,
bez obzira na vjeru i naciju, na lijepe o~i desetine
hiljada hrvatskih putovnica; bio je to dio nekog
geostrate{kog plana zvani~nog Zagreba koji vjerojatno ni
Franji Tu|manu nije bio do kraja jasan, razvidan. Malo
manje raskala{an, ali dovoljno uvi|avan bio je Jurlinin
kolega iz hrvatskog konzulata u Mostaru ]iro Grubi{i};
taj je putovnicama ~a{}avao samo probranu klijentelu,
provjerene znalce hrvatskog jezika i osvjedo~ene
promicatelje tisu}ljetne hrvatske kulture. Zakitio je, tako,
hrvatski konzul ]ira i hrvatskog viteza francuske Legije
~asti Miodraga Ulemeka Lukovi}a Legiju i jo{
nekolicinu umjetnika iz njegove najbliè okoline.
M
e|utim, nije uop}e tema ove rubrike afera sa
putovnicom (op}e)narodnog pjeva~a Halida
Be{li}a. Iskreno, i ne znam za kojeg mu (ta~no)
vraga treba taj dokument. Toliko pretenciozan nisam,
dakle, da poku{avam biti duhovitiji od Borisa Deùlovi}a
i sustavniji od Miljenka Jergovi}a, koji su tim povodom
napisali sve {to je va`no, pou~no, nelogi~no, nedosljedno
u hrvatskoj putovni~koj teoriji i praksi.
Drugi jedan doga|aj iz iste regionalne diplomatsko-
konzularne oblasti ~ini mi se nekako va`nijim i generalno
zna~ajnijim. Onaj od pro{le nedjelje, kada je premijer
Srbije Ivica Da~i}, usred i uprkos ogromne stiske s
vremenom i nagomilanim obavezama oko rekonstrukcije
svoje Vlade, (ne)izlaska sjevernokosovskih Srba na
jesenje lokalne izbore, na{ao, izdvojio malo vremena da
podijeli srbijanske/srpske paso{e najtalentovanijim
sportistima Republike Srpske. Ostalo je prili~no nejasno je
li taj sve~ani, ritualni ~in Da~i} uprili~io u funkciji ( i
kapacitetu, rekao bi Milorad Dodik) ministra unutra{njih
poslova Srbije, ili, pak, kao predsjednik vlade susjedne
dràve. Prisustvo njegove kolegice, premijerke Republike
Srpske @eljke Cvijanovi} toj glamurozno osmi{ljenoj
primopredaji paso{a sugerira da je Da~i} darovite sportiste
iz bosanskohercegova~kog entiteta Republika Srpska
po~astio paso{ima u svojstvu premijera Srbije.
U
jednom od rijetkih kriti~kih komentara ovoga
(ne)o~ekivanog ceremonijalnog ~ina, vrlo upu}eni
beogradski politi~ki analiti~ar Dejan Vuk Stankovi}
nije vidio/raspoznao ni{ta sporno. Sve je uskla|eno,
zaklju~uje on, ispravno i legalisti~ki, sa sporazumom o
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
O drugom se ovdje, teem i podmuklijem problemu radi, plaim se;
stanoviti, u osnovi ireverzibilni procesi se pokuavaju vratiti unazad.
Sport je u potonje vrijeme u Bosni i Hercegovini postao jedan od
jedinih integrirajuih faktora ovdanjeg drutva, posebice u mlaim
i osobito reprezentativnim kategorijama. Ono to je nekada bio
eksces, in osobne hrabrosti, da se neko izvan geopolitikih gabarita
muslimanske BiH okurai obui dres nacionalne, dravne
selekcije, vremenom je postalo prirodno, logino, svakodnevno
PASO[KO-PASJA
PRESKAKALA
Pi{e: SENAD AVDI]
Zna li iko ijednog vrhunskog sportistu iz Republik
Iluzije:Iluzije.qxd 28.8.2013 18:12 Page 6
specijalnim vezama izme|u Srbije i Republike Srpske koje su,
bezbeli, i ultimativna dejtonska kategorija. Uostalom, ni{ta to nije
neuobi~ajeno, pa i teniseri Marin îli} i Ivan Dodig su ro|eni u
Bosni i Hercegovini, a nastupaju za reprezentaciju Hrvatske. Sve je
to formalno ta~no, pa ~ak ni su{tinski nije upitno, niti destruktivno
po dobrosusjedsku suradnju. Bilo bi, dodu{e, primjerenije da
premijer jedne dràve dràvljanstva sportistima druge dràve
dodjeljuje na preporuku resornog ministarstva sporta (Alisa Mari},
vrhunska {ahistkinja, donedavno je bila na ~elu tog ministarstva u
Vladi Srbije) koje bi trebalo procijeniti ko jeste, a ko nije vrhunski
sportista; vjerujem da bi hrvatski premijer Zoran Milanovi} bez
ikakvih (pot)pitanja {arnuo putovnicu Halidu Be{li}u samo da je
resorna ministrica kulture Andrea Zlatar ustanovila da je Halid
zasluàn hrvatski kulturni ~imbenik. Vrhunskim sportistima,
umjetnicima, bilo kojeg etni~kog, vjerskog predznaka i kakvo}e,
dostupni su paso{i/putovnice svake dràve koja imalo drì do sebe i
svoje me|unarodne reputacije i ugleda. Je li atleti~ar Mohamed Mo
Farah, srednjopruga{ko-dugopruga{ki krunisani kralj, dobio
dràvljanstvo Velike Britanije na temelju specijalnih odnosa te
zemlje sa njegovom rodnom Somalijom? Ne bih rekao.
O
drugom se ovdje, teèm i podmuklijem problemu radi, pla{im
se; stanoviti, u osnovi ireverzibilni procesi se poku{avaju vratiti
unazad. Sport je u potonje vrijeme u Bosni i Hercegovini postao
jedan od jedinih integriraju}ih faktora ovda{njeg dru{tva, posebice
u mla|im i osobito reprezentativnim kategorijama. Ono {to je nekada
bio eksces, ~in osobne hrabrosti, da se neko izvan geopoliti~kih
gabarita muslimanske BiH okuraì obu}i dres nacionalne, dràvne
selekcije, vremenom je postalo prirodno, logi~no, svakodnevno.
Primjeri Vlatka Glava{a, Marka Topi}a, Vuka{ina Petranovi}a,
Dragana Po~u}e, Sergeja Barbareza, Mirka Hrgovi}a, Nenada
Markovi}a, Zvjezdana Mismovi}a, Gordana Firi}a... sporta{a-
izdajnika, koji su na vlastitu odgovornost nastupali za Bosnu i
Hercegovinu arhivirani su i postali dio jedne nevesele, turobne
pro{losti. Dana{nji klinci, reprezentativci ove zemlje, mladi
rukometa{i, ko{arka{i, ko{arka{ice, {ahisti... nemaju ni vremena ni
potrebe prebrojavati se po toj, neprirodnoj i antisportskoj, {to }e re}i
dubinski neciviliziranoj osnovi. Pro{la su nepovratno vremena kada
je, primjerice, ministar sporta u Vladi RS-a, rukometni zlatni
olimpijac Milorad Karali} mogao do}i na pripreme rukometne
reprezentacije Bosne i Hercegovine i pred neku va`nu utakmicu sa
sobom u Banju Luku odvesti rukometa{a Zorana Martinovi}a. Ista,
antisportska logika spre~avala je jednog od najtalentiranijih
ko{arka{a sa ovih prostora Zorana Kuki}a da nastupa za najbolju
selekciju BiH. Koji to danas politi~ar u RS-u smije pomisliti da
(barem javno) zamjeri Ognjenu Vranje{u ili Miroslavu Stevanovi}u
nastupanje za Su{i}evu nogometnu selekciju na narednom Svjetskom
prvenstvu u Brazilu?! Sport, kada ve} to ne radi ekonomija, kada to
ne uspijeva duhovno-kulturna, pa i medijska produkcija, tvrdoglavo,
ali efikasno prkosi destruktivnoj matrici kada ve} ne moèmo
zajedno, najbolje je da se razi|emo; moè se, dakle, zajedno. Postoji,
pored ostalog i gvozdena inercija trì{ta, novca koja ubrzava te
integriraju}e, nezaustavljive fenomene i limitira politiku u njenoj
destrukciji, ili barem usporavanju.
K
olektivno dodjeljivanje srbijanskih paso{a vrhunskim
sportistima iz Republike Srpske, slaèm se sa pomenutim
Dejanom Vukom Stankovi}em, u osnovi je benigan,
simboli~ki ~in; sve dok ga se ne podeblja dràvni~kim,
proktokolarnim mizanscenom. Iz krugova oko sandà~kog
vjerskog i politi~kog izbornika muftije Muamera Zukorli}a
odmah je predloèna kontramjera: da se vrhunskim sportistima
Bo{njacima iz Srbije dodijele paso{i Bosne i Hercegovine. Ho}e li
se time ste}i uvjeti da nogometa{ Adem Ljaji}, atleti~ari Emir
Bekri} i Asmir Kola{inac nastupaju za BiH? Glupo pitanje, koje
podrazumijeva jo{ gluplji odgovor: malo sutra!
Uostalom, ko zna ijednog vrhunskog sportistu iz RS-a a da ve} ne
nastupa za neku nacionalnu selekciju, naj~e{}e i najredovnije za Bosnu
i Hercegovinu. I to je, o~ito, pobrkalo projekcije i fantazmagorije
politi~kih elita iz Banje Luke, a pomalo i iz Beograda...
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
like Srpske kojem je Ivica Da~i} dao srpski paso{?!
DR@AVLJANSTVO ZA ÔVJEKA
Prijem u Vladi Srbije za novope~ene
vrhunske sportiste iz RS-a
ÊTVRTAK, 22. AUGUST
Cijeli dan zvr~i telefon, tek se
povremeno, preciznije, selektivno javim.
Je li, fakat, buraz, Batko prevarant?,
zabrinuto me propituje zajedni~ki
poznanik. Nije, ne sekiraj se mi smo to
izmislili, slagali, ganjamo tira`,
senzacije..., umirujem ga. Nije, valjda i
Pjer @alica prevarant i ubleha{?, raspituje
se jedan drugi vrli pitac. Nedo Bog, ni pod
razno, gluho bilo, Pjer je oli~enje
dosljednosti, umjetni~ke korektnosti i
ljudske solidarnosti; ubio autom ~ovjeka
prije desetak godina, pa mu uredno platio
dènazu, plus materijalno zbrinuo familiju;
takvog egalitariste me|u reìserima nije
bilo jo{ od vremena kada je Ademir
Kenovi} umro, kao reìser.
Negdje na po~etku ve~eri me zove
MIMO [AHINPA[I] da mi dojavi kako ga
je iz ~ista mira na ulici presreo i |ilko{ki
napao DAMIR HAD@I], potpredsjednik
Socijaldemokratske partije Bosne i
Hercegovine i dràvni ministar prometa i
komunikacija. Pa to je za tebe ogromno
priznanje, ali i obaveza, poku{avam stvar
okrenuti na {egu. Sva{ta bi bilo da nisam
bio sa k}ekom, usplahireno govori Mimo.
Poslije nasamo, za svoju du{u, razmi{ljam:
koliko bi se i u jednoj pristojno ure|enoj
dràvi ministar koji na ulici napadne
novinara (kakvog-takvog) zadrào na
funkciji? U Da~i}evoj/Vu~i}evoj Srbiji ni
sekunde, u Milanovi}evoj Hrvatskoj ni
minute; u Camorenovoj, Merkelkinoj vladi bi
mo`da sa(h)atak izdurao; ovdje kod nas, u
vladi ~iji kontrolni paket kontrolira njegov
strana~ki {ef Zlatko Lagumdìja, taj mali
prigradski fi}firi} hladno ode na jednu
televiziju da ne{to serucka na op}e teme, pa i
{ire, nakon toga u kafani u opu{tenom
dru{tvu (dràvnih i federalnih policajaca koji
bi ga trebali hapsiti, a ne slu{ati) opri~ava
svoje anegdote od prethodnog dana i prijeti
kako }e on, kada do|e na vlast, preuzme
stranku, {ta li ve}, ugu{iti, ugasiti, sprìti
Slobodnu Bosnu. Almir êhaji} Batko, Pjer
@alica, Damir Hadì}, to je, pored ostalih
stubova dru{tva, lice sarajevske nove elite...
PETAK, 23. AUGUST
[ta misli{, ti si u to upu}en, bi li Mi{o
Kova~ mogao napuniti Zetru?, ozbiljno me
pita taksista, a ja jo{ ozbiljnije od{utim.
Nego reci mi, Senade, je li ìv otac Baracka
Obame u Tanzaniji?, propitkuje me drugi
jedan zabrinuti Sarajlija. ûo sam, k}erka
mi negdje pro~itala, da je Severina Vu~kovi}
sestra Zdenke Vu~kovi}. Sve je to odli~no,
relaksiraju}e, u mahalskoj, ~ar{ijanerskoj,
prete`no kafanskoj konverzaciji. Ali u
ozbiljnim dràvni~kim, odgovornim
poslovima, kakvim se, navodno bavi, ili bi se
trebao baviti bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva
BiH BAKIR IZETBEGOVI] neozbiljno i
nedostojno dràvne razine. Uzrujan je ~lan
Predsjedni{tva BiH zbog statusa Abu Hamze
u Imigracijskom centru u Lukavici? Je li
normalno socijalno-sigurnosno angaìranje
~lana Predsjedni{tva BiH na tu okolnost?
Nije normalno, ali nije ni pruzakonito. Je li
normalno da Abu Hamza dobije
dràvljanstvo BiH prije nego {to je ova
dràvica postojala? Od toga trenutka
zapo~inju svi problemi gospodina Abu
Hamze, koje je zapetljala ekipa oko
Izetbegovi}a, tate i sina. [to mi to moramo
trpjeti, za{to bismo mi, gra|ani, morali
ispa{tati zbog dirigirane, nasilne islamizacije
BiH? Nije primjereno, ali je efektno: prosi
neki dan, traì sadaku-dvije vje{ti
profesionalni Rom iz Srbije: Imate li {ta,
dete mi je bolesno, marku-dve... Veli jedan
starosjedilac sa Gorice: Idi, traì od Kuste,
jebo ti on mater, {ta si se nas svezo...
SUBOTA, 24. AUGUST
Lijep, druèljubiv piknik negdje na
prilazima Sarajevu. Po~eo u podne na plus
milion stepeni, prekinut monsunskom
ki{om i iznenadnom hladno}om. Prì se
jedan od prisutnih meraklija prvih sat-dva,
zaspe nas ogromna ki{a narednih tri sata.
Veli gospodin: Vala, ne znam {ta bih ti
reko...
NEDJELJA, 25. AUGUST
Nije pretjerano inteligentna, politi~ki
ispravna, a ni historijski odgovorna
intervencija lidera srbijanskih liberala
ÊDE JOVANOVI]A, koji je u Narodnoj
skup{tini Srbije, zajedljivo odgovorio na
prigovor politi~kih oponenata da je cijelo
ljeto proveo na skupim, mondenskim
turisti~kim destinacijama, Eto, para fra -
ziram izjavu liberalnog opozicionara
Jovanovi}a, trebao sam ljetovati na
Romaniji. Malo opreza nije na odmet,
ne{to edukacijske pripreme ne bi {kodilo
svr{enom dramaturgu Jovanovi}u;
Romanija je mnogo ozbiljnija planina nego
{to su njega u~ili; tu je drug î~a vojnike
popisao, Slavi{a Weiner î~a, Jevrej iz
Hrvatske, na vrletima te planine je ispisana
pjesma Koja gora, Ivo, razgovora nema, koja
je opri~ala, opjevala dramu (hrvatskih) ratnih
veterana na povla~enju tokom Prvog svjetskog
rata. Ozbiljnija je ~injenica Romanija nego {to
êdomir Jovanovi} misli i zna!
PONEDJELJAK, 26. AUGUST
Na javnom tenderu za nabavku
alkoholnih pi}a u Zajedni~kim insti tu ci -
jama BiH pobijedila je sarajevska privatna
firma Medresa. Ime firme jeste malo
neobi~no, ali imala je najbolju ponudu,
komentira stanoviti dràvni du`nosnik Sa{a
Perkovi}.
Tobe jarabi!
UTORAK, 27. AUGUST
Zove novinarka Dnevnog avaza,
uljudno se predstavi, pa traì moj komentar
na nekakav tekst koji je na svom blogu
objavio stanoviti SEMIR HALILOVI].
Vjerovatno ste ~itali, veli novinarka.
Nisam ~itao. Nemam pojma ko je Semir
Halilovi}, odnekud mi je nepoznat,
navodno je sin Sefera Halilovi}a, ali, avaj,
ne znam ni ko je Sefer Halilovi}.
To je brat od onoga Hajra Halilovi}a,
obja{njavaju mi. Tek mi se tu upali{e
lampice: Hajro Halilovi} Mr~o je onaj
prvoborac, na{ Fritzl, {to je odmah iza rata
kidnapovao ro|enu k}erku pa je mjesecima
silovao u svom objektu zatvorenog tipa u
okolini Konjica.
Zna~i, to je ta nadaleko i na{iroko
opjevana ustani~ka, prvobora~ka familija...
SRIJEDA, 28. AUGUST
Ne volim biti neodgovoran, neu~tiv i,
osobito, nekolegijalan. Draga moja
kolegica iz Oslobo|enja EDINA
KAMENICA traì moje prigodni~arsko
mi{ljenje u povodu 70. obljetnice tog
dnevnog lista; pribiljeìm jednu dje~a~ku
fascinaciju. Dvije-tri godine sam ja za
potrebe ljetovanja, zimovanja, {kolovanja
bio ku}ni dostavlja~ dnevnih novina u
ranim jutarnjim satima u cijelom kvartu -
od [vrakina preko Otoke, Aneksa pa sve do
êngi} Vile. Na Otoci, svjeè sagra|enoj
urbanisti~koj nakazi, stanovali su ozbiljni
pretplatnici, Dàvid Husi}, Mufid Memija,
Velimir Stojanovi}, Slavko [anti}...
Nekoliko puta sam okasnio sa do sta vlja -
njem Oslobo|enja i svaki put sam bio
ka`njen od {efa, Slavka Tomi}a. To mi je
pomoglo da ugrubo shvatim {ta je
novinarstvo: pravovremena informacija.
Nakon toga, sve je i{lo mnogo lak{e.
Izvinjenje Edini i ~estitke Oslobo|enju
za ro|endan.
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
ISPRAVNA-oglasi sedmica-877:ISPRAVNA-oglasi.qxd 28.8.2013 13:25 Page 8
ROKA MANDALINE
Tuìla{tvo BiH
uskoro podiè
optu`nicu protiv
Nasera
Kelmendija
Tuìteljstvo BiH podiglo je u srijedu
optu`nicu protiv Darka Eleza i tridesetak
~lanova njegove kriminalne grupe, koji
se terete za najteà kaznena djela:
ubojstva, poku{aj ubojstva, plja~ke,
iznude... Nakon vi{egodi{nje istrage,
kona~no je rasvijetljeno ubojstvo Borisa
Govedarice, kojeg su u augustu 2007. u
Lukavici likvidirali Darko Elez i Branimir
Mini}. Prema navodima iz optu`nice,
Elez je naredio i smaknu}e Vlatka
Ma~ara, u januaru 2008. na Palama,
kada je poginuo i slu~ajni prolaznik
Rade Magazin. Razorni eksploziv koji je
usmrtio Ma~ara i Magazina u ukradeni
automobil je postavio Branimir Mini}, a
aktivirao Vladan Para|ina. Darko Elez
je izravno sudjelovao i u svirepom
ubojstvu Zorana Goluba u augustu
2008., zajedno s Vladimirom
Pandurevi}em i Markom Kraji{nikom.
Nakon zlo~ina~ke organizacije Darka
Eleza, Posebni odjel za organizirani
kriminal Tuìteljstva BiH uskoro }e podi}i
optu`nicu i protiv Nasera Kelmendija,
budu}i da su prikupili dovoljno ~vrstih
dokaza koji ga terete za ubojstvo
Ramiza Delali}a ]ele, ali i za
me|unarodnu trgovinu drogom.
Kelmendiju }e se, po svoj prilici, suditi
na Kosovu, gdje se jo{ uvijek nalazi u
pritvoru, ali }e za njegovo procesuiranje
biti zaduèni me|unarodni tuìtelji i suci,
koji su angaìrani u EULEX-u.
(E.H.)
MINI MARKET
Nakon {to je presudom Ustavnog suda
Federacije BiH iz decembra pro{le godine
utvr|eno da je Uredba o privremenom
preuzimanju dijela funkcija biv{eg
federalnog Ministarstva obrane iz oblasti
vojnih evidencija neustavna, Ministarstvo
pravde i Vlada FBiH bili su du`ni da u
roku od {est mjeseci izrade nova zakonska
rje{enja. Iako je rok formalno ispo{tovan,
i u parlamentarnu proceduru upu}en
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o
federalnim ministarstvima, na koncu se
ispostavilo da je federalna Vlada dostavila
Prijedlog uredbe koji je identi~an ranijoj
uredbi koja je, opet, progla{ena
neustavnom?! Osim toga, a prema
mi{ljenju Ureda za zakonodavstvo, Vlada
FBiH nije imala ni zakonskih ovla{tenja
za dono{enje uredbe u predloènom
tekstu, budu}i da se radi o pitanjima koja
predstavljaju zakonsku materiju.
(S.M.)
PIKI PROPALO
Nova uredba Vlade FBiH
identina prethodnoj koja
je proglaena neustavnom
Evropska investicijs-
ka banka (EIB) zatraìla
je detaljnu kontrolu
kreditne linije vrijedne
50 miliona eura, koja je
na prostoru RS-a real-
izirana preko Invest -
iciono-razvojne banke.
Vrijednost spornih
kredita koji }e se na}i na
provjeri EIB-a prem -
a{uje iznos od 97 mil-
iona KM a najve}i dio
kredita razgrabili su
tajkuni bliski Miloradu
Dodiku.
Duga~ku listu firmi
koje }e eksperti EIB-a
uskoro provjeravati
predvodi Dodikov omil-
jeni graditelj Slobodan
Stankovi}, s kreditom od
15 miliona KM, zatim
Nikola Vukeli}, vlasnik
Agroimpeksa s kreditom
od 12 miliona KM,
Gavrilo Bobar, vlasnik
Bobar banke, s kreditom
od 6,5 miliona KM,
Borko Radinkovi}, vlas-
nik Binisa iz Banje Luke
s kreditom od 5 miliona
KM.
Na spisku je i firma
istaknutog ~lana SNSD-a
Milana Kova~a DI
[ipovo (kredit od dva
miliona KM), Konzos
Prijedor (850.000 KM),
pa jo{ jedna firma
Slobodana Stankovi}a -
Jedinstvo iz Bosanske
Gradi{ke (9,4 miliona
KM), zatim Ekvator
Banja Luka \or|a
Davidovi}a ({est miliona
KM), BMD Janja (~etiri
miliona KM), Jak{e plas-
ti~na tehnika Derventa
(800.000), i jo{ desetak
firmi s kreditima manjim
od milion KM. (M.A.)
KREDITNO-PARTIJSKA LINIJA
EIB provjerava realizaciju
kreditne linije u RS-u
vrijedne 50 miliona eura
Milorad
Dodik
Naser
Kelmendi
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 28.8.2013 23:02 Page 10
PRO ET CONTRA
TELEKOM SRBIJA U
MINUSU - PUKO MINJAK
Nikoli} u Kini
traì kupca za
Telekom Srbija
Predsjednik Srbije Tom i slav Nikoli}
otpu to vao je u slu`benu posjetu Kini a
glavni cilj njegove posjete, kako je rekao,
bi}e daljnje ja ~a nje ekonomske sar a d -
nje Srbije i Kine. Upu}eniji tvrde da }e
Nikoli} u Kini, pored ostalog, razgovarati
i o prodaji najvrednije dràvne kom -
panije u Srbiji Telekoma Srbija, ~iju je
prodaju zagovarala i ranija vladaju}a
garniture Srbije predvo|ena DS-om
Borisa Tadi}a.
Mada je nesumnjivo rije~ o vrijednoj i
visoko profitnoj kompaniji, Telekom
Srbija se ve} neko vrijeme nalazi u
dubokoj krizi zbog dospje}a na naplatu
krupnih rata kredita koji je olako podigao
prije nekoliko godina u nastojanju da
po{to-poto preuzme Telekom Republike
Srpske i Telekom Crne Gore. U tome je
uspio, ali je cijena akvizicija bila previso-
ka - Telekom Srbija je podigao kredit u
iznosu od oko dvije milijarde eura, {to je
dvostruko vi{e od ukupne vrijednosti
kapitala ove kompanije!
(N.D.)
MINI MARKET
ADIS ARAPOVI]
Politolog
DA
Rat u Siriji predugo traje i
prevelike su civilne `rtve da
bi se reìmu u Siriji
prepustilo rje{avanje ovog
problema. Bojim se da
regionu prijeti humanitarna
katastrofa ukoliko se vrlo
brzo ne{to ne uradi.
ALEKSANDAR
TRIFUNOVI]
Urednik
medijskog
portala BUKA
NE
Mi{ljenja sam da treba
ostaviti prostora razgovoru i
pregovorima jer na kraju u
svim tim sukobima stradaju
oni najranjiviji.Vojna
intervencija je ne{to {to se
posljednje primjenjuje i ona
je poraz ljudske civilizacije.
KASIM TRNKA
Profesor
ustavnog prava
na UNMO
NE
U Siriji se na najgori
mogu}i na~in kr{e ljudske
slobode i prava, a
me|unarodna zajednica se
pokazala nesposobnom da
zajedni~ki odlu~i o
preduzimanju vojne
intervencije.
ALIJA REMZO
BAK[I]
Direktor
Asocijacije
poslodavaca
BiH
DA
Podràvam sve mogu}e
intervencije koje bi dovele
do prestanka ubijanja ljudi.
Mi{ljenja sam da bi Sirija
trebala da ima institucije
koje bi bile u stanju da
interveni{u i da sprije~e
ovakve vrste sukoba.
DU[AN [EHOVAC
Direktor Biroa
za ljudska
prava
NE
Svijet danas ima
mehanizme koje moè
upotrijebiti da ostvare svoje
interese u postizanju mira i
bezbjednosti na nivou neke
regije. Iz tih razloga, sve
dok se ne iscrpe sve te
mjere, ne podràvam
nikakve vojne intervencije.
TANJA TOPI]
Politi~ki
analiti~ar
DA/NE
Podràvam vojnu
intervenciju ako }e
zaustaviti ovu stra{nu
tragediju koju Sirijci
doìvljavaju. Ali ne
podràvam ako }e vojna
intervencija proizvesti novu
i goru tragediju.
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
Podravate li vojnu
intervenciju u Siriji?
Tom i slav
Nikoli}
Priredila: Ma{a ]osi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 28.8.2013 23:03 Page 11
dina \ogo je tokom sedmogo -
di{njeg braka sa vehabijom u
srcu vehabizma u Be~u pre` i -
vje la razne torture, mu~enja i
nasilje u porodici. Pod prisilom
muà {vercovala je sa trogodi{njom k}erki-
com tehni~ku robu iz Austrije u BiH i to
uglavnom na tu|i paso{. Iscrpljena od gladi
i svakodnevnih tortura te{ko je oboljela od
tuberkuloze i bila {est mjeseci lije~ena na
klinici u Be~u. Na nagovor roditelja pobje -
gla je od muà nasilnika i 2005. godine
vratila se u rodno Br~ko, gdje se zaposlila
kao novinarka.
U Br~kom su Edinu do~ekale nove
neprijatnosti. Kao biv{a èna vehabije i pri
tome pokrivena maramom bila je potpuno
ignorisana od starih prijatelja i kom{ija.
Okretali su glavu od nje i pravili se da je ne
propaznaju. Kada je na nagovor roditelja
odlu~ila da skine hidàb i potraì posao
kako bi obezbijedila egzistenciju petogo-
di{njoj k}erci, muèva rodbina i pripadnici
vehabijske zajednice optuìvali su je da je
gre{nica, izdajica i otpadnica od islama.
Sli~an verbalni lin~ ova hrabra èna
doìvjela je i po~etkom ove nedjelje kada je
na web stranici dina.ba kritikovala lokalne
hodè koje se razme}u bogatstvom
ste~enim od siroma{nih vjernika i na svo-
jim Facebook stranama objavljuju foto gra -
fije sa brojnih destinacija na kojima ljetuju
sa porodicom. Verbalni napadi na nju od
tada ne prestaju.
Optuùju je da {iri islamofobiju uo~i
popisa stanovni{tva (bitno je biti
Bo{njak) i da je prodala vjeru za
hrvatsku ve~eru jer je u vezi sa Hrvatom.
O meni govore najgore, strah me je
iza}i na ulicu. Optuùju me da mi je do sen-
zacije, me|utim, niko ne razumije moju
te{ku ìvotnu pri~u, kaè Edina \ogo.
Ona je odlu~ila za na{ list ekskluzivno
iznijeti istinu o paklenom ìvotu sa vehabi-
jama u èlji da svojom pri~om
sprije~i druge djevojke, a prvenstveno
svoju k}erku, da ponove njenu ìvotnu
gre{ku.
PUNOLJETSTVO SA ÊTRNAEST GODINA
@ivim u strahu da moju trinaestogo-
di{nju k}erku Merjem ne odvede otac
Harun koji ~eka azil u Francuskoj i
djevoj~icu ne uda za nekog od vehabija.
Mojoj prijateljici su udali djevoj~icu koja
se no} prije igrala sa lutkama barbikama.
Po njihovima zakonima djevoj~ica je
punoljetna kada napuni ~etrnaest godina.
Pla{im se da joj pamet ne okrenu. Moji stra-
EKSKLUZIVNO
Pi{e: MIRHA DEDI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Novinarka EDINA OGO, ena koja je tokom sedmogodinjeg braka sa pripad-
nikom vehabijske zajednice iz Gornje Maoe prola Sodomu i Gomoru, za na list
ekskluzivno govori o drami kroz koju je s kerkom prola i prolazi nakon to je
uspjela da se istrgne iz vehabijske zajednice i vrati se normalnom ivotu
INSAJDERKA IZ GORNJE MAOÊ
Mevlida Ja{arevi}a mi je ào, on je proizvod i
posljedica Nusreta Imamovi}a; stra{no je {to se nove
generacije djece indoktriniraju tom pogubnom ideologijom
JEZIVA ISPOVIJEST
DVA LICA JEDNE @ENE
Paso{ s kojim je Edina {vercovala tehni~ku robu
na relaciji Be~ Br~ko(lijevo), Edina \ogo nakon
izlaska iz vehabijske zajednice (desno)
dina:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 22:24 Page 12
HRABRA @ENA BORAC ZA ISTINU O VEHABIJAMA
Nisam islamofob ve} èna koja je izno{enjem svoje stra{ne istine
èli otvoriti o~i djevojkama koje mogu postati `rtve njihove ideologije
hovi su opravdani jer znam kakav bi ìvot
imala. Ve}ina njih svoje ène zlostavlja jer
se uglavnom radi o biv{im narkomanima
ili kriminalcima koji i dalje ìve od krimi-
nala. Tek deset posto njih ima normalan
ìvot, pri~a Edina.
Ona detaljno govori kako se na{la u
prilici da upozna vehabiju, {ta ju je kod
njega privuklo i zbog ~ega se sa nepunih
dvadeset godina za njega udala.
U prvim ve~ernjim satima 3. maja
1992. godine pod ki{om granata, kao
djevoj~ica od 14 godina, bjeìm zajedno sa
mla|im bratom u autu kom{ija iz Br~kog u
Mao~u, gdje sam naredne tri i po godina
preìvljavala ratne strahote. Prvenstveno
glad, a zatim i ~injenicu da ìvim u ku}i sa
deset boraca Armije BiH, koji su hvala
Bogu, i danas ìvi i relativno zdravi, a koji
su i ~lanovi moje uè porodice.
Svakodnevno sam sa majkom radila po nji-
vama, kako bismo preìvjeli, i prala
vojni~ke uniforme, gaze od ranjenika i
sli~no. Posljedica slabe ishrane i minimal-
nih higijenskih uvjeta, posebno 1993.
godine, bila je ùtica, koju sam zbog
nedostatka mjesta u ratnoj bolnici Mao~a,
ali i Tuzli preleàla u jednom {pajzu ku}e
~iji je vlasnik Kemal Kurtali} iz Mao~e, a
od kojeg sam napravila sebi djevoja~ku
sobu, opremljenu jednom spu`vom, a
ukra{enom merdevinama na kojima su bile
knjige. Utjehu od te{kog ìvota prona{la
sam u vjeri. U me|uvremenu sam kao sred-
njo{kolka po~ela raditi na lokalnoj televiz-
iji, tada Slobodne br~anske teritorije, kao
autor omladinske emisije, a januara 1997.
godine, nakon zavr{ene gimnazije, posta-
jem stalni radnik Informativnog programa.
Upravo u to vrijeme iz Gornje dàmije u
Mao~i stigla je vijest da se u dàmiji
pojavio ~etnik, te da se cijeli dèmat od
njega upla{io. Ispostavilo da se radi o
nekom vehabiji iz Be~a, koji se nakon rat-
nih dejstava vratio u Bosnu. Upoznali smo
se u jednoj slasti~arni, nakon ~ega je po~eo
konstantno da vr{i pritisak na mene. Moju
drugaricu i mene prvo je pla{io snimcima
lije~enja Kuranom koji se izvodi u 10.
Bezirku (okrugu) u Islamskom centru u
Be~u, a kasnije i ratnim akcijama mudàhe-
dina u Vozu}i.
To me je {okiralo, jer sam prvi put vid-
jela da u BiH postoje mudàhedini, koji pri
tome pucaju u kazane sa rakijom. Nakon
toga cijeli Omladinski krug dàmije
Gornjeg Rahi}a i{ao je na ekskurziju u selo
Bo~inja, na proslavu Bajrama. Mi djevojke
koje smo se tamo na{le bile smo {okirane,
prvo pona{anjem èna u nikabu, koje su u
nama vidjele suparnice i otvoreno pokazi-
vale ljubomoru, a kasnije i sva|om njih i
supruge alima Zuhdije Adilovi}a, zbog
toga da li je farz nositi nikab ili samo mara-
mu. To su bila moja prva iskustva sa
vehabijama. No, Harunova upornost i
laskanje, dono{enje raznih ~asopisa, me|u
kojima je bio i SAFF, za koji sam u to vri-
jeme napisala i dva do tri teksta, kao i
raznih drugih sitnica, me|u kojima sam
prvi put u ìvotu vidjela sok pago i ~oko-
ladu Milka, sve me vi{e po~elo privla~iti
njemu, a udaljavati od porodice, koja se
uporno protivila mojoj namjeri da se pokri-
jem.
RITUAL VJENÂNJA U PONO]
Vi{e puta sam raskidala s njim vezu i
vra}ala mu na desetine kilograma knjiga o
islamu kojima me zatrpavao, ali ponovo
bismo se pomirili, da bih se te, kobne no}i
16. februara 1998. s nepunih 20 godina
udala za njega. Vjen~anje je obavljeno u
pono}, u ku}i danas poznatog iscjelitelja od
sihira Mehmedalije Karamuji}a, i to bez
dozvole roditelja i bilo koga od moje
porodice. Prvo jutro sam shvatila da sam
pogrije{ila i pokajala se. Nisam znala da
odmah moram staviti hidàb i bukvalno
preko no}i, iz farmerki, staviti maramu.
Stigla sam na selo, kao izbjegli~ko
izjeli~ko dijete, gdje nisam smjela jesti
meso koje nije halal, a morala kriti da ne
jedem meso kako ne bih uvrijedila njegovu
porodicu. Nakon mjesec dana na{eg zajed-
ni~kog ìvota moj mu` Harun me je ostavio
i oti{ao u Ma|arsku s namjerom da na crno
pre|e u Austriju. Po{to nije uspio, vratio se
u Bosnu preko meni nepoznate osobe iz
Srebrenika uspio pribaviti la`nu vizu s
kojom je u{ao u Austriju gdje je radio na
crno. Moj ìvot u Vraì}ima (op{tina êli})
se pretvorio u ìvot Pepeljuge, koja samo
sluì i spava. Pored novinarskog posla na
Radiju Br~ko, dane sam provodila i rade}i
na njivama, uve~e se druìla sa njegovim
roditeljima, a spavala u sobi sa njegovom
nanom. On se povremeno javljao. Preko
novinarske iskaznice nekoliko puta sam i{la
kod njega u posjetu u Be~, gdje sam upoz-
navala te nove muslimane i taj pravi
islam. Kada sam se 2000. godine trebala
poroditi, uvidjev{i da on nema namjeru da
se vrati u Bosnu, oti{la sam u Be~ i ostala
da ìvim na crno. Porodila sam se uz
pomo} Humanitarne organizacije Karitas, i
pune tri godine sa djetetom bez
zdravstvenog osiguranja ìvjela u
neure|enim i memljivim stanovima, punih
buba{vaba. @ivot mi se pretvorio u pravi
pakao. Dane sam provodila pla~u}i, a kada
bih se suprotstavila dobijala sam batine.
Svetila sam mu se lupanjem od zid mobil-
nih telefona, koje je {vercovao U 12.
Bezirku u Be~u vaìla sam za slabu vjer-
nicu, koju Allah treba da uputi, jer ne nosim
~arape ljeti, niti nikab preko lica. Znao je
po dva dana ne do}i ku}i i ne javiti se gdje
je. Da bih preìvjela, ~uvala sam djecu jed-
EKSKLUZIVNO
SVAKODNEVNA FIZIKA I PSIHIKA

