O povijesti imena sinus:

Naziv sinus u europske je jezike

stigao tehnikom “pokvarenog
telefona”. Prvi naziv za sinus jiva
dali su stari Indijci. Jiva na sanskrtu
znači ‘tetiva’ i to je ime u skladu sa
sinusom. Arapi tu riječ prenose kao
jiba, što na arapskom nema
značenje pa je zamjenjuju s
istozvučnicom džaib, a označava
‘zaljev, pazuh’. Europski
srednjovjekovni prevoditelji tu riječ
doslovno prevode latinskom riječju
sinus (zaljev).
Kut je ureñen par (p,q) dviju zraka koje imaju isti
početak V. Označavamo ga s ∢pVq. Točku V
nazivamo vrh, zraku p nazivamo prvi (početni)krak, a
zraku q drugi krak (završni)kuta∢pVq.
Ovako definiran kut naziva se još i orijentirani
q
kut.

Mjera kuta je broj izmeñu 0° θ

i 360°. Ovisno o tome kolika V
im je veličina, za kutove
p
govorimo da
su šiljasti, pravi, tupi,
ispruženi, izbočeni i puni.
Ako iz početne zrake p kuta ∢pVq
dolazimo do završne zrake q vrtnjom u
smjeru suprotnom od kretanja
kazaljke na satu, tada kažemo da se
zraka vrti u pozitivnom smjeru. Mjera
kuta dobivenog vrtnjom u pozitivnom
smjeru je pozitivna.

Ako se pak vrtnja odvijala

u negativnom smjeru, tj. u
smjeru kretanja kazaljke na
satu, tada uzimamo da je
mjera kuta negativna.
Osim u stupnjevima, mjere kutova
možemo izražavati i u radijanima, a
postoji i treća jedinica koja je sve
rjeña u upotrebi, a to su gradi (pun
kut ima 400 grada).
Radijanska mjera kuta odreñuje
se kao
omjer duljine luka prema
polumjeru luka.

θ s =r
r
r
O r
O r
1 radian
Veličina kuta je jednaka 1
radijan ako je duljina
pridruženog luka jednaka
duljini
s
θ rad =
polumjera kružnice.
r

θ
Pretvorba radijana u stupnjeve: θ (rad) = 
⋅π
180

Trigonometrijski kut je kut koji poprima

vrijednost od − ∞ do + ∞ .
Pripadnu točku na kružnici za taj kut
dobijemo putem ''namotaja''.
Poučak o sinusima
Zadatak: Trokut ABC ima stranicu a = 5 cm i kutove na njoj β = 60° i

γ = 45° . Kolika je najveća stranica tog trokuta?

va
Iz trokuta ABD je sin β =
c
pa je va = c × sin β , A

a iz trokuta ADC je α
b
va
sin γ = , c va
b
pa je v a = b × sin γ . β γ
B
D a C
Usporedimo desne strane ovih jednakosti:

b × sin γ = c × sin β ⇔ b : c = sin β : sin γ .

Dobili smo poučak o sinusima, koji glasi:

Stranice trokuta odnose se kao sinusi njima nasuprotnih kutova.

Možemo pisati:

a : b : c = sin α : sin β : sin γ .

 Rješenje zadatka:

Najdulja stranica trokuta je b, jer se nalazi nasuprot najvećeg kuta.

Iz a : b = sinα : sinβ je:

a × sin β a × sin β 5 × sin 60°

b= = = = 4.48cm
sin α sin (180° − ( β + γ ) ) sin 75°
 1

Brojevna T=E(t)
(trigonometrijska)
0.5
kružnica

Neka je t po volji t
-1 -0.5 0.5 1
odabran realni broj, 0
T = E(t) njemu
-0.5
odgovarajuća točka
na brojevnoj kružnici.
-1
Namatanjem brojevnog pravca na kružnicu
definirano je pridruživanje realnim brojevima
odreñene točke kružnice t E (t) = T, koje nazivamo
eksponencijalno preslikavanje.
Tako se svaki realni broj t s brojevnog pravca
preslikava u jednu točku E(t) na kružnici k. Tu
kružnicu zato zovemo brojevna ili trigonometrijska
kružnica.
 Predznak sinus funkcije
1

0.5
I II III IV
+ + - -

-1 -0.5 0.5 1

-0.5

-1
Vrijednosti sinusa za pojedine kutove

t 0 π / 6 π / 4 π / 3 π / 2 2π / 3 3π / 4 5π / 6 π
sint 0 ½ 2/2 3/2 1 3/2 2/2 ½ 0

t 7π / 6 5π / 4 4π / 3 3π / 2 5π / 3 7π / 4 11π / 6 2π
sint -½ - 2/2 - 3/2 -1 - 3 / 2 - 2 / 2 -½ 0
Zadatak : Odreñivanje vrijednosti kuta.
Neka je sinus nekog kuta jednak 1 . Koliki je taj kut?
2
1
Nacrtajmo brojevnu kružnicu. Jednadžba sin α = zadovoljavat će
2
1
sve točke brojevne kružnice čija je ordinata jednaka .
2
1
Povucimo pravac y = ½. On siječe
brojevnu kružnicu u dvije točke A i B.
A y = 1/ 2 0.5 B
Odgovarajući kutovi su:
α2
α1
a) α1 = π / 6
-1 -0.5 0.5 1

b) α 2 = 5π / 6
-0.5

-1
Omeñenost sinusa

Za svaki realan broj t vrijedi:

| sin t |≤ 1.