MALTRETIRANJA: Znala sam modrice na licu
nositi danima. Jednom prilikom, kada sam mu se
suprotstavila to je nabavio grki paso, petnaest dana
nisam izlazila iz kue zbog modrica. Krila sam se
od komiluka
UVOD U ISLAM
U vrijeme
zajedni~kog ìvota
sa Harunom Edina
je poha|ala kurs o
islamu
noj porodici iz Br~kog, ~istila sam ku}e,
pomagala kom{ijama na odràvanju
Islamskog centra u Be~u u ulici
BuchenGasse, koji je, kako sam saznala,
kupio Visoki Saudijski komitet, a koji je
kasnije preuzeo bo{nja~ki dèmat. Tu smo
jedno vrijeme ìvjeli na rubu egzistencije.
On je odlaze}i u Bosnu sa la`nim paso{em
i vizom uhva}en, da bi uz pomo} svog
bliskog ro|aka M.D. koji je traèn u akciji
hap{enja radi napada Mevlida Ja{arevi}a na
Ambasadu SAD-a, pre{ao kroz vinograde
iz Slovenije u Italiju, navodi Edina u svo-
joj potresnoj ìvotnoj ispovijesti.
Kada je njena k}erkica Merjem porasla,
po naredbi muà, Edina je po~ela s njom da
{vercuje tehni~ku robu, uglavnom mobitele
i laptope.
Preko njegovih veza upisala sam se na
Pravni fakultet u Mostaru i na tu|i paso{,
zajedno sa k}erkom, iza{la iz Austrije, a
onda sa studentskom vizom i zahtjevom za
studiranje u Austriji vratila u Be~.
Me|utim, on je prema meni postao jo{
okrutniji. Sluìla sam mu isklju~ivo za
{verc robe iz Austrije u BiH. Na autobuskoj
stanici u Be~u rekao bi mi ovo su tvoje
torbe, a ja nikada nisam znala {ta se u
njima nalazi. Dèpovi na jakni bili su mi
puni mobitela, a u torbi obavezno li~ni
laptop. Svu tu tehni~ku robu sam, po{to bih
pre{la granicu, predavala voza~ima auto-
busa Tera Trans, koji su je vozili za Tuzlu i
Banovi}e, a vehabija po imenu Nermin,
koji sada ima dosta prodavnica za prodaju
mobitela i firmu za pogrebne usluge,
preuzi mao je robu. Sve su to bile velike pat-
nje, zbog kojih sam prestala da pri~am i
jedem. Kada sam do{la do 48 kilograma,
ostala sam bez glasa. Moja drugarica Azra
Dobra~a je reagovala, zvala je moje
roditelje i ubje|ivala ih da me i{~upaju.
Me|utim, roditelji nisu bili u prilici pruìti
mi pomo}, a nisu ni èljeli da se mije{aju u
ne{to {to u startu mi nisu odobravali.
VEHABIJSKI DRAGULJI U [KOLJCI
Prema svjedo~enju Edine \ogo, ve}ina
èna vehabija u Be~u ìve sli~no kao {to je
i ona ìvjela.
Rijetke su ène koje u nikabu u Be~u
ìve lijepo, ili kao {to znaju re}i - dragulj u
{koljci. Takvih je jedva desetak posto.
Ostale znaju danima biti gladne u stanu, pri
tom ne smiju iza}i do prodavnice bez
mahrema (oca, brata, daidè, amidè, op.
a.) niti odnijeti bolesno dijete doktoru.
Ve}ina ìvi od socijalne pomo}i i dje~ijeg
doplatka. Moj biv{i mu`, s kojim sam bila
samo {erijatski u braku, i njegova bra}a
uglavnom su preprodavali telefone, digi-
talne aparate, la`ne karte za prevoz, stvari
sa pijace, a najve}i {ok je bio kad sam vid-
jela da prodaje i moj li~ni ve{. Svemu sam
se protivila i zato izvla~ila deblji kraj. Znala
sam modrice na licu nositi danima. Jednom
prilikom, kada sam mu se suprotstavila {to
je nabavio gr~ki paso{, petnaest dana nisam
izlazila iz ku}e zbog modrica. Krila sam se
od kom{iluka. Me|utim, jedna èna iz
zgrade uhvatila me po no}i u stanu i
prisilila da otvorim, a onda su i ona i cijela
njena familija ostali zgroèni onim {to su
vidjeli. U potpunosti unakaèno moje lice,
njihova k}erka je htjela prijaviti policiji, ali
njen otac nije dozvolio. Ni ja nikad nisam
imala hrabrosti da ga prijavim policiji, jer
mi je uvijek govorio da se moè vratiti
preko granice i da }u tek onda zaplatiti.
Navodio mi je primjer jedne ène ~iji je
mu` imao zabranu ulaska, ali on je u{ao na
crno u zemlju, pretukao je i vratio se.
Nikada ne}u zaboraviti kada se moja
Mejrem kao beba razboljela i tri dana
povra}ala. Dijete je od dehidracije bilo na
samrti. Tek tre}i dan kada se vratio s posla
i vidio da je pocrnila i da ne daje znake
ìvota, on je uzeo i odveo tetki da joj u~i
dove od kojih }e ozdraviti. Sre}om, jedna
njegova rodica koja je poznavala apotekar-
icu kupila joj je sirup koji je vratio u ìvot.
Muhamed Por~a, duhovni vo|a vehabija u
Austriji, svake subote nam je drào preda-
vanja u 12. Bezirku, i to su bili moji jedini
izlasci. Mogla sam u povratku ku}i
pro{etati po parkovima i radnjama. Kada
sam upisala kurs njema~kog jezika, po~ela
sam da otvaram o~i. Vidjela sam neki novi
svijet. Vremenom, sve mi se vi{e gadio on,
njegovo pona{anje i svijet kojem pripada.
Jedne no}i iska{ljala sam krv, a on me je tek
nakon pet dana odveo kod doktora odakle
sam hitno preba~ena u bolnicu zbog TBC-a.
Poslije toga moji roditelji su po~eli da me
nagovaraju da se vratim u Br~ko. Poslu{ala
sam ih i s k}erkom od pet godina pobjegla
roditeljima.
15
Za ène koje se suprotstavlja muù,
sva|aju se s njim i ne prihvata pognute
glave ono {to joj on name}e, vehabije
odmah ustvrde da su je obuzeli dìni.
Potom je vode kod hodè koji je na ritualan
na~in lije~i od sihira. @iletima joj pravi
rezove po le|ima, a zatim staklenim
~a{icama vakuumom izvla~i krv. Pod
takvim tretmanom je nekoliko puta bila i
na{a sagovornica.
Tokom mog jadnog i ~emernog ìvota
sa vehabijom bila sam lije~ena i od sihira.
Ja i danas na le|ima nosim oìljke od
ìleta kojim su me hodè sjekli da bi iz
mene istjerali dìne. U Mao~i to ènama
radi imam Mehmedalija Karamuji}. I u
Be~u ima jedan Arapin u Islamskom centru
Ebu Hanife, koji pripada Bo{nja~koj islam-
skoj zajednici, koji petkom nakon ak{am
namaza lije~i od dìna i sihira u~e}i im
dove i prave}i im rezove na le|ima, tvrdi
Edina \ogo.
TRETMAN ZA NEPOSLU[NE @ENE
enu koja se suprotstavlja muu
optue da su je obuzeli dini pa je
lijee rezanjem iletima
29.8.2013. I SLOBODNA BOSNA
@RTVA BRA^NE TORTURE
U braku sa Harunom Edina je oboljela
od tuberkuloze
Po{to je skinula maramu, Edina se vrati-
la novinarstvu. Zaposlila se na lokalnoj TV
Hit, ali se zbog sedmogodi{nje izolovanos-
ti te{ko uklapala u kolektiv i svakodnevn i -
cu.
Te{ko sam se navikavala na novi ìvot.
Dugo vremena mi je bilo strano preko usta
prevaliti dobar dan, umjesto selam alejkum.
Napustila sam TV iako su prema meni svi bili
vrlo korektni i radila po pekarama, ~istila po
ku}ama i kopala po njivama za dnevnicu od
20 KM. Pune tri godine moj biv{i mu` me
pratio, spavao pred zgradom u kojoj smo
stanovale, trudio se da sve poslodavce uvjeri
da me ostave bez posla. Jednoj mojoj
koleginici, tv voditeljki prijetio je da }e
polomiti ki~mu ako se nastavi druìti sa
mnom. Tek kada je na{ao novu ènu i dobio
dijete s njom, ostavio me na miru. Me|utim,
i danas traje borba za moju Merjem. Ne èlim
da joj se ponovi moja sudbina, kao ni jednoj
drugoj djevojci. Mojoj k}erki prijeti opasnost
da je nakon prve menstruacije otac za nekog
uda, bez obzira na njegove godine. Takvih
slu~ajeva u Gornjoj Mao~i ima jako puno.
K}erke rano udaju da se ne iskvare. Te ène
ponekad vi|am u gradu, one usta imaju, jezik
nemaju. Do|u na {alter za ovjere dokumena-
ta, ali ne smiju da pri~aju. Dok sam ìvjela u
Be~u, vidjela sam da se vitre i vi{ak robe i
odje}e iz ku}e {alje ba{ njima. Mnoge ène u
Gornoj Mao~i pate, a za njhove patnje niko
ne zna. Ve}ine njih se porodica odrekla, kao
jedne biv{e radnice Grani~ne policije. Ona
sada ìvi u Gornjoj Mao~i sa sinom i zaovinim
sinom, koji je iz Be~a doveden u Gornju
Mao~u na {kolovanje. Preìvljavaju od uzgo-
ja stoke i ìvine. Roditelji za nju ne}e da
znaju. @ao mi je tih èna koje pate u divljina-
ma Majevice i koje se tje{e da }e imati
nagradu kod Allaha d`.{.
Na{a sagovornica tvrdi da je Gornja
Mao~a stjeci{te raznih probisvijeta i mjesto
gdje se ~itava jedna generacija mladi}a
odgaja u duhu Mevlida Ja{arevi}a.
Gornja Mao~a, leglo vehabija, mjesto
je kroz koje prolaze razna sumnjiva lica, bez
ikakve kontrole, iz svih krajeva svijeta.
Br~anska policija je nemo}na jer Gornja
Mao~a pripada op{tini Srebrenik odnosno
Tuzlanskom kantonu, a tuzlanska policija
rijetko ih kontroli{e. âst muslimanima u
galabiji, islamskoj odje}i, i sestrama u
nikabu i marami koji ìve na po{ten na~in.
Jedan od takvih primjera je Redèp Bekri}
iz Mao~e, poznati proizvo|a~ meda.
Me|utim, takvi su rijetki. Vehabije su se
podijelile u tri grupe. Oni koji ìve u
Gornjoj Mao~i su najekstremniji vjernici i
odsje~eni su od civilizacije. Djeca Nusreta
Imamovi}a (vo|a mudàhedinske zajed-
nice, op.a.) su moju k}erku jednom prilikom
ga|ala kamenjem i bacala petarde na nju, jer
je kao sedmogodi{nja djevoj~ica u po zime
do{la u jakni. Bila je, kako oni kaù, u
}afirskoj odje}i. Mnogo je djevoj~ica od
deset godina ve} u marami. Ta djeca odras-
taju u duhu izvornog islama, tj. islama kako
ga oni tuma~e, i svakim danom ima ih sve
vi{e. Prema mojim informacijama, {kolu u
Gornjoj Mao~i poha|a 65 u~enika. Ve}ina
njihovih roditelja ìve kao paraziti. Crpe
pare iz austrijskih socijalnih fondova, na
ra~un mnogobrojne djece i biroa rada, a
tro{e ih u Bosni, odnosno Gornjoj Mao~i,
koja je me|u njima sve popularnija.
Muhidin Halilovi} ima svoj dèmat u Mao~i
u ku}i biv{eg poslanika SBB-a Idriza
Karamuji}a. Tre}i su okupljeni u mjestu
ânde, i nije mi poznato ko je njihov
duhovni vo|a. Policija Br~ko Distrikta
nema prava ulaska u njhova sela a, koliko
mi je poznato, oni imaju svoje straè, kako
im navodno neko ne{to ne bi podmetnuo.
Oni uglavnom ne prave probleme nikom, ali
ja pojedine nikada ne èlim da vidim jer
znam da ispiraju mozak djeci iz rastavljenih
obitelji, djeci koja su zanemarena od
djetinstva, djeci koja su zapu{tena na ulici,
djeci koja su bili narkomani i sli~no.
Odgovorno tvrdim da je i Mevlid Ja{arevi}
njihov proizvod i posljedi ca ideologije i
~estih predavanja Nusreta Imamovi}a. I
sama sam ìve}i u tom svijetu ~esto dolazi-
la u situaciju da se zamislim da se negdje u
nekoj zemlji raznosim bombom u ime
Allaha, a da je Muhamed Atta bio na{ uzor.
Hvala Bogu, iako te{ko i sa stra{nim
posljedicama, i{~upala sam se. Danas sam
vjernica, ali imam svoje grijehe, za koje }u
ja pred Allahom d`.{. odgovarati i niko
nema pravo da me osu|uje. Nadam se da }e
ova moja pri~a barem nekom otvoriti o~i.
Posebno vrhu dràve BiH, koja svjesno
pu{ta da se na Majevici odgaja generacija
djece koja u meni vide }afira i koja je
spremna da sutra mnogo brè i ja~e nastupi
od Mevlida Ja{arevi}a, koji je pokupljen sa
ulice, kao i ja iz slasti~arne.
SLOBODNA BOSNA I 29.8.2013.
EKSKLUZIVNO
16
GORNJA MAOÂ
Bajram namaz u Gornjoj Mao~i
POSLJEDICE IDEOLOGIJE
NUSRETA IMAMOVI]A
Mevlid Ja{arevi} redovno je posje}ivao
predavanja vehabijskog vo|e iz Gornje Mao~e
Nusreta Imamovi}a
N
ajava izgradnje privrednog kompleksa
Agrofenix u selu [umatac kod Velike
Kladu{e nije ni{ta drugo do jo{ jedna
obmana Fikreta Abdi}a Babe i njegov
o~ajni~ki poku{aj da popravi naru{eni rejting
me|u svojim poslovnim partnerima,
glasa~ima i nekada{njim sugra|anima.
Iako je sve~ano polaganje kamena
temeljca zakazano za 31. augusta, kada bi u
Veliku Kladu{u, navodno, trebao do}i i sam
Babo, prava je istina da Fikret Abdi} jo{
nije platio ni porez na zemlji{te koje je
kupio od poduze}a Elektrometal iz Cazina,
niti je za fantomske tvornice za preradu
vo}a, povr}a i gljiva dobijena urbanisti~ka
suglasnost i gra|evinska dozvola. Fikret
Abdi}, naime, za sada ima potpisan samo
kupoprodajni ugovor s vlasnikom tvrtke
Elektrometal Ismetom Hrlom, ali }e parcela
biti upisana na njegove ime tek kada plati
sve poreske da`bine.
I mada su na lokaciju gdje }e, prema
tvrdnjama Abdi}evih glasnogovornika, s
ledine biti podignut novi Agrokomerc, ve}
poslani gra|evinski strojevi, nadle`ne
op}inske slu`be za tvorni~ki kompleks
nikada nisu izdale urbanisti~ku suglasnost,
niti su investitori pribavili druge potrebne
dozvole. U Op}ini Velika Kladu{a nam je
nezvani~no potvr|eno da su nezavisni
na~elnik Edin Bahri} i predsjednica
Op}inskog vije}a Edina Abdi} (za
neupu}ene, najmla|a k}erka Fikreta
Abdi}a) posljednjih dana vr{ili pritisak da
se predstavnicima Agrofenixa izdaju
traène dozvole i odobrenja, ali je njihov
zahtjev odbijen jer nisu ispunili ni
minimum zakonom propisanih uvjeta.
Suprotno obe}anjima Fikreta Abdi}a i
njegovih pristalica okupljenim u Udruènju
za za{titu nezaposlenih dioni~ara
Agrokomerca kako su za izgradnju tvornica
osigurana ~etiri milijuna ameri~kih dolara
po~etnog kapitala, te{ko da investitori
raspolaù i sa desetim dijelom tog novca.
Abdi} je, kao {to je poznato, ve} godinama u
milijunskim dugovima, a njegovo se, na
kriminalu i prevarama izgra|eno poslovno
carstvo, nepovratno uru{ava. Najva`nija
obiteljska tvrtka Finab u Rijeci proljetos je
oti{la pod ste~aj (zbog dugovanja koja
dostiù gotovo pet milijuna KM), a nedavno
su deloìrani iz rije~kog hotela Continental,
gdje im je bilo sjedi{te. Ste~ajni se postupak
priprema i u drugoj Abdi}evoj firmi Eco
pharmu Maljevcu, tako|er zbog milijunskih
dugovanja prema Poreznoj upravi Hrvatske i
prevarenim radnicima, kojima nije upla}ivao
pla}e i doprinose. Doda li se tome da Fikret
Abdi} i nekada{njim poslovnim partnerima,
suradnicima i prijateljima duguje oko dva
milijuna maraka, sve su prilike kako }e od
najavljenih investicija u tvornice za preradu
vo}a i povr}a i proizvodnju krekera,
biskvita i ~okolada, ostati samo prazna
obe}anja unesre}enim Kraji{nicima. Kada je
prije godinu i pol dana iza{ao iz zatvora u
Puli, Fikret Abdi} je svojim mnogobrojnim
pristalicama poru~io kako mu treba {est
godina da ponovi ekonomsko ~udo koje se
zove Agrokomerc. Njegov kandidat za
na~elnika Op}ine Velika Kladu{a Edin
Behri} je pred posljednje lokalne izbore
uvjeravao glasa~e da }e Babo do kraja
godine zaposliti najmanje 1.500 sugra|ana.
Posao su, me|utim, dobili samo Behri} i
Abdi}eva k}erka Edina, oboje na
privremenom radu u BiH. Na~elnik Behri},
naime, svakog vikenda slu`benim
automobilom putuje kod obitelji u Opatiju, a
predsjednica Op}inskog vije}a Edina Abdi}
u Rijeku.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Babine fantomske investicije
Fikret Abdi najavljuje izgradnju novog
Agrokomerca, sve njegove firme u Hrvatskoj
otile su pod steaj
DIVLJA GRADNJA
Iako }e kamen - temeljac za budu}u tvornicu
biti poloèn 31. augusta, Fikret Abdi} nije
platio ni porez na zemlju, niti je dobio
urbanisti~ku suglasnost
Skandal:Skandal.qxd 28.8.2013 20:20 Page 17
SVE O...
Iako je po profesiji pravnik, direktor SIPA-e GORAN ZUBAC bio je na popisu
perspektivnih kadrova SDS-a koji su 1991. upueni u Vojni centar tadanje JNA
u Panevu, gdje su poduavani posebnim vjetinama, rukovanju protuoklopnim
orujem, izvoenju diverzantskih akcija; SB je dola do povjerljive
dokumentacije MUP-a Republike Srpske koja otkriva kako je Goran Zubac
munjevitu policijsku karijeru u ratu izgradio na bonjakim rtvama u Sarajevu
RATNI POLICIJSKI DOSJE
GORANA ZUPCA
N
E
C
E
N
Z
U
R
IR
A
N
O
C
R
N
O
N
A
B
IJ
E
L
O
PREPORUKE ZA UNAPRE\ENJE
Uni{tio je oklopno vozilo BRDM sa pripadnicima
Specijalne jedinice Armije BiH koji su bili u njemu.
U ove dvije akcije Armiji BiH su uni{tena dva tenka,
oklopno vozilo, posade sva tri oklopa su spaljene, a
gubici u ìvoj sili Muslimana su iznosili oko 150
mrtvih i veliki broj ranjenih
PREPORUKE ZA UNAPRE\ENJE
Uni{tio je oklopno vozilo BRDM sa pripadnicima
Specijalne jedinice Armije BiH koji su bili u njemu.
U ove dvije akcije Armiji BiH su uni{tena dva tenka,
oklopno vozilo, posade sva tri oklopa su spaljene, a
gubici u ìvoj sili Muslimana su iznosili oko 150
mrtvih i veliki broj ranjenih
goran:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:47 Page 18
D
rektor Dràvne agencije za
istrage i za{titu (SIPA) Goran
Zubac pro{ao je, mjesecima prije
zvani~nog po~etka rata u BiH,
specijalnu diverzantsku obuku u
Vojnom centru tada{nje JNA u Pan~evu,
gdje je upu}en po preporuci SDS-a. Iako po
profesiji pravnik - diplomirao je u Sarajevu
1986., u to vrijeme 30-godi{nji instruktor
plesa Zubac na{ao se na popisu
perspektivnih kadrova koji su u reìji
predratnog rukovodstva SDS-a 1991.
obu~avani za popunu budu}eg srpskog
MUP-a. Specijalna je poduka vr{ena u
Srbiji, u organizaciji Kontraobavje{tajne
slu`be nekada{nje JNA (Aleksandra
Vasiljevi}a) i srbijanske Slu`be dràvne
bezbjednosti (Jovice Stani{i}a), dok je u
BiH, po nalogu biv{eg predsjednika SDS-a
Radovana Karadì}a, taj zadatak bio
povjeren njegovom bliskom suradniku
Slavku Rogulji}u, poslijeratnom tajkunu iz
Trna kod Banje Luke. Dodajmo tome kako
su u isto vrijeme na policijsku obuku u
Hrvatsku upu}ivani i odabrani kadrovi
hrvatske i bo{nja~ke nacionalnosti (glavni
je operativac SDA za taj posao bio Avdo
Hebib), koji }e kasnije postati pripadnici
MUP-a RBiH.
Imat }emo 250 obu~enih pro fe sio na -
laca za sve vrste policijskih poslova.
Kakvi }e to specijalci biti, referirao je
Radovanu Karadì}u, nekoliko mjeseci
pred rat, njegov klju~ni logisti~ar Slavko
Rogulji}.
DIVERZANT S IGMANA
Kandidati koji su, nakon strana~ke
selekcije, odabrani za kadrovsku popunu
srpskih policijskih snaga u BiH, u
kasarnama JNA diljem Srbije podu~avani
su posebnim vojnim vje{tinama, rukovanju
protuoklopnim oru`jem, izvo|enju di verz a n t -
skih akcija u neprijateljskoj pozadini.
Ve}ina kursista je po zavr{etku vojne
obuke raspore|ena po policijskim
stanicama, koje }e kasnije biti objedinjene
unutar MUP-a tada{nje Srpske republike
BiH, mada nije bio zanemarljiv ni broj onih
koji su poslije teorijske nastave otpremljeni
ravno na rati{ta u Hrvatskoj.
Me|u njima su, izme|u ostalih, bili i
certificirane ~etni~ke vojvode Slavko
Aleksi} i Branislav Gavrilovi} Brne. Iako
su njih dvojica vojnu poduku zavr{ili u
kasarni JNA u Bubanj Potoku kod
Beograda, sa Goranom Zupcem }e se
ponovno sresti u prolje}e 1992. u Sarajevu,
GORAN ZUBAC, PLESA^ I DIVERZANT
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Pretpostavlja se da je Goran Zubac, uz