Kažemo da je funkcija sinus omeñena funkcija.

Zadatak:

Za koji realni broj m postoji realni broj t za koji sint = 1/(m-1)?

Kako je |sint| ≤ 1 za svaki realni broj t, mora biti:

1 1
= ≤ 1.
m −1 m −1
Slijedi |m – 1| ≥ 1. Dakle, m – 1 ≤ -1 ili m – 1 ≥ 1.

Konačno, jednakost
1
sin t =
m −1 ima smisla za svaki realni broj m ≤ 0 ili m ≥ 2.
Temeljni trignometrijski identiteti

Za svaki realni broj t vrijedi:

sin t + cos t = 1.
2 2

Primjer:

Ako je sint + cost t = 0.8, t je element <2,3>, koliko je sint · cost?

Kvadriranjem dane jednakosti dobijemo:

sin t + cos t + 2sin t ⋅ cos t = 0, 64.

2 2
Kako je

sin t + cos t = 1, slijedi

2 2

2sin t ⋅ cos t = −0.36 / 2

sin t ⋅ cos t = −0.18

Predznaci sinusa i kosinusa za II. kvadrant suprotnog su predznaka pa je

rezultat negativan broj.
 cos t
ctgt = ,
sin t
1
ctgt = ,
tgt
sin t
tgt = ,
cos t
tgt ⋅ ctgt = 1
 sin t = ± 1 − cos t , 2 Predznak biramo
prema kvadrantu u

cos t = ± 1 − sin t . 2 kojem se točka E(t)

nalazi.

Primjer:

Odredi vrijednost sint, ako je cost = 4/5, a kut t nalazi se u četvrtom

kvadrantu.

Za kutove u četvrtom kvadrantu, sinus je negativan. Zato je

2
4 3
sin t = − 1 − cos t = − 1 −   = − .
2

5 5
Kako pomoću vrijednosti jedne od četiriju trigonometrsijskih funkcija
možemo izraziti vrijednost bilo koje druge funkcije:

Poznat sint:

cos t = ± 1 − sin t , 2

sin t sin t
tgt = = ,
cos t ± 1 − sin 2 t
cos t ± 1 − sin t 2
ctgt = = .
sin t sin t
Poznat cost:

sin t = ± 1 − cos t ,
2

sin t ± 1 − cos t
2
tgt = = ,
cos t cos t
cos t cos t
ctgt = = .
sin t ± 1 − cos t
2
Poznat tg t:

sin 2 t + cos 2 t = 1/ : cos 2 t

slijedi :
1 1
tg t + 1 =
2
⇒ cos t =
2
,
2
cos t 1 + tg t
2

1
cos t = ,
± 1 + tg 2t
tgt
sin t = tgt ⋅ cos t = .
± 1 + tg 2t
Slično je i ako je poznat ctgt.
Parnost i neparnost

Funkcija f je parna, ako za svaki t iz njezine domene vrijedi f (-t) = f (t),

odnosno, ona je neparna ako za svaki t iz njezine domene vrijedi
f (-t) = - f (t).

Takoñer, funkcija ne mora biti ni parna ni neparna.

Sinus funkcija je neparna funkcija jer vrijedi da je

sin( −t ) = − sin t , ∀t ∈ R.
Za broj x element
realnih brojeva,
apscisa točke E(x) je y
cos x, a ordinata od
E(x) je sinx.
E(x)
Kako je trokut
OBE(x) ≅ OBE(-x) x x
B A
(S-K-S), slijedi da su O
apscise od E(x) i -x
E(-x) jednake, tj.
E(-x)
cos (-x) = cos x, a
ordinate suprotne, tj.
sin (-x) = - sin x.
Periodičnost funkcije sinus

Za funkciju f kažemo da je periodična ako postoji realan broj P > 0

takav da za svaki t ∈ D( f ) vrijedi

f (t ) = f (t + P).
Broj P zove se period funkcije f.
Najmanji takav pozitivan broj zove se temeljni period funkcije f.