pomo} svojih ratnih {efova Mom~ila
Mandi}a i Tome Kova~a, nakon zavr{etka
rata sklonjen u Trebinje, gdje je 1996.
postavljen za {efa Odsjeka za prot iv po àr -
nu za{titu. Budu}i da se u narednih pet
godina, premda je bio slu`benik Centra
javne bezbjednosti Trebinje, nije bavio
operativnim policijskim poslovima, Goran
Zubac je unato~ kompromitiraju}oj ratnoj
biografiji i te{kim optu`bama njegovih
`rtava, pro{ao proces certifikacije
policajaca koji je vodio IPTF, nakon ~ega
slijedi nagli uzlet u njegovoj karijeri.
Najprije je 2001. unaprije|en na poziciju
na~elnika odjela policije, da bi poslije ~etiri
godine postao zamjenik na~elnika CJB
Trebinje. Na toj se funkciji zadrào samo
godinu dana, koliko mu je trebalo da se
prizemnim podmetanjima koja su za cilj
imala diskreditaciju njegovih kolega,
do~epa mjesta na~elnika trebinjske po li ci -
je. Iako je odlukom Vije}a ministara BiH
prije godinu i pol dana, bez prethodne
sigurnosne provjere, imenovan za di rek -
tora krovne dràvne policijske agencije, u
izvje{}ima istraìtelja Ha{kog tribunala
Goran Zubac je jo{ uvijek registriran
kao izvr{itelj zlo~ina na podru~ju
Sarajeva, na sramotu svih koji su
njegov izbor podràli ili ga i danas
brane i podupiru.
SIGURNOSNA PROVJERA
U dokumentaciji Hakog tribunala
Goran Zubac je registriran kao
izvritelj zloina
Aktivno je u~estvovao u naoruàvanju srpskog naroda,
bio je na prvim barikadama, istakao se u diverzantskoj
akciji na Igmanu, vojnim operacijama u Ahatovi}ima i
Kasindolskoj ulici...
O
gdje se aktualni direktor SIPA-e ve} bio
istakao u diverzantskim akcijama. Zubac i
zloglasni vojvoda Aleksi} s Jevrejskog
groblja su, ina~e, do rata radili u istoj firmi,
tada{njem PTT-u Sarajevo, i zajedno su,
poslije reintegracije Sarajeva, pobjegli u
Trebinje.
Prema navodima iz ratnog policijskog
dosjea Gorana Zupca, povjerljivog do ku -
menta koji je godinama skrivan u arhivi
MUP-a Republike Srpske, direktor SIPA-e
je poslije specijalne obuke u Vojnom centru
u Pan~evu podu~avan i u drugim
kasarnama JNA, kako bi po~etkom 92.
spremno do~ekao rat. Aktivno je
u~estvovao u naoruàvanju srpskog naroda
na Dobrinji, nagla{ava se u dosjeu Gorana
Zupca, koji je do marta 1992., prije nego
{to }e preseliti na Ilidù, ìvio u naselju
Dobrinja II.
Premda bi ga danas bilo te{ko
prepoznati, Goran Zubac je, prema
nefriziranim podacima iz njegove slu`bene
biografije, bio na SDS-ovim barikadama 1.
marta 92. u Sarajevu, vjerojatno maskiran
crnom kapom. Po~etkom marta 1992., po
nalogu majora Krstovi}a, sa jo{ par
momaka vr{i diverziju na Igmanu, na
potezu Bijela kosa, miniraju}i i
zaru{avaju}i puteve. Da su akcije bile
uspje{ne potvr|uje Radio, koji je u
vijestima govorio o upadu diverzantsko -
teroristi~kih grupa. Odmah po odlasku
diverzanata potpukovnika Lalovi}a iz
kasarne Butile, u~estvuje u preuzimanju
kasarne i istu je naoruào potrebnim
naoruànjem. Sa {est vojnika je zavr{io
akciju Ora{nica, a nakon dva dana
u~estvuje u akciji Ahatovi}i, kao komandir
ispred vojnog dijela iz kasarne Butile,
navodi se u slu`benom dosjeu policajca
Gorana Zupca, ~ime je i definitivno
potvr|eno da je direktor najva`nije
policijske agencije u BiH bio jedan od
klju~nih aktera vojno-policijske akcije u
sarajevskom prigradskom naselju Aha to -
vi}i, koja je za cilj imala brutalna ubojstva
i progon bo{nja~kih civila.
KAKO JE ZUBAC POSTAO OSA
Podsjetimo da su novinari agencije
Anadolija nedavno objavili da je
Kantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu prije
{est godina podnesena kaznena prijava
protiv Gorana Zupca, zbog sumnje da je
po~etkom juna po~inio ratni zlo~in nad
bo{nja~kim stanovnicima u Ahatovi}ima.
Goran Zubac je sudjelovao u tom napadu,
odnosno, komandovao jedinicom koja je
bila pot~injena komandantu kasarne Butile
Branku Te{anovi}u. Za potrebe ove vojne
operacije u Ahatovi}ima jedinica je
oja~ana sa ~etiri oklopna vozila praga, koja
su u~estvovala u napadu i iz kojih je
dejstvovano po civilnim objektima. U
jednom od tih vozila se nalazio i Goran
Zubac, koji je i sam iz topa na ovom
oklopnom borbenom vozilu, dejstvovao po
stambenim jedinicama mje{tana naselja
Ahatovi}i i civilnim vozilima kojima su
mje{tani poku{avali pobje}i, pi{e u
kaznenoj prijavi protiv Gorana Zupca, koji
se tereti i za likvidacije zarobljenih
bo{nja~kih civila. Prema podacima Udru è -
nja logora{a sarajevske op}ine Novi Grad,
oko 550 stanovnika sarajevskih naselja
Ahatovi}i i Dobro{evi}i bilo je zato~eno u
srpskim logorima, a blizu sto zarobljenika
ubijeno je na razli~itim lokacijama.
Najstra{niji je, svakako, zlo~in po~injen
nad logora{ima iz Rajlovca, kada je 47
zarobljenika natjerano u autobus, koji su
srpski vojnici i policija potom ga|ali s tri
projektila ispaljena iz ru~nih baca~a.
SVE O...
GLAVNI POLICIJSKI KADROVIK

Ratni na~elnik SJB Ilidà i ministar
policije RS-a Tomo Kova~ najzaslu`niji
je za policijsku karijeru Gorana Zupca
BITKA ZA ILID@U
Aktualni direktor SIPA-e sudjelovao je
u svim borbama na ilidànskom rati{tu
Sude}i, me|utim, prema ratnim
zaslugama direktora SIPA-e, koje se
isti~u u njegovom personalnom dosjeu,
nakon {to se dokazao u akciji u
Ahatovi}ima, Goran Zubac krajem juna
1992. samoinicijativno prelazi u Specijalnu
jedinicu MUP-a Ilidà. Na~elnik tada{nje
Srpske stanice javne bezbjednosti Ilidà i
njegov dugogodi{nji policijski pokrovitelj
Tomo Kova~ potom ga {alje u najva`nije
vojno-policijske operacije na podru~ju te
sarajevske op}ine. No, Zubac se posebno
dokazao u dvije bitke, vo|ene po~etkom
augusta 92., nakon ~ega mu na~elnik
Kova~ daje nadimak Osa, koji je dobio po
spretnom kori{tenju protuoklopnog baca~a
granata (tome je, podsjetimo, obu~avan u
Pan~evu). Kako pi{e u Zup~evom dosjeu,
taj je specijalac osobno, raketnim
projektilom tipa OSA, 4. augusta 1992. u
blizini benzinske pumpe na Stupskoj petlji
uni{tio dva muslimanska tenka, koji su uz
pje{adijsku podr{ku krenuli na Kasindolsku
ulicu.
Prema svjedo~enju ratnog komandanta
Druge vite{ke brigade Prvog korpusa
Armije BiH Esada Pelke, koji je kao
zapovjednik Prvog samostalnog bataljona
po~etkom augusta 1992. bio na ni{anu
Gorana Zupca, akcija za koju je sada{nji
direktor SIPA-e dobio ratna priznanja,
zapravo je bila takti~ka varka. U kratkom
razgovoru za Slobodnu Bosnu, Pelko se
prisje}a da su dva tenka, jedan borbeni a
drugi tenk za izvla~enje, zarobljena od
JNA, na lokaciji Vodovoda na Mojmilu i da
su nakon popravke dovezeni na Stupsko
Brdo. Budu}i da je borbeni tenk imao samo
jednu raketu, iskori{teni su kao mamac, da
se zapla{i neprijatelj i prikrije pokret
vojske. Sje}am se te bitke, ta~no je da su
uni{tena dva tenka, ali je Prvi samostalni
bataljon njima svaki put lomio ki~mu,
kaè Esad Pelko, biv{i visoki oficir Armije
BiH i Vojske Federacije, koji je danas u
mirovini.
UBOJSTVO 150 MUSLIMANA
U KASINDOLSKOJ
Dva dana poslije, u borbama za
Kasindolsku ulicu u Sarajevu, Goran Zubac
je ponovno bio jedan od najborbenijih
pripadnika Specijalne jedinice MUP-a
Ilidà. U borbama koje su trajale ~itav
dan, do kasno u no}, uni{tio je oklopno
vozilo BRDM sa pripadnicima Specijalne
jedinice Armije BiH koji su bili u njemu.
Srpski dio Kasindolske ulice je vra}en iste
ve~eri. U ove dvije akcije Armiji BiH su
uni{tena dva tenka, oklopno vozilo, posade
sva tri oklopa su spaljene, a gubici u ìvoj
sili Muslimana su iznosili oko 150 mrtvih i
veliki broj ranjenih, pi{e u preporukama za
unapre|enje specijalca Zupca, kojeg je
na~elnik Kova~ ve} 1. augusta 1992.
predloìo za zamjenika komandira
pograni~ne milicije Srpske stanice javne
bezbjednosti Ilidà. Na tu je funkciju Goran
Zubac postavljen u decembru 1992., da bi
dvije godine kasnije bio imenovan za
komandira Stanice policije u Rajlovcu,
odnosno na~elnika Stanice javne bez -
bjednosti.
GORAN ZUBAC, PLESA^ I DIVERZANT
Iako ratni na~elnik Stanice javne
bezbjednosti Ilidà a poslije ministar
policije RS-a Tomo Kova~ ve} godinama
ne smije do}i u BiH (ìvi na relaciji Srbija-
Crna Gora) ~ini se da, sve dok su na
strate{kim mjestima njegovi ljudi, nema
razloga da strahuje od hap{enja. Protiv
Kova~a je, istina, u Posebnom odjelu za
ratne zlo~ine Tuìteljstva BiH davno
otvorena istraga, ali je me|u dràvnim
tuìteljima i jedan od njegovih najbliìh
ratnih suradnika Dragan ôrlija. Premda
je na po~etku rata radio kao inspektor u
Odjeljenju za spre~avanje i suzbijanje
kriminaliteta, ôrlija je upravo na prijedlog
Tome Kova~a (u augustu 1992.)
unaprije|en u komandira Srpske stanice
javne bezbjednosti Ilidà i na toj je
du`nosti bio gotovo do kraja rata. Taj je
dio ratne biografije aktualni zamjenik
glavnog dràvnog tuìtelja i tuìtelj u
Posebnom odjelu za ratne zlo~ine Dragan
ôrlija, dakako, u svojoj slu`benoj
biografiji cenzurirao, ba{ kao {to je i
Zubac pre{utio da je bio Kova~ev
diverzant i specijalac.
ILID@ANSKA RAJA
Prvi ratni suborci naelnika SJB
Ilida Tome Kovaa su direktor
SIPA-e Goran Zubac i dravni
tuitelj Dragan orlija
POLICAJAC NA
SPECIJALNOM
ZADATKU
Tuìtelj Dragan ôrlija
po~eo je istraìvati ratne
zlo~ine tek kada se zaposlio
u Tuìteljstvu BiH, pitanje je
za{to istrage nije vodio dok
je bio komandir Srpske
stanice policije na Ilidì
U
koliko se vrlo brzo ne rije{i
problem potvr|ivanja legalnog
Nadzornog odbora (NO) Bosna -
lijeka koji }e izabrati Upravu
Dru{tva, uklju~uju}i i direktora,
bit }e irelevantno koja }e od dvije zara}ene
strane pobijediti - investicioni fond Haden
SA iz Lihten{tajna, ~ije interese zastupa NO
na ~elu sa Konstantinom Zevlovom i v.d.
direktorom Nedimom Uzunovi}em, ili NO
na ~elu sa Ahmedom @ili}em i v.d.
direktorom [efikom Handì}em, koji je
ujedno i izvr{ni direktor za finansije, a koje
podràva federalni resorni ministar Erdal
Trhulj. Ako se stvari vrlo brzo ne posloè
u Bosnalijeku, bilo koja od zainteresovanih
strana odnijet }e Pirovu pobjedu jer
Bosnalijeka vi{e ne}e biti, navodi na{
izvor koji je, iz razumljivih razloga, èlio
ostati anoniman.
BOSNALIJEKOVA EKSKLUZIVA
Prema navodima na{eg izvora, jedan od
glavnih igra~a u pri~i o preuzimanju
Bosnalijeka i svojevremeno mentor
Nedima Uzunovi}a ovda{njoj javnosti je
apsolutno nepoznata Valentina Buchneva,
biv{a uposlenica ruskog Proteka, a sada
Imperia Pharma, gdje obna{a du`nost
direktora nabavke. Da bi se objasnila uloga
Valentine Buchneve, Proteka, Imperia
Pharma i Hadena SA u poku{aju
preuzimanja Bosnalijeka, treba se vratiti
desetak godina unazad kada su vi{e dece nij -
ski gospodar Bosnalijeka Edin
Arslanagi} i Uprava Dru{tva pod
njegovom kontrolom donijeli odluku o
pro{irenju na rusko trì{te. Osvajanje
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
NAJVEE TAJNE BOSNALIJEKA
NA JEDNOM MJESTU
Jedan od glavnih aktera iz sjene u aktuelnoj prii o preuzimanju Bosnalijeka i
svojevremeni mentor v.d. direktora Bosnalijeka NEDIMA UZUNOVIA je Ruskinja
VALENTINA BUCHNEVA, biva uposlenica ruskog Proteka, a sada Imperia
Pharma, gdje obnaa dunost direktora nabavke; Uzunovi, koji je sa Valentinom i
njenim partnerima dijelio milione maraka koje su plaane agencijama Mullen i
Peterton, za pomo se obratio upravo Valentini koja ga je spojila sa svojim efom
Sergejem Matvienkom, navodnim vlasnikom i Imperia Pharma i Hadena SA
RUSKI RULET S BH. FIRMOM
PRIÂ S (NE)SRETNIM KRAJEM
Ukoliko se u vrlo brzo ne posloè stvari u Upravi
Bosnalijeka, ta firma bit }e osu|ena na propast
bosnalijek:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 20:29 Page 22
ruskog trì{ta Arslanagi} je povjerio svom
potr~ku Nedimu Uzunovi}u koji 2005.
godine odlazi u Moskvu i postaje {ef
Bosnalijekovog predstavni{tva. Mlad,
neiskusan, bez pravih konekcija, Uzunovi}
ulazi u posao sa Protekom, odnosno
Valentinom Buchnevom, koja je bila
menadèr i preko koje je sklopljen ugovor
po kojem je Protek bio ekskluzivni uvoznik
i distributer Bosnalijekovih proizvoda.
Veoma brzo po~eli su unosni dogovori, a
2006. godine potpisan je agencijski ugovor
sa {vicarskom agencijom Mullen Mark et -
ing. êtiri godine kasnije, 2010., isti
ugovor potpisan je sa kompanijom Peterton
Services s Britanskih Djevi~anskih Otoka,
a novac je upla}ivan na ra~un Marfin
Popular Bank Public u Nikoziji.
To su bili fiktivni ugovori za plja~ku
Bosnalijeka, odnosno paravan za izvla~enje
ogromnih sredstva iz kompanije. Da je
kojim slu~ajem ruski Protek bio u
poslovnim odnosima sa Mullenom ili
Petertonom, za te ugovore mo`da bi i
postojalno neko obja{njenje. Ovako,
potpisani su ugovori sa tre}om firmom za
poslove u Rusiji koji su 100-postotno
zavr{avani preko Proteka. Dakle, u periodu
2006.-2012. Mullenu i Petertonu pla}ano je
10 posto od kompletne prodaje Bosna lijek -
Sergej Matvienko privatno stoji iza preuzimanja
Bosnalijeka jer je investicijski fond registrovan u
Lihten{tajnu Haden SA zapravo njegova praonica para
[PIJUNA@A
SMS poruke i mailovi koje sa svog mobilnog
telefona Nedim Uzunovi} {alje svojim
saradnicima

ovih proizvoda ostvarene na ruskom trì{tu,
a po tom osnovu iz Bosnalijeka je isisano
izme|u {et i sedam milona eura, navodi
na{ sagovonik. On tvrdi da su poslovi u
Rusiji bili dovoljni da se nahrani ~itav
Bosnalijek jer je u farmaceutskoj,
generi~koj industriji 10 posto prosjek za
neto dobit.
Tokom 2011. godine Bosnalijek je
potpisao trogodi{nji ugovor sa Pete rton om,
ali nakon intervencije konsultanata,
pravnici Bosnalijeka uspjeli su promijeniti
sporne klauzule ugovora tako da Peterton
vi{e nije imao ekskluzivna prava prodaje
Bosnalijekovih proizvoda na ruskom
trì{tu, koje je Bosnalijek mogao prodavati
tre}im licima uz pismeno obavje{tenje
upu}eno Petertonu. Nakon razlaza sa
Petertonom i Protekom u 2012. godini
Bosnalijek je na ruskom trì{tu ostvario
u{tedu od {est miliona KM, {to je ~inilo 75
posto neto dobiti Bosnalijeka ostvarene u
toj godini. Me|utim, raskid poslovne
suradnje sa Protekom i Petertonom, prema
navodima na{eg sagovornika, èstoko je
pogodio Nedima Uzunovi}a, ali i Valentinu
Buchnevu koja je napustila Protek da bi se
udomila u Imperia Pharmu. S druge strane,
2011. godine Edin Arslanagi} je kao
konsultanta angaòvao Bojana Kebea, Slo -
ve nca sa vi{edecenijskim iskustvom u

U oktobru pro{le godine na mjesto
direktora Bosnalijeka postavljen je Nedàd
Poli}. Prema navodima na{eg
sagovornika, Poli} je izabaran prema
instrukcijama Edina Arslanagi}a koji je bio
ubije|en da }e preko Poli}a i dalje
upravljati kompanijom. Me|utim, po{to je
Poli} vrlo brzo shvatio {ta se radi u
Bosnalijeku i koje su krucijalne gre{ke
Arslanagi}a, on je smijenjen.
Bosnalijek je 30 posto sredstava
tro{io na administraciju. Kompanije koje
se rasipaju parama na administraciju
tro{e maksimalno 8 posto. Kada je to
vidio, Poli}u je sve bilo jasno, kaè na{
sagovornik navode}i kako je Poli} primao
Arslanagi}a iz po{tovanja i uljudnosti.
Me|utim, kada se u igri pojavio Haden SA,
na susretu sa Poli}em je njihov zastupnik
Edin Dizdar rekao kako ga je posjetio
Arslanagi} i obe}ao mu pomo} pri
preuzimanju Bosnalijeka ukoliko sa~uvaju
njegovog sina Amara Arslanagi}a.
Za pola godine, koliko je Poli} bio
na ~elu Bosnalijeka, uspjeli smo rije{iti
sve probleme koje tuìla{tvo stavlja na
teret Edinu Arslanagi}u. Odmah je
prekinuta svaka suradnja sa firmom
Br{tanica koja je de facto bila praonica
para. Druga stvar, rije{ili smo problem
{peditera. Raspisan je tender i cijene
{pediterskih usluga smanjene su za 50
posto. Samo na toj ta~ki napravljena je
u{teda od 1,5 miliona KM godi{nje.
Apartmani Bosnalijeka na Bjela{nici
stavljeni su na prodaju i zabranjeno je
njihovo kori{tenje na na~in na koji su
se koristili u vrijeme Edina Arslanagi}a.
êtvrta, klju~na stvar, napravljena je
reorganizacija i otvoreno je centralno
odjeljenja za nabavke direktno odgo -
vorno direktoru koje ne moè nabaviti
ni{ta bez najmanje tri ponude. Ukinuto
je i peglanje kartica, smanjeni su za
pet puta putni tro{kovi, hotelski smje -
{taj itd., tvrdi na{ sagovornik.
PORODI^NI BIZNIS ARSLANAGI]A
Sve za sina Amara Arslanagia
24
RUSKI DVOJAC
Direktor Bosnalijeka Nedim Uzunovi} i
njegova ruska partnerka Valentina Buchneva
Edin Arslanagi}
GUVERNERKA
Biv{a guvernerka
St.Petersburga Valentina
Matvienko, ~iji sin Sergej
navodno preuzima Bosnalijek
farmaceutskom biznisu koji je radio za Krku,
Plivu, Barr i Teva. U prolje}e iste godine
Kebe je posjetio predstavni{tvo Bosnalijeka
u Rusiji gdje je, prema navodima na{eg
sagovornika, uo~io niz nelogi~nosti. Naime,
plata Uzunovi}a iznosila je oko 3.000 dolara
mjese~no, a prosje~na plata menadèra
takvog kalibra u Rusiji u to vrijeme kretala se
oko 10 hiljada dolara. Tako|er, zaposleni su
imali iznimno niske plate, a generalni
tro{kovi predstavni{tva bili su upola manji
od o~ekivanih.
RUSKA VEZA
Bojanu Kebeu to nije bilo jasno jer je
do tada radio u ure|enim kompanijama, za
razliku od Bosnalijeka koji za {est godina
nije napravio internu reviziju rada svog
predstavni{tva u Rusiji, a u sarajevskoj
centrali nisu posjedovali ni dokumentaciju
zaposlenih u predstavni{tvu, kamoli {ta
drugo. Drugim rije~ima, u Rusiji je mogao
harati i raditi {ta je ko htio, tvrdi na{
sagovornik. Kebe, koji je u me|uvremenu
postavljen na mjesto izvr{nog direktora za
marketing i prodaju Bosnalijeka, Upravi
Dru{tva prezentirao je izvr{ene revizije
Bosnalijekovog predstavni{tva u Rusiji
kojoj je bio nazo~an i Uzunovi}.
O~ekivano, Uzunovi} se sukobio sa
Kebeom, a Uprava mu je ponudila mjesto
stru~nog saradnika u Bosnalijeku koje on
nije prihvatio, nakon ~ega mu je po zakonu
prestao radni odnos. To se de{avalo krajem
2011. i po~etkom 2012. godine kada su se
po~ele slagati pri~e o preuzimanju
vlasni{tva nad Bosnalijekom.
Nakon {to mu je uru~en sporazumni
raskid ugovora Uzunovi} se za pomo}
obratio svom zemljaku i kom{iji,
federalnom premijeru Nerminu Nik{i}u.
Prema navodu na{eg sagovornika,
prvobitni plan bio je da Vlada FBiH
preuzme kontrolu nad NO koji bi zatim na
mjesto generalnog direktora postavio
Uzunovi}a. Dakle, plan je bio da se
Bosnalijek preuzme bez uloène marke, a
kada im to nije po{lo za rukom, pojavljuje
se luksembur{ki investicioni fond Haden
SA.
Budu}i da je Valentina Buchneva
po~ela da radi za Imperia Pharm, Uzunovi},
koji je sa Valentinom i drugim fizi~kim
licima dijelio postotak od 10 posto
upla}ivanih agencijama Mullen i Peterton,
za pomo} se obratio upravo njoj, tvrdi na{
sagovornik navode}i da je tako u igru
uvu~ena Imperia Pharm, odnosno Haden
SA. Na{ izvor tako|e, navodi da je vlasnik
i Imperia Pharm i Hadena SA zapravo
Sergej Matvienko, sin Valentine
Matvienko, visokopozicionirane ruske
politi~arke koja je obna{ala du`nost
zamjenika premijera Ruske Federacije i
guvernera Sankt Petersburga. Navodno,
Matvienko privatno stoji iza preuzimanja
Bosnalijeka jer je investicijski fond
registrovan u Lihten{tajnu Haden SA
zapravo njegova praonica para.
25
Ruska kompanija sa sjedi{tem u Sankt
Petersburgu Imperia Pharm 2008. godine
70 posto poslova obavljala je sa dràvnim
firmama, a svega 30 posto sa privatnim.
Na{ sagovornik navodi da je utjecaj mo}ne
porodice Matvijenko bio toliko o~it da se
ne{to moralo promijeniti. Dvije godine
kasnije Imperia Pharm 50 procenata
poslova obavljala je sa dràvnim, a isto
toliko i sa privatnim firmama. Hadenovi
zastupnici u Bosnalijeku isti~u i hvale se
vezama sa Imperia Pharmom, a zapravo
malo ko zna konkretne podatke. Imperia
Pharm je preko Hadena, kupila lanac
apoteka Dr. Stoletov koje zbog dugovanja
i lo{e profitabilnosti nisu htjeli kupiti najve}i
apotekarski lanci u Rusiji Rigla i A5
Group. Dr. Stoletov 10. je lanac apoteka
po veli~ini i pokriva 0,78 ruskog trì{ta.
Na{ sugovornik potvr|uje da je Imperia
Pharm marginalna kompanija koja ne
moè pokriti ni 10 posto onoga {to
Bosnalijek godi{nje plasira na rusko
trì{te.
RUSKO TR@I[TE
Imperia Pharm je marginalna
kompanija
Jadan od ~lanova
Hadenovog NO Bosnalijeka
je i Konji~anin Bernardin
Alagi}. Njegov sin Berin
Alagi} bio je predsjednik
odbora za glasanje na
Hadenovoj Skup{tini odrànoj
25. maja 2013. godine na kojoj
je Bernardin Alagi} izabran za
~lana NO, tako da je kao
predsjednik odbora za glasanje
njegov sin Berin u~estvovao u
utvr|ivanju rezultata glasanja
za kandidate za ~lanove NO,
me|u kojima je bio i njegov
otac. Ina~e, Bernardin Alagi}
zaposlenik je firme Igman iz
Konjica, a pro{le godine je
morao prodati poslovni prostor
i stan radi isplate duga Hypo
banci iz Mostara. Njegov sin
Berin Alagi} je u periodu od
aprila 2008. godine do
septembra 2010. godine radio
u Volksbank BH, sada
Sberbank BH, koja je Hadenu
dala kredit za kupovinu
Bosnalijekovih dionica. Alagi}
junior je i direktor firme Kliping
BH sa kojom je Bosnalijek
imao zaklju~en ugovor o
pruànju usluga, a koji je
otkazan jer je spomenuta firma
namjerno propustila dostaviti
neke objave koje su se
odnosile na Hadenovu
Skup{tinu. Me|utim, Kliping
BH i sada pruà usluge
Bosnalijeku, a njen direktor
Alagi} boravi u Bosnalijeku,
poziva zaposlenike da mu
referi{u o poslovima iz njihove
nadle`nosti. Izme|u ostalih,
pozivao je pravnicu koja radi
ugovore sa ino partnerima da
mu da informacije o tim
ugovorima i naloìo joj da mu
napravi draft ugovora bez
podataka o kupcu. Alagi} junior
pregleda i po{tu koju iz po{te
donose Bosnalijekovi kuriri i
odlu~uje {ta }e se dalje sa
njom de{avati, odnosno koja
po{ta }e se protokolisati, a
ostalu zadràva i dalje o toj
po{ti odlu~uje ekipa koja je
u{la u Bosnalijek na ~elu sa
Nedimom Uzunovi}em
Tako|er, ~lan Hadenovog
NO je i Edin Dizdar koji, po
zakonu, ne moè biti ~lan NO
Bosnalijeka.
HADENOVI OPERATIVCI
lanovi (i)legalnog Nadzornog odbora Bosnalijeka
Edin Dizdar
N
ekoliko novih poslovnih ugovora
zaklju~enih u posljednjih pola
godine, ~ija ukupna vrijednost
prema{uje iznos 200 miliona
eura, svjedo~e da je namjenska
industrija Federacije BiH krenula putem
ubrzanog oporavka i izlaska iz vi{egodi{nje
agonije. Zvu~i nevjerovatno, ali je istina:
dva preduze}a iz namjenske industrije,
konji~ki Igman i sarajevski Pretis, imaju
toliko posla da su primorani raditi u tri
smjene, a nerijetko i tokom vikenda i
praznika. U slu~aju konji~kog Igmana, to i
nije neko iznena|enje, budu}i da je ova
tvornica iz rata iza{la neo{te}ena. No,
uspjeh sarajevskog Pretisa, koji je doslovno
opusto{en u minulom ratu, spada u
prvorazrednu privrednu senzaciju.
IGMAN SKLOPIO TROGODI[NJI UGOVOR
Konji~ki Igman je s ameri~kom tvrtkom
Howell Machine sklopio poslovni ugovor
sve do 2015. godine, a taj trogodi{nji
aran`man vredniji je od svih ugovora koje
je Igman zaklju~io od rata do danas! Do
kraja 2013. godine Igman }e ameri~koj
tvrtki Howell Machine isporu~iti municiju
u vrijednosti od oko 30 miliona eura,
naredne godine u iznosu od 50 miliona
eura, a 2015. godine vrijednost ugovora s
ameri~kom tvrtkom penje se na vrtoglavih
80 miliona eura!
Pore|enja radi, u ranijem petnaesto -
godi{njem razdoblju nakon rata, Igman je
zaklju~io samo jedan zna~ajniji poslovni
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Igman iz Konjica i Pretis iz Vogo{}e, dva najvrednija
preduze}a namjenske industrije, rade u tri smjene
AMERIKA PODI@E NAMJENSKU
INDUSTRIJU BiH
Tokom ove godine preduzea iz namjenske industrije
Federacije BiH ugovorila su vie poslova nego u proteklih
petnaest; Slobodna Bosna otkriva ta se krije u pozadini
neoekivanog uzleta namjenske industrije, proizvodne grane
koja je bila skoro otpisana
SJAJNA VIJEST
asim:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 21:03 Page 26
ugovor, i to na iznos od 30 miliona eura.
Rije~ je u poslovnom ugovoru iz 2010.
godine s vladom Saudijske Arabije, koji je
na izvjestan na~in ozna~io prekretnicu u
poslijeratnom radu i razvoju konji~kog
Igmana. Najprije zato {to je potpisan u
trenutku kada se Igman gu{io u golemim
gubicima i bankarskim dugovima, i zato
{to je preko ovog ugovora konji~ka tvrtka
po prvi put ozbiljnije zakora~ila na vojno
trì{te koje ekskluzivno snabdijevaju
~lanice NATO alijanse, a prije svih SAD.
Sticajem povijesnih okolnosti, prije -
ratna namjenska industrija BiH pre domi -
nantno je bila bazirana na tzv. isto~nom
vojnom standardu, koji je diktirala Rusija.
Najva`niji proizvod vojne industrije biv{e
Jugoslavije, tenk T-84, napravljen je prema
starom modelu sovjetskog tenka T-80 koji
se prije raspada SSSR-a sastavljao u
Ukrajini. I sva prate}a oprema na ovom
tenku, a koja se najve}im dijelom
proizvodila u BiH, slijedila je sovjetski
standard, ~ime je namjenska industrija BiH
po automatizmu bila isklju~ena s trì{ta pod
kontrolom ~lanica NATO alijanse, kakvo je
primjerice trì{te Saudijske Arabije,
Emirata, Katara, itd. Prostor za izvoz i
plasman proizvoda namjenske industrije
BiH dodatno je smanjen nakon doga|aja
poznatih pod nazivom arapsko prolje}e,
koji su rezultirali dodatnim {irenjem
ameri~kog uticaja i na one arapske dràve
koje su, poput Iraka i Libije, proteklih
decenija spadale u red najva`nijih
poslovnih partnera namjenske industrije
BiH.
ZAGRIJAVANJE PRETISA
Ponovni uspon sarajevskog Pretisa,
nekada vode}eg preduze}a namjenske
industrije BiH, bio je prakti~no nezamisliv
bez usvajanja proizvodnih standarda NATO
vojne industrije. U konkretnom slu~aju,
rije~ je o haubi~kim i tenkovskim granatama
od 105 i 155 milimetara, koje standardno
koriste vojne snage NATO alijanse.
Proizvodnju ovih granata Pretis je osvojio
tek nedavno, nakon nabavke novih, vrlo
skupih ma{inskih postrojenja i tehnolo{kog
prilago|avanja postoje}eg ma{inskog parka,
KAO U DOBRA STARA VREMENA
Aktuelni direktor Pretisa Hajrudin

Pezo kaè da je trenutna proizvodnja
zanemarljiva u pore|enju s prijeratnom, no
tvrdi da je oporavak Pretisa nezaustavljiv i
da }e u roku od dvije godine obim
proizvodnje i broj uposlenih radnika biti
udvo stru~en, te da }e biti izmirena sva
naslije|ena i nagomilana dugovanja
prema bankama i dobavlja~ima.
S nekoliko novih, najmodernijih
ma{ina znatno smo ubrzali i pojeftinili
proizvodnju i osposobljeni smo da
sudjelujemo i na krupnijim me|u nar o -
dnim tenderima, iznad 50, pa i 100
miliona eura. To je do ju~er bio daleki
san. Od presudne je va`nosti ~injenica
da smo ponovo prisutni na bogatom
arapskom trì{tu - na{ trenutno najve}i
ugovor sklopili smo sa Saudijskom
Arabijom koju ina~e u potpunosti sna -
bdijeva ameri~ka vojna proizvodnja. To
je najbolji dokaz da je Pretis napravio
snaàn tehnolo{ki iskorak.
HAJRUDIN PEZO, DIREKTOR PRETISA, ZA SB:
Spremni smo za veliki, novi
poetak
NOVI POÊTAK
Direktor Pretisa
Hajrudin Pezo
UGOVOR S PAKISTANOM
Pretis za Pakistan proizvodi 60 000 osvjetljavaju}ih granata
odnosno onog {to je u Pretisu ostalo nakon
{to se 1996. godine Mladi}eva vojska
povukla iz Vogo{}e, ostavljaju}i za sobom
gole tvorni~ke zidove. Iz Pretisa su izvu~ene
sve vrednije ma{ine koje su se mogle
rastaviti i prenijeti na drugu lokaciju, ostalo
je samo nekoliko te{kih, neprenosivih
postrojanja koja su, me|utim, namjerno
o{te}ena i na dulje vrijeme onesposobljena
za proizvodnju.
Na ru{evinama opusto{enog i uni{tenog
Pretisa, nekada{njeg giganta sa 16.000
uposlenih radnika i bruto prometom iznad
milijardu dolara godi{nje, izniknula je nova
tvornica municije s dvadesetak puta manje
uposlenih i s tehnologijom koja se zasniva
na prastarim ma{inskim post ro jen j i ma od
prije 70 godina i nekoliko modernih,
kompjuterski navo|enih strojeva za
preciznu obradu metala. I, {to je najva`nije,
okupljena je kadrovska jezgra prijeratnih
inìnjera i visokokvalificiranih radnika s
golemim, vi{edecenijskim iskustvom u
proizvodnji municije. Ljudski kapital
Pretisa neuporedivo je vredniji od nekoliko
ugovora zaklju~enih u 2013. godini s
Pakistanom, Ukrajinom, Saudijskom,
Arabijom i dr. na ukupni iznos od oko 30
miliona eura.
Tako|er, bu|enje Pretisa iz deceniju i
pol duge agonije nije va`no samo za 250
radnika, koliko ih trenutno radi u
vogo{}anskom pogonu, nego za jo{
najmanje 2.000 radnika zaposlenih u
ostalim tvornicama namjenske industrije
~ija je prozvodnja tijesno povezana i ovisna
od finanlne proizvodnje u Pretisu, poput
gora`danske fabrike inicijalnih kapisli Unis
Ginex, ili bugojanske tvornice upalja~a
Binas. To osobito vaì u slu~aju
bugojanskog Binasa, ~ija je proizvodnja
skoro u cjelini ovisna od Pretisa.
28
Naziv Pretis je izveden iz akronima

punog, ali davno potisnutog i zabo ra vlje nog
naziva - Preduze}e Tito Sarajevo. Od
nastanka 1948. godine, Pretis je paralelno
razvijao vojnu i civilnu pro iz vo dnju. Vojni
dio se specijalizirao za proizvodnju te{ke
municije kalibra od 60 do 155 milimetara,
dok je civilni dio preduze}a na trì{te
lansirao ~uveni pretis lonac, koji je i danas
sinonim za sve ekspres-lonce, a ne{to
kasnije na proizvodnju autodijelova i
sklapanje automobila njema~kog WV-a,
najprije Princa, kasnije Bube a
naposljetku i Golfa.
ZABORAVLJENA POVIJEST
Puni naziv Pretisa je Preduzee Tito
Sarajevo
KOMBINIRANA POSTROJENJA
Pretis odràva proizvodnju na kombinaciji
ma{ina starih 70 godina i najsuvremenijih
kompjuteriziranih ma{ina
Rodoljub Dra{kovi}, herce gov a -
~ko-srbijanski tajkun i vlasnik
koncerna Swisslion Takovo, prije
petnaestak dana, od Milo rada
Dodika, predsjednika RS-a,
odlikovan je Ordenom RS-a sa srebrnim
vijencem kao veliki investitor u Republiku
Srpsku.
Obrazlaù}i ovu odluku, Dodik je
istakao da Dra{kovi}, kao veliki investitor
u cijeloj Hercegovini, koji u nju ulaè i
otvara nova radna mjesta, zasluùje svu
pa`nju ne samo ove regije ve} i cijele
Republike Srpske, te da ulaè dosta energi-
je da pomogne Hercegovini i RS-u
Dra{kovi} je Dodiku zahvalio na podr{ci,
isti~u}i da je pitanje da li bi toliko snage i
ljubavi ponovo dao Hercegovini za njen
prosperitet da nije bilo upravo njega,
Milorada Dodika.
Dra{kovi}, ina~e brat lidera SPO-a
Vuka Dra{kovi}a, bio je iskren kada je
rekao da samo zahvalju}i Dodiku posluje u
Hercegovini. Upravo je Dodik omogu}io
Dra{kovi}u da se ekspresno rije{i duga od
20 miliona maraka prema dràvi. Upu}eni
izvori tvrde da je zbog Dra{kovi}a
nedavno usvojen Zakon o posebnom na~inu
DODIKOVA NOVA FORMULA ZA OMILJENE GUBITA[E
Pi{e: MIRHA DEDI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Odluka MILORADA DODIKA da se RODOLJUBU DRAKOVIU, vlasniku
Swisslion industrije alata iz Trebinja, poreski dug od 20 miliona KM pretvori u
vlasniki udio RS-a, izazvala je burno reagovanje u poslovnim krugovima RS-a;
naa novinarka analizira poslovanje jednog od najveih privrednih gubitaa u
RS-u koji je preko noi, zahvaljujui Dodiku, konsolidovan
ZA NEPRINCIPIJELNU
POGODBU SA DODIKOM
DRA[KOVI] DOBIO ORDEN
Umjesto da plati kaznu od 16 miliona KMza
nepo{tivanje ugovora i izmiri obaveze od oko
50 miliona KM , vlasniku Swisslion-Takovo
Rodoljubu Dra{kovi}u Dodik oprostio sve dugove
NOVI MODEL
OTPISA DUGOVA
Pla}anje poreza u
RS-u nije obavezno
za miljenike reìma
Milorada Dodika
draskovic:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:41 Page 30
izmirenja poreskog duga.
Ovaj zakon, iako je usvojen, jo{ nije
stupio na snagu, ali se uveliko primjenjuje
u slu~aju Dra{kovi}a. Swisslion Industrija
alata Trebinje duguje 20 miliona maraka.
Umjesto da naplati taj dug, Vlada RS-a }e
za tu vrijednost preuzeti vlasni~ki udio u
IAT-u. Vlada RS-a je ve} od 29. jula na
Banjalu~koj berzi ponudila akcije IAT-a na
prodaju. Rije~ je o 17 posto kapitala, a cije-
na jedne akcije je svega 13 feninga dok je
samo prije tri godine vrijednost akcije IAT-
a iznosila jednu marku. To zna~i da }e
Vlada RS-a za 20 miliona poreskog duga
mo}i maksimalno da dobije 690 hiljada
maraka.
To je bruka i sramota. To je vi{e od 20
puta manje od iznosa duga prema dràvi.
To nije dug prema dràvi, to je dug prema
radnicima, to je dug za doprinose za PIO i
zdravstvo, upozorava predsjednik Nar o -
dnog demokratskog pokreta Dragan âvi}.
UMJESTO DA IDE POD STEÂJ,
SWISSLION NAGRA\EN
Osnovni kapital IAT-a iznosi 38 miliona
KM. Kada Vlada RS-a preuzme udio vlas-
ni{tva u vrijednosti duga od 20 miliona, ona
bi trebalo da postane vlasnik polovine akci-
ja. Me|utim, upravo usvojeni zakon pred-
vi|a da se pretvaranje poreskog duga u
vlasni~ki udio vr{i primjenom knjigovod-
stvene vrijednosti, odnosno bilansnog
kursa. Primjera radi, bilansni kurs IAT-a je
26 feninga, {to zna~i da }e Vlada postati
vlasnik samo 12 posto kapitala, ili svega
5,5 miliona maraka.
Swisslion Industrija alata Trebinje
prvi je poreski du`nik kojem je poreski dug
zamijenjen za akcije. Isti zahtjev, po stu-
panju na snagu novog zakona, ministarstvu
finansija mo}i }e da podnesu i drugi pores-
ki du`nici, ali }e o tome ko je zasluìo ovu
privilegiju, a ko ne, odlu~ivati Sud ~asti
Vlade Republike Srpske.
Ekonomisti smatraju da je ovaj model
{tetan za budèt, jer se ne zna ko }e upravlj a -
ti tim akcijama, niti je poznato kako }e se
akcijama namiriti potraìvanja Poreske
uprave i javnih fondova.
Postavlja se ~itav niz pitanja. [ta }e
Poreska uprava Republike Srpske raditi s
akcijama bilo koje firme? Ko }e upravljati
tim akcijama? Kako }e Fond PIO ili Fond
zdravstva naplatiti potraìvanja od pre-
duze}a gdje je dug pretvoren u akcije?,
pitao je ekonomski analiti~ar Zoran
Pavlovi}.
Mladen Ivani}, lider PDP-a, kaè da je
opra{tanje poreskih dugova preduze}u
Swisslion, ~iji je vlasnik Rodoljub
Dra{kovi}, potpuno jasan pokazatelj da je
Republika Srpska privatna svojina Milorada
Dodika, a pla}anje poreza kao zakonska
obaveza nije nu`no ako ste milj enik reìma.
STIMULATIVNO OTPISIVANJE DUGOVA
ÎME JE DRA[KOVI]
ZASLU@IO
PRIVILEGIJE
Rodoljub Dra{kovi}, vlasnik
Swissliona industrije alata,
rije{io se nekoliko
desetina miliona duga
zahvaljuju}i prijateljstvu
sa Dodikom
I privrednici koji redovno pla}aju svoje
obaveze prema dràvi smatraju se diskrimi -
ni sanim, jer firme koje godinama ne pla}aju
poreze i doprinose, umjesto da idu u ste~aj,
Vlada RS-a nagra|uje tako {to }e preuzeti
njihove bezvrijedne akcije.
Postoji zakon koji kaè da firma koja
ne izmiruje svoje obaveze prema dràvi ide
u ste~aj. Nije mi jasno da Vlada dozvoljava
nekome da dvije godine ne pla}a poreze i
doprinose. Te se firme trebaju spa{avati
ste~ajem, a ne nekim akcijama koje ni{ta ne
vrijede, smatra direktor Fabrike obu}e
Bema Marinko Umi}evi}.
Dra{kovi} je 2007. godine poslije
dogovora sa Miloradom Dodikom kupio
ve}inski paket akcija Industrije alata za
1.700.000 maraka.
êtiri godine kasnije Komisija Inve sti -
ci ono-razvojne banke obavila je reviziju
po{tivanja ugovora o privatizaciji Industrije
alata Trebinje (IAT) i utvrdila da bi
ve}inski vlasnik Rodoljub Dra{kovi},
odnosno Swisslion-Takovo, zbog
utvr|enih nepravilnosti trebalo da plati
kaznu od 15,3 miliona maraka. IRB RS
predloìo je u izvje{taju sankcije prema
sada{njem ve}inskom vlasniku, jer je
Dra{kovi}, samo u prvoj godini perioda na
koji se ugovor odnosi, na neprihvatljiv
na~in izvr{io svoje obaveze. Informacija
od 22. novembra 2011. kaè i ovo: Ve}
druge godine kupac nije po{tovao obavezu
kada je u pitanju zapo{ljavanje,
obavje{tavanje, niti program socijalnog
zbrinjavanja, pa je po tom osnovu IRB
predloìo kaznu od dva miliona maraka. U
izvje{taju, kupac IAT-a tre}e godine nije
ostvario dogovoreni prihod, a suprotno
ugovoru i bez saglasnosti prodavca otu|io
je i opteretio sredstva preduze}a, te nije
ispunio ni ugovorne obaveze o zapo{lja-
vanju utvr|enog broja radnika.
Prijedlog za sankcionisanje kr{enja
ugovora po ovom osnovu je nov~ana kazna
od sedam miliona maraka. êtvrte godine
kupac nastavlja da kr{i ugovor, jer je u IAT-u
bilo zaposleno ~ak 350 radnika manje nego
{to se Dra{kovi} obavezao potpisuju}i
ugovor, a predvi|ena kazna je 6,3 miliona
maraka. I svi ostali pokazatelji poslovanja
uglavnom su lo{iji u odnosu na vrijeme
prije privatizacije. Pali su prihodi i prodaja,
a ukupne obaveze popele su se na 39 mili o -
na maraka i za 51 odsto su ve}e od obaveza
koje su postojale godinu dana prije privati-
zacije.
Biv{i predsjednik Vlade RS-a Alek san -
dar Dòmbi} krajem 2011. je saop{tio da je
Savjet RS-a za privatizaciju odbio ponudu
Rodoljuba Dra{kovi}a da obaveze IAT-a
prema budètu u iznosu od oko 14 miliona
pretvori u akcije i tada nije isklju~io
mogu}nost raskida ugovora s njim.
Dra{kovi} je tada izjavio da je spreman u}i
u proces konsolidacije i rehabilitacije IAT-
a, ali i da za tu varijantu traì pomo} Vlade
RS-a u podr{ci socijalnom programu. U
pismu koje je uputio Dodiku i Dòmbi}u,
Dra{kovi} je optuìo radnike i trebinjsku
opoziciju za opstrukcije u mjerama
sanacije u IAT-u.
Za ekonomisticu Svetlanu Ceni} kon-
vertovanje duga u akcije tako|e je krajnje
sporno.
Ja sam jo{ prije godinu dana upozo-
ravala {ta stoji iza namjere Vlade RS-a da
konvertuje dug u akcije, {to }e re}i vra}a se
u vlasni{tvo ne~ega {to je kao prodala, a
nikad naplatila; Dra{kovi} se re{ava 30 mil-
iona obaveza, plus nikom ni{ta {to je pod
hipoteku stavio sve {to je mogao tamo; sve
se de{ava uo~i datuma kada isti~e ugovor o
privatizaciji, pa ni{ta od 15 miliona za neis-
punjenje obaveza po ovom ugovoru (a koju
je to ispunio?!); Dra{kovi} dobija i osam
32
DODIKOVA NOVA FORMULA ZA OMILJENE GUBITA[E
DUBIOZA KOLEKTIV:
Drakovieva
Swisslion industrija
alata zavrila je prvo
poslovno polugodite s
gubitkom od oko 2,2
miliona KM, pa je novim
minusom u poslovanju
akumulirani gubitak tog
preduzea povean na
vie od 53 miliona KM
TREBINJSKI IMETAK
Jedna od veleljepnih
Dra{kovi}evih vila nalazi
se u centru Trebinja
OD ALATA DO KEKSA
Dra{kovi} je postao vlasnik Industrije
alata u Trebinju 2007. godine
miliona kredita koje nikad za nikada ne}e
vratiti. Samo je jedno nagradno pitanje:
koliko se ko ugradio ovde?, pita se
Svetlana Ceni}.
DRA[KOVI]EVI SARAJEVSKI
POSLOVNI POÊCI
Dra{kovi}eva Swisslion industrija
alata zavr{ila je prvo poslovno polugodi{te
s gubitkom od oko 2,2 miliona KM, pa je
novim minusom u poslovanju akumulirani
gubitak tog preduze}a pove}an na vi{e od
53 miliona KM. U polugodi{njem finansij -
sk om izvje{taju za 2013. godinu, koji je
objavljen na Banjalu~koj berzi, precizira se
da trebinjski Swisslion ima obaveze od
oko 45,7 miliona KM, od kojih se 17,1
mili on moè konvertovati u kapital, dok
kratkoro~ne obaveze iznose 27,8 miliona, a
ukupni kapital je svega 7,8 miliona KM.
Prosje~an broj zaposlenih iznosio je 773 i
za 145 radnika manji je nego u istom perio-
du lani.
Na po~ecima karijere Rodoljub Dra {ko -
vi} je radio u sarajevskoj Tekstilnoj indus-
triji, a nedugo potom ve} je bio u upravi
grada Sarajeva na poslovima novih investi-
cija. Nakon preseljenja u Vr{ac na{ao se na
mjestu direktora Vr{a~ke industrije kondi-
torskih (VIK) proizvoda koju je poku{ao da
vrati iz mrtvih. Zbog sankcija u Srbiji
oti{ao je u [vajcarsku, gdje je 1997. osno-
vao preduze}e za proizvodnju hrane DRD
Swisslion, a kasnije osniva podru`nice
ove firme u Srbiji i Makedoniji.
Na tenderu 2003. kupuje gornjomilano-
va~ki PIK Takovo, tri godine kasnije i
makedonski Agroplod, a rodnoj Her ce go vi -
ni se vratio kupuju}i trebinjsku Industriju
alata. Vlasnik je nekoliko vila, izme|u
ostalih i rasko{ne dedinjske vile s dva
bazena i kabinetom za sastanke veli~ine
osrednjeg stana. Zbog njegovog drànja i
pona{anja radnici ga nazivaju general i
gazda.
Moja misija je borba protiv
siroma{tva, rekao je jednom prilikom ovaj
potomak mnogo~lane porodice iz hercego-
va~kog kr{a koji je jo{ u djetinjstvu na
upe~atljiv na~in osjetio gorak ukus
neima{tine. Rodoljub Dra{kovi} je ro|en
1949. u selu Slivlje kod Gacka u
Hercegovini, zavr{io je Ekonomski i
Poljoprivredni fakultet u Beogradu, a
prema sopstvenom priznanju, biznisu se
u~io od Nijemaca, [vajcaraca i Francuza.
Dra{kovi} je prije nekoliko dana
najavio je i veliku investiciju u Trebinju,
vrijednu 70 miliona eura, koja }e podrazu-
mijevati otvaranje novog fabri~kog bloka
prehrambene industrije, u kojoj }e biti
zaposleno 650 radnika. Dra{kovi} planira
da prehrambenu proizvodnju pro{iri i u
Nevesinje, gdje se ve} za te potrebe radi
rekonstrukcija hala nekada{nje Industrije
alata, a kako je nedavno, prilikom obilaska
tih radova, naveo, ova investicija vrijedi 15
miliona eura. Pitanje je koliko }e ovaj veli-
ki investitor u RS-u za svoje nove poslovne
poduhvate dobiti kredita od IRB-a RS-a.
Lista poreskih du`nika u Republici
Srpskoj prili~no je duga~ka. Me|u
najve}im su upravo oni koji slove za mil j e -
ni ke aktuelne vlasti, ili je rije~ o
nekada{njim gigantima koje je ova vlast
privatizovala. Nakon Dra{kovi}a, postavlja
se pitanje ko }e vratiti vi{emilionske
dugove Rafinerije Brod, Boske i drugih.
Me|utim, nakon usvajanja novog
zakona, postaje sve jasno. Umjesto da Vlada
raskine privatizacione ugovore s
neuspje{nim kupcima tih firmi, primijeni}e
isti model kao u slu~aju trebinjskog IAT-a.
Vlasnici koji su od Vlade kupili te firme,
vrati}e ih dràvi, ali nakon {to su od nje
prethodno uzeli kredite, podsticaje i napravili
milionske dugove, koje nikada ne}e vratiti.
33
STIMULATIVNO OTPISIVANJE DUGOVA
Rodoljub Dra{kovi} je sredinom 2011.
godine odlu~io da ostavi poslovnu imperiju u
Srbiji i napusti zemlju. Kap koja je prelila
~a{u bio je dug prema Komercijalnoj banci iz
devedesetih godina od 11,2 miliona eura, a
koji je Dra{kovi} prema odluci Apelacionog
suda u Beogradu morao vratiti.
Dra{kovi} je tom prilikom demonstra-
tivno odlu~io da, nakon {to se razduì
uzme kartu u jednom pravcu iz Srbije. Prije
odlaska optuìo je Mla|ana Dinki}a,
tada{njeg ministra ekonomije, da je odgov-
oran za to {to je morao da napusti Srbiju
jer je, kako tvrdi, nezadovoljan poslovnim
ambijentom u Srbiji. Dra{kovi} je optuìo
lidera URS-a da je sahranio srpsku privre-
du i da navodno ima uticaja na pravosudni
sistem, posebno u sporu Takova sa
Komercijalnom bankom, koji je bio presu-
dan za odlazak ovog biznismena prvo u
Zagreb, a potom u [vajcarsku.
Dinki} je odbacio optu`be biznismena
Dra{kovi}a da je odgovoran za njegov
odlazak iz Srbije i naveo da Dra{kovi}
la`nim optu`bama èli da ispolitizuje ~itav
slu~aj kako bi sakrio ~injenicu da je
upropastio kompaniju Swisslion-Takovo i
jo{ nekoliko firmi koje je poslednjih godina
kupio u Srbiji.
Re~ je o klasi~noj Dra{kovi}evoj
prevari kojom namerava da uni{tavanje
firmi koje je pokupovao po Srbiji,
uklju~uju}i i Takovo, prebaci na
politi~ki teren da bi prikrio svoje katas-
trofalno poslovanje. Sve vreme je
izvla~io milionske dividende iz banaka, a
istovremeno je pakovao kofere da
pobegne iz zemlje. Apelujemo na polici-
ju i tuìla{tvo da se uklju~e u ovaj slu~aj.
Neka Dra{kovi} beì gde god ho}e, ali
neka pare ostavi u Srbiji, kazao je Dinki}.
Dra{kovi}u je Takovo prodato pod
~udnim okolnostima i niskoj cijeni od oko
tri miliona dolara, iako je procjena nezavisne
agencije bila da vrijedi oko 65 miliona
dolara.
U trenutku kada je Dra{kovi} preuzeo
kompaniju, Takovo je imalo 3.800
zaposlenih, a danas ima njih 700 i svi
strepe da li }e i kada dobiti otkaz.
DUG NIJE DOBAR DRUG
Drakovi zbog duga Komercijalnoj
banci napustio Srbiju pa se opet u
nju vratio
KAD GAZDA
DODIK ÂSTI
Orden RS-a sa
srebrnim vijencem
za velikog
investitora
u Republiku
Srpsku
U Mostaru je sve politiki obojeno: i voda i struja, i telefon i pota, i vodovod i
kanalizacija, i istoa i vatrogasci, i Vele i Zrinjski, i jo puno toga...; kako
danas ivi ranjeni grad i grad sluaj, sa im se bore i za ta su se Mostarci
izborili, ta ih mui a ta raduje, ko koga voli a ko koga mrzi, piemo u ovom i u
naem narednom broju
MOSTAR DANAS
SA ONE I NA
ONU STRANU
mostar:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:35 Page 34
Z
agreba~ki reditelj a ro|eni
Mostarac Bobo Jel~i} specijalnu
nagradu koju mu je dodijelio ìri
19. Sarajevo Film Festivala
posvetio je svom rodnom gradu.
Snimio je Jel~i} film Obrana i za{tita pro{le
godine u Mostaru i o Mostaru, najra njen ij -
em gradu u Bosni i Hercegovini, sjetna bi
jedna gledateljka nakon sarajevske
projekcije pro{le sedmice. I zadnjem
multikulturnom gradu u BiH, ali i
podijeljenom gradu, govore godinama
jedni, i gradu slu~aju i gradu bez pers -
pektive, napominju, pak, drugi. I duboko
podijeljenom gradu, duboko kao {to je
Neretva ispod Starog mosta, re}i }e tre}i.
Istina, podijeljen je Mostar jo{ uvijek. I
bi}e jo{ dugo, onako najiskrenije. Ali, nije
nama namjera govoriti o podijeljenosti -
prepolovljenosti zbog njih samih, ve} o
podijeljenosti - prepolovljenosti koje se
kroz neke kosmi~ke sile i prilike mogu tiho
i ne~ujno privla~iti, pa ~ak i udvostru~iti.
Dobro, govoriti o problemima treba se
vazda, uvijek i u svako vrijeme. No, dijeli
Mostar sudbinu ~itave Bosne i Herce go -
vine. I Sarajeva i Tuzle i Banje Luke. I
Cazina i Prijedora i îtluka. Me|utim,
za{to se rijetko, ili nikako, ne spominju
svijetle strane u gradu {to jo{ uvijek stoji i
opstaje iznad Neretve. Pa, zar ne postoje i
ne ìve u ranjenom gradu Muzi~ki centar
Pavarotti, OKC Abra{evi}, Dani filma,
Mostarsko prolje}e - Dani Matice hrvatske,
World Music Centar, Blues & Rock
Festival, skaka~i/leta~i sa Starog mosta,
Zoster, Antifa, Mostar Rock School,
Summer Fest, MC Neretva, Mostarska
liska. Golemo i za puno ve}i kulturno-
umjetni~ki centar u regiji. A, koliko danas
stanovnika ima Mostar zna}emo nakon
predstoje}eg popisa stanovni{tva u BiH.
No, koliko god ih ima, ili koliko god da ih
bude na prebrojavanju u oktobru, bi}e to
podatak za Mostar. A ne za zapadnu ili za
isto~nu stranu.
POLITI^KA SITUACIJA
Probudi se, ni{ta se ne rje{ava
Politi~ka situacija u najmanju je ruku
vrlo lo{a i letargi~na, i od strane politi~ara a
i od strane gra|ana Mostara. Svi ~ekaju da
se ne{to desi i nema ba{ puno onih, ili ih
nema nikako, koji razumiju da su upravo
oni ti koji stvaraju principe i modele
dru{tva, a ne neko iz svemira. Stara religija
zvana: Bi}e bolje, vjerovatno je dovela
narod do te iste letargi~nosti. Politi~ari se
osje}aju da rade u nekoj d.o.o. firmi gdje su
{efovi neki internacionalni fondovi i
kreditori, a co-funderi su gra|ani koji svoje
poreze i dràvne usluge moraju svakako
platiti, veli na{ sagovornik. Uglavnom,
ljudi bez znanja i vjere u sebe i na jednoj i
na drugoj strani.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Politi~ki i ekonomski na koljenima, socijalno frustriran

i strukturalno nemo}an na obje strane, Mostar ipak ima i
svoje svijetle ta~ke i to~ke
A, dvije strane razvijaju se ne sraz mjer -
no. Zapravo, zapadna napreduje, a isto~na
nazaduje. Zakon obrnute proporcije.
Mo`da je to i politi~ko pitanje, razmi{lja
Mostarac u dokolici: Ispa{ta mali, obi~ni
gra|anin, zato {to dosta ljudi sa istoka ide
na zapad, zbog vi{e posla i boljih dnev ni -
ca. Pa, ba{ i ne ispa{ta, ne slaèmo se sa
na{im sabesjednikom. Bitno je da se zaradi,
{ta te briga na kojoj si strani.
Strana~ka pri~a je stara, prastara. Dva
HDZ-a, pogotovo onaj stariji, i SDA, kroje
pri~u. Uglavnom. Sa isto~ne strane nekada
je Stranka za BiH poprili~no participirala, a
nakon posljednjih izbora istisnule su je, kao
majka aknu sa tinejdèrskog lica djeteta
svog, iz kruga odlu~ivanja SDP i SBB.
Zato {to je sirotinja mislila da }e se ne{to
promijeniti. Permanentna je to borba oko
vlasti, jer vlast ne{to donosi. A kad si na
vlasti, gradi{, kao, po{tenu pri~u, a onda
zaposli{, recimo, svog brata. Svugdje isto u
ovoj nesretnoj dràvi. A, narod ko narod.
Na {ta se àli u Mostaru, àli se i bilo gdje
drugdje, u oba entiteta. Politi~ari caruju, um
klade valja.
Ima sa one strane jedan politi~ar {to
viletinu gradi. Ipak, ne}emo vam otkriti s
koje strane. Niti njegovo ime. Nije red da se
kola razbiju o njegova le|a, kad su svi oni,
mostarski politi~ari, prona|ite im imena na
googleu, u pet deka. Na tasu negativnosti.
Izuzeci, to jeste pozitivni politi~ki primjeri
utjelovljeni u politi~ke individue, samo
potvr|uju pravilo. Ukratko: status quo,
ni{ta se ne rje{ava, niti se {ta bitno mijenja.
Mostarci su mislili, pa evo, recimo, prije
deset godina da }e im Sarajevo posvetiti
malo ve}u pa`nju. Ma, jok, ni|e veze,
kazali bi tamo! Ustvari, Sarajevo je
Mostaru okrenulo le|a. Mostarci su, pak,
prije devet godina mislili da }e obnovljeni
Stari most, barem simboli~no, povezati
Mostarce. [to je i ta~no. Ali, nivo simbolike
je u Mostaru totalno plitak i apsolutno
nevaàn. U martu pro{le godine otvorena je
i obnovljena Gradska vije}nica. Prvo
Bo{njaci u nju nisu htjeli ulaziti, jer je
ispred zgrade postavljen spomenik
bojovnicima HVO-a. Ne{to kasnije, ni
Hrvatima ona nije bila mila, jer je, tako|e u
njenoj neposrednoj blizini, postavljen
spomenik vojnicima Armije RBiH.
EKONOMSKA SITUACIJA
Na istoku stare pri~e, na zapadu ne{to novo
Pitali su jednog nogometa{a {to ne
pre|e u isto~ni dio grada. Rekao je da na
periferiju grada ne ide, ~uli smo i ovo u
Mostaru. U ekonomskom pogledu, iako
nogometa{ sasvim sigurno nije ba{ na to
mislio, gotovo da je u pravu kada kaè da je
isto~ni dio periferija. Zapadna strana
malo je skuplja, od kafana do tr`nih
centara, da ih ne nabrajam. Mo`da samo
Mepas Mall, na zapadnoj strani, po{to je
otvoren prije osam mjeseci i najve}i je tr`ni
centar u BiH. U prosjeku je na toj strani
skuplje za pola marke, marku. Na zapadu je
i ve}a poslovna ponuda, a i vi{e ljudi tamo
ìvi, slo`ni su na isto~noj strani, koju ljeti
vade stranci. Dosta stranaca u|e u
Mostar, zadrè se dan, dva, potro{e pone{to
novca, dive se Mostu i - odlaze. Turizam
bi mogao biti mnogo ve}i privredni
pokreta~ nego {to to sada jeste. Dodu{e,
vidljiva je odre|ena razlika u smislu
privatne inicijative u turizmu, ni~u
pansioni, hoteli, i to je sigurno dobro. Ali,
jo{ uvijek nema prave turisti~ke ponude i
strategije, koja moè biti samo javna stvar,
izvedena na nivou vlasti i ministarstava.
Mo`da je o~it primjer to da Ljetnji kulturni
festival Mostarsko ljeto, koji je postojao
NEKAD BILO: Mostar je