Funkcija sinus je periodična funkcija s temeljnim periodom

P = 2π :

sin(t + 2π ) = sin t.
Formule redukcije za sinus

Za svaki realni broj t vrijedi:

sin( π − t ) = sin t ,
sin( π + t ) = − sin t ,
π 
sin  − t  = cos t ,
 2 
π 
sin  + t  = cos t .
 2 
Dokaz za 1. i 2. slučaj:

π π  π 
sin(π − t ) = sin  +  − t   = cos − t  = sin t
 2  2  2 

π π  π 
sin(π + t ) = sin  +  + t   = cos + t  = − sin t
 2  2  2 
Adicijski teorem za sinus

Za sve realne brojeve s i t vrijede identiteti:

sin (t + s) = sint coss + cost sins,

sin (t – s) = sint coss – cost sins.

 Npr. Koliki je sin(105°)=?

sin(105°) = sin(45° + 60°) = sin 45° cos 60° + cos 45° sin 60° =
2 1 2 3 2+ 6
= × + × =
2 2 2 2 4
Dokaz za prvi adicijski teorem:

Najprije iskoristimo teorem redukcije za sinus funkciju:

π   π  
sin(t + s ) = cos − (t + s )  = cos  − t  − s .
2   2  
Zatim primjenjujemo adicijski teorem za kosinus funkciju, te
odgovarajuće formule redukcije:

π  π 
sin(t + s ) = cos − t  cos s + sin  − t  sin s
2  2 
sin(t + s ) = sin t cos s + cos t sin s.
 Dokaz za drugi adicijski teorem:

Da bismo dokazali drugi teorem, dovoljno je primjeniti upravo dokazanu

formulu te iskoristiti neparnost sinusa i arnost kosinusa:

sin( t − s ) = sin( t + ( − s )) = sin t cos( − s ) + cos t sin( − s )

sin( t − s ) = sin t cos s − cos t sin s .
Sinus polovičnog kuta

α 1 − cos α
sin = ±
2 2

Predznak se uzima prema kvadrantu u kojem se nalazi kut

α / 2.

Sinus dvostrukog kuta

sin(2α ) = sin(α + α ) = sin α cos α + cos α sin α

sin(2α ) = 2 sin α cos α
Sinusoida je graf funkcije sinus,
tj. graf od f(x) = asin(bx+c).
y

x
–2
π –
π 0
π 2
π 3
π 4
π

-1

Funkcija sinus je definirana na cijelom skupu R, pa

je domena D(sin) = R. Kodomena funkcije sinus je
segment [ -1,1].
f(x) = a sin(bx+c)
a – amplituda
2π
b – koristi se za odreñivanje temeljnog perioda P = .
b

p – pomak, dobijemo ga iz p = - c/b, u smjeru osi x

Graf funkcije sinus

L = 2πR
Svojstva grafa
π
1.Simetričnost s obzirom na pravac x= . Neka je a > 0. Kako
2
π  π 
je sin  − α  = sin  + α  , to znači da je graf simetričan s
2  2 
π
obzirom na pravac x = .
2

0 π π π π
−a +a
2 2 2
2. Simetričnost s obzirom na
ishodište. Sinus funkcija je
neparna; vrijedi sin (-x) = - sin (x),
za svaki realni broj x. Zato je
y
njezin graf simetričan s
obzirom na ishodište.
1
x
−π π
0

−1
3. Periodičnost. Funkcija
sinus je periodična s
periodom
2π : vrijedi
sin ( x + 2π ) = sin x
za svaki realan broj x. Zato
je na svakom sljedećem
intervalu duljine 2π njezin
graf identičan onom s
intervala [0,2π ].
Ponašanje funkcije sinus

Funkcija f(x) = sinx ima sljedeća svojstva.

1.Nultočke funkcije su brojevi kπ , k ∈ Z .

π
2. Maksimum funkcije je 1, a poprima se za x= + 2kπ , k ∈ Z .
2
3π
3. Minimum funkcije je -1, a poprima se za x= + 2kπ , k ∈ Z .
2

4. Na intervalu [0,2π ] tijek funkcije je:

X 0 π /2 π 3π / 2 2π
sinx 0 1 0 -1 0

5. Funkcija je periodična s periodom 2π .

 Domaća zadaća

Pojednostavni:

1)1 − cos x =
2

2) sin x − 1 =
2

3)2 − sin 2 x + cos 2 x =

4)(1 − sin x)(1 + sin x) =
Dokaži sljedeće identitete:

1) sin 2 x × sin 2 y + sin 2 x × cos 2 y + cos 2 x = 1

2) cos 2 x + sin 2 x × cos 2 x + sin 4 x = 1
3)(1 + ctg 2 x)(1 − sin 2 x) = ctg 2 x
4)(sin x + tgx)(cos x + ctgx) = (1 + sin x)(1 + cos x)

Nacrtaj funkciju:

 π
1) y = 2 sin  2 x + 
 4
Izračunaj:

1) sin 120° = ?
2) cos 15° = ?
3)tg105° = ?