neiskoriten resurs. uro
Salaj, fabrika tekstila,
Soko, fabrika aviona i
metala, Fabrika duhana
Mostar, potom fabrika
bezalkoholnih i alkoholnih
proizvoda Hepok, i
Aluminij nekadanjih je
pet najveih mostarskih
giganata
GRADSKA VIJE]NICA U MOSTARU
Simbol novijih bo{nja~ko-hrvatskih sukoba i animoziteta
puno godina, nekoliko zadnjih godina ne
postoji, kaè Tanja Mileti}-Oru~evi},
rediteljica i direktorica Mostarskog teatra
mladih.
Ovdje ti se sve smjestilo u dvije marke:
kafa marka i kladionica marka! I na istoku
i na zapadu. Ipak, na zapadu nije zgoreg
ponijeti i dodatnih pedeset feninga. Za
kafu. Kladionica moè i za marku,
pogotovo ako prona|e{ dobre kvote.
Uglavnom, sve se vrti oko posla. Odnosno,
oko posla kojeg nema. Bez novaca na
pamet ti moè pasti hiljadu stvari. Na nivou
grada kao dràvnog plana i budèta
ekonomska situacija prakti~no je - nikakva.
Mostar je neiskori{ten resurs. \uro Salaj,
fabrika tekstila, Soko, fabrika aviona i
metala, Fabrika duhana Mostar, potom
fabrika bezalkoholnih i alkoholnih
proizvoda Hepok, i Aluminij pet su
najve}ih giganata, koji su osamdesetih
godina upo{ljavali po pet ili deset hiljada
radnika. Sada su ove fabrike u potpunosti
nefunkcionalne ili rade vrlo malim
kapacitetom. Sve dolazi u privatne ruke, ali
ve}inom bez poticaja, ili, ukoliko poticaji i
postoje, onda su izlobirani i sigurno nisu
namijenjeni za poticaj razvoja firme i
upo{ljavanja radnika. Politika je duboko
ukorijenjena u ekonomiji i zdrava pamet tu
ne odlu~uje o sljede}im planovima i
potezima, obja{njava Orhan Maslo,
direktor Mostar Blues & Rock Festivala, te
menadèr Mostar Rock Schoola i studija u
Muzi~kom centru Pavarotti.
Jo{ }emo samo malo o turizmu. Dobar
dan! Izvinite, znate li gdje je Zagreba~ka
ulica?, pitao znatièljnik iz automobila
Mostarca na isto~noj strani. Eno ti je,
VOLJELO SE DVOJE MLADIH
Stari most uvijek je spajao, nikad
nije razdvajao
POGLED UDESNO
Na pragu Saborne crkve u izgradnji
jarane, odmah iza Beogradske, odgovara
mu upitani, spominjuju}i ime ulice koja u
Mostaru - ne postoji.
SRBI U MOSTARU
Niko ne sme da ih bije
Jednostavnije je biti Srbin u Mostaru
nego Bo{njak u Trebinju, ili u Banjoj Luci.
To je ~injeni~no stanje. Kao {to je
~injeni~no stanje i da su Srbi danas u
Mostaru, govorimo isklju~ivo o urbanom
segmentu tog grada, prava, pravcata
manjina. Ako se ovako nastavi, dakle, ako
ne bude povrataka, odnosno ako se budu
vra}ali samo stariji ljudi koji ~uvaju
nekretnine kako bi ih njihova djeca
rasprodala nakon njihove smrti, a mortalitet
bude znatno ve}i u odnosu na natalitet, za
pedesetak godina }e samo vjerski objekti i
nadgrobni spomenici svjedo~iti da je u
ovome gradu nekada ìvio i postojao jedan
narod. Ipak, kolko ih je tolko ih je, pa bi
sada trebali vidjeti i kako ìve mostarski Srbi.
U posljednjih dvadesetak godina u
Mostaru se sve vrti oko Hrvata i Bo{njaka.
Ratovali su, postratovali, mirili se, sva|ali,
raspravljali, mrzili, plakali, kukali, dizali
tenzije, umanjivali mirovine i penzije. Pa,
dobro, ljudi, pita li Srbe iko i{ta u ovom
gradu, primje}uje li ih iko. Mislim da ne
pita i ne primje}uje, osim kad nam treba
jebat mater, o{tro }e Aleksandra Savi},
direktorica World Music Centra, {to
podrazumijeva World Music Festival, Club
Aleksu i pionirsku rutu kulturnog turizma u
BiH Srce Hercegovine. Ona ìvi na
zapadnoj, a radi na isto~noj strani: Kad
Milorad Dodik ne{to kaè, kad se povede
pri~a o tome ko je po~eo rat, |e si ti bila, {ta
si ti radila, kad si se vratila, e tad nas se u
Mostaru vrlo rado sjete. S druge strane, u
odlu~ivanju apsolutno nemamo nikakve
veze, kao ni u bilo ~emu drugom. Ljudi koji
predstavljaju mostarske Srbe samo peh li -
vane i ni{ta ne rade za nas. Ne tvrdim jer ne
istraùjem dovoljno, ali mislim da je pri~a
o povratku Srba u Mostar jedna totalna la`.
Stvarno ne znam nikog od Srba da se vratio
u Mostar, osim svoje porodice. To zna~i da
su se vratili roditelji, u pristojnim
godinama, i njihove k}erke, sa manje od
trideset godina. Ja pripadam onoj grupi
Mostaraca kojoj je Mostar najbolji,
najljep{i, nigdje nije kao u Mostaru. Znam
da postoje ljep{i gradovi od Mostara na
kugli zemaljskoj, kao {to, Boga mi, znam
da sunce i u drugim dijelovima svijeta
divno sija, ali nije moje. A ovaj komadi}
koji se zove Mostar doìvljavam svojim.
Veselin Komnenovi} ro|eni je Sarajlija,
ali ve} godinama ìvi u Mostaru i vlasnik je
kafe bara Nostalgia, desetak metara od
ulaza u kompleks koji pripada Univerzitetu
Dèmal Bijedi}. On i ìvi i radi na lijevoj
strani: Jako je mali i slab povratak Srba u
Mostar. U grad kao grad. A povratka ima u
prigradska naselja. Drìm kafi} i radim sa
studentima. Za mojih desetak godina u
svom kafi}u sam upoznao mo`da desetak
studenata, djece povratnika, koji su
diplomirali. Manje-vi{e svi se mi znamo.
Pro|i samo kroz osnovne {kole pa vidi koliko
ima upisanih prva~i}a. Srbi u Mostaru, u
gradu, dijele sudbinu svih gra|ana ovog
grada. Lo{a je politi~ka i ekonomska
situacija, op{ta besparica, nezaposlenost. [to
se ti~e bezbjednosnog aspekta, do sada, a od
2000. ìvim ovdje, nisam primijetio da se
Srbima ne{to stra{no dogodilo, kao {to se
doga|alo Bo{njacima, naprimjer, u Trebinju.
Nas ovdje niko ne dira.
JAVNO ZDRAVSTVO
Dvije bolnice za zajedni~ke usluge
Regionalni medicinski centar Dr. Safet
Muji} u Mostaru je moderno organizovana
i dobro opremljena zdravstvena ustanova
koja vr{i usluge iz domena primarne,
NA PAPIRU I NAVODNO
U PRAKSI: U Mostaru
postoje i dvije hitne
pomoi: na Carini i u
Liska ulici. Ipak, Mostarci
kau da je uz policiju u
ovom gradu jo jedino
zdravstvo - jedinstveno
SVOJI NA SVOM
Veselin Komnenovi}
i Aleksandra Savi}
Bolnica Ju`ni Logor
SKB Mostar
sekundarne i dijela tercijarne zdravstvene
za{tite. Sa~injavaju ga bolnica Ju`ni Logor
i Centar za majku i dijete (Brankovac), kao
i ~etrnaest ambulanti porodi~ne medicine.
Sveu~ili{na klini~ka bolnica Mostar je
javno-zdravstvena ustanova u kojoj se
planira, organizira i provodi medicinski,
nastavni i znanstveno-istraìva~ki rad. Ona
je suvremena zdravstvena ustanova u kojoj
se primjenjuju suvremene metode u lije~enju
i dijagnosti~kim procedurama. Istodobno, u
kontinuitetu se educira bolni~ki kadar, te
prate znanstveni dosezi. Naveli smo
re~enice formalne prirode, ono {to pi{e na
zvani~nim stranicama dva medicinska centra
u Mostaru, od kojih se ovaj drugi nalazi na
Bijelom Brijegu. U Mostaru postoje i dvije
hitne pomo}i: na Carini i u Liska ulici. Ipak,
Mostarci kaù da je uz policiju u ovom
gradu jo{ jedino zdravstvo - jedinstveno.
Dakle, jedinst venost i na papiru i u praksi
postoji, vlada, preovladava.
No, do prije godinu-dvije to prakti~no
nije bio slu~aj, naro~ito sa hitnim
intervencijama. Ljudi sa Bulevara su, iako
imaju hitnu slu`bu dvadeset i pet metara
udaljenu, svoje hitne situacije morali
rje{avati dva kilometra dalje u hitnoj koja
pripada istoj politi~koj strani. Razli~iti su
im logotipi, neki jo{ uvijek drè vjerske
znakove, a i uposlenost po etni~koj
pripadnosti je daleko od {arene. Mislim da
jo{ uvijek imamo slu~ajeve gdje ljudi umiru
od banalnih bolesti. A korupcija je vi{e
nego o~igledna. Mjesto za operaciju moè{
dobiti za tri mjeseca ili odmah. Izbor je
tvoj, uz odre|enu naknadu, veli Mostarac
koji ne o~ekuje da ga potpi{emo. Ni ovaj
drugi Mostarac, kojeg }emo tako|e citirati,
isto to ne èli. Ne boje se oni, ve}
jednostavno ne èle. Jer, bolnica i hitna
uvijek mogu zatrebati: Ranije, kada
nazove{ hitnu, pitali bi te gdje si imao
nesre}u, da li se to dogodilo sa ove ili sa
one strane. Sada hitna dolazi i na jednu i na
drugu stranu. Zna~i, kao gra|anin Mostara
moè{ oti}i i u jednu i u drugu hitnu. Ako si
bolestan i do|e{ u svoju ambulantu ili dom
zdravlja, ljekar te pita u koju bolnicu èli{
da ide{. Ili, ako ima{ uputnicu recimo za
Ju`ni Logor, moè{ sa tom uputnicom,
ukoliko se predomisli{, oti}i i na Bijeli
Brijeg. Duplo jeste, ali ipak je puno bolje i
optimisti~nije nego sa ostalim du pler -
ajima u ovom gradu, o kojima }ete ~itati u
na{em narednom broju.
POZORI[TE I KAZALI[TE
Mali Mostar, a puno teatara
Direktorica Mostarskog teatra mladih
Tanja Mileti}-Oru~evi}, koju smo ve}
citirali, veli da je ku}a na ~ijem je ~elu jo{
uvijek u vrlo te{koj materijalnoj i
organizacionoj situaciji, budu}i da je
prethodno vodstvo razli~itim malver zac ija -
ma i netransparentnim poslovanjem dovelo
ovu gradsku javnu instituciju na rub
nestanka; moè se re}i da se jo{ uvijek
borimo za opstanak, ali i za povratak nekim
osnovnim ciljevima i prvobitnoj misiji
MTM-a, institucije za kreativni i
umjetni~ki razvoj djece i mladih Mostara.
Htjela bih napomenuti da je svim
mostarskim teatrima zajedni~ki osje}aj
frustracije i skrajnutosti u okviru ukupne
kulturne scene Bosne i Hercegovine. Svi
osje}amo da nemamo podr{ku lokalne
vlasti, da na{i politi~ari ne razumiju i ne
vole teatar, te da vrlo ~esto poku{avaju
njime manipulirati za svoje politi~ke
ciljeve. Neki na{i teatri imaju problema s
osniva~kim pravima, nejasne su budètske
ingerencije, primanja ljudi su neredovna i
mizerna. Normalno je da su mostarski
glumci frustrirani time {to su pla}eni
vi{estruko manje nego oni u Sarajevu, pa i u
drugim gradovima. Za{to bi oni bili manje
vrijedni? I to nema veze s rezultatima, i oni
koji igraju puno, u~estvuju na me|u na rod -
nim festivalima i osvajaju nagrade, jednako
kao i oni koji ne rade skoro ni{ta - jednako
su bijedni. Frustrirani smo time {to nam je iz
Sarajeva zauvijek dodijeljen status kulturne
provincije, i ~ini se da ni{ta {to radimo,
koliko god to bilo dobro i va`no, ne moè
taj status promijeniti, isti~e direktorica
MTM-a.
A svi mostarski teatri su, pored
MTM-a, Narodno pozori{te, Hrvatsko
narodno kazali{te, Pozori{te lutaka i
Lutkarsko kazali{te. S obzirom da nam je
na{a sagovornica govorila iskreno, ta~no i
jezgrovito, tako nemamo ni potrebu
navoditi rije~i nekog drugog niti se ne{to
praviti vrsni poznavaoci mostarskih
teatarskih prilika: Na{a suradnja zasniva
se na li~nim kontaktima. Iako smo svi javne
i bar dijelom gradske ustanove, nema
nikakvih institucionalnih okvira za
poticanje na{e suradnje, da ne spominjem
da ne postoje nikakva sredstva za to.
Budu}i da sam ja prili~no dugo u
teatarskom poslu i s dosta kolega sam
sura|ivala ovako ili onako, stalno traìmo
na~ine za zajedni~ki rad. Va`no je re}i da se
ne doìvljavamo kao konkurencija. Prvo,
sve teatarske ku}e u Mostaru su u jako lo{oj
materijalnoj situaciji i jedva da mogu i{ta
raditi, a drugo, iako se ~esto u javnosti
zamjera da mali Mostar ima previ{e
teatarskih institucija, svaka zapravo ima
svoju publiku i svoju misiju, i u jednom
normalnom sistemu na{e aktivnosti bi bile
komplementarne.
(U sljede}em broju: Mostarska policija;
No}ni ìvot; Sve po dva; Univerzitet i
Sveu~ili{te; Vele` i Zrinjski)
Kosa~a, dom Hrvatskog narodnog kazali{ta Narodno pozori{te Mostar
Tanja Mileti}-Oru~evi}
j{a Paveli}, Bosanka koja ve}
godinama ìvi u Be~u, ko ordin a -
torica projekta Dje~ije srce
Sarajeva i jedna od najbliìh
saradnica uglednog austrijskog
kardiohirurga dr. Gregora Wolleneka,
zahvaljuju}i kojem je besplatno operirano
stotine djece iz BiH, u {okantnom
svjedo~enju za Slobodnu Bosnu tvrdi kako
humanitarac i rob Almir êhaji} Batko
nije platio nijednu marku za operaciju i
tro{kove bolni~kog lije~enja svoje k}erke
Edne u Austriji!
NOVAC KAO JEDINO MJERILO
Za Almira êhaji}a Batka prvi put sam
~ula u Ambasadi BiH od tada{nje
ambasadorice prof. dr. Emine Ke~o
Isakovi}, koja je zajedno sa svojim
kolegom Mirzom Pinjom èljela da
pomogne êhaji}u i njegovoj supruzi
Nermini u lije~enju njihove k}erke.
Ambasadorica Ke~o zamolila me je da
pomognem, {to sam i uradila. Na molbu
prof. Wolleneka, boravak i bolni~ko
lije~enje Batkove k}erke u Be~u, koje je
ko{talo 200.000 {ilinga (oko 30.000 KM),
platio je tada{nji ministar zdravlja Grada
Be~a, a operaciju je besplatno obavio
tim prof. Wolleneka. Avion sa
specijalnom medicinskom
opre mom platila je njema~ka
TV ku}a RTL. Oni su u to
vrijeme pravili pri~u o
bolesnoj Edni êhaji} iz
Sarajeva, pri~a Aj{a
Paveli}.
Podsjetimo, u doku -
me ntarnom filmu Rob
reditelja Pjera @a lice,
snimljenom u produkciji
TV ku}e Al Jazeera
Balkans, Almir êhaji}
govori o tome kako je zbog bolesti i
lije~enja u inostranstvu k}erke Edne, koja
je naàlost kasnije preminula, bio primoran
da posudi desetine hiljada maraka najprije
od svojih prijatelja, a potom se, da bi vratio
novac prijateljima, zaduìo kod lokalnih
kamatara koji su mu, kako tvrdi, ìvot
pretvorili u pakao. Me|utim, na{a
sagovornica iz Be~a tvrdi da je Batkova
pri~a o tome kako je morao posu|ivati
novac zbog k}erke apsolutna neistina.
To je ~ovjek koji je zahvaljuju}i meni i
mojim privatnim vezama i poznanstvima
doveo svoje dijete ovdje u Be~ na
operaciju, preko mene je obezbije|en
novac kada je njegova k}erka trebala duè
ostati na klinici, avion i sve ostalo. Kada
sam poku{ala da razgovaram s njim i da mu
skrenem pa`nju na neke lo{e stvari koje
radi, rekao mi je: Aj{a, ja s tobom ne}u
sjesti ni tri minute ako od toga ne
mogu zaraditi. E sad, zamislite, kad
se êhaji} tako pona{a prema meni,
kako se onda tek pona{a prema ljudima
koje uop{te ne poznaje? U ìvotu tog
~ovjeka ne postoje druga mjerila osim
novca, kaè Aj{a Paveli}.
Paveli}eva dodaje kako do sada
nije èljela javno govoriti o svemu
ovome zbog dugogodi{njeg pozna n st -
va s êhaji}em, ali prije svega jer je
o~ekivala da }e se on opametiti i
uspjeti izmiriti svoje obaveze prema
du`nicima: Bez obzira na to koliko
bih èljela tog ~ovjeka da vidim iza
re{etaka, sve ove godine
40
ALMIR ÊHAJI] BATKO
Pi{e: MAJA RADEVI]
AJA PAVELI, Bosanka koja vie od 40 godina ivi u Beu i jedna od najbliih
saradnica uglednog austrijskog kardiohirurga prof. dr. GREGORA WOLLENEKA, u
okantnoj ispovijesti za SB otkriva brojne malverzacije
ALMIRA EHAJIA BATKA
SRCE SARAJEVA
KRIMINAL U KU]I VELIKOG BATKA
AJSA PAVELIC:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:45 Page 40
nisam htjela da govorim javno i da ga
uni{tim, jer sam se nadala da }e, dok je na
slobodi, vratiti novac ljudima kojima je
duàn, kaè Aj{a. Ali kada sam vidjela da
je snimio dokumentarni film u kojem sebe
predstavlja kao nekakvog heroja, ili jadnika
ni sama vi{e ne znam {ta je od to dvoje
odlu~ila sam da kona~no progovorim.
Batko je ~ak imao drskosti i prije nekoliko
dana nazvao me je telefonom da se àli na
tekst koji je o njemu objavljen u Slobodnoj
Bosni. Pro~itala sam taj tekst i mogu da
potvrdim da je sve {to ste napisali ta~no.
Poznajem i gospo|u L. koja mu je bila
ìrantica za kredit, o ~ijem ste slu~aju
pisali, znam jo{ nekoliko ljudi, mojih
prijatelja, kojima je ostao duàn. Nakon
svega {to se dogodilo, pitam se kakav je to
~ovjek koji jo{ uvijek pravi biznis i dugove
na ime svog umrlog djeteta! Stra{no,
stra{no! Batku mogu jedino poru~iti da
ostavi svoje dijete da po~iva u miru.
Zahvaljuju}i anga`manu dr. Wolleneka i
Paveli}eve, ali i nadle`nih bh. institucija
Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu,
Zavoda za osiguranje i reosiguranje
Federacije i Federalnog ministarstva
zdravstva, pored toga {to je Wollenek svake
godine dolazio sa svojim timom u Sarajevo,
oko 200 djece iz BiH su do sada
kardiohirur{ki operirana u AKH klinici u
Be~u.
Imali smo problem sa djecom koja
zbog hitnosti stanja u kojem se nalaze nisu
mogla ~ekati da prof. Wollenek do|e u
Sarajevo. Novka Agi}, direktorica Zavoda
za osiguranje i reosiguranje FBiH, i Faris
Gavrankapetanovi}, biv{i direktor KCUS-a,
vi{e puta su dolazili u Be~ kako bi se rije{io
taj problem. Uz pomo} grado na~elnika
Be~a (klinika AKH dijelom je u vlasni{tvu
grada Be~a, op.a.) potpisano je da u skladu
s kapacitetom AKH djeca iz BiH mogu
dolaziti na operacije u Be~. Od tada je oko
200 djece bilo na operaciji u Be~u, a
tro{kove snosi Zavod zdravstvenog
osiguranja FBiH, kaè Aj{a Paveli}.
KAKO JE BATKO PRISVOJIO
UPLATU IZ AUSTRIJE
Na{a sagovornica ispri~ala nam je i
kako je do{lo do saradnje izme|u Klini~kog
centra Univerziteta u Sarajevu i dr. Gregora
DRUGO LICE HUMANISTE (II)
Batko nije platio ni{ta za operaciju i lije~enje

svoje k}erke u Be~u; jedva smo ga natjerali da vrati
400.000 {ilinga koje je pronevjerio!
DONACIJE ZA OTVORENU MRE@U
Prema êhaji}evim rije~ima, OM je do sada prikupila
oko 40 miliona KM za humanitarne akcije
DUGOGODI[NJA USPJE[NA SARADNJA
Prof. dr. Gregor Wollenek (u sredini) s timom KCUS-a
Wolleneka, te kako je ta saradnja, zahva -
ljuju}i êhaji}u i njegovim fina nsijskim
malverzacijama, umalo prekinuta. Napo -
minje da je sve {to otkriva isklju~ivo uz
saglasnost dr. Wolleneka, koji je pristao da
se o tome prvi put javno progovori.
Prvo su djeca iz Bosne i Hercegovine
dolazila u Be~, gdje smo im, uz pomo}
sponzora, ovdje osiguravali besplatne
operacije. Me|utim, potrebe su bile zaista
velike i prof. dr. Esma êmerli} Ze~evi}, biv{a
direktorica Pedijatrijske klinike KCUS-a, sve
~e{}e se po~ela javljati sa molbama da
zbrinjavamo djecu iz Bosne. Tro{kovi su bili
enormni i tako smo odlu~ili da organiziramo
operacije u Sarajevu. Za tro{kove operacije i
lije~enja jednog bolesnog djeteta u Be~u, u
Sarajevu se moglo operisati desetoro djece.
Tako je krenula saradnja, pri~a Paveli}eva.
Trebali smo partnera u Sarajevu, nekoga
kome moèmo vjerovati i ko }e nam pomo}i
da sve to organizujemo. Batko nam je bio
najbliì. Smatrali smo da je ~ovjek kojem
smo spasili dijete najbolji izbor da se uklju~i
u cijelu akciju zajedno s nama, s obzirom da
je ve} imao iskustvo u borbi za ìvot svog
djeteta. On je prihvatio da to radi, a sav
potreban medicinski materijal za operacije
nabavljao je profesor Wollenek preko
austrijskih firmi. Prema rije~ima
Paveli}eve, êhaji} je Wolleneku rekao da
bosanska firma mora biti uvoznik medi cins -
kog materijala radi carinskih olak{ica.
Wollenek je, pri~a Paveli}eva, uplatio
tada{njih 400.000 austrijskih {ilinga (oko
60.000 KM) za uvoz materijala na êhaji}ev
ra~un, a êhaji} je potom taj novac prebacio
na ra~un firme Nordijal, koja je bila u
vlasni{tvu njegove supruge Nermine.
Pro{la su ~etiri mjeseca i firme sa
kojima je dr. Wollenek dogovorio kupovinu
materijala su traìle da im se plati. Tek tada
smo saznali da Batko tim firmama nikada
nije uplatio novac! Uz enormne napore i
pritisak diplomata iz austrijske ambasade,
kao i mene osobno i prof. dr. Farisa
Gavrankapetanovi}a, Batko je taj novac na
kraju vratio austrijskim firmama. Tada{nji
direktor KCUS-a Gavrankapetanovi}
morao je do}i u Be~ i bukvalno moliti
profesora Wolleneka da ne prekine
projekat, jer je Wollenek odbio da do|e u
Sarajevo sve dok se ne plati firmama koje
su dale medicinski materijal za operacije,
govori Aj{a Paveli}.
Prema njenim rije~ima, NVO
Otvorena mreà koju vodi êhaji}
nikada nije imala ugovor sa be~kom
klinikom AKH za lije~enje bh.
pacijenata, iako je na web stranici
Otvorene mreè AKH bila navedena kao
jedna od bolnica sa kojom ova nevladina
organizacija ima ugovor.
Ljudi trebaju znati da {to se ti~e
izmje{tanja i lije~enja pacijenata iz BiH na
klinikama u inostranstvu, ne stoji iza te
pomo}i Batko, nego prije svega dràva
BiH. Dakle, fondovi zdravstvenog
osiguranja, nadle`na ministarstva i svi oni
koji naprave mogu}nost da se kroz
bilateralne ugovore sa klinikama pacijenti
iz Bosne i Hercegovine lije~e u
inostranstvu. êhaji} permanentno pljuje
po istoj toj dràvi od koje profitira, kaè
na{a sagovornica i zaklju~uje: NVO
Otvorena mreà sa projektom Dje~ije srce
Sarajeva nema i ne moè imati nikakve
veze. Almir êhaji} Batko je postao
persona non grata u timu prof. Gregora
Wolleneka, jer je svojim nemoralnim
pona{anjem prema timu i projektu ugrozio
kompletan projekat Dje~ije srce Sarajeva.
42
ALMIR ÊHAJI] BATKO
Aj{a Paveli} je prije tri godine

pokrenula inicijativu da se umjesto
upla}ivanja novca na razne ìro-ra~une i
pozivanja humanitarnih brojeva telefona (a
za {ta i telekom operateri uzimaju
zna~ajne provizije), prikupljanje sredstava
za lije~enje bh. pacijenata u inostranstvu
realizuje kroz uplate novca direktno na
ra~un Zavoda zdravstvenog osiguranja i
reosiguranja FBiH. Na ovaj na~in bi se,
kako isti~e na{a sagovornica, mogle
sprije~iti brojne zloupotrebe vezane za
donacije i humanitarne akcije. Sli~na
inicijativa (osnivanje dràvnog fonda za
lije~enje djece iz BiH u inostranstvu)
pokrenuta je prije nekoliko mjeseci tokom
demonstracija u Sarajevu, ali od svega, za
sada, nema ni{ta.
[TA JE NAJBOLJE RJE[ENJE
Sprijeiti zloupotrebe humanitarnih
akcija
HUMANOST NA DJELU
Brojni su donatori, firme i pojedinci, do sada pomagali rad Otvorene mreè kojom rukovodi êhaji}
AJ[A PAVELI]
Predugo sam {utjela
N
a po~etku na{eg razgovora
Mohammad Fadel Khalaf, amba -
sa dor Kuvajta u BiH, koji uskoro
napu{ta na{u zemlju, kazao je
kako ima pomije{ane osje}aje:
Ujedinjeni Arapski Emirati ulaù velika
sredstva u Republiku Srbiju. Kupovina
dionica Air Srbije, ulaganje Kuvajta u
obnavljanje èljeznica u Srbiji, ulaganje u
poljoprivredu... Tako|er, sa Srbijom je
Kuvajt ostvario saradnju u vojnom sektoru.
Ta saradnja je po~ela tokom biv{e
Jugoslavije, a nastavlja se i danas. Dakle,
Srbija dobiva skoro sedamdeset procenata
stranih investicija na Balkanu. Gdje je tu
BiH? Nakon posjete ministra vanjskih
poslova BiH Zlatka Lagumdìje Kuvajtu,
polovinom aprila pro{le godine, propu{tena
je prilika jer sve {to smo uspjeli posti}i i
dogovoriti u to vrijeme nije realizovano
zato {to nisu uslijedili konkretni koraci,
obja{njava nam ambasador.
NEISKORI[TENI POTENCIJAL
Za{to na{u zemlju napu{tate po mije {a -
nih osje}aja?
Vidite, èlim biti transparentan, jasan i
ozbiljan, i ako me pitate da li sam svoj
mandat odradio u potpunosti, moram vam
re}i da nisam. Kada je ministar Zlatko
Lagumdìja preuzeo tu funkciju, na svojoj
bliskoisto~noj turneji prvo je posjetio
Kuvajt. On je postavio stvari u pravom
smjeru, ali zbog nedostatka harmonije,
simbioze i komunikacije izme|u Kuvajtske
ambasade u Sarajevu i Bosanske ambasade
u Kuvajtu nismo mogli realizovati stvari. Ja
sam pruìo ruku ambasadoru BiH u
Kuvajtu, ali nije mi odgovoreno istom
mjerom. S druge strane, u BiH sam prvi put
stigao 1996. godine. Volim va{u zemlju,
imam vi{e nego dobre odnose sa va{im
zvani~nicima i mislim da BiH ima ogroman
potencijal koji, naàlost, stoji neiskori{ten.
Vi ste prvi ambasador Kuvajta u
BiH?
Kao {to sam ve} rekao, u BiH do{ao
sam 1996. i kada je na{ ministar vanjskih
poslova odlu~io da otvorimo ambasadu u
BiH bio sam logi~an izbor. Poslan sam da
otvorim ambasadu Kuvajta u BiH deset
godina nakon {to je BiH otvorila svoju
ambasadu u Kuvajtu. Dakle, mi smo kasnili
i mnogo toga je visilo u zraku, a na~injene
su i mnoge nepravilnosti i neregularnosti u
periodu kada nismo imali ambasadu u BiH.
Po dolasku u Sarajevo prvo sam morao
traìti objekte gdje }emo smjestiti
ambasadu i rezidenciju, i to smo mijenjali
dva puta, a bilo je te{ko rije{iti i
nagomilane nepravilnosti i usmjeriti stvari
u pravom smjeru.
Kuvajt je veliki investitor u Srbiji, a u
BiH nije. To su ~injenice, ali ko je za to
kriv?
U va{em listu sam pro~itao da ministar
Lagumdìja nije uspio dovesti investitore u
BiH. Ne moèmo kriviti ministra
Lagumdìju, niti njegovog prethodnika
Svena Alkalaja, niti bilo koga drugog. Ne
branim ministra Lagumdìju, ali mi je ào
{to se pri~a oko stranih investicija iz
arapskog svijeta slama na njemu. Vidite, on
taj posao nije mogao raditi sam i morao je
imati svu diplomatsku podr{ku. Bila mu je
potrebna podr{ka i pomo}, i ja sam javno
rekao da se BiH treba usmjeriti na
ekonomsku diplomaciju. Primjerice, ako u
Kuvajt po{aljete ambasadora koji govori
arapski jezik to jeste pozitivno, ali nije pod
moranje. Sa druge strane, kada ministar
vanjskih poslova do|e u zvani~nu posjetu
on obavi politi~ke razgovore, promovira
zemlju i bude ugo{}en na zadovoljavaju}i
na~in - to je sasvim normalno za arapske
zemlje, pa i za Kuvajt. Ali, posao na terenu
zavr{avaju dipomate, dakle ambasador i
njegovo osoblje, i naravno poslovni ljudi.
Spomenuli ste ulogu diplomata i
ambasada. Moète li nam re}i da li postoji,
ODLAZE]I AMBASADOR
Razgovarao: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Ambasador Kuvajta u BiH MOHAMMAD FADEL KHALAF vrlo brzo e napustiti
Bosnu i Hercegovinu, dravu ogromnog potencijala; naem novinaru govorio je
o odnosima nae siromane drave i bogatog Kuvajta
INTERVIEW
Mohammad Fadel Khalaf
ambasador Kuvajta u BiH
Ambasade arapskih i muslimanskih
dràva drè se samo jednog dijela
dru{tva, bo{nja~kog, i mislim da
je to je vrlo pogre{no
MILOSTINJA: ao mi je i
tuan sam jer ljudi na BiH
jo uvijek gledaju sa sen-
timentalnog stajalita, kao
da vama treba milostinja.
Bosni i Hercegovini ne
treba milostinja
ambasador:INTERVJU - osnova.qxd 28.8.2013 20:17 Page 44
STAVI PRAVU STVAR NA PRAVO MJESTO
AMBASADOR U ODLASKU
Ambasador Kuvajta u BiH Mohammad Fadel Khalaf u
na{u zemlju stigao je 1996. godine kada je nadgledao
provo|enje programa Opremi i obu~i Vojske FBiH
i ako postoji, kakva je va{a saradnja sa bh.
ambasadorom u Kuvajtu?
Ja sam pruìo ruku ambasadoru BiH u
Kuvajtu Senahidu Bristri}u. Rekao sam mu
da je prvi prioritet organizovati politi~ke
razgovore izme|u BiH i Kuvajta. Nakon
toga bi uslijedila uspostava visokog
povjerenstva izme|u dvije zemlje, nakon
~ega bi uslijedila posjeta emira Kuvajta
Sabaha Al-Ahmad Al-Sabaha BiH, kojeg je
Predsjedni{tvo BiH i pozvalo u zvani~nu
posjetu va{oj zemlji prije godinu i po dana.
Emir je taj poziv sa zadovoljstvom prihvatio
i sada ostaje da se ta posjeta ostvari kroz
diplomatske kanale. Nadam se da }e to biti
ura|eno prije slijede}ih op}ih izbora, jer
ono {to se desilo u Srbiji nije ~udo koje se
desilo preko no}i. Oni su ispunili sve
preduvjete koje sam nabrojao i rezultati
toga se sada vide.
PODIJELJENA ODGOVORNOST
Niste mi odgovorili na pitanje kakav
je odnos izme|u ambasada BiH u Kuvajtu i
Kuvajta u BiH?
Vidite, nije moj posao da dajem
instrukcije svom kolegi, ambasadoru BiH u
Kuvajtu Senahidu Bristri}u. Bio je
ambasador u Saudijskoj Arabiji, Iranu, sada
je u Kuvajtu i on bi trebao da bude
profesionalac. Me|utim, ljudi oko
Ambasade BiH u Kuvajtu, po mom
mi{ljenju, nisu ljudi koji }e ga odvesti na
prave adrese u mojoj zemlji, jer porodice
koje se bave biznisom i investicijama u
na{oj zemlji svima su dobro poznate. Dakle,
mnogi Arapi koji su bili u BiH tokom rata,
koji tvrde da su radili za humanitarne
organizacije smje{tene u Zagrebu itd., sada
poku{avaju izvu}i korist od onoga {to su
uradili za BiH tokom rata. Oni su okruìli
bh. ambasadu u Kuvajtu, znaju bosanski,
oènili su bosanske ène i tvrde da mogu
uraditi sve. To nije ta~no. Ne kritikujem
ambasadora, ali kritikujem ono {to se
de{ava oko Ambasade BiH u Kuvajtu, i to je
ne{to {to komentari{u i poslovni ljudi u
Kuvajtu, ~ak i neki od najuglednijih
kolumnista i novinara. Ja sam mu li~no
pomogao, odveo ga na prava mjesta,
iskoristio sve svoje veze u ministarstvu
vanjskih poslova. @elim da bude tretiran
kao {to sam i ja tretiran u BiH. Mogu
nazvati Bakira Izetbegovi}a u svako doba,
@eljka Kom{i}a isto tako, kod Neboj{e
Radmanovi}a mogu oti}i kad ho}u, kod
Milorada Dodika tako|er. Za{to bosanski
ambasador ne bi radio isto? Niko mu ne}e
re}i nemoj do}i, ili nisi dobro do{ao. Otvorit
}e mu vrata. Ne èlimo da bude samo
posrednik izme|u BiH i na{eg Ministarstva
za vjerska pitanja. To ministarstvo je dobro
i ima dobar program u BiH, ali mi imamo
toliko ugovora i memoranduma o ra zu mije -
va nju koji su potpisani izme|u na {e dvije
zemlje a nikada nisu aktivirani, naro~ito u
oblasti saradnje u zdravstvu i pravosu|u.
Tako|er, tu su i memorandumi razu mije va -
nja potpisani jo{ od strane dr. Harisa
Silajdì}a, dok je bio predsjedavaju}i
Predsjedni{tva BiH, i nijedan od tih
memoranduma nije aktiviran.
Za zavr{avanje poslova, pored
diplomata, ambasadora, spomenuli ste i
poslovne ljude.
U BiH, koliko mi je poznato, ne postoji
jedinstvena trgovinska komora, a da bi
stvari funkcionisale svi se moraju skupiti,
zajedno nastupiti i sresti se sa ljudima iz
na{e Trgovinske komore, koja je vrlo jaka
u Kuvajtu, ali i u ostalim bliskoisto~nim
zemljama. Recimo, BiH ima va`ne
gra|evinske kompanije. Tornjevi u
Kuvajtu, koji su ponos zemlje, izgradile su
bosanske kompanije za vrijeme postojanja
Jugo sla vije. Kuvaj}ani bi nastavili tu
saradnju, saradnju sa velikim
kompanijama kakva je, primjerice,
Energoinvest. Dakle, ipak imam gorak
okus u ustima, jer nisam mogao realizovati
svoj konkretan san, a to je da uspostavim
stvarnu kooperaciju i suradnju izme|u
Kuvajta i BiH. Pozitivnih primjera je bilo:
Zenica, Unitic tornjevi u Sarajevu,
izgradnja autoputa itd. Mi smo spremni
ulagati u poljoprivredu, turizam,
vodoprivredu... Ali, za po~etak, trebalo bi
stvari postaviti na pravo mjesto.
Naveli ste turizam kao jednu od
privrednih oblasti u koju su spremni ulagati
kuvajtski investitori...
Ako danas odete u centar Sarajeva,
vidjet }ete da je 70, 80 posto turista stiglo iz
Kuvajta. Svi hoteli, ~ak i privatni smje{taj,
sve je popunjeno. Svuda }ete vidjeti ljude iz
Kuvajta, a kada se oni vrate ku}i, pri~at }e o
BiH i to je prilika. Mi u Kuvajtu trebali bi
sara|ivati, primjerice, sa Libanom, jer
mnogi kr{}ani iz Libana dolaze posjetiti
Me|ugorje. Tamo sam vidio turiste i s
Filipina, iz Indije... odsvuda, ali samo
Me|ugorje nije opremljeno za turiste sa
posebnim potrebama, da tako kaèm. Veliki
lanci hotela nisu prisutni, ne samo u
Me|ugorju, ve} i u ~itavoj BiH. Hoteli u
Sarajevu tako|e bi trebali biti preure|eni,
kako bi pruìli bolji komfor. Sa druge strane
vlasti u BiH, odnosno FBiH, trebale bi se
pobrinuti da sa stranim turistima rade
profesionalci, akreditovani turisti~ki ra dni -
ci, a ne da turiste iz Kuvajta do~ekuju ljudi
koji nemaju nikakve veze ni sa turizmom
niti sa prodajom nekretnina, ali koji
uspijevaju privu}i kuvajtske turiste na ~i -
nom obla~enja koji im je poznat.
Kako biste okarakterisali va{u
ODLAZE]I AMBASADOR
HUMANITARCI: Mnogi
Arapi koji su bili u BiH
tokom rata, koji tvrde da
su radili za humanitarne
organizacije smjetene u
Zagrebu itd., sada
pokuavaju izvui korist
od onoga to su uradili za
BiH tokom rata. Oni su
okruili bh. ambasadu u
Kuvajtu
BiH IMA OGROMNE POTENCIJALE
Ambasador Mohammad Fadel Khalaf na{u
zemlju napu{ta pomje{anih osje}aja
suradnju sa lokalnim politi~arima i
du`nosnicima u BiH?
Kao vrlo dobru. Mislim, moja saradnja
sa lokalnim politi~arima je odli~na, ali
nemamo redovne sastanke. Primjerice, sa
Sulejmanom Tihi}em sastanem se jednom
godi{nje. Dakle, nema redovnih sastanaka i
to nije dobro. Sa druge strane, mi ne
mislimo da bi ambasade arapskih,
muslimanskih zemalja u BiH trebale biti
isklju~ivo ambasade za Bo{njake. Na{a
Ambasada radi za sve Bosance i
Hercegovce, ali ovdje je trend da se
ambasade arapskih i muslimanskih dràva
drè samo jednog dijela dru{tva,
bo{nja~kog, i mislim da je to je pogre{no.
U~inio sam napor da se poveèm sa svima,
sa bo{nja~kim strankama, hrvatskim HDZ-
om i HDZ 1990 i sa srpskim strankama. Sa
Miloradom Dodikom sreo sam se {est,
sedam puta. Mi se ne slaèmo oko mnogih
stvari, palestinskog pitanja i brojnih
unutra{njih pitanja u BiH, ali on je ljubazan
~ovjek, primit }e vas s po{tovanjem i
ugostiti kao pravi doma}in.
NEMA STRAHA NITI BOJAZNI
Kuvajt je dao veliki doprinos obnovi,
ali i izgradnji novih dàmija i islamskih
centara u Bosni...
Muslimani su na ovim prostorima
prisutni 500 godina, a bit }e ovdje zauvijek.
Dakle, nema straha, niti bojazni za
budu}nost islama u BiH. Ljudi idu u
dàmije, mole se, po{tuju tradiciju i ta
tradicija se ne}e promijeniti. Muslimani u
BiH su preìvjeli Austro-Ugarsku
monarhiju, Kraljevinu Jugoslaviju, dva
svjetska rata - islam je ostao netaknut u BiH
i u doba komunizma. Ali za{to ulagati samo
u religiju i izgradnju dàmija, za{to ne
ulagati u Klini~ki centar Ko{evo, za{to ne
ulagati u razvoj kardiohirurgije u Tuzli i u
Sarajevu, razvoj ortopedskih disciplina koje
su na svjetskom nivou. Imate ogromne
mogu}nosti za fizioterapiju, a samo su dva
takva centra: jedan na Ilidì i drugi u
Fojnici.
Kako prosje~ni Kuvaj}ani danas
gledaju na BiH?
@ao mi je i tuàn sam jer ljudi na BiH
jo{ uvijek gledaju sa sentimentalnog
stajali{ta, kao da vama treba milostinja.
Bosni i Hercegovini ne treba milostinja.
Mislim, dobro je pomo}i siro~adima,
raseljenim osobama, majkama Srebrenice
koje trebaju podr{ku, a ne samo da
posje}ujemo Srebrenicu na dan obi lje à -
va nje tragedije. Siguran sam da su vi{e
od osamdeset procenata `rtava u BiH bili
muslimani. Naravno, duboko suosje}am i
sa svim drugim `rtavama, Srbima,
Hrvatima i svim ostalim. Primjerice, ono
{to se danas de{ava u Egiptu, paljenje
crkava i represije nad Koptima,
pravoslavnim Egip}anima... Mi smo
protiv toga, jer oni su jedna od
najva`nijih komponenti egipatskog
dru{tva. @elimo da BiH {alje poruke
tolerancije u svijet, jer je upravo BiH bila
`rtva netolerancije.
STAVI PRAVU STVAR NA PRAVO MJESTO
Da li ste za vrijeme svog mandata u
BiH uspostavili kontakte ili suradnju sa
zvani~nim predstavnicima drugih
konfesija u BiH?
Imam izuzetan odnos sa episkopom
zahumsko-hercegova~kim Grigorijem i
kardinalom Pulji}em. Franjevci iz Fojnice
su moji veliki prijatelji - oni tako|er trebaju
na{u pomo}, ja sam se potrudio najbolje
{to mogu, pruìli smo im pomo} ove zime i
nadam se da }e se to nastaviti. Izuzetno ih
cijenim {to poku{avaju sa~uvati vrijedne
rukopise Bosne i Hercegovine i uvjerio
sam se da zaista rade najbolje {to mogu
da sa~uvaju svoju biblioteku. Nijedna
druga muslimanska zemlja nije obratila
pa`nju na ~uvanje ovog nacionalnog blaga
BiH. Koristim ovu priliku da putem va{eg
lista uputim pozdrave i najbolje èlje na{im
prijateljima, franjevcima u Fojnici i da im se
zahvalim na dobrodo{lici i gostoprimstvu
koje su mi pruìli svaki put kada sam
posjetio Fojnicu. Drago mi je da su i oni
imali priliku posjetiti moju zemlju. Moram
spomenuti i izvrsnu saradnju koju imamo
sa Islamskom zajednicom u BiH i reisu-l-
ulemom Huseinom ef. Kavazovi}em. Oni
su zaista na{i najbolji partneri u
zajedni~kim projektima. Tako|er, na kraju
svog mandata u Bosni i Hercegovini, èlim
uputiti najbolje èlje svim Bosancima i
Hercegovcima u njihovoj budu}nosti i
najaviti sastanak dva ministra vanjskih
poslova u bliskoj budu}nosti.
SARADNJA SA SVIM VJERSKIM ZAJEDNICAMA
Franjevci iz Fojnice su moji
veliki prijatelji
SRIJEDA, 21. AUGUST
ûdnovata je ovo zemlja. Mu{karci se
drè za ruku ili pod ruku, ljube na ulici kada
se sretnu, a nisu homoseksualci. @ene
zavr{e fakultete, ali jedva ~ekaju da se
udaju, da ìve ìvotom doma}ica, da
}askaju na balkonu sa kom{inicama, sjede
pred televizijom, jedu ~okoladu, prate
turske sapunice i debljaju se, jer ovdje je za
mnoge u modi bolje da ljulja, nego da
ùlja. Pri~a se protiv Amerike, a san im je
upravo oti}i tamo. Sasvim normalno prva
rodbina stupa u brak i u tome ne vide incest,
niti je haram. Umjetno cvije}e se poklanja i
o~ekuje divljenje. U Kairu se nemoralom
smatra da èna iza|e u majici bez rukava na
terasu, a kamoli na ulicu, dok su no}ni
barovi sa trbu{nim plesa~icama dozvoljeni.
Lubenica ili dinja sa slanim sirom i lepinom
ubraja se u specijalitete. Momci poslije
no}ne molitve pred trafikom motaju
dòinte i isti petkom kli~u imamu na vaz o
{erijatu ili pred dàmijom ska~u,
uzvikuju}i: Morsiii! Mooorsiii! Ne znam
{ta li }e sada Masreye gledati, s obzirom da
su od danas sve egipatske televizije
prekinule saradnju sa Turcima (dok turska
vlada ne promijeni politi~ki kurs prema
Egiptu). Sada }e po~eti da se udaraju
dlanovima o obraze. To sam primijetila da
rade kada ~uju lo{e vijesti. (Ba{ mi ih je
ào. Neka se prebace malo na latino ame ri -
~ke sapunice.)
ÊTVRTAK, 22. AUGUST
Mubarak je na vlastitu èlju direktno iz
zatvora preba~en helikopterom u Vojnu
bolnicu Maadi, jer nije u dobrom stanju,
prenose egipatske vijesti i tako ponovo
po~inje pri~a o njemu. Me|u ènama, koje
su imale priliku li~no ga upoznati, sada,
govore}i o Mubaraku, ne samo kao
politi~aru, ve} i mu{karcu, ima onih koje
kaù da su mu se uvijek divile, da je imao
karizmu i nikada nije djelovao kao
mlakonja. Porede}i Morsija sa Mu bar ak -
om, on izgleda kao cmizdravac, a njegovo
~e{kanje daleko je od gesta jednoga
gospodina i uz to predsjednika dràve,
smatra Ekram, novinarka i revolucionarka
iz mladosti, iako su je nekoliko puta
zatvarali u doba Mubarakovoga reìma
zbog dugog jezika. Mislim da je imao
multiple face-liftings, jer se dugo dobro
drào, bez vidljivih bora, karakteristi~nih
za ljude njegove dobi, a nije mala stvar
zagaziti u pozne osamdesete. Kakva
ironija!, nastavlja moja sagovornica:
Kada je 2011. godine izbila revolucija i
narod se polarizirao, on je mogao da tjera
kao Gaddafi ili Bashar el-Assad i danas
KAIRSKI DNEVNIK DOPISNICE SB
Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]
MOHAMED (Kairo)
Foto: REUTERS
Dopisnica SB koja godinama ivi i radi u Kairu,
u uzbudljivom dnevniku, koji je pisala, opet,
posljednjih sedam dana, ispisuje osobne impresije
iz egipatske prijestonice
medina:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 22:38 Page 48
bismo bili u istoj, ako ne i goroj situaciji.
On se povukao, iako je znao da to
vjerovatno zna~i su|enje, ili ~ak mogu}u
egzekuciju. A {ta su islamisti uradili kada
se njima zatresla fotelja? Organizirali su se
tako da narod gine, podme}u}i svoje ljude
kao `rtve i jo{ prizivali stranu intervenciju
u za{titudemokratski izabranog pred sjed -
nika. Zasluìli su da se kazne nasred
Midain El Tahrira, tamo gdje su oni
namjeravali Mubaraka vje{ati, da svijet vidi
kako izdajnici svoje zemlje i naroda
zavr{avaju! O razlikama prvih dama da i
ne pri~am. Suzan je voljela umjetnost,
nauku i znanje. Otvarala je kulturne
institucije, bila je gospo|a, gdje god se
pojavljivala, a Morsijevi}ka je prije
izgledala kao neka prodava~ica per{una i
kopra, ili papirnih maramica, nego supruga
predsjednika. Nova vijest dana: nakon
Rabe Muslimansko bratstvo je ponovo
na{lo uto~i{te. U Kardesi, blizu Gize,
proglasili su svoju nezavisnu dràvu.
PETAK, 23. AUGUST
Opet mar{evi mu~enika! ûjem
sijede kako mi rastu! Petak bih zbog njih
najradije izbrisala iz kalendara! Iako nisu
sna`ni kao pro{li put, ovo je gore od horor
filmova! Ako se zaèlim kakve jeze, ne
trebaju mi scene s vampirima, treba mi
samo da pogledam u svom telefonu snimak
de{avanja, kako morsijevci idu i sa crnim
alkaidskim zastavama i kako proklinju
Sisija, {to im je stopirao ideju. Me|u njima
zaista nisu svi Egip}ani, ve} i neke
sumnjive face, ko zna odakle sve stigle! A
priklju~ili su im se za novac i fanovi
Ahlyja! Onaj nepismeni, a najbolji i najvi{e
pla}eni egipatski fudbaler, Aboutrika, nije
dàba ~lan Muslimanskoga bratstva. Osim
ljudskih ìvota, koje niko ne moè
povratiti, do sada je uni{teno 56 crkava i 2
dàmije. Desilo se i ono najdestruktivnije,
~ime je Muslimansko bratstvo prijetilo.
Uni{ten je Muzej i otvoreni su stari
sarkofazi... Kr{}anska zajednica je mogla
loviti u mutnom, na {to bi svijet mo`da i
pao, ali patriotski je odreagirala, kazav{i da
su oni Egip}ani, da ne èle mije{anje sa
strane, podràvaju novu vladu, policiju i
vojsku i vjeruju da }e sigurnosne snage
za{titi sve gra|ane Egipta, bili oni Kopti ili
muslimani.
SUBOTA, 24. AUGUST
Mar{ mu~enika je pukao ju~er kao
gr~ki tanjir. Naoruàna grupa pobornika
Bratstva upala je u jednu televizijsku ku}u
i natjerala zaposlene da prikaù njihov
mar{, koji je bio vi{e nego jadan. Danas
su ponovo najavili milionske, svjetske
proteste za 30. august. Logo im je: Erhal
CC!, {to zna~i: Odlazi Sisi! Po gradu su na
vazdan nekih zgrada i ulica tinejdèrski
NE IDEM IZ OVOG GRADA (II)
EGIPAT,
IZMEU
DNA I
HAVE
Tako je to u
toj ~udnoj
zemlji...
sprejom ispisivali da Sisi mora i}i, a Morsi
se vrati, u protivnom oni }e stalno
demonstrirati i praviti nerede na Sinaju.
Time su priznali ko pravi probleme u
dràvi. Danas im se i u mojoj Bosni daje
podr{ka! Prati domovina ukorak Tursku,
Indoneziju, Senegal! Daleko }e se iz
neznanja dogurati. Krasna li je ona Anne
Peterson, sada ve} biv{a ameri~ka
ambasadorka u Egiptu! Po svome licem jer -
stvu ovdje }e ostati upam}ena. Neki od
uhva}enih morsijevaca potvrdili su ono {to
vojska, policija i narod uz njih, ve} zna.
Davala je Bratstvu instrukcije, da odu u
Manyu, na jug Egipta, da se dobro
ulogoruju, a Amerika }e im pomo}i da se
brzo otcijepe od Egipta i za po~etak
proglase ju`nu provinciju svojom
dràvom.
NEDJELJA, 25. AUGUST
Nedjelja je, ovdje radni dan, na izgled
miran, dok se na Sinaju vodi pravi rat. Po
Facebooku se {iri simbol slobode i
pravde, kako to predstavljaju mu~enici,
a zapravo je simbol terorizma. Slika
podignute {ake sa ~etiri prsta, pri ~emu je
palac spu{ten na dlan, crne boje sa ùtom
pozadinom, trebala bi podsje}ati na Rabu i
izmi{ljeni genocid, koji je uz Erdogana,
tvorca ideje o simbolu, odli~no odradila
katarska Al Jazeera. Raba bi zna~ilo
~etvrta, rije~ izvedena od korijena rije~i
arba, {to zna~i ~etiri. Danas su se javno
oglasili iz Ministarstva za obrazovanje,
upozoravaju}i da je Morsi potpuno
promijenio program za arapski jezik,
religiju, historiju i geografiju, od prvoga do
zavr{noga razreda srednje {kole, da su
skarabudìli nove ud`benike, onako po
svome, i da }e po~etak {kolske godine
vjerovatno kasniti, jer nemaju sve
pripremljene nove, a po Morsijevim se
apsolutno ne moè raditi... Dokle su oni
i{li, da djeci odmah svoje ideje trpaju u
glave! Podsjetili su me na Jevreje, ~ija
djeca u {koli u~e da su oni pravi nasljednici
piramida, kao graditelji njihovo je pravo
najve}e.
Ne zaostaje nimalo ni ameri~ki nastavni
plan i program, u kome se iz geografije ne
ozna~ava Palestina, ve} cijeli taj prostor
dràvom Izrael. Ovdje djecu u ameri~kim
{kolama i koledìma u~e gde je Middle
East i {ta je islamski fund amen talizam, ali
ne i {ta je ameri~ki fa{izam i rasizam. Ipak,
nema tu opravdanja, niti pore|enja kako
jedni mogu, a drugi ne mogu, ili uzvra}anja
zato {to oni to rade, pa }emo sada i mi.
Egipat mijenja svoju politiku, sve manje za
saveznika smatraju}i Ameriku, a sa
Izraelom sara|uje samo koliko mora. Uàs,
{ta bi Egipat sna{lo, da su takvi nacisti,
Bra}a, ostali na vlasti samo do kraja svoga
mandata?!
PONEDJELJAK, 26. AUGUST
Javljaju da }e ve}ina {kola ipak po~eti
na vrijeme. U dràvnim {kolama nastavnici
prakti~no ne mogu biti otpu{teni, osim
dekretom samoga Ministarstva prosvjete.
Predava~i su kao bijeli medvjedi i niko im
ne moè ni{ta. Kasne na posao ili, jo{ gore,
ne dolaze, ne u~e |ake ni~emu. Nastavnica
moè komotno da ponese gra{ak, da ljuspa
na poslu, da joj pro|e vrijeme, dok ne ode
ku}i da pravi ru~ak. Broj u~enika varira...
po 50, 60, 70 u jednom odjeljenju, a od
svekrve, u~iteljice u penziji, ~ula sam da
~ak 80 u~enika se moè na}i u jednoj
u~ionici, zavisi od dijela grada. Pla}e
prosvjetnih radnika u dràvnim {kolama su
mizerne. Svi fakultetski {kolovani ljudi
{alju djecu u privatne {kole, dok u dràvne
idu djeca taksista, mikrobus voza~a,
domara... Ne daj Boè da neko s
pedigreom i {kolom poludi pa po{alje
dijete u dràvnu {kolu. Mlatit }e ga na
mrtvo ime jer se izdvaja po akcentu, ~isto}i,
pona{anju, manirima... Dràvni mediji
svaku ve~er prenose zbivanja koja su
obiljeìla ovo egipatsko ljeto. Svaki dan
hapse neke iz Bratstva, {to ne treba ~uditi,
jer je Morsi za godinu i po svoje vladavine
oslobodio 3.000 optuènika za terorizam,
posebno iz redova Hamasa.
UTORAK, 27. AUGUST
Al Jazeera u svome tonu najavljuje
potresni dokumentarac o masakru u kojem
su snage lojalne vojnom reìmu ubile vi{e
od 100, a ranile nekoliko hiljada Morsijevih
pristalica i ~lanova Muslimanske bra}e u
blizini dàmije Rabaa al-Adawiya u
Kairu. Pri tome ne spominju {ta su kod
mu~enika prona{li od oru`ja, kako su
rabovci prvi po~eli pucati, a i kako su
svoje slali u smrt, prelaze}i mirno preko
mrtvih le{eva. Zanimljivo je koliko se
Katar uzjogunio i sav osiljen tr~i ka
budu}nosti, zaboravljaju}i da su do prije
nekih ~etrdesetak godina znali samo za
poljske zahode. Ta zemlja se ne moè
pohvaliti bogatom historijom ili slavnom
tradicijom. Otac Tamima, novoga emira,
svoga oca je skinuo sa vlasti, dok je taj
boravio u Velikoj Britaniji. Posjeta Zapadu
zavr{ila se ostankom do kraja ìvota, jer mu
je ro|eni sin dràvnim udarom preuzeo vlast
i zabranio povratak. Novi emir, Tamim, jo{
uvijek sam ne odlu~uje, kako se to javnosti
prezentira, ve} radi po nalogu bolesnoga,
starog oca, koji je pokazao svoju humanost
ve} davno. Katar vodi borbu za presti` sa
Saudijskom Arabijom. Obje dràve zanima
Sueski kanal i kontrola arapskoga svijeta, ali
za razliku od kralja Saudijske Arabije, koji se
protivi idejama hilafeta i uop}e Musliman -
skoga bratstva, te u ovim momentima te{kim
za Egipat, daje mu apsolutno svaku podr{ku,
politika Katara je okrenuta protiv i oni
uveliko, na sve na~ine, prije svega medijski,
pomaù Bratstvo. A puku nisu nikada
pojasnili zna~ajke politi~ke doktrine i da li je
taj koncept temeljne islamizacije dru{tva i
obnove halifata uop}e kongruentan sa
bazi~nim principima demokratskoga i
slobodnoga dru{tva.
SRIJEDA, 28. AUGUST
Pri~am sa prijateljicom, koja ìvi u
Rehabu, elitnom kairskom naselju. Kaè:
Osje}am se kao da ìvim u Kusturicinom
Undergroundu. ûjem za rat, ubijanja,
strahote, progla{enje nezavisne republike
Kardasa, u blizini Gize, a sjedim na
balkonu, sa muèm, pijem ve} drugu
jutarnju kafu... Sun~an dan, pti~ice pjevaju,
ulicom promakne poneki auto, izludjeli
motorist ili stranac koji dògira... Znam, to
je ona druga strana ìvota u Egiptu. I kod
mene se smirilo, ali policijski sat niko ne
{ljivi. Kao da se namjerno tada iza|e u
{etnju kvartom, a djeca puste da vri{te i
igraju fudbal na ulicama. Taj svijet pomalo
podsje}a i na zombi apokalipsu... Tako je to
u ovoj ~udnoj zemlji.
KAIRSKI DNEVNIK DOPISNICE SB
PIROVA OBJEDA
^lanovi Muslimanskog
bratstva u akciji
G
odine 1965. indonezijska vlada je
svrgnuta od strane vojske, koja je
uspostavila diktaturu u zemlji.
Svako ko se protivio vojnoj
diktaturi mogao je biti optuèn da
je komunist: od siroma{nih zemljoradnika,
preko intelektualaca, do Kineza, za koje je
nova vlast razvila posebne metode istre blj -
e nja. Za manje od godinu dana i uz direktnu
podr{ku vlada zapadnih zemalja, u
Indoneziji je ubijeno vi{e od milion ko mu -
nista. Vojska je svoje egzekutore
regrutovala iz redova sitnih kriminalaca i
pripadnika paravojnih formacija. Ti ljudi i
danas, gotovo pola stolje}a kasnije, ~vrsto
drè pozicije mo}i u Indoneziji.
Ameri~kom reditelju Joshui Oppenheimeru
otvo reno su pri~ali o svojim zlo~inima,
hladnokrvnim ubistvima stotina nevinih
ljudi, i tako je nastao în ubijanja (The Act
of Killing), jedan od najpotresnijih
dokumentaraca koje }ete ikada vidjeti.
ZAVODLJIVI PLES SMRTI
Glavni junak ako se tako moè re}i
Oppenheimerovog filma je Anwar
Congo. Lik simpati~nog, mr{avog starca
blagog osmijeha, koji se s beskrajnom
ljubavlju odnosi prema svojim unucima,
nikada ne biste povezali sa jednim od
najokrutnijih indonezijskih ubojica koji je,
prema vlastitoj ra~unici, odgovoran za smrt
oko hiljadu ljudi. Tih {ezdesetih godina
Anwar je radio u kinu u centru grada kao
prodava~ karata. Odatle vjerovatno i
njegova velika ljubav prema filmovima,
posebno ameri~kim vesternima i ko me di -
jama Elvisa Presleyja koji su ga, kako kaè,
~inili opu{tenim i sretnim ~ovjekom. S tim
osje}ajem zadovoljstva i opu{tenosti nakon
odgledanog filma, Anwar bi zajedno sa
svojim prijateljem Hermanom uve~er samo
pre{ao ulicu od kina do susjedne zgrade, u
kojoj je bio ured za mu~enje. Tamo su ga,
obuzete uàsom, ~ekale njegove `rtve.
Slijedilo je ispitivanje i mu~enje (nije bilo
va`no {ta ih pitamo, niti {ta nam oni
odgovaraju, ionako bismo na kraju sve
izmijenili - na{ posao bio je samo da ih
narod zamrzi, kaè jedan od egzekutora u
filmu). Nakon vi{esatne torture, Anwar bi
svoje `rtve vodio na krov zgrade. Tamo bi
ih vezao za stub, a potom udavio tankim
silkom. U po~etku ih je tukao do smrti, ali
bilo je previ{e krvi, obja{njava Anwar. Tako
je otkrio metodu davljenja, koja je bila
mnogo prakti~nija. Za masakre nikada
nisam obla~io bijele pantalone, kaè
Anwar. Obi~no sam nosio jeans.
Svoje zlo~ine Anwar je poku{avao da
potisne iz svijesti tako {to je svake ve~eri
i{ao na ples. Oboàvao je plesati, govore
njegovi prijatelji, aktuelni pokrajinski
guverner i novinski izdava~ Ibrahim, koji
Anwara slave kao heroja, velikog filmskog
glumca kakav je oduvijek èlio biti.
Oppenheimerov film bio bi svakako
potresan i da je samo pustio svoje aktere da
govore u kameru, bez bilo kakvih drugih
dodataka. Ali ono {to în ubijanja ~ini
potpuno nadrealnim, a ujedno i jednim od
najstvarnijih filmova ikada snimljenih,
jeste rediteljeva zamisao da ubicama
dozvoli da rekonstrui{u svoje zlo~ine pred
kamerom na na~in na koji oni to èle.
Anwar, Herman i ostali tako postaju
scenaristi i glavni glumci u vlastitom filmu
o stvarnim ubistvima koje su izvr{ili.
Nakon po~etnog oklijevanja i izvjesne
nelagode pred kamerama, brzo se opu{taju
i po~inju osmi{ljavati film koji }e im,
nadaju se, donijeti svjetsku slavu. U
scenarij sa mu~enjima `rtava ubacuju
mnogo razli~itih filmskih ànrova: jednom
je to mjuzikl, rajski prizori sa lijepim
Indoneànkama koje ple{u u dugim
haljinama pastelnih boja, drugi put je
ameri~ki vestern poput onih u kojima glumi
jedan od njihovih najve}ih idola, John
Wayne, a tre}i segment je gangsterski
ÎN UBIJANJA
Pi{e: MAJA RADEVI]
Najkontroverzniji dokumentarac 21. stoljea, IN UBIJANJA amerikog redi -
te lja JOSHUE OPPENHEIMERA, nedavno je prvi put prikazan pred bh. publikom u
okviru programa Kinoscope 19. Sarajevo Film Festivala; u Oppenheimerovom
filmu svoje zloine detaljno opisuju egzekutori odgovorni za smrt desetina hiljada
ljudi u Indoneziji sredinom 60-ih godina, koje je vojska optuila da su komunisti
EGZEKUTORI PRED
FILMSKIM KAMERAMA
Klju~ je u tome
da ne osje}ate
krivicu; zato
morate prona}i
pravi izgovor
JOSHUA OPPENHEIMER
Svako od tih ljudi ubijao je isklju~ivo
radi novca i mo}i
indonezija:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:31 Page 52
film, jer oni su ljudi koji iznad svega
cijene svoju slobodu (pojam preman u
Indoneziji ozna~ava pripadnika kriminalne
grupe, a termin poti~e od holandske rije~i
vrijman, {to zna~i slobodan ~ovjek,
op.a.). Anwar i njegovi prijatelji smatraju
da, iako je pri~a te{ka, publiku ne treba
stalno dràti u napetosti i odre|ena doza
humora u filmu je obavezna. Tako nastaje
efekat koji mo`da i najvi{e uznemirava
gledaoce Oppenheimerovog dokumentarca:
upoznajemo ubice kao ljude sa odli~nim
smislom za humor, koji me|usobno
izmjenjuju britke dosjetke. U momentu
kada na trenutak zaboravite ko su i
nasmijete se njihovim {alama, u svijest
dolaze Anwarove rije~i: Bilo je kao da
smo ubijali s rado{}u.
HUMANO ISTREBLJENJE
Dva su razloga za{to se smijemo înu
ubijanja, obja{njava Joshua Oppenheimer.
Prvi je taj {to su ljudi u njemu velikodu{ni,
otvoreni, iskreni, nema autocenzure...
Takva velikodu{nost dolazi zajedno s
odsutno{}u srama. S druge strane,
Indoneàni se smiju apsurdnosti onoga {to
se doga|a, nemogu}nosti vjerovanja
vlastitim o~ima. Recimo, u sceni kada TV
voditeljica hvali ubice jer su smislili
efikasnije metode ubijanja, ili kada
zamjenik ministra sporta i omladine govori
o potrebi humanijeg istrebljenja.
Ne vjerujem da psihopati postoje.
Mislim da je to izmi{ljotina kriminologije
20. stolje}a i pseudopsihologije. Hannah
Arendt napisala je da je svaki ubica
~ovjek - to ne zna~i da je svaki ~ovjek
ubica i bila je jako uznemirena kada su
ljudi to tako interpretirali. Svaka stolica je
dio namje{taja, ali nije sav namje{taj
stolica. Svaki ubica kojeg sam upoznao,
pri ~emu je Anwar Congo bio 41. na listi,
ubijao je zbog mo}i i novca - doslovno
svaki, a onda bi poslije izmi{ljao razloge i
opravdanja koja bi mu pomogla da ìvi s
tim {to je u~inio, ali i kako bi mogao
ponovo ubiti. Njihova je taktika
zastra{ivanjem uvjeriti ostatak dru{tva da
je ono {to su oni u~inili bilo ispravno,
kaè Oppenheimer.
Pitanje gri`nje savjesti za ljude poput
Anwara, Hermana i ostalih samo se
name}e. Jedan od egzekutora, Adi, koji
vi{e ne ìvi u Indoneziji, sje}a se kako je
imao djevojku Kineskinju i kada je vlast
krenula u kampanju protiv Kineza, ubio je
njenog oca na ulici, a njegovo tijelo bacio u
jarak. Ubistvo je najgori zlo~in koji
moète po~initi. Klju~ je u tome da ne
osje}ate krivicu. Zato morate prona}i pravi
izgovor, kaè Adi. U înu ubijanja nema
istinske katarze, ~ak ni na samom kraju
filma kada se Anwar u sceni rekonstrukcije
jednog od svojih zlo~ina na|e u poziciji
`rtve i nakon toga sa suzama u o~ima
Oppenheimeru priznaje da je tek tada
shvatio kako su se osje}ali ljudi koje je
mu~io. Naàlost, te rije~i iz njegovih usta
zvu~e la`no i vje{ta~ki. Svjesni da
iskupljenja nema, indonezijski egzekutori
nastavljaju ìvjeti svoje ìvote u stalnoj
potrazi za opravdanjem, uz nesebi~nu
podr{ku predsjednika, politi~ara, sudstva,
novinara i svih drugih klju~nih struktura
jednog dru{tva u kojem je reìm (zlo)~in
ubistva doveo do apsurda.
INDONEZIJSKI ODREDI SMRTI
UBICE U ULOGAMA
SVOJIH @RTAVA
Anwar Congo (desno)
prema vlastitom priznanju
odgovoran je za smrt blizu
hiljadu Indoneàna
indonezija:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:31 Page 53
Z
apad je fasciniran Balkanom! U
ovo ne treba sumnjati, ali je
klju~no pitanje kako i na koji
na~in. Prevladavaju stereotipi,
znate ve} kakvi, o ~emu je
ljubljanski profesor etnologije dr. Boìdar
Jezernik napisao sjajnu knjigu Zemlja u
kojoj je sve naopako (na bosanski prevela
negdanja urednica u na{em listu Medina
Delali}), no povremeno dobijamo i studije
koje dubinski analiziraju povijest Balkana i
svega {to je s njim u vezi, ra~unaju}i tu i
kulturu, a glazbu posebno.
BARBARSKA MISTIFIKACIJA
Ove dileme oko Balkana, a posebno
zemalja koje su nekad tvorile Jugoslaviju,
skoro su se amblematski iskazale u pisanju
koje je pratilo utemeljenje ne~ega {to je
grupa engleskih kriti~ara ozna~ila kao
world music, svjetska glazba, ili kao
ve} èlite. Taj je fenomen pomno analizirao
drugi etnolog, dr. Ivan ôlovi} u svojoj
knjizi Etno, objavljenu u njegovoj
biblioteci XX vek. Tako smo dobili
simplifikacije u kojima su pojedini autori,
posebno oni sa engleskog govornog
podru~ja, a oni iz Londona opet ponajvi{e
okupljeni oko revija Songlines i fRoots i
nekih dnevnika, izvla~ili pojedine slu~ajeve
iz {ireg konteksta koji nisu analizirali i
razumijevali, i onda im pridavali kojekakve
epitete poput Kralj romske glazbe,
Kraljica i sli~no. Barbarska je
mistifikacija i povr{no analiziranje bila
ispred dubljeg pronicanja u kulturne
procese - to je trend koji je posljednjih
godina naprosto zapljusnuo sve {to se
stvaralo na podru~ju svjetske glazbe na
na{em tlu, u ovo nema nikakve sumnje.
Sabor srpskih truba~a u Gu~i }e biti samo
predmetom divljenja, bez ikakovih
opservacija o nacionalisti~kim tonovima
koji ga prate, kao i upozorenjima ozbiljnih
etnomuzikologa (dr. Dimitrije Golemovi})
da ta ista fe{ta umonogome simplificira i ne
po{tuje tradicije sviranja u trubu u Srbiji i
{ire; dapa~e, da je umnogome iznevjerava i
vodi ka komercijalnom uobli~avanju
(Boban Markovi} i njegov orkestar), o
[abanu Bajramovi}u se pi{e samo od
trenutka kad je ponovo snimio svoje
fantasti~ne pjesme sa Mostar Sevdah
Reunionom i tako iza{ao na svjetsku
world music scenu, dok se njegove LP
plo~e iz ranih 80-ih za ZKP RTL sa
simfonijskim orkestrom (antologijska A
[unen Romalen) uop}e ne spominju itd.,
itd.
Romska je glazba tako do{la u sferu
interesa angaìranih aktivista unutar world
music pokreta i neki od protagonista su
postali na toj sceni op}eobljubljeni - prije
svih [aban Bajramovi} i Esma Redèpova,
ISTINSKI BISERI
Izbor romskih pjesama dva Engleza svojom
ekskluzivno{}u i kvalitetom naprosto odu{evljava
Dva mlada poslijediplomska istraivaa iz Londona NATHANIEL MORRIS i PHILIP
KNOX realizovali su projekt Stand Up, People - Gipsy Pop Songs from Totos
Yugoslavia 1964-1980; interesovala ih je enormna popularnost romske glazbe u
SFRJ, objavili su CD i dvostruki LP-box Stand Up, a pripremaju i multimedijalni
projekt o povijesti romske glazbe u periodu od 1960. do 1980. godine
ROMI PJEVAJU ZA
TITINA VREMENA
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]
ISKREN ANGA@MAN
Nathaniel Morris i Philip Knox
OGNJEN:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:43 Page 54
a potom i novi sastavi, Kal i drugi!) i opet
su po~eli frcati pojednostavljeni epiteti i
pore|enja. Sublimirano je sve to u knjizi
novozelandskog novinara, londonskog
domicila Gartha Cartwrighta Princes
Amongst Men: Journeys with Gipsy
Musicians sa pridodanim CD-ovima
(Serpents Tail 2005. i Asphalt Tango
2008.), koji naprosto vrve od poùde za
egzoti~nim detaljima, u potrazi za
nekakvim ljudima koji ìve izvan
kategorija normalne civilizacije i koje~ega
jo{. No, dobro ima, i pozitivnih primjera!
Jedan takav je zasigurno projekt koga su
pod nazivom Stand Up, People- Gipsy Pop
Songs from Totos Yugoslavia 1964-1980
u zadnjih nekoliko godina skrbno i sa
potrebitim nau~nim aparatom realizirala
dva mlada poslijediplomska istraìva~a iz
Londona Nathaniel Morris i Philip Knox.
Kako ne dolaze iz uskih prostora svjetske
glazbe oni su pitanju romske glazbe
pri{li nekako sa strane, neostra{}eno i bez
ikakovih komercijalnih ambicija. Prvo su
se u okviru svojih studija bavili kulturom
Balkana u {irem smislu te rije~i, a onda su
u jednom trenutku shvatili da im nedostaje
jedan vaàn segment. Onaj koji se odnosio
na romsku kulturu u negdanjoj Jugoslaviji,
ne samo glazba, nego i mnogo {ire.
Pouzdanih izvora za dublju analizu nije bilo
mnogo i oni su se odlu~ili za terenski rad -
krenuli su u zemlje nastale raspadom lijepe
nam domovine da bi vidjeli {to je od te
kulture ostalo, gdje su korijeni, kakvi su
procesi se odvijali unutar romske kolture
Titine zemlje i kakva je bila njena
pozicioniranost unutar te kulture, ili jo{
bolje tih kultura. I kretali su se okolo,
zahvatali iz raznih izvora, bili u dodiru sa
va`nim romskim intelektualcima, rovili po
bibliotekama, dodirivali se sa velikim
izvo|a~ima romske glazbe, legendarna
Esma Redèpova je bila tek jedna od njih,
ìvjeli u najve}em romskom naselju na
svijetu, [utki u Skopju, oti{li i na Kosovo,
do{li do Sarajeva i Beograda, nalazili
diskofile koji su ~uvali stare single plo~e iz
60-ih i 70-ih godina; dakle, one od prije
negoli }e Esma, [aban, Ljiljana Petrovi},
Muharem Serbezovski i drugi biti
op{teobljubljeni. Prvo u Jugoslaviji, a onda
i {ire. Krenuli su, dakle, onako kako to
strastveni istraìva~ i mora da radi -
zahvatili su materiju od njenih po~etaka i te
po~etke, barem kad se radi o enormnoj
popularnosti romske glazbe u Jugoslaviji,
{iroko i analiti~no predstavili u svom
projektu. Napomenimo jo{ i ovu po svemu
va`nu ~injenicu: obojica su se pred
putovanja po Jugoslaviji snabdjeli
solidnim znanjem srpsko /hrvat sko/ bosan -
sko/crn ogorskog i romskog jezika, tako da
sa komunikacijom nisu imali ve}ih
problema, da o poznavanaju suvremenih
teorijskih dometa kulturologije niti ne
govorimo.
I onda sam prvo u aprilu u Sarajevu
dobio u redakciji Sarajevskih sveski broj
35/36 iz 2011., u kome se nalazio i bosanski
prijevod njihova strasnog poniranja u svijet
romske glazbe naslovljen sa O, o~e, {ta
u~ini? - Prisje}anje na zlatno doba romske
muzike u Jugoslaviji, a nekoliko mjeseci
potom sam preko prijatelja saznao i da se
sprema pormocija CD-a i dvostrukog LP-ija
u jednom od londonskih klubova
smje{tenih u Brixtonu. Klub pun, sjajna
promocija sa projekcijama crno-bijelih
filmova iz 60-ih i 70-ih godina. A onda sam
se nekoliko dana potom iznova sreo sa
autorima ovog va`nog projekta. Koga su
finansirali iz razli~itih budèta, da bi ga
okon~ali na najbolji mogu}i na~in.
TEMELJITO SKOCKANO
Kao prvo, CD i dvostruki LP-box Stand
Up, People sadrè 19 pa`ljivo odabranih
pjesama nastalih u periodu izme|u 1964. i
1980. godine. Me|u njima pa`nju
izazivaju, prije svih, rani Muharem
Serbezovski i njegov bollywoodski snimak
FASCINACIJA BALKANOM
NI[KI CAR
[aban Bajramovi}
pjesme Ramajana, a potom i legendarne
Ramu, ramu iz 1964., kao i [aban
Bajramovi} sa snimkama pjesama Kada
zvona zvone iz 1970. i Dèmila iz 1969.
îtaju se razni utjecaji, i oni orijentalni, i
oni koji su do{li preko indijskih filmova,
posebno kod Serbezovskog, i oni iz Turske
i kojekuda jo{, a tu su i prvi dodiri sa
suvremenim produkcijskim zahvatima
uzetim iz pop glazbe i koje{ta jo{. U sjano
napisanoj studiji o glazbi kosovskih Roma
Lambada na Kosovu ljubljan sko/ zagreb a -
~ki etnomuzikolog dr. Svanibor H. Pettan
utvr|uje vehementno kako romski
glazbenici lako prihvataju tu|e tradicije i
prilago|avaju ih svom izrazu (~itati opet
izdanje izdano u sjajnoj ediciji XX veka,
2010., Beograd!), a na osnovu toga da je
sam ìvio godinu dana (sic!) u jednoj
romskoj obitelji na Kosovu.
A onda dolazi legendarna Esma i njen
suprug harmonika{, kompozitor i umjetni~ki
vo|a Stevo Teodosijevski i njihovi rani
radovi. Pazite sad: pjesma posve}ena
romskom prazniku \ur|evdan iz 1969., a
onda kao vrhunsko iznena|enje i Pesma
{eher Sarajevu iz 1974., koju je Stevo skrojio
virtuozno na tekst neprevazi|enog Sarajlije
Safeta Kafedì}a (rana upotreba orgulja u
aran`manu), otpjevana na bosanskom jeziku,
koju bi, da je pametan, novi gradona~elnik
Sarajeva dr. Ivo Kom{i} mogao lahko
proglasiti himnom grada na Miljacki.
Dodajmo tu jo{ jednu ljepoticu, Usniju
Redèpovu, sa pjesmom Selime ternie iz
1968., kao i jo{ po jedan istup Esme u pjesmi
Abre babi sokedàn (1964.) i [abana
Umirem,umirem iz 1971. godine. Obje
istinski biseri i neprevazi|ene interpretacije.
U kojima zapaàmo briljantne virtuozne
solisti~ke dionice klarinetista Medo ûna,
koji opet dobija i priliku da se iskaè u
vlastitom instrumentalu @anino kolo. A onda
dolaze mali biseri iz pozadine - prekrasna
romska pjeva~ica kratke karijere Ava Selimi
pjeva pjesmu Abre devla (1969.), potom
Nehat Ga{i sa ansamblom Rom pjeva Na{ti
tadav ki [utka tedikav i Alo dive me Romja
te mukav, obje iz 1970., potom Bedrije Misin
ima pjesmu Mo vogi dukalla (1974.), pa
Trajko Ajdarevi}-Tahir i Mangala, pa
poznati duet \uri}-Runjai} koju uz ~uveni
sekstet Du{ana Radeti}a (legendarni
kompozitor i aranèr rodom iz Prijedora)
izvodi Amen sama But Roma daleke 1964.,
Hajra Su~urija uz orkestar KUD-a Ibar pjeva
Pe romnaso o miro turisti |elo (1968.)., dok
je na koncu pravo da izvedu romsku himnu
Djelem, djelem pripala nekada poznatom
ansamblu Montenegro. Izbor koji svojom
ekskluzivno{}u i kvalitetom naprosto
odu{evljava.
Autori su sami izdali CD i LP box na
svojoj etiketi Vlax Records, dok je
distribuciju prezela poznata etiketa Asphalt
Tango Records iz Njema~ke (brojevi CD-
ATR4113 i LP-ATR4213!). Plo~e prati
opse`na knjiìca sa brojnim podacima,
biografijama izvo|a~a, engleskim prije vo di -
ma pjesama (vjerujem da im je tu pomogla
na{a Hedina Sijer~i}), fotografijama i
reprodukcijama originalnih omota, te ka ta lo -
{ki brojevi, godine izdanja i diskografske
ku}e - sve skockano temeljito i sa puno
akribije. Vinilne je snimke transferirao
beogradski zaljubljenik u stare nosa~e zvuka
Milan Milovanovi}, a dio njih je na|en u
Narodnoj biblioteci Srbije. Na koncu i
napomena da je izdanje ve} bilo predmetom
odli~nih kritika i opetovanog medijskog
emitiranja, a autori najavljuju i multi me dija -
lan projekt u suradnji sa Muzejom romske
kulture iz Beograda i Nacionalnim romskih
centrom iz Makedonije o povijesti romske
glazbe u periodu od 1960. do 1980. godine.
Jednom rije~ju, svaka ~ast i divljenje svemu
{to su napravili.
56
ISTINSKI BISERI
SVEPRISUTNA KRALJICA
Legendarna Esma Redèpova
VRHUNSKI SOLISTA
Vanvremenska Ljiljana Petrovi}-Buttler
ZA[TO SU TI KOSE...
Op{teljubljeni Muharem Serbezovski
V
ijest da je najpoznatiji svjetski
negativac sir Christopher Lee
snimio heavy metal album, samo
neupu}ene je iznenadila. Njegov
ìvotni put, gluma~ki i glazbeni,
prepun je zanimljivih detalja.
BURAN @IVOT
Najpoznatiji filmski grof Drakula rodio
se prije 91. godinu u londonskom okrugu
kao Christopher Frank Carandini Lee.
Odrastao je uz majku, s obzirom da su mu
se roditelji razveli kada je imao samo ~etiri
godine. Otac mu je bio vojni ~asnik, a
majka grofica talijanskog podrijetla. Jo{ u
ranom djetinjstvu, nakon razvoda roditelja,
Lee se s majkom i sestrom preselio u
[vicarsku. Prve gluma~ke korake
Christopher je napravio u Wengenu, gdje je
i upisao gluma~ku {kolu. Bio je sudionik
Drugog svjetskog rata kao ~lan britanskog
Royal Air Forcea, ali i pripadnik tada{nje
tajne slu`be. Lee se prvi put na filmu
pojavio 1948., u ostvarenju Corridor of
Mirrors.
Njegov doista buran i dug ìvot
obilovao je uglavnom ulogama negativaca,
a jedna od najva`nijih uloga mu je bila
upravo u serijalu o najpoznatijem
svjetskom tajnom agentu Jamesu Bondu. U
filmu Man With a Golden Gun, pak, Lee je
glumio Francisca Scaramangu, glavnog
negativca, ~ovjeka sa zlatnim pi{toljem.
Mo`da mu je za tu ulogu pomogla i
~injenica kako se njegova
majka drugi put udala za
bliskog ro|aka Iana
Fleminga, tvorca lika Ja me -
sa Bonda, a ulogu je odigrao
savr{eno. Iz novije filmske
povijesti vrijedi zabiljeìti
uloge u trilogiji Lord of
Rings, gdje je u filmu
Prstenova druìna igrao
bije log ~arobnjaka Saru ma -
na, kao i u nastavku filma
Hobbit, koji se snima. Lee
se do sada pojavljivao kao lik u 276
filmova i serija, a ~esto bi za potrebe nekog
filma samo davao glas.
GOVOR STAROG KRALJA
Kada smo ve} kod glasa, sir Christopher
Lee posjeduje dubok i snaàn bas. U
razdoblju od 1986. do 1988. ~esto je na stu -
pao u glazbenim kazali{nim ko ma dima i
operetama, te je od 2005. naovamo
sura|ivao sa nekoliko heavy metal
bandova. Prvi Leejev samostalni glazbeni
uradak je Christopher Lee Sings Devils,
Rogues & Other Villains iz 1989. godine.
Do sada je snimio pet studijskih albuma i
jedan EP. Pro{le godine Lee je objavio
album A Heavy Metal Christmas, na kome
se nalaze boì}ne pjesme u metalnom ruhu.
Za svoj albumCharlemagne: By the Swords
and the Cross iz 2010., dobio je nagradu
Spirit of Metal, na ceremoniji Golden Gods,
najpoznatijeg heavy metal magazina Metal
Hammera. A za svoj devedeseti ro|endan
objavio je singl Let Legend Mark Me As A
King, za koji mu je aran`mane napisao
Richie Faulkner iz legendarnog banda Judas
Priest. Lee je vlasnik jo{ jednog rekorda.
Najstariji je svjetski izvo|a~ heavy metal
ànra.
No, vratimo se najnovijem metalnom
uratku najpoznatijeg filmskog Drakule.
Album Charlemagne: The Oments of Death
objavljen je prije ne{to vi{e od mjesec dana.
Sadrì deset pjesama a otvara ga Portrent.
Nakon kratkog thrash metal uvoda,
uslijedio je govor starog kralja, nakon
kojeg slijedi violinska dramaturgija i tipi~ni
heavy metal solo sa svim pripadaju}im
elementima. Harmonija i melodija nekako
najvi{e podsje}aju na produkciju kasnih 80-
ih godina i zvuke Helloweena. Istim
tempom nastavlja i pjesma Charles The
Great. Samo {to je recital Lee zamijenio
pjevanjem, a sve ostalo je - ostalo isto.
Jasno je kako struktura pjesama na album
zvu~i kao rani Judas Priest jer je i ovoga
puta Faulkner umije{ao svoje prste.
Naravno ne treba zaboraviti da je glazbu za
album napisao Hedros Ramos, izvrsni
gitarist iz Guatemale, poznat po suradnji s
bandovima Guns N Roses i Kansas.
Pjesma The Siege zapo~inje kao kora~nica,
ali se nedugo nakon uvoda
pretvara u heavy metal sagu.
U gluma~koj karijeri Lee
je ~esto igrao role u kojima je
bilo krvi, borbe i smrti. Stoga
i ne ~udi da je jednu svoju
pjesmu nazvao Massacre of
the Saxons, u ~ijem je tekstu
doslovce opisano povijesno
krvoproli}e tisu}a Saks -
onaca. Nakon ne{to laganije
Dawning of a New Age,
slijedi ponajbolja pjes ma na
albumu, Let Legend Mark Me As the King.
Heavy metal operu s tematikom koja govori
o povijesti i prolaznosti ìvota, Lee je
otpjevao kao da ima pedeset godina manje.
Konceptualni Album Charlemagne: The
Oments of Death zatvara pjesma
Judgement Day. Neobi~an glazbeni uradak
slavnog glumca zasigurno }e u}i u anale
heavy metal glazbe.
METALNO RUHO
D
ra
k
u
la
i m
e
ta
la
c
Iako ima devedeset i jednu godinu,
sir CHRISTOPHER LEE objavio je svoj novi
heavy metal album; najpoznatiji filmski Drakula
opet je oduevio
Pi{e: MARIO ILIÎ]
PRAVI GROF
Sir Christopher Lee
mario strana:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:30 Page 57
KULT MARKET
VAMPIRE WEEKEND
Modern
Vampires of the
City
Moglo bi se re}i
da je u
posljednjih pet
godina do{lo do
ekspanzije
vampira i
vampirskog
pokreta, kako u
filmskoj
industriji tako i u glazbenoj. Pred nama
je studijski album banda Vampire
Weekend pod nazivom Vampires of the
City. Rije~ je o njujor{kim indie rock
glazbenicima, ~iji nam tre}i studijski
uradak donosi dvanaest pjesama.
EVILE
Skull
Oni pra{e
èstoko, a uzori
su im Slayer i
Metallica. Rije~
je o thrash
metal bandu
Evile i njihovom
najnovijem
studijskom
uratku Skull. Kako to sami vole re}i,
njihova glazba je na tragu najuspje{nijih
thrash uradaka s kraja 80-tih godina
pro{log stolje}a, od Exodusa, preko
Overkilla do Testamenta. Album Skull
sadrì deset pjesama.
ROBIN THICKE
Blurred Lines
Robin Thicke
je ameri~ki
tekstopisac,
glazbenik i
glumac. U
glazbenim
krugovima vrlo
traèn.
Potpisao je
brojne hitove nadolaze}ih pop zvijezda,
poput Nicki Minaj, Jeniffer Hudson,
Christine Aguillera, Ushera... Ovoga
puta objavio je samostalni studijski
album Blurred Lines. Na svoj {esti
album u karijeri uvrstio je jedanaest
pjesama.
Ovoga puta predstavljamo neobi~an
country album ameri~kog glazbenika Krisa
Kristoffersona. Na pragu osamdesete
godine ìvota Kristofferson je snimio
ostvarenje Feeling Mortal, koji mu je
ukupno gledaju}i {esnaesti studijski album
u karijeri. Iako pjeva i svira jo{ od davnih
60-ih godina pro{loga stolje}a, ve}ini
publike je i dalje poznatiji kao glumac.
Kris Kristofferson je ro|en u Texasu, a
nakon {kolovanja radio je razne poslove, od
kojih je najopasniji bio pilotiranje
helikopterom na naftnoj platformi. Isprva je
pisao i skladao za druge izvo|a~e, a kasnije,
nakon selidbe u Californiju, odlu~io se
posvetiti samostalnoj karijeri. Ono {to je u
povijesti ostalo zabiljeèno, pored doista
burnog Kristoffersonovog ìvota, jeste veza
sa pjeva~icom Janis Joplin, koja je trajala
sve do njezine smrti, ali i velika prijateljstva
s Johnnijem Cashom, Bobom Dylanom,
Rayom Priceom i mno{tvom drugih
velikana ameri~ke glazbene scene.
Zasluge za svjetsku slavu Johnnyja
Casha, Janis Joplin, Willieja Nelsona
svakako dijelom pripadaju i Krisu, koji je
napisao neke od njihovih najve}ih hitova. U
isto vrijeme, on je izgradio i fimsku
karijeru, odigrav{i 105 filmskih rola,
okruniv{i se Zlatnim globusom.
[esnaesti Krisov album sadrì deset
pjesama, a otvara ga istoimena Feeling
Mortal. Kristofferson je cijeli album, kako
mu i ime govori, posvetio tematici smrtnosti
i prolaznosti ìvota, s osvrtom na bogatu
karijeru i jedinstven ìvotni put. Ima tu i
pjesama poput Bread For The Body, koja
nagla{ava istinske ìvotne vrijednosti ili,
primjerice, pri~a o ìvotnim na~elima koju
Kristofferson pri~a pjesmom You Dont
Tell Me. Na albumu je i skladba Stairway
To The Bottom, autenti~na storija o
njegovimìvotnim neuspjesima i padovima.
Album zatvara pjesma Ramblin Jack,
posve}ena nekoliko godina starijem
prijatelju Ramblin Jack Elliotu, glasovitom
country glazbeniku, za kojeg Krisa veù
posebne uspomene. Iako naslov albuma kao
i tematika ukazuju kako je Kris
Kristofferson snimio svoj posljednji
studijski album, svi istinski ljubitelji
dobrog countryja nadaju se kako stari
majstor jo{ nije potro{io svu ìvotnu
energiju, te kako }e nastaviti pisati, pjevati
i pomalo glumiti.
(M. Ili~i})
MUZIKA
Album Feeling Mortal Krisa Kristoffersona
Smiraj due u country stilu
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Visage: Shameless Fashion
2. Deap Vally: Baby I can hell
3. Kings Of Leon: Supersoaker
4. Hot Natured ft. Anabel Englund:
Reverse Skydiving
5. Annie: Tube stops and lonely hearts
6. Rudimental ft. Foxes: Right here
7. Shuggie Otis: Special
8. Shy FX ft. Liam Bailey: Soon Come
9. Calvin Harris ft. Ayah Marar:
Thinking about you
10. Daft Punk ft. Pharell Williams:
Lose yourself to dance
COUNTRY DOAJEN
Kris Kristofferson objavio je
{esnaesti studijski album
Feeling Mortal
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 27.8.2013 16:35 Page 58
Broken je britanski nezavisni film iz
2012. godine. Reìrao ga je Rufus Norris,
priznati, zna~ajni kazali{ni reìser koji je
stvarao i opere, a ovo mu je debitantski film.
Premijerno je prikazan u svibnju pro{le
godine, na velikom svjetskom festivalu A
kategorije, na Cannes Film Festivalu, u
programu Tjedan me|unarodne kritike.
U filmu glavne uloge tuma~e Eloise
Laurence, Tim Roth, Cillian Murphy..., a me|u
sjajnim gluma~kim imenima nalazi se i divna,
prije svega zbog svog rada i znanja, Sarajka
Zana Marjanovi}. Zana glumi poljsku baby
sittericu. Tim Roth, pak, glumi samohranog
oca, odvjetnika. Tu je i u~itelj, Cillian Murphy,
u kojeg je ona zaljubljena. Film Broken je
baziran na romanu iz 2008. istog imena, koji je
napisao Daniel Clay, i progla{en je za najbolji
nezavisni britanski film, a Rorry Kinnear je za
svoju ulogu Boba Oswalda dobio nagradu za
najboljeg sporednog glumca. Ova filmska
drama prikazuje nekoliko isprepletenih drama
iz jednog kom{iluka, iz vizure jedan aesto -
godi{nje djevoj~ice, a koje se odvijaju u dijelu
sjevernog Londona. Nakon {to je vidjela,
nenadano, scenu nasilja na ulici ìvot joj se
mijenja. Djevoj~ica koja je vidjela nasilje je
suosje}ajna, zove se Emili, a nadimak joj je
Skunk, te ima dijabetes tipa A, koji joj moè
itekako ugroziti ìvot. Ona je, ipak, unato~
svojim problemima, suosje}ajna i ima osje}aj
za nepravdu.
Glazbu za film je radio Damon Albarn
(Electric Wave Bureau), frontmen grupe
Gorillaz. Reìser je èlio slaviti ìvot, pa makar
i u groznim i turobnim okolnostima. Film
govori o odnosima unutar obitelji, unutar
kom{iluka, o povjerenju, mo}i, laìma, zlobi,
odlukama s vi{e koristi i la`noj ljubavi, snazi
suosje}anja... Reìser je za film rekao: Ovo je
analiza ljubavi u svim njezinim oblicima:
obostranoj i neuzvra}enoj ljubavi, strastvenoj,
romanti~noj i platonskoj, ljubavi kao jedinoj
stvari koja zasluùje na{e potpuno povjerenje.
Srce mi se steè kada znamo {ta su sve djeca
morala na na{im prostorima gledati. Tu`nije od
toga je samo dana{nja nebriga, nerazmi{ljanje o
preventivi, nesuzbijanje mogu}nosti da iti kap
krvi iti jedno dijete vi{e vidi. Naàlost, danas je
prilika mnogo, od redovnih bombi, pucnjava,
plja~ki, obra~una, osveta, ubijanja napu{tenih
ìvotinja pu{kama po ulicama u nekim
sredinama pred djecom itd. Naàlost! Ne samo
da se ni{ta ne ~ini, ve} se i one koji ~ine ne{to za
op}e dobro jako brzo maljem dotu~e.
Oni koji detaljno posmatraju film, u
njemu }e prona}i pregr{t situacija u kojima se
ljudi me|usobno vrije|aju uporabljuju}i
raznolike nazive ìvotinja. Niti jedna od
nabrojanih ne ~ini ono {to ljudi sebi i bli`njima
~ine, ne razumijevaju}i da se pona{aju,
naro~ito prema svojoj vlastitoj djeci, te
drugima, gore od zvijeri, s malo brige o njima,
te puno medvje|ih usluga.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
KULT MARKET
DOLINA SMRTI
Michelangelo
Antonioni
Zabriskie Poing je
film velikana
filmske umjetnosti,
iz 1970. godine.
Osim reìje,
Antonioni
potpisuje i scenarij, skupa s
koscenaristima, a oni su: Fred Gardner,
Sam Shepard, Tonino Guerra, Clare
Peploe. Direktor fotografije je bio Alfio
Contini. Mark je u bijegu nakon {to je ubio
policajca na demonstracijama. Ukrao je
avion, prelije}e pustinju. Daria je zgodna
èna, sekretarica, ljubavnica koja pustinjom
vozi svog {efa. Mark i ona se zaljubljuju.
Ovo je epski film, portret Amerike kasnih
{ezdesetih, uz glazbu Pink Floyda, The
Grateful Deada, The Rolling Stonesa, The
Youngbloodsa, Kaleidoscopea, John
Fahey, Patti Page...
Ocjena: 5
HLADNE SUZE
Azizollah
Hamidnezhad
Ovo je suvremeni
iranski film iz 2002.
godine. Scenarij i
reìju potpisuje
Azizollah
Hamidnezhad. Radnja ovog ostvarenja
odvija se u vrijeme po~etka revolucije u
Iranu te sukoba vlade i Kurda koji se èle
odvojiti od Irana. Sudbina }e spojiti, u
jednoj me}avi, iranskog vojnika i kurdsku
pastiricu. U nemogu}im uvjetima koji
vode u mr`nju dvoje ljudi }e stvoriti
energiju ljubavi i po{tovanja.
Ocjena: 4
NAJMIRNIJE MORE TOGA
LJETA
Takeshi Kitano
Najmirnije more
toga ljeta je
suvremeni
japanski film
znanog nam
Takeshija Kitana (reìrao te napisao
scenario za ovaj film) iz 1991. godine.
Gluhonijemi mladi} Shigeru radi kao
smetljar. Me|u otpadom pronalazi
dasku za surfanje. Popravit }e tu dasku
te krenuti svaki dan u poku{avanje da
zaja{e svoj val.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Butler (Lee Daniels)
2. Obitelj Miller (Rawson Marshall
Thurber)
3. Instrumentarij smrtnika: Grad od kostiju
(Harald Zwart)
4. Kraj svijeta (Edgar Wright)
5. Avioni (Klay Hall)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony
Pictures)
2. Elysium (Neill Blomkamp, Sony
Pictures)
3. Majstori iluzije (Louis Leterrier, Summit
Entertainment)
4. Gru na supertajnom zadatku (Chris
Renaud, Pierre Coffin, Illumination
Entertainment)
5. Percy Jackson: More ~udovi{ta (Thor
Freudenthal, Fox 2000 Pictures)
Puno medvjeih usluga
Film Broken (Velika Britanija, 2012.), reditelja Rufusa Norrisa
BABY
SITTERICA
I Zana Marjanovi}
igra u filmu
Broken
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 27.8.2013 18:24 Page 59
U ÊTIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Nakon duge i te{ke bolesti u Stockholmu je,
u osamdeset i drugoj godini ìvota,
preminuo Ahmed Be{i}, prvi banjalu~ki
akademski vajar i profesionalni lutkar
Dje~ijeg pozori{ta, obavijestili su nas iz
Dje~ijeg pozori{ta u Banjoj Luci: Bio je
umjetnik tihe naravi, velike energije i
ostvarenja. Velika mu hvala!
Do 4. septembra traje Sarajevo Chamber
Music Festival, a organizator je sarajevska
Muzi~ka akademija u saradnji sa Man ha -
ttan String Quartetom. U Domu OS BiH 29.
augusta nastupa Manhattan String Quartet,
dan kasnije Christopher Taylor, potom
31.8. Nihad Kre~o, Sakib La~evi}, Vedran
Tuce & Manhattan String Quartet, itd.
U Grada~cu je 28. augusta otvoren jubilarni,
40. me|unarodni sajam poljoprivrede i
prehrambene industrije Sajam {ljive. Na
Sajmu }e se ove godine predstaviti vi{e od
280 izlaga~a iz Hrvatske, Srbije, Turske,
Italije i Bosne i Hercegovine, na 13.000
kvadratnih metara otvorenog i zatvorenog
prostora.
Outlook je najve}i evropski festival bass
muzike i soundsystem kulture, i najve}i
hrvatski festival. Odrà}e se od 29. augusta
do 2. septembra, u napu{tenoj tvr|avi Punta
Christo u [tinjanu kod Pule. Outlook ove
godine predstavlja nevjerovatan muzi~ki
program, tvrde organizatori. E, u tom
nevjerovatnom programu sudjelova}e i dva
Bosanca: Said5 i Billain.
Iz sarajevske Agencije Gramofon, pak, stiè
sljede}e priop}enje: Nakon {to je ansambl
Halka proteklog vikenda nastupio u Tuzli,
Bijeljini i u Br~kom, ovaj novoosnovani a ve}
uspje{ni bend najavljuje i nove koncerte u
na{oj dràvi: u Biha}u 5. septembra,
Prijedoru 7. septembra i Gora`du 12.
septembra.
U organizaciji Kazali{no-filmske druge
Oktavijan od 13. do 17. septembra bi}e
odràni sedmi Dani filma Mostar. Sve~ano
otvaranje Festivala zakazano je za 20 sati
u prostorijama Mepas Malla. Naravno,
Dane filma Mostar otvori}e film Obrana i
za{tita, Mostarca Bobe Jel~i}a. A {ta bi
drugo?
Antifa Fest se bliì.
êtvrto izdanje najve}eg
godi{njeg okupljanja i
druènja mladih bosan -
s k o h e r c e g o v a ~ k i h
antifa{ista i antif a{i stk inja,
dakle Antifa Fest u
Mostaru, odrà}e se 6. i 7.
septembra, u OKC
Abra{evi}. Posjetioci }e i
ove godine biti u prilici da
~uju zanimljiva pre da -
vanja i prezentacije, kao i
nastupe bendova iz na{e dràve, te
Hrvatske i Srbije.
U petak, 6. septembra, od 20 sati pa
do pono}i, nastupaju Hypersten - Punk
Rock/Mostar, 95th Division -
Experimental Hardcore/Biha}, State ment
of Hate -Hardc ore/ Banja luka) i Hobsons
Choice - Hardcore/Tuzla, najavljuje
Robert Jandri} iz mostarske Antife:
Naredni dan }e svirati Motherpig -
RnR/Sarajevo, Bomber - Street
Punk/Novi Sad, Brickheads - Garage
Punk Rock/Novi Sad i
Lo{ Primjer - Melodic
Hardcore Pun k/Po èga.
Ulaznica ko{ta {est,
a za oba dana deset
maraka. Dok je za
besplatnu dnevnu, reg -
gae/d ub varijantu u
dvori{tu Abra{evi}a
zaduèn Ko morat. Ho -
}e li se pjevati u
mra~nim vremenima?
Ho}e, pjeva}e se o
mra~nim vre men ima...
Ho}e, pjeva}e se o
mra~nim vremenima
ROBERT JANDRI, prvoborac mostarske Antife
ROBERT BUBALO, producent
Mediteran Film Festivala u irokom Brijegu
ROBERT BUBALO
Ovogodi{nji MFF zavr{it
}emo 31. kolovoza sa
uspjelom ekranizacijom
kazali{ne komedije Kauboji
Cetri oka:Cetri oka.qxd 28.8.2013 21:07 Page 60
[ta je Oxfam?
Oxfam je me|unarodna konfederacija
sedamnaest organizacija, koje zajedno ~ine
me|unarodni pokret za promjene. Ova
me|unarodna konfederacija danas je
prisutna u vi{e od devedeset zemalja {irom
svijeta. U najkra}em, vizija Oxfama je
budu}nost bez nepravde i siroma{tva. U
jugoisto~noj Evropi smo aktivni jo{ od
kasnih devedesetih godina pro{log vijeka, a
sve je po~elo sa manjim projektima u
socijalnom i poljoprivrednom sektoru na
sjeveru Albanije, dok je na{a prisutnost u
regiji znatno osnaèna 2003., od kada smo
provodili niz programa u oblasti ruralnog
turizma, ekoturizma, u razvoju lokalnih
samouprava, blisko sara|uju}i sa lokalnim vlastima,
nevladinim sektorom i lokalnim zajednicama.
Na koji na~in Oxfam promovi{e vinski turizam
u BiH?
Oxfam ve} dugih osam godina podràva ruralne
oblasti u Hercegovini preko projekata ruralnog razvoja
i valorizacije tipi~nih i tradicionalnih proizvoda.
Prate}i uspje{ne evropske trendove, modele spoja
poljoprivrede i turizma, odmah smo prepoznali sakriveni eno-
gastronomski potencijal Hercegovine i
po~eli da ma{tamo, zajedno sa lokalnim
partnerima, o razvoju ove regije u tom
smjeru, a sa ciljem da podrìmo ostanak
ruralnog stanovni{tva na tim podru~jima i
omogu}imo im, ili pak pobolj{amo uvjete
za ostvarivanje prihoda. U zadnjih
nekoliko godina smo podràli projekat
vinskog turizma preko oìvljavanja ve}
postoje}e Vinske Ceste Hercegovine, jer
smatramo da je taj sektor jedan od mogu}ih
pokreta~a ekonomije za cijelu dràvu.
Vinska Cesta je dobila nove ~lanove, novu
putnu signalizaciju, aplikaciju za pametne
telefone - BiH GUIDE - a uskoro }e biti
aktivna i nova web stranica: vinskacesta.ba
ili wineroute.ba.
Koji su to ostali projekti Oxfama u BiH?
Osim projekta vinskog turizma, danas se Oxfam
u BiH bavi obnovljivim energijama i primjenom
novih tehnologija u ruralnim sredinama, ja~anjem
sistema za podr{ku srednjih i malih preduze}a,
za{titom okoli{a, te vrednovanjem materijalnog i
nematerijalnog kulturnog nasljedstva preko projekta
kulturnog turizma.
AJNA GALII, project manager Oxfama u BiH
Nevi|ena je gu`va ovih dana u [irokom Brijegu,
obavje{tavaju nas. Razlog je vrlo jednostavan: od 26. do 31.
augusta odràva se 14. Mediteran Film Festival, najstariji festival
dokumentarnog filma u na{oj regiji. Filmom Gangster te voli
zap~eo je natjecateljski program, koji je od ove godine razdvojen
u dvije kategorije: kratki i dugi metar, pa su stoga na MFF-u i dva
ìrija koji }e odlu~iti o pobjednicima u ove dvije konkurencije.
No, prije slu`benog otvaranja u srijedu, odràna je dvodnevna
filmska uvertira za sladokusce: ciklus filmova Federica Fellinija,
u povodu dvadesete obljetnice njegove smrti, obja{njava Robert
Bubalo, producent Mediteran Film Festivala u [irokom Brijegu.
Ovogodi{nji MFF zavr{it }emo 31. kolovoza sa uspjelom
ekranizacijom kazali{ne komedije Kauboji, Tomislava Mr{i}a.
Ovo nam odmah pokazuje kako smo i ove godine {aroliki i da se
unutar {est dana doga|a vrlo zabavan, raznolik i kvalitetan
filmski sadràj. Snaga ovogodi{njeg programa leì u ~injenici da
se kroz pet programa prikazuje trideset i pet filmova, koji su
izabrani u konkurenciji nekoliko stotina kandidata. To samo
dokazuje koliko je te{ko u}i na MFF. Zato i jam~imo vrhunski
filmski program i odli~nu zabavu, tvrdi na{ sagovornik.
Na ovogodi{njem MFF-u bi}e prikazana dvadeset i dva
dokumentarna filma, dok }e u programu doma}ih autora biti
prikazani filmovi: U potrazi za o~evim grobom, don Pavla
Crnjca, Pacijent Zdenka Jurilja i Napad tsunamija (Snaga
rocknrolla) Marija ]uì}a. U kategoriji igranog filma biti }e
prikazan film redatelja Bobe Jel~i}a Obrana i za{tita. Festival se
u produkcijskom smislu previ{e ne razlikuje od prethodnih. Po
filmovima, mogu re}i da je ovo najkvalitetniji MFF do sada. Ove
godine dobili smo 240 filmova, od kojih smo odabrali devet
dugometra`nih i trinaest kratkometra`nih filmova u
natjecateljskoj konkurenciji. Osim filmskog programa, tokom
MFF-a organizovana je i filmska radionica, koju su vodile
Amerikanke Lucy Eaglson i Midge Costin, te serija koncerata
bendova iz Bugojna, [irokog Brijega, Zagreba i Tokija.
Budu}nost bez nepravde i siroma{tva
MFF stari i to je va`no
PRED NOVI POÊTAK
êlni ljudi MFF-a, Tomislav Topi} i Robert Bubalo
Cetri oka:Cetri oka.qxd 28.8.2013 21:08 Page 61
1. Kako Narodno pozori{te Tuzla radi ljeti?
Imamo i mi godi{nji. Levati, glumci, moraju na
kolektivni, jer ne mogu uzimati godi{nji kad ko ho}e
zato {to ne bi bilo repertoara.
14. Da li je bolje biti lijep i
pametan ili ruàn i glup?
Ja sam za lijep i pametan, i
dodao bih sexy.
19. Tange ili badi}?
De, ba, opet.
21. Poruka
~itaocima na{eg
magazina?
Manje mahalanja
vi{e pozitive.
Kakve smo mi
neshva}ene
legende.
16. Opi{ite Emira
Hadìhafizbegovi}a u tri rije~i?
Dvije Arene, Tuzla.
5. [ta ne morate imati u
friìderu?
Pive. Mogu i na balkonu
biti, zahladnilo je.
7. [ta obavezno nosite na plaù?
Dobru knjigu.
13. [ta obla~ite kada èlite
izgledati moderno?
Upalim TV... Ako nema Deena na
nekoj od 150 televizija u tom
trenutku sa~ekam 15 minuta i on se
pojavi, i onda ga saslu{am da mi
kaè kako se ìvi i obla~i u Milanu.
3. Da li ste kao mali sanjali da
}ete biti direktor, ne~ega?
De, ba. Ja sanjao da }u biti normalan.
2. A zimi?
E zimi radi ko zmaj.
4. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Kao stih Rambove pjesme: Drka
drka dàun drka d dàun...
10. Jeste li meteoropata?
A meteoropate su oni kad ne znaju {ta }e
pri~at, pa kaù: Ko da }e ki{a? Nisam taj.
15. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih bio assholl.
18. Osoba koja Vam ide
na ganglije?
Roberto Mancini.
20. A, begova ili {kembe ~orba?
[kembe kod To{kija iza vatrogasnog.
17. S kim biste voljeli
otplesati tango?
Sa onom gospo|om
Maljki} ili Paljki} iz
SNSD-a, {to stalno ne{to
negoduje protiv
Bo{njaka, ili onom
Pandurevi}.
12. Da li je {utnja zlato?
Kako nije. Do sada sam triput mogao bit
ministar za ne{to, al me jezik uhaka.
6. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Senada Avdi}a! Da mu objasnim da
ima nas i pozitivaca u SDP-u. I sve
bih mu govorio: Sen~i, nisam lopov,
niti }u biti, Tita mi.
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Bio bih jedan od osniva~a SDA i sad ìvio ko hadìja.
by DINO BAJRAMOVIC
ARMIN ATI, direktor Narodnog pozorita Tuzla:
Sanjao sam da u biti normalan
9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?
Jeban kao i u ovom.
11. Koliko ima istine u izreci: Ko je
sretan ni u hali nije gladan?
Mi smo ljudi koji kad se nekom ne{to
lijepo desi odmah o~ekujemo da }e
nakon toga do}i ru`no.
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 28.8.2013 20:35 Page 62
KLIN ÔRBA
D
a se razumijemo: budu}i da spadam u vrlo izda{ne
melanholike; {to zna~i da mi je u rane ki{ne jeseni
du{a napokon na svom, evo me s jadikovkama
ovojesenjim. Evo me da vam kaèm da je sve, ba{ sve,
ovih dana pokislo, i samo {to nije oti{lo do|avola.
Gledam te na{e vozove, vidim ih s prozora: bez imalo
srama kloparaju prugom [amac - Sarajevo, kao
retardirana djeca iz neke druge dimenzije, koja svakim
danom sve vi{e zaostaju u razvoju. Kakav je to voz sa
kompozicijom od jednog ili dva vagona? Gdje to ima?
Ima u nas, u nas ima svega. To su oni i{arani starozavjetni
vozovi, koji se svakog bogovetnog dana, sa stanice
Sarajevo, otisnu u bijeli svijet. Putuje li neko tim
vozovima? Pa, pokatkad se vidi pokoja pokunjena glava
uz prozor. [ta misle upravo te glave, kako li se osje}aju?
- to se ja pitam. Jer, te glave, to su zapravo korisnici
usluga na{ih javnih privrednih subjekata. Ne{to ih valjda
i ko{ta ta smiona vo`nja na{im izvitoperenim prugama, u
rashodovanim socijalisti~kim vagonima.
N
eko je kriv {to od te jadne èljezni~ke mreè vi{e
ni izbliza ne mogu lijepo, slatko i glatko ìvjeti
dràvni namje{tenici. A ko je kriv, ako nije Tito?
On je za sve kriv, i, podrazumijeva se, njegova Partija
i njegova Omladina. Oni su izgradili ove pruge i
namakli ba{ ove vozove. Podlo su se namjerili da nas,
i kad njih odavno ne bude, ubijaju svojim izumima.
Tako barem smatra pjesnik Dèmaludin Lati}, koji u
TV magazinu Reflex, vlastitom ra~unicom svjedo~i da
je komunizam pobio daleko vi{e ljudi nego zloglasni
nacizam.
Ove na{e pruge, sve na{e pruge i komunalne mreè;
sve je to stra{no komunisti~ko zlodjelo. Takve su i ove
tramvajske, kojima ovih dana prijeti isklju~enje struje. Ve}
vidim, u sarajevskim tramvajima, jednu beri}etnu jesen:
na brzu ruku prekvalificirani revizori postali su utjeriva~i
dugova Njenog Veli~anstva Elektroprivrede. A od koga
}e{ u ovoj bajkovitoj dràvi utjerati dugove, ako ne od
onih pokunjenih glava, od korisnika usluga na{ih javnih
privrednih subjekata? Vidim onog mrzovoljnog brku kako
mi, na vratima njegovog tramvaja, osim karte, traì i
priznanicu o uplati dugova za elektri~nu energiju, koje je
snala`ljivi GRAS razrezao i zaduìo po glavi korisnika
gradskog prijevoza. Ko nam je kriv? Tito, naravno.
D
a smo mi, korisnici svih mreà, od boljeg poretka
otpali, mo`da bismo blagovremeno shvatili da javno
zna~i na{e. U tom bismo slu~aju, nabavili one
aparate koji biljeè beskorisno oticanje vode iz
vodovodnog sistema. Ne bismo ~ekali da nam ovi siroti,
prezauzeti vodovodni faktori mijenjaju napukle cijevi u
na{im avlijama i zgradama. Sami bismo, i to s rado{}u,
mijenjali zastarjelo komunisti~ko naslije|e. Ko je jo{
vidio da se bole}ivo ~uvaju prastari sistemi jednog
retardiranog zlo~ina~kog poretka? Da smo kakvi, stali
bismo Lati}u uz bok, te - vlastitom pame}u i novcem, ve}
ove sretne jeseni uspostavili novu novcatu nacisti~ku
vodovodnu mreù. O, kakva bi to divna voda bila! Na
svakoj bi pipi pisalo: Zabranjena upotreba psima i djeci iz
mije{anih brakova. I jo{: Voda iskori{tena za abdest je
besplatna!
S
toga, nek liju ki{e bez prestanka. Nikad nek ne
pro|e jesen, nama koji jo{ pamtimo snove maloga
Joè. Pri~ao nam ih je u kameru, kad ve} bija{e i star
i car. U djetinjstvu je ranom, Joà sanjao da se vozi
vozom. Zami{ljao je neko nadzvu~no bbbbzzzzzzz..., i
kako jedva stiè iz voza vidjeti ku}e koje promi~u
brzinom svjetlosti. Kad ono, kad do|e na red da se prvi
put vozi }irom, beskrajno se razo~ara na{ junak. Taj }iro,
to se vuklo tako sporo, ti bokca, da si mogel cvetje iz
njega brati, pripovijedat }e Tito, u vremenu kad je, uz
pomo} Partije i Omladine, uspio po cijeloj Jugi izgraditi
modernu èljezni~ku mreù. Ve} odavno je putovao
svojim vlastitim Plavim bbbbbzzzzz vozom, prugama uz
koje su dimile velike tvornice, ptice veselo cvrkutale s
telefonskih ìca, klokotale bistre vode kroz hiljade
kilometara nove vodovodne mreè, ne pitaju}i se koga }e
napojiti i okupati.
Tako da, upravu ste, pjesni~e Lati}u: za svako na{e
zlo i bijedu, krivi su Tito i komunizam. Kriv je onaj mali
Joà koji je znao sanjati bolje i stvoriti to bolje. I,
dakako, krive su nam socijalisti~ke pruge kojima smo
stigli u ovo vrijeme nevi|enog rahatluka, u doba kad sav
na{ kontakt s civilizacijom stane u jedan retardirani
vagon.
Ove nae pruge, sve nae pruge i komunalne mree; sve je to strano
komunistiko zlodjelo. Takve su i ove tramvajske, kojima ovih dana
prijeti iskljuenje struje. Ve vidim, u sarajevskim tramvajima, jednu
berietnu jesen: na brzu ruku prekvalificirani revizori postali su
utjerivai dugova Njenog Velianstva Elektroprivrede
JADI RANE JESENI
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Fadila:Iluzije.qxd 27.8.2013 17:50 Page 63
Novi Peugeot RCZ: Nabrijani ljepotan
D
a i francuski automobilski gigant Pe -
uge ot ozbiljno shva}a trenuta~no
stanje na automobilskom trì{tu,
potvr|uje podatak kako su samo u
posljednjih godinu dana majstori iz Soc ha -
uxa lansirali {est razli~itih modela
automobila. No kako je nedavno objavljen
podatak da je Europska unija i slu`beno
iza{la iz recesije, model koji ovoga puta
predstavljamo uklapa se u novonastalu
situaciju. Rije~ je o novom Peugeotu RCZ,
koji se slu`beno po~eo proizvoditi 2010.
godine. Podaci govore kako je 30-tisu}iti
primjerak s pokretne trake si{ao u ljeto
2011. godine, dok je 50-tisu}iti Peugeot
RCZ u autosalon u{ao u zimu ove godine.
Novi Peugeot RCZ slu`beno se u prodaji
nalazi ve} dva mjeseca, a {to je novo na
novom francuskom ljepotanu u kratkim
crtama i predstavljamo. Rije~ je dakako o
automobilu iz klase sportskih coupea s
potpuno novim izgledom koji karakterizira
nova, agresivna prednja maska, ali niti
stra`nji kraj s dva izbo~enja ne zaostaje.
Maskom hladnjaka novog Peugeota RCZ
dominiraju dvije kromirane trake u obliku
ma~eva, dok su prednja svjetla pri~a za
sebe. Kako bi prednji dio automobila
izgledao {to agresivnije a u isto vrijeme i
sportskije, dizajneri iz Peugeota u rasvjetna
tijela ugradili su po {est LED dioda u obliku
kandì. Ne treba tro{iti rije~i na udobnost
francuskih vozila, posebice Peugeota, jer tu
su majstori iz Sochauxa neslu`beni prvaci
svijeta. Naravno, kada je rije~ o sportskom
coupeu, sve mora biti podre|eno voza~u, pa
je takav slu~aj i kod Peugeota RCZ. Ono {to
zasigurno zanima voza~e je i snaga i
performanse motora koji se ugra|uju u tog
francuskog ljepotana. U ponudi su dokazani
motori i to s ru~nim {estostupanjskim
mjenja~em 2.0 Hdi sa 163 konjske snage i
prosje~nom potro{njom od 5,3 litre. U opciji
su i dva benzinska agregata, 1.6 litarski THP
sa 156 konjskih snaga i te motor iste
zapremine, ali sa 200 konjapod haubom.
Svi modeli motora dolaze sa {esto stu -
panj skim r mjenja~ima, a cijene, ovisno o
modelima motora, kre}i se oko 50-tak tisu}a
maraka. Ne treba puno tro{iti rije~i na
sigurnost u vo`nji kada je Peugeot u pitanju.
I ovoga puta tu su inteligentna kontrola
protiv proklizavanja u suradnji s ESP-om,
Hill Start sustav, te nezaobilazni ABS.
Peugeot RCZ oduvijek je slovio za prakti~no
vozilo, a tome svjedo~i prvenstveno veliki
prtlja`ni prostor. I u novom Peugeotu RCZ
vodilo se ra~una o veli~ini, pa se sada
primjerice po~etnih 384 litra prtlja`nika
preklapanjem stra`nih sjedala lako pretvara
u ogromnih 760 litara za jedan sportski
coupe. [to bi se reklo, da je bolje ne bi
valjalo.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: Mario Ili~i}
Auto:CRNA.qxd 27.8.2013 16:39 Page 64
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 200 EUR
Polugodi{nja: 100 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos bih.net.ba @
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATI TE SE NA ON - LI NE VERZI JU
SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna 877

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 877

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

I

SB U KU]I VELIKOG BATKA: OKO ZA OKO, PASTA ZA ZUBE

SVAKODNEVNA FIZIKA I PSIHIKA

Pretpostavlja se da je Goran Zubac, uz

GLAVNI POLICIJSKI KADROVIK

bosnalijek:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 20:29 Page 23

SLOBODNA BOSNA I 29.8.2013.

Aktuelni direktor Pretisa Hajrudin

Naziv Pretis je izveden iz akronima

Politi~ki i ekonomski na koljenima, socijalno frustriran

NEKAD BILO: Mostar je

Batko nije platio ni{ta za operaciju i lije~enje

Aj{a Paveli} je prije tri godine

You might also